Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
Održana prva radna sjednica Županijske skupštine KZŽ
Župan Kolar o zdravstvenom sustavu: 'Sustav je mrtav, a car je gol'
Tamburaška noć: Zlatnu tamburicu osvojio TS Mužikaši
Spakirajte dobro raspoloženje i ovog vikenda dođite na BadlFest PU krapinsko
/ cijena 1,5€
ROMOBILI NISU IGRAČKE U samo nekoliko dana, u prometnim nesrećama na cestama Krapinsko – zagorske županije, u kojima su sudjelovali maloljetni vozači električnih romobila i njihovi putnici, ozlijeđeno je šestero djece
PU krapinsko - zagorska upozorava: Roditelji su prekršajno odgovorni ako djeca voze električne romobile
Policija upozorava roditelje da djeca mlađa od 14 godina uopće ne smiju voziti električne romobile
Sve češće događaju se prometne nesreće u kojima bivaju ozlijeđena djeca, kao sudionici u prometu na električnim automobilima. Na žalost, izuzetak nije niti Zagorje. U proteklom je razdoblju, u kratkom vremenu, PU krapinsko – zagorska zabilježila nekoliko takvih slučajeva.
Nesreće
Tako je 30. lipnja na lokalnoj cesti u Krapinskim Toplicama došlo je do prometne nesreće u kojoj je ozlijeđeno dvoje djece. Maloljetnik je, upravljajući romobilom, pretjecao osobni automobil preko pune razdjelne crte, pri čemu su vozač i putnik, također maloljetnik, izgubili ravnotežu i pali na kolnik. Oboje su prevezeni u Opću bolnicu Zabok. U Gornjoj Šemnici 26. lipnja desila se nesreća na kolniku nerazvrstane ceste, a sudionici su bili maloljetnici. Na jednom su romobilu bila dva djeteta, koja su se sudarila s električnim romobilom kojeg je vozilo treće dijete i svi su pali
'Roditelji su dužni brinuti o sigurnosti svoje djece, educirati ih o sigurnom korištenju romobila, osigurati da poštuju prometne propise te poduzeti razumne mjere kako bi ih spriječili da ugrožavaju sebe i druge, a u suprotnome to može ukazivati na neadekvatan roditeljski nadzor'
na kolnik. Zbog zadobivenih ozljeda vozilom Hitne medicinske pomoći prevezeni su u Kliniku za dječje bolesti u Zagreb. Dva dana ranije, policija je zaprimila prijavu Klinike za dječje bolesti Zagreb u kojoj je navedeno kako je maloljetna osoba iz Komora Začretskog zadobila teške tjelesne ozlijede prilikom pada s osobnog prijevoznog sredstva - električnog romobila. Iako su prizori maloljetnika koji se voze na ovim romobilima postali već uobičajeni, to zapravo tako ne bi smjelo biti, jer djeca mlađa od 14 godina uopće ne smiju voziti električne romobile, dok oni stariji to mogu, ali uz stroga pravila i propise. Djeca, naravno, nisu kazneno ni prekršajno odgovorna, kao niti svjesna što korištenje električnog romobila može značiti, kakve posljedice mogu ostaviti nesreće koje se događaju, a zasigurno nisu niti, prije vožnje romobilom, detaljno proučila prometna pravila i propise. I, naravno, električni romobil si sasvim sigurno nisu kupila sama. Odgovornost roditelja
No, kupili su ih njihovi roditelji, koji jesu prekršajno odgovorni, ko-
ditelji svojoj djeci daju na korištenje nešto što zakonski maloljetnici ne smiju koristiti, a opasno je, policija ima pravo obavijestiti Centar za socijalnu skrb o nedovoljnoj brizi da dijete. - Djeca mlađa od 14 godina nisu prekršajno odgovorna te se prema njima ne mogu primijeniti prekršajnopravno sankcije. Prilikom takvog postupanja nužno je utvrditi roditelja ili skrbnika koji je bio zadužen za nadzor djeteta i ponuditi mu plaćanje kazne na mjestu počinjenja prekršaja ili u roku od tri dana za prekršaj koji je počinilo dijete. Ako roditelj ili skrbnik odbije platiti novčanu kaznu potrebno je ispitati roditelja i skrbnika te o tome sastaviti zapisnik o ispitivanju osumnjičenika. Ako roditelj ili skrbnik ne žele surađivati, potrebno je o tome izvijestiti Centar za socijalni rad. Kada se utvrde sve relevantne činjenice koje su bitne za pokretanje postupka podnijeti obavezni prekršajni nalog protiv roditelja ili skrbnika za prekršaj koje je počinilo dijete - kažu u policiji. Dakle, za počinjeni će se prekršaj kazniti roditelj ili skrbnik djeteta. Ako mlađi ili stariji maloljetnik (dijete od 14 do 16 odnosno
ji moraju brinuti za dobrobit svoje djece i koji moraju znati kakva su pravila i propisi. - Oni su dužni brinuti se o sigurnosti svoje djece, educirati ih o sigurnom korištenju romobila, osigurati da poštuju prometne propise te poduzeti razumne mjere kako bi ih spriječili da ugrožavaju sebe i druge, a u suprotnome to može ukazivati na neadekvatan roditeljski nadzor – kažu u PU krapinsko – zagorskoj. Kao i kod drugih situacija u kojima ro-
16 do 18 godina) upravlja osobnim prijevoznim sredstvom te počini prekršaj, protiv njega se podnosi optužni prijedlog, a kao sankcija se predlaže odgojna mjera, najčešće sudski ukor. Nakon što se podnese optužni prijedlog potrebno je dopisom obavijestiti nadležni Centar za socijalni rad o pokretanju prekršajnog postupka protiv maloljetnika, dodaju u policiji. Kako bismo roditeljima na to skrenuli pozornost, pitali smo PU krapinsko – zagorsku
koje su obaveze vozača ovih prijevoznih sredstava.
Obaveze vozača električnih romobila
Osobnim prijevoznim sredstvima smatraju se vozila s elektromotorom ne jačim od 0,6 kW i koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu veću od 25 km/h, a koja nemaju sjedeća mjesta. Dobna granica upravljanja električnim romobilima i ostalim vozilima iz te kategorije postavljena je na 14 godina. Vozači osobnih prijevoznih sredstava dužni su kretati se biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom u smjeru kretanja. Ako biciklistička staza ili biciklistička traka ne postoji, mogu se kretati po površinama namijenjenim za kretanje pješaka te zonama smirenog prometa, pod uvjetom da vode računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu. Kada ne postoji mogućnost kretanja osobnih prijevoznih sredstava po biciklističkoj stazi, biciklističkoj traci, površinama namijenjenima za kretanje pješaka ili zonama smirenog prometa jer navedene površine nisu izgrađene, označene ili se ne mogu koristiti, osobna prijevozna sredstva mogu se kretati dionicama županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta na kojima je brzina kretanja ograničena na 50 km/h ili manje i gdje je to dopušteno postavljenim prometnim znakom, krećući se što bliže desnom rubu kolnika. Jednako tako, na električnom romobilu smije biti samo jedna osoba, dakle ne smije se nitko voziti osim vozača, a kada je riječ o prelasku ceste pješačkim ili biciklističkim prijelazom, vrijede pravila kao za bicikliste i pješake. Dakle, trebaju sići s elek-
tričnog romobila i prijeći hodajući. Nakon toga, kada izvrše provjeru, mogu se nastaviti voziti. Kada se kreću biciklističkom trakom ili stazom i iscrtan je biciklistički prijelaz, tada se oni, kao i biciklisti, smiju prevesti preko ceste, no tek nakon što propuste vozila na cesti i dobro provjere mogu li to napraviti na siguran način. Vozač mora upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, a osobito ne smije skidati istodobno obje ruke s upravljača, pridržavati se za drugo vozilo, prevoziti, vući ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom ili ugrožavati druge sudionike u prometu. Također, vozač ne smije upravljati vozilom koristeći slušalice na ili u oba uha čime bi umanjio mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom. Noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti vozači električnih romobila moraju biti označeni reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom odjećom ili drugom reflektirajućom oznakom. Također mora noću i danju u uvjetima smanjenje vidljivosti na električnom romobilu biti upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani. Napominjemo i da su za nepridržavanje pravila predvođene i novčane kazne, u rasponu od 30 do 130 eura. - Apeliramo na roditelje da pojačano nadziru ponašanje svoje djece u prometu uz pridržavanje svih prometnih pravila i propisa, posebice prilikom korištenja električnih romobila i sličnih prijevoznih sredstava jer električni romobili nisu igračka već se s njima sudjeluje u prometu – pozivaju iz policije.
Sabina Pušec HRVATSKO ZAGORJE
LJETNI UPISNI ROK U zagorske srednje škole upisano je 1307 učenika, odnosno 68 učenika je više upisano nego lani
Gimnazija AGM Zabok i SŠ Oroslavje popunjene, ostalo još 61 slobodno mjesto
Jedini smo u Hrvatskoj prošle godine imali više upisanih učenika u prve razrede srednjih škola u odnosu na pretprošlu godinu, a rezultati i ove godine pokazuju takav trend, pa možemo reći da smo stvarno zadovoljni, rečeno je na pressici
Sabina Pušec HRVATSKO ZAGORJE
Prijava obrazovnih programa u srednjim školama trajala je od 25.6. do 4.7. Objavljene su konačne ljestvice. U 9 srednjih škola kojima je osnivač Krapinsko – zagorska županija, od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih odobren je upis 1423 mjesta, što je za 31 mjesto više nego lani i 66 razrednih odjela, što je 2 razredna odjela više nego lani, rečeno je na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati upisa nakon prvog, ljetnog upisnog roka.
Dobre vijesti
- U naše dvije srednje škole postignut je stopostotni upis, to su Gimnazija AGM Zabok i SŠ Oroslavje. U ostalih 7 škola ima još nešto slobodnih mjesta. Valja napomenuti da smo jedini u Hrvatskoj prošle godine imali više upisanih učenika u prve razrede srednjih škola u odnosu na pretprošlu godinu, a rezultati i ove godine pokazuju takav trend, pa možemo reći da smo stvarno zadovoljni. Nakon provedenog roka, upisano je 1307 učenika, 91,8 posto ispunjenja kvote odnosno 68 učenika je više upisano nego lani. Za drugi upisni jesenski rok ostaje još slobodno 61 mjesto, za 49 manje nego prošle godine – izvijestila je zamjenica župana Jasna Petek. Dodala je i dobre vijesti, da je u programe deficitarnog zanimanja nakon prvog ljetnog roka ostvaren 231 upis, 52 više nego prošle godine. - Veseli nas što su programi deficitarnih zanimanja za operatera strojne obrade, za oblagača podova i zidova, stolara, soboslikara, ličilaca, dekoratera, elektroinstalatera, vodoinstalatera, vozača motornih vozila popunjeni u potpunosti. Šest od 11 programa za deficitarna zanimanja u potpunosti je popunjeno, ostalo je 14 mjesta, i to po tri mjesta u zanimanjima građevinski radnik u zgradarstvu, monter drvenih konstrukcija te monter strojnih instalacija i kuhar, kao i dva mjesta za zanimanje konobar. Za sve koji se nisu upisali, prijava obrazovnih programa za jesenski rok traje od 25.8. do 29. 8. – rekla je Petek, poželjevši svim učenicima uspješnu novu školsku godinu. Župan Željko Kolar čestitao je ravnateljima na višegodišnjem radu i trudu u poboljšanju kvalitete same nastave i uvjeta u srednjim školama. - Ovo što se sada događa rezultat je tog kontinuiranog rada
i to nije slučajnost. Čestitam svim učenicima koji su se upisali u naše škole, a pozivam one koje se nisu uspjeli upisati da se jave na drugi rok i da upišu zanimanja za koja su ostala slobodna mjesta. Ovo je jasna poruka da kontinuirano ulaganje u obrazovanje, ali ne samo u nove objekte nego i nove programe, znanje profesora i sinergija između ravnatelja, profesora i nas kao osnivača daje rezultat. Opredjeljenje nam je da vodimo brigu o djeci i obrazovanju – istaknuo je Kolar.
Po školama
Informacije o upisima i slobodnim mjestima u zagorskim srednjim školama detaljnije su iznijeli ravnatelji. Voditelj Aktiva srednjih škola KZŽ, ravnatelj SŠ Krapina Ivica Rozijan izrazio je veliko zadovoljstvo rezultatim upisa u svim školama. - To je rezultat pomnog planiranja i suglasja našeg osnivača KZŽ i gospodarskih trendova na području županije. Što se tiče SŠ Krapina, rezultati su sljedeći: u 13 programa koji se upisuju u SŠ Krapina planirali smo upisati 270 učenika, a 265 smo upisali. To je 3,65 posto nego prošle godine. U SŠ Krapina prvi izbor za upis jednog od programa bio je kod ukupno 311 učenika, što nas je iznenadilo, znači da trendovi rastu za
zanimanje u strukovnim programima. Nemamo u njima niti jedno slobodno mjesto, treba planirati i više upisnih mjesta za zanimanjima operater za strojnu obradu, automehatroničar, tehničar za računalstvo, tehničar za mehatroniku. Tu imamo sve više učenika koji iskazuju interes integrirati se što prije u svijet rada i nastaviti obrazovanje na tehničkim fakultetima. Nekoliko slobodno mjesta je ostalo samo u Prirodoslovno – matematičkoj gimnaziji –rekao je Rozijan. Bibijana Šlogar, ravnateljica Gimnazije AGM Zabok, istaknula je da je upisano 104 učenika od isto toliko planiranih. - To znači da je po 26 učenika u svakom odjeljenju, dva opća, jezičnom te prirodoslovno – matematičkom – rekla je Šlogar. Vera Hrvoj, ravnateljica SŠ Bedekovčina, navela je da su deficitarna zanimanja popunjena. - Planirali smo upisati 234 učenika, upisali smo 206 učenika, 28 je slobodnih mjesta. U četverogodišnjem programu u još je ostalo slobodnih mjesta u zanimanju agrotehničar. Od trogodišnjih, ostalo je nešto mjesta u
U programe deficitarnog zanimanja nakon prvog ljetnog roka ostvaren 231 upis, 52 više nego prošle godine
deficitarnim zanimanjima građevinski radnik u zgradarstvu 3 mjesta i monter drvenih konstrukcija i krovova 3 mjesta. U zanimanju cvjećar ostalo je 5 mjesta, poljoprivredni gospodarstvenik 2, staklar 4 i u pomoćni proizvođač keramike 2 slobodna mjesta – rekla je Hrvoj. U SŠ Konjščina, rekla je ravnateljica Milojka Rataić, od 114 planiranih ostvaren je upis112 učenika. - U zanimanju komercijalista nam je dvoje učenika upalo s jednakim brojem bodova i u tom smo zanimanju čak ostvarili veći upis od planiranog. Ostala su 3 mjesta u zanimanju monter strojarskih instalacija – kaže Rataić. Ravnateljica Natalija Mučnjak rekla je da su u ljetnom roku popunjena sva planirana upisan mjesta.SŠ Oroslavje je u transformaciji i uspješno se profiliramo kao strukovna škola. Upisali smo cijeli razred tehničara za strojarstvo, popunili novo zanimanje kozmetičar koje je od ove školske godine reformom u četverogodišnjem trajanju i bio je veliki interes za njega. Upisali smo operatere za strojne obra-
de, montere strojarskih instalacije, stolare pola razreda jedini u županiji i frizerke pola razreda – rekla je Mučnjak. Ravnateljica Vilmica Kapac istaknula je da SŠ Pregrada upisuje zanimanja farmaceutski tehničar, dentalni tehničar, fizioterapeutski tehničar i medicinske sestre opće njege, i ta su zanimanja u potpunosti popunjena. - Škola realizira i program prirodoslovne gimnazije koji je specifičan i jedinstven u županiji jer uz ostale teorijske predmete iz opće gimnazije pojačano realizira predmet fizike, kemije i biologije, pa je u tom smislu jako dobra priprema za nastavak akademskog obrazovanja na prirodnom području. Ostala su dva slobodna mjesta u tom programu – rekla je Kapac. Ravnateljica Draženka Jurec napomenula je da će SŠ Zabok Regionalni centra kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu vraćanjem na inicijalne kvote Ministarstva znanosti imati u ugostiteljskim zanimanja drugi upisni rok. - Popunili smo 2 razredna odjela referenta za poslovnu ekonomiju, jedan razredni odjel komercijalista, jedan odjel prodavača, jedan razred tehničara turističke destinacije, dva razredna odjela tehničara za ugostiteljstvo, s time da tu imamo još 3 slobodna mjesta, jedan razred kuhara i tu vraćanjem na inicijalnu kvotu imamo tri slobodna mjesta te kombinirani razred slastičara i konobara, dva mjesta za jesenski rok. Od 2023. godine kada smo se vratili u našu novu staru zgradu povećali smo broj razrednih odjela s 27 na 33 i stvarno se vidi da smo regionalni centar jer preko 100 učenika imamo iz drugih županija, najviše Grada Zagreba i Zagrebačke županije – rekla je Jurec. Mladen Pavetić, ravnatelj SŠ Zlatar, rekao je da su zadovoljni ljetnim rokom. - Upisali smo dovoljno učenika za realizaciju sva četiri programa, ostalo je još nešto slobodnih mjesta, u općoj gimnaziji i smjeru tehničar prometne logistike. Pozivam sve učenike koji se nisu upisali, da se upišu – pozvao je Pavetić. U Školu za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok upisana su ukupno 114 učenika u sva osnovna područja djelovanja, a to su područje grafičke tehnologije i audio-vizualno oblikovanje u zanimanjima medijski tehničar, web dizajner i grafički urednik dizajner. - Ostala su nam dva slobodna mjesta za područje glazbene umjetnosti, a sljedeće godine nam slijede promjene u strukovnom obrazovanju gdje nas očekuje modularna nastava - kazala je ravnateljica Božica Šarić.
Na sjednici Županijske skupštine KZŽ usvojen godišnji izvještaj o izvršenju proračuna i brojna izvješća
Župan Kolar o zdravstvenom sustavu: 'Sustav je mrtav, a car je gol'
Proračun Županije izvršen je 86 posto, uz pomicanje rokova brojnih EU projekata zbog državnih odgoda, dok zdravstvene ustanove posluju pozitivno; raspravljalo se i o sigurnosti cesta, izvlaštenjima za solarne elektrane te položaju starijih osoba
S.Pušec/M.Čaržavec
Na sjednici Županijske skupštine Krapinsko – zagorske županije održanoj u četvrtak usvojen je godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Krapinsko –zagorske županije za 2024. godinu. Proračun je zajedno s proračunskim korisnicima planiran u iznosu od 225.733.839 eura. Ukupni prihodi i primici realizirani su u iznosu od 194.284.128 eura, što predstavlja 86% godišnjeg plana. Ukupni rashodi i izdaci realizirani su u iznosu od 172.313.558 eura odnosno 76% godišnjeg plana. Pomicanje rokova
Kako je rekao župan Željko Kolar, to je rezultat pomicanja rokova vezano za provedbu NPOO-a. - Poziv je mijenjan pet puta, a četiri puta su pomicani rokovi. Mi smo došli od trećeg mjeseca 2024. do devetog mjeseca 2025. samo za to da se može podnijeti zahtjev, a na neka odobrenja na idejna rješenja smo čekali duže od godinu dana. Planirali smo da ćemo već na jesen 2024. realizirati projekt. To
Kolar: 'Morat ćemo smanjiti predviđeni proračun iz razloga što se dinamika pomaknula u odnosu na ono što smo planirali'
se nije dogodilo, prebačeno je za treći mjesec 2025., radili smo projekciju proračuna prema toj odluci. U međuvremenu je ta odluka opet promijenjena, pa je sad rok 30.9., a završetak ne 30.6. 2026., nego 31.12.2027. – rekao je župan, dodavši da će se zato na idućoj sjednici Županijske skupštine morati donijeti rebalans proračuna. – Morat ćemo smanjiti predviđeni proračun iz razloga što se dinamika pomaknula u odnosu na ono što smo planirali. Očekujemo do četvrtog mjeseca iduće godine da sva gradilišta budu otvorena i da to završimo kroz 2027. godinu. I naravno, više nema Fonda solidarnosti gdje smo povukli ogromna sredstva. 25 milijuna eura je manje i jer je OB Zabok privremeno pod upravljanjem države, ali to ćemo vratiti nakon odluke Ustavnog suda – rekao je Kolar.
Zdravstvene ustanove
Na dnevnom redu sjednice, našao se, između ostalog, i izvještaj o radu i financijskom poslovanju zdravstvenih ustanova za 2024. godinu. Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice u tom je razdoblju ostvarila ukupne prihode u iznosu 37.854.519 eura, 13,9% više nego u 2023. Ostvaren je pozitivan financijski rezultat i višak prihoda nad izdacima iznosi 2.559.194 eura. Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice ostvarila je ukupne prihode od 8.994.181 eura, 21,9% više nego godinu prije. Ostvarila je višak prihoda nad izdacima u iznosu od 364.860 eura. Pozitivno je poslovao i Dom zdravlja KZŽ, kao i Zavod za hitnu medicinu, Ljekarne Krapinsko – zagorske županije i Zavod za javno zdravstvo (ako se uzme u obzir preneseni višak prihoda iz prethodnih godina. Blaženku Gorupić (HDZ) zanimalo pitanje smanjenja trenda zapošljavanja u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, gdje je taj trend prikazan kao pozitivna optimizacija poslovanja. Danijel Javorić Barić, ravnatelj SB za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice naveo je je kako im od 1. srpnja HZZO ne isplaćuje puni limit, već 90 posto, a ostatak ovisno o realizaciji. - S obzirom na to da smo mi trenutačno u dugovima i obnovi cijele stare zgrade, mi smo u situaciji da obrađujemo 8384 posto limita i ostajemo bez ovih 10 posto, što je nama 80.000 eura
Pleško: 'Tu postoji još jedna instanca o kojima župan nije govorio, a to su prostorni planovi'
mjesečno manje, a nama sredstva niti ovako nisu bila dovoljna za pokrivanja plaće, a kamo li svega ostaloga - pojasnio je Barić. Sporna odluka HZZO-a Župan Željko Kolar komentirao je odluku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o isplatama novca na početku mjeseca i to 90 posto od ugovorenog limita.Prije svega je neprofesionalno, neposlovno i nekulturno da ravnatelj za to sazna na način da surfa internetom, da odluka nije iskomunicirana sa zdravstvenim ustanovama, da nije iskomunicirana s osnivačima, da nije objavljena na službenim stranicama, a da je pravomoćna. To pokazuje bahatost unutar sustava. Da se analiziralo i razgovaralo s nama, a i prosječno upućeni građanin, a kamoli netko u HZZO-u, bi trebao znati da mi radimo
bez jedne četvrtine kreveta i da je nemoguće ostvariti limit pod tim uvjetima, štoviše, kada gledate koliko imamo manji broj kreveta i koliko smo u staroj zgradi oprihodovali ukupno novca, vidjeli bi da smo još podigli svoju učinkovitost, iako nisam bio sto posto siguran da je to uopće moguće, obzirom da smo jednu veliku zgradu preselili u puno manji prostor koji smo
Šorša: 'Kada je investitor došao na teren ponašao se vrlo bahato prema ljudima i rekao im da ne moraju prodati, da je sve već riješeno i da će biti izvlašteni'
prilagodili privremeno tim uvjetima – rekao je Kolar, ističući da je sustav posložen tako da je HZZO u plusu, a svi ostali koji potpisuju ugovore s HZZO-om su u minusu.
- Limiti nisu dovoljni, cijene nisu realne. U niti jednoj sferi normalnog poslovanja ne možete podignuti plaću za 30 posto, a osigurati novce za 15 posto, to ne funkcionira. Sustav je mrtav, a car je gol. On funkcionira isključivo zahvaljujući djelatnicima unutar zdravstva, no to ne može trajati vječno i treba nešto učiniti, podvući crtu, da vidimo koji su realni limiti, koja je realna cijena zdravstvenih usluga, da to nije tema dnevnopolitičkog prepucavanja političkih stranaka nego da to bude reforma koja je potrebna hrvatskom društvu i svima koji su ili budemo pacijenti. To ne ide samo ovu Vladu, nego se događa u kontinuitetu – istaknuo je župan. Standard i nadstandard Decentralizirana sredstva u zdravstvu i školstvu su zakonom definirana da pokrivaju standard, a sve ono što Županija ulaže bi trebao biti nadstandard, dodao je župan. - Skoro od kad sam ja ovdje, veliki dio vlastitih sredstava ide u pokrivanje standarda, a ono što ide u nadstandard se kreditno zadužujemo i masovno povlačimo europska sredstva kako bismo zadržali konkurentnost, dali našim pacijentima, u ovom trenu govorimo o zdravstvu, maksimalno najbolju skrb i onda imate primjer poslo-
Hanžek: 'Država je napravila iskorak, prebacila lopticu na nas, a zapravo vidimo da je to autogol'
vanja naših zdravstvenih ustanova i njihovo poslovanje i usporedite to s poslovanjem OB Zabok s kojom upravlja država. Tu je gubitak četiri milijuna eura - naveo je župan. - I onda imate primjer poslovanja naših zdravstvenih ustanova i njihovo poslovanje i usporedite to s poslovanjem OB Zabok kojom upravlja država. Gubitak je 4 milijuna eura odnosno 3,9 milijuna eura, a 2023. je bio 2,3 milijuna – dodao je Kolar.
Aktualni sat
Na Aktualnom satu raspravljalo se o sigurnosti na državnoj cesti D1, koja dnevno bilježi do 18.000 vozila, uključujući veliki udio teretnih. Vijećnik Davor Kljak (Reformisti) upozorio je na sve veće prometno opterećenje i nesigurnost unatoč dosadašnjim ulaganjima te zatražio jasne zaključke sa sastanka u Zaboku. Predložio je i smanjenje cestarine na autocesti kako bi se dio prometa preusmjerio te razmatranje uvođenja treće trake radi sigurnijeg pretjecanja. - Podržavam održani sastanak u Zaboku na tu temu, ali mislim da cesta neće biti dovoljno sigurna bez strateških, političkih odluka na razini države, a to je ulaganje konkretnog novca u spašavanje života –rekao je Kljak i predložio je i da se lokalno stanovništvo potakne na korištenje autoceste nižom cijenom cestarine, čime bi se smanjilo prometno opterećenje D1 te da se razmotri mogućnost uvođenja treće trake radi smanjenja rizika prilikom pretjecanja. Župan Kolar istaknuo je da se Županija ovom problematikom bavi godinama, u suradnji s drugim nadležnim tijelima. - Na našem području, cesta je u lošem stanju i Hrvatske ceste su krenule u izradu projektno-tehničke realizacije i krenut će se u
radove na 8 kilometara ceste u našoj županiji. Promet će se usmjeriti kroz Veliko Trgovišće. Na sastanku smo dogovorili i da će se reflektirajuća traka povući čitavom dionicom, postavit ćemo još šest kućišta i dvije kamere, Ministarstvo unutarnjih poslova i PU zagrebačka te krapinsko-zagorska će odrediti mjesta gdje bi svojom pojavom smanjili brzinu. Hrvatske ceste će onda napraviti elaborat koji ćemo svi zadnje financirati. Ogroman je broj kazni koje su ispisane u proteklih godinu dana. Pojačano se kontrolirao i pretovar.
To su zaključci – obrazložio je župan. - Mi imamo subvencioniranu cestu, prostor za još manju cijenu ne znam da li postoji, ali ćemo poslati upit resornom ministarstvu.
Da li je moguće da se napravi klasična brza cesta s dvije trake uz ovu autocestu koju imamo i ostale pravce prema Zagrebu ne znam, da li možemo apelirati prema ministarstvu možemo – zaključio je Kolar.
Emotivan istup
Drugi dio Aktualnog sata obilježio je emotivan istup vijećnika Stanka Majdaka (nezavisni), koji je uka-
Kljak: 'Cesta neće biti dovoljno sigurna bez strateških, političkih odluka na razini države'
zao na sveprisutnu diskriminaciju starijih osoba u svakodnevnom životu. Iako je prvotno želio apelirati izravno medijima, prema Poslovniku se obratio županu Željku Kolaru, progovorivši o neugodnim osobnim iskustvima. – Izgleda da u mojim godinama života više nema. Danas mudrost više nije na cijeni, Google zna sve, a stariji ljudi su postali metuzalemi u očima mladih – rekao je Majdak i opisao niz primjera u kojima se, kao umirovljenik, osjećao diskriminirano. Istaknuo je kako nije mogao dobiti ni mali kredit, niti leasing za automobil, a prije putovanja u Pariz
janstvo. Dostojanstva doslovce nema. Nema ga u mirovini, nema u zdravstvu, u masi institucija i ne možete ga ostvariti. Kako živjeti s mirovinom mjesec dana – pitao je Majdak uz apel medijima da stvore barem zrnce empatije prema starijim ljudima da ne budu toliko zapostavljeni. - Ovo shvaćam kao određeni apel i mi možemo isto ta-
Majdak: 'Mojih 13 života vrijedi jednu njegovu mjesečnu plaću'
odbijeno mu je i putno osiguranje – sve zbog godina. Posebno ga je pogodilo što, kako kaže, nakon 60 godina odanosti istoj osiguravajućoj kući, više ne vrijedi kao osiguranik, dok su istodobno bonusi čelnih ljudi u tim kompanijama vrtoglavi. - Osiguranje na 30.000, da sam slučajno 'odapeo', pao u metrou pod vlak, moja obitelj dobije 4000 za moju smrt. A istovremeno, čitam da je predsjednik Upra-
Javorić Barić: 'Nama je to 80.000 eura mjesečno manje'
ve Croatia osiguranja s bonusima dobio 50.000 eura. 13 mojih života, dakle, vrijedi jednu njegovu mjesečnu plaću. Pitam vas, gdje su institucije, zašto ovakva diskriminacija prema starijim osobama, zar uistinu nismo zavrijedili da u zlatnoj dobi živimo dostojanstveno? Ukinuli su nam svako dosto-
ko s ovog mjesta podržati vaše razmišljanje i dostaviti jednu promemoriju resornom ministarstvu i Vladi RH o određenim postupanjima određenim institucija koje rade na područje RH. Mislim da iznad toga, mi sa svoje pozicije ne možemo napraviti više od toga, ali razumijemo i podržavamo problematiku - odgovorio je župan Kolar. Izvlaštenja privatnih zemljišta
Jedna od tema koja je dodatno uzburkala raspravu na aktualnom satu bila su izvlaštenja privatnih zemljišta za potrebe izgradnje solarnih elektrana. Vijećnik Željko Šorša upozorio je na konkretne slučajeve iz Zaboka i Pregrade, gdje su, kako kaže, investitori na terenu nastupili bahato prema vlasnicima zemljišta, poručujući im da će njihova imovina ionako biti izvlaštena, htjeli oni to ili ne. - Kada je investitor došao na teren ponašao se vrlo bahato prema ljudima i rekao im da ne moraju prodati, da je sve već riješeno i da će biti izvlašteni. Isto se može dogoditi i u drugim gradovima i općinama, u njihovim gospodarskim zonama –rekao je Šorša. Župan Željko Kolar pojasnio je da Županija mora provoditi zakon te da izmjene Zakona o izvlaštenju iz 2022. omogućuju izvlaštenje zemljišta i za privatne energetske projekte, ako imaju sve potrebne dozvole. Naglasio je da Županija nema pravo odbiti lokacijsku dozvolu ako su svi uvjeti ispunjeni, iako osobno ne bi podržao
takav zakon bez dodatnih zaštitnih klauzula za vlasnike zemljišta. – Ako privatni investitor ima energetsko odobrenje HERA-e i ugovor o priključenju te sve ostale potrebne dokumente, dužni smo izdati lokacijsku dozvolu i provesti izvlaštenje – rekao je Kolar. Dodao je da su građanima objasnili postupak i koje dokumente investitor mora imati. - Ako je potrebno raditi studiju utjecaja na okoliš, kada privatni investitor dođe u naš Ured za graditeljstvo, mi smo sukladno zakonu dužni izdati lokacijsku dozvolu. Kada se ona izda, mi moramo krenuti u postupak izvlaštenja – rekao je Kolar. Dodao je da su građanima dali informacije kako i s kojim dokumentima privatni investitor mora doći u Ured za graditeljstvo. - Osobno ne bih dignuo ruku za takav zakon bez nekih dodatnih klauzula koje bi regulirale određene uvjete i odnose između privatnog investitora i vlasnika. Međutim, nisam bio u toj poziciji. Dokle god je zakon tako reguliran, poštivat ćemo ga – zaključio je Kolar. Vladimir Pleško (HDZ) istaknuo je važnost prostornih planova u reguliranju ovakvih projekata. - Tu postoji još jedna instanca o kojima župan nije govorio, a to su prostorni planovi. Prostornim planovima općina, gradova i županija određuju se šire/uže gospodarske zone i kroz njih, ispravite me ako griješim, određuje se koje se sve gospodarske djelatnosti u određenom području mogu raditi. Sve ostalo što nije gospodarska zona, ne može ni dobiti građevinsku dozvolu, po mom razmišljanju – obrazložio je Pleško. Predsjednik Županijske skupštine Ivan Hanžek upozorio je da solarne elektrane nisu predviđene isključivo za gospodarske zone, no neke su zone zbog njih ostale bez prostora za industriju. Istaknuo je i problem špekulacija, gdje pojedinci kupuju zemljišta pod povoljnim uvjetima izvlaštenja kako bi ih kasnije preprodali, a ne gradili. - Država je napravila iskorak prema zadovoljavanju uvjeta koje moramo ispuniti u učešću solarne vjetroelektrane i ostalih, prebacila lopticu na nas, a zapravo vidimo da je to "autogol" koji je postignut u zonama i gradovima gdje se industrija intenzivno širi i razvija – zaključio je.
