Bez stalnog liječnika dvije ambulante u Bedekovčini i po jedna u Zlataru, Zaboku i Zlatar Bistrici, a nema liječnika ni u Krapini i Loboru
Osam zlatarskih umirovljenica oživljava tradiciju ženskoga tenisa
Na snagu stupaju promjene koje direktno utječu na život tisuća Zagorki i Zagoraca treće životne dobi
Od 1. srpnja na snazi su izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje donose niz novosti za umirovljenike diljem Hrvatske, pa tako i u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje prema podacima županijskog Zavoda za mirovinsko osiguranje živi oko 35 tisuća umirovljenika. Prema izmjenama Zakona sada umirovljenici imaju mogućnost rada u punom radnom vremenu uz isplatu pola mirovine. Pitali smo naše sugrađane što misle o tome
Marta Čaržavec HRVATSKO ZAGORJE
Od 1. srpnja na snazi su izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje donose niz novosti za umirovljenike diljem Hrvatske, pa tako i u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje prema podacima županijskog Zavoda za mirovinsko osiguranje živi oko 35 tisuća umirovljenika. I dok prosječna mirovina u Zagorju iznosi oko 580 eura, bez povlaštenih mirovina taj bi iznos bio osjetno niži — ispod 400 eura.
Što donose izmjene Zakona?
Povećanje najnižih i invalidskih mirovina, uvođenje 13. mirovine, kao i mogućnost rada u punom radnom vremenu uz isplatu polovice mirovine – sve su to promjene koje direktno utječu na život tisuća Zagorki i Zagoraca treće životne do-
Neki od zakona već stupili na snagu, a neki će od prvog dana iduće godine
bi. Konkretno, novi zakon predviđa povećanje invalidskih mirovina za oko 10 posto, dok će se najniže mirovine povećati za 3 posto. Novost je i uvođenje godišnjeg dodatka, odnosno 13. mirovina, koja će se obračunavati prema godinama radnog staža, pomnoženim s iznosom koji će Vlada odrediti u listopadu. Uvjeti penalizacije i bonifikacije se mijenjaju, a umirovljenicima će biti omogućeno zapošljavanje na puno radno vrijeme uz isplatu 50 posto mirovine. Također, prihvaćena je izmjena prema kojoj se osobama koje su deset godina obavljale udomiteljsku djelatnost priznaje 12 godina mirovinskog staža.
Čleković: 'Mirovine su premale, ali krenuli smo od nečega'
Dakle, prema izmjenama Zakona sada umirovljenici imaju mogućnost rada u punom radnom vreme-
Čleković: 'Ja jesam optimist da ćemo po projekciji Vlade do kraja ovog mandata doći do 800 eura prosječne mirovine'
nu uz isplatu pola mirovine svim umirovljenicima koji se tako zaposle s navršenih 65 godina života. Predsjednik HSU-a Krapinskozagorske županije Željko Čleković kaže da su to sve stvari za koje su se, kao partner, izborili. - Mi smo zatražili promjene jer mi smo imali svoju radnu skupinu unutar HSU-a u kojoj sam i ja bio. Imali smo nekoliko prijedloga koje smo usuglasili s partnerima i Vladom. Predlagali smo niz mjera, a jedna od njih je bila i moguće zapošljavanje umirovljenika koji su u mirovini. Došli smo do jedinog dogovora, a to je da oni rade osam sati, ali da primaju pola mirovine. Mislim da to nije strašan gubitak, ukoliko je mirovina 500 ili 600 eura, a dobije se oko 1000 eura plaće. To se odnosi na umirovljenike koji još imaju snage za rad. Ljudi koji rade na građevini, koji obavljaju teške fizičke radove, sigurno si to neće moći priuštiti. Međutim, nije se moglo ići na zadovoljavanje svih tih kriterija. Od nekud smo trebali početi. Neki od zakona već su stupili na snagu, a neki će od prvog dana iduće godine, ali mi kao radna skupa koja se zalaže za poboljšanje uvjeta umirovljenika i dalje kontinuirano
Čleković: 'Mislim da to nije strašan gubitak, ukoliko je mirovina 500 ili 600 eura, a dobije se oko 1000 eura plaće'
radimo na novim mjerama. Znamo da neće svi biti zadovoljni, ali od nekud smo morali početi – objašnjava nam Čleković.
Lakše podizanje mirovina
O prosječnoj mirovini u Krapinskozagorskoj županiji koja iznosi oko 580 eura kaže kako se boji koliko bi ona iznosila da nema braniteljskih mirovina. - Mirovine su katastrofalno premale. Državni proračun je takav kakav je. Mi smo njegovi najveći korisnici. Ne sramim se reći –zašto se iz prosječne mirovine ne skinu braniteljske, sve ove saborske i mirovine pod posebnim propisima i onda da se jednostavno, iz Mirovinskog fonda, isplaćuju mirovine koje su stečene iz mirovinskih
Kratohvil: 'Prijedlog Hrvatske obrtničke komore da se navedenim osobama omogući isplata starosne mirovine uz obavljanje djelatnosti obrta izuzetno bi poticajno djelovao na postizanje duljeg ostanka u svijetu rada'
davanja. Znači, neka branitelj ima mirovinu toliku koliku je imao kao branitelj, a drugi dio koji je dobio po radnom stažu nek ide iz Mirovinskog, na primjer... Onda bismo lakše dizali mirovine. Ja jesam optimist da ćemo po projekciji Vlade do kraja ovog mandata doći do 800 eura prosječne mirovine. Da nisam optimist, budite sigurni, već bih odavno izašao iz te priče – poručio je Čleković. - Ja znam i mi smo svi svjesni da se ne može svima udovoljiti i moramo znati da sada svi krive HSU, a stranka ima najmanje glasača iz naše populacije. Ljudi nisu svjesni da smo mi stranka kao i svaka druga – kaže Čleković. Obrtnici u mirovini: veliki iskorak ili polovično rješenje?
Također, ističe Čleković, obrtnici i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost moći će raditi u punom radnom vremenu sa 65 godina uz istovremenu isplatu pola mirovine bez zatvaranja obrta/djelatnosti, što do sada nije bio slučaj. S druge strane, Hrvatska obrtnička komora je u nekoliko navrata ponovila svoje zahtjeve da se predvidi mogućnost obavljanja djelatnosti obrta uz pravo na starosnu mirovinu za obrtnike koji su obavljali djelatnost obrta uz radni odnos te za obrtnike koji nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu žele otvoriti obrt. HOK je svakom prilikom ocijenio da je isplata mirovine tijekom nastavka rada uz obrt velik iskorak za hrvatske obrtnike, no uz jasan naglasak – da su obrtnici umirovljenici i dalje u nepovoljnom položaju isplatom samo 50% mirovine. - Tražimo isplatu pune starosne mirovine i druge mogućnosti uključenja. Naime, radne navike, iskustvo, znanje i vještine stečene uslijed nekoliko desetljeća
rada su nenadoknadivi, nezamjenjivi i neprocjenjivi i moramo napraviti sve što je u našoj moći da im damo mogućnost i poticaj da nastave gospodarske aktivnosti na dobrobit države i društva, s obzirom da bi na ovaj način i dalje iz svog poslovanja podmirivali i poreze i doprinose te itekako nastavili pridonositi proračunu Republike Hrvatske. Prijedlog Hrvatske
'Za
300 eura se iz dućana nemrem hraniti'
obrtničke komore da se navedenim osobama omogući isplata starosne mirovine uz obavljanje djelatnosti obrta izuzetno bi poticajno djelovao na postizanje duljeg ostanka u svijetu rada – ističe predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil te naglašava da 40.000 članova, obrt obavljaju uz radni odnos, pri čemu navedeni broj svakodnevno raste, a time i obaveza da im se osigura mo-
'Kak da delam, ak sam u mirovini?'
gućnost nastavka rada u obrtu uz mirovinu.
Hoće li novi zakon zaživjeti u praksi?
Premda novi zakoni ne rješavaju sve izazove, predstavljaju korak naprijed u pokušaju da se mirovinski sustav učini održivijim i pravednijim. Hoće li se i koliko u praksi
ostvariti najavljeni pomaci – pokazat će vrijeme, ali i spremnost sustava da osluškuje i dalje potrebe svojih najstarijih građana.
Nakon što smo u prethodnim redovima pobliže objasnili što sve donose izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, zanimalo nas je kako te promjene doživljavaju građani u Zagorju. Izašli smo na teren i razgovarali s umirovljenicima i mlađim generacijama, čije obitelji svakodnevno osjećaju težinu niskih mirovina i rasta životnih troškova. Evo što su nam rekli...
01 Štef Mlinarić
˝Meni su svi zakoni dobri koji idu za ove kak smo mi. Ja imam 400 eura mirovine. Isto sam radio 35 godina u Zagorki, u ciglani, u najjačoj firmi u Zagorju. I da bi ja 400 eura imal sad mirovine – sramotno. Ovi kaj su gore nek malo za nas male pogledaju. Mi moramo trpeti, niš drugo.˝
02 Nina Šuprina, Lara Drempetić
˝Bake i djedovi su nam u mirovini, financijski im pomažu naši roditelji. Ti zakoni još više udaraju po umirovljenicima.˝
03 Alen Guca
˝Dobro je ako umirovljenici još mogu raditi, ionako je sve u Hrvatskoj toliko nisko da jedva života ima. Prođite malo preko granice pa ćete vidjeti kako tamo ljudi žive. Često sam u Njemačkoj, stan-
dard tamo je nevjerojatan. Oni imaju prirodne uvjete, a mi smo ovdje ko neko roblje. To je tako postavljeno u Europi.˝
04 Božica Stepan
˝Nije to dobro, ne slažem se s tim, ali ne možemo ništa. Ne radim uz mirovinu, ali od svoje ni ne mogu živjeti. Da nemam supruga koji uz mirovinu još radi ne bismo mogli. On ima 70 godina pa onda možete misliti koliko je to naporno.˝
05 Ivan Lončar
˝Kak da delam, ak sam u mirovini? Delam poljoprivredu. Mirovine nisu dostatne života, neki su primorani delati. Ak su ljudi zdravi, bilo bi dobro da delaju. Životni vijek je sve duži, a radni vijek ostaje isti. Naša vlast previše troši, trebali bi se riješiti lopova. Sve su nam prodali, ne znam kaj još država ima za prodati. Ne znam. Nisam se odseslil kad je bilo vreme, zakasnil sam na sve cuge. Nisam se uspel utovariti u ''zlatnu kočiju''. Kaj se bum plakal, loše je kaj me križa boliju. Kad vidite pesa na lancu kaj mislite da on hoće biti na lancu? Pa, neće, ali ga mora imati. Takva je sudbina.˝ 06 Dragica Mlinarić
˝Da imaju dosta velike mirovine ne bi trebali raditi. Ja imam 32 radnog staža, a 300 eura mirovine. Kaj vi mislite? Da platim režije, da si kupim jesti, e ja imam za to? Nemam. Radim poljoprivredu da si priredim za jesti. Za 300 eura se iz dućana nemrem hraniti. Za sirotinju nema pravice.˝
KZŽ nagradila trud i upornost 39 obrtnika koji čuvaju nasljeđe i pretvaraju ga u budućnost
U startu je bilo planirano 45.000 eura, ali Povjerenstvo je predložilo županu da potporu dobiju svi korisnici. Župan je povećanje odobrio i donijeta je odluka o povećanje za 10 posto u odnosu na prošlu godinu, a gledamo li iznose od 2012. godine do 2025. godine, Županija je izdvojila ukupno 318.206 eura potpore za tradicijske i umjetničke obrte
Čaržavec
Vrijedne ruke, tradicijska znanja i srce u svakom proizvodu – to je ono što drži na životu male obrte diljem Zagorja. Ove godine, Županija je nagradila trud i upornost 39 obrtnika koji čuvaju nasljeđe i pretvaraju ga u budućnost – dodijelivši im ukupno 48.101,52 eura potpore za tradicijske i umjetničke obrte. Svih 39 prijavljenih korisnika ostvarilo je potporu, a sredstva su povećana u odnosu na prvotno planirani iznos.
