12
županija
broj 406 / 29.07.2011.
Razgovor s Dragom Kozinom - urednikom monografije „Krapinsko-zagorska županija u Domovinskom ratu“
Zagorski branitelji monog N
akon što su to neki učinili već davno u Prvom, otac u Drugom svjetskom ratu, a ja i naša Krapinsko-zagorska župani- sam, kao treća generacija mislio, da neću uzeti ja, uoči ovogodišnjeg Dana domo- pušku u ruku, ali… No, ni ja se nisam borio u Zavinske zahvalnosti, pridružit će se gorju- otišao sam sa 103. brigadu HV-a u Karonima koji su objavili monografiju o svojem lovac… Iako, to danas svi znamo, ali za desetak sudjelovanju u Domovinskom ratu. Predstav- godina bit će mnogo generacija koje se toga neljanje, konačno, u knjigu zapisanog prikaza će sjećati, pa je, u tom uvodnom dijelu, neke sudjelovanja ovog dijela Hrvatskog zagorja u događaje trebalo spomenuti. Npr. da je proslaborbi za hrvatsku samostalnost održat će se u va 155. obljetnice Hrvatske himne i 55 godiZlatar Bistrici u prigodi obilježavanja Dana do- na podizanja spomenika Zelenjak kraj Klanjca movinske zahvalnosti. održana 29. prosinca 1990. pred više od deNakladnik monografije je naša županija, a set tisuća znatiželjnih građana, te da je tamo autorstvo većine tekstova kao i njezino ure- govorio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo đivanje potpisuje Drago Kozina. Uz njega u Tuđman. Govorio je o prošlosti i budućnosti uredništvu su još: Sonja Borovčak, zamjeni- Hrvatske. Po prvi puta javno govorio je o krivici ca župana za društvene djelatnosti, pukovnik i odgovornosti J. B. Tita za brojne i nevine žrtve Žarko Miholić, Ladislav Fruk, Mario Draganić tijekom rata i poraća, za vođenje loše politike u i Franjo Orehovec, a tajničke poslove uredniš- zemlji, zbog čega je i nastalo takvo stanje u drtva odradila je Ksenija Čuček. Lektorski posao žavi. Nije posjetio obližnji Kumrovec, kako se potpisuje prof. Danijela Barilar Šterbal, grafič- nagađalo. Nije posjetio ni Klanjec, ni grob Anko oblikovanje Igor Vranješ, a tisak je odradio tuna Mihanovića, što se očekivalo s obzirom na Službeni glasnik d.o.o. Krapina. današnju veliku državnu proslavu. Sa suradniZa pisanje tekstova koji nisu autorizirani ured- cima je otišao na objed u Tuheljske Toplice. Svinik je koristio zapise i materijale koje su pripremili Promocija monografije (spomenut ćemo samo one s više stranica tekstova): BranPromocija monografije “Krapinsko-zagorska županija u ko Bolfek, Ivan Drašković, Domovinskom ratu” održat će se u srijedu 3. kolovoza Josip Horvatin, Ignac Ivaod 18 sati u Domu kulture u Zlatar Bistrici. Prije toga, nuš, Ivan Kordej – Kićo, MiŽupanija će upriličiti prijem za udovice i djecu poginulih ra Krznar, Vjenceslav Kučiš, branitelja te stopostotne invalide 1. i 2. kategorije. Rudolf Mavrec, Zvonko Pau- Uspjeli smo završiti ovaj veliki projekt i jako sam sić, Stjepan Pavliša, Marijan zadovoljna zbog toga. Monografija je dobila ime KrapinskoPleško, Josip Puh, Zdravko zagorska županija u Domovinskom ratu jer smo htjeli Senčar, Mate Šego i drugi. Modati značaj svim pojedincima koji su bili na frontu, ali i nografija se izdaje u prigodi onima koji su pomagali, smještali izbjeglice. Nismo željeli 20. obljetnice obilježavanja isticati pojedinačne, već zasluge - svih. Naravno, posebno najbrojnijeg uključivanja stapoštovanje zaslužuju poginuli i invalidi. Nakon dosta novnika Krapinsko-zagorske godina uspjeli smo realizirati ovaj projekt, ali sretno se županije u Domovinski rat i poklopilo da je ugledala svjetlo dana na 20. godišnjicu u spomen na sve one koji su samostalnosti Republike Hrvatske. Krapinsko-zagorska u temelje Republike Hrvatžupanija je uz pomoć gradova i općina te institucija ske ugradili svoj život. Pojava financirala projekt i želja nam je da monografija dođe do knjige, koja govori o tom bursvakog branitelja. Zahvaljujemo svima, koji su dali dopinos nom vremenu naše hrvatske, da monografija izađe, a bilo je teško doći do dokumentacije pa onda time i zagorske povii fotografija jesti, bio je više nego dobar ra- rekla je zlog za razgovor. Sugovornik zamjenica nam je Drago Kozina, njezin župana Sonja urednik. Borovčak, koja je bila