Županija podupire jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika te poticanje primjene inovativnih tehnologija u poslovanju
KZŽ dodijelila 48.964 eura malim i srednjim poduzetnicima: 'To je strateški alat transformacije gospodarstva koje stvara budućnost'
Natječajem sufinanciramo 80 posto prihvatljivih troškova, odnosno do 5.000 eura po inovaciji ili digitalizaciji
M. Čaržavec MOKRICE
Utvrtki Vidaco, Krapinsko-zagorska županija potpisala je ugovore s korisnicima županijskih potpora za digitalnu i inovativnu tranziciju poduzetnika, obrtnika i gospodarstvenika za 2025. godinu. Cilj ovog natječaja je jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika te poticanje primjene inovativnih tehnologija u poslovanju. Kreiranje poslovanja
Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu Sanja Mihovilić istaknula je da je za ovaj natječaj u startu osigu-
Kolar: 'Sredstva za ovaj natječaj povećavat ćemo svake godine'
rano 100.000 eura, a natječaj je bio otvoren do iskorištenja sredstava. – Natječajem sufinanciramo 80 posto prihvatljivih troškova, odnosno do 5.000 eura po inovaciji ili digitalizaciji. Cilj nam je da se naše tvrtke razvijaju u tim smjerovima i implementiraju nova rješenja u svoje poslovanje. Imali smo sedam prijava i svi su projekti zadovoljili kriterije natječaja. U ovom, prvom krugu dodijelili smo 48.964 eura, a nakon dodatnih prijava i drugog kruga natječaj je zatvoren jer su sva sredstva iskorištena – istaknula je Mihovilić. Voditeljica projekta Poduzetničkog centra Krapinskozagorske županije Tea Ban Kotarski pojasnila je razloge pokretanja natječaja. – Natječaj je proizašao iz sveobuhvatne analize provedene u okviru Plana razvoja županije do 2027. godine. Prije pandemije bilježili smo rast broja poduzetni-
Ban Kotarski: 'U području inovacija, digitalne tranzicije i industrije 4.0 još uvijek postoji značajan prostor za napredak'
Škrlec: 'Ovakvi poticaji daju nam dodatnu motivaciju i potvrdu kvalitete, ali i razlog da mladi ostanu ovdje, u našoj Bajci na dlanu'
ka, izvoza i prihoda, ali u području inovacija, digitalne tranzicije i industrije 4.0 još uvijek postoji značajan prostor za napredak. Upravo ovaj natječaj doprinosi ostvarivanju tih ciljeva. On nije samo potpora već strateški alat transformacije gospodarstva koje ne čeka budućnost, već ju stvara. To je i jedan od razloga zašto je Krapinskozagorska županija proglašena Europskom poduzetničkom regijom za 2025. godinu – poručila je Ban Kotarski.
Poduzetnička klima Župan Željko Kolar naglasio je važnost ulaganja u znanje, nove tehnologije i ljude. – Ovo što danas radimo nije nešto što nas čeka u budućnosti, to je svakodnevica i moramo biti u korak s vremenom kako bismo bili konkurentni na tržištu. Ulažemo u znanje ljudi, u nove tehnologije i kvalitetan proizvod, čime zaokružujemo cijeli poslovni proces. Sredstva za ovaj natječaj povećavat ćemo svake godine, a planiramo ga provoditi u kontinuitetu tijekom sljedeće četiri godine. Krapinsko - zagorska županija stvara poslovnu klimu koja pruža sigurnost i kvalificiranu rad-
Mihovilić: 'Nakon dodatnih prijava i drugog kruga natječaj je zatvoren jer su sva sredstva iskorištena'
nu snagu, te potiče ulaganja u nove pogone i poslovne projekte – rekao je župan. Gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić čestitao je poduzetnicima: – Od srca vam čestitam što ste prošli na natječaju i danas
potpisali ugovore. Kroz Županijsku skupštinu i dalje ćemo podržavati ovakve programe kroz proračun. Čestitam i Županiji na svemu što čini za naše gospodarstvenike i vjerujem da ćemo kroz suradnju ostvariti još veće projekte. U ime dobitnika obratio se Dražen Škrlec iz tvrtke Vidaco iz Mokrica: – U ime svih dobitnika veliko hvala svima koji su dio ovog projekta. Zadovoljstvo je vidjeti trud Županije koja potiče ma-
Šimunić: 'Vjerujem da ćemo kroz suradnju ostvariti još veće projekte'
le tvrtke, a upravo su one temelj svakog gospodarstva. Male tvrtke poput naših visoko su tehnološki razvijene, nismo "low level" proizvodni sektor. Ovakvi poticaji daju nam dodatnu motivaciju i potvrdu kvalitete, ali i razlog da mladi ostanu ovdje, u našoj Bajci na dlanu. Korisnici koji su, osim tvrtke Vidaco ostvarili potporu su Centar Škudar, Monaris, Metal-COCO, Šimić&C, F.I.L. art i Destilerija Švigir.
KZŽ od 1. srpnja 2025. sufinancira uslugu pratnje djeteta u zabočkoj bolnici
Sufinanciranje se odnosi na
troškove smještaja pratnje djeteta u Bolnici, starosti od treće do sedme godine života, odnosno od treće do petnaeste godine života
ZABOK – Potpisan je Sporazum između Krapinsko - zagorske županije i Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana prema kojemu će Krapinsko-zagorska županija od 1. srpnja 2025. sufinancirati uslugu pratnje djeteta u Bolnici. Sufinanciranje se odnosi na troškove smještaja pratnje djeteta u Bolnici, starosti od treće do sedme godine života, odnosno od treće do petnaeste godine života ako se radi o obiteljima s troje ili više maloljetne djece ili obiteljima s troje ili više djece na redovitom školovanju te obiteljima korisnicima zajamčene minimalne naknade, a kojima uputnicom nisu pokriveni troškovi putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. - Presretna sam što je Krapinsko - zagorska županija donijela odluku o sufinanciranju pratnje djeteta na Odjelu za pedijatriju Opće bolnice Zabok i bolnice
Kolar: 'To ostaje naša bolnicabolnica u kojoj se liječe naši ljudi, a njihovo zdravlje ostaje naš trajni prioritet'
hrvatskih veterana. Već sama činjenica da jedan od roditelj ili skrbnik može biti u pratnji djeteta na našem Odjelu za pedijatriju puno znači, a ovakvo financijsko rasterećenje mnogim će obiteljima biti od velike pomoći. Još jednom hvala Krapinsko-zagorskoj županiji i županu Željku Kolaru što nas prate i kontinuirano nam pomažu u podizanju kvalitete i dostupnosti zdravstvene skrbi za sve korisnike naših usluga – poručila je ravnateljica Opće bol- nice Zabok i bolnice hrvatskih ve-
Filija: 'Ovakvo financijsko rasterećenje mnogim će obiteljima biti od velike pomoći'
terana Andreja Filija, dr. med., spec. pedijatrije, uži spec. pedijatrijske neonatologije. Krapinsko - zagorska županija u posljednjih je dvadesetak godina uložila više od 29 milijuna eura u Opću bolnicu Zabok i bolnicu hrvatskih veterana. Premda je sukladno novom Zakonu početkom 2024. izgubila osnivačka prava, Županija i dalje nastavlja s ulaganjima u bolnicu koju smatra svojom. - Još uvijek čekamo odluku Ustavnog suda o osnivačkim pravima, no bez obzira na ishod, nema nikakve dileme da ćemo i dalje pomagati. To ostaje naša bolnica –bolnica u kojoj se liječe naši ljudi, a njihovo zdravlje ostaje naš trajni prioritet - zaključio je župan Kolar. Krapinsko-zagorska županija nosi prestižni status 'Županije – prijatelja djece' i sustavno provodi mjere usmjerene na poboljšanje kvalitete života najmlađih. (zl)
SASTANAK U MINISTARSTVU ZDRAVSTVA U fokusu strateški razvoj Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana
Najavljene velike investicije u zabočku bolnicu
ZAGREB - Prošli tjedan održan je radni sastanak u Ministarstvu zdravstva između ministrice zdravstva dr. sc. Irene Hrstić, ravnateljice Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana Andreje Filije i predsjednika Upravnog vijeća bolnice Petra Vrančića. Tema sastanka bili su ključni izazovi u funkcioniranju ustanove te planovi budućeg razvoja. U sklopu razgovora predstavljen je desetogodišnji investicijski plan, s naglaskom na nekoliko strateških projekata: Klimatizacija bolnice, što je investicija vrijedna 2,49 milijuna eura, za koju su sredstva već osigurana u Državnom proračunu za 2025. godinu, zatim proširenje parkirališta za zaposlenike – investicija od 1,7 milijuna eura, ključna za poboljšanje pristupa bolnici i uvjeta rada, potom zračna pošta, pametna kolica, nova signalizacija, obnova kreveta, podova i liftova, vanjske pokretne stube te i zgradnja novog objekta veličine 8.000 m² za produženo liječenje, palijativnu skrb i edukaciju –ukupne vrijednosti 20 milijuna eura. Uz navedene kapitalne investicije, otvorena je i tema manjih infrastruk-
turnih i organizacijskih unaprjeđenja, kao i nužnosti daljnje potpore Ministarstva zdravstva. Ministrica Hrstić izrazila je podršku aktualnom vodstvu bolnice te posebno pohvalila stabilizaciju poslovanja u prvih šest mjeseci 2025. godine. Naime, novo Upravno vijeće zateklo je dug od 12,8 milijuna eura, nastao u razdoblju od 2019. do 2024. godine. Unatoč izazovima, bolnica je u prvih šest mjeseci 2025. godine uspjela smanjiti prosječan mjesečni minus ostvarivanja cilja/limita prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje s 177.000 € na 30.000 € te redovno ispunjavati cilj/limit HZZO-a koji se isplaćuje bolnici i povećati operativnu efikasnost koja direktno utječe na smanjenje lista čekanja. - Ništa se ne može riješiti preko noći, ali ponosni smo na postignute rezultate u kratkom vremenu i na partnerski odnos s Ministarstvom zdravstva. Cilj nam je nastaviti ulagati u kolektiv i opremu, podizati kvalitetu usluge te pozicionirati našu bolnicu kao primjer dobre prakse u zdravstvenom sustavu - poručio je predsjednik Upravnog vijeća Petar Vrančić. (zl)
Održana svečana sjednica Općinskog vijeća Općine
Marija Bistrica
Velikim zajedništvom do novih projekata
MARIJA BISTRICA
Dan Općine Marija Bistrica slavi se 13. srpnja, no svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica održana je u petak 11. srpnja. U Karmelu Majke Božje Bistričke i blaženog Alojzija Stepinca služena je sveta misa, koju je predslavio rektor Svetišta MBB preč. Tomica Šestak, a svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica, održana je u Hotelu Kaj. Osvrt na aktualnosti u Mariji Bistrici dali su predsjednik Općinskog vijeća Teodor Švaljek i načelnik Općine Josip Milički uz prigodnu prezentaciju. Švaljek se u svom govoru prisjetio jednog sastanka s Amelijom Tomašević u pokušaju pronalaska smjernica za razvoj turizma u Mariji Bistrici, a na kraju je i dodao: - Na žalost mi Hrvati se često puta znamo dijeliti, pa se onda dijelimo na lijeve i desne, pa se dijelimo na Dinamo i Hajduk, pa evo sad su se podijelili oni koji su išli na koncert Thompsona, oni koji nisu išli na koncert Thompsona, a u stvarnosti nama treba jedno veliko zajedništvo. Treba nam jedan timski rad na kojem moramo raditi da bismo stvarali nove vrijednosti – naglasio je Švaljek i spomenuo da će Marija Bistrica imati dva Master plana. - Jedan će se odnositi na naša naselja u kojima imamo kapitalne projekte. Selo nam je jako bitno. A drugi će se odnositi na dva projekta: izgradnja novog sportsko-rekreacijskog centra, i izgradnja nove škole sa polivalentnom dvoranom i pristupnom cestom. Za ovaj drugi projekt nam je jako bitno veliko zajedništvo i veliki timski duh – zaključio je Švaljek. Detaljnije o projektima
O zajedništvu je govorio i načelnik Josip Milički i detaljnije predstavio projekte nove Osnovne škole, s novom glazbenom školom i sportsko – rekreacijski centar. - Vjerujem da ćemo uspjeti realizirati sve ono što smo zacrtali – započeo je svoj govor bistrički načelnik i podsjetio na neke odrađene kapitalne projekte, posebno naglasivši da će od jeseni sva djeca s područja Općine Marija Bistrica imati svoje mjesto u bistričkom vrtiću. - Prvi projekt koji namjeravamo napraviti i koji je u postupku je da našu postojeću osnovnu školu preselimo na novu poziciju. Zemljište je otkupljeno, prostorni plan je usklađen i sada smo ušli u jedno partnerstvo Općina, Županija, Ministarstvo obrazovanja i Vlada Republike Hrvatske. Svakako da očekujemo i dio iznosa od Ministarstva obrazovanja, a kompletni iznos bi trebala pokriti Vlada Republike Hrvatske. U tom smjeru lobiramo za taj projekt i svi zajedno pokušavamo i nadamo se da ćemo uspjeti dobiti novu osnovnu školu – rekao je Milički. - Drugi projekt koji je također već krenuo je preseljenje igrališta
u novi sportsko-rekreacijski centar, uz pomoćna igrališta, umjetnu travu, glavni teren i pripadajuću zgradu u kojoj ćemo smjestiti osim nogometnog kluba i sve naše sportske udruge, prije svega streljački klub, Savate i Nanbudo. Za ovaj projekt smo odgovorni mi kao Općina, pobrinut ćemo se da osiguramo financijska sredstva, dio iz nadležnih natječaja ministarstva, a dio iz naših vlastitih. Kad izgradimo ovaj sportski centar, otvara se prostor bivšeg igrališta koji ćemo urediti zajedno sa svetištem u primjereniji sadržaj – naglasio je načelnik i čestitao svim dobitnicima priznanja. Podrška projektima od svih dionika
Dan Općine Marija Bistrica uveličali su brojni uzvanici. S pozornice čestitke su uputili izaslanik predsjednika Vlade RH, ministar pravosuđa i uprave Damir Habijan, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica Ljubica Jembrih, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, župan KZŽ
Željko Kolar i rektor Svetišta MBB preč. Tomica Šestak. Osim njih ovu su svečanost uveličali i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek, saborska zastupnica Anita Curiš Krok, predstavnici prijateljskog grada Buzeta, gradonačelnik Otočca Goran Bukovac, gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač, načelnici Općina Tovarnik, Tompojevci, Stari Jankovci, Andrijaševci i Tordinci, načelnik Općine Žalec u Sloveniji Janko Kos, potpredsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice i predsjendik VZKZŽ Stjepan Skuliber, moderator Nadbiskupskog duhovnog stola i vršitelj dužnosti ekonoma Zagrebačke nadbiskupije preč. Domagoj Matošević, mons. Nedeljko Pintarić, predsjednik Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva dr. sc. Marin Sopta, kao i brojni drugi čelni ljudi općina i gradova s kojima surađuje Općina Marija Bistrica, ali i predstavnici brojnih drugih sektora, ustanova i institucija. Zajednički nazivnik većine govora s pozornice može se svesti na pohvale čelništvu ove op-
Milički: Vjerujem da ćemo uspjeti realizirati sve ono što smo zacrtali
ćine na spremnosti i hrabrosti za pokretanje novih projekata, posebice za mlade. I župan Kolar i ministar Habijan pa i državni tajnik Žarko Tušek dali su podršku projektu izgradnje nove škole i sportske dvorane, pa i izrazili uvjerenje da će isti biti i realiziran. Na samom početku sjednice Himnu je izvela Klapa ''Bistrica'', koja je sjednicu uveličala sa još dva pjevna nastupa.
Brojna priznanja i zahvalnice
Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica dodijeljena su i priznanja općine. Priznanja Općine dobili su: obrtnici Dragutin Topolovec, Hrvoje Uroić i Ratomir Kramar, za doprinos razvoju zajednice i nesebične pomoći i istinske privrženosti svome mjestu, prof. Ivančica Hopek - Kramar, učiteljica matematike i
fizike za mentorsko sudjelovanje na natjecanjima iz oba predmeta, Barica Topčić, učiteljica razredne nastave koja se sa svojim učenicima redovito uključuje u razne likovne natječaje, Mladen Petric povodom odlaska u mirovinu kao zahvala na njegov predani rad u Općini Marija Bistrica i poduzeću Lijepa Bistrica, te Igor Obad, Nedeljko Bajs i Darko Semper za više od 100 darovanja krvi. Zahvalnice Općine dobile su: učiteljica Sanja Maršić za sve što je u svom radnom vijeku napravila za generacije svojih učenika i Đurđica Gorski, povodom odlaska u mirovinu kao zahvala na njezin predan rad u Općini Marija Bistrica. I ove godine prema prijedlogu Osnovne škole Marija Bistrica novčanom nagradom u iznosu od 200 eura nagrađeni su učenici koji su tijekom školovanja postigli najviše uspjeha na različitim poljima i tako dali najveći doprinos ugledu škole i mjesta Marija Bistrica. To su Andrej Ciković, Marta Juras i Dora Šimunec. U ime svih dobitnika zahvalnica i priznanja zahvalila je prof. Ivančica Hopek – Kramar.
Elvis Lacković
Dobitnici općinskih priznanja
Uzvanici na svečanosti
Načelnik Josip Milički
INTERVJU Uz Dan Općine Marija Bistrica razgovarali smo s načelnikom Josipom Miličkim
Dva Master plana za nastavak velikih projekata
Dan Župe Uznesenja BDM Marija Bistrica, Svetišta MBB-e, ali i Dan Općine Marija Bistrica slavi se 13. srpnja.
Tim smo povodom, nakon što je proslavljen ovaj veliki bistrički blagdan, razgovarali s načelnikom Općine Marija Bistrica Josipom Miličkim
Elvis Lacković MARIJA BISTRICA
Na samom ste početku novog mandata, četvrtog u nizu, no vremena za odmor nema. Nedavno je održana i prva radna sjednica Općinskog vijeća, koja je donijela i prvu izmjenu proračuna za ovu godinu. Iako je proračun smanjen za 2,8 mil. eura, kroz njega se i dalje očituje jasan smjer nastavka ulaganja i novih projekata?
JM: Da, održana je prva radna sjednica Općinskog vijeća i zadovoljni smo novim sazivom. Vjerujem da svi dijelimo zajednički cilj, a to je nastaviti raditi na daljnjem razvoju naše Općine Marija Bistrica. Naravno da smo odradili i prvi rebalans proračuna, jer u međuvremenu, bez obzira na izbore, cijeli taj radni proces traje, te smo prijavljivali sve raspoložive projekte koje smo imali prema nacionalnim i ostalim natječajima i fondovima. Kako smo dobivali rezultate po pojedinim natječajima, pa i sufinanciranja, saznali smo i iznose po nekakvim nabavama koje je trebalo uskladiti u proračunu i zato je stigla ta izmjena.
No, vratimo se velikim projektima, koji su obilježili zadnji period u Mariji Bistrici.
JM: Da, spomenuo bih prije svega, naš veliki kapitalni projekt, koji je završen u prošlom mandatu, a to je rekonstrukcija i proširenje groblja u Mariji Bistrici s novom mrtvačnicom. Jako smo zadovoljni tim projektom, jer smo riješili gorući problem nedostatka grobnih mjesta. Također, otkupili smo i na Lazu zemljište za buduće proširenje groblja Laz. Moram spomenuti i neke manje, ali značajne projekte, npr. digitalizacija Doma kulture uz podršku Ministarstva kulture, gdje smo otvorili kino, u kojem se prikazuju najnoviji filmski hitovi istovremeno kao i u Zagrebu. Moram se malo osvrnuti i na gospodarenje otpadom, gdje smo kroz naše poduzeće ''Lijepa Bistrica'' uspostavili gospodarenje otpadom, ali smo kao Općina iskoristili i sve mogućnosti fonda za zaštitu okoliša te nabavili spremnike za otpad.
Kad već pričamo o tom građevinskom dijelu, onda valja spomenuti i ceste na području općine Mariju Bistrica. Prije svega, mještane zanima nastavak izgradnje brze ceste, kao i izgradnja nogostupa i potpuno uređenje u jednoj od sljedećih faza državne ceste koja vodi od Marije Bistrice prema Zlatar Bistrici.
JM: Što se tiče izgradnje brze ce-
ste, početkom godine završen je javni natječaj za odabir izvođača radova i potpisani su ugovori sa slovenskim konzorcijem za izgradnju dionice do Marije Bistrice u dužini od 3,5 km i vrijednosti od 60 mil. eura. Trenutno se rješavaju imovinsko-pravni odnosi i kad se riješe, negdje do listopada, krenut će izgradnja te dugo očekivane dionice. Također, prema najavama krenut će i izgradnja preostalog dijela nogostupa na cesti prema Zlatar Bistrici, a njenu potpunu obnovu očekujemo prije nego se izgradi spomenuta dionica brze ceste.
Ovo je prilika za spomenuti i ono što redovito Općina Marija Bistrica odrađuje, a to je financiranje udruga, ali i skrb o brojnim skupinama, prije svega o učenicima. Znamo da je od prve godine mandata povećan broj stipendija i tako je do sada.
JM: Mislim da je, s obzirom na naš izvorni proračun, postotak sufinanciranja odnosno izdvajanja za učeničke i studentske stipendije možda među najvećima u Županiji i time se ponosimo te je to također naš mali doprinos da pomažemo našim učenicima i studentima. Uz to, osiguravamo i brojne druge oblike pomoći. Nije nam žao niti centa uloženog u našu osnovnu školu, jer djece su ipak naša budućnost. Također, imamo 28 udruga koje aktivno financi-
ramo, od onih koji se bave s našim najmlađima do onih koje okupljaju naše najstarije sumještane i svima financiramo njihove troškove te mislim da je udio financiranja takav da udruga može bez problema funkcionirati. Također, osiguravamo i božićnice i uskrsnice za naše umirovljenike, i kada sve to zajedno zbrojimo iznosi nisu mali, ali ponavljam, bez udruga, bez ljudi, sva ova infrastruktura ne bi imala smisla. Vjerujem da smo ozbiljan i pouzdan partner udrugama, da odlično surađujemo i siguran sam da ćemo takvu suradnju nastaviti i u budućnosti.
'U proteklom periodu Marija Bistrica je bila veliko gradilište'
A što nas očekuje u narednom periodu? Koji su to vrhunci pred nama? Možemo to povezati malo s ovom pričom o predškolskom i školskom odgoju jer znamo da je velika želja izgraditi novu školu, u kojoj bi se smjestila i glazbena škola?
JM: Ja bih to podijelio na dva ključna Master plana. Prvi se odnosi na rad po naseljima, čime dokazujemo brigu o svakom pojedinačnom naselju kroz period od četiri godine koliko traje mandat jednog
načelnika i Općinskog vijeća. Planiramo i dogovaramo komunalne zadatke (asfaltiranje, rasvjeta, zimska služba, čišćenje, kićenje za Advent…) i kapitalne projekte (klizišta, vodovod, gradnja igrališta i domova..) u svakom naselju prema prioritetima i shodno mogućnostima našeg općinskog fiskalnog proračuna. Postoji precizan godišnji plan i realizacija po svakoj godini, koji su sastavni dio proračuna i dostupni na uvid svim mještanima, budući da je proračun javni dokument. Drugi Master plan se odnosi na središnji dio općine u kojem se odvija i najveći dio života svih mještana općine, ali i nama vrlo važnih gostiju i hodočasnika koji posjećuju našu duhovnu oazu, Nacionalno Svetište MBB. Moramo jasno informirati mještane o odgovornostima, za što ćemo u daljnjem razvoju projekata ovisiti o vlastitim sposobnostima, a na kojim projektima ćemo ovisiti o Županiji i Vladi, odnosno timskom radu Općina - Županija - Vlada. Imamo dva velika projekta: projekt gradnje nove osnovne škole, glazbene škole, polivalentne dvorane, ceste i srednje škole. Ovaj projekt isključivo ovisi o zajedništvu i timskom radu predsjednika
Vlade, župana i nas u Općini koji smo već stvorili preduvjete za realizaciju istog otkupivši zemljište, izradom urbanističkog plana i idejnog rješenja. Drugi projekt je gradnja novog sportsko - rekreacijskog centra gdje će investitor biti Općina Marija Bistrica. S tim krećemo odmah i ovisimo sami o sebi, oslanjajući se na vlastite resurse. U svakom slučaju, prioritet nam je osigurati i izlobirati izgradnju nove osnovne škole s trodijelnom športskom dvoranom, a u osnovnu školu bi svakako smjestili i našu glazbenu školu koja postoji već 13 godina i ima preko 170 polaznika te se trenutno nalazi u prostorima privatnog subjekta koji je taj prostor dao bez naknade. Upravo u tu svrhu smo otkupili 70 tisuća kvadratnih metara na prostoru naše nove javne i društvene, takozvane D zone, koja se nalazi između obilaznice i hotela. Općina je naručila i izrađeno je idejno rješenje gdje smo dobili okvirni iznos gradnje. Okvirna procjena troškova je negdje oko 16,5 mil. eura. Naravno, osnovnom školom upravlja i o njoj brine Županija, koja se također spremna uključiti u izgradnje nove škole. Općina je u dogovoru sa Županijom spremna sufinancirati određeni nadstandard, a jedan od tih je izgradnja trodijelne športske dvorane. Ostaje određeni iznos koji se ne može pokriti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti gdje je jedino rješenje da Vlada Republike Hrvatske odobri financiranje iz državnog proračuna za našu buduću osnovnu školu sa glazbenom školom i trodijelnom športskom dvoranom. Lobiranje je u tijeku i vjerujem da ćemo uspjeti argumentima doći do cilja.
Još je jedan veliki projekt u očekivanju?
JM: Da, drugi važan projekt u sklopu tog Master plana, u prvoj fazi, jest izgradnja sportsko - rekreacijskog centra odnosno izmještanje postojećeg igrališta na novu lokaciju. Zemljište je već otkupljeno, a nositelj projekta je općina Marija Bistrica. Znamo da postoje određeni natječaji Ministarstva sporta i turizma, na koje planiramo aplicirati, a preostali dio sredstava ćemo pokriti iz vlastitog proračuna. Time ćemo napokon dobiti jedan moderan sportsko - rekreacijski centar u koji ćemo smjestiti osim nogometnog kluba i naš streljački klub, ali i Savate, te će to biti kruna ulaganja u sport i u naše najmlađe, po najvišim standardima. Pred nama su novi izazovi, u koje krećemo vrlo brzo, a u ovim slavljeničkim danima za našu župu i općinu svim mještanima Općine Marija Bistrica i svim župljanima bistričke župe upućujem iskrene čestitke i pozivam ih na zajedničku suradnju za dobrobit naše Marije Bistrice.
Načelnik Josip Milički
INTERVJU Uoči Dana općine Krapinske Toplice razgovarali smo s načelnicom Gordanom Jureković
Jureković: 'Započeli smo ozbiljan razvoj naše općine i nastavljamo ga zajedno'
S načelnicom
Jureković razgovarali smo o odrađenom, ali i planovima za budućnost
Dan općine uvijek je prilika da se osvrnemo na proteklih godinu dana, odnosno, na ono što je nekako posebno obilježilo razdoblje od prošlogodišnjeg Dana općine do sada. Što biste vi istaknuli?
Jureković: Mislim da je vašim čitateljima već dobro poznato da smo u proteklih godinu dana ostvarili povijesne rezultate za našu općinu, dakle, za sve naše stanovnike. Konačno je došla, da se tako izrazim, 'nagrada' za sav onaj često vrlo težak i naporan rad, odnosno za sav onaj trud kojeg smo ulagali u protekle četiri godine. Tako da se godinu koja je za nama ne može jasno sagledati ukoliko se ne osvrnemo na moj prvi mandat kao načelnice, odnosno, na čitave protekle četiri godine. Činjenica da nam je Općina bila na rubu bankrota, dužna na sve strane, da nije plaćala dobavljače, da se spremala dići višemilijunski kredit kako bi asfaltirala neke nerazvrstane ceste, nije baš bila dobra startna pozicija. No, odgovornim i transparentnim radom taj problem smo riješili, konsolidirali financije i vratili dugove, ali novaca za velike investicije nije bilo, kao ni ozbiljne kreditne sposobnosti. Općina je plaćala kredit za dječji vrtić, morali smo pomoći i plaćati kredit našem DVD-u za izgradnju novog vatrogasnog doma, kojeg su moji prethodnici 'ostavili na cjedilu', a mi im u tome pomažemo i dalje. Što se tiče povlačenja bespovratnih sredstava Europske unije, ne da smo bili na dnu, nego Općina nije povukla ni jedan jedini cent. Naravno, istina je da je bilo nekih pripremljenih projekata, ali oni su se pripremali onako, kao nekakve želje općinskog vodstva, a to tako ne ide. To se tako ne radi. Projekti moraju pratiti otvorene natječaje, ali i odgovarati strogim pravilima i standardima koji su za svaki natječaj drugačiji. I što je najgore, ti standardi i pravila se u nekim slučajevima mijenjaju gotovo iz mjeseca u mjesec. I ako niste ozbiljno posvećeni tom poslu, ako ne radite predano i svakodnevno, ako vam javni interes, interes svih mještanki i mještana nije na prvom mjestu, onda nema rezultata. Pa evo, samo za veliku, trodijelnu sportsku dvoranu se projekt nekoliko puta morao iznova prilagođavati novim uvjetima natječaja. Taman bude završen i prilagođen uvjetima, pa ministarstvo opet promjeni standard. Napravi se nova prilagodba, pa opet dođu izmjene pravila. Slično je bilo i s projektom rekonstrukcije Doma kulture, ali i drugim projektima. I onda, ako nemate projekte koji su pripremljeni kako treba, a uz to su vam općinske financije u lošem stanju…, ako ne radite transparentno i odgovorno, onda ne možete očekivati potporu države, a kamoli Europske unije. Mi smo to iz temelja promijenili i
evo, tijekom proteklih godinu dana sve je konačno došlo na svoje, zadobili smo povjerenje i države, i Europske unije, te smo za brojne, neke čak i kapitalne projekte dobili ogromne iznose bespovratnih sredstava iz EU fondova te smo time od 'nule', između 428 hrvatskih općina, službeno postali jedna od pet najboljih općina u Hrvatskoj po povlačenju EU sredstava. I upravo mislim da je to odgovor na vaše pitanje, odnosno, da je tih više od 16 milijuna eura dobivenih bespovratnih sredstava ono što treba posebno istaknuti.
Iako redovito o tome izvještavamo naše čitatelje, da ponovimo, koji su to ključni, odnosno, kapitalni projekti?
Jureković: Obično kad se govori o ključnim, kapitalnim projektima, u svim općinama i gradovima tu se nekako uvriježeno podrazumijevaju oni projekti koji su dugoročni i skupi. Naravno, tako je i kod nas, no, mi ne smijemo zaboraviti da je obaveza općinskog vodstva voditi podjednaku brigu o svim našim stanovnicima, iz svih društvenih slojeva, svih životnih dobi i iz svih naselja. Evo, na primjer, jedan od kapitalnih projekata kojeg smo ekspresno realizirali u proteklih godinu dana, i za kojeg smo također dobili bespovratna sredstva, je izgradnja potpuno novog, modernog nogometnog igrališta s umjetnom travom koje zadovoljava sve standarde FIFA-e, a pripremamo i realizaciju projekta izgradnje novog sportskog centra uz samo igralište, u kojem će, između brojnih
"Neke stvari, nažalost, nisu u našim rukama, kao na primjer hotel u centru mjesta, koji je mnogima bolna točka, ali nadam se da će svi ovi naši projekti i investicije doprinijeti tome da se i za naš hotel pronađu rješenja i privuku privatni investitori"
sportskih sadržaja, pa čak i nove kuglane, biti i prostori za rad naših udruga. I bez sumnje, za sve naše sportaše i razvoj sporta, za našu djecu i mlade, to je ogroman, veliki i ključni projekt. No, nekoj obitelji koja živi na nekom od naših lijepih topličkih brega, daleko 'kapitalniji' i 'ključniji' projekt je što su konačno u 21. stoljeću dobili asfalt i javnu rasvjetu. I to je ono što ja stalno ponavljam da smo mi uistinu u proteklom mandatu napravili povijesne rezultate. Modernizirali smo svu javnu rasvjetu štedljivim LED svjetiljkama i tako donijeli dodat-
nu uštedu općinskom proračunu, ali smo pokrenuli i projekt proširenja mreže javne rasvjete tako da su je dobila i neka naselja koja ju do sad nikad nisu imala. I samo u tom segmentu napravili smo više nove javne rasvjete nego što je sveukupno napravljeno od kad naša općina postoji. I to je projekt koji se nastavlja, koji traje i koji ide dalje. Isto tako, asfaltirali smo preko 50 dionica naših nerazvrstanih cesta, sad je u tijeku asfaltiranje još 20 novih i to je isto dugoročni projekt kojeg nastavljamo sve dok i zadnji metar naših cesta ne bude uređen kako treba. Počeli smo i nastavljamo s projektom postavljanja modernih autobusnih stajališta, gradimo nogostupe, gradimo nova dječja igrališta po našim naseljima... Sve su to projekti koji su, ako ih se gleda po segmentima, mali, ali zaista je riječ o velikim, kapitalnim i za mnoge naše stanovnike ključnim projektima koji traju i koji će trajati...