Detalji natječaja
Naime, u startu je bilo planirano 45.000 eura, ali Povjerenstvo je predložilo županu da potporu dobiju svi korisnici. Župan je povećanje odobrio i donijeta je odluka o isplati. To je povećanje od 10 posto u odnosu na prošlu godinu, a gledamo li iznose od 2012. godine do 2025. godine, Županija je izdvojila ukupno 318.206 eura potpore za tradicijske i umjetničke obrte. Prema riječima pročelnice Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu, Sanje Mihovilić, natječaj je bio koncipiran u dvije kategorije – za nabavu strojeva, nabavu alata i inventara za obavljanje osnovne djelatnosti, a maksimalan iznos potpore iznosio je 1.650 eura. Druga kategorija odnosila se na poboljšavanje uvjeta kroz radionice, izlaganja na specijaliziranim sajmovima i stručno osposobljavanje gdje se mogla ostvariti maksimalna potpora od 800 eura. Dakle, ukupno se mogla ostvariti potpora od 2.450 eura i
Kolar: 'Najavljujem da ćemo za poziv koji uključuje kupnju strojeva i alata dignuti iznos sa 1.650 na 2.500 eura, a za drugu kategoriju s 800 na 2.000 eura'
Mihovilić: 'Da bi se tradicija očuvala i naši se mladi interesirali za nju, izrazito je nam je bitno da kroz županijski proračun osiguramo sredstva'
na ovom natječaju je to ostvarilo troje obrtnika. - Da bi se tradicija očuvala i naši se mladi interesirali za nju, izrazito je nam je bitno da kroz županijski proračun osiguramo sredstva pa i ovaj natječaj. On je koncipiran tako da se obrtnicima osiguraju sredstva kroz iznose do 80 posto od investicije – objasnila je Mihovilić.
Povećanje sredstava
No, sredstva će se u narednom periodu povećavati. Najavio je to župan Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar. - Kažu da nema idealnih uvjeta za rad. Nekad su izazovi veći, nekad manji, ali obrtništvo je pokazalo da je žilavo. Kad su bile i najteže situacije, vi ste to uspjeli prebroditi. Nisam bio u mogućnosti donijeti drugačiju odluku nego što je bila ova, ali sljedeće godine to
mogu. Najavljujem da ćemo za poziv koji uključuje kupnju strojeva i alata dignuti iznos sa 1.650 na 2.500 eura, a za drugu kategoriju s 800 na 2.000 eura. To je skok i vjerujem da će vam to olakšati vašu proizvodnju i vaše djelatnosti – rekao je Kolar i dodao kako se Županija i dalje zalaže za politiku minimalnog PDV-a ili bez PDV-a za tradicijske obrte. - Ta inicijativa i dalje stoji, podržavamo ju. Možda nismo dosta glasni ili interesantni, ali sigurno je da ćemo biti uporni prema Vladi – zaključio je Kolar i zahvalio svima koji njeguju obrtništvo kroz tradiciju i umjetnost. U ime županijske Obrtničke komore, potpredsjednik Marko Jelenić čestitao je svim potpisinicima ugovorima, ali i Županiji na izdašnim sredstvima koja se odvajaju svake godine. - Nadam se da će to tako biti i ubuduće, ali i da će sredstva rasti – poručio je Jelenić, a u ime dobitnika potpora, prisutnima se obratio Stjepan Cesar. - Hvala Županiji u ime svih nas. Ovo je lijepi novac, ali ljudsko srce nikad nije zadovoljno. Mi bismo uvijek više, župane. Mislite na nas koji svojim rukama zaslužujemo svaki cent. Proizvodim drvene igračke, a kada je gužva, pomaže mi cijela obitelj. Moje drvene igračke su obišle cijeli svijet. Imam dopi-
se izvana koje su ih primili i veoma su zadovoljni. Naše su igračke stigle čak i u ukrajinski muzej – poručio je Cesar.
Potpisnici potpora
Cesar: 'Mislite na nas koji svojim rukama zaslužujemo svaki cent'
Potpore su ostvarili: Medičarskosvjećarski obrt BIČAK vl. Jasminka Kovačić (Marija Bistrica), JOSIP SEVER svjećarsko-medičarski obrt vl. Ivan Sever (Gornja Stubica), IGLA popravci i prepravci odjeće vl. Ljubica Tršinski (Zabok), LANEMA obrt za proizvodnju odjeće vl. Mirjana Hundrić Kuhar (Sv. Križ Začretje), Urarska radionica i trgovina na veliko i malo vl. Nadica Žučko (Zlatar), SanjaM obrt za usluge i unutarnje uređenje prostora vl. Sanja Moštak (Krapina), Salon vjenčanica VESNA vl. Vesna Leško (Marija Bistrica), Krojački obrt JASNA vl. Jasna Bogović Pavlina (Oroslavje), Medičarsko svjećarska radnja ZOZOLLY vl. Vlasta Hubicki (Marija Bistrica), Suveniri i trgovina SLAP vl. Vesna Osrečak (Marija Bistrica), Lončarstvo ANDROIĆ vl. Božek Androić (Mače), POSTOLAR vl. Josip Hršak (Krapina), Modni studio NINA vl. Jasmina Gorički Očić (Zabok), ZIP popravci i prepravci odjeće vl. Mirjana Hanžek (Sv. Križ Začretje), Trgovina i proizvodnja BERNARDA vl. Stjepan Cesar, (Marija Bistrica), Postolar DARIO vl. Dario Sovec (Zabok), Krojački salon NINA vl. Nikolina Đurinek (Zlatar), Svjećarna ŠĆURIC vl. Gabrijel Šćuric (Marija Bistrica), Medičarna ŠĆURIC vl. Brankica Šćuric (Marija Bistrica), Obrt MIR I DOBRO vl. Valentin Mesar (Marija Bistrica), MAVI vl. Martina Kulfa (Zlatar), Zlatarna VRANČIĆ vl. Hrvoj Vrančić (Zabok), Izrada igračaka i suvenira vl. Renata Čukelj (Marija Bistrica), IRKI KERAMIKA vl. Irena Horina Đuretek (Marija Bistrica), M.L. obrt za izradu drvenih igračaka vl. Ivana Šuštić (Marija Bistrica), DIMNJAČAR vl. Marko Pogačić (Kraljevec na Sutli), Krojački salon BENI vl. Damir Oborovečki (Veliko Trgovišće), HARMONI vl. Katarina Berović (Krapina), KONIG vl. Boris Pospiš (Đurmanec), Proizvodnja i trgovina kristalnih unikata PODHRAŠKI vl. Bojan Podhraški (Hum na Sutli), PAN obrt za izradu tradicijskih igračaka vl. Ivica Mesar (Marija Bistrica), Licitarski obrt MATEJA vl. Mateja lesičar (Lobor), Pekara KURAŽ vl. Snježana Galic (Mače), Atelier VARGA vl. Darko Varga (Zlatar), IDEA obrt za izradu odjeće vl. Andreja Horvat (Konjščina), ZELHOR obrt za proizvodnju svijeća i ukrasa za svijeće vl. Mirjana Balaban (Marija Bistrica), PTIČEK obrt za izradu suvenira i trgovina vl. Tomislav Ptiček (Marija Bistrica), Zlatar Filigran REZNIĆI vl. Hikmeta Rznići (Krapina) i Stolarija Petrić sa stilom vl. Jurica Petrić (Zlatar).
Objavljeni su konačni rezultati prvog roka državne mature
Objavljeni su konačni rezultati prvoga roka državne mature. U Gimnaziji AGM Zabok na prvi rok izašlo je 88 maturanata, od čega ih je 84 položilo državnu maturu. - Centil 66,99 govori da su rezultati naših učenika bolji od 66,99% učenika u Republici Hrvatskoj, odnosno da su među 33,01% najboljih – kažu u Gimnaziji. Gimnazija AGM Zabok
Otto Brezak je ostvario najbolji rezultat u generaciji (centil 100) iz čak tri predmeta! To su Fizika, Informatika i Biologija, a k tome je iz Hrvatskoga jezika ostvario 67. rezultat u generaciji (centil 99,75), a iz Matematike na višoj razini 69. rezultat u generaciji (centil 99,36). Sve prijavljene ispite, njih šest, položio je ocjenom odličan. Podsjećamo i da je Otto ovogodišnji državni prvak iz Hrvatskoga jezika. Nikola Daković iz Hrvatskoga jezika ostvario je 5. rezultat u generaciji (centil 99,99), iz Informatike 14. rezultat u generaciji (centil 99,48), iz Fizike 50. rezultat u generaciji (centil 99,29) te iz Matematike na višoj razini 117. rezultat u generaciji (centil 98,9). Sve prijavljene ispite, njih pet, položio je ocjenom odličan. Jana Matuša iz Hrvatskoga jezika ostvarila je 44. rezultat u generaciji (centil 99,84), iz Matematike na višoj razini ima centil 97,8, iz Engleskoga jezika na višoj razini centil 97,15 te iz Fizike centil 95,87. Idora Tomašković iz Hrvatskoga jezika ostvarila je 67. rezultat u generaciji (centil 99,75), uz 100% bodova iz eseja, a iz Informatike je ostvarila 14. rezultat u generaciji (centil 99,48). Dora Drempetić iz Psihologije je ostvarila 2. rezultat u generaciji (centil 99,96), a visoke centile ostvarila je i iz Matematike na nižoj razini (97,27) te iz Hrvatskoga jezika (95,33). Sara Balen ostvarila je 8. rezultat u generaciji iz Psihologije (centil 99,7), a iz Hrvatskoga jezika ostvarila je centil 98,65, uz 100% bodova iz eseja. Vita Zadravec iz Engleskoga jezika na višoj razini ostvarila je centil 99, iz Hrvatskoga jezika centil 96,61, Biologije centil 97,16, Kemije centil 96,61 te Fizike centil 92,82. Dorotea Lisak iz Hrvatskoga jezika ostvarila je centil 99,03, a iz Matematike na nižoj razini centil 99,03. Nikolina Gmaz ostvarila je 11. rezultat u generaciji iz Likovne umjetnosti (centil 99,25), a visoke centile ima i iz Matematike na nižoj razini (99,03), Hrvatskoga jezika (97,17) i Engleskoga jezika na višoj razini (95,2). Marta Veverec je s centilom 99,24 ostvarila 204. rezultat u generaciji iz Hrvatskoga jezika, iz Matematike na višoj razini ostvarila je centil 96,05 te iz Fizike centil 93,93. Antonija Duh 44. je u generaciji iz Hrvatskoga jezika, s centilom 99,84. Elena Zubić 145. je u generaciji iz Hr-
vatskoga jezika s centilom 99,46, iz Psihologije je ostvarila centil 97,04, a iz Engleskoga jezika na višoj razini centil 96,53. Patrik Tuđen ostvario je 24. rezultat u generaciji iz Informatike (centil 99,08), a iz Fizike je ostvario centil 90,83. Borna Šimag 161. je u generaciji iz Matematike na nižoj razini (centil 99,03) te 63. u generaciji iz Politike i gospodarstva (centil 98,42). Mila Mašić 161. je u generaciji iz Matematike na nižoj razini (centil 99,03) i 19. u generaciji iz Likovne umjetnosti (centil 98,65). Iz Hrvatskoga jezika ostvarila je centil 97,63, a iz Engleskoga jezika na višoj razini centil 91,5. Ema Fišter iz Engleskoga jezika na višoj razini ostvarila je centil 97,99, iz Matematike na nižoj razini centil 96,34 te iz Hrvatskoga jezika centil 90,9. Dominik Koletić iz Engleskoga jezika na višoj razini ostvario je centil 98,73, a iz Politike i gospodarstva centil 96,12. Ema Papeš iz Hrvatskoga jezika ostvarila je centil 98,02. Petra Šajnički iz Psihologije je 33. u generaciji s centilom 98,63, a iz Matematike na nižoj razini je ostvarila centil 96,34. Jana Hren iz Matematike na nižoj razini ostvarila je centil 98,01. Antonio Hamin iz Politike i gospodarstva ostvario je 36. rezultat u generaciji s centilom 99,11. Odlični zlatarski maturanti
I maturanti Srednje škole Zlatar ostvarili su odlične rezultate na prvom roku državne mature. - Ponosni smo na naše maturante koji su i ove godine među najboljima na prvom roku državne mature – kaže ravnatelj Mladen Pavetić. Posebno čestitaju maturantu Luki Lončaru (4.g) na odličnim ocjenama iz svih ispita državne mature kojima je pristupio. Luka je svojim rezultatima na ispitima državne mature ušao među 1% najboljih iz Matematike A razine, Engleskoga jezika A razine i Fizike te među 2% najboljih iz Hrvatskoga jezika. Među 2 % najboljih na ispitu
Otto Brezak iz Gimnazije AGM Zabok najbolji u generaciji iz čak tri predmeta, među najboljima u Hrvatskoj i Luka Lončar iz SŠ Zlatar
iz Matematike A razine njegov je razredni kolega Leon Horvat koji je i ispit iz Hrvatskoga jezika riješio među 10% najboljih u državi kao i njihove kolegice Ana Krajnik, Jana Parlaj i Helena Miketić. Helena Miketić i iz Matematike A razine ušla je među 10%, a iz Psihologije među 1% najboljih u državi. Ana Krajnik među 10% naj-
boljih je iz Psihologije. Među 10% najboljih u Hrvatskoj na ispitu iz Engleskoga jezika A razine svoje mjesto zaslužili su Patricia Štefanko (4.g) i Luka Novosel (4.r), a i Tamara Sviben (4.u) i Marin Novosel (4.r) ocijenjeni su odličnom ocjenom. Laura Pakšec, Sandrin Kušić i Hana Kranjčec (4.g) napisale su ispit iz Matematike B razine među 10% najboljih, a Sandrin Kušić ušla je među 10% najboljih i na ispitu iz Politike i gospodarstva. Ispit iz Njemačkoga jezika B razine Leon Horvat riješio je među 10 % najboljih. - Još jednom čestitke svim našim maturantima i želimo im puno uspjeha na sveučilištima na kojima nastavljaju školovanjeporučuju iz SŠ Zlatar.