Drago Kozina, rođen je 1948. u Krapinskom Vidovcu, Osnovnu školu i Gimnaziju završava u Krapini gdje i danas živi i radi. Novinarstvom, kao osnovnim zanimanjem bavi se od 1979. godine kad se zapošljava u tadašnjem Informativnom centru Krapina u sklopu kojeg je Radio Hrvatsko zagorje Krapina. Radio je i za mnoge medije: Večernji list, Zagorski tjednik, Jutarnji list, Vjesnik, HINU, HTV, Zagorski list… Uz novinarski, Kozina se bavi i publicističkim radom. Do sada je bio koautor monografija: Krapinskih osam stoljeća (1998.) i 130 godina DVDa Krapina (2005.). Samostalno je napisao: Za dobru volju (2006.), Krakom 1956. – 2006., DVD Đurmanec 1979. – 2009., Županijska udruga uzgajivača konja Krapina 2005. – 2010., KUD Kaj Slatina – Petrovsko 2000. – 2010.; Planinarsko društvo Brezovica Petrovsko 2001. – 2011. te monografije: Općina Radoboj (2007.), Od Surmancza do Đurmanca (2008.), Petrovsko na sliku i priliku (2009.), To vam je naše Jesenje (2010.). Ovom nizu dodajemo: Krapinsko-zagorska županija u Domovinskom ratu.
ZL: Zašto naslov monografije koordinatorica „Krapinsko-zagorska županija u u projektu Domovinskom ratu? izdavanja Kozina: Prvotno je radni namonografije. slov bio Zagorci u Domovinskom ratu. No, time bi si uzeli neka prava koja nam ne pripadaju, jer Zagorje je daleko širi geografski pojam od naše županije, pa bi onda tako govorili u ime nekoga drugoga. Na svakome je da piše svoju povijest. Mi sada živimo, slaveći ove godine punoljetnost, u Krapinsko-zagorskoj županiji i sve stvari i pojave treba promatrati isključivo kroz taj geografsko – politički pojam. Da je taj prvi naziv bio takav, govori nam sačuvani zapisnik sa osnivačkog sabora Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata Krapinsko-zagorske županije koji je održan u Krapini 27. svibnja 1994. godine. Na njemu je Ladislav Fruk, tadašnji načelnik PU krapinsko-zagorske prvi put predložio da se izda monografija Zagorci u Domovinskom ratu. rali su Klanječki tamburaši… Bila je to dobra ideja, ali je realizacija izostala. I tako je to trajalo punih 16 godina, a onda je, opet, Zagorje dalo 10 tisuća branitelja sada već umirovljenik Ladislav Fruk, predložio ZL: - U nekoliko rečenica mnogo je toga rečenog. Što da se ja prihvatim uredništva. I evo, rezultat to- još monografija svjedoči? ga nagovora moći će se vidjeti idući tjedan, pro- Kozina: Monografija argumentirano, navodelistati, pronaći se na nekoj fotografiji, pročitati… ći dokumente i uz pomoć više od petsto objavljenih fotografija, govori o tome da je razmjerno ZL: Kakva je osnovna poruka, po zamisli uredništva, mala regija podarila više od desetak tisuća branitelja koji su dali svoj doprinos na zasigurno koju ova monografija nosi u sebi? Kozina: Svaki događaj, bez obzira kakav on najvažnijoj prijelomnici u stvaranju samostalbio, ima svoj uvod. Ništa nije od danas, u sva- ne hrvatske države. Ovoj monografiji nije bio cilj kom trenutku sadašnjosti čuje se šuškanje istražiti i osvijetliti put svakog pojedinca u tome. povijesti. Tako je i u ovoj monografiji uvodno To bi bila nemoguća misija. Ovo je osvrt na naš prikazano da su Zagorci oduvijek ratovali. Evo, povijesni put, slijed i hod po ratištima (od Karda to kažem na svojem primjeru, djed mi je bio lovca, Dubrovnika, Vukovara, Slavonije, Like…)