Jasno, ali, kad pričamo o financijski velikim i ključnim projektima, tu isto, koliko nam je poznato, imate puno toga za spomenuti.
Jureković: Ma naravno. I naši građani, i vaši čitatelji to već znaju, ali sam ipak htjela iskoristiti ovu priliku da skrenem pažnju i na ove projekte za koji mnogi misle da su mali, ali nisu. Niti po obimu posla, niti po cijeni, niti po važnosti. A kad govorimo o onim najvećim projektima, uz već spomenuto nogometno igralište i izgradnju sportskog centra, u tijeku su radovi i na izgradnji velikog modernog
parkirališta iza općinske zgrade i kod Doma zdravlja, kao i izgradnja šetnice te mosta preko Topličine. Radovi idu prema planu, tu je puno posla oko pripreme terena, odvodnje, podloge i ostalih projektom predviđenih stvari, tako da će radovi trajati do kraja studenog, kao što je to predviđeno i ugovorom. I moram ovim putem zamoliti građane još jednom za strpljenje. Znam da im je sad to velika smetnja, da im je otežan put do Doma zdravlja, ali jednom se to moralo napraviti i molim ih da izdrže jer će, kad realiziramo taj projekt, sigurno biti itekako zadovoljni. Od ostalih stvari, kao što znate, krećemo u potpunu rekonstrukciju Doma kulture, u izgradnju novog područnog dječjeg vrtića u Maloj Erpenji, kao i u izgradnju velike, trodijelne sportske dvorane. Ponavljam, za sve te projekte osigurana su financijska sredstva, u velikoj većini riječ je o bespovratnim sredstvima Europske unije, za realizaciju tih projekata imamo i rokove, tako da je to nešto što više nisu samo naše želje, nego realan plan kojeg ćemo ostvariti u narednom periodu.
I za kraj, vaša poruka građankama i građanima Krapinskih Toplica povodom Dana Općine?
Jureković: Najprije im se želim zahvaliti što su prepoznali moj rad i što mi svakodnevno daju veliku podršku, a što su uostalom pokazali već u prvom krugu nedavnih lokalnih izbora. Spomenula sam već da nemamo svi iste želje, nemamo svi iste prioritete, i nisu svima svi projekti jednako bitni. Zato sam i uvela tzv. 'Utorak s načelnicom', gdje primam građane i slušam njihove prijedloge i razmišljanja, kako bi mi pomogli da donosim odluke u skladu sa željama i potrebama većine. To nije uvijek lako jer, na primjer, za neke projekte nisu otvoreni natječaji, za neke projekte nemamo još uvijek ispunjene preduvjete, ali zato smo tu da maksimalno iskoristimo ono što nam je u datom trenutku moguće. I mislim da građani vide da to radimo, i da to radimo jako dobro. Imamo još puno posla, naše Toplice još uvijek nisu onakve kakve bismo željeli da budu, ali smo na dobrom putu i od toga puta nećemo odustati. Neke stvari, nažalost, nisu u našim rukama, kao na primjer hotel u centru mjesta, koji je mnogima bolna točka, ali nadam se da će svi ovi naši projekti i investicije doprinijeti tome da se i za naš hotel pronađu rješenja i privuku privatni investitori. U svakom slučaju, čestitam svim Topličankama i Topličanima Dan općine i zahvaljujem im na suradnji kojom svakodnevno doprinose ozbiljnom razvoju naše općine kojeg smo započeli i kojeg zajedno nastavljamo. (zl)
Gordana Jureković
Povećan iznos jednokratne pomoći za novorođenu i posvojenu djecu
BEDEKOVČINA - Načelnik Općine Bedekovčina, Željko Odak, donio je zaključak o povećanju jednokratne pomoći za novorođenu i posvojenu djecu u 2025. godini, pa tako povećane novčane naknade iznose 700,00 eura za prvo dijete u obitelji, 1.000,00 eura za drugo dijete, 1.500,00 eura za treće dijete te povećanje od 500,00 eura za svako sljedeće dijete. Dosadašnje naknade iznosile su za rođenje prvog djeteta u obitelji 500,00 eura, za rođenje drugog djeteta 750,00 eura, a za treće i četvrto 1.000,00 eura te za peto i svako sljedeće dijete u obitelji 1.500,00 eura. Jednokratna pomoć osim novčane naknade uključuje dječji bodi s natpisom "Ja volim Bedekovčinu" i buket cvijeća, a pomoć će se uručivati na svečanom prijemu koji će se održavati tromjesečno, odnosno u slučaju većeg broja djece, učestalost se može prilagoditi. Roditeljima djece rođene ili posvojene u 2025. godini, kojima je već isplaćen iznos prema prethodnom Zaključku, razlika će biti automatski obračunata i isplaćena od strane upravnog odjela nakon sljedećeg održanog svečanog prijema koji se planira krajem srpnja o čemu će roditelji biti obaviješteni. - S velikim zadovoljstvom vas mogu obavijestiti da smo donijeli odluku o značajnom povećanju jednokratnih novčanih pomoći za novorođenu i posvojenu djecu na području Općine Bedekovčina u 2025. godini. Ova mjera predstavlja prvi konkretan korak u ispunjavanju jednog od mojih predizbornih obećanja – stvaranju boljih uvjeta za mlade obitelji i jačanju demografske slike naše općine. Naša općina mora biti mjesto u kojoj mlade obitelji vide budućnost – i u kojoj djeca imaju sigurno i poticajno okruženje za odrastanje - istaknuo je općinski načelnik Željko Odak. (zl)
Raspisan Javni poziv za sufinanciranje troškova stanovanja mladih obitelji na području grada Krapine
Grad Krapina pomaže mladim obiteljima
KRAPINA - Gradonačelnik Grada Krapine raspisao je Javni poziv za financijsku potporu usmjerenu na sufinanciranje troškova stanovanja mladih obitelji na području grada Krapine u ovoj godini. Prihvatljivi korisnici financijske potpore su mlade obitelji koje imaju sklopljen Ugovor o najmu na području grada Krapine. Mladom obitelji u smislu ovog Javnog poziva smatra se podnositelj zahtjeva zajedno sa svojim bračnim ili izvanbračnim partnerom i djecom, ako ih imaju, pod uvjetom da barem jedan od bračnih ili izvanbračnih partnera nije stariji od 45 godina. Mladom obitelji u smislu ovog Javnog poziva smatra se i jednoroditeljska obitelj i samohrani roditelj. Ugovor o najmu mora biti sklopljen najmanje za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca ove godine. Financijska potpora za mladu obitelj s djecom iznosi 50 % iznosa mjesečne najamnine, a najviše do 200 eura mjesečno, a za mladu obitelj bez djece 50 % iznosa mjesečne najamnine, a najviše do 100 eura mjesečno. Najviši iznos koji može biti odobren mladoj obitelji s djecom iznosi 2.400 eura u trajanju od 12 mjeseci,
a mladoj obitelji bez djece 1.200 eura u trajanju od 12 mjeseci. Zahtjevi za dodjelu financijske potpore podnose se na propisanim obrascima s pripadajućom dokumentacijom na adresu Grada Krapine do 31. listo-
Važan korak za Općinu Mače
Projekt Izgradnja i opremanje DVD - a Mače ocijenjen prihvatljivim
Sada se očekuje Odluka o financiranju koja će potvrditi dodjelu sredstava. Ukupni prihvatljivi troškovi iznose 1.834.922,94 eura. Predloženo sufinanciranje iznosi 1.559.684,49 eura (85% prihvatljivih troškova)
MAČE - Projekt "Izgradnja i opremanje DVD - a Mače" prijavljen na javni poziv "Jačanje kapaciteta za protupožarnu zaštitu na brdsko-planinskim i potpomognutim područjima – faza 2" Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije uspješno je prošao administrativnu provjeru te je prijava ocijenjena prihvatljivom. Ovim važnim korakom projekt prelazi u sljedeću fazu – očekuje se Odluka o financiranju koja će potvrditi dodjelu sredstava. Ukupni prihvatljivi troškovi iznose 1.834.922,94 eura. Predloženo sufinanciranje iznosi 1.559.684,49 eura (85% prihvatljivih troškova).
- Planiranim projektom izgradit će se novi, suvremeni vatrogasni dom s pratećom infrastrukturom, opremiti prostori za rad, edukaciju i okupljanje te dodatno unaprijediti vatrogasni sustav i sigurnost svih naših mještana. Projekt će također doprinijeti jačanju svijesti o važnosti prevencije i sigurnosti. Partner u projektu je DVD Mače, a zahvaljujemo svima koji su svojim radom i podrškom pomogli da dođemo do ove važne faze. Slijedi nam još jedan ključan korak –čekamo Odluku o financiranju i nadamo se što skorijem nastavku ove vrijedne priče za Mače! – kažu u Općini Mače. (zl)
Kreće dogradnja OŠ Ante Kovačića Zlatar
'Obrazovanje zaslužuje ulaganja i pažnju'
pada ili do dana objave obavijesti o iskorištenosti raspoloživih sredstava i zatvaranju Javnog poziva, ovisno koji uvjet prije nastupi. Više detalja može se pronaći na mrežnim stranicama Grada Krapine. (zl)
ZLATAR - Osim nove škole u Belcu, kreće i dogradnja Osnovne škole Ante Kovačića u Zlataru. Projekt obuhvaća dogradnju čak 1200 m² prostora: nove učionice, blagovaonicu, kabinete i malu sportsku dvoranu. Cilj su bolji uvjeti za učenike i nastavnike te prelazak na jednosmjensku nastavu. Projektni nacrt izradio je domaći studio Maše Varga, a projekt se financira iz sredstava EU kroz NPOO, zahvaljujući prijavi Krapinsko-zagorske županije koja je osnivač i podršci Ministarstva znanosti i obrazovanja. - Prostor koji raste s djecom – jer obrazovanje zaslužuje ulaganja i pažnju!
– kaže gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek. (sp)
Načelnik Željko Odak
Gradonačelnik Zoran Gregurović
S gradonačelnikom Pregrade Goranom Vukmanićem razgovarali smo o prioritetima nove gradske uprave
'Kroz cijelu kampanju isticao sam da ne obećavam čuda, nego rad i poštovanje svakoga'
Gradonačelnik Pregrade jasno postavlja prioritete – razvoj komunalne infrastrukture, podrška obiteljima, stvaranje boljih uvjeta za djecu i mlade, ali i privlačenje investicija koje će otvoriti nova radna mjesta. Kroz slogan 'Pregrada po mjeri obitelji', želi grad učiniti mjestom u kojem se mlade obitelji odlučiti ostati, a možda i doseliti, gradom u kojem će stariji biti poštovani, a djeca sretna
Marta Čaržavec
PREGRADA
Vaš slogan 'Pregrada po mjeri obitelji' jasno sugerira fokus na zajednicu i kvalitetu života. Što Vam taj slogan osobno znači?
Vukmanić: Prije svega, otac sam troje djece, s gotovo 18 godina "iskustva", kako u šali znam reći. Sam slogan mi se nekako sam nametnuo upravo iz tog roditeljskog iskustva. Želimo u Pregradu dovesti što više sadržaja zbog kojih smo do sada morali ići u druge sredine. Vjerujem u snagu obitelji i posebno se zalažem za višečlane obitelji. Smatram da je grad po mjeri obitelji onaj u kojem su djeca sretna, roditelji podržani, a stariji poštovani i uključeni.
Kada ste preuzeli mandat, s kojim ste se izazovima prvo suočili?
Vukanić: Vjerujem sa sličnim izazovima kao i u drugim gradovima i općinama – upoznavanje s kapacitetom proračuna. Kroz kampanju sam komunicirao da će se svi projekti nastaviti, pa mi je prvi zadatak bio upoznati se sa svima i odraditi prve koordinacije na terenu kako bismo osigurali neometan nastavak svih projekata.
Koje su prve konkretne promjene koje ste pokrenuli kao gradonačelnik Pregrade?
Vukmanić: Već na prvoj sjednici Gradskog vijeća izglasali smo odluku kojom ukidamo učešće građana u asfaltiranju nerazvrstanih cesta. To je bila jedna od tri točke programa koje su bile posebno naglašene. Time smo odmah pokazali da slušamo građane i da želimo pravedniji pristup javnoj infrastrukturi. Što se trenutno radi na području komunalne infrastrukture?
Vukmanić: Već u prvom tjednu zatražio sam od našeg komunalnog poduzeća identifikaciju kritičnih dionica koje zahtijevaju žurnu sanaciju. Radi se o prometnicama koje se konstantno oštećuju nakon jačih oborina. Negdje se radi o samo nekoliko desetaka metara ceste koji postanu neprohodni. Zbog ograničenih sredstava, uz dionice koje su mjesni odbori odredili za redovno asfaltiranje, fokusi-
rat ćemo se na ove kritične točke kako bismo osigurali prohodnost i sigurnost. U lipnju je završeno malčiranje bankina, drugi otkos se očekuje krajem kolovoza. Također, kontinuirano se provodi čišćenje površina uz nogostupe, strojno i ručno, održavanje nerazvrstanih cesta nakon obilnih padalina po prijavama, čišćenje kanala kao i čišćenje i zamjena te sanacija propusta. Redovito se održavaju zelene površine (košnja, obrezivanje, skupljanje biološkog otpada), zatim javne površine na kojima nije dozvoljen promet (trg, Kostelgrad, Lenartove stube, Emka). Proširuje se i mreža javne rasvjete u Cigrovcu gdje će biti postavljeno 18 novih svjetiljki.
Kako Grad potiče mlade obitelji da ostanu ili doseljavaju u Pregradu?
Vukmanić: Uvođenjem konkretnih mjera koje olakšavaju svakodnevni život obiteljima – od povećanja kapaciteta dječjih vrtića, subvencioniranja kupnje prve nekretnine, do ulaganja u sportske, kulturne i edukativne sadržaje za djecu i mlade. Također, kroz suradnju s gospodarstvom i demografske mjere, cilj nam je stvoriti ambijent u kojem mlade obitelji vide perspektivu i sigurnost.
Kakve mjere Grad provodi po pitanju subvencija za vrtiće, školu, stanovanje?
suradnji sa KZŽ u omjeru 50:50.
Ima li planova za privlačenje novih investitora i otvaranje radnih mjesta?
Vukmanić: Naravno. Aktivno radimo na ažuriranju prostornoplanske dokumentacije kako bismo omogućili nove gospodarske kvadrate. Povezujemo se i s poduzetnicima, kako domaćima tako i izvan Pregrade. Želja nam je osnažiti lokalno poduzetništvo, kako bismo zadržali naše sugrađane u Pregradi.
ja za Centar za mlade kojom će se preurediti postojeća kino dvorana, a trenutno se čeka otvaranje poziva na dodjelu bespovratnih sredstava na koji će se projekt prijaviti. Do kraja godine realizirat će se projekt izgradnje igrališta s umjetnom travom, za što je u tijeku postupak javne nabave. U realizaciju će i projekt Poticanje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga Grada Pregrade za koji su ostvarena bespovratna sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Kao dio projekta, planirana
Kako vidite razvoj društvenog života u Pregradi u idućem periodu?
Vukmanić: Društveni život čini srce svakog grada. Želimo osnažiti lokalne udruge, podržati inicijative mladih i potaknuti više zajedničkih sadržaja – od kulturnih i sportskih manifestacija do prostora za druženje svih generacija. Želimo da Pregrada ponovno postane mjesto okupljanja i druženja, s programima koji ne traju samo za vrijeme manifestacija, nego su dostupni cijele godine.
Koji su glavni projekti koje planirate pokrenuti do kraja godine?
Vukmanić: Grad trenutno sufinancira boravak djece u gradskom vrtiću, ali i u vrtićima drugih osnivača i obrtima za čuvanje djece. U planu je i uvođenje novog modela za financiranje, posebice za treće i svako slijedeće dijete u obitelji. Vrijedi spomenuti da roditelji ostvaruju pravo na jednokratnu naknadu za svako novorođeno dijete, a dodatno se razmatra i novi model potpore u kojem će se staviti naglasak na povećanje potpore za treće i svako slijedeće dijete u obitelji. Grad nagrađuje i učenike i studente za izvanredna postignuća na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima, dodjeljuje financijske potpore učenicima i studentima, top stipendije za najuspješnije studente. Također, sufinancira se prijevoz učenicima srednjih škola te radne bilježnice za učenike osnovnih škola u
Vukmanić: Uz nastavak komunalnih radova, plan je pokrenuti izradu projektne dokumentacije za izgradnju Centra za starije. Također spremna je i projektna dokumentaci-
je nabava cjelovitog i integriranog rješenja za inteligentno upravljanje prometom i poboljšanje kvalitete okoliša koje omogućuje optimizaciju prometne infrastrukture, prikupljanje i analizu prometnih podataka i podataka o kvaliteti zraka u stvarnom vremenu, te smanjenje emisije štetnih plinova i poboljšanje kvalitete zraka. Ovo rješenje podrazumijeva mobilnu aplikaciju za pametno donošenje odluka i komunikaciju s građanima, povezanu sa solarnim prometnim kamerama za praćenje prometa u realnom vremenu te meteorološkom postajom za praćenje kvalitete zraka uz alarmiranje u slučaju visokih graničnih vrijednosti. Planira se i izrada webGIS-a s digitalnim orto-foto registrom nerazvrstanih cesta Grada Pregrada.
Što biste voljeli da građani kažu o Vašem mandatu za dvije-tri godine?
Vukmanić: Da smo bili dostupni, otvoreni i dosljedni. Volio bih da osjete da Pregrada postaje još bolje mjesto za život i rad. Kroz cijelu kampanju isticao sam da ne obećavam čuda, nego rad i poštovanje svakoga. Zato bih volio da građani osjete da su uvaženi, da imaju glas u odlučivanju i da su gradske službe postale pristupačnije i otvorenije prema njima.
Goran Vukmanić
Održana prva radna sjednica Gradskog vijeća Zlatara
Osniva se Savjet mladih i mijenja Plan nabave
ZLATAR - Na prvoj radnoj sjednici Gradskog vijeća Grada Zlatara prisegu je dao vijećnik Robert Rod, koji je imenovan umjesto Stanka Majdaka, koji je mandat stavio u mirovanje. Na sjednici je doneseno nekoliko odluka. Jedna od njih je Odluka o osnivanju Savjeta mladih Grada Zlatara, savjetodavnog tijela Grada Zlatara, koje promiče i zagovara prava, potrebe i interese mladih u cilju njihovog sudjelovanja i odlučivanja o upravljanju javnim poslovima od interesa i značaja za mlade, aktivno uključivanje mladih u javni život te informiranje i savjetovanje mladih grada Zlatara. Savjet ima pet (5) članova uključujući predsjednika i zamjenika predsjednika. U Savjet se biraju mladi koji u trenutku podnošenja kandidature za članstvo u Savjetu imaju od navršenih 15 do 30 godina života te koji imaju prebivalište ili boravište na području Grada Zlatara. Naon donošenja ove Odluke, javni poziv za prijave odnosno kandidature bit će objavljen na službenoj web stranici Grada Zlatara. Plan nabave
Jedna od točaka dnevnog reda bila je i izmjena Plana nabave za 2025. godinu. Gradonačelnica Jasenka Auguštan – Pentek pojasnila je da Plan ne treba ići na odlučivanje Gradskom vijeću, no zbog transparentnosti poslovanja je uvršten u dnevni red. Mijenja se jer su u Plan uvrštena sredstva koja je Grad dobio za određene projekte, primjerice, radi se o uređenju poslovnih prostorija u upravnoj zgradi, sana-
ciji mostova u Juranščini i Nazorovoj ulici u Zlataru, sanaciji klizišta i stručnim nadzorom, izradi projektne dokumentacije za izgradnju i izgradnja dječjeg igrališta, opremanju dječjeg vrtića didaktičkom i računalnom opremom, izradi temelja za rasvjetne stupove uz cestu D29, nabavci cerada za štandove na tržnici i slično. Nadalje, Gradsko je vijeće dalo suglasnost za početnu cijenu nekretnine u Donjoj Batini u vlasništvu Grada. Kako je objasnila gradonačelnica, mladi poduzetnik Marko Varga odnosno obrt QBen za to je zainteresiran jer je kupio je zbog proširenja pogona susjedne čestice. Cijena je 815 eura. Odluka o davanju suglasnoti na početnu cijenu nekretnine izglasana je jednoglasno. Sjednicu je obilježila dugotrajna rasprava po svim točkama dnevnog reda, a pod točkom Pitanja i prijedlozi, vijećnike je, između ostalog, zanimalo zašto je stala izgradnja dječjeg vrtića. Gradonačelnica je odgovorila da je izvođač radova otišao u stečaj te je Grad s njim raskinuo ugovor. - Gradilište je zatvoreno, a pokreće se novi postupak javne nabave i ovih dana će projektantski ured dostaviti novi troškovnik, kako bi se što prije krenulo u postupak javne nabave – rekla je gradonačelnica.
Traži se rješenje
Također, bilo je pitanja i u kojoj je fazi radova šumska cesta prema vrhu Ivančice. Gradonačelnica je odgovorila da je završeno 68% radova. – No, Općina Lobor je zausta-
Sjednica
vila radove jer prijevoz kamenog materijala ide po njihovoj nerazvrstanoj cesti – rekla je gradonačelnica te dodala da se pokušalo postići dogovor. – Situacija je prilično komplicirana, tražili smo i odvjetnički ured da se očituje, a razlog je donesena odluka od strane Općine Lobor o utvrđivanju prekomjerne uporabe nerazvrstanih cesta na području Općine prema kojoj se plaća naknada za prolaz vozila težih od 7,5 tona te je izvođač zatražio na temelju odluke da se izda rješenje prema kojem bi se platila naknada Općini Lobor. Općina Lobor na žalost nije se očitovala i tražila je uz ovu odluku i potpisivanje dodatnog sporazuma za što smatramo da bi se dva puta platilo isto. Općina Lobor sporazumom je zahtjevala dostavu bankovnog jamstva s klauzulom plaćanja bezuvjetno, neopozivo i bez prigovora, 20 posto vrijednosti radova,
što je prema tumačenju odvjetnika protuzakonito. Kao Grad smo spremni podmiriti sve troškove koje isključivo zakonski možemo, spremni smo na dogovor, mi ovdje više nemamo alternative, izvođač se želi povući, novac koji smo dobili projektom ne možemo utrošiti i završiti projekt. Tražili smo i više puta očitovanje Općine, koje na žalost nismo dobili, a očitovao se i Šumarski fakultet uz apel da je ovo jedina prava cesta do Ivančice te da proglašenjem Parka prirode ovakve prilike za izgradnju ceste više neće biti, a dodatan je argument činjenica da izgradnja ide na teret Europskih fondova i manjim dijelom Grada Zlatara, što je isključivo za dobrobiti svih stanovnika ovog dijela Zagorja i ove županije, ali i šire.. Budući da je realizacija projekta u interesu svih nas, i Grada i Općine, dovedeni smo u situaciju da je završetak radova upitan. Agen-
cija za plaćanje je produžila rok do 30. rujna za izvođenje radova, međutim uputili su nas na Ministarstvo poljoprivrede da se nađe rješenje. Ako Zlatar mora uz odluku o prekomjernom korištenju ceste platiti i popravak cijele ceste, to ćemo i učiniti, ali u okviru zakonskih mogućnosti. Razumijemo da svatko štiti svoju imovinu i spremni smo sudjelovati, ali u okviru zakonskih mogućnosti jer i mi kao Investitor i izvođač radova koji je ugovoren moramo raditi po zakonu. Ukoliko padne projekt, morat ćemo poduzeti sve pravne korake te uključiti u to i Općinu Lobor zbog gubitka i nadoknade sredstava koja ćemo možda morati vratiti. No, vjerujem da će Ministarstvo naći zadovoljavajuće rješenje i za jedne i druge – rekla je gradonačelnica. - Za nas je ovo ozbiljan i važan projekt i smatramo da je kompromis koji na žalost mjescima ne uspijevamo postići nužan – dodala je. Repetitor
Među brojnim pitanjima, bilo je tu i pitanje o postavljenom repetitoru u Belečkoj Selnici, koji još nije u funkciji. Građani belečkog kraja, rekao je vijećnik Darko Varga, se pitaju tko je odobrio prenamjenu zemljišta, tko je izdao dozvolu, u kojoj će taj repetiror mjeri zračiti. Gradonačelnica je odgovorila da je Vlada RH Pravilnikom iz 2023. godine regulirala gradnju takvih objekata te da su gradovi i općine tu nemoćni, i takvi se repetitori i antene mogu graditi bez da se Grad čak i obavijesti. (S. Pušec)
Na području grada Zaboka ove se godine planira asfaltiranje brojnih dionica nerazvrstanih cesta
Vrijednost
iznosi 341.058,76 eura
U tijeku su radovi na NC ZBK 004 - Kaštelski put duljine cca 285 metara u naselju Zabok, u koje je uključena izgradnja uzdignutih ploha za smirivanje prometa
ZABOK – Na području grada Zaboka ove se godine planira asfaltiranje brojnih dionica nerazvrstanih cesta. Kako saznajemo od gradonačelnice Valentine Đurek, Grad Zabok je putem provedenog postupka javne nabave sklopio Ugovor o javnoj nabavi radova glede asfaltiranja nerazvrstanih cesta na području Grada Zaboka sa tvrtkom Gradmost d.o.o., Kupljenovo. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 341.058,76 eura s uključenim PDV - om. Stručni nadzor nad obavljanjem predmetnih radova povjeren je tvrtki Bomega Projects d.o.o. iz Zaboka. Tim je ugovorom planirano asfaltiranje osam dionica ulica i nerazvrstanih cesta. Već su u tijeku radovi na NC ZBK 004 - Ka-
štelski put duljine cca 285 metara u naselju Zabok, u koje je uključena izgradnja uzdignutih ploha za smirivanje prometa. U planu su još dionice NC ZBK 059 – Ulica Marije
Ukupna površina ugovorenog asfalta iznosi 8.400,00 m2 s rokom izvođenja od 3 mjeseca odnosno do kraja rujna
Jurić Zagorke u naselju Zabok, duljine cca 290 metara, NC MAR 014 – Odvojak Poznići u naselju Marti-
nišće, duljine 255 metara, NC JZA 019 – Odvojak Visinski – Lovački dom u naselju Jakuševec Zabočki,
duljine cca 430 metara, NC JZA 023 – Spoj Jakuševec – Pavlovec u naselju Jakuševec Zabočki, duljine cca 150 metara, NC GRD 010 – Odvojak Lovačka kuća Grdenci u baselju Grdenci, duljine cca 110 metara, gdje je uključena izgradnja oborinske odvodnje, zatim NC GRD 001 – Odvojak Bratković – Đurkan u naselju Grdenci, duljine cca 330 metara te NC MAR 010 – Odvojak Mužek u naselju Martinišće, duljine cca 220 metara, kao i sanacija ispuha (mrežne pukotine na asfaltu) na nerazvrstanim cestama u duljini od 200 metara. - Ukupna površina ugovorenog asfalta iznosi 8.400,00 m2 s rokom izvođenja od 3 mjeseca odnosno do kraja rujna – kaže gradonačelnica Valentina Đurek. (sp)
Gradskog vijeća grada Zlatara
Općina Radoboj ulaže u javnu rasvjetu
U nekoliko naselja postavljaju se suvremena LED rasvjetna tijela
RADOBOJ - Općina Radoboj nastavlja s ulaganjima u komunalnu infrastrukturu s ciljem povećanja sigurnosti, kvalitete života i održivog razvoja. U sklopu planiranih aktivnosti tijekom 2025. godine, provodi se projekt proširenja mreže javne rasvjete na više lokacija unutar Općine. Nova rasvjetna tijela bit će postavljena u sljedećim naseljima i dijelovima općine: Gornja Šemnica- Grmovšek Vlado, Ferkov zavoj, Radoboj- Groboteki te Bregi Radobojski – Šalkovići. Projekt uključuje postavljanje suvremenih LED rasvjetnih tijela koja, osim što omogućuju bolje osvjetljenje i veću sigurnost za sve sudionike u prometu, pridonose i smanjenju potrošnje električne energije te nižim troškovima održavanja. Riječ je o energetski učinkovitim rješenjima usklađenima s europskim standardima zaštite okoliša. - Ulaganje u javnu rasvjetu nastavak je strategije ravnomjernog razvoja svih dijelova općine. S ovim projektom ne samo da se povećava sigurnost i kvaliteta života naših mještana,
već se pokazuje odgovorno ponašanje prema okolišu kroz korištenje energetski učinkovitih tehnologija. Zahvaljujemo svim mještanima na strpljenju i razumijevanju tijekom izvođenja radova te ih pozivamo da sve prijedloge i eventualne potrebe za dodatnom rasvjetom prijave u Općinu – kažu u Općini. (zl)
Grad Pregrada ostvario 29.476,63 eura na natječaju FZOEU za projekte razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga
Projekt je ukupne vrijednosti 62.703,25
PREGRADA - Grad Pregrada je ostvario sredstva za projekt pod nazivom "Poticanje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga Grada Pregrade" iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost putem Javnog natječaja za poticanje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga (EnU-4). Projekt je ukupne vrijednosti 62.703,25 eura, od čega će se iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirati 29.476,63 eura. Gradonačelnik Grada Pregrade Goran Vukmanić prisustvovao je svečanom potpisivanju i uručenju ugovora za projekte u prostorijama Hrvatskih voda, u dvorani J. J. Strossmayera u Zagrebu. Ugovore su korisnicima uručili ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković te direktor Fonda Luka Balen. Projekt je usmjeren na poticanje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga u Gradu Pregradi, s posebnim naglaskom na dva ključna područja: optimizaciju prometnog sustava i prilagodbu klimatskim promjenama kroz zelenu tranziciju. Kao dio projekta, planirana je nabava cjelovitog i integriranog rješenja za inteligentno upravljanje prometom i poboljšanje kvalitete okoliša koje omogućuje optimizaciju prometne infrastrukture, prikupljanje i analizu prometnih podataka i podataka o kvaliteti zraka u stvarnom vremenu, te smanjenje emisije štetnih plinova i poboljšanje kvalitete zraka. Ovo rješenje podrazumijeva mobilnu aplikaciju za pametno donošenje odluka i komunikaciju s građanima, povezanu sa solarnim prometnim kamerama za praće-
Projekt je usmjeren na poticanje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga u Gradu Pregradi, s posebnim naglaskom na dva ključna područja: optimizaciju prometnog sustava i prilagodbu klimatskim promjenama kroz zelenu tranziciju
nje prometa u realnom vremenu te meteorološkom postajom za praćenje kvalitete zraka uz alarmiranje u slučaju visokih graničnih vrijednosti. U sklopu projekta također je planirana izrada webGIS-a koji će se implementirati poveznicom na internetske stranice Grada Pregrade, kako bi bio dostupan svim posjetiteljima internetske stranice, a sadržavati će digitalni orto-foto, adresni model, registar nerazvrstanih cesta Grada Pregrade sa sta-
Stižu EU sredstva za obnovu vatrogasnog doma u Loboru
njem pokrova, digitalni katastarski plan i mrežu razvrstanih cesta na području Grada Pregrade (autoceste, državne, županijske, lokalne ceste). WebGIS će omogućiti građanima pregled, pretraživanje i identifikaciju interaktivne "pametne karte" s registrom nerazvrstanih cesta, a biti će moguće i nadograđivati ga novim slojevima. Projektom je planirana i izrada digitalne evidencije komunalne infrastrukture Grada Pregrade. (zl)
Općini stiže 1,6 milijuna bespovratnih eura za vatrogasni dom
Ukupna vrijednost prihvatljivih troškova iznosi 1.927.707,93 eura, a čak 1.638.551,74 eura, odnosno 85 posto, osigurano je kroz bespovratna sredstva
LOBOR - Općina Lobor nastavlja s nizom uspješnih projekata koji doprinose razvoju i sigurnosti lokalne zajednice, a nova potvrda toga stigla je iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Naime, projekt "Rekonstrukcija građevina mješovite namjene (općinski dio) u vatrogasni dom DVD Lobor" prošao je sve faze administrativne provjere i ocjenjivanja te je službeno prihvaćen za financiranje iz fondova Europske unije. Ukupna vrijednost prihvatljivih troškova iznosi 1.927.707,93 eura, a čak 1.638.551,74 eura, odnosno 85 posto, osigurano je kroz bespovratna sredstva. Nova namjena Ovim projektom postojeći objekt
dobit će novu namjenu te će biti potpuno prilagođen potrebama Dobrovoljnog vatrogasnog društva Lobor. Planirana rekonstrukcija obuhvaća uređenje garažnog prostora za vatrogasna vozila i opremu, sanitarnih čvorova, uredskih i zajedničkih prostorija te energetski učinkovitu obnovu objekta. Time će se osigurati kvalitetniji uvjeti za rad i djelovanje loborskih vatrogasaca koji su ključna snaga u zaštiti ljudi i imovine u lokalnoj zajednici. Načelnica Općine Lobor, Ljubica Jembrih, istaknula je važnost ulaganja u vatrogasnu infrastrukturu.
