IZVORI ENERGIJE
Nova baterija Slika 5. Geografski prikaz države na marki čija nominala odgovara za plaćanje poštanskih usluga u međunarodnom prometu s natpisom države: Österreich. Marka je imala za cilj geografski pozicionirati Austriju s natpisom države na službenom njemačkom jeziku.
pošiljaka u inozemstvu. Naime, mali broj ljudi izvan Europe i onih koji ne sakupljaju poštanske marke znaju o kojoj se zemlji radi kada pročitaju natpis “Österreich”. S obzirom na to da danas manje od pet posto austrijskih maraka ima natpis “Austria”, može se sa sigurnošću reći da ovaj strateški cilj izdavača nije postigao željeni cilj. Austrijske marke važne su i za povijest hrvatskog naroda jer je tijekom povijesti područje današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine bilo u sastavu Austro-Ugarske Monarhije. Tako su se marke Monarhije na području današnje Hrvatske koristile od sredine 19. stoljeća pa do kraja I. svjetskog rata, a na području BiH od 1878. godine pa sve do 1918. Zbog povijesnih razloga brojni filatelisti, posebice iz zapadnoeuropskih država, sakupljaju marke Hrvatske i Bosne i Hercegovine te znaju o povijesti ovih dviju zemalja i više nego velik broj građana ovih dviju država. Zanimljiv je i podatak kako su Austrijanci nekoliko puta prikazivali hrvatske motive na svojim poštanskim markama: 1996. Paula von Preradović, autorica austrijske himne; 2008. hrvatski navijači, Europsko prvenstvo u nogometu Austrija– Švicarska; 2012. Jurišićeva ulica u Zagrebu (stari austrijski gradovi!); bojni brod Viribus Unitis 1915. godine i dr. Ivo Aščić
Svojom pojavom litij-ionske baterije, kao svjetski boom modernih tehnologija, zamijenile su teške, jednokratne alkalne baterije u svemu. Nažalost, i one pomalo gube bitku sa sve većim energetskim potrebama današnjice. Novi tip baterije, aluminij-ionska koju su stvorili znanstvenici sa Sveučilišta Stanford, ne samo da je manje eksplozivna od litij-ionske već se može izraditi po znatno nižoj cijeni, a za njeno potpuno punjenje potrebno je ni više ni manje nego jedna minuta. Nova baterija sastoji se od negativno napunjene aluminijske anode i pozitivno punjene grafitne katode. Baterija, pored navedenih prednosti, ima mogućnost savijanja što otvara brojne potencijalne mogućnosti upotrebe u elektronskim uređajima. Za razliku od prethodno izrađivanih aluminijevih baterija, koje su mogle podnijeti do 100 ciklusa punjenja, Stanfordov prototip može podnijeti 7500 ciklusa punjenja bez gubitka kapaciteta, što je 7,5 puta duže od prosječne litij-ionske baterije. Aluminij-ionske ćelije još uvijek nisu savršene, jer trenutni prototipovi mogu proizvesti struju jakosti 2 V, daleko manje od 3,6 V koju daju litij-ionske i uz to podnose gustoću struje od 40 W/kg, što je puno manje u odnosu na 100 do 206 W/kg za litij-ionske baterije. Ipak,ove baterije nove generacije imaju sve što bi dobra, ekološki prihvatljiva baterija trebala imati, jeftine elektrode, brzo punjenje, fleksibilnost, dug životni ciklus i sigurna je za uporabu. Izvor: http://www.pcworld.com/ Sandra Knežević
39