SŠ Krapina i ŠUDIGO Zabok
U SŠ Krapina nema učenika koji su ostvarili 100% rezultat, no ima onih koji su po dva predmeta položili s odličnim uspjehom.
To su Anamarija Draganić: Hrvatski jezik, Matematika A; Sara Kla-
sić: Engleski jezik A, Matematika B; Hana Cizel: Engleski jezik A, Hrvatski jezik; Ena Pavić: Engleski jezik A, Hrvatski jezik; Sebastijan Krklec: Engleski jezik A, Matematika A¸Dominik Pažameta: Engleski A, Matematika A¸Ana Šemnički: Engleski jezik A, Matematika A i Vilim Bašić: Engleski jezik B, Matematika B. - U odnosu na prethodnu godinu, naši su učenici na prvom roku državne mature 2024./2025. s boljim postotkom položili ispite državne mature. Najbolji rezultati vidljivi su kod predmeta Engleski jezik A i B razina te Njemački jezik A i B razina. Izdvajamo učenicu Amadeju Rigač, koja je uspješno položila sve ispite državne mature, a posebno se istaknula u predmetima - Engleski jezik A razina i Matematika B razina, koje je položila odličnim uspjehom te učenicu Leu Novak, koja je uspješno položila sve ispite državne mature, a posebno se istaknula u predmetima - Engleski jezik A razina i Likovna umjetnost, koje je položila odličnim uspjehom – kažu u ŠUDIGO – u Zabok.
SŠ Oroslavje i SŠ Pregrada I u SŠ Oroslavje zadovoljni su uspjehom na državnoj maturi. Prosječne ocjene obveznih predmeta su podjednake u odnosu na prošlu godinu, uz napredak u ocjeni iz stranog jezika. Gimnazijalac Jakov Zrinščak ostvario je 100% na engleskom jeziku B razine, a uz to i odlične ocjene iz matematike i fizike. - Uspjeh gimnazijalaca naglašen je u izbornim predmetima pa tako imamo gimnazijalce s odličnim ocjenama iz fizike i informatike, a njihov rezultat je unutar 4% najboljih u generaciji. Gimnazijalac Lovro Curman je riješio ispit iz povijesti s rezultatom kojim ulazi u 3 % najboljih. Strojarski računalni tehničar Ivan Skuliber dobio je odličnu ocjenu na ispitu engleskog jezika na A razini, a s postotkom riješenosti nalazi se unutar 4% najboljih u generaciji – kaže ravnateljica Natalija Mučnjak.U SŠ Pregrada 100% uspjeh u položenim ispitima ostvarili su učenici prirodoslovne gimnazije, a učenici strukovnih programa u 62%. Posebno valja istaknuti i pohvaliti rezultate koje su postigle učenice Iris Latin, farmaceutska tehničarka koja je iz Biologije ostvarila ocjenu odličan i 56. rezultat u generaciji (centil 98, 83) te Ksenija Pap, medicinska sestra opće njege koja je iz Engleskog jezika na nižoj razini s odličnom ocjenom ostvarila 169. rezultat u generaciji (centil 98, 34). Tu su i učenici Noa Vidović, Ivor Petek i Iris Latin koji su ostvarili ocjene odličan iz Engleskog jezika na višoj razini, učenici Kijara Jelić, Luka Svenšak, Domagoj Benkotić i Renato Hršak koji su ostvarili ocjenu odličan iz Engleskog jezika na nižoj razini te Viktorija Vrbanić koja je ostvarila ocjenu odličan iz Njemačkog jezika na višoj razini.
Župan Kolar na sastanku s Vladom Republike Hrvatske i na prvom kolegiju župana nakon lokalnih izbora
ZAGREB - Župan Krapinsko – zagorske županije Željko Kolar sudjelovao je na sastanku Vlade Republike Hrvatske sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina, koji je održan 15. srpnja u Zagrebu. Sastanak je vodio predsjednik Vlade Andrej Plenković, a glavna tema rasprave bilo je unapređenje zakonodavnog okvira za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske. Župan Kolar se više puta uključivao u rasprave, a posebno izdvajamo one o brdsko - planinskim područjima te financiranju projekata prelaska škola u jednosmjenski rad. Zakon o brdsko –planinskim područjima
-Smatram da bi Zakon o brdskoplaninskim područjima bio znatno pravedniji kada bi se status određivao na razini naselja, a ne općina. Naime, danas svjedočimo situacijama u kojima naselja smještena na većim nadmorskim visinama nisu prepoznata kao brdsko-planinska samo zato što pripadaju općini s nižom prosječnom nadmorskom visinom. Istovremeno, neka susjedna niže položena naselja imaju taj status jer su dio op-
'Smatram da bi Zakon o brdsko - planinskim područjima bio znatno pravedniji kada bi se status određivao na razini naselja, a ne općina'
ćine koja je u prosjeku viša. Takve nelogičnosti bismo mogli izbjeći kada bi se status određivao prema stvarnim geografskim i prostornim karakteristikama pojedinog naselja. Time bismo omogućili i jasnije usmjeravanje sredstava –tako da budu utrošena upravo u naselju koje ih svojim statusom i generira - rekao je župan Kolar, dok je u osvrtu na financiranje projekta prelaska škola u jednosmjenski rad predložio modele kojima bi se osnivačima škola olakšalo financiranje nadstandarda – značajnijeg poboljšanja uvjeta nastave ili
kapaciteta sportskih dvorana, koji nisu prihvatljivi trošak za povlačenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Na sastanku je sudjelovala i novoizabrana ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, kojoj je na izboru čestitao i župan Kolar. Čestitke su upućene i svim izabranim županima, a posebno onima koji su prvi put stupili na tu dužnost: županici Osječko-baranjske županije Nataši Tramišak, županu Šibensko-kninske županije Pašku Rakiću, županu Dubrovačko-neretvanske župani-
je Blažu Pezi, županu Koprivničko-križevačke županije Tomislavu Golubiću, županu Primorsko-goranske županije Ivici Lukanoviću, županu Vukovarsko-srijemske županije Ivanu Bosančiću i županu Zadarske Županije Josipu Bilaveru.
Kolegij župana
Neposredno prije sastanka sa Vladom Republike Hrvatske održan je i Kolegij župana Hrvatske zajednice županija. Najviše pažnje okupljenih župana privukla je rasprava o financiranju projekata iz Nacionalnog plana oporavka i ot-
pornosti, koja se na Dnevnom redu našla na prijedlog Krapinskozagorske županije. U raspravi su, uz župana Kolara, sudjelovali glavna državna rizničarka Danijela Stepić, državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja, znanosti i mladih Stipe Mamić te više drugih župana. Rasprava se prvenstveno vodila o izazovima s kojima se županije sreću u projektu dogradnje škola i izgradnje sportskih dvorana. Župani su također raspravljali o aktivnostima Zajednice do kraja kalendarske godine i organiziranju predstojeće izborne skupštine; gospodarenju otpadom, mogućnostima financiranja projekta iz područja klime i okoliša te važnosti Gospodarsko-socijalnih vijeća u jedinicama regionalne samouprave. Među planiranim aktivnostima Zajednice županije posebno izdvajamo i provođenje Izbora za najbolji EU projekt, na kojem Krapinsko-zagorska županija već tradicionalno osvaja neka od prva tri mjesta, te pokretanje natječaja za najbolju lokalnu novinarsku priču. Sjednicom je predsjedao predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić. (zl)
Od 11. do 13. rujna održat će se ZGZ u sklopu Tjedna kajkavske kulture
Nedostatak kvalitetne radne snage, borba s inflacijom, najveći broj stranih radnika ikad koji su radili na području Krapinsko - zagorske županije, a u isto vrijeme modernizacija, automatizacija, robotizacija, to su sve teme koje ćemo raspraviti na Gospodarskom zboru, najavio je župan Kolar
Patrik Jazbec KRAPINA
UKrapini je u srijedu potpisan ugovor o suradnji u organizaciji 33. Zagorskog gospodarskog zbora, koji će se održati od 11. do 13. rujna u sklopu Tjedna kajkavske kulture u Krapini. Velike obljetnice - Ove godine u sklopu 60. Festivala kajkavskih popevki i Tjedna kajkavske kulture Krapina ima lijepih obljetnica, 150. godina dobrovoljnog Vatrogasnog društva Krapina, 140. godina Gradskog društva Crvenog križa, 180. godina Gradske knjižnice - započeo je gradonačelnik Krapine i saborski zastupnik, Zoran Gregurović. - Imamo priliku pokazati s čim naša županija i Zagorje raspolažu, što se ovdje događa te se veselim ovogodišnjem Zagorskom gospodarskom zboru jer će sigurno dati još jednu dodatnu
dimenziju cijelom Tjednu kajkavske kulture u kojem se i ove godine priprema još nekoliko noviteta - najavio je gradonačelnik.
Sve atraktivniji
Nenad Kučiš, predsjednik Obrtničke komore KZŽ, najavio je da je Zbor odlična prilika da se promoviraju naši obrtnici. - U sklopu Gospodarskog zbora, Obrtnička komora će dodijeliti majstorske diplome i imati ćemo prezentaciju tradicijskih obrta, a naši frizeri i kozmetičari će besplatno pružati svoje usluge. Pozivam obrtnike da se pridruže u što većem broju te da posjete Zbor jer smo svake godine atraktivniji - pozvao je Kučiš. Predsjednik HGK Županijske komore Krapina Anđelko Švaljek, zahvalio se partnerima u organizaciji Gospodarskog zbora, zahvalio je i na dosadašnjim aktivnostima, suradnji i postizanju dogovora. - Želimo ovogodišnji Zbor učiniti još atraktivnijim kako u izlagačkom,
Kolar: 'Dobili smo skoro 3 milijarde ukupnog prihoda, možemo uložiti u nove proizvodne kapacitete, nove tehnologije'
tako i u programskom dijelu - rekao je Švaljek.