Bolji uvjeti za rad
- Vatrogasci su prvi kada treba pomoći, bilo da je riječ o požarima,
poplavama ili drugim kriznim situacijama. Njihova predanost, spremnost i požrtvovnost neprocjenjivi su za našu zajednicu. Zbog toga je naša dužnost stvoriti im što bolje uvjete za rad. Ovaj projekt nije samo ulaganje u zgradu, već je to ulaganje u sigurnost svih naših mještana, ali i priznanje trudu naših vatrogasaca. Ponosni smo što
Općina Lobor i dalje uspješno koristi mogućnosti EU fondova za konkretne, korisne i vidljive projekte –izjavila je načelnica Jembrih. Ovaj projekt još je jedan u nizu koji potvrđuje strateško usmjerenje Općine Lobor prema održivom razvoju, jačanju lokalne infrastrukture i stvaranju boljih uvjeta za život svih generacija. (zl)
'Ovaj projekt nije samo ulaganje u zgradu, već je to ulaganje u sigurnost svih naših mještana, ali i priznanje trudu naših vatrogasaca'
Održana druga sjednica Općinskog vijeća Općine Gornja Stubica, na kojoj je donesen drugi rebalans proračuna
Kreće uređenje župnog dvora za potrebe vrtića
GORNJA STUBICA - Na drugoj sjednici Općinskog vijeća Gornje Stubice donesen je drugi rebalans proračuna za 2025. godinu, kojim je isti s 12,3 milijuna eura smanjen na 11,3 milijuna eura.
Najveće stavke
- Općina je trenutno u minusu, a potrebno je platiti sve dospjele obaveze te kreditne linije koje su pred nama. Rješenje toga je bilo rezanje proračuna, da bi do kraja godine došli na razinu koja bi bila temelj za drugu godinu – rekao je načelnik Matija Lešković. Koje su najveće stavke koje su mijenjane rebalansom, pojasnio je predsjednik Općinskog vijeća Mario Poštek. –Proračun je smanjen za nešto više od 977.000 eura, a smanjenja se odnose na jedan veći kapitalni projekt, a to je izgradnja sportske dvorane koja nije izgledna ove godine te na stavke komunalne infrastrukture u projektima koji se također neće moći ostvariti ove godine – rekao je Poštek.
Izdvojeni pogon vrtića
U proračun je rebalansom uvršten i jedan veći projekt koji će se realizirati do kraja godine, a to je ure-
'Do kraja godine, svu ćemo djecu smjestiti u vrtić'
đenje izdvojenog pogona dječjeg vrtića, kako bi se omogućio smještaj za još četrdesetak djece, koja su ostvarila uvjete za upis, no nisu upisana u dječji vrtić zbog manjka smještajnih kapaciteta. Općinsko
je vijeće donijelo odluku o kratkoročnom zaduženju Općine. - Da bi uspjeli isfinancirati sve stavke rashoda, da bi bili likvidni i da bi proširili kapacitete vrtića, moramo uzeti kratkoročnu pozajmicu u banci od 600.000 eura, što će, prema našim projekcijama, biti dovoljno – dodao je predsjednik vijeća. Izdvojeni pogon Dječjeg vrtića Jurek uredit će se u župnom dvoru odmah iznad vrtića, a da bi se to ostvarilo, potrebna je investicija od 216.000 eura. – Plan je da to uredimo do kraja godine, možda i prije, što ovisi o ishođenju
svih potrebnih dozvola i papira. Taj prostor je već prethodno obnovljen, tako da je potrebno postaviti podne obloge i pristupiti završnoj fazi uređenja sa sanitarnim čvorovima, a onda i samom opremanju. Tu ćemo smjestiti četrdesetak djece, što je kapacitet koji nam trenutno fali za smještaj svih koji su ispunili uvjete. Plan je to na pet godina, na koliko smo dobili dozvolu korištenja župnog dvora od Kaptola i na toj im susretljivosti zahvaljujemo – kaže načelnik. U tih pet godina pristupit će se projektu dogradnje samog
Općina Lobor objavila javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava
Mladi imaju priliku dobiti do 4.000
eura za rješavanje stambenog pitanja
LOBOR - Općina Lobor nastavlja s ulaganjima u kvalitetniji život svojih stanovnika, osobito mladih, s jasnim ciljem stvaranja zajednice u kojoj se ostaje, živi i planira budućnost. Ovih je dana objavljen Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji u 2025. godini.Riječ je o konkretnoj demografskoj mjeri čiji je cilj osigurati dostupnije stanovanje mladim obiteljima te ih potaknuti na ostanak i život u Loboru. Kroz četiri različite mjere, mlade obitelji mogu ostvariti bespovratna sredstva za izgradnju, kupnju ili rekonstrukciju nekretnine, odnosno subvenciju kamata na stambene kredite. Mjere uključuju sufinanciranje gradnje obiteljske kuće s do 50 posto prihvatljivih troškova, najviše do 4.000 eura, sufinanciranje kupnje obiteljske kuće ili stana do 50 posto kupoprodajne cijene, najviše do 4.000 eura, zatim sufinanciranje kamate na stambene kredite do 50 posto kamate, maksimalno 73,00 eura mjesečno tijekom najviše pet godina otplate te sufinan-
ciranje rekonstrukcije stambenih objekata do 50 posto prihvatljivih troškova, a najviše do 2.655,00 eura.Zahtjev se može podnijeti samo za jednu od navedenih mjera, a dodijeljena sredstva su jednokratna i ne mogu se kombinirati s drugim
programima pomoći. Javni poziv otvoren je do 31. listopada 2025. godine ili do dana iskorištenosti raspoloživih sredstava. Općina je za tu namjenu osigurala ukupno 20.000,00 eura. Prihvatljivi korisnici su mlade obitelji koje prvi
put rješavaju svoje stambeno pitanje i nemaju u vlasništvu drugu nekretninu podobnu za stanovanje, a barem jedan član bračnog ili izvanbračnog para mora biti mlađi od 40 godina na dan raspisivanja Javnog poziva. Načelnica Općine Lobor, Ljubica Jembrih, istaknula je važnost ovakvih mjera za lokalnu zajednicu. - Ulaganje u mlade i njihov ostanak na našem području temelj je dugoročne održivosti i razvoja Lobora. Kroz ovaj Javni poziv, ali i kroz projekt izgradnje višestambene zgrade sa šest stanova, Općina Lobor potvrđuje svoju jasnu orijentaciju prema stvaranju konkretnih uvjeta za život mladih obitelji. Izgradnju stambene zgrade realizirat ćemo uz potporu Republike Hrvatske i ponosni smo što smo među potpisnicima Sporazuma s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine – kazala je. Sve informacije o uvjetima i načinu prijave, kao i pripadajući obrasci, dostupni su na službenoj mrežnoj stranici Općine Lobor www.lobor. hr te u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine. (zl)
vrtića, za što su u ovogodišnjem proračunu osigurana sredstva za kupnju zemljišta. – Činjenica je da smještajnih kapaciteta nema dovoljno, a da nam je župni dvor rješenje na pet godina. Zahtjevi roditelja za upisom su sve veći i nama je u interesu da napravimo proširenje, no za malu općinu kao što je naša to nije mali zalogaj i ovisit će o sredstvima iz EU fondova – rekao je još načelnik. Osim rebalansa proračuna, vijećnici su prihvatili i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna za 2024. godinu. (zl)
Kreće sanacija dvaju klizišta u Humu na Sutli, ceste će biti zatvorene do kraja rujna
HUM NA SUTLI - Općina Hum na Sutli započinje s radovima sanacije klizišta u Rusnici – Rebići (uz kućni broj 53) i klizišta u Grletincu – Škrablini (uz kućni broj 12/1). Radove će izvoditi tvrtka Tomislav Transporti uz stručni nadzor tvrtke Hršak&Hršak. Radovi će se izvoditi od 7. srpnja do 26. rujna. Za vrijeme trajanja radova spomenute dionice cesta će biti u potpunosti zatvorene te će biti potrebno koristiti alternativne pravce. Iz Općine Hum na Sutli stanare navedenih dionica kao i ostale korisnike mole za razumijevanje dok traju građevinski radovi. (zl)
Održana sjenica Općinskog vijeća Općine Konjščina
Načelnica i gospodarstvenici traže hitnu obnovu ceste D540
Zbog sve izraženijeg nezadovoljstva, najavljeno je pokretanje građanske peticije u kojoj će sudjelovati poduzetnici, s jasnim zahtjevom da se cesta hitno sanira
KONJŠČINA - Na drugoj sjednici Općinskog vijeća Općine Konjščina u novom mandatu, vijećnici su raspravljali o ukupno osam točaka dnevnog reda, a glavna tema bila je alarmantno loša državna cesta D540. Zbog neodgovaranja nadležnih institucija na višestruke apele načelnica Anita Curiš Krok i predsjednik Vijeća Franjo Barilar najavili su pokretanje građanske peticije, ali i moguće zatvaranje ceste. Riječ je o prometnici od iznimne važnosti za lokalno stanovništvo, ali i za gospodarstvenike koji tu cestu svakodnevno koriste za transport robe i sirovina.
Peticija
Cesta D540, koja spaja Konjščinu sa Svetim Ivanom Zelinom i povezuje brojne naseljene jedinice, već godinama nije adekvatno održavana. Na mnogim je dijelovima gotovo neprohodna, s velikim udarnim rupama koje ugrožavaju sigurnost svih sudionika u prometu. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da je cesta vrlo uska, bez minimalnih sigurnosnih standarda, što dodatno otežava prometovanje teretnih vozila. Gospodarstvenici upozoravaju kako im takvi uvjeti svakodnevno uzrokuju štete na vozilima i usporavaju isporuku, čime se negativno utječe na njihovo poslovanje. Unatoč višekratnim upozorenjima i apelima, ni iz resornog ministarstva ni iz Hrvatskih cesta dosad nije stigao nikakav konkretan odgovor. Važno je naglasiti da je i sama načelnica Curiš Krok, u svojoj ulozi saborske zastupnice, ovo pitanje više puta iznijela u Hrvatskom saboru, no pomaka još nema. Još su prošle godine konjščanski gospodarstvenici samostalno uputili dopis Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, ukazujući na ozbiljnost situacije i štetu koju trpe, ali i njihov apel ostao je bez odgovora. Zbog sve izraženijeg nezadovoljstva, najavljeno je pokretanje građanske peticije u kojoj će sudjelovati poduzetnici, s jasnim zahtjevom da se cesta hitno sanira. Osim toga, u ozbiljnom je razmatranju i mogućnost privremenog zatvaranja ceste D540 kao krajnji potez kojim bi se nadležne institucije natjeralo na hitnu reakciju. U Konjščini poručuju da će, ako treba, i fizički upozoriti na ovaj problem jer je situacija postala neodrživa. – Ovo nije samo lokalni problem. Ova cesta je vitalna prometna poveznica za cijeli kraj. Ako država ne reagira, postavlja se ozbiljno pitanje: smatraju li nas građanima drugog reda? Smatraju li gospodarstvenike koji ovdje stvaraju radna mjesta i uplaćuju milijune kuna u proračun poduzetnicima drugog reda? – upitala je načelnica Curiš Krok.
Visina plaće
Osim o stanju prometne infra-
strukture, vijećnici su raspravljali o ukupno osam točaka dnevnog reda. Većinom glasova donesena je i odluka o prvoj izmjeni odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada.
Povelju za životno djelo primit će Mladen Bosnar i Milivoj Čukelj
Fiksni dio cijene usluge povećan je i sada iznosi 1,97 eura s PDV-om. Glavni razlog poskupljenja je znatno povećanje cijene zbrinjavanja plastičnog otpada iz žutih kanti, s lanjskih 120 eura na čak 280 do 300 eura po toni, koliko sada plaća tvrtka Komunalac. Kako bi se građanima ipak olakšala situacija, najavljeno je da će Komunalac pokušati postići dogovor s Fondom za zaštitu okoliša o preuzimanju plastičnih boca uz naknadu. Također, reciklažno dvorište bit će otvoreno i jednu subotu mjesečno, kako bi svi stanovnici imali priliku pravilno zbrinuti otpad. Na sjednici je donesena i odluka o visini plaće načelnice Općine Konjščina
te o drugim pravima koja joj pripadaju po toj funkciji, kao i o visini naknade za rad predsjednika Općinskog vijeća. Odluku je vijećnicima i javnosti pojasnila načelnica Anita Curiš Krok, naglasivši kako je riječ o zakonskoj obvezi, a ne o osobnoj inicijativi ili povećanju primanja. – Smatram da je važno da se ne šire dezinformacije. Ova odluka donesena je temeljem naloga inspekcije, a ne moje volje – istaknula je načelnica. Dodala je da se Općina Konjščina mora uskladiti s odlukom Vlade Republike Hrvatske koja se odnosi na plaće općinskih načelnika i načelnica, gradonačelnika i gradonačelnica, kao i predsjednika vijeća.
– Prošle godine nismo provodili usklađivanje jer ja osobno ne koristim načelničku plaću, a Općina po toj osnovi nema nikakav trošak. Međutim, Inspektorat nam je izričito naložio da se uskladimo s Vladinom odlukom, i to je jedini razlog zbog kojeg je ova točka bila na dnevnom redu – zaključila je Curiš Krok.
Dodjela priznanja
Donesena je i odluka o dodjeli priznanja Općine Konjščina u 2025. koja će biti dodijeljena najzaslužnijim pojedincima na svečanoj sjednici Općinskog vijeća u kolovozu. Vijeće je podržalo prijedlog povjerenstva i dobitnici prizna-
nja su Udruga pčelara Nektar Konjščina - za 30 godina djelovanja, Anthony Martinović - za nesebično zalaganje prilikom revitalizacije zelenih površina i zaštite okoliša na području općine, NK Sloga Konjščina – seniori - za osvojeno prvenstvo u 2. nogometnoj ligi Krapinsko- zagorske županije te OPG Tomašić – Branka i Danijel Tomašić - posmrtno, za nesebičnu suradnju i promociju Općine Konjščina. Povelju za životno djelo primit će Mladen Bosnar i Milivoj Čukelj, nagradu Općine Konjščina Mateja Barilar, a zahvalnicu Općine Mara Delić, Ivana Kocijan Gorički, Mario Krok, Darko Božić i OPG Jadranka Kožić. (zl)
U okviru projekta 'Hrvatska prirodno tvoja' ('Croatia Naturally Yours')
U gradu Oroslavju posađeno 15 sadnica stabala
OROSLAVJE - Temeljem Sporazuma Ministarstva turizma i sporta RH i HTZ-a o međusobnoj suradnji u okviru Projekta poticanja razvoja održivog razvoja turizma "Hrvatska prirodno tvoja- Croatia naturally yours", Prijedloga Povjerenstva za koordinaciju i dodjelu sredstava za sadnju dodatnih stabala u turističkim destinacijama, temeljem članka 29. Statut Hrvatske turističke zajednice i temeljem članka 2. Odluke Turističkog vijeća o prihvaćanju Operativnog plana Godišnjeg programa rada HTZ-a za 2025. direktor HTZa donio je Odluku o raspodjeli sredstava lokalnim turističkim zajednicama za nabavu sadnica stabala u okviru projekta "Hrvatsko prirodno tvoja- Croatia naturally yours", a na temelju iskaznog interesa Turističke zajednice grada Oroslavja za nabavu istih u cilju razvoja održivog razvoja turizma.
Suradnja
Riječ je projektu koji se provodi u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta i Hrvatskom turističkom zajednicom s nešto više od 147.086,15 eur koji će biti raspoređeni na ukupno 116 turističkih zajednica suklad-
no njihovim prijavama za nabavku sadnica stabala koje su namijenjene turističkim destinacijama koje su namijenjene turističkim destinacijama za ispunjenje jednog od strateških ciljeva, a to je turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu. Na ovaj će način Hrvatska doprinijeti ispunjenju ciljeva iz Glasgowske deklaracije o šumama i korištenju zemljišta, kao i daljnjem održivom razvoju turizma. Vrlo je važno Hrvatsku pozicionirati kao inovativnu i održivu turističku destinaciju,
koja odgovorno postupa s vlastitim resursima. S tim ciljem iniciran je projekt dodatne sadnje drveća, kojim će se doprinijeti kompenziranju emisija CO2 iz vozila turista. Sukladno navedenoj Odluci, Turistička zajednica grada Oroslavja financirala je nabavku 15 sadnice minimalne visine 140 centimetara sukladno popisu odobrenih vrsta za sadnju koji je pripremio Šumarski fakultet. U suradnji s Gradom Oroslavjem i tvrtkom Hortikultura KNEZIĆ MGG, dana 16.06.2025. godine
posađeno je 15 sadnica Tilie cordate (malolisna lipa na dječjem igralištu u Gornjem Oroslavju- Stubička cesta, Zagorsko naselje).
Održivi razvoj
Turistička zajednica grada Oroslavja podržava projekte održivog razvoja te se vrlo rado uključila u ovaj projekt oplemenjivanja urbanih površina s ciljem smanjenja ugljikovog otiska. Sve sadnice označene su oznakom održivosti hrvatskog turizma "Hrvatska prirodno
Vrtić će imati preko 1600 kvadrata i vrijedan je skoro 4 milijuna eura
Najveći projekt u povijesti
Oroslavja je u punom jeku
OROSLAVJE - Gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić obišao je radove na područnom vrtiću u Mokricama, koji su u punom jeku. - Kad smo krenuli, ovo je bio samo san. Danas, nakon četiri godine predanog rada i povjerenja koje ste nam dali taj san postaje stvarnost. Dječje sobe, igraonice, dvorana, kuhinja, energetski učinkovit sustav, sve po najvišim pedagoškim i građevinskim standardima. Ovo je najveći kapitalni projekt u povijesti našeg grada ne samo po vrijednosti, već po važnosti za budućnost Oroslavja – istaknuo je Šimunić.Radimo dalje za obitelji, za djecu, za sve građane, ali najvažnije za generacije koje dolaze. Jer Oroslavje više nije grad planova. Oroslavje je grad ostvarenih projekata – dodao je gradonačelnik. Vrtić će imati preko 1600 kvadrata i vrijedan je skoro 4 milijuna eura. (zl)
'Radimo dalje za obitelji, za djecu, za sve građane, ali najvažnije za generacije koje dolaze'
tvoja" ("Croatia naturally yours") te su unesene u aplikaciju za praćenje sadnje Europske agencije za okoliš (European Environment Agency) pod nazivom MapMy Tree. Razvijena ekološka svijest važna je za budućnost hrvatskog turizma. Akcija sadnje stabala je mali dio onoga što se može učiniti za prirodu koja nas okružuje. Zadatak svih nas je da očuvamo i dodatno učvrstimo poziciju Hrvatske koja je prepoznata kao destinacija izuzetno lijepog krajolika i očuvane prirode. (zl)
Otvoren
natječaj
za odabir najljepšeg balkona, okućnice vrta i voćnjaka
Ocjenjivat će se najljepše uređeni balkon, najljepše uređena okućnica, najljepši vrt, najljepši voćnjak, atraktivni detalji
HUM NA SUTLI - Općina Hum na Sutli u suradnji s KUD-om Rikarda Jorgovanića raspisuje natječaj za odabir najljepšeg balkona, okućnice vrta i voćnjaka. Pravo sudjelovanja imaju sve fizičke i pravne osobe sa područja općine Hum na Sutli. Natječaj je otvoren do 15. 09. 2025. Komisija u sastavu: Ljiljana Blažun, Narcisa Brezinščak, Milena Pildek i Jožica Poredski izvršit će pregled na terenu te obaviti snimanje i prikupljanje podataka za navedeni natječaj. Ocjenjivat će se prostori podijeljeni u slijedeće kategorije: najljepše uređeni balkon, najljepše uređena okućnica, najljepši vrt, naj-
ljepši voćnjak, atraktivni detalji. Nagrade će se dodjeljivati na osnovi vizualnog izgleda, koncepcija rješenja, kreativnost, originalnost i skladnost ambijenta, uređenje, održavanje i čistoća okoliša. Imena nagrađenih bit će objavljena na internetskim stranicama općine Hum na Sutli, a nagrade će se uručiti na programu 'CVJETNI HUM' koji će se održati u listopadu 2025. godine o čemu će se javnost na vrijeme obavijestiti. Prijavu možete poslati i sami u gore navedenom roku na e-mail: knjiznica@ humnasutli.hr ili pisarnica@humnasutli.hr ili osobno donijeti u pisarnicu Općine. (zl)
VIKEND TAMBURAŠKE GLAZBE I DOBRE ZABAVE Od 11. do 13. srpnja održana je tradicionalna 42. Tamburaška noć u Maču, prvi put pod pokroviteljstvom Krapinsko - zagorske županije
'Zlatna tamburica' pripala je Tamburaškom sastavu Mužikaši
Za Zlatnu tamburicu 'borilo' se čak devet sastava - TS Čižljeki, TS Ogranka Seljačke sloge Buševec, TS KUD-a Mihovil Krušlin, TS Mužikaši, Grupa Šus, Tambura Club Zagreb, VIS Družina, Folklorni sastav Hrvatskog pjevačkog društva Ferdo Rusan i TS KUD-a Kraluš
Kruna 42. manifestacije
Tamburaška noć u Maču i ove je godine bilo natjecanje za Zlatnu tamburicu, za koju se borilo čak devet sastava - TS Čižljeki, TS Ogranka Seljačke sloge Buševec, TS KUD-a Mihovil Krušlin, TS Mužikaši, Grupa Šus, Tambura Club Zagreb, VIS Družina, Folklorni sastav Hrvatskog pjevačkog društva Ferdo Rusan i TS KUD-a Kraluš. Devet tamburaških sastava ocjenjivao je žiri u sastavu
Danijel Rožanković, Nikola Šrajbek i Ana Čehulić. Tri najuspješnija sastava osvojila su novčane nagrade, i to 300 eura za za 3. mjesto, 500 za 2. mjesto i 1000 za 1. mjesto. Pobjednici su dobili i odljev zlatne tamburice u bronci.
'Zavidna razina'
Kolar: 'Čestitke predsjedniku i svim članovima
KUD - a Ljudevit Gaj Mače na 45 godišnjici rada i na sjajnoj organizaciji manifestacije'
Sokolić: 'Zlatna tamburica poprima sve ozbiljniji i važniji karakter. Vraćamo se korijenima'
Zlatna tamburica pripala je TS Mužikaši, drugo mjesto osvojio je Tambura Club Zagreb, a treće dijele TS ogranak Seljačke sloge Buševec i VIS Družina. Nagradu za najbolju mladu nadu dobio je TS KUD – a Klaruš. Predsjednica žirija Ana Čehulić izrazila je zadovoljstvo što je podignuta ljestvica ove manifestacije, a predsjednik KUD – a Ljudevit Gaj Marko Sokolić istaknuo je da Zlatna tamburica poprima sve ozbiljniji i važniji karakter. - Vraćamo se korijenima. Hvala svima koji su uljučeni u ovaj događaj te Krapinsko – zagorskoj županiji i Općini Mače na pokroviteljstvu – rekao je Sokolić. Načelnica Općine Mače Mladenka Mikulec Šimunec čestitala je pobjednicima i istaknula da je kruna manifestacije Zlatna tamburica. –Oduševljeni smo i drago nam je da smo postigli zavidnu razinu, da je Zlatna tamburica opet dobila svoj sjaj i da će ova manifestacija biti jedan prestiž. Hvala svima, publici, su-
Tri najuspješnija sastava osvojili su novčane nagrade, i to 300 eura za za 3. mjesto, 500 za 2. mjesto i 1000 za 1. mjesto. Pobjednici su dobili i odljev zlatne tamburice u bronci
dionicima, sponzorima, pokrovitelju Krapinsko – zagorskoj županiji, sponzoru Zlatne tamburice i posjetite nas i sljedeće godine – poručila je načelnica. Zamjenica župana Jasna Petek pohvalila je prekrasno događanje u Maču. – Moram u ime Krapinsko – zagorske županije čestitati predsjedniku KUD – a Ljudevit Gaj Mače i načelnici na sjajno organiziranim događanjima i Zlatnoj tamburici te čuvanju tradicije i baštine više od 40 godina. Čestite svim izvođačima, bili ste zaista sjajni – rekla je zamjenica župana. Svečano otvorenje
Manifestacija je započela u petak.
Sabina Pušec MAČE
Stručni žiri na Zlatnoj tamburici
Brojna publika na natjecanju Zlatna tamburica
Pobjednici Zlatne tamburice, TS Mužikaši
Župan Željko Kolar otvorio je manifestaciju
Predsjednik KUD - a Ljudevit Gaj Marko Sokolić
Zlatna tamburica
Mikulec Šimunec: 'Oduševljeni smo i drago nam je da smo postigli zavidnu razinu, da je Zlatna tamburica opet dobila svoj sjaj i da će ova manifestacija biti jedan prestiž'
Koncert su održale Mačanske mažoretkinje Aline, u sportskoj dvorani OŠ Mače. Nakon toga slijedio je defile uz limenu glazbu, koji je završio kod šatora gdje je manifestacija službeno otvorena. Glazbeni program otvorio je DVD Mače, a uslijedila je večernja zabava uz Zvuke Zagorja i tamburaški sastav Gazde. u Domu kulture mogla se pogledati i izložba udruge Zlatarska paleta. Župan Željko Kolar svečano je otvorio Tamburašku noć, izrazivši zadovoljstvo što je Krapinsko – zagorska županija po prvi puta pokrovtelj ove prekrasne manifestacije. - Čestitke predsjedniku i svim članovima KUD – a Ljudevit Gaj Mače na 45. godišnjici rada i na sjajnoj organizaciji manifestacije. Čestitam Limenoj glazbi DVD – a koja je pokazala vrlo široki repertoar i imala sjajan nastup. Čestitke europskim prvakinjama, mažoretkinjama. Kad iz malog Mača imamo tako fantastičnu ekipu koja u takvoj konkurenciji može osvojiti zlatnu medalju, to samo govori da svi moramo napraviti najveći napor da im omogućimo što bolje uvjete da zadržimo ovaj kontinuitet, a očito je da se to ovdje u Maču sjajno radi – rekao je župan.
Brojna događanja
U subotu ujutro Lovačko društvo Fazan organiziralo je natjecanje u gađanju glinenih golubova, a polaznici Ljetne škole tambure održali su mali koncert za svoje roditelje i članove KUD-a. Ženska vokalna grupa "Kajda" organizirala je DoMaču kuhaču, a predstavilo se i nekoliko udruga koje se bave očuvanjem i prezentacijom oldtimera i Tomos mopeda. Pod šatotom je održana i smotra KUDova pod šatorom. Uz KUD Ljudevit Gaj Mače, nastupili su KUDovi iz Novog Golubovca, Lobora i Belca. U ndejelju je DND u suradnji s PP Zlatar Bistrica organiziralo 4. Biciklijadu, a u Domu kulture održan je šahovski turnir kojim je obilježeno i 40 godina djelovanja šahovskog kluba.
Saki put gda prejdem nekam na našu veljiku mlaku, nekaj me za srce ščekne i bolji i bolji. Za kaj baš gda tam prejdem? Radi toga kaj se baš tam največ vidi kak je sviet postal "živinjski". A kak te ja gruntam? E ovak. Nigde nie moči videti tuljike ljudi s svojemi panjkrati, kak na naše veljike mlake. Iste tak nie moči videti tuljike ljudi kak z svojemi peseki paradiieraju okol. Dok lučem te ljudi kak se vrtiju oko svoje dece, nekak mi jih je žal. Ni sami neznaju kak je davne prešle ona šega, o tere sem več pisala, da čovek zasluži tri zlatnike. Jednuga posujava, druguga vrača i trejtuga hiče h vodu. Ovuga teruga posujava, troši na decu, kak mu bi denes zutra vrnulji tak da briguju o njemu. Onuga teruga vrača troši na starce, teri su se briguvalji za njega dok je bil malji i dok su ga postavilji na noge, tak da se on zdej o njimi brine. Nu, onuga teruga kak da hiče h vodu, troši na ženjsku tere ni ne posujava ni ne vrača nič. Te je stara poveda, pak unda denes do nje nišče nič ne drži i Sviet je postal drugački, zmenil se je, kaj je i dobre. One kaj nie dobre je te kaj su denešnji mladi pozabilji da moraju nekaj vrnuti. Vrnuti one kaj su starci hu njega hložilji. Po Svietu je več i te drugač. Ščem si punoljeten, starci "stiraju svojuga panjkrata z gnjiezda", i brini se ti sinek sam o sebe. Eeeee, a pri nas je drugač. Tak ja lučem te starce teri imaju male panjkrate. Kud oni z glasem tuj oni za njim. Da njim nej, nedaj Bog, čega sfaljelje. Reivaju mu kaj česa da pojie, kupujeju skupu obljeku, frizieraju ga kak da je došel žurnala. Unda gda je več malje veči, več se zjaguni, zahtevi su se veči, a prema starcem se postaje se gorše. Tak te ja lučem, kak z smiehem na ljuca lučeju starci svoje panjkrate i če bi oni napravilji kakve sra..., mam jih opravdavaju. Pak su mladi, pak niesu štelji, pak buju došlji k pameti... I tak. Senek postane važeča ona starinska: "Ljiete natučeju, a pameti od nikud!" E unda poslušam te "zrele starce", kak se spominaju če jih nazove njihof starec. Največ je te: kaj si dosaden ilji dosadna, kaj furt zazavaš...? I poklje počinje spomenek med modernami pajdašicami, z veljikami čubami, kak majmunovemi riti, a cecki njim štrčiju kaj negda naš trepani suhi sir gda sme ga napravi-
Sviet je postal "živinjski"
lji. Spominaju se o starce kak njim pijeju žifce, kak se sikam petljaju, kak bi njim furt moralji polagati račune i tak. Unda se spominaju kak nemaju čas za njih. Imaju i oni svoje obaveze i svoje društve i kaj su si oni zamisljilji da buju o njim vodilji računa. Največ put spominek se vodi o tomu da če nemreju da je najbolje da idu h dom. Hm? Nu dom trieba i platiti i imeti za platiti. Mladi denes z svojemi panjkrati skore redovite vodiju i peseke. Nedaj Bog da si hud na piesa če slučajne laje kre tebe na plaže ilji skoči h more. A gda zide van stepe se kak se i pisu šika. I če kaj veljiš mam nemaš rad živinu. Ja pak mam odgovorne tvrdim da si teri vodiju piese na lancu, oblačiju jih sakojačku obljeku, nemaju radi pise. Piesi očeju slobodu i sami biejžati po ledina i dvorišča. Če njim je tak ljiepe gda jih oblačiju sakojačke kikljice i kapučeke i vodiju jih na vojčica, zakaj oni te strgaju sebe gda su na fraj ju u. Za kaj jih tirba voditi na vojčica? Oni ak njim je ljipe neju biejžalji od svojuga gospodara. Nu one kaj sem ja štiela reči z ovu svoju kolumnu, je te kak denešni deca držiju več do svoje piese nek do svoje starce. Nigde niesem vidla, a te ne znači da negde i nie, da su deca na more dopeljalji svoje starce i da se ž njimi kupljeju, pogotove ak su starci betežni. Je videti, da dopeljaju svoje starce z svoju decu, kaj jih čuvaju. Nu ščem oni sami dojdeju, starci dima, ka njim znam nej "roge steplji", kak se negda reklje. "Mladi i stari nejdeju skupa", denes se velji. A gdoj je te zmisljil. Zmisljili su mladi, teri su postalji bahati i puni sami sebe. Z starce bi zvljieklji kožu, alji ak kaj starcem trieba, onda nie cajta. Furt su h poslu, furt riti smičeju po bertija, z modernemi imenami i trošiju cajte na sakojačke gluposti. Z piesi letiju po sakojačke preglede, kre živinare, kupujeju njim skupu hranu, a gda bi staca triebalje otpeljati k doktoru, mam su žifčani. Fala Bogu, ja nemam z tem brige, alji ove kaj vidim oko sebe več je se prešlje van kontrole. Piesi su zavladalji Svietem. Ja moram platiti kartu na tramvaju, a pes veljiki kaj krava, pelja se zabadave i još ga morem kre sebe trpeti. Reklji su negda stari ljudi: "Sviet ide kraju gda diete ne poštiva starca i gda buju po nebu letelji šplehnati tiči!"
