Sigurnosno ravnalo
Kako sigurno i kvalitetno izvoditi radove i zahvate skalpelom uvijek je opterećenje za učitelja… Iz bojazni da se početnici u radu, rezanju i zarezivanju na pregibima kartona i papira ne porežu, učitelji neopravdano izbjegavaju te zahvate.
Za to nema razloga jer se uvijek može načiniti prikladno pomagalo – ravnalo koje će biti točno i sigurno u takvim zahvatima te zaštititi prste.
Od vrpce lima od kojeg se izrađuju krovni žljebovi i ostala građevinska limarija, ili od onog izrezanog od veće limenke, izradite prema snimkama sigurnosno ravnalo u obliku slova T.
Najjednostavnije bi bilo savijanje izvesti na prikladnom stroju. Ako njime ne raspolažete, poslužite se škripcem i dvjema daščicama tvrđeg drveta koje će poslužiti kao čeljusti da postignete dovoljnu točnost pri savijanju. Za takav rad valja imati i plastični čekić. Od alata još morate raspolagati bravarskom turpijom i
Dubovački klin, a možda i sjekira
Dubovačka kamena sjekira...
Zanimljiv kameni klin čuva se u zbirci tehničke kulture Osnovne škole Dubovac u Karlovcu. Nađen je navodno ispod starog grada Dubovca, krajem šezdesetih godina. Veličina: 115 x 48 x 25 mm, masa 200,4 grama. Vještim povezivanjem držala užetom ili remenčićima postao bi sjekira.
Znalci bi rekli: Čovjek stječe tehničku kulturu otkad je nađenim prirodnim klinom i razmišljanjem počeo stvarati nešto novo, novu tvorevinu neophodnu za lakši život. Škola na Dubovcu osnovana je 1553. godine. Prvi žakan – učitelj,zvao se je Ivan. Nećemo ulaziti u povijest, ali neka se zna da se i takvo nešto čuva u školskoj zbirci. Javite nam o neobičnim predmetima u vašim školskim zbirkama za tehničku kulturu! Miljenko Ožura, prof. Dubovac je dobio ime po dubovima – hrastovima.
“crnim” brusnim papirom na platnu. Izbrusite sve oštre bridove kako se pri uporabi ravnala ne biste porezali ili ozlijedili.
Prikazano ravnalo ima zalijepljenu skalu za očitavanje veličina pri radu. Otisnuta je na papirnatu foliju pomoću računala. Osnovna veličina lima je: 95 x 265 mm i debljina prema mogućnosti.
Miljenko Ožura, prof. u miru