Situacija u svijetu
Župan Željko Kolar, ovom je prilikom istaknuo velike izazove koje je izazvala agresija Rusije na Ukrajinu i sukob na Bliskom istoku.Vrlo bitne zemlje u ekonomskom smislu, kao Njemačka, našle su se u krizi i recesiji, dok su naše tvrtke u velikom izazovu zbog padanja narudžbi, ali naše je gospodarstvo u 24. godini ponovno bilo rekordno. Dobili smo skoro 3 milijarde
ukupnog prihoda, možemo uložiti u nove proizvodne kapacitete, nove tehnologije i zbog toga smo na vrlo visokoj poziciji u Republici Hrvatskoj - izjavio je župan. Dodao je da će se na Gospodarskom zboru iskoristiti prilika da se pohvale sjajni obrtnici i poduzetnici, ali i da se analiziraju izazovi koji su pred njima. - Nedostatak kvalitetne radne snage, borba s inflacijom, najveći broj stranih radnika ikad koji su radili na području Krapinsko - zagorske županije, a u isto vrijeme modernizacija, automatizacija, robotizacija, to su sve teme koje ćemo raspraviti na Gospodarskom zboru - najavio je Kolar.
NEDOSTATAK LIJEČNIKA Problem koji muči cijelu Hrvatsku prisutan je i u Krapinsko –zagorskoj županiji
Na posljednjem raspisanom
Situacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Hrvatskoj je teška. Nedostaje liječnika obiteljske medicine, pedijatara, ginekologa. Liječnici i pacijenti godinama upozoravaju na premalo vremena za pregled i konzultacije, a novi podaci pokazuju da obiteljski liječnici za prvi pregled pacijenta imaju samo 10 minuta, iako je prema vrijedećim normama potrebno između 15 i 37 minuta. Za pacijente imaju premalo vremena, administrativno su opterećeni, neke ordinacije nisu dobro opremljene.
Dom zdravlja KZŽ
I Krapinsko – zagorska županija nije izuzetak. Kao i u svim drugim županijama u Hrvatskoj, i kod nas je prisutan nedostatak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Kakvo je točno stanje, pitali smo
Što se tiče pedijatara i ginekologa, trenutno sve ambulante ugovorene s HZZO-om imaju liječnike, a dvoje liječnika je na specijalističkom usavršavanju iz pedijatrije i dvoje iz ginekologije
u Domu zdravlja Krapinsko – zagorske županije, koji u svom sastavu trenutno ima 38 ambulanti opće/obiteljske medicine. -Trenutno su bez stalnog liječnika dvije ambulante u Bedekovčini i po jedna
u Zaboku, Zlatar Bistrici i Zlataru. Također su prazne ambulante u Loboru, do povratka liječnice sa specijalističkog usavršavanja, i u Krapini, do povratka liječnice s porodiljnog dopusta. Unatoč op-
ćem nedostatku liječničkog kadra na razini cijele države, u većini ambulanti ipak uspijevamo održavati kontinuitet zdravstvene zaštite. Zamjene u navedenim ambulantama organiziraju se putem timova iz susjednih ambulanti ili angažiranjem ugovornih suradnika. Sve informacije o aktualnim zamjenama mogu se pronaći na mrežnim stranicama Doma zdravlja –odgovaraju iz Doma zdravlja KZŽ. Dodaju da se na posljednjem raspisanom natječaju javila se jedna liječnica koja bi uskoro trebala započeti s radom u ambulanti u Bedekovčini. - Isto tako, u ovom trenutku imamo četiri liječnika na specijalističkom usavršavanju iz obiteljske medicine, koji bi se po završetku trebali vratati na rad u naše ambulante – ističu u Domu zdravlja. Što se tiče pedijatara i ginekologa, trenutno sve ambulante ugovorene s HZZO-om imaju liječnike, a dvoje liječnika je na specijalističkom usavršavanju iz pedija-
trije i dvoje iz ginekologije. Poticajne mjere
Na pitanje što se dodatno poduzelo kao poticaj liječnicima da rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u zagorskim ambulantama, iz Doma zdravlja KZŽ odgovaraju da su prošle godine po prvi puta isplaćene poticajne mjere u vidu novčane nagrade za doktore medicine, koje su financirane od strane Krapinsko-zagorske županije, a s mjerama se planira i nastaviti i u ovoj godini. - Neke JLS se uključuju s mjerama za privlačenje liječnika, prema našim saznanjima Konjščina, Gornja Stubica i Hum na Sutli. Zaključno, iako je stanje složeno i dalje zahtijeva stalnu prilagodbu i suradnju svih dionika, čine se kontinuirani napori kako bi se svim stanovnicima osigurala dostupna, kvalitetna i kontinuirana zdravstvena zaštita – ističu u Domu zdravlja Krapinsko – zagorske županije.
Sigurnost prometa tijekom prvog polugodišta 2025. godine na području PU krapinsko - zagorske
Najčešće okolnosti koje su prethodile prometnim nesrećama s nastradalim osobama su u pogreškama vozača, a to su brzina neprimjerena uvjetima na cesti, nepropisno kretanje vozila kolnikom, nepoštivanje prednosti prolaskae te vožnja na nedozvoljenoj udaljenosti
HRVATSKO ZAGORJE - Na području Policijske uprave krapinsko - zagorske tijekom prvog polugodišta 2025. godine dogodilo se 399 prometnih nesreća. 399 prometnih nesreća
U prometnim nesrećama sudjelovalo je 859 sudionika, od kojih je 621 vozač, 230 putnika i osam pješaka. U trenutku nesreće pod utjecajem alkohola bilo je 89 vozača, jedan putnik i jedan pješak, odnosno 14,3 posto vozača, dok je prošle godine pod utjecajem alkohola bilo 12,9 posto vozača, dva putnika i dva pješaka, tako da je tijekom prvog polugodišta 2025. godine došlo do povećanja udjela alkoholiziranih vozača u prometnim nesrećama za 1,4 posto. Najčešće okolnosti koje su prethodile prometnim nesrećama s nastradalim osobama su u pogreškama vozača, a to su brzina neprimjerena uvjetima na cesti, nepropisno kretanje vozi-
Nadzorom prometa policijski službenici utvrdili su najviše prometnih prekršaja u posljednjih deset godina, ukupno 11.840 prekršaja u cestovnom prometu što je za 5,4 posto više nego u prvom polugodištu 2024. godine
la kolnikom, nepoštivanje prednosti prolaska te vožnje na nedozvoljenoj udaljenosti. Prema vrstama prometnih nesreća najviše se nesreća s nastradalim osobama dogodilo kod bočnih sudara i to 29 nesreća, zatim prilikom slijetanja vozila 28 nesreća, kod međusobnih sudara vozila iz suprotnih smjerova 26 nesreća, kod vožnje u slijedu 16 nesreća, te prilikom naleta vozila na pješaka i kod udara vozila u objekt kraj ceste po šest nesreća. Prometni prekršaji Od ukupnog broja, 272 nesreće bi-
le su s materijalnom štetom, a 123 nesreće s ozlijeđenim osobama, u tim nesrećama teško je ozlijeđeno 39 osoba, dok su lakše ozlijede zadobile 133 osobe, a četiri prometne nesreće bile su s poginulim osobama u kojima su smrtno stradale četiri osobe i to: dva vozača motocikla, vozač osobnog automobila i pješak. Nadzorom prometa policijski službenici utvrdili su najviše prometnih prekršaja u posljednjih deset godina, ukupno 11.840 prekršaja u cestovnom prometu što je za 5,4 posto više nego u prvom polugodištu 2024. godine. Od ukupnog broja prekršaja njih, 11.840, utvrđeno je 5.646 prekršaja nepropisne brzine kretanja vozila, 477 prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, 535 prekršaja nepropisnog korištenja mobitela tijekom vožnje, 1.252 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa tijekom vožnje te 3.930 ostalih prekršaja. (zl)
Općina Krapinske Toplice proslavila svoj dan svečanom sjednicom u Domu kulture
Općina Krapinske Toplice mjesto je kvalitetnog življenja, snažna zajednica s jasnom vizijom razvoja. U proteklom razdoblju napravljeni su brojni iskoraci u komunalnoj, društvenoj, gospodarskoj i infrastrukturnoj slici općine
Marta Čaržavec KRAPINSKE TOPLICE
Ovo je trenutak kada se sa zahvalnošću gleda unatrag, a s odlučnošću, vjerom i zajedništvom gleda prema budućnosti, riječi su kojima je predsjednik Općinskog vijeća Antun Zupanc proteklog četvrtka otvorio svečanu sjednicu povodom Dana općine Krapinske Toplice.
Općinsko vijeće gradi mostove
- Općinsko vijeće Krapinskih Toplica djelovalo je u duhu odgovornosti, otvorenosti i suradnje. Zahvaljujem vijećnicama i vijećnicima
čije su odluke i prijedlozi, kao i konstruktivne rasprave, bili ti koji su oblikovali politički život i razvojni put naše općine. Čiste ulice, uredan zapisnik, dječji osmijeh, knjiga na polici i u rukama, to su dokazi kvalitete života u našoj općini. Donijeli smo niz važnih odluka, od kojih je svaka od njih bila mali korak prema zajednici u kojoj živimo dostojanstveno, sigurno i s optimizmom – rekao je Zupanc poručivši kako je Općinsko vijeće tu da gradi mostove. Na tom putu, dodao je, ima puno izazova, ali svaka odluka mora biti na korist svim građanima. Rad i rezultati
Svečane sjednice prigoda su u kojoj se domaćini osvrću na rad i rezultate postignute u protekloj godini. Općina Krapinske Toplice mjesto je kvalitetnog življenja, snažna zajednica s jasnom vizijom razvoja. U proteklom razdoblju napravljeni su brojni iskoraci u komunalnoj, društvenoj, gospodarskoj i infrastrukturnoj slici općine, rekla je načelnica Gordana Jureković. - Hvala svim vijećnicama i vijećnicima koji ulažu svoj trud, vrijeme i napore kako bismo svi zajedno, bez obzira na političke opcije, u konstruktivnom okruženju nastavili graditi Krapinske Toplice u smjeru kojeg smo započeli prije četiri godine. Imamo povijesna ulaganja za našu općinu u svim segmentima, za
Jureković: 'Za našu je Općinu velik uspjeh što smo među 428 hrvatskih općina, u samo dvije godine, ušli među top pet općina po povlačenju EU sredstava'
sve naše građane. Želim naglasiti da iza svih projekata stoji ozbiljan, predan rad koji se ne bazira na obećanjima i praznim pričama, već na jasnim vizijama i smjeru kojim želimo ići i konkretnim ciljevima koje želimo doseći – poručila je načelnica. Jedan od većih projekata je i obnova te rekonstrukcija Doma kulture. Načelnica ističe kako vrijednost projekta iznosi 5,4 milijuna eura, od čega je 4,7 milijuna eura osigurano kroz bespovratna sredstva Europske unije. - Za našu je Općinu velik uspjeh što smo među 428 hrvatskih općina, u samo dvije godine, ušli među top pet općina po povlačenju EU sredstava. Hvala cijelom mom timu koji svakodnevno radi na tome da bi naši ciljevi bili dostignuti i kako bi se vizija Krapinskih Toplica ostvarila na najbolji mogući način, a u najkraćem mogućem roku – poručila je Jureković i najavila kako je pred Općinom još puno posla.