Predstava "Ja, trudnica" oduševila publiku na terasi Muzeja Radboa
RADOBOJ - Na terasi Muzeja Radboa u nedjelju, 13. srpnja održana je izvrsna kazališna predstava "Ja, trudnica" u izvedbi popularnog Kerekesh Teatra, koja je pred više od 220 posjetitelja priredila večer ispunjenu smijehom i zabavom. U glavnim ulogama blistali su Ana Begić Tahiri i Jan Kerekeš, koji su vrhunskom glumačkom igrom, prirodnom scenom i britkim humorom oduševili publiku svih generacija. Predstava, koja kroz duhovitu i emotivnu prizmu prikazuje život trudnice, ali i njene okoline, muža, obitelji i društva, izazvala je puno smijeha, ali i poneki trenutak tihe empatije. Ana Begić Tahiri sjajno je utjelovila lik žene koja prolazi kroz sve izazove trudnoće, dok je Jan Kerekeš maestralno dočarao brojne likove iz njezinog okruženja. Njihova uigranost, tempo i duhovita interakcija s publikom za-
KUMROVEC - Vatrogasna mladež DVD-a Kumrovec i ove je godine boravila sedam dana u Kampu vatrogasne mladeži u Fažani. Četrnaest mladih članova DVD-a Kumrovec, uz pratnju svojih mentora, prošloga tjedna predstavljalo je društvo u kampu koje okuplja vatrogasnu mladež iz cijele Hrvatske. Tijekom boravka sudjelovali su u različitim edukativnim i sportskim aktivnostima, a posjetili su i Nacionalni park Brijuni. Uz nova znanja i vještine, mladi vatrogasci stekli su i brojni nova prijateljstva te ponijeli kući pregršt lijepih uspomena. (zl)
služeno su nagrađeni gromoglasnim pljeskom. Predstava je održana u sklopu Radobojskih ljetnih događanja s ciljem omogućavanja mještanima i gostima sadržajan i kvalitetan ljetni kulturni doživljaj. Kazališna večer potvrdila je da Radoboj ima svoju vjernu i kulturno znatiželjnu publiku jer terasa muzeja bila je ispunjena do posljednjeg mjesta. Na samom kraju večeri, u znak zahvale na gostovanju u Radoboju, Kristijan Potočki, glumac Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, uručio je cvijeće Ani Begić Tahiri te prigodan poklon Janu Kerekešu, čime je dodatno zaokružena ova nezaboravna kulturna večer pod zvijezdama. Organizatori zahvaljuju svim posjetiteljima na dolasku i pozivaju ih da prate i sljedeća događanja, koja nastavljaju donositi vrhunski sadržaj u srce Zagorja. (zl)
mladež
BadlFest i ove godine potvrđuje status jednog od najiščekivanijih ljetnih događanja u Zagorju
Spakirajte dobro raspoloženje i ovog vikenda dođite na BadlFest!
Uz bogat program za sve generacije, od najmlađih do najstarijih, i goste iz cijele Hrvatske, Krapinske Toplice spremne su za slavlje koje se ne propušta
M. Čaržavec
Pripremite se za najzabavnije dane ljeta u srcu Zagorja jer Krapinske Toplice ovog vikenda postaju pozornica dobre glazbe, tradicije, sporta, kulture i opuštanja u prirodi i termalnim izvorima - sve u čast Jakoba Badla, utemeljitelja zdravstvenog turizma u Krapinskim Toplicama.
Glazba i sport
Načelnica općine Krapinske Toplice Gordana Jureković, istaknula je da ove godine ne da samo ima za svakog po nešto već za svakog ima stvarno puno toga. - I ove godine imamo četiri glazbene večeri, od četvrtka do nedjelje, i svaka od njih donosi nam najveće zvijezde u svojim žanrovima – rekla je Jureković. U četvrtak, 17.7. nastupit će 4 tenora, karizmatični vokalni kvartet priprema bogat repertoar koji uključuje domaće i svjetske evergreene, dalmatinske klasike i autorske pjesme. U petak, 18.7. na pozornicu stiže Petar Grašo, jedan od najomiljenijih glazbenika regije dolazi s nezaboravnim hitovima i vrhunskom atmosferom!
U subotu 19.7. pravi spektakl donijet će Severina, kraljica domaće pop scene, a nedjelju, 20.07. će začiniti Miach i Hiljson Mandela uz moderan ritam i urbani zvuk koji osvaja publiku! Prije velikih imena domaće scene, atmosferu će užariti Smooth band i Elixir. Ovi sjajni bendovi zaduženi su za warm-up večeri koje će vas rasplesati i uvesti u ritam nezaboravnog BadlFesta! - Ulaz na sve koncerte je potpuno besplatan, kao i sva događanja u sklopu BadlFesta. Sportski program također nudi raznovrsne aktivnosti od dječjeg nogometnog turnira, tradicionalnog
Jureković: 'I ove godine imamo četiri glazbene večeri, od četvrtka do nedjelje, i svaka od njih donosi nam najveće zvijezde u svojim žanrovima'
Belina: 'BadlKids koji u nedjelju donosi veselje i igru od 17 sati uz napuhance i novitet – VR na kotačima'
malonogometnog turnira 'Branko Vurušić Vura' pa sve do šahovskog turnira te susreta vlasnika starodobnih vozila - najavila je Jureković pa istaknula i GastroBadl u organizaciji Udruženja obrtnika Krapinske Toplice. Događaj je to koji će ove subote početi u 15 sati na Topličkom placu, degustacija tradicionalnih jela počinje u 19 sati, a u natjecanju sudjeluju 23 ekipe iz gotovo cijele Hrvatske i brojni gosti. - Dođite nam, uživajte u onome što smo pripremili. Svi ste dobrodošli, a dobar provod je zagarantiran - poziva načelnica.
Kultura, umjetnost i zabava
Da nas ove godine očekuje pregršt zanimljivih kulturnih, umjetničkih i zabavnih događanja poručila je direktorica Turističke zajednice područja Srce Zagorja Martina Belina. Jedan od noviteta je pub kviz u utorak u organizaciji Udruge Vita u Havani s početkom u 19 sati. - Važan dio BadlFesta je i BadlKultura pa pozivam posjetitelje da obiđu izložbu ručnih radova Udruge za tradiciju i inovativnost koja će se održati u četvrtak u 19.30 sati na Parking Aleji. U petak i subotu održat će se i radionica i izložba ručnih radova Udruge žena Vrtnjakovec koja će se održati u Domu udruge žena u Vrtnjakovcu u 9 sati – rekla je Belina. U Krapinske stiže i kazalište Mala scena s predstavom Kraljevna na zrnu graška koja će igrati u Domu kulture u četvrtak u 10 sati, a dan nakon, u 17 sati prikazat će se film Štrumpfovi. U prostoru OŠ Krapinske Toplice, u nedjelju, u 19 sati održat će se i Kiki u parku. Na Parking Aleji, u subotu s početkom u 9 sati očekuju nas starodobna vozila. - Ne smijem zaboraviti ni na naše najmlađe, a istaknut ću BadlKids koji u nedjelju donosi veselje i igru od 17 sati uz napuhance i novitet – VR na kotačima. Velik interes očekujemo i na događanjima na otvorenom poput 'Doručka na travi'
Bakliža: 'Zbog velike zainteresiranosti uveli smo Google obrazac za prijave, a link je dostupan na našoj web stranici'
i 'Dana otvorenih vrata KPA Zaron' u Aqua Vivae gdje nas u petak očekuje i Massive pjena party s početkom u 22 sata – rekla je Belina i dodala kako je nedjelja rezervirana za svetu misu kod kapele Sv. Marije Magdalene i druženje nakon uz PO Selno, BadlTop, Kubure Male Erpenje, OPG Lovrenčić i HVIDRA-u Zabok.
BadlHealth
Već dugi niz godina BadlFestu se pridružuje i Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice kao i Optika Ana i Poliklinika Ana. - U četvrtak 17.07 od 9 do 11 sati predviđena je Badl vježbaonica za mališane u dobi u 4 do 7 godina i njihove roditelje pod stručnim vodstvom naših fizioterapeuta. Kod dječjeg parka Centra za odgoj i obrazovanje bit će organizirana i mini radionica za djecu. Naši iskusni fizioterapeuti će ih kroz razne zadatke educirati kako stimulativno utjecati na obrasce kretanja koja želimo poticati. Tom prigodom podijelit ćemo i poklon pakete koji sadrže nekoliko osnovnih potrepština. Za djecu pripremamo i 'face painting', a zbog velike zainteresiranosti uveli smo Google obrazac za prijave, a link je dostupan na našoj web stranici i društvenim mrežama Bolnice. Optika Ana i Poliklinika Ana sudjeluju u edukaciji o zdravlju dječjeg oka u
razvoju. Za djecu predškolske dobi pripremili su upoznavanje s naočalama, prigodne bojanke, društvene igre i tombole, ali i slatkiše i sokiće - najavila je voditeljica prijema pacijenta, marketinga i odnosa s javnošću, Ivana Bakliža. BadlFest i ove godine potvrđuje status jednog od najiščekivanijih ljetnih događanja u Zagorju – mjesto gdje se isprepliću glazba, tradicija, sport, kultura i zdrav život. Uz bogat program za sve generacije, od najmlađih do najstarijih, i goste iz cijele Hrvatske, Krapinske Toplice spremne su za slavlje koje se ne propušta. Spakirajte dobro raspoloženje i vidimo se na BadlFestu!
Ivana Bakliža, Gordana Jureković, Martina Belina
Memento bar u središtu Zaboka postao je okupljalište svih koji uživaju u mozgalicama, logičkom razmišljanju i matematici
Održan 1. MathPub kviz u organizaciji udruge MathKaj
ZABOK - U organizaciji udruge MathKaj održan je 1. MathPub kviz, jedinstveni pub kviz posvećen isključivo matematičkim zadacima i izazovima, koji je okupio brojne entuzijaste svih uzrasta. U organizaciji su sudjelovali Lucija Kuhar, Andreja Drašković, Tanja Turk. Vesna Kunštek, Maja Cesarec, Viktorija Dimec Bračun i Ančica Slaviček. U opuštenoj atmosferi i uz dobru dozu natjecateljskog duha, sudionici su se natjecali u timovima pokušavajući što točnije i brže riješiti niz zanimljivih i kreativno osmišljenih matematičkih zadataka. Kviz je
uključivao pitanja različitih razina težine – od osnovnih aritmetičkih problema do zahtjevnijih logičkih zagonetki i primjena matematičkih koncepata u svakodnevnim situacijama. - Cilj nam je popularizirati matematiku i pokazati da ona može biti zabavna, pristupačna i dio svakodnevne zabave, a ne samo nešto što se uči u školskim klupama - istaknuli su iz udruge MathKaj, koja već godinama organizira razne aktivnosti vezane uz matematiku na području Krapinsko-zagorske županije.Kviz je privukao brojne maturante, studente studija STEM područja ali i mlade
drugih profesija (psiholog, farmaceut, strojarstvo, geologija i dr.). roditelje, djedove i bake. Najuspješniji timovi nagrađeni su simboličnim nagradama, ali za većinu sudionika važniji je bio osjećaj zajedništva, intelektualnog izazova i dobra zabava. Posebnu pozornost privukao je pobjednički tim – obitelj sastavljena od djeda, bake, kćeri, unuke i unu-
ka: Mira i Damir Korbar, Sanja, Lara i Roko Hrvoj – koji je svojim znanjem, timskim radom i iskustvom osvojio prvo mjesto. Njihova pobjeda dodatno je naglasila međugeneracijsku vrijednost učenja i pokazala kako je matematika univerzalni jezik koji povezuje generacije. Drugo mjesto osvojio je tim maturanata pod nazivom NIKAD SKUPA,
dok su dvije ekipe osvojile broncu: ASOCIJATIVNA GRUPA I SMELLS LIKE TEAM SPIRIT. Ukupno je sudjelovalo 45 natjecatelja u 12 ekipa. Udruga MathKaj najavila je kako će MathPub kviz postati redovit događaj s ciljem stvaranja matematičke zajednice i dodatne promocije znanja kroz neformalne oblike učenja. (dž)
Uskoro počinje Summer fest
Tuhelj
TUHELJ - Summer fest Tuhelj 2025. uskoro kreće! Slikovite vizure zagorskih naselja smještenih među zagorskim bregovima – područje Tuheljskih Toplica i Tuhlja postaju mjesto brojnih događanja - od onih najmlađih pa sve do osoba koje vole gastro doživljaj i tradiciju ili glazbene spektakle ili naprosto druženje koje slave ljepotu zajedništva. Početak –
Srednjovjekovni dani
Summer fest kreće u Tuheljskim Toplicama sa Srednjevjekovnim danima u neposrednoj blizini raskošnog Vodenog planeta, zabave za sve uzraste. Dani vikenda, 19. i 20. srpnja, uz tržnicu domaćih proizvoda na prostoru kod fontane na ulazu u Terme Tuhelj pa sve do parka Dvorca Mihanović dani su predviđeni za nastupe i zabavu gdje će nas razveseliti srednjevjekovni lakrdijaši i dvorske lude, čarobnjaci i štular, radionice mačevanja i streličarstva, igre naših starih, uz uprizorenje renesansnih plesova i ansambl MINSTREL te očaravajući Fire show subotom uz prve note sumraka. Subota, 26. srpanj rezerviran je za nezaboravnu Tuheljsku noć gdje nakon zagrijavanja uz kulturno - umjetnički program, DJ-a i
i donosi raskošan program
Područje Tuheljskih
Toplica i Tuhlja postaju mjesto brojnih događanja - od onih najmlađih pa sve do osoba koje vole gastro doživljaj i tradiciju ili glazbene spektakle ili naprosto druženje koje slave ljepotu zajedništva
glazbeni sastav Kavaliri u vrhunskoj večeri donosi atraktivni nastup Lidije Bačić; a neponovljivi vatromet očarati će nas u 00:30 sati! S velikim glazbenim imenima hrvatske glazbene scene nastavljamo u petak, 1. kolovoza u Tuhlju; gdje će za sve ljubitelje zabavne glazbe uz dobro poznate hitove nastupiti Joško Čagalj Jole, uz domaću predgrupu LinoLada bend! Vikend nakon, 2. i 3. kolovoza, predviđeni su za Dane zabave i smijeha ponovno u Tuheljskim Toplicama uz tržnicu domaćih pro-
izvoda i opuštajuće nastupe uličnih zabavljača, show žonglera i akrobata, iluzionista, štulara, klaunova te nezaobilaznog facepaintnga za najmlađe i sve one koji se tako osjećaju. Subotnja večer završava s Fire showom MAK teatra i nedjelju nastupom SWAY benda!
Događanja u Tuhlju
Dani u nastavku nastavljaju se sdogađanjima u Tuhlju – 9. kolovoza sportskim događanjima – noćnim nogometnim turnirom u organiza-
ciji Kuburaške udruge Munja, a nedjelja 10. kolovoza rezervirana je za tradicionalni X. Sajmeni dan uz promociju starih zanata i tržnicu domaćih proizvoda, glasovitu povorku konja i konjskih zaprega, dječji kutak te izbor najgulaša i najgibanica uz neponovljivog Tomislava.
Špičeka nakon čega slijedi druženje uz domaćeg mladog glazbenika DJ Monarha! Smijeh se nastavlja u ponedjeljak uz nastup stand up komičara Vlatka Štampare. Tjedan nastavljamo uz proslavu i obilježa-
vanje blagdana Velike Gospe uz svečanu misu i procesiju te pučku veselicu uz vatromet u ponoć i ples i glazbu dugo u noć. Ovogodišnje ljetno druženje u sklopu Summer Feste Tuhlja završavamo koncertom KUD-a Naša lipa i Puhačkog orkestra Lipa Tuhelj 17. kolovoza, Obiteljskim danom u petak 22. kolovoza te 24. kolovoza najboljom u Hrvatskoj ovogodišnjom amaterskom predstavom "Svoga tela gospodar " u izvedbi KUD-a Naša lipa Tuhelj! Ponovo – sve je tu – u Tuhlju! (zl)
Posebnu pozornost privukao je pobjednički tim – obitelj sastavljena od djeda, bake, kćeri, unuke i unuka: Mira i Damir Korbar, Sanja, Lara i Roko Hrvoj
Vrt u srpnju je prepun plodova voća i povrća i plodovi dozrijevaju, biljke brzo rastu, ukrasne biljke su prepune cvjetova i boja. Ipak nije sve tako idilično jer opasnost od suše, korova, štetnika i bolesti je jako velika.
Sačuvajte povrtnjak i voćnjak
Pojedine sorte krumpira i luka vadimo iz zemlje, a uskoro i češnjak. Biljke rastu i bujaju, a plodovi sazrijevaju. Kako bi uživali u plodovima moramo spriječiti sušu, korove, bolesti i štetnike da nam ne uzmu sav trud do sada. Kako biljke bujaju važno ih je prihraniti adekvatnim hranjivima i ojačati aminokiselinama.
• Suša i korovi - tlo redovito plitko obrađujemo i na taj način usitnjavamo površinski sloj čime sprječavamo stvaranje pokorice i pomažemo da biljke mogu usvajati hranjiva i vlagu putem korijena. Na obrađeno tlo dobro je postaviti sloj slame oko biljaka-malčirati jer tako sprječavamo rast korova i zadržavamo vlagu u tlu.
• Štetnici i bolesti - redovito pratimo pojavu štetnika i bolesti. Lisne uši su najaktivnije u ovom razdoblju pa ih je važno odmah po pojavi tretirati prirodnim insekticidima kao što je Bio Plantella Thymi na bazi ekstrakta biljaka timjana i kleka. Postavljamo Bio Plantella žute ploče kako bi pratili pojavu štetnika na svim biljkama ali i umanjili njihovu prisutnost. Pepelnica i slične gljivične infekcije napadaju naše biljke pa moramo preventivno djelovati na prirodan način. Bio Plantella Natur je na bazi poljske preslice i zaštititi će biljke od bolesti ali moramo sredstvo koristiti prije pojave bolesti.
• Ishrana i jačanje biljaka – kako biljke brzo rastu i bujaju pojačano troše zalihe hranjiva u tlu. Samo one biljke koje imaju dovoljno dostupnog hranjiva dati će zdrav i krupan plod. Svaka biljka ima posebne prohtjeve prema ishrani i zato koristimo hranjiva namjenjena skupini biljaka kojima određeno povrće ili voćka pripada. Plodovito povrće
Ljeto bez briga s Plantellom i E ect Protectom!
traži puno hranjiva poput dušika, fosfora, kalija i kalcija i zato je važno koristiti peletirano gnojivo Bio Plantella Nutrivit organsko gnojivo za plodovito povrće koje rasporedimo po gredici oko biljaka. Redovito u vodu za zalijevanje dodavati Bio Plantella kalcij koji će se puno lakše usvojiti i neće doći do truleži plodova. Bio Plantella Vrt koristimo redovito cijelu sezonu jer je to tekući biostimulans, od ekstrakata morskih algi s dodanim vitaminima a jača korijenov sustav, pomaže u boljem prihvatu hranjiva i omogućuje zdraviji razvoj, bujniju cvatnju, veći urod i bolju kva-
litetu plodova te puniji okus. Bio PLANTELLA vrt dodajemo redovito (svakih 7-10 dana) u vodu za zalijevanje. Preporuka je u ljetnim mjesecima koristiti aminokiseline kao što je Bio Plantella Vita jer će biljke lakše podnjeti stres od visokih temperatura, ali i promjene vremena i oscilacije temperatura dan/noć. • Postavljanje mreža: Mreže se postavljaju kako bi zaštitili plodove od ptica, ali i kao sjenilo biljkama prejakog sunca.
Kako sačuvati ukrasni vrt Ukrasni vrt u okućnici, balkonu ili terasi potpuno je svejedno jer traži
Poslove u vrtu obavljamo u rano jutro ili u večernjim satima, a tada su aktivni i komarci, zato nikako ne smijemo zaboraviti zaštititi i sebe. Naše preporuke su uvijek učinkovite, pa vam i ovaj put iskreno savjetujemo upotrebu proizvoda iz linije E ect Protect Korištenje E ect Protect proizvoda je vrlo jednostavno – dovoljno je raspršiti proizvod na kožu. Linija nudi razne vrste zaštite: od sprejeva u praktičnim pakiranjima do električne utičnice. Nismo zaboravili ni na osobe s osjetljivom kožom, niti na naše najmlađe koji nam često pomažu u vrtu. Za njih smo razvili poseban proizvod –E ect Protect SENSITIVE+, koji štiti kožu od komaraca i krpelja, bez ikakvog nadraživanja.
jednaku brigu i skrb. Moramo redovito uklanjati ocvale cvjetove kako bi se potaknulo novo cvjetanje. Zalijevanje ujutro ili navečer, po mogućnosti kišnicom ili odstajalom vodom. Prihrana gnojivom za cvatuće biljke svakih 7-10 dana . Plantella Cvet je visokokvalitetno tekuće gnojivo na bazi morskih algi i vitamina za sve vrste cvatućih biljaka i preporuka je da ga primjenjujemo svakih 7 dana. Brižno njegujemo sve biljke posađene u posude te ih redovito zalijevamo. Oleandre, petunije, surfinije, pelargonije, ruže i druge ukrasne biljke mogu napasti razni štetnici poput biljnih ušiju i zato ih treba redovito pregledavati, a za lakše uočavanje štetnika postavimo Bio Plantella žute ljepljive leptiriće na koje se štetnici, pri pojavi, odmah nalijepe. Kod jačih napada štetnika (lisnih ušiju, mušica, gusjenica i sl.) biljke tretiramo s prirodnim insekticidom Bio Plantella Kenyatox Verde
Prirodna učinkovita zaštita od dalmatinskog buhača protiv insekata
U okolici Svetog Križa Začretja, već gotovo dva desetljeća traje inspirativna priča o obnovi i očuvanju autohtonih zagorskih sorti vinove loze, koje su se ranije stoljećima uzgajale na području Hrvatskog zagorja
Trgocentar izbacio novi brend autohtonih zagorskih vina Vitus
Uokolici Svetog Križa Začretja, već gotovo dva desetljeća traje inspirativna priča o obnovi i očuvanju autohtonih zagorskih sorti vinove loze, koje su se ranije stoljećima uzgajale na području Hrvatskog zagorja. Zahvaljujući ovom jedinstvenom projektu, iza kojeg stoji lanac trgovina Trgocentar, na tržištekroz novonastali brend Vitus idu gotovo zaboravljene sorte: Starohrvatska belina, Crna kosovina, Volovina crvena i Dišeća ranina. O spašavanju autohtonih sorti vina, razvoju samog brenda, važnosti ovog projekta, budućim planovima i izgradnji nove vinarije, popričali smo s Mladenom Kantocijem, agronomom i voditeljem proizvodnje u lancu trgovina Trgocentar. Spašavanje autohtonih vinskih sorti
Kod nekoliko zagorskih zaljubljenika u vinogradarstvo, objašnjava nam Kantoci, prije 20-ak godina pojavila se želja za očuvanjem i traženjem domaćih vinskih sorti. Projekt su podržali Zavod za vinogradarstvo pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu i Krapinsko –zagorska županija. – Prva faza projekta predviđala je inventarizaciju. Po zagorskim bregima tražili smo stare vinograde i raspitivali se o zaboravljenim sortama vina kod starih vinogradara – prisjeća se. Na temelju DNK analize, kako naglašava Kantoci, zaključeno je da se u većini slučajeva pojavljuje jedna sorta: Starohrvatska belina. – Ona u svojem genskom zapisu nosi osobine iz koje su nastale brojne vrste europske vinove loze. Primjerice, Rajski rizling i Chardonnay – dodaje. O brendu Vitus
U asortimanu novonastalog brenda Vitus, osim Satrohrvatske beline, nalaze se još tri autohtone vinske sorte, a u ponudi imaju i pjenušava vina. Prva autohtona sorta je Crna kosovina, sačuvana iz samo jednog jedinog trsa. – Analizama se dokazalo da je ta sorta prije stotinjak godina bila praktički najraširenija crna sorta u ovom području Zagorja. Sve dok nije došla bolest Filoksera zbog koje su se vinogradi morali krčiti, a kasnije ih ljudi nisu obnavljali – otkriva Kantoci. Nadalje, tu je i roze vino Volovina crvena te bijelo vino muškatne arome Dišeća ranina, kojeg, osim u Zagorju, ima i na području Moslavačkog vinogorja. Proizvođač vina je lanac trgovina Trgocentar. Vino se čuva u njihovom podrumu u Mirkovcu, dok se vinogradi, koji trenutačno broje oko 35 tisuća trsova, nalaze u Komoru Začretskom i Kozjaku. Sorte
Za nekoliko mjeseci bit će dovršena izgradnja vinarije u Mirkovcu, gdje će vina od spomenutih autohtonih zagorskih sorti dozrijevati i puniti se pod brendom Vitus. Unutar vinarije nalazit će se podrum, prezentacijska prostorija za kušanje vina, "vinski shop" i 12-ak soba za odmor
imaju oznaku izvornosti i kontroliranog porijekla kojima se garantira kvaliteta vina na europskom i svjetskom tržištu.
Porijeklo imena
Kantoci napominje kako im je cilj bio pronaći upečatljiv naziv koji će biti povezan s cijelim projektom.Naime, u blizini vinograda nalazi se kapelica Svetog Vida, što se na latinski prevodi kao Sanctus Vitus. Ime smo skratili u Vitus i smatramo da ono savršeno dočarava cjelokupnu priču – zaključio je. Prije desetak godina je u Komoru Začretskom, na lokalitetu u blizini današnjih vinograda, napravljen matičnjak sa sadnim materijalom, odnosno loznim cijepovima, podsjeća Kantoci. – Sadni materijal je glavni preduvjet da biste se uopće mogli početi baviti vinogradarstvom pa smo u
Trgocentru počeli s proizvodnjom vlastitih sadnica koje smo zatim posadili i na taj način obnavljamo stare zagorske sorte vina – naglasio je.
Projekt izgradnje vinarije
Za nekoliko mjeseci bit će dovršena izgradnja vinarije u Mirkovcu, gdje će vina od spomenutih autohtonih zagorskih sorti dozrijevati i puniti se pod brendom Vitus. Unu-
tar vinarije nalazit će se podrum, prezentacijska prostorija za kušanje vina, "vinski shop" i 12-ak soba za odmor. – Podrum koji je sada u izgradnji imat će kapacitet za čuvanje 100 tisuća litara vina. U vinariju su dobrodošli svi zaljubljenici u vino, profesionalci, sommelieri, amateri, turisti i ostali. Želimo ponuditi autentični zagorski proizvod, a nema autentičnijeg od zagorskog vina. Promocija brenda planirana je uz svečano otvorenje vinarije – istaknuo je Kantoci.
Starohrvatska belina je najpopularnija
Najpopularnija i najtraženija sorta u asortimanu njihovih vina svakako je Starohrvatska belina. Zagorcima se ona izuzetno svidjela, a potražnja za njom u Trgocentru neprestano raste. Zbog toga je u njihovim vinogradima ona i najzastupljenija – Ljudi vole ta jednostavna, lagana, svježa i lepršava vina za svakodnevnu potrošnju, a da pritom ne moraju posjedovati bilo kakva znanja o vinima. Vinarstvo se ponekad pretvara u neku vrstu snobizma. Mi ga želimo vratiti korijenima i uživanju u vinu bez pretencioznosti – rekao je Kantoci. Gdje kupiti vina Vitus
Proizvodi brenda Vitus mogu se pronaći u svim većim trgovinama Trgocentra, a prodavat će se i u novoj vinariji. Potencijalni dugoročni plan je, najavljuje Kantoci, ostvariti suradnje s distribucijskim kućama koje se bave prodajom vina. – Cilj je našim vinom opskrbiti i sve vodeće zagorske restorane, a kasnije ćemo se možda proširiti i na strano tržište. Sve ovisi o potražnji –pojasnio je.
Prve velike berbe tek dolaze Kantoci je izjavio da je većina vinograda u Komoru Začretskom posađeno 2022. godine pa tek očekuju veće berbe. Rekao je da u ovom trenutku ne posjeduju velike količine vina. Od tri navedene autohtone sorte trenutačno sveukupno imaju oko 20 tisuća litara vina, dok se u punom rodu očekuje barem 60 tisuća litara.
Veća potražnja – više trsova Dodao je da o uspjehu brenda Vitus ovisi hoće li u budućnosti proširivati vinograde, odnosno povećavati broj trsova. Kantoci pretpostavlja da će za nekoliko godina biti primorani napraviti dodatnu sadnju zbog povećanja potražnje.–Zagorsko vinogradarstvo nažalost se urušava zbog takozvane "hobi
Na tržište kroz novonastali brend idu sorte Starohrvatska belina, Crna kosovina, Volovina crvena i Dišeća ranina
Jakov Tuković MIRKOVEC
"Želimo ponuditi autentični zagorski proizvod, a nema autentičnijeg od zagorskog vina"
proizvodnje". Mlađe generacije, spletom okolnosti, zbog obaveza i drugačijih pogleda na život, jednostavno se ne stignu više baviti ovim poslom. Sve manje kućanstava u današnje vrijeme proizvodi vino za vlastite potrebe pa očekujemo da će upravo zbog toga biti veća potražnja za domaćim zagorskim autohtonim sortama – smatra Kantoci.
"Sve manje kućanstava u današnje vrijeme proizvodi vino za vlastite potrebe pa očekujemo da će upravo zbog toga biti veća potražnja za domaćim zagorskim autohtonim sortama"
Vila Kumrovec otvorena je za posjetitelje!
KUMROVEC - U slikovitom zagorskom krajoliku, samo nekoliko minuta hoda od poznatog Muzeja "Staro selo" i rodne kuće Josipa Broza Tita, krije se pravi povijesni dragulj – Vila Kumrovec. Ovaj rezidencijalni objekt, izgrađen davne 1947. godine, a 1962. pretvoren u predsjedničku rezidenciju Josipa Broza Tita, danas posjetiteljima pruža jedinstvenu priliku za putovanje kroz vrijeme. Pod stručnim vodstvom, gosti imaju priliku zaviriti iza zidova vile koja je svjedočila ključnim trenucima povijesti Hrvatske. Šetnja ovim impozantnim objektom omogućuje duboko uranjanje u arhitekturu i kulturnu baštinu Kumrovca, uz priče koje su do sada bile skrivene od očiju javnosti. Vila Kumrovec dodatno obogaćuje turističku ponudu Kumrovca, koja već privlači brojne domaće i strane posjetitelje zahvaljujući autentičnoj atmosferi, bogatoj povijesti i nezaobi-
laznoj gastronomskoj ponudi restorana Kod Starog, ugostiteljskog objekta Pionirček, ugostiteljskog objekta Zvijezdica i restorana Villa Zelenjak – Ventek. Radno vrijeme Vile je od utorka do petka od 10 do 16 sati te subotom, nedjeljom i praznicima od 9 do 17 sati. Za više informacija i rezervacije posjeta, posjetite vilakumrovec.hr ili kontaktirajte na 099 8486 345, odnosno putem e-maila: info@ vilakumrovec.hr. Idealna prilika za posjetu tematska je večer 14.08.2025. "Večeras ću vam pjesmom reći…" u sklopu festivala Eko, etno, fletno Kumrovec! Očekuje vas spoj tradicije, glazbe i autentične zagorske atmosfere koja će obogatiti vaše iskustvo posjeta Vili Kumrovec. - Iskoristite priliku i otkrijte skriveni dragulj Hrvatskog zagorja, Vilu Kumrovec, mjesto gdje povijest oživljava pred vašim očima! – pozivaju iz Kumrovca. (zl)
Skriveni dragulj Hrvatskog zagorja
Zabok ugostio Međunarodni folklorni festival COFA
Uživanje u svjetskoj tradiciji, plesu i šarenilu narodnih nošnji
U mimohodu gradskim središtem sudjelovale su folklorne skupine iz Kostarike, Koreje, Sjedinjenih Američkih
Država i Grčke, a uslijedio je svečani prijem za međunarodne delegacije u Gradskoj upravi i koncert u kinodvorani
ZABOK - Međunarodni folklorni festival COFA u četvrtak je na jedan dan preselio u Zabok te Zagorcima prikazao svjetsku tradiciju i ples te šarenilo narodnih nošnji. U mimohodu gradskim središtem sudjelovale su folklorne skupine iz Kostarike, Koreje, Sjedinjenih Američkih Država i Grčke, a uslijedio je svečani prijem za međunarodne delegacije u Gradskoj upravi. Slijedio jekoncert u kinodvorani na kojem su nastupili domaćini, Ansambl Zabok i gostujući izvođači, a koji je bio svojevrsno putovanje oko svijeta u sat i pol vremena, kako je rekla gradonačelnica Zaboka Valentina Đurek. - Danas je posebno veselo i šareno u Zaboku. Drugu godinu zaredom, na inicijativu Ansambla Zabok, održava se Međunarodni folklorni festival COFA. Ugostili smo folklorne skupine iz SAD-a, Južne Koreje, Kostarike, Grčke. Puno plesa i glazbe – napomenula je gradonačelnica i zahvalila Ansamblu Zabok i voditeljici Senki Jurini na inicijativi da ovaj spektakl dođe u Zabok. Ovo je četvrto izdanje
međunarodnog folklornog festivala, rekla je Petra Golubar, idejna začetnica festivala COFA, a ideja je niknula od svjetske CIOFF organizacije koja okuplja 140 članova iz čitavog svijeta s svrhom promicanja kulturne baštine kroz organizaciju festivala. - COFA traje šest dana, a provodi se u Varaždinskoj, Međimurskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Drago mi je da COFA već drugu godinu zaredom gostuje u Zaboku. Ovim putem zahvaljujem se domaćinima i organizatorima COFA-e, gradona-
COFA već drugu godinu zaredom gostuje u Zaboku
čelnici i Ansamblu Zabok. Ove godine ugostili smo zemlje s čak tri kontinenta. Najviše me veseli koncert koji će upriličiti Ansambl Zabok,
Prijem u Gradskoj upravi
upravo zato da svijetu pokažemo našu kulturnu baštinu – istaknula je. - Zahvaljujući Ansamblu Zabok i našim aktivnostima i Gradu Zabo-
ku koji prepoznaje naše aktivnosti i vrijednosti koje donosimo u grad, po drugi put se festival COFA održava kod nas. Imamo čast, priliku i
zadovoljstvo ugostiti folklorne grupe u Zaboku na festivalskoj večeri –direktorica Ansambla Zabok, Senka Jurina. (Jakov Tuković)
Proslavljena Svetkovina MBB – Dan Župe, Svetišta i Općine Marija Bistrica
'Potrebno je dublje prepoznavanje Marijine prisutnosti u našem životu'
MARIJA BISTRICA – U nedjelju 13. srpnja posebno je svečano bilo u Mariji Bistrici. Naime, toga dana se slavi Svetkovina Majke Božje Bistričke, ujedno Dan župe i Svetišta, ali i Općine Marija Bistrica. Već u subotu, u predvečerje Svetkovine na rasporedu je bila procesija sa gorućim svijećama od Crkve na otvorenom do Vinskog Vrha, gdje je prvu misu Svetkovine predslavio preč. Tomica Šestak, rektor Svetišta i bistrički župnik, u koncelebraciji sa mnogim svećenicima. U procesiji su sudjelovali apostoli, lovci, vatrogasci, Limena glazbe KUD-a ''Lovro Ježek'' Marija Bistrica i članice Udruge ''Hrvatska žena Marija Bistrica'', zatim domaći svećenici i gosti, mnoštvo župljana, ali i hodočasnika. Pridružili su se tradicionalno i vatrogasci iz Orlovca i vjernici iz Karlovca, iz Čučerja, ali i mnogi drugi. Ukupno je prema Vinskom Vrhu pješačilo oko 1500 štovatelja MBB. Većina njih se pješice i vratila u Mariju Bistricu.
''Mi nismo proizvod slučaja ili evolucije, nego smo stvoreni od Boga''
U nedjelju, na samu Svetkovinu, na misama tijekom dana okupljali su se župljani bistričke župe, ne bi li i na taj način proslavili ovaj dan, ali i brojni hodočasnici. Središnju misu predslavio je mons. Marko Medo, biskup gospićko senjski. ''Draga braćo i sestre, dragi hodočasnici, danas nas je okupila ljubav prema Mariji, majici Isusovoj i našoj majici. Slavimo blagdan blažene djevice Marije Bistričke, tako drag srcima
mnogih vjernika i cijeloj našoj domovini. Danas nam crkva Stavlja pred oči sliku Marije, naše majke i naše zaštitnice.'' – rekao je na početku homilije biskup Medo i naglasio kako je potrebno dublje prepoznavanje Marijine prisutnosti u našem životu, osobito u ovo naše vrijeme koje vapi za novim žarom vjere. Mons. Medo je podsjetio na ovogodišnje važne crkvene događaje: proslavu 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva i Splitskih sabora te Jubilejsku godinu nade i božanskog milosrđa. ''Svi ti događaji, draga braćo i sestre, svjedoče da je crkva živa, da je ona zajednica na putu, zajednica koja dijeli radosti i nade, žalosti i tjeskobe ljudi današnjice, osobito siromaha i svi koji trpe. Doista ništa istinski ljudsko nije strano njezinu srcu. Mi nismo proizvod slučaja ili evolucije, nego smo stvoreni od Boga, koji nas poziva po imenu i koji nas zove još od vječnosti. No, drama našeg ljudskog postojanja jest u tome što taj Božji plan nije uvijek doživljen i prihvaćan s naše strane. Štoviše, često ga dovodimo u pitanje. Naime, pitanja i sumnje u životu mnogo su brojnija od odgovora i sigurnosti koje imamo.'' – rekao je gospićko senjski biskup i uputio savjet: ''U razumijevanju tih situacija, u svijetlu vjere pomaže nam život Marije iz Nazareta, koju u ovom nacionalnom svetištu posebno štujemo.'' Osvrnuo se i na heroine današnjice, podsjetivši da je prije nekoliko dana bila godišnjica smrti Kate Šoljić. ''Treba li danas podsjetiti tko je ta žena? Majka četiri poginula hrvatska branite-
lja u Domovinskom ratu. Dostojanstveno je za života nosila svoj križ, tugu i bol, a sebe smatrala samo učenicom, poput Marije. Maj-
ka Kata svjedoči, naučila sam i još učim najvišu životnu školu, a to je škola ljubavi i žrtve za svoje bližnje i za svoju obitelj. Nisu li to, draga
braćo i sestre, Marijine riječi naših dana? Nije li to upravo Marijin stav i njezina škola, stav poniznosti učenice pred učiteljem života?'' – rekao je mons. Marko Medo, gospićko senjski biskup i homiliju zaključio molitvom: ''Ovim pouzdanjem obodren utječem se tebi Djevice Djevica, tebi majko dolazim, pred tobom eto stojim ja grešnik i uzdišem. Nemoj majko vječne riječi, prezreti mojih riječi, nego ih milostivo poslušaj i usliši.'' Spomenimo da je dio proslave ovih dana i misa kod kapelice sv. Benedikta u Podgorju Bistričkom, dan prije samog Benedikta, u četvrtak 10. srpnja, a ove se godine okupilo oko 150 župljana.
Dani BDM u Karmelu Također sredina srpnja posebno je svečana i u obližnjem Karmelu – samostanu časnih sestara Karmeličanki, gdje se obilježavaju Dani Blažene djevice Marije. Tako su mise od nedjelje do utorka predslavili mladomisnici Kristijan Kolonić, Ivan Iviček i Krešimir Haramija. Na Svetkovinu Majke Božje Karmelske, u srijedu 16. srpnja misu u 7.30 predslavi vlč. Nikola Tomašević, predstojnik Obiteljskog centra Varaždinske biskupije. U 10.30 sati molitva svete krunice, a svečanu koncelebriranu svetu misu u 11 sati predslavi mladomisnik vlč. Luka Žeželj. Na Majku Božje Milosti karmelskog reda 19. srpnja misu u 7.30 predslavi vlč. Božo Belinić, župnik u Tuhlju, a na Blagdan sv. Ilije proroka 20. srpnja vlč. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta. (Elvis Lacković)
MARIJA BISTRICA – U sklopu velike manifestacije ''Ljeto u Mariji Bistrici'', Udruga ''Stav'' organizirala je vrlo zanimljivu izložbu, čije je otvorenje upriličeno u petak. Izložba je postavljena u Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica. Riječ je o izložbi ''Majstor Tomo Kovačić, posljednji bistrički lončar?''. Kako kažu organizatori, ova izložba nije vodič kroz povijest lončarstva, već obiteljska priča o majstoru Tomi Kovačiću, lončarima iz Globočeca i obrtu koji (polako) nestaje. Danas u Mariji Bistrici nema obrtnika koji izrađuju tradicijsku keramiku. Postoje samo dva majstora koji znaju oblikovati posude na tradicijski način, na lončarskom kolu, no oni više ne rade. Izložba prikazuje put majstora Florijana i Tome Kovačića u izradi karakterističnih tradicijskih posuda: maščenjaka, pehara, tuj-
ne, kropnjaka, mudrijaša, bilikuma, srabljivca, štubleka, štuca, puranjki, octenki, medenica, cediljka, protvana, zdjelica, zdjela, lonaca za mlijeko, kahli, lakomica, posuda za duhan, kotla za rakiju i dr. Autori izložbe su Tomo Kovačić, Ivana Škrlec, Bruno Kovačić i Darko Lacković, potpredsjednik Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici, čime je i ta bistrička udruga dala svoj obol u organizaciji izložbe, a koja je realizirana uz financijsku potporu Krapinsko-zagorske županije. Uz majstora Tomu o izložbi su govorili Darko Lacković i dr. Sanja Kovačić, predsjednica Udruge ''Stav'', koja je zahvalila svima koji su pomogli u realizaciji, ali i brojnim posjetiteljima, koji su uveličali otvorenje, koje je uveličao i ŽVS ''Marija''. Program je moderirala Jelena Januš Grbić, a izložba ostaje otvorena u radnom vreme-
nu knjižnice do 10. kolovoza. Tomo Kovačić je kao najmlađi sin "ostal doma" i pomagao ocu Flo-
rijanu u radu. Svi su drugi "otišli i savili svoje gnijezdo negdje drugdje". "Sredinom 1988. odlučio sam
biti svoj gazda i donio odluku da ću pustiti posao i nastaviti očev obrt s glinom." Otvorio je obrt koji je zatvorio 2020. godine nakon više od 30 godina rada. U Globočecu je uz Tomu Kovačića radio lončariju uz radni odnos u "Elektri". Ivan Kovačić (1955.), sin njegova strica Stjepana, do mirovine (2018.). Tomo nasljednika u ovome obrtu iza sebe nema, a njegov lončarski obrt bio je posljednji u bistričkom kraju. Djeci je savjetovao da se školuju, a ne da nastavljaju obrt. Troje djece završilo je fakultet. Samo jedna kći živi i radi u Hrvatskoj, a ostali su u Norveškoj i Njemačkoj. Majstor Tomo sada se glinom bavi samo za vlastiti gušt, a mi smo svjedoci nestajanja tradicije lončarstva u Globočecu. Možda se negdje ipak pojavi tračak nade, potaknut upravo aktivnošću Udruge ''Stav'' Marija Bistrica. (Elvis Lacković)
Ovogodišnji 60. Festival kajkavskih popevki imat će dva retrospektivna koncerta "Popevke zanavek"
Glazbena šetnja kroz šest festivalskih desetljeća
Bit će to uhu ugodna i srcu draga revija najvećih festivalskih dosega, skladateljskih i izvedbenih, parada vokalnih solista, od seniora koji su zadužili kajkavsku popevku, do mlađih estradnih naraštaja od kojih imena nekih i nisu odveć poznata široj publici
Željko Slunjski
KRAPINA
Sobzirom na to da će drugi vikend u rujnu u Krapini biti jubilarni, 60. Festival kajkavskih popevki, organizator ove godine iznimno organizira dva retrospektivna koncerta zvana "Popevke zanavek", 11. i 12. rujna. Bit će to uhu ugodna i srcu draga revija najvećih festivalskih dosega u šest desetljeća, skladateljskih i izvedbenih, parada vokalnih solista, od seniora koji su zadužili kajkavsku popevku a slijedom bioloških zakonitosti možda više i nisu u vrhunskoj pjevačkoj formi, do mlađih estradnih naraštaja od kojih imena nekih i nisu odveć poznata široj publici. Neke će se popevke izvesti u cijelosti, a neke djelomice, kao potpuri. Bit će, primjerice, zanimljivo čuti kako će operni pjevač istarskih korijena, Ronald Braus, pjevati evergreen ikone kajkavske popevke, Višnje Korbar, "Tancaj,tancaj" i Elvire Voće, znameniti "Venček za Zagreb" !? Ali zato će jamačno publika pjevati zajedno s Gordanom Ivanjek Tušek i Tanjom Mršić Arsenovu
Neke će se popevke izvesti u cijelosti, a neke djelomice, kao potpura
popevku na stihove Drage Britvića "Oko jene hiže navek ftiči lete" iz festivalske 1980. godine, u pamtljivoj maestralnoj interpretaciji Gabi Novak. Miljenica krapinske publike neće se pojaviti na festivalskoj pozornici. Možda će u publici slušati, s nostalgijom, "podragaš lasi i svet zgledi, kak da još nigdar tak bilo ni…" u izvedbi Ivane Kindl, popevku iz festivalske 1973. godine. Pjevač u usponu, dvadesetogodišnji Martin Kosovec, poželjet će "Dobro mi došel prijatel". Sjećanje na operne velikane Organizator nije zaboravio da su do 1993. godine bile posebne festivalske večeri koncertnih popevki, uz sudjelovanje najvećih imena hrvatske vokalne reproduktive (Ruža Pospiš Baldani, Nada Puttar Gold, Marijana Radev, Vladimir Ruždjak, Franjo Petrušanec…), među kojima je bio i nezaboravni tenor Krunoslav Cigoj. Njemu je 1972. skladateljica Marija Radić namijenila popevku "Zvon zvoni", na stihove Margit Antauer, a sada će je u Krapini pjevati jedan od "četiri tenora", talentirani Filip Hozjak iz Međimurja. I nije to jedina
koncertna popevka koju će publika čuti. Sopranistica Barbara Othman iz Ludbrega podsjetit će na "Jagode" Milana Arka i pamtljivu interpretaciju operetne prvakinje Nevenke Petković Sobjeslavski, a Lidija Horvat Dunjko popevkom "Pušlek domovine" podsjetit će na svoj krapinski nastup 1990. godine. U tome je zviježđu i Barbara Suhodolčan Vrbički koja će izvesti popevku Rudolfa Rajtera "Loza žuti" iz prve festivalske godine. Gde si sad moj prijatel Možda samo uz glasovir Tereza Kesovija pjevat će svoj krapinski evergreen "Popevka za ljubav, a suza za kraj" Vilibalda Čakleca. Poštovanja je vrijedan njezin dolazak, s obzirom na aktualno zdravstveno stanje omiljene pjevačke dive. Doći će i Radojka Šverko, koja je 1987. ostavila festivalski trag pjevajući popevku Dalibora Paulika "Kaj bi rekli jeno drugom". Nema "Krapine" bez neumorne rokerice, Zdenke Kovačićek, koja će podsjetiti "Kad Zagorci šibaju rock and roll". A 87-godišnji Drago Diklić izvest će potpuri - četiri svoje autorske popevke, među kojima je "Gde si sad moj prijatel". I Adam Končić pjevat će kraći splet kajkavskih nota, među kojima i popevku "Krapina moja, tak imam te rad" festivalski zaslužnoga Viktora Crneka. Danijela Pintarić podsjetit će na Đelu Jusića pjevajući "Stiha povedaj mi, mati". I tako popevka do popevke, pjevač do pjevača, ili kako će poručiti Kvartet "Gubec", "nemre, nemre lepše bit". Raspjevani glumac i ravnatelj Drame osječkoga HNK, Duško Modrinić, pitat će se "Kam da se pojde",a njegov osječki sugrađanin, Stjepan Jeršek Štef, odgovorit će mu "Mi smo tu navek". Ravnatelj se u svojem poslu uvijek susreće s problemom "peneza", pa će tako Duško u Krapini, u duetu s Tanjom Mršić,podsjetiti na Ljupku Dimitrovsku i Ivicu Šerfezija koji su još 1978. pjevali "Penezi, penezi". Mladi tenor, Max Hozić, koji nije odveć medijski prisutan, u Krapini će imati posla. Na prvome retrospektivnom koncertu pjevat će popevku "Vužgi" iz festivalske 1967. godine, a na drugome trajno pamtljive "Katarinčice", popevku koju je 1978. pjevao Stjepan Srpak. U društvu s Kvartetom "Gubec" pjevat će "Rodnom Zagorju".
Još bu puno lepih cajtov
Na festivalskoj pozornici bit će ŽVS "Queentete", debitirat će Muški vokalni ansambl Krapina, veseli dolazak mačanskog Vokalnog sastava Kajda i bednjanskih "Kavalira", a za mikrofonom bit će i Mia Dimšić, Marko Vukes, Martina Majerle, Miro Ungar, Zsa Zsa, Matija Cvek, Lav Novosel, Nikolina Družić, Valentina Pažameta, To-
ma Marić, Lea Lovrenčić podsjetit će na Hegedušićevu "Zgublenu zvezdu", Marija Jerneić konstatirat će "Kak je liepe, kak je liepe" i prognozirat će "Još bu puno lepih cajtov". Mlada Krapinčanka, Vanja Turner, zahvalit će "Navek ti fala naš Mihanović". Iva Ranogajec Inkret pokazat će kak je to "Pri "Veseloj Zagorki", a u društvu s Ivanom Bencom i Ilircima dokazat će "Veseli smo Zagorci". Pridružit će im se etno duo Goga i Željko i poručiti "Vužgite dečki", jer "Kaj nam pak moreju". Ipak, "Mi smo dečki" i "Vse počinja v Zagorju, ako niste znali". I nema "Krapine" bez Špišićeve "Suze", a pustit će ju Tatiana Cameron, negdašnja " mala Tajči"."Gupci" će publiku povesti "na Sleme", Jeršek Štef pozivat će "Vu Krapinu", a Toma Marić će zaključiti "Teku dani, teku cajti".
Tereza, Margit i Gabi
Ljupka i Šerfezi
Ploča Krapina '68
Drago Diklić i L. Oreb
Pripreme za dječji KAJ
Krapinsko - zagorskoj županiji dvije su najveće manifestacije posvećene dječjemu
KAJ-u, Dani kajkavske riječi u Zlataru i krapinski Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu
KRAPINA - U Krapinsko - zagorskoj županiji dvije su najveće manifestacije posvećene dječjemu KAJu, Dani kajkavske riječi u Zlataru i krapinski Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu. Sa završetkom nastavne godine povjerenstva su obavila svoj posao odabira radova i objavila rezultate. Za najstariju priredbu, zlatarsku izložbu učeničkih radova "Čovjek čovjeku", prispjelo je 899 radova iz 54 osnovnih škola kajkavskoga govornog područja. Povjerenstvo je za izložbu odabralo 89 rado-
va iz 32 osnovne škole. U krapinskoj maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta bit će izloženo oko 260 od 750 prispjelih radova iz 70 osnovnih škola. Za zlatarski Zbor malih pjesnika odnosno festival dječje kajkavske poezije prispjelo je 266 pjesničkih uradaka iz 51 OŠ, od kojih je povjerenstvo odabralo 58 pjesama iz 49 škola za izvođenje i tisak u zbirci. Na krapinski natječaj 52 OŠ dostavile su 206 pjesničkih radova učenika, pretežito viših razreda. Za objavu u zborniku povjerenstvo je
odabralo sedamdesetak. U Krapini se održava i glazbena priredba na kojoj učenici osnovnih škola pjevaju popevke s ranijih Krapinskih festivala, a na ovogodišnjoj će sudjelovati učenici iz 32 osnovne škole. U Zlataru će se održati 54. festival dječje kajkavske popevke na kojemu će biti izvedeno 19 novih popevki, koje su učenici OŠ skladali pod mentorstvom svojih učitelja glazbene kulture, uglazbivši stihove svojih vršnjaka s prošlogodišnjega Zbora malih pjesnika (Željko Slunjski).
''Ljeto u Mariji Bistrici'' na vrhuncu
Na Bistričku noć dolazi Željko Bebek
MARIJA BISTRICA – Velika manifestacija Turističke zajednice Općine Marija Bistrica ''Ljeto u Mariji Bistrici'' na svom je vrhuncu. Nakon vikenda u kojem su dominirala vjerska događanja, te je proslavljen i Blagdan MBB, u subotu 19.
srpnja na rasporedu je tradicionalna Bistrička noć. Ove godine glavna zvijezda je Željko Bebek. Atmosferu će već od 20 sati zagrijati Domino, band koji će i nakon Bebeka zabavljati publiku na središnjem bistričkom trgu. Bistrička noć tra-
dicionalno ima i popratne sadržaje, a to su humanitarna ponuda kolača Udruge Hrvatska žena Marija Bistrica, lovački gulaš LD Fazan, fiš paprikaš ŠRD Šaran i ponuda vina Udruge vinogradara Marija Bistrica. (Elvis Lacković)
Danijela Pintarić
Ivana Kindl
Zdenka Kovačiček
Gordana Ivanjek Tušek
Filip Hozjak
GRAD OROSLAVJE FINALIZIRAO JE POVRAT JEDINSTVENOG KULTURNO-POVIJESNOG
ARTEFAKTA: knjige potpisa i pisama Josipa Franca Mikulca, čovjeka kojeg s pravom možemo nazvati prvim hrvatskim influencerom
Knjiga prvog hrvatskog influencera vraća se kući u Oroslavje
Delegacija Grada Oroslavja predvođena gradonačelnikom Viktorom Šimunićem, potpisala je u Philadelphiji ugovor o kupnji knjige s poznatim američkim kolekcionarom Nateom Raabom, vlasnikom zbirke The Raab Collection
PHILADELPHIA/OROSLAVJE
- 10. srpnja 2025. godine, na dan rođenja Nikole Tesle, čiji se potpis nalazi među tisućama u knjizi, Grad Oroslavje finalizirao je povrat jedinstvenog kulturno-povijesnog artefakta: knjige potpisa i pisama Josipa Franca Mikulca, čovjeka kojeg s pravom možemo nazvati prvim hrvatskim influencerom.
'Mikulec je putovao kako bi vidio cijeli svijet, a sada mi želimo da cijeli svijet vidi Oroslavje'
Uskoro predstavljanje knjige javnosti
- Mikulec je putovao kako bi vidio
Vizionar i globetrotter Ovaj vizionar i globetrotter s početka 20. stoljeća, rođen u Krušljevom Selu, proputovao je cijeli svijet i pritom prikupio potpise i osobne poruke nekih od najvažnijih ljudi svog vremena uključujući Nikolu Teslu, Thomasa Edisona, šest američkih predsjednika, barem pet premijera, šest kraljeva, te više od 200 gradonačelnika, guvernera i urednika. Delegacija Grada Oroslavja predvođena gradonačelnikom Viktorom Šimunićem, potpisala je u Philadelphiji ugovor o kupnji knjige s poznatim američkim kolekcionarom Nateom Raabom, vlasnikom zbirke The Raab Collection. Knjiga je još prošle godine promovirana u SAD-u na CBS-u s procijenjenom vrijednošću od 275.000 dolara. No, saznavši da se vraća u Mikulčev rodni kraj, g. Raab odlučio ju je prodati za 200 tisuća eura, kako bi knjiga "otišla tamo gdje pripada u domovinu".
Mačanske mažoretkinje europske su
MAČE - Mačanske mažoretkinje Alina ponosno su predstavljale Mače i Hrvatsku u Monzi u Italiji na XX. Europskom prvenstvu u mažoret sportu koje se održalo od 3. do 6. srpnja. Ostvarile su odličan rezultat - osvojile su 1. mjesto i titulu europskih prvakinja, dva 2. mjesta i dvije titule europskih I. viceprvakinja, dva 3. mjesta i dvije titule europskih II. viceprvakinja te dvije diplome za osvojeno 5. mje-
prvakinje
sto. Po povratku u Mače, dobile su nezaboravan doček – dočekali su ih roditelji, prijatelji i načelnica Općine Mladenka Mikulec Šimunec.Od srca Vam hvala što vjerujete u nas, što nas bodrite na svakom koraku i što nam uvijek dajete vjetar u leđa. Vaša podrška neprocjenjiva je i daje nam snagu da budemo bolje- mi kao trenerice, cure kao plesačice, ali i kao osobe – poručile su Mačanske mažoretkinje. (zl)
cijeli svijet, a sada mi želimo da cijeli svijet vidi Oroslavje - izjavio je gradonačelnik Šimunić. - Ova knjiga i pisma, uz sva fizička i digitalna prava, postat će temelj kulturne
baštine Oroslavja i jezgra budućeg muzeja Josipa Franca Mikulca –kaže Šimunić. Grad planira uskoro predstaviti knjigu javnosti te započeti s pripremama otvorenja
muzeja koji će oživjeti fascinantnu priču Hrvata koji je bio ispred svog vremena i čovjeka koji je "influencao" svijet prije nego je taj pojam postojao. (zl)
Uskoro počinje druga sezona radionice suvremenog plesa u Zaboku
ZABOK - Tijekom ljetnih praznika u Zaboku već drugu sezonu, od 15. – 16. srpnja, održat će se radionica suvremenog plesa 'Pokret i ples' pod vodstvom izvedbene umjetnice Silvije Dogan. Pozivaju se roditelji ili polaznici da se prijave putem obrasca na radionicu POKRET
I PLES koja će se održati tijekom ljetnih praznika, u utorak 15. i srijedu 16. srpnja 2025. od 10:00 do 12:00 sati u OŠ K. Š. Gjalskog Zabok, Đački put bb, Zabok. Radionica Pokret i ples uporište pronalazi u suvremenom plesu i organskom pokretu te je namijenjena uzrastu djece od 7 do 11 godina. Poticaj istraživanje pokreta pronalazimo u improvizaciji, glazbi i temama koje obrađujemo. Uvažavajući prirodnost ljudskog gibanja te zaigran pristup, potičemo istraživanje novih načina kretanja, razvijamo kognitivne sposobnosti, kreativnost te potičemo ljubav prema svim vrstama umjetnosti. Svijest o svom tijelu, o prostoru i ljudima oko nas istražujemo kroz igru. - Prolazit ćemo kroz osnove tehnika suvremenog plesa koje razvijaju pravilno držanje tijela, koordinaciju, fleksibilnost, snagu i ravnotežu. Kroz individualni i grupni rad razvijat ćemo
svijest o vlastitom instrumentu, tijelu i glasu, ritmu koji zajednički stvaramo. Cilj je unutar kreativnih zadataka osloboditi prostor za izražavanje, istraživanje, improvizaciju i imaginaciju kroz suradnju
i zajedništvo - poručuju organizatori. Sudjelovanje je besplatno, a zbog ograničenih mjesta potrebno je prijaviti najkasnije do 12. srpnja. Sve detalje i obrazac možete pronaći na portalu Zagorje.com. (zl)
Izviđački kamp Jertovec 2025: Dva dana igre, prirode i zajedništva
JERTOVEC - S ciljem poticanja zdravog načina života i promoviranja izviđačkog djelovanja u području zaštite prirode i zdravlja, Odred izviđača "Ivančica" Konjščina organizirao je dvodnevni Izviđački kamp Jertovec 2025. Tijekom dva dana, mladi su izviđači imali priliku sudjelovati u edukativnim, sportskim i zabavnim sadržajima, a ujedno su obilježili Svjetski dan kampiranja. Igrali su razne izviđačke igre, šetali šumom, palili logorsku vatru i uživali u delicijama u čijoj su pripremi i sami sudjelovali. Voditeljica Odreda, Dijana Kranjec, nije krila oduševljenje ovim dvodnevnim druženjem te je naglasila da su se djeca odlično provela i zabavila, ali i mnogo toga naučila. - Kamp smo napravili blizu Područne škole Jertovec. Bilo je doista prekrasno i svi su s radošću sudjelovali u izviđačkim igrama poput otimanja marame, potezanja užeta, skakanja u vrećama, šibicanja... Sami su palili logorsku vatru uz koju se zaorila i pjesma. Djeca su bila jako uzbuđena, neki su od njih po prvi put spavali u šatoru, a ujedno su i naučili kako se šatori slažu. Doznali su i kako se u šumi orijentirati s pomoću kompasa, a rado su sudjelovali i u sakupljanju bilja. Sudjelovalo je dvadeset i dvoje djece i desetero naših predvodnika koji su odradili odličan posao, a svakako želim zahvaliti i učiteljici Maji koja nam
se pridružila u Kampu – izjavila je Dijana Kranjec. Za sve sudionike Kamp je bio besplatan, a financiran je sredstvima Odreda izviđača "Ivančica" i Općine Konjščina. - Izuzetno me veseli što naša djeca i mladi kroz izviđačke aktivnosti razvijaju ljubav prema prirodi te zajedništvo i odgovornost. Op-
ćina Konjščina s ponosom podržava ovakve projekte jer oni jačaju vrijednosti koje želimo graditi u našoj zajednici, a to su solidarnost, znanje i aktivno sudjelovanje u društvu – ističe načelnica Anita Curiš Krok. Odred izviđača "Ivančica" Konjščina osnovan je u rujnu 1999. godine, od kada njegovi članovi aktivno sudjeluju u edukativnim, sportskim i ekološkim aktivnostima te promiču skautske vrijednosti u lokalnoj zajednici. Izviđački kamp Jertovec još je jednom potvrdio važnost ulaganja u djecu i mlade kao temelj održivog razvoja i aktivne lokalne zajednice. (zl)
REPUBLIKA HRVATSKA KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA OPĆINA JESENJE OPĆINSKI NAČELNIK
KLASA: 933-02/25-01/2
URBROJ: 2140-15-02-25Gornje Jesenje, 10.07. 2025.
Na temelju članka 131. i 133. Zakona o cestama (Narodne novine br.84/11, 18/13, 22/13, 54/13 i 92/14, 110/19) i Upute Središnjeg ureda Državne geodetske uprave o načinu izrade snimke izvedenog stanja javnih i nerazvrstanih cesta i geodetskih elaborata izvedenog stanja javnih i nerazvrstanih cesta (KLASA:932-01/12-02/182 URBROJ: 54103-1-12-28 od 24.10.2012.g.,) te Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Jesenje i Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Jesenje („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ br. 20/15), općina Jesenje objavljuje
JAVNI POZIV
o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstanih cesta na području općine Jesenje
Ovim pozivom općina Jesenje, kao pravna osoba koja upravlja nerazvrstanim cestama na području općine Jesenje obavještava nositelje prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izvedena nerazvrstana cesta NC 28 „LC 22010 SITARI-STRAŽA” k.o. Jesenje u duljini cca 690m, da započinje postupak evidentiranja navedene nerazvrstane cesta u zemljišne knjige i katastar. Izrađuje se snimka izvedenog stanja nerazvrstane ceste i geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste.
Terenska izmjera zemljišta (obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena cesta uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije koji brine da lomne granice zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene) zaA potrebe izrade snimke izvedenog stanja i geodetskog elaborata izvršit
će se za nerazvrstanu cestu NC 28 „LC 22010 SITARI-STRAŽA” k.o. Jesenje u duljini cca 690 metara, dana 24. srpanj 2025. godine s početkom u 10.00 sati
Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta izradit će tvrtka ZAGEO d.o.o. za geodetske usluge, graditeljstvo, trgovinu i usluge Krapina, Zagora 24, uz stručni nadzor ovlaštenog inženjera geodezije Krešimir Pernjek dipl.ing.geod. GEO1331.
Nositelji prava na nekretninama mogu obaviti javni uvid u geodetski elaborata izvedenog stanja ceste i zatražiti dodatna obrazloženja dana 25. kolovoz 2025. godine u vremenu od 08,00-09,00 sati, u prostorijama općine Jesenje, Gornje Jesenje 103.