Veliki projekti
Župan Krapinsko - zagorske županije Željko Kolar ovu je priliku iskoristio da podsjeti na realizaciju nacionalnog projekta - Centra zdravlja, srca i mozga nacionalni projekt. - To je strateški projekt broj jedan za Krapinsko - zagorsku županiju. Koristim svaku priliku da govorim o tome dok ne slomimo Vladu i resorno ministarstvo da se krene u realizaciju. Moram čestitati i zahvaliti Vladi RH na projektima koji su predviđeni u ovom financijskom razdoblju, ali... Nisu svi prvi na povlačenju sredstava po povlačenju sredstava iz EU fondova, nego su Krapinske Toplice. Nisu svi prvi po povlačenju sredstava, nego je to Krapinsko - zagorska županija. Što to govori? To govori o tome da čovjek čini razliku, da kvaliteta čini razliku i stoga čestitka svim nagrađenima jer upravo ste vi ta razlika koja doprinosi kvaliteti života – poručio je Kolar dok se dožupanica Jasna Petek osvrnula na projekte koji će, kako je rekla, zauvijek promijeniti vizuru Krapinskih Toplica. - U tijeku su veliki, kapitalni i investicijski radovi na našoj Spe-
Zupanc: 'Općinsko vijeće Krapinskih Toplica djelovalo je u duhu odgovornosti, otvorenosti i suradnje'
cijalnoj bolnici, želim zahvaliti ravnatelju i cijelom timu. Nadam se da će strpljenje trajati do završetka cijelog projekta. Ono na što sam posebno ponosna je Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice. To mjesto odgovarat će svim potrebama. Najavljujem i osnovnu školu i trodijelnu dvoranu, vrlo intenzivno razgovaramo, projektiramo... Ti projekti dovoljno govore o tome koliko županijska ulaganja idu u smjeru poticanja i rastu Krapinskih Toplica – poručila je. Saborski zastupnik i gradonačelnik grada Krapine Zoran Gregurović kaže da se u Toplicama vidi puno pokrenutih projekata što tjera i druge čelnike da budu aktivniji. - Unatrag nekoliko godina je vidljivo da su se za gradove i općine otvorile nove mogućnosti što se tiče financiranja kroz nacionalna sredstva, EU fondove... Prekrasno je vidjeti da je dobar dio sredstva u Krapinske Toplice stigao putem tih poziva. Ponekad možda nismo najsretniji visinom odobrenih sredstva, ali to nas tjera da pronađemo način za realizaciju – rekao je Gregurović. U ime načelnika/ca i gradonačelnika/ ca načelnica Općine Mače, Mladenka Mikulec Šimunec, također je čestitala općinskom timu, a posebno pohvalila rad načelnice. - Svake godine ovdje vidimo promjene, uočljivo je koliko se radi i gradi, a svega toga ne bi bilo bez naše Goge koja je dokazala da zna, da može i da je prodorna žena. S punim pravom ću istaknuti da je to energija koju samo ženu imaju. Ona je otvorena, snalažljiva i vrijedna, s osmijehom koji otvara sva vrata. Čestitam cijelom timu koji nosi sve te projek-
te – poručila je Mikulec Šimunec. Nagrađeni
Priznanja su dobili: Tomislav Belošević, Mirjana Leskovar, Velvecto d.o.o., vl. Velimir Špoljar, Rem-Bauing d.o.o., vl. Robert Mužek, Stjepan Sirovec, ravnatelj Županijske Uprave za ceste Krapinsko-zagorske županije, Mario Barić, savjetnik za prostorno uređenje i gradnju u Upravnom
Kolar: 'Koristim svaku priliku da govorim o tome dok ne slomimo Vladu i resorno ministarstvo da se krene u realizaciju'
odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zabok, Davor Jagić, voditelj odjela za realizaciju investicijskih projekata, HEP, operator distribucijskog sustava, Elektra Zabok i Suzana Brodar. Plakete su dobili: Vesna Grozaj, Bernardica Kuntić, Ruža Leskovar, Milan Kramarić, Brankica Horvat, Josip Ljubić, Ana Miloš, Terezija Kramarić, Božica Pavliša i Štefica Filipaj. Povelju su dobili: Vjekoslav Filipaj, Krešimir Štambuk i Udruga Tradicija i inovativnost. U ime ovogodišnjih dobitnika priznanja obratila se Ruža Leskovar.Ova priznanja za naš predstavljaju više od čina. One su potvrda da su trud, rad i predanost prepoznata i cijenjena od strane zajednice kojoj pripadamo. Svi dijelimo zajedničku misiju, a to je doprinijeti našoj općini i stvaranju kvalitetnijeg života svih stanovnika – rekla je, između ostalog, Leskovar.
BADLHEALTH Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice u okviru manifestacije BadlFest uspješno je provela Badl vježbaonicu za djecu i njihove roditelje
Sudjelovanje roditelja kao aktivnih partnera ključno je za rani, holistički pristup rehabilitaciji djece unutar Odjela i Poliklinike za rehabilitaciju djece, što pomaže ranom otkrivanju neurorazvojnih poteškoća, prevenciji problema poput deformiteta i lošeg držanja, kažu u Bolnici
KRAPINSKE TOPLICE - Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice u okviru manifestacije BadlFest uspješno je provela Badl vježbaonicu za djecu i njihove roditelje, u kojoj su fizioterapeuti kroz igru i edukativne vježbe poticali pravilne obrasce kretanja, držanje i razvoj stopala. Sudjelovanje roditelja kao aktivnih partnera ključno je za rani, holistički pristup rehabilitaciji djece unutar Odjela i Poliklinike za rehabilitaciju djece, što pomaže ranom otkrivanju neurorazvojnih poteškoća, prevenciji problema poput deformiteta i lošeg držanja. Fokus
Manifestacija je ovoga puta poprimila poseban značaj povezivanja edukacije, igre i prevencije unutar zajednice. Perivoj je bio ispunjen smijehom i aktivnostima. Iskusni i stručni fizioterapeuti bolnice su kroz ritmičke zadatke i ciljane igre edukativno radili s mališanima (4–7 godina) i njihovim roditeljima. Fokus radionice bio je na razvoju pravilnih obrazaca pokreta/nja, držanju tijela i edukaciji o zdravom razvoju stopala. Uz tjelesne vježbe u događanje su utkane i kreativne note – djeci su oslikavana lica (face painting), a na kraju radionice mali sudionici su dobili poklon-pakete s osnovnim potrepštinama za poticanje nastavka aktivnosti i u svakodnevici.
Velik odaziv
Odaziv je bio izuzetno velik čime je još jednom ukazana važnost ranih preventivnih sadržaja. - Naša bolnica, s Odjelom i ambulantom za medicinsku rehabilitaciju djece liječi i rehabilitira djecu od najranije dobi, uključujući neurora-
'Badl vježbaonica pokazala je kako zajedničkim radom i igrom možemo uvesti zdrave navike već od malih nogu'
zvojne poteškoće i adolescentne poremećaje držanja. Ovim programom nastavlja promicati zdravlje i kvalitetu života s naglaskom na uključivanje lokalne zajednice. Badl vježbaonica pokazala je kako zajedničkim radom i igrom možemo uvesti zdrave navike već od malih nogu. Ovaj događaj demonstrira kontinuiranu predanost pre-
venciji i ranoj edukaciji, osobito u zdravlju djece – rekao je ravnatelj bolnice Danijel Javorić Barić. U Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju djeluju Odjel za medicinsku rehabilitaciju djece te Ambulanta za rehabilitaciju djece, koji prednjače u ranoj intervenciji, obiteljski orijentiranoj terapiji, tzv. model "family-centered care"
u kojem su roditelji aktivni partneri u rehabilitaciji. Oni postaju ključni za konzistentnu provedbu terapija i podršku razvoja u svakodnevnom okruženju. Ovi sadržaji mijenjaju budućnost, ne samo djece, već i cijelog društva što se vidi i kroz broj liječene djece. Godišnje se kroz Odjel liječi oko 450 najmlađih pacijenata, dok se am-
bulantno pruži oko 50000 usluga. Od najranije dobi
Pomoćnica ravnatelja za fizioterapiju Ivančica Šaško, mag.physioth., univ.spec.admin.sanit. dodala je:Kao ustanova koja daje veliku važnost medicinskoj rehabilitaciji djece od najranije dobi omogućili smo djeci i roditeljima da kroz ovu ra-
dionicu na zabavan način usvoje pravilne obrasce kretanja i razvoja stopala. Pokazali smo kako korektivna gimnastika može biti zabavna i korisna. Sretni smo što su mališani i roditelji svoj entuzijazam pretvorili u zdrave navike. Zahvaljujem svima koji su prisustvovali i potaknuli bogatu interakciju –dodala je. (zl)
Rebalans proračuna u Zaboku zbog izgradnje vrtića, kultura je pod povećalom, vrtić dobiva dva odgojitelja, sufinancirat će se produženi boravak u osnovnoj školi...
Na drugoj sjednici Gradskog vijeća Grada Zaboka, održanoj u ponedjeljak, jednoglasno je prihvaćen rebalans proračuna za 2025. godinu koji sada iznosi 17,5 milijuna eura. Najvažnija promjena odnosi se na ulaganja u predškolski odgoj, dok su rasprave otvorile i pitanja kulturnih ulaganja te komunalne infrastrukture
Marta Čaržavec
Ponedjeljak je u Gradu Zaboku obilježila druga sjednica Gradskog vijeća s dnevnim redom od 15 točaka na kojoj je jednoglasno, odnosno s 13 glasova, prihvaćena jedna od važnijih odluka - izmjena i dopuna proračuna za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu. Proračun Grada Zaboka sada iznosi 17.501.395,74 eura, a u rebalans se prvenstveno moralo zbog izgradnje vrtića u Špičkovini uz još poneke, kako je rekla gradonačelnica Valentina Đurek, ''kozmetičke'' promjene. Vrtić
- Drugi dio rebalansa se također odnosi na vrtić, a radi se o pripremi učionice PŠ Martinišće za jasličku grupu. Ta sredstva, za opremanje i izvođenje radova stavili smo u proračun. Martinišće će nam biti privremena lokacija. Poslali smo zahtjeve prema Županiji i nadamo se da će oni odobriti korištenje škole kao privremenog rješenja tako da sva djeca budu upisana u vrtić - pojasnila je gradonačelnica Đurek. Petar Vrančić, potpredsjednik Vijeća, Klub vijećnika HDZ-a, poručio je kako su podršku rebalansu dali upravo zbog izgradnje vrtića u Špičkovini, ali i da se ne slažu sa svim stavkama. - Odlučili smo dati podršku prvenstveno radi nekoliko ključnih projekata i potreba koje izravno utječu na život naših građana. Što se tiče vrtića u Špičkovini, Grad je još 2023. godine potpisao sporazum s Ministarstvom da će koristiti ta sredstva, no do ove godine nije poduzeo nikakve konkretne korake da bi se u tom smjeru krenulo. Ovim rebalansom donijeli smo odluku da će se gotovo 4 milijuna eura izdvojiti za izgrad-
Đurek: 'Učionica u PŠ Martinišće pripremit će se za jasličku grupu'
nju vrtića. Ne slažemo se sa svime, napominjem – objasnio je Vrančić.
Kultura
Tijekom sjednice, oporba je imala prigovor i o prevelikim sredstvima za Centar urbane kulture, zbog čega su bili suzdržani. - Konkretno, radi se o sredstvima za Centar urbane kulture. Zašto? Kada smo krenuli s Regeneratorom garantirali su nam smanjenje iznosa, a ne povećanje.