OPĆINSKI NAČELNIK
Dario Cvrtila mag.rel.int
Održano 21. izdanje manifestacije Dani kulture zabave i športa u Velikoj Horvatskoj
Promicanje tradicionalnih starinskih igara, kulture, pjesme i plesa
J. Tuković/P. Jazbec
VELIKA HORVATSKA
Veselo je bilo ovog vikenda u Velikoj Horvatskoj na 21. izdanju manifestacije Dani kulture zabave i športa, koja kroz raznovrstan program promiče kulturnu baštinu, starinske običaje i sportski duh. Brojni natjecatelji okušali su se u starim sportskim igrama, skakanju u vrećama, luku i strijeli, staroj kuglani, potezanju štrika, igri šurleka i pikušuvanju. U kulturno – umjetničkom programu nastupili su KUD - ovi 'Elizabeta' iz Jalžabeta, 'Sveti Juraj' iz Draganića, KUD-a Pregrada, KUD Horvatska i FS Kozje iz Slovenije, a na kraju programa Notturno Band. Za svakoga ponešto
Predsjednica KUD-a Horvatska, Regina Ljubić, naglasila je da se ova manifestacija organizira s ciljem promicanja tradicionalnih starinskih igara, kulture, pjesme i plesa.U našem KUD-u postoji više sekcija. Imamo folklor za djecu i odrasle, tamburašku sekciju i sekciju za prezentiranje starinskih igara i običaja - dodala je Ljubić i naglasila da manifestacijom i ostalim dijelovima Hrvatske žele pokazati ovu tradiciju. Načelnik Općine Desinić, Dražen Šurbek, zahvalio je KUD-u Horvatska te svim mještanima i donatorima na uspješnoj organizaciji ove dugogodišnje manifestacije. - Vidi se da manifestacija svake godine sve više raste. Najvažnije je što se oko nje okuplja sve veći broj mladih ljudi, i u narednim godinama sigurno će se organizirati - istaknuo je načelnik Šurbek. - Ima za svakoga ponešto -
istaknula je direktorica Turističke zajednice područja Kumrovec, Desinić, Zagorska Sela, Ramona Mačefat Muranić. Izaslanik Predsjednika Sabora i gradonačelnik Krapine, Zoran Gregurović, izjavio je da imaju odličnu suradnju s KUD-om Horvatska jer su redoviti gosti u Tjednu kajkavske kulture u Krapini. Očuvanje kulture i identiteta
- U današnje digitalno vrijeme posebno trebamo cijeniti i vrednovati sve one koji rade na očuvanju hrvatske kulture i identiteta. Čestitam svim članovima KUD-a Horvatska i svima koji su uključeni u pripremu ove manifestacije. Ovdje su najveća vrijednost mladi koji će nastaviti prenositi ovu tradiciju - zaključio je Gregurović. Inicijator ove dugogodišnje manifestacije, Ivanko Ljubić, rekao je da njome žele mlađima približiti starinske igre s kojima se njegova generacija nekada zabavljala u slobodno vrijeme jer nisu imali drugih mogućnosti. - Smatram da bi u današnje vrijeme bilo dobro da mlađa generacija prihvati takve običaje. Na dobrom smo putu jer danas obilježavamo 21. Dane kulture, za-
bave i športa i prezentiramo starinske igre koje su se nekada održavale na livadama i dvorištima. Imamo igru koja bi se u moderno doba mogla nazvati hokej na travi te gađanje lukom i strijelom. Imamo i gađanje praćkom, tradicionalnu igru skakanja u vrećama i potezanje štrika - navodi Ljubić. Službeni program započeo je u petak, 11. srpnja, na igralištu Područne škole Velika Horvatska. Prvi dan bio je posvećen dječjim radionicama i natjecanju u starinskim sportskim igrama. U programu su sudjelovali DND-ovi Desinić, Kumrovec i Zagorska Sela te KUD-ovi Lobor, Pregrada i Horvatska, a na štandovima su lokalni OPG-ovi predstavili svoje proizvode. Kasnije je sve okupljene zabavljao 'AZ Live Band'.
'Manifestacija svake godine sve više raste. Najvažnije je što se oko nje okuplja sve veći broj mladih ljudi'
REPUBLIKA HRVATSKA KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE OPĆINSKI NAČELNIK
KLASA: 340-01/24-01/017
URBROJ: 2140-28-03-25-2
Sveti Križ Začretje, 15.07.2025.
Na temelju članka 123. - 133. Zakona o cestama (“Narodne novine” broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23 i 133/23), te članka 84. stavak 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (“Narodne novine” broj 112/18, 39/22 i 152/24) objavljuje se
OBAVIJEST
Ovom obavijesti obavještavamo o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste NC ŠT-8, Odvojak MajsecPlavić u naselju Štrucljevo u k.o. Pustodol u katastarski operat i zemljišnu knjigu.
Evidentiranje predmetne ceste će se izvršiti sukladno članku 123. - 133. Zakona o cestama (“Narodne novine” broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23 i 133/23), temeljem kojeg se NERAZVRSTANE CESTE evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao - javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Općine Sveti Križ Začretje.
Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena navedena nerazvrstana cesta izvršiti će se
25.07.2025. godine od 08:00 do 09:00 sati.
Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste NC ŠT-8 izradit će tvrtka GeoTAG d.o.o. za usluge i trgovinu, ZABOK, ULICA STJEPANA RADIĆA 1. U okviru izrade geodetskog elaborata osobe upisane u katastarski operat katastra zemljišta, osobe upisane u zemljišnu knjigu, kartone zemljišta, pologe isprava i druge osobe koje imaju pravni interes za predmetne i susjedne katastarske čestice pozvati će se na obilježavanje granica katastarskih čestica pojedinačnim pozivima. Općinski načelnik Marko Kos, dipl.oec
Načelnik Dražen Šurbek
poljoprivreda
Savjeti naših agronoma
Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.
Kloroza ili žućenje lišća je česta pojava u pojedinim vinogradima. N ajčešće se pojavljuje na vapnenim tlima, na težim nepropusnim tlima, kao i godinama koje su izrazito sušne. Najčešće je kloroza vezana uz nedostatak ili nepristupačnost elemenata željeza ili magnezija. Najčešće žutilo lišća u našim vinogradima uzrokovano je manjom željezom jer vinova loza spada u kulturu koja je osjetljiva na njegov nedostatak. U slučaju nedostatka željeza ili u slučaju da se ono nalazi u netopivom obliku (vapnenasta i laporasta tla) vinova loza trpi štetu koja se manifestira u žućenju lišća pri čemu lisne žile ostaju zelene. Listovi ne gube s amo boju, već ostaju maleni, a izboji su kratki i tanki. K orijen ne prodire u dubinu već se razvija postrano, a korjenove dlačice odumiru. Kloroza uzrokovana željezom često se javlja samo na pojedinim trsovima ili u dijelu vinograda i to najčešće na mladom lišću. Kod jakog nedostatka, uslijed gubitka funkcije lišća, kvaliteta grožđa je slaba uz slabo nakupljanje šećera, ali mladice slabije dozrijevaju. Kod vinove loze mogu biti zahvaćene sve poznate sorte karakteristične za naše područje. Željezo je važno u procesu nastanka klorofila i kao
takvo prisutno je u gotovo svim biljkama. U vinovoj lozi sudjeluje u mnogim procesima disanja i pri tvorbi nukleinskih kiselina. Kod crnih sorti sudjeluje u formiranju crvene boje (antocijana), pa je stoga grožđe koje raste na tlu s mnogo željeza uvijek intenzivnije obojeno. Što se tiče kloroze uzrokovane manjkom magnezija tamo se simptomi vide na najstarijem, donjem lišću vinske loze. Lišće bijelih vinskih sorata počinje žutjeti od rubova prema sredini, dok l isne žile i usko područje tkiva uz njih zadržava zelenu boju. Pri vrlo jakom nedostatku magnezijacijeli popis potpuno požuti i osušiti se. Simptomi pomanjkanja magnezija na donjem lišću posebno su problematični ako se simptomi pomanjkanja pojavljuju već početkom ljeta. Osim na lišću, znakove nedostatka magnezija često vidimo na grožđu. Prvo se na peteljci razviju duguljaste tamno-smeđe do crne nekrotične pjege. One se povećavaju pa mogu potpuno prekriti i obuhvatiti peteljk u grozdu. Prekida se dotok vode s hranjivim tvarima u bobice grozda. Bobice se počinju smežurati u donjem dijelu grozda ili se suše cijeli grozdovi. Kakvoća grožđa je vrlo narušena, jer je onemogućeno dozrijevanje (sadržaj šećera je niži, a udio je ki-
selina povećana). U slučaju vlažnijih klimatskih uvjeta tijekom kolovoza i rujna grozdovi s nekrozom peteljka uslijed smanjenja magnezija najčešće su jako napadnuti sivom plijesni. Različite sorte različito reagiraju na nedostatak magnezija. Sušenje peteljke najčešće se pojavljuje kod sorata kao što su graševina, rajnski rizling, traminac, žuti muškat, rizvanac i kerner. Kod njih se sušenje peteljke javlja prije nego što se pojave simptomi na lišću. Liječenje kloroze složen je problem koji zahtijeva poznavanje uzroka. Za otklanjanje kloroze mogu se primijeniti različite agrotehničke mjere. Preporuča se tlo održavati što rasteretiti njima i obrađeno na većoj dubini da bi se na taj način osigurao povoljan vod o zračni režim. K loroza uzrokovana manjom željezom najčešće se liječi primjenom željeza koja može biti u tzv. h elatnom obliku ili u obliku željeznog sulfata (zelena galica). Kloroza uzrokovana manjkom magnezija riješava se om folijarnih gnojiva s naglašenim sadržajem magnezija. Učinak folijarnog tretmana najčešće će dati rezultate tek sljedeće godine ako su simptomi već vidljivi. Sa prskanjem počinje već prije cvatnje i to u dva do tri navrata u razmaku od 10-tak dana.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije
Svjetski dan zmija
Svjetski dan zmija obilježava se svake godine 16. srpnja, s ciljem podizanja svijesti o važnosti ovih često pogrešno shvaćenih životinja. Iako mnogima izazivaju nelagodu, one su ključni dio naših ekosustava i igraju nezamjenjivu ulogu u održavanju prirodne ravnoteže. Najveće prijetnje zmijama danas uključuju uništavanje njihovih prirodnih staništa, stradavanje na prometnicama, zarastanje travnjaka, ubijanje iz straha te nezakonito hvatanje i držanje u zatočeništvu radi hobija (teraristika). Zmije su iznimno važne u kontroli populacije glodavaca poput miševa, štakora, voluharica i drugih malih sisavaca, koji mogu prenositi zarazne bolesti i uzrokovati štete u poljoprivredi. Time zmije posredno smanjuju rizik od širenja bolesti te pomažu u zaštiti usjeva. Osim glodavaca, hrane se i raznim vrstama kukaca, čime dodatno doprinose suzbijanju štetnika u okolišu. Istovremeno, same su važan izvor hrane brojnim drugim životinjama, poput ptica grabljivi-
ca i sisavaca, pa tako sudjeluju u hranidbenom lancu i pridonose očuvanju biološke raznolikosti. U Hrvatskom zagorju žive četiri vrste neotrovnih i potpuno bezopasnih zmija: ribarica, bjelouška, bjelica i smukulja. Sve one imaju važnu ekološku ulogu u kontroli broja glodavaca i drugih sitnih životinja, no nažalost često stradavaju zbog neutemeljenog straha i nedostatka informacija. Jedina otrovna zmija koja obitava u našim krajevima je poskok. Iako njegov ugriz može biti opasan, poskok nije agresivan i u većini slučajeva izbjegava kontakt s ljudima. Do ugriza dolazi isključivo ako je zmija iznenađena ili se osjeća ugroženom. Poput drugih zmija, i poskok je sve ugroženiji zbog gubitka prirodnih staništa. Sve vrste zmija u Republici Hrvatskoj zaštićene su Zakonom o zaštiti prirode i pripadajućim pravilnicima. Strogo je zabranjeno njihovo namjerno uznemiravanje, hvatanje, držanje u zatočeništvu, ozljeđivanje ili ubijanje.
Tekst i fotografije: Javna ustanova Zagorje zeleno
zabok • 103. brigade br. 8
• Sadnice voćaka
• Sadnice ukrasnog drveća i grmova
• Substrati za sadnju
• Ukrasne tegle i lonci
• Organska i mineralna gnojiva
• Stručni savjeti oko sadnje
Smukulja
Poskok
U Šamorinu (Slovačka) završeno Europsko prvenstvo
S puno je očekivanja plivačica Olimpa Zabok, Jana Pavalić, krenula na Europsko juniorsko prvenstvo u Šamorin (Slovačka). U svibnju je navršila 18 godina, s ovog je natjecanja već prije donosila medalju, pa je sada s pravom očekivala osvajanje barem dvije medalje, od četiri discipline na kojima je nastupila. Nažalost šokantna diskvalifikacija na 50 slobodno srušila je sve njene snove. Bila je daleko najbolja u toj disciplini, a onda je surovo ostala bez ičega, bez zasluženog zlata koje joj je trebalo pripasti. Od tog šoka nije se oporavila i na kraju je njen najbolji rezultat bio četvrto mjesto na 50 leptir. Krenimo redom. Jana je natjecanje u Šamorinu započela sedmim mjestom u ženskoj štafeti 4x100 slobodno sa svojim kolegicama Lucijanom Lukšić, Miom Hren i Anom Bobanović. Startala je kao prva i imala najbolje vrijeme 55.70, što je samo 15 stotinki ispod njenog i hrvatskog rekorda na 100 slobodno. Sasvim zadovoljavajući početak i ulazak u natjecanje. A onda je došla ta nesretna utrka na 50 slobodno. Prvo je uvjerljivo bila najbolja u svojoj skupini s 25.05, a to je bio i najbolji rezultat od svih polufinalistica. Još je malo pojačala u polufinalu i s 24.93 imala je najbo-
lje vrijeme za ulazak u finale. Nitko joj nije bio ni blizu. S nestrpljenjem smo čekali finale. Kada je na semaforu pisalo 24.87 i prvo mjesto oduševljenju nije bilo kraja. Zlatna medalja mislili smo. No onda je lista nestala i pojavila se nova lista gdje je njeno ime bilo posljednje osmo na listi, a uz njega je stajalo DSQ ili diskvalifikacija. Navodno zbog kretanja u startnom bloku prije skoka u vodu, koje joj nije stvorilo ama baš nikakvu prednost. Pitamo se da li bi se tako nešto dosudilo Britankinji, Dankinji, Francuskinji? Teško, no desilo se što se desilo i Jana je ostala bez zlata, što ju je itekako potreslo. S nestrpljenjem smo čekali 100 slobodno da vidimo u kakvom je stanju. U svojoj je skupini bila tek peta, ali više je zabrinjavalo vrijeme 56.50, što je 95 stotinki sporije od njenog i hrvatskog rekorda. Tri dana ranije u štafeti je plivala tu dionicu 80 stotinki brže. Imala je 17. vrijeme polufinala, ali je zbog pravila da jedna država može imati samo svije polufinalistice ušla u polufinale iako je imala stotinku sporije vrijeme od Talijanke Mao. U polufinalu se znatno popravila, plivala je 55.53 što je novi hrvatski rekord, no nažalost to nije bilo dovoljno za finale, ostala je deveta prva ispod crte, no nema joj se što zamjeriti. Nadmašila je samu sebe i postavila je novi hrvatski rekord na 100 slobodno. Za finale je nedostajalo 9 stotinki. Kakva je bila konkurencija najbolje govori da joj to nije bilo dovoljno za juniorsko finale, a ni jedna hrvatska seniorka nikada nije plivala u tom vremenu. Posljednja nada za medalju bila je na 50 leptir, disciplini koja ju je proslavila. Tu je krenula u skupini 5 s trećim mjestom i vremenom 27.00, što je bilo sedmo mjesto prije polufinala. U polufinalu se znatno popravila i s 26.57 podijelila je prvo mjesto
U Varaždinu održano Veteransko prvenstvo Hrvatske u atletici
medalja za AK Zabok
Varaždin je bio domaćin Veteranskog prvenstva Hrvatske u atletici na kojem su nastupili i atletičari i atletičarke AK Zabok i to poprilično uspješno. Kući su donijeli čak šesnaest medalja. Sanja Loborec je u kategoriji Ž35 osvojila dvije zlatne i jednu brončanu medalju. Zlatna je bila u utrkama na 200 i 800 metara, dok je broncu osvojila na 100 metara. U kategoriji Ž45 Marija Špoljar osvojila je zlatne medalje u utrkama na 200 i 400 metara. Ranako Miholić nastupio je u kategoriji M60 gdje je u utrci na 800 metara bio zlatni, a na
1500 metara bronačni. U kategoriji M55 nastupili su Stjepan Špoljar, Darko Dominko i Marijan Godinić. Špoljar je osvojio srebro u utrci na 5.000 metara, dok je u skoku u dalju bio brončani. Dominko je na 400 metara bio zlatni, a na 800 brončani, dok je Godinić na 400 metara bio srebrni, a na 1.500 metara brončani. Marko Turk nastupio je u kategoriji M40 gdje je bio zlatni u utrkama na 1.500 i na 5.000 metara. Broncu je osvojila i mješovita štafeta AK Zabok u sastavu Stjepan Špoljar, Marija Špoljar, Marijan Godinić i Sanja Loborec.
s Francuskinjom Albane Cachot u drugoj polufinalnoj skupini, a bolja od njih dvije bila je samo Ruskinja Mariia Osetrova koja je plivala u vremenu 26.46, 11 stotinki brže. Vjerovali smo da Jana može do medalje, ali konkurencija je ovaj puta bila žešća nego ikada. Na kraju bila je četvrta. Bronca joj je izmaknula za samo šest stotinki. Jana je plivala 26.50 i dala je sve od sebe u ovom trenutku, no imala je uz sebe sjajne protivnice. Europska prvakinja Poljakinja Flawia Kamzol plivala je 26.17, što je 4 stotinke bolje od Janinog najboljeg rezultata i hrvatskog rekorda (26.21). Druga je bila Dankinja Martine Damborg (26.25), a treća Ruskinja Mariia Osterova (26.44). Šteta, no nemamo joj pravo ništa prigovoriti. Razmazila nas je svojim medaljama i rezultatima, ali europsko juniorsko plivanje je iznimno kvalitetno i četvrto mjesto u ovakvoj konkurenciji nikako ne smijemo okarakterizirati kao neuspjeh. Sigurni smo da bi sve bilo drugačije da je osvojila zlato na 50 slobodno, no ne treba očajavati. Znamo da ona s ovim nije zadovoljna, ali isto tako znamo i sigurni smo da će se iz ove situacije vratiti još jača. Glavu gore kraljice! Svi smo uz tebe!
Završeno 47. izdanje malonogometnog turnira 'Novi Dvori'
Momčad Kupilek pobjednik turnira u Novim Dvorima Klanječkim
U organizaciji ŠD Novi Dvori u Novim Dvorima Klanječkim održano je 47. izdanje malonogometnog turnira „Novi Dvori“ koje je okupilo 26 momčadi. Poslije dva natjecateljska dana najviše je uspjeha imala momčad Kupilek (Franjo Žigman, Marko Leš, Jakov Drčić, Jakov Korman, Ivan Šenkiš, Martin Hruševar, Matija Pulek, Vladimir Brlek) koja je osvojila turnir poslije pobjede od 2:1 u finalu protiv momčadi Nixo gradnja Štuparje (Danijel Končevski, Leon Levak, Josip Cvilko, Ivan Kovačec, Nikola Vešligaj, Kiki Leljak, Tihomir Šoštar, Matija Konjić, Marko Strabić) kojoj je pripalo drugo mjesto. Treće mjesto osvojila je momčad Beuaty centar Minnie (Nikola Hercigonja, Roko Lovrek, Nikola Mutak, Luka Lovrek, Luka Vrabec, Luka Gajski, Nikola Cingulin, Leonard Belina, Dominik Bohnec, Valentino Brdsko) poslije pobjede od 5:4 nakon izvođenja penala protiv momčadi CB Down Town & Vinarija Petrać. Utakmice su bile izuzetno kvalitetne i uzbudljive, a imali smo priliku na djelu vidjeti veliki broj kvalitetnih „haklera“. Iz pobjedničke momčadi izabrani su najbolji igrač Jakov Drčić i najbolji strijelac Franjo Žigman, dok je Nikola Mutak (Beauty centar Minnie) najbolji strijelac turnira. Poslije turnira održana je vrtna zabava uz Ansambl Zagorje do ranih jutarnjih sati.
REZULTATI Četvrtfinale: Nogometna nepogoda - Kupilek 0:1 Beauty centar Minnie - ŠD Krka 3:1
CB Down Town & Vinarija Petrać - CB Deny 2:0 Nixo gradnja Štuparje - Gluhak design 3:2
Polufinale: Kupilek - CB Down Town & vinarija Petrać - Kupilek 2:3 p Nixo gradnja Štuparje - Beauty centar Minnie 2:0
Za 3. mjesto: Beauty centar Minnie - CB Down Town & Vinarija petrać 5:4 p
Finale
Kupilek - Nixo gradnja Štuparje 2:1
kupilek
jakov drčić i franjo žigman
Šesnaestogodišnji nogometaš iz Donje Stubice velika je nada hrvatskog nogometa
Mihael Kelava: 'Jedva čekam zaigrati
za prvu momčad Gorice, a nadam se da ću jednom obući i dres Bayerna'
bica teško zadržati. Tako je proljeće u sezoni 2022./2023. nakon što je na jesen za Stubicu zabio već 25 golova, završio u Zagorcu KR.Vidio sam da sam spreman za više i trebala mi je odskočna daska, a to je bio odlazak u Zagorec KR čiji su pioniri u I. NL-središte. Brzo sam se adaptirao u Zagorcu i u 14 utakmica zabio
esnaestogodišnji mladić iz Donje Stubice, Mihael Kelava, jedna je od najvećih nada zagorskog, ali slobodno možemo reći i hrvatskog nogometa. Ne zna se jeli prije prohodao ili nogom udario loptu, no počeo je trenirati nogomet već sa četiri godine u zagićima Stubice, što je prava rijetkost. Obično klubovi ne primaju tako male dječake, ali Mihael je vjerovali ili ne već tada pokazivao određeni potencijal, a sa šest godina je već suvereno branio boje limača Stubice. Oduvijek je lakoćom zabijao golove. Treneri su ga stavljali isključivo
na napadačke pozicije, krilne ili centralnog napadača. Iako mu to nije bilo drago ponekad je morao pokrivati poziciju prednjeg ili kreativnog veznog igrača, ali i to bi odradio korektno. Redovito je bio u vrhu najboljih strijelaca lige u kojima se natjecao, a u sezoni 2021./2022. bio je najbolji strijelac I. lige NS KZŽ s 36 golova u 13 kola, a sveukupno je te sezone u 50 nastupa za mlađe pionire Stubice postigao čak 97 golova u raznim natjecanjima. Mihaelove igre te sezone počeli su pratiti mnogi veliki klubovi i bilo je jasno da će ga Stu-
sam 7 golova. Znao sam da će mi dobre igre i golovi otvoriti odlazak u neki veći klub –govori nam Mihael. Nakon tog proljeća u Zagorcu KR nastala je prava pomama za Mihaelom. Tražili su ga Dinamo, Rijeka, Slaven Belupo, Istra, Osijek, Lokomotiva, no on se odlučio za Goricu i čini se da nije pogriješio. - Za Goricu sam se prije svega odlučio jer me vezalo prijateljstvo s Elisandrom Kožinom Pinheirom. On mi je pričao mnoge dobre stvari o klubu. Uz to sam još igrao protiv njih u reprezentaciji središta i činilo mi se da igraju baš onakav nogomet kakav meni odgovora. Mislim da nisam pogriješio – otkriva nam Mihael. U Gorici je startao kao iz snova. U I. HNL u starijim pionirima u 24 utakmice zabio je 19 golova i bio je drugi strijelac lige i jedan od najvažnijih kotačića Gorice u osvajanju naslova prvaka Hrvatske. Turopoljci su iza sebe ostavili Lokomotivu, Hajduk, Dinamo, Rijeku i ostale hrvatske velikane, s Mihaelom Kelavom u glavnoj ulozi. Posebno će mu u sjećanju ostati zadnja utakmica protiv Rijeke koju su morali pobijediti, nakon što su kolo prije u Solinu odigrali samo 0:0. Lokomotiva je došla na samo dva boda. Rijeka je povela s 0:1, a Kelava izjednačio na 1:1. Na poluvrijeme se otišlo rezultatom 2:3. Činilo se da Gorici naslov izmiče. A onda je u nastavku Kelava postigao još dva pogotka za hat-trick, 4:3 i naslov prvaka Gorice. - Nikada to neću zaboraviti. Bili
su to najsretniji trenutci moje dosadašnje karijere. Toliko smo željeli taj naslov, bili smo najbolji, a vrlo lako smo mogli ostati bez njega. Ponosan sam da sam upravo ja svojim pogocima doprinio našem velikom slavlju – prisjeća se zlatnih trenutaka Kelava. No vrlo brzo nakon toga upoznao je i onu tamniju stranu nogometa, a to su ozljede. Tako je 29. lipnja prošle godine mora operirati gležanj, a oporavak je trajao tri mjeseca. Za kadete Gorice debitirao je 29. rujna u pobjedi protiv Slaven Belupa 2:0. Ušao je u 55. minuti nakon tri mjeseca bez utakmica i u 66. se upisao u strijelce. To mogu samo najveći igrači. Nastavio je sjajno, zabijao skoro svaku utakmicu, a onda novi šok protiv Rijeke 23.11.2024. godine. Zabio je pogodak, a onda je u 86. minuti morao izaći zbog ozljede. Nova operacija meniska desnog koljena 13.prosinca. U nepunih pola godine dvije ozbiljne ozljede i operacije. Mnogi bi odustali, ali Mihael se vratio još jači. Iako je odigrao samo 14 utakmica, od čega je započeo samo pet, a devet ušao s klupe, Kelava je zabio 10 golova i bio je najbolji strijelac Gorice i sedmi strijelac lige, a odigrao je tek jednu više od polovice utakmica. Iako je imao dvije ozbiljne ozljede izbornik Marijan Budimir pozvao ga je u U-16 reprezentaciju Hrvatske. Debitirao je za ovu reprezentaciju asistencijom u utakmici protiv Litve 23.4.2025. godine, a dva dana kasnije postigao je oba pogotka u pobjedi protiv Izraela od 2:0. Prvi nastup za reprezentaciju i to U-15 imao je 12.3.2024. u utakmici protiv Sjeverne Makedonije. U šest nastupa za U-15 nije postigao pogodak, ali bio je redovan starter kod izbornika Sretena
Ćuka. Tako Mihael sa 16 godina ima već devet nastup za „male vatrene“. Mihael s nestrpljenjem očekuje početak priprema 15. srpnja. Propustio je dva pripremna ciklusa za redom, pa su mu ove pripremne izuzetno važne. U dogovoru s klubom dodatno radi s trenerom Krešimirom Šošem. - Jedva čekam da počnu pripreme. Prvi cilj mi je što prije zaigrati za prvu momčad Gorice, a vjerujem da ću jednog dana dogurati i do A reprezentacije. Moj veliki san je igrati jednog dana za Bayern i nadam se da će mi se ostvariti. Obožavam Jamal Musiala i pokušavam ga kopirati. Od hrvatskih igrača najviše volim Modrića. Hvala svima koji su me podržavali i vozili na treninge, pogotovo mojim roditeljima i djedu Damiru – završio je Kelava. Postavio si je velike ciljeve, ali ako želiš da ti se nešto ostvari moraš puno raditi, ali i puno sanjati i željeti. On to i čini i Iskreno mu želimo da mu se
svi ciljevi ostvare. Odnedavno mu je puno lakše jer je potpisao stipendijski ugovor i klub mu plaća stan u Velikoj Gorici, pa ne mora svakodnevno putovati. Nije zapostavio ni školu, pa je tako 1. razred Srednje strukovne škole u Velikoj Gorici –smjer mehatronika završio s vrlo dobrim uspjehom, unatoč brojnim obavezama i izostancima. Mladić za primjer.
U Plovdivu (Bugarska) održano
Svjetsko juniorsko prvenstvo u savateu combat
Marko Bulek treći na svijetu
Sjajne vijesti stižu nam iz Plovdiva (Bugarska) gdje se održalo Svjetsko juniorsko prvenstvo u savateu combat. Član savate kluba Stubica, Marko Bulek, osvojio je brončanu medalju u kategoriji do 60 kilograma. Bulek je već bio europski prvak, svjetski doprvak, a ovo mu je već treća medalja s velikih natjecanja čime je dokazao da je jedan od najperspektivnijih boraca u ovom sportu. U njegovoj kategoriji bilo je osam najboljih svjetskih boraca. Bili su podijeljeni u dvije skupine po četiri boraca, a za polufinale je trebalo biti najmanje drugi u svojoj skupini. Prvo se borio protiv Ukrajinca Nikite Soronina, a potom mu je protivnik bio Gregory Thomasso iz Mauricijusa. - Prvi meč je uvijek težak i pomalo stresan. Od početka smo Soronin i ja krenuli jako, ali jednostavno sam osjetio da sam bolji i spremniji. U trećoj rundi sam ga kombinacijom, a potom lijevim krošeom u tijelo nokautirao i dobio meč. Protiv Thomassa sam imao težak meč. Borci s Mauricijusa su iznimno kvalitetni, to je zapravo francuska škola. Nisam se dobro osjećao, on je bio puni aktivniji i „bacio“ je više udaraca, što mu je i donijelo pobjedu od 2:1 – govori nam Bulek. Računica je bila jasna. Za barem brončanu medalju i polufinale morao je pobijediti Kamerunca Ronya Baabana. Učinio je to u velikom stilu. - Gledao sam ga prije svog drugog meča i izgledalo mi je impresivno. Viši i jači od mene, snažan udarač. No čim je bor-
ba počela shvatio sam da mogu s njim, te da sam brži i bolji. U drugoj rundi sam ga nokautirao udarcem u tijelo, a nakon što se digao svojom „specijalkom“ lijevim krošeom završio sam meč. Bio je to moj već drugi nokaut na ovom natjecanju i ušao sam u polufinale s omjerom od dvije pobjede uz dva nokauta i jednim porazom-otkriva nam Bulek. Polufinale je donijelo Francuza Napua Babagetoa, favorita SP. Bilo je puno peripetija oko tog meča. Marko je trebao imati dan slobodno, no ipak se morao boriti već idući dan nakon tri naporne borbe. Imao je i lakšu ozljedu zgloba, nadao se da će se rekuperirati, ali nažalost vremena nije bilo. - Prvo su mi javili da imam slobodan dan, no onda mi je prijatelj iz Italije rekao da je na rasporedu za sutrašnji dan vidio moje ime i morao sam se boriti. Prvu rundu Babageto je bio bolji, no drugu sam stisnuo i pobijedio. Odlučivala je treća runda u kojoj sam ja na kraju ostao bez snage što je moj protivnik iskoristio i dobio borbu s 2:1 -govori nam Marko. Babageto je na kraju postao svjetski prvak nakon što je u finalu pobijedio Gregorya iz Mauricijusa, dok je Bulek s omjerom od dvije pobjede i dva poraza osvojio brončanu medalju. Lijep uspjeh, ali uz malo sreće moglo je i bolje. - Naravno da moram biti zadovoljan s medaljom, imam kontinuitet osvajanja medalja s velikih natjecanja, no ostaje i mala žal. Vidio sam da mo-
gu i s najboljima, možda je medalja mogla biti i malo sjajnija. Ovom svjetskom broncom opraštam se od juniorskog savatea i nadam se da ću i u seniorskom savateu osvajati medalje – rezimirao je svoj nastup u Plovdivu Bulek. Pripreme za svjetsku smotru trajale su gotovo tri mjeseca i nisu bile nimalo lake. - Tri puta tjedno sam trenirao u klubu s trenerom Srećkom Znikom. Radio sam kod kuće individualno, odlazio na „sparinge“ u Varaždin koje je organizirao izbornik i trener reprezentacije Predrag Šimunec, a na kraju smo odradili i pripreme. Hvala svima koji su mi pomogli, a posebno mom treneru Zniki i izborniku – zahvalio se Bulek. U posljednje vrijeme Bulek sve više nastupa u boksu. - Volim boks, ali savate će uvijek ostati broj jedan. Volim isprobavati i nove stvari. Tako bio volio probati i pro savate koji ima malo drukčija pravila Trenutno sam savate i sport stavio na prvo mjesto, ali paralelno studiram Prometnu logistiku, koja mi dobro ide. Nisam zapostavio ni školu – zaključio je Bulek, sjajan momak i rođeni borac.