Taj iznos bio je 376.000 eura, a danas, nakon nekoliko rebalansa, došli smo na 450.000 eura. To su sredstva za koja smatramo da su prevelika. Tim sredstvima mogli bismo sto posto financirati boravak sve djece u zabočkom vrtiću Zipkica. Mi jesmo za Regenerator, ali to su prevelika sredstva. Svi sportaši u gradu Zaboku ne troše toliko. Ovim se prevršila svaka mjera – rekao je Vrančić i dodao kako će za dvije godine početi i otplaćivati glavnica kredita za Regenerator, ali i za projekt 'Brzo'. - Regenerator je trn u oku mnogima. Svaki grad koji imalo njeguje urbanu kulturu mora imati jedan Regenerator. Oni koji ga posjećuju kažu da je premali, nekima je preveliki, ali imaju događanja skoro svaki dan i u prvom djelu ne mogu ostvarivati više od 50 posto prihoda, nego što su troškovi. Tako je to bilo i u studiji izvodljivosti kada se sami projekt prijavljivao. Troškovi bi s vremenom trebali padati jer bi se oni trebali financirati sami. Ovo im je prva godina da rade i treba im zamašnjak. No, događanja su tu, ulaznice se prodaju, svi prostori su popunjeni, otvorit će se hostel, a sve to donosi prihod. Mladim poduzetnicima je super, organizacijama civilnog društva također... Da, troškovi su veći, ali smanjivat će se – objasnila je gradonačelnica Đurek. Tri velike investicije
Klub HDZ-a nije podržao održavanje komunalne infrastrukture jer su se smanjili iznosi financiranja za asfaltiranje nerazvrstanih cesta. Prema riječima gradonačelnice, na području grada odvijaju se tri veće investicije - asfaltiranje devet nerazvrstanih cesta, ukupne duljine od 2,7 kilometara. Radi se i prilazna cesta od Plodina prema novim zgradama. Održan je i niz sastanaka vezan uz smirivanje prometa, pogo-
tovo u blizini škola. Prema njenim riječima, završetak tih zahvata očekuje se do početka ove školske godine. Ipak, trenutno najvažnija investicija je u Parku Milana Prpića koji
će biti dnevni boravak za sve generacije. - To je naš zeleni otok u pozitivnom smislu. Sastojat će se od dječjeg igrališta s modernim spravama, toboganima, mrežama za penjanje, trampolina, ljuljački, zatim cijevi kroz koje se klinci mogu provlačiti pa sve do umjetnih brda. Drugi dio se tiče košarkaškog terena sa specijalnom podlogom za više vrsta sportova. Hortikultura se neće moći izvesti zbog vrućina pa će to biti gotovo u listopadu ili studenom –objasnila je i najavila Đurek. Ukidanje zelenih otoka Pri kraju sjednice, kod zadnje točke dnevnog reda, gradonačelnica je najavila ukidanje zelenih otoka za odlaganje otpada zbog loših iskustava. Kako je istaknula, slika govori više od tisuću riječi. Do sada su na području Zaboka već ukinuta tri, a foto dokumentacija koja je prikupljena
Vrančić: 'Tim sredstvima mogli bismo sto posto financirati boravak sve djece u zabočkom vrtiću Zipkica'
prikazuje ne zelene otoke već odlagališta građevinskog materijala, namještaja, sanitarija... - Tome bismo priložili i onaj dio kako građani mogu zbrinuti svoj otpad, a to je prvenstveno da se svaki dan od 11 do 18 sati mogu javiti u dvorište komunalnog poduzeća i odložiti svoj komunalni otpad. Isto tako, omogućeno je našim sugrađanima mobilno reciklažno dvorište koje dolazi u svaki kvart petkom i prema rasporedu seli. Nismo ostali bez alternative, ne trebamo otpad voziti ne znam kuda, praktički nam se može preuzeti na kućnom pragu ili u centru grada – objasnila je. - Pet tjedana je prošlo od kada smo došli u Zabok, nastavljamo ritam radova. Dosta toga smo preuzeli, provodimo mnogo stvari koje su već bile zapisane u proračunu. Uz to, mahom po mjesnim odborima realiziramo komunalne radove – rekla je. Prihvaćene točke
Na sjednici je svoje izvješće o radu i financijska izvješća za prošlu go-
dinu podnijela Plavinka d.o.o. kao i Komunalno Zabok d.o.o. i Vatrogasna zajednica Grada Zaboka. Ta su izvješća jednoglasno prihvaćena, dok su godišnje izvješće o radu i financijska izvješća za prošlu godinu prihvaćena s 12 glasova za, a jednim protiv. Jednoglasno je prihvaćena i Odluka o osnivanju Savjeta mladih koji će imati pet članova. Nadalje, prihvaćena je i Odluka o raspoređivanju sredstava za financiranje redovitih političkih aktivnosti u ovoj godini prema kojoj svaki vijećnik dobiva 265,45 eura, a vijećnice još 10% na taj iznos. Prihvaćen je i prijedlog plana rasvjete grada Zaboka kao i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića Zipkica te zapošljavanje dvaju odgojitelja na neodređeno vrijeme. Prijedlog Odluke o sufinanciranju troškova produženog boravka Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskog u školskoj godini 2025./2026., Izvješće o godišnjem planu upravljanja imovinom-nekretninama Grada Zaboka za 2024. te Izvješće o korištenju proračunske zalihe za razdoblje siječanj – lipanj 2025. prihvaćeni su jednoglasno. Druga sjednica Gradskog vijeća pokazala je aktivan investicijski zamah u svim segmentima – od predškolskog odgoja i urbane kulture do infrastrukturnih zahvata. I dok se rebalans podržao konsenzusom, rasprave o prioritetima ulaganja pokazale su da će i iduće sjednice donijeti zanimljive polemike.
Uskoro novo središnje mjesto boravka na otvorenom, igre, sporta i druženja za sve generacije
Cijeli prostor bit će ograđen i opremljen modernom LED rasvjetom kako bi se osigurala sigurnost i ugodna atmosfera i u večernjim satima
ZABOK - U tijeku su radovi na uređenju Parka Milana Prpića, koji će postati novo središnje mjesto boravka na otvorenom, igre, sporta i druženja za sve generacije. Park je osmišljen kao višenamjenski prostor koji objedinjuje dječja igrala, sportske sadržaje, prostore za odmor te kvalitetno oblikovanu urbanu opremu. U sklopu parka bit će postavljeno dječje igralište s ljuljačkama, klackalicama, toboganima, trampolinima i mrežom za penjanje, igralna brda i dekorativni elementi od gumene podloge, interaktivni elementi za igru, uključujući govornu trubu, novo košarkaško igralište s modernom podlogom i opremom, klupice za sjedenje, koševi za otpad i elementi za sjedenje od otpornih materijala, česma s pitkom vodom, stup s vodenim mlaznicama za ljetne mjesece te držači za bicikle. Cijeli prostor bit će ograđen i opremljen
Otvorenje parka najavljeno je za kraj ljeta
modernom LED rasvjetom kako bi se osigurala sigurnost i ugodna atmosfera i u večernjim satima.Uređenjem Parka Milana Prpića
Grad Zabok dobiva novi, atraktivni javni prostor koji će služiti kao mjesto okupljanja, aktivnog boravka i zajedništva, osobito za djecu,
mlade i obitelji. Otvorenje parka najavljeno je za kraj ljeta, a o točnom datumu javnost će biti pravovremeno obaviještena putem
službenih kanala Grada. Predmetni projekt sufinanciran je sredstvima Ministarstva turizma i sporta (dio koji se odnosi na sportski
Ukidaju se zeleni otoci na području Grada Zaboka
teren), te Ministarstva demografije i useljeništva (dio koji se odnosi na dječje igralište) – kažu u Gradu Zaboku. (zl)
Grad Zabok i komunalno poduzeće odlučili su preusmjeriti sustav gospodarenja otpadom na učinkovitije i nadzirane modele
ZABOK - Komunalno poduzeće Komunalno - Zabok d.o.o. obavještava građane da će se tijekom narednog razdoblja postupno ukloniti svi zeleni otoci s područja Grada Zaboka. - Nažalost, zeleni otoci su postali mjesta učestalog nepropisnog odlaganja otpada – od glomaznog i građevinskog otpada do starih kućanskih aparata i miješanog komunalnog otpada. Takvo ponašanje narušava izgled grada, stvara nehigijenske uvjete i izaziva dodatne troškove za komunalni sustav. S obzirom na navedeno, Grad Zabok i komunalno poduzeće odlučili su preusmjeriti sustav gospodarenja otpadom na učinkovitije i nadzirane modele – kažu u Gradu. Građanima su i dalje dostupne sljedeće mogućnosti za pravilno zbrinjavanje otpada – reciklažno dvorište na adresi K. Š. Gjalskog 31 (bivše sjedište Komunalno-Zabok). Otpad se može dovesti svakodnevno, uz prethodnu najavu na telefon: 049/492357, 049/492-358, 049/226-630 te Email: komunalno-zabok@kr.t-com. hr. Radno vrijeme je ljeti od 11 do 18 sati, a zimi od 10 do 17 sati. Grad Zabok i Komunalno-Zabok d.o.o. provode i uslugu prikupljanja otpada putem mobilnog reciklažnog dvo-
Raspored možete pronaći na mrežnim stranicama komunalnog poduzeća. - Pozivamo sve građanke
INTERVJU Uoči Dana općine Lobor, razgovarali smo s načelnicom Ljubicom Jembrih
Uoči Dana Općine Lobor i vrhunca manifestacije Janine 2025. razgovarali smo s načelnicom Općine Lobor i saborskom zastupnicom Ljubicom Jembrih. Brojni projekti, među kojima i najveći projekt u povijesti Općine - Centar za starije osobe Lobor, ali i oni manji koji imaju veliki značaj za mještanke i mještane Lobora, samo su neke od tema razgovora
Prošlo je godinu dana od zadnje proslave Dana Općine. U kojoj ste mjeri zadovoljni proteklom godinom?
Jembrih: Protekla godina možda je bila jedna od najznačajnijih godina u novijoj povijesti Općine. Govorim to iz razloga jer smo započeli s najvećim kapitalnim projektom u povijesti Općine i s nestrpljenjem iduće godine očekujemo dovršetak izgradnje Centra za starije osobe Lobor te njegovo stavljanje u funkciju. Osim toga, pripremili smo niz projekata od kojih je dobar dio njih i odobren, tako da je pred Općinom, zajedno s gradnjom Centra, možda i najveći investicijski ciklus, i to u svim segmentima.
Već ste u prethodnom odgovoru na neki način naglasili koji je projekt u ovom trenutku najznačajniji?
Jembrih: Svakako najvažnija i najveće investicija, najveća investicija u povijesti Općine Lobor, je izgradnja Centra za starije osobe Lobor koji je već u podmakloj fazi, što se vidi kada se dođe na gradilište u Petrovu Goru. Radi se o investiciji od 6.138.292,68 eura, a cijeli je iznos odobren iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti preko Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.Vrijedi podsjetiti kako će se projektom realizirati investicija izgradnje i opremanja Centra za starije osobe Lobor. Centar će nuditi institucijske usluge – uslugu smještaja u Centru za 93 korisnika te izvaninstitucijske usluge – uslugu boravka, uslugu psihosocijalne podrške kao i uslugu pomoći u kući. U samom Centru biti će smješten i prostor za li-
'Krećemo u proširenje vrtića koji trenutačno ima jednu jasličku i tri vrtićke skupine. Dječji će se vrtić dograditi za još jednu jasličku i jednu vrtićku skupinu. Povećat ćemo kapacitete vrtića za 32 djece'
U Loboru će se izgraditi višestambena zgrada s ukupno 6 stanova, namijenjenih stambenom zbrinjavanju mladih osoba i mladih obitelji
ječnika obiteljske medicine te odjel za osobe s Alzheimerovim i drugim demencijama. Ovdje se ne radi samo o projektu važnom za Općinu Lobor, već za cijelu Krapinsko - zagorsku županiju. Izuzetno smo ponosni što smo ovim projektom pokazali da, iako smo po broju ljudi, površini i općinskoj upravi, mala općina, znamo osmisliti, prijaviti, dobiti i evo realizirati ovako veliki i značajan projekt.
Do projekta Centra za starije osobe Lobor, dječji vrtić bio je jedan od najvećih kapitalnih projekata. Iako je otvoren tek prije nekoliko godina, kreće se u njegovu dogradnju radi sve većih potreba za smještajem djece u vrtić?
Jembrih: Izgradnja i opremanje dječjeg vrtića, vrijednosti u to vrijeme gotovo milijun eura, stvorila je uvjete za provedbu programa predškolskog odgoja na području Općine. Projektom je osigurana adekvatna i kvalitetna odgojno - obrazovna infrastruktura, kao i osnovni preduvjeti za kvalitetan život stanovnika Općine. Ono što nas svakako veseli je da su kapaciteti vrtića postali premali, što znači da je realizacija tog projekta bila potreba, ali i značajna stvar za naš Lobor. Zato sada krećemo u proširenje vrtića odnosno realizaciju projekta koji je usmjeren na dogradnju postojećeg Dječjeg vrtića koji trenutačno ima jednu jasličku i tri vrtićke skupine. Kroz spomenuti projekt dječji će se vrtić dograditi za još jednu jasličku i jednu vrtićku skupinu. Povećat ćemo kapacitete vrtića za 32 djece. U konačnici naš vrtić u Loboru moći će pohađati 104 djece.
U biti Vi se kao načelnica nalazite u "teškoj" poziciji da odaberete najznačajniji projekt jer ih ima mnogo koji su kapitalni i po sredstvima i po važnosti. Skori početak gradnje višestambene zgrade za mlade sigurno je jedan od
tih projekata?
Jembrih: Tako je. Na projekt izgradnje višestambene zgrade izuzetno smo ponosni. Potpisan je sporazum s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih koji nam je i nedavno uručio ministar Branko Bačić na svečanosti u Varaždinu. Tim će se projektom u Loboru izgraditi višestambena zgrada s ukupno 6 stanova, namijenjenih stambenom zbrinjavanju mladih osoba i mladih obitelji. Ovo je iznimno važan projekt za našu općinu jer se njime izravno ulaže u budućnost, u mlade ljude i obitelji kojima želimo osigurati kvalitetne uvjete za život i ostanak u Loboru.
Među velike projekte ulazi i rekonstrukcija vatrogasnog doma DVD - a Lobor?
Jembrih: Kada govorimo i velikim projektima nikako ne smijem
izostaviti projekt "Rekonstrukcije građevina mješovite namjene
'Centar za starije osobe Lobor projekt je važan se ne samo za Općinu Lobor, već za cijelu Krapinsko - zagorsku županiju'
(općinski dio) u vatrogasni dom DVD Lobor" koji je službeno prihvaćen za financiranje iz fondo-
va Europske unije. Ukupna vrijednost prihvatljivih troškova iznosi 1.927.707,93 eura, a čak 1.638.551,74 eura, odnosno 85 posto, osigurano je kroz bespovratna sredstva. Ovim projektom postojeći objekt dobit će novu namjenu te će biti potpuno prilagođen potrebama Dobrovoljnog vatrogasnog društva Lobor. Planirana rekonstrukcija obuhvaća uređenje garažnog prostora za vatrogasna vozila i opremu, sanitarnih čvorova, uredskih i zajedničkih prostorija te energetski učinkovitu obnovu objekta. Vatrogasci su prvi kada treba pomoći, bilo da je riječ o požarima, poplavama ili drugim kriznim situacijama. Njihova predanost, spremnost i požrtvovnost neprocjenjivi su za našu zajednicu. Zbog toga je naša dužnost stvoriti im što bolje uvjete za rad. Ovaj projekt nije samo ulaganje u zgradu, već je to ulaganje u sigurnost svih naših mještana, ali i priznanje trudu naših vatrogasaca.
Dokumentarni film Tigrovi Zagorja kroz autentična svjedočanstva i povijesne činjenice donosi priču o ratnom putu pripadnika 1. gardijske brigade Tigrovi podrijetlom iz Hrvatskog zagorja
Film je snimljen povodom obilježavanja 35. godišnjice ustrojavanja ove legendarne gardijske brigade, a prikazuje najvažnije trenutke iz Domovinskog rata
KRAPINA - U Festivalskoj dvorani u Krapini, u četvrtak 18. srpnja, održana je promocija dokumentarnog filma Tigrovi Zagorja, koji kroz autentična svjedočanstva i povijesne činjenice donosi priču o ratnom putu pripadnika 1. gardijske brigade Tigrovi podrijetlom iz Hrvatskog zagorja.
Zahvala
Program je započeo himnom Republike Hrvatske, minutom šutnje te obraćanjem predsjednika Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade Tigrovi Krapinsko-zagorske županije, Zdravka Ivaneka. - Ja sam najponosniji čovjek jer sam bio dio najelitnije gardijske brigade – 'Tigrova' – stoga i dan danas s pono-
Produkciju filma potpisuje Tvornica kadrova. Film je ostvaren uz financijsku podršku Krapinskozagorske županije, Ministarstva hrvatskih branitelja te više zagorskih poduzetnika, općina i gradova iz županije
som nosim ovu oznaku. Što se filma tiče, u realizaciju smo krenuli uz nagovor Dalibora Hržice, a velika podrška nam je bio župan i Županija. Oni su nam dali najviše financijskih sredstava, tako da smo mogli pokrenuti inicijativu za snimanjem filma - rekao je predsjednik Ivanek te poimenično zahvalio svima koji su pomogli u nastanku filma. Na promociji je bio i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, koji je nakon prikazivanja filma istaknuo kako se diljem Hrvatske s poštovanjem govori o zagorskim Tigrovima, njihovom doprinosu u obrani i stvaranju Republike Hrvatske. - Dečki su se ponovo vratili u 1991., u početke same agresije Srbije na Hrvatsku, sjetili se svojih prvih terena, svih bojišta koja su prošli, svih svojih poginulih prijatelja i sigurno vrlo emotiv-
no za sve koji su sudjelovali u Domovinskom ratu - rekao je župan Kolar te dodao da mu je čast što je Županija mogla pomoći u financiranju čitavog projekta.
Nemjerljiv doprinos
Film je snimljen povodom obilježavanja 35. godišnjice ustrojavanja ove legendarne gardijske brigade, a prikazuje najvažnije trenutke iz Domovinskog rata — od Dubrovnika i Ogulina, preko Velebita i Kapele, do Novske i Kostajnice — gdje su Zagorci, pripadnici Tigrova, dali svoj nemjerljiv doprinos obrani Hrvatske. Dokumentarac je rezultat višemjesečnog rada i terenskog snimanja, a donosi emotivne priče veterana, snimke s bojišta i detaljan povijesni pregled ratnih operacija. Tijekom Domovinskog rata u brigadi Tigrovi poginulo je 367
Dokumentarac je rezultat višemjesečnog rada i terenskog snimanja, a donosi emotivne priče veterana, snimke s bojišta i detaljan povijesni pregled ratnih operacija. Tijekom Domovinskog rata u brigadi Tigrovi poginulo je 367 pripadnika, a šest ih se još vodi kao nestale
pripadnika, a šest ih se još vodi kao nestali. Kroz neprijateljske logore prošla su 191 Tigra, dok ih je u borbama ranjeno čak 1.711. Među njima bilo je i oko 400 Zagoraca, od kojih je njih 30 izgubilo život, uključujući i Željka Pavića – Kalca – prvog poginulog branitelja iz Krapinsko-zagorske županije. Zanimljivo
je da je promocija filma održana samo dan nakon što bi Pavić proslavio svoj 58. rođendan. Produkciju filma potpisuje Tvornica kadrova. Film je ostvaren uz financijsku podršku Krapinsko-zagorske županije, Ministarstva hrvatskih branitelja te više zagorskih poduzetnika, općina i gradova iz županije. (zl)
Županijska skupština Krapinsko-zagorske županije objavila je Javni poziv
KRAPINA - Županijska skupština Krapinsko-zagorske županije objavila je Javni poziv za isticanje kandidatura za članove i članice Županijskog savjeta mladih – savjetodavnog tijela Županije koje zagovora prava, potrebe i interese mladih. Ovim javnim pozivom bira se 11 članica i članova, koji moraju imati između navršenih petnaest i navršenih trideset godina života te prebivalište ili boravište na području Krapinsko-zagorske županije. Župan Željko Kolar je na dosadašnjem radu zahvalio svim članicama i članovima dosadašnjih saziva savjeta mladih te pozvao sve ovlaštene
Kandidature za novi saziv mogu se dostaviti do 16. kolovoza
prijavitelje da istaknu kandidature za njegov sedmi saziv. - Naš Savjet mladih nije forma, nego stvarni prostor u kojem se čuje glas mladih ljudi – i ono što kažu, zaista uvažavamo. Vjerujem da među mladima u našoj županiji ima puno onih koji su spremni preuzeti inicijativu, iskazati svoje stavove i sudjelovati u kreiranju javnih politika koje se tiču ne samo njihove generacije, već i društva u cjelini. Zato ih pozivam – uključite se, prijavite se, donesite svoju energiju i viziju u Savjet. To nije samo prilika, to je odgovornost i čast - poručio je župan Kolar te naglasio posjetio da Savjet mla-
dih Krapinsko-zagorske županije proglašen primjerom dobre prakse za čitavu Hrvatsku. Pravo predlaganja kandidatura imaju učenička vijeća, studentski zborovi, pomladci političkih stranaka, sindikalne i strukovne organizacija u Republici Hrvatskoj, udruge koje su sukladno statutu ciljno i prema djelatnostima opredijeljene za rad s mladima i za mlade, udruge nacionalnih manjina te neformalne skupine mladih koje se sastoje od najmanje 25 mladih s prebivalištem ili boravištem na području Županije. Kandidature za novi saziv mogu se dostaviti do 16. kolovoza 2025. godine. (zl)
ZABOK – U srijedu 16. srpnja 2025. godine su u posjet Gradu Zaboku i Centru urbane kulture Regenerator došli mladi iz Društva Kreativne Mladine iz Murske Sobote (Republika Slovenija). Posjet je bio vezan za primjere suradnje iz-
među Grada Zaboka i organizacija civilnog društva. Posjetiteljima je najzanimljiviji primjer navedene suradnje izgradnja i rad Centra urbane kulture Regenerator, a kojeg su posjetili nakon sastanka s gradonačelnicom Valentinom Đurek. (zl)
Zlatarski i belečki osnovci otputovali na desetodnevno ljetovanje
Grad Zlatar sufinancira 50% troškova, dok za učenike slabijeg imovinskog stanja pokriva cjelokupan iznos putovanja
ZLATAR - Učenici trećih razreda Osnovne škole Ante Kovačića Zlatar i Osnovne škole Belec otputovali su na desetodnevno ljetovanje i školu plivanja u Nerezine na Malom Lošinju. Ovo je već šesta godina zaredom da Grad Zlatar provodi ovaj program. - Cilj nam je omogućiti djeci nezaboravno iskustvo, učenje plivanja i boravak na moru u sigurnom i organiziranom okruženju. Grad Zlatar sufinancira 50% troškova, dok za učenike slabijeg imovinskog stanja pokrivamo cjelokupan iznos putovanja. Veliko hvala Gradu Vrbovcu i Gradskim objektima Vrbovec na višegodišnjoj suradnji i ustupanju prostora koji našim učenicima i učiteljima omogućuju kvalitetan smještaj i boravak. Svim učenicima, učiteljima i voditeljima želim sretan put, puno igre, sunca, prijateljstva i plivanja! – poželjela je gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek. (zl)
Zagorska javna vatrogasna postrojba u tri mjeseca imala gotovo 100 intervencija
Intervencije obuhvaćaju širok spektar aktivnosti, od požara i tehničkih intervencija do izvida i pružanja pomoći drugim službama
Jakov Tuković ZABOK
Urazdoblju od 1. travnja do 30. lipnja 2025. godine, Zagorska javna vatrogasna postrojba intervenirala je ukupno 96 puta, kako navode u svom tromjesečnom izvješću. Ove intervencije obuhvaćaju širok spektar aktivnosti, od požara i tehničkih intervencija do izvida i pružanja pomoći drugim službama.
Najviše intervencija zbog požara na otvorenom
Najveći broj intervencija, njih 46, odnosio se na gašenje požara – kako na otvorenom prostoru (trava, nisko raslinje, dimnjaci), tako i u objektima. Nadalje, bilo je osam tehničkih intervencija u prometu. Vatrogasci su spašavali osobe iz vozila, uklanjali olupine i sanirali kolnike nakon nesreća. Zagorska javna vatrogasna postrojba u ovom razdoblju imala je i jednu intervenciju sanacije kolnika i opasne tvari. Radilo se o ispiranjima kolnika i uklanjanju masnih mrlja, što je nužno radi osiguranja sigurnosti u prometu, posebno kod izljeva goriva i maziva. Vatrogasci su odradili i jedan izvid. Oni se provode kod prijava dima, mogućih požara ili drugih sumnjivih situacija, gdje nije nužno intervenirati gašenjem, ali je potre-
U razdoblju od tri mjeseca imali su i tri lažne dojave što, kako ističu, nepotrebno angažira operativne snage i resurse te apeliraju na građane da odgovorno koriste brojeve žurnih službi
ban stručni nadzor. Zabilježene lažne dojave U razdoblju od tri mjeseca imali su i tri lažne dojave što, kako ističu, nepotrebno angažira operativne snage i resurse te apeliraju na građane da odgovorno koriste brojeve žurnih službi. Ostalih tehničkih i operativnih intervencija bilo je 37. U ovu kategoriju spadaju ra-
zličite aktivnosti poput uklanjanja stabala, asistencija drugim službama, otvaranja vrata, ispumpavanja vode, osiguravanja prostora i slično. - Velika zahvala ide svim našim djelatnicima i vatrogascima na požrtvovnosti, stručnoj spremnosti i brzini reakcije. Zahvaljujemo i svim građanima na povjerenju, suradnji i podršci u svakodnevnom radu - napisali su u izvješću.