NOVA PRAVILA Zagorski nogometni klub od jeseni bez seniorske momčadi
LEŠKOVIĆ: 'To nije stavka koju bi trebao plaćati svaki građanin bilo koje općine'
Načelnik ističe kako ovime nije upitna budućnost nogometnog kluba i nogometa u Gornjoj Stubici te kako će odsada fokus biti na djeci i mlađim kategorijama
GORNJA STUBICA - Nogometni
klub Matija Gubec iz Gornje Stubice od iduće sezone neće imati seniorsku momčad. Nakon održane skupštine kluba i ostavki na čelna mjesta u klubu, nagađanja da se gasi prva momčad potvrdio nam je gornjostubički načelnik Matija Lešković, koji je istaknuo kako su glavni razlozi ovakve odluke dugovi u klubu, što je ishodilo i odluku vodstva Općine da se igrači prve momčadi više na igranje neće plaćati iz općinskog proračuna. - Kako ne plaćamo vatrogascima da odrađuju vježbe i izlaze na intervencije, folklorašima našeg KUD – a za nastupe kojima nas predstavljaju u drugim mjestima i zemljama, lovcima za odstrel divljači, drugim sportašima poput Jane Pavalić koja trenira dva puta dnevno i nastupila je na Olimpij-
Sredstva namijenjena Nogometnom klubu neće smanjivati, već je za ovu godinu planirano i povećanje sredstava za 15.000 eura
skim igrama, onda nećemo plaćati ni nogometašima za igranje utakmice u nedjelju. Do sada je bila takva praksa, no dalje više ne bude. To nije stavka koju bi trebao plaćati svaki građanin bilo koje općine i to nije
u interesu Općine Gornja Stubica –naglasio je načelnik Lešković. Rekao je i kako se sredstva namijenjena Nogometnom klubu neće smanjivati, već je za ovu godinu planirano i povećanje sredstava za 15.000 eu-
ra, što će se uložiti u podmirenje dugova koje klub ima, uređenje ograde oko nogometnog igrališta te u omladinski pogon. Ističe i kako ovime nije upitna budućnost nogometnog kluba i nogometa u Gornjoj Stu-
Veliko kadrovsko pojačanje u NK Mladost Zabok
bici te kako će odsada fokus biti na djeci i mlađim kategorijama iz kojih će, vjeruje, s vremenom ponovo niknuti seniorska momčad, koja će biti voljna igrati za NK Matija Gubec pod ovim novim uvjetima. (zl)
Ratko Ninković: 'Organizacija ŠN Mladost Zabok počivat će na principima Ajaxovog TIC modela'
Predsjednik NK Mladost Zabok, Igor Akmadžić, povukao je jak kadrovski potez. Poznatog trenera Ratka Ninkovića imenovao je u Upravni odbor kluba kao čovjeka za „pitanje struke“. Ovaj bosansko-hercegovački strateg ima bogati CV kao igrač i kao trener. Igrao je prvu lige bivše države u Željezničaru, a kao profesionalac još je igrao i za Adelaide (Australija), Penang (Malezija) i Spartu Spijkenisse (Nizozemska). U Nizozemskoj je završio i nogometnu školu i tu se „zaljubio“ u sistem koji provodi Ajax. Ninković će imati i savjetničku ulogu Školi nogometa NK Mladost Zabok gdje će trenerima i igračima u omladinskom pogonu implementirati svoje bogato znanje. Kao trener Ninković je vodio Željezničar, Brotnjo, Zvijezdu Gradačac je iz treće doveo u elitnu Premijer ligu BiH. Kada je stigao u Hrvatsku trenirao je prvo baš Mladost Zabok, a potom i Segestu, HAŠK, Maksimir i Tigar SN koji je doveo u III. HNL. Paralelno je održavao brojna predavanja i educirao je trener svih nogometnih rangova. Posjeduje UEFA Pro licencu, a svojevremeno je bio i kandidat za izbornika BiH. Ninković je trener velikog znanja i iskustva istovremeno i obrazovani čovjek koji je diplomirao na Pravnom fakultetu, a zanimljivo je da je i sudski tumač za nizozemski i njemački jezik.Iako sam profesionalno angažiran kao šef škole nogometa u Ravnicama, na zamolbu mojih prijatelja Igora Akmadžića i Zorana Vukelića rado sam se odazvao pozivu na suradnju. Bez obziru na obavezu koje imam još postoji određeni vre-
menski i intelektualni prostor da se dodatno angažiram u svojstvu savjetnika po pitanju razvoja i unapređenja rada kako trenera, tako i mladeži u NK Mladost Zabok. Moj posao bit će savjetovanje, održavanje strukovnih predavanja i analize rada trenera u školi nogometa – govori nam Ninković. U više je navrata imao takvu situaciju da je angažiran na dva, pa čak i više mjesta, ali to mu nije stvaralo nikakve probleme. - Prije par godina radio sam paralelno kao šef nogometne škole Tigra SN i trener seniora Maksimira. Stvari su funkcionirale bez ikakvih problema, a siguran sam da će tako biti i sada. Jedino što trpi je moje slobodno vrijeme, a s tim se znam nositi – misli Ninković. Vrsni strateg nije došao u Zabok napraviti neki instant program. Radi se o opsežnom programu za koji će trebati i vremena i kvalitetnog rada, ali kvaliteta neće izostati. - Strateški cilj je da Škola nogometa NK Mladost Zabok postane generator popune igračkog kadra seniora. Da bi se to ostvarilo u potpunosti trebat će od četiri do šest godina kvalitetnog rada. Cilj nam je da svake godine dva do tri igrača iz omladinskog pogona postanu ravnopravni članovi seniorske momčadi. Kroz period koji sam naznačio, a to je četiri do šest godina omjer domaćih igrača i igrača sa strane trebao bi otprilike biti 65%-35%, ali ne u ovom rangu, nego u znatno višem. Mislim da Mladost može i do druge lige. To podrazumijeva na širu selekciju igrača ne samo iz Zaboka, već i iz cijelog zagorskog bazena – objasnio je Ninković. Škola nogometa Mladost Zabok radit će po principima programa koji pri-
mjenjuje i sami Ajax. - Podijelit ćemo Školu nogometa na tri dijela, a u njoj će raditi isključivo kvalitetni treneri. Imat će moju veliku podršku i trudit ću se prenijeti im što više svog znanja i iskustva. Orga-
nizacija ŠN Mladost Zabok počivat će na principima Ajaxovog TIC modela koji se pokazao kao sjajno rješenje – otkriva nam Ninković. Dotaknuo se i na ulogu lokalne zajednice u razvoju kluba. - Za ovakav projekt trebat ćemo podršku Grada Zaboka. O gradskoj upravi ovisi u kojem će smjeru razvijati nogomet u Mladosti. Nadam se da će gradonačelnica Valentina Đurek čvrsto stati uz naše projekte, jer bez njene podrške ne možemo napraviti pomake ni ostvariti opće ciljeve –istaknuo je Ninković. Osvrnuo se Ninković i na vodstvo NK Mladost Zabok. - Došao sam u Mladost na zamolbu Igora Akmadžića za kojeg smatram da je kompetentan, a ima i liderske sposobnosti. Za njega odgovor ne postoji. Okupio je
oko sebe kvalitetne suradnike koji mu vjeruju i on vjeruje njima. Ne boji se nikakvih prepreka i cilj mu je da od Mladosti napravi kvalitetan klub. Igoru bezgranično vjerujem, on drži svoju riječ i zbog njega sam došao u klub – iznio nam je svoja razmišljanja Ninković. Za kraj nismo mogli da se ne dotaknemo nadolazeće sezone seniora NK Mladost Zabok. - Po mojim saznanjima razgovora se s kvalitetnim i ozbiljnim seniorskim igračima i ne sumnjam da će se okupiti odlična momčad. U rukama sjajnog nogometnog stručnjaka, Zorana Vukelića, oni će biti spremni za velike stvari. Ne samo ove sezone već i u daljnjoj natjecateljskoj priči. Pun sam optimizma što se tiče seniora – završio je Ninković.
igor akmadžić, ratko ninković i zoran vukelić
ratko ninković
„Nova struja“ u Zboru sudaca NS KZŽ uz prisustvo 21 skupštinara izglasala promjene
Martin Turčin novi je predsjednik Zbora sudaca NS KZŽ
Iako se činilo da će se Izvanredna Skupština zbora sudaca NS KZŽ odgoditi, dobili smo i službeni dopis o tome potpisan od predsjednika Kumpara, ona se ipak održala u ugostiteljskom objektu NK Mladost Zabok uz prisustvo 21 od 36 skupštinara. „Nova struja“ u ovoj organizaciji imala je i više od potrebnog kvoruma i izglasala je promjene. Izvanrednu izbornu skupštinu otvorio je i vodio Zdravko Fotivec, sudac koji je uz Martina Turčina i pokrenuo ovu inicijativu. Prije samog glasanja o novom rukovodstvu izglasane su tkz. „razrješnice“ za predsjednika Ivana Kumpara, dopredsjednika Krešimira Sokolića, tajnika Božidara Smrekara i blagajnika Domagoja Filka, a nakon toga se krenulo na izbor
novog rukovodstva. Jednoglasnom odlukom članova Zbora sudaca NS KZŽ za novog predsjednika izabran
je trenutno najbolji zagorski nogometni sudac Martin Turčin. Ovaj 32-godišniji diplomirani kineziolog
uspješni je poduzetnik i kako naglašava u potpunosti je neovisan o bilo kakvim mogućim pritiscima. Kao jedan od najprimarnijih zadataka Turčin je naglasio povećanje broja sudaca kojih je trenutno samo 35 u NS KZŽ. Za dopredsjednika je izabran Filip Meglić, a uz njih dvoje u Predsjedništvo Zbora sudaca NS KZŽ izabrani su: Zdravko Fotivec (tajnik), Velimir Brezak, Danijel Tomašić, i Nikola Bedeniković (blagajnik). Sve odluke na Izvanrednoj skupštini izglasane su jednoglasno. Sada je na Izvršnom odboru NS KZŽ da prihvati ove odluke kako bi postale pravovaljane. Predsjednik Turčin nam je poslije Skupštine obznanio da će od predsjednika NS KZŽ Stjepana Merkaša-Krojfa i Izvršnog odbora NS KZŽ zatražiti
da prihvati novu Komisiju sudaca koju će predložiti, a isto tako najavio je da će uputiti zahtjev za smjenom povjerenika za seniore, Božidara Smrekara. S obzirom da ima veliku potporu članova Zbora sudaca Turčin očekuje da će IO NS KZŽ u najkraćem mogućem roku verificirati novo vodstvo, što je važno kako bi se nova Komisija u najkraćem roku mogla pripremiti za novu sezonu, a istovremeno i uputila liste sudaca prema HNS-u. Skupštini su kao gosti bez prava glasa sudjelovali instruktori Petar Bedeniković, Stjepan Ranogajec i Valter Siladi koji su pod točkom razno dali potporu novom vodstvu, te suci Silvestar Habazin i Sven Hrastinski koji također nisu imali pravo glasa, ali su isto tako dali potporu novom vodstvu.
martin turčin
Do 15. srpnja traju prijave za 6. ORO Superslalom koji će se održati 20. srpnja
U nedjelju 20. srpnja održat
će se '6. ORO superslalom –Memorijal Zvonko Mrzljak'
Organizator utrke je AK Oroslavje, suorganizator i pokrovitelj Grad Oroslavje, a tehničku potporu će dati AK Delta Zagreb
Prijave za ovaj atraktivni superslalom koji se održava na stazi u centru Oroslavja traju do utorka 15.7., a utrka se boduje Prvenstvo Zagorja, Otvoreno Prvenstvo Zagreba i Kup povijesnih automobila. Prvenstvo Zagorja održat će se unutar četiri klasi u Grupi III, a to su klasa 10 – do 1.400 ccm, klasa 11 od 1.401-1.600 ccm, klasa 12 od 1.601 do 2.000 ccm i klasa 13 – više od 2.000 ccm. U otvorenom prvenstvu Zagreba klase u Grupi 1 bit će slijedeće: klasa 1 – do 1.280 ccm, klasa 2 od 1.281-1.800, klasa 3 – više od 1.801 ccm. U Grupi 2 bit će slijedeće klase: klasa 4 – do 1.400 ccm, klasa 5 –1.401-1.600 ccm, klasa 6 – više od 1.601 ccm i klasa - 7 E1 moto. U nedjelju 20.7. u 12 sati je svečano otvaranje natjecanja, a vožnje kreću već od 12,30. Ukupno će biti tri vožnje. Dodatne informacije možete dobiti na brojeve mobitela: 099/6577-260 (Dario Šamec) i 091/4307-711 (Saša Horvat), na
mailove. samecracing@gmail.com , bubi.prom@gmail.com i akzagorje.oroslavje@gmail.com , a detaljne
informacije imate i na web stranici kluba www.ak-zagorje.hr. Podsjetimo prošle je godine nastupilo 110 vo-
zača i vozačica na petom „ORO superslalomu“, a sigurni smo da će i ove godine biti veliki broj vozača. Poseb-
na će draž biti nastup mnogobrojnih talentiranih zagorskih vozača koji se inače ne natječu u utrkama.
U Novoj Kapeli održano Prvenstvo Hrvatske u samostrelu za juniore i kadete
Pavao Hac dvostruki je prvak Hrvatske u samostrelu
Na igralištu NK Croatia u Novoj Kapeli održano je Prvenstvo Hrvatske u samostrelu za juniore i kadete. Strijelac SD Veliko Trgovišće, Pavao Hac, dvostruki je prvak Hrvatske u samostrelu. U disciplini Classic Hac je slavio
s 831 krugom ispred drugoplasiranog klupskog kolege Lovre Seljana koji je ostvario rezultat od 789 krugova, dok je treća bila Jelena Kelečić (SD Dubrava 1094) sa 778 krugova koliko je imao i četvrti Lovro Kucelj (SD Strije-
lac Krušljevo Selo), no Jelena je imala više pogodaka u centar. U disciplini Match-play Pavao Hac je u finalu s 5:3 bio bolji od Lovre Seljana, a Jelena Kelečić je sa 6:4 nadmašila Lovru Kucelja, pa je poredak bio potpuno isti kao
u Classicu. U konkurenciji kadeta i kadetkinja Patricija Seljan (SD Veliko Trgovišće) ostvarila je rezultat od 808 krugova i osvojila treće mjesto. Prvak Hrvatske s 846 kruga je Borna Bajser (SD Dubrava 1094), a drugo
mjesto osvojila je Veronika Forjan (SD Dubrava 1094). Patricija Seljan osvojila je treće mjesto i u Match playu, gdje je prvakinja Hrvatske postala Veronika Forjan nakon pobjede od 5:1 u finalu protiv Borne Bajsera.
Nesvakidašnji pothvat kadeta NK Pregrada
Savršena sezona kadeta
Pregrade
Kadeti NK Pregrada napravili su rezultat u III. NL-centar o kojem će se još dugo pričati. Oni su u 26 utakmica ostvarili stopostotan učinak od 26 pobjeda uz impresivnu gol-razliku 126:14. Ne sjećamo se da je itko ikada imao savršen omjer u nekoj međužupanijskoj ligi kadetske dobi. Ovo je zaista jedinstven pothvat. Konkurencija je bila jaka jer u toj ligi participiraju i Prečko, Vrbovec, Ogulin, Bistra, Tigar SN i drugi jaki klubovi. Josip Golubić-Gola i Matija Makek složili su vrlo moćnu momčad od mladića 2008. i 2009. godišta. Savršenu sezonu potvrdili su i osvajanjem kupa NS KZŽ u konkurenciji kadeta, bolje reći obranili su naslov pobjednika kupa od prošle godine. Boje kadeta Pregrade branili su: Bruno Vdović i Gabrijel Horvat (vratari), Dario Lovrenščak (kapetan), Antonio Hajdinjak, Hrvoje Boršić, Petar Kranjec, Patrik Fišter, Jan Škreblin, Mihael Makek, Stjepan Hrestak, Nikola Belošević, Matija Vrhovski, Jakov Jurak, Noel Zdolc, Dominik Pisk, Patrik Hrestak, Marko Špiljak, Florian Hriberski, Karlo Antolić i Karlo Burić. Sigurno ponajbolji igrač lige i daleko najefikasniji strijelac prvenstva bio je Noel Zdolc sa čak 45 zgoditaka uz nebrojene asistencije. Uz veliki talent ove mladiće krasi i uporan rad, disciplina i predanost nogometu. Važnu ulogu u ovom uspjehu imala je i bezrezervna potpora roditelja, koji su davali podršku baš na svim gostovanjima, a naravno i kod kuće. Hrvatsko Zagorje može biti ponosno na Pregradu koja je zbirom bodova postala i ukupan prvak lige kadeta i juniora Središta. Prvoplasirani kadeti i trećeplasirani juniori imali su zajedno 127 bodova, čak 12 više od drugoplasiranog Prečkog. Tako će se Pregračani popeti još jednu stepenicu više u 2. NL gdje su ove sezone sudjelovali i NK Mladost Zabok i NK Zagorec Krapina.
Završeno 47. izdanje malonogometnog turnira „Novi Dvori“
Momčad Kupilek pobjednik turnira u Novim Dvorima Klanječkim
U organizaciji ŠD Novi Dvori u Novim Dvorima Klanječkim održano je 47. izdanje malonogometnog turnira „Novi Dvori“ koje je okupilo 26 momčadi. Poslije dva natjecateljska dana najviše je uspjeha imala momčad Kupilek (Franjo Žigman, Marko Leš, Jakov Drčić, Jakov Korman, Ivan Šenkiš, Martin Hruševar, Matija Pulek, Vladimir Brlek) koja je osvojila turnir poslije pobjede od 2:1 u finalu protiv momčadi Nixo gradnja Štuparje (Danijel Končevski, Leon Levak, Josip Cvilko, Ivan Kovačec, Nikola Vešligaj, Kiki Leljak, Tihomir Šoštar, Matija Konjić, Marko Strabić) kojoj je pripalo drugo mjesto. Treće mjesto osvojila je momčad Beuaty centar Minnie (Nikola Hercigonja, Roko Lovrek, Nikola Mutak, Luka Lovrek, Luka Vrabec, Luka Gajski, Nikola Cingulin, Emanuel Belina, Dominik Bohnec, Valentino Brcko) poslije pobjede od 5:4 nakon izvođenja penala protiv momčadi CB Down Town & Vinarija Petrać. Utakmice su bile izuzetno kvalitetne i uzbudljive, a imali smo prilike na djelu vidjeti veliki broj kvalitetnih „haklera“.
Iz pobjedničke momčadi izabrani su najbolji igrač Jakov Drčić i najbolji strijelac Franjo Žigman, dok je Nikola Mutak (Beauty centar Minnie) najbolji strijelac turnira. Poslije turnira održana je vrtna zabava uz Ansambl Zagorje do ranih jutarnjih sati.
REZULTATI
Četvrtfinale:
Nogometna nepogoda - Kupilek 0-1
Beauty centar Minnie - ŠD Krka 3-1
CB Down Town & Vinarija Petrać - CB Deny 2-0
Nixo gradnja ŠtuparjeGluhak design 3-2
Polufinale:
Kupilek - CB Down Town & vinarija
Petrać - Kupilek 2-3 p
Nixo gradnja Štuparje - Beauty centar Minnie 2-0
Za 3. mjesto: Beauty centar Minnie - CB Down Town & Vinarija petrać 5-4 p
Finale
Kupilek - Nixo gradnja Štuparje 2-1
jakov drčić i franjo žigman
Gornje Jesenje, Brdo Jesenjsko
Krajem tjedna sunčanije i toplije
VREMENSKA SLIKA: U većini mjesta bilo je prošlog tjedna konkretnije kiše uz značajan pad temperature. Kraj tjedna donio je mirnije vrijeme, ali ne i povratak one vrućine iz prošlog tjedna. Ovaj tjedan možemo podijeliti na dva dijela – promjenjivu prvu polovicu i zatim sve sunčaniji i topliji kraj sedmice. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA:
Vrijeme za utorak djeluje ljetno uz temperaturu oko 30 stupnjeva, ali bi se i nova fronta sa sjeverozapada mogla spustiti do nas potkraj dana i u noći na srijedu pa bi uz postupno naoblačenje mjestimice moglo biti kiše ili pljuskova s grmljavinom uz okretanje vjetra na sjeverac i osvježenje.
Srijeda će onda biti dosta promjenjiva i svježija. Uz povremeno povećanu naoblaku mjestimice će biti kiše ili pljuskova s grmljavinom. Sjeverni vjetar i takvo vrijeme održavat će dosta nižu temperaturu, osobito u mjestima gdje će kiše biti sredinom dana kad je inače
temperatura najviša.
Četvrtak će pokazati znakove stabilizacije pa će biti nešto više sunčanih razdoblja, a mogućnost za kišu ili pljusak je sve manja. Temperatura ostaje vrlo ugodna pa dnevni maksimalac vjerojatno neće preko 25 Celzijevih stupnjeva.
Izgleda da bi i u petak vrijeme bilo slično četvrtku, ali za dva-tri stupnja toplije pa bi dnevni maksimum mogao narasti do 27 Celzijevih stupnjeva. I u petak u popodnevnim satima postoji mala mogućnost za kraći pljusak iz smjera Austrije i Slovenije.
U danima vikenda nastavit će se pretežno sunčano i postupno sve toplije vrijeme. Subotnja temperatura oko 29-30, a nedjeljna možda uhvati i 32°C. Bar će noći i jutra još uvijek biti ugodni.
Sljedeći tjedan počinje uz puno sunca i još višu temperaturu, ali potkraj ponedjeljka i oko utorka postoji mogućnost za novu osvježavajuću frontu s pljuskovima.
PETAK 18. srpanj 12 0C 26 0C
21. srpanj 18 0C 33 0C
Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.
trgovina, usluge, proizvodnja ZABOK • K. Š. Gjalskog 4 098 90 55 099 info.signalprint@gmail.com www.signalprint.hr
Baš sve o Zagorju!
Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina
Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku
Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list
Mali Zagorci
Henning Mankell: Čovjek iz Pekinga knjiga
Čovjek iz Pekinga Henninga Mankella, majstora skandinavskog noir krimića i autora slavne serije o inspektoru Wallanderu, napeta je i ambiciozna priča o zločinu koji odjekuje kroz stoljeća. Ovaj politički triler svjetski poznatog švedskog pisca spaja krvavu sadašnjost i neizbrisivu povijest u priči koja se proteže od Švedske do Kine i Afrike.
Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: DEBORA DROBEC, Naselje
D.
rođeni proteklog tjedna u ob zabok
Djevojčice su rodile:
Lucija Goričan
Pregrada
Marija Tomas Vizner
Prigorje Brdovečko
Ivana Jakopović
Donja Stubica
Sabina Sirovec
Sveti Križ Začretje
Tijana Seničić
Jakovlje
Ivana Šeligo
Hum Na Sutli
Veronika Tudjen
Jakovlje
Marina Vrhovec
Donja Stubica
Roberta Markuš
Mihovljan
Simona Minić Vedrina
Zagreb
Melita Srečić
Mače
Lucija Tokić Stojanović Zagreb
Dječake su rodile:
Jelena Mešnjak
Budinšćina
Bojana Posavec Krušelj
Jakovlje
Valentina Poslončec
Krapina
Katarina Vorih
Sesvete
Helena Fureš Vrančić
Luka
Tanja Jurina
Bedekovčina
Gorana Jakuš-Mejarec
Bedekovčina
Maja Keliš
Konjšćina
Tamara Kupi
Zagreb
Martina Čekolj
Donja Stubica
17.07.ČETVRTAK 18:30 19.07.SUBOTA 18:00
ŠTRUMPFOVI FILM SINKRONIZIRANO
Orginalni naslov: The Smurfs Movie
Žanr: animirani
Režija: Chris Miller, Ma Landon Trajanje: 150'
Dobna preporuka: svi Cijena ulaznice: 4,50 €
Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati. Ulaznice se mogu iskoristiti unutar 3 tjedna od objave dobitnika.
Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je: JOSIPA PERHAT, PRIMORSKA 11, 10000 ZAGREB
CENTAR KINO DVORANA ZABOK 1096
i prezime:
Dobitnik/ci neka se jave kino.zabok@gmail.com bar 3 dana prije projekcije
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net
knjiga
Selby Wynn Schwartz: Poslije Sapfo
Poslije Sapfo priča je o feminizmu i emancipaciji žena; to je priča o modernizmu viđenom kroz objektiv umjetnica, ali i o usponu fašizma. To je pjesma mnoštva glasova koja slavi žene i pionirke prošlosti – i nudi nadu za našu sadašnjost i našu budućnost . Knjiga završava 1928. godinom, kada su Engleskinje dobile pravo glasa i kada je V. Woolf objavila Orlanda: životopis, roman koji propituje povijesnu zadanost rodnih uloga.
Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: BORIS VERLAK, LJUDEVITA GAJA 97, 49217 KRAPINSKE
RADNO VRIJEME ZA POSJETITELJE: · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno
Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 24., 25., 26. i 31. prosinca
RADNO VRIJEME Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati
OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati
Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Muzej 'Staro selo' kumrovec
049 225 844 cra a ract@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr
RADNO VRIJEME · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno
*zadnji ulaz u muzej je pola sata prije zatvaranja pojedinačne posjetitelje odnosno jedan sat za grupne posjetitelje.
Muzej je zatvoren za posjetitelje za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.
Muzej je otvoren za posjetitelje: Sveta tri kralja, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan državnosti, Tijelovo, Dan antifašističke borbe, Dan pobjede
i domovinske zahvalnosti, Velika Gospa i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Za blagdane i državne praznike muzej je otvoren od 10:00 do 18:00. Etno zbirka Zagorska hiža zabok
t 099 838 88 162
Posjet uz prethodnu najavu
Dvorac Začretje sveti križ začretje
098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu
RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina Muzej je zatvoren na Uskrs
Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće
STALNI POSTAV Otvorena za posjete
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati
Spomen škola dr. Franje Tuđmana
Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće
Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati
Galerija grada Krapine krapina
Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira
Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.
Velika galerija grada Zaboka zabok
Zivtov trg 10 49210 ZABOK
RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949
Muzej seljačkih buna gornja stubica
Muzej je zbog obnove zatvoren za posjetitelje.
Galerija Antuna Augustinčića klanjec
Trg A. Mihanovića 10, 49290 Klanjec Studio Galerije Antuna Augustinčića Ulica dr. Ivana Broza 2, 49290 Klanjec +385 49 550-343 +385 49 550-093 gaa@mhz.hr rezervacije-gaa@mhz.hr
RADNO VRIJEME radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno
Muzej je zatvoren za posjetitelje: Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.
1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
nezavisni regionalni portal
aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci
KATARINA LIHTER BREGI ZABOČKI 6, 49210 ZABOK Nagradni pojam – SLATKOVODNO RIBARSTVO
Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.
HOROSKOP
OVAN (21.ožujak -20. travnja) U tjednu pred vama bit ćete puni novih ideja i zamisli. Na ljubavnom planu pokazat ćete i svoju lošu stranu, nestrpljivost što se drugoj strani neće svidjeti. Zdravlje u redu, a i raspoloženje će vam biti na nivou. SAVJET TJEDNA: Trudite se!
BIK (21.travnja - 21. svibnja) Svi nepromišljeni i nelegalni potezi stići će vam na naplatu. Tjedan će obilovati napetim situacijama, avi biste se trebali početi navikavati na neočekivane obrate. U ljubavi niste našli ravnotežu. Pratit će vas stres, frustracije i napetost. SAVJET TJEDNA: Odvojite vremena za sebe!
BLIZANCI (22. svibnja - 21. lipnja) Bit ćete primjer kako treba funkcionirati na radnom mjestu. Jasno ćete izražavati ono što vam treba. Vezani
Blizanci već su se uhodali u vezi. Zdravlje dobro, osim sitne nervoze koja će brzo proći. SAVJET TJEDNA: Uživajte u svakodnevici!
RAK (22. lipnja - 22. srpnja) Najviše oko posla bit ćete angažirani oni koji se bave trgovinom i uslužnim djelatnostima. Oni koji svoj posao vole radit će ga sa zadovoljstvom. Malo nervoze mogao bi vam donijeti posao. SAVJET TJEDNA: Budite na što više društvenih događanja!
LAV (23. srpnja - 22. kolovoza) Ovog se tjedna vaša dinamika posla povećava. Zbog toga ćete biti stalno napeti i zahtjevni prema kolegama. Imat ćete potrebu kontrolirati svoju ljubavnu situaciju. Osjećat ćete posljedice umora. SAVJET TJEDNA: Ne poduzimajte ništa na svoju ruku!
DJEVICA (23 kolovoza - 22. rujna) Postali ste jako zreli i to će znati prepoznati vaši nadređeni. Smiješi vam se jedno poslovno putovanje. S partnerom ćete komunicirati smireno. Birat ćete riječi i biti prava podrška voljenoj osobi. Većinu novog tjedna osjećat ćete se poprilično dobro. SAVJET TJEDNA: Birajte riječi!
VAGA (23. rujna - 22. listopada) Na poslu ćete stalno širiti mrežu kontakata i prilično dobro se snalaziti koristeći svoje znanje. Morate partneru dati veći osjećaj sigurnosti i tek tada ćete biti na pravom putu da poboljšate svoju ljubavnu vezu. Bit ćete malo neraspoloženi. SAVJET TJEDNA: Sjetite se svojih najboljih osobina i koristite ih!
ŠKORPION (23. listopada - 21. studenoga) Na radnom mjestu potrošit ćete većinu svoje energije i ostatak dana biti poprilično mrzovoljni. Pripremite se na rad od jutra do sutra. U ljubavi ćete svoje impulse morati više kontrolirati. Morate se odmoriti i opustiti, radi svojeg zdravlja. SAVJET TJEDNA: Isplanirajte si dan, da ne budete stalno u žurbi!
STRIJELAC (22. studenoga - 21. prosinca) Na poslu ćete se snalaziti i više nego dobro. Čekaju vas novi izazovi, iskustva i ideje. Ovo je tjedan velikih ljubavnih akcija. Odlično ćete se slagati s partnerom, a posebno u izlascima. Zdravstvenih problema za Strijelce neće biti. SAVJET TJEDNA: Vjerujte sebi!
JARAC (22. prosinca - 20. siječnja) Vas će ovaj tjedan na poslu isticati kao primjer radišnog i vrijednog zaposlenika. Veze će učvrstiti, a oni slobodni s više hrabrosti pristupit će svojoj simpatiji. Moguća viroza. SAVJET TJEDNA: Odmaknite se od onih koji loše utječu na vas!
VODENJAK (21. siječnja - 18.veljače) Moguće je da napredujete u poslu, zahvaljujući vašoj upornosti, a i ponekoj vezi koju ste stvorili u prošlosti. Bit ćete na meti kritika svog partnera. Potrebno vam je više strpljenja i pažnje. SAVJET TJEDNA: Budite spremni na izazove!
RIBE (19.veljače - 20.ožujka) Okolnosti na poslu ići će vam na ruku. Voljena osoba podržat će vas u svemu. Samci će biti potpuno otvoreni za ljubav. Nikakvih loših zdravstvenih utjecaja nema na vidiku. SAVJET TJEDNA: Oprezno u vožnji!
ULAZ SLOBODAN
SATIRE NEWS
Domišljatu Zagorku zdravstvene tegobe natjerale na modernizaciju
Baka Marija iz Zagorja postavila je nadzornu kameru na svoj prozor: 'Ja
već nisem
mogla po cele dane sedeti na
obloku
i gledeti gdo ide po cesti.
Sad lepo z postelje vidim'
Osamdesetdvogodišnja Marija Nadzorec iz Svetog Križa Začretja umirovljeničke dane posljednjih tridesetak godina provodi uglavnom sjedeći kraj prozora i gledajući na ulicu kako bi pravovremeno i točno bila informirana o svemu što se događa u njenoj okolini, kao i o identitetu osoba koje prolaze ulicom do lokalne trgovine i kafića. Nimalo manje važne nisu joj bile ni informacije tko i s kim se od mještana kreće po ulici te tko koga od susjeda posjećuje.
Zdravstveni problemi
Sve te informacije desetljećima je samostalno prikupljala, no kako nam je rekla, u posljednje vrijeme zbog zdravstvenih problema sve su joj teže padale te njene cjelodnevne obaveze. – Počele me je v križa cukati, a i po noga su mi trnci počeli iti kad bi dugo sedela na obloku. Onda sem si znala napraviti pauze od po pol vure, da si malo legnem v postelju. Ali onda tih pol vure niš nisem znala gdo, kaj, gde i s kim dela na cesti – ispričala nam je baka Marija, koja kaže kako su joj se tegobe intenzivirale ovog proljeća.
Preko Fejsa do ideje
No, domišljata baka pronašla je način kako doskočiti svom problemu. – Baš sem nekaj četala z frendicom na Fejsu kad mi je došla reklama za nadzorne kamere. Bile su na akcije. I kupila sem jednu za probu i dela sem ju na oblok. Ima i wajfaj pa sem si spojila na tablet i sad lepo z postelje vidim sve ko da sem ja na obloku. Fakat mrak stvar. Baš mi je žal kaj se prije nisem toga zmislila. Čak ima i opcija da sejvam neke snimke i onda ih šeram u storije na Fejsu i Instaču – ispričala nam je osamdesetdvogodišnja Marija Nadzorec.
Tisak na sve materijale
katalozi blokovi kuverte naljepnice i etikete fascikli memorandumi roll up-ovi (pingvini) reklamne cerade oslikavanje automobila i izloga promotivni program personalizirani rokovnici personalizirani kalendari personalizirane poklon vrećice upaljači kemijske olovke color tisak na majice
Zabok Ulica mladih 6
385 98 90 55 099
Baka Marija (82): „Kupila sem jednu za probu i dela sem ju na oblok. Ima i wajfaj pa sem si spojila na tablet i sad lepo z postelje vidim sve ko da sem ja na obloku. Fakat mrak stvar. Baš mi je žal kaj se prije nisem toga zmislila. Čak ima i opcija da sejvam neke snimke i onda ih šeram u storije na Fejsu i Instaču“
Sretan imendan, Margareta! Margareta je žensko ime grčkoga porijekla. Značenje imena dolazi od grčki margarites, u prijevodu biserno zrno. Drugi oblici su Megan, Margaret, Margarita, Margit, Margita, Greta, Gita. Osobe sa imenom Margareta su komunikativne, prijateljski nastrojene, živahne i omiljene u društvu.
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
jeste li znali?
...da na planeti Zemlji postoji 13.000 vrsta mrava?
...da je dorafobija prekomjerni strah od dodirvanja kože ili krzna životinja?
...da su krokodili biološki bliži pticama nego gušterima?