Darivanje novorođenih Humčana i Humčanki
blju od siječnja do kraja lipnja 2025. rođeno je ukupno 14 djece. – Nadamo se da će ih u budućnosti biti još više – poručili su iz Općine. (zl) U prvoj polovici godine rođeno 14 mališana
Tom prilikom uručeni su prigodni darovi i novčana potpora kao potpora mladim obiteljima te poticaj za poboljšanje demografske slike općine. U razdo-
MAČE - Općina Mače i ove godine nagrađuje učenike završnih razreda osnovne i srednje škole za usjehe u školovanju. Nagrade se dodjeljuju učenicima koji su sve razrede osnovne ili srednje škole završili s odličnim uspjehom, i koji su sudjelovali na međunarodnom, državnom ili županijskom natjecanju te ostvarili jedno od prva tri mjesta. Učenici s područja Općine Mače, koji su pohađali osnovne škole u Maču, Zlataru, Loboru, Mihovljanu, Bedekovčini i Brestovcu Orehovečkokm te učenici srednjih škola s područja Krapinsko-zagorske županije ne trebaju podnositi zahtjeve za nagrade, već za njih dostavu podataka traži općinska načelnica izravno od škole. Za nagradu se trebaju prijaviti oni učenici koji su pohađali osnovnu ili srednju školu izvan Krapinsko-zagorske županije. Kod prijave treba priložiti presliku svjedodžbe
Mladenka Mikulec Šimunec
i dostaviti original na uvid u Općinu ili potvrdu škole o ostvarenim rezultatima na natjecanjima. Rok za prijavu je 11. kolovoza, a obras-
ci za prijavu mogu se preuzeti na web stranici Općine Mače ili u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine. (zl)
U trećem ovogodišnjem ciklusu darivanja, prikupljeno 398 doza krvi
Idući ciklus darivanja krvi u planu je u listopadu
KRAPINA - U organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Krapina, ekipa Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu iz Zagreba prikupila je 398 doza krvi u trećem ovogodišnjem ciklusu darivanja krvi. Akcijama je pristupilo 439 dobrovoljnih davatelja krvi, a 41 njih zbog zdravstvenih razloga nije moglo dati krv. U pet dana u Pučkom otvorenom učilištu u Krapini prikupljena je 351 doza krvi i u akciji u Restoranu "Zagorka" u Đurman-
cu 47 doza krvi. Krv je prvi put dalo 10 dobrovoljnih davatelja krvi, a oni su; Haldek Mirko, Miletić Jurica, Cerovečki Marko, Frajzman Ivana, Pavić Martin, Sopek Jana, Vodolšak Nikola, Brodar Vita, Hršak Josip i Pavlinić Stjepan. - U ovom ciklusu darivanja krvi imali smo darivatelja koji je krv dao 100 puta, a to je Malogorski Davorin iz Radoboja te mu ovim putem čestitamo na jubilarnom darivanju krvi. U Gradskom društvu Crvenog križa
Konstituirani
'Mjesni odbori imaju važnu ulogu u predstavljanju interesa i potreba mještana'
MAČE - Nakon provedenih izbora za članove vijeća mjesnih odbora, Općina Mače održala je konstituirajuće sjednice svih mjesnih odbora, čime su stvoreni temelji za još bolju i kvalitetniju komunikaciju između mještana i Općine. Na području Općine Mače djeluju ukupno četiri mjesna odbora koji obuhvaćaju sljedeća naselja: Mače i Mače pod brijeg, Mali i Veliki Bukovec, Mali i Veliki Komor, Peršaves – Delkovec – Vukanci – Frkuljevec. Na konstituirajućim sjednicama izabrani su predsjednici i članovi vijeća mjesnih odbora. Predsjednik MO Mače i Mače pod brijeg je Karlo Đuro Čehulić, zamjenik predsjednika Miro Kudelić, a članovi Vijeća Ljiljana Behin, Robert Kipa, Mladen Miholić, Željko Čukman i Antonio Premur. Za predsjednicu MO Mali i Veliki Bukovec izabrana je Ana-Anita Mutak, njezin je zamjenik Božek Meštrović, a članovi Vijeća su Srećko Tuškan, Nevenka
Sedak-Benčić, Dane Kurjega, Božidar Kocijan i Zlata Bodalec. Na čelu MO Mali i Veliki Komor je Dražen Sedak, zamjenik predsjednika je Dražen Ivančir, a članovi vijeća Matilda Ađič Ivančir, Danijel Cerčić i Viktor Petanjek. U MO Peršaves – Delkovec – Vukanci – Frkuljevec predsjednik je Stjepan Počekal, zamjenik predsjednika Siniša Sedlar, a članovi vijeća Filip Sedlar, Stjepan Košić, Đurđica Kondres, Milena Androić i Mateja Spevec. - Mjesni odbori imaju važnu ulogu u predstavljanju interesa i potreba mještana, aktivno sudjeluju u planiranju i provedbi aktivnosti na lokalnoj razini te služe kao most između građana i Općine. Čestitamo svim novoizabranim članovima i predsjednicima vijeća mjesnih odbora! Želimo vam uspješan rad, suradnju i ostvarenje ideja i projekata koji će doprinijeti razvoju i boljoj kvaliteti života u našoj zajednici –kažu u Općini Mače. (zl)
Javna rasprava o prijedlogu izmjene Prostornog plana
Javno izlaganje o Prijedlogu plana održat će se 24. srpnja u prostorijama općinske vijećnice od 11 do 12 sati
Krapina izuzetno smo zadovoljni sa odazivom u ovom ljetnom ciklusu darivanja krvi. Zahvaljujemo Restoranu "Zagorka" Đurmanec što su nam i ovaj put ustupili besplatan prostor za akcije dobrovoljnog davanja krvi. Posebno zahvaljujemo svim dobrovoljnim darivateljima krvi koji su se nesebično odazvali na ove akcije te ih pozivamo na sljedeći ciklus darivanja krvi koji se planira održati u listopadu 2025. godine – kažu u GDCK Krapina. (zl)
HRAŠĆINA - Općina Hrašćina provodit će javnu raspravu o prijedlogu izmjene i dopune prostornog plana uređenja općine i to od 21. srpnja do 4. kolovoza ove godine. Za vrijeme trajanja javne rasprave Prijedlog plana bit će izložen na javni uvid u prostorijama Općine u periodu od 10 do 11 sati. Javno izlaganje o Prijedlogu plana održat će se 24. srpnja u prostori-
jama općinske vijećnice od 11 do 12 sati. Iz Općine je upućen poziv svima zainteresiranima da sudjeluju u javnoj raspravi te da svoje prijedloge i primjedbe mogu upisati u knjigu primjedbi tijekom javnog uvida, u zapisnik s javnog izlaganja za vrijeme trajanja javnog izlaganja ili ih uputiti u pisanom obliku na adresu Općine zaključno s 4. kolovoza. (zl)
"PEDALIRAJ I UŽIVAJ! BISER ZAGORJA OTKRIVAJ – KLANJEC BIKE": Odobren "smart city" projekt za sustav javnih bicikala u gradu
Grad Klanjec na ovom je natječaju mogao ostvariti do 50% iznosa kojeg sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti te je maksimalan iznos od 50% Fond i odobrio, a ukupna vrijednost projekta iznosi 31.693,31 €
KLANJEC - Gradonačelnik Zlatko Brlek prisustvovao je dodjeli ugovora predstavnicima lokalnih i regionalnih jedinica čiji su projekti odabrani na Javnom natječaju za poticanje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ministrica Marija Vučković, direktor Fonda Luka Balen te državni tajnici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Anja Bagarić i Željko Vuković uručili su gradonačelniku Klanjca ugovor za odobreni projekt "Pedaliraj i uživaj! Biser Zagorja otkrivaj-Klanjec bike!", a vrijednost bespovratne potpore iznosi 15.846,66 €. Digitalni senzor
Posjetiteljima će sada biti omogućeno da prođu vrlo lijepe biciklističke rute koje povezuju ključne lokalitete na klanječkom području. Ujedno sustav omogućava jednostavan, brz i ekološki prihvatljiv način prijevoza unutar grada
Novim projektom uvodi se sustav javnih bicikala u gradu i to nabavom 10 električnih bicikala i jednom punionicom. Dodatno, implementacijom digitalnog senzora za brojanje pješaka na pametnom pješačkom prijelazu, i to onom u naselju Gredice kod vatrogasnog doma, omogućit će se prikupljanje podataka o pješačkom prometu, što će pomoći u optimizaciji prometnih rješenja, povećanju sigurnosti i prilagodbi infrastrukture prema stvarnim potrebama građana. Očuvanje baštine i održivi turizam
"Pedaliraj i uživaj! Biser Zagorja otkrivaj – Klanjec bike" savršeno povezuje očuvanje kulturne baštine ovog
Grad uputio Javni poziv za korištenje javnih površina za pružanje ugostiteljskih usluga
kajkavskih riječi
ZLATAR – Grad Zlatar raspisao je javni poziv za korištenje javnih površina u Parku hrvatske mladeži u Zlataru te prostora školskog igrališta u Belcu za obavljanje ugostiteljskih djelatnosti u sklopu održavanja 56. Dana kajkavske riječi. Privremeno korištenje javnih površina u Zlataru odobrava se za 19., 20., 26., 27. i 28. rujna, a u Belcu za 20. i 21. rujna. Rok za prijavu je osam dana od dana objave natječaja, koji je na službenim mrežnim stranicama Grada Zlatara, objavljen 10. srpnja. Obrazac i upute za prijave mogu se preuzeti na mrežnim stranicama Grada Zlatara. (zl)
područja s održivim turizmom. Razvijanjem sustava javnih električnih bicikala posjetitelji će imati priliku istražiti povijesne, kulturne i prirodne znamenitosti na ekološki prihvatljiv način. Električni bicikli pokazuju se danas kao idealno sredstvo za obilazak kulturnih spo-
menika, povezujući prirodnu ljepotu i kulturno naslijeđe, a posjetiteljima sada će biti omogućeno da prođu vrlo lijepe biciklističke rute koje povezuju ključne lokalitete na klanječkom području. Ujedno sustav omogućava jednostavan, brz i ekološki prihvatljiv način prijevoza unutar grada. S obzirom na VI. skupinu razvijenosti, Grad Klanjec na ovom je natječaju mogao ostvariti do 50% iznosa kojeg sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti te je maksimalan iznos od 50% Fond i odobrio, a ukupna vrijednost projekta iznosi 31.693,31 €. (zl)
Kreće izgradnja dječjeg igrališta u Križanču, načelnik
Igralište će biti izgrađeno u sklopu Društvenog doma Križanče, a rok za izvođenje radova je 1. listopad 2025. godine
BEDEKOVČINA - U naselju Križanče, u Općini Bedekovčina, uskoro započinje izgradnja novog dječjeg igrališta koje će djeci, mladima i obiteljima pružiti sigurno i kvalitetno mjesto za igru, druženje i razvoj socijalnih vještina. Riječ je o projektu Općine Bedekovčina, koji se provodi uz sufinanciranje Ministarstva demografije i useljeništva. Ugovor i izvođači Općinski načelnik Željko Odak je 15. srpnja potpisao ugovor o izvođenju radova izgradnje i opremanja dječjeg igrališta u Križanču te o provođenju stručnog nadzora. Radove izgradnje i opremanja izvodit će GCP d.o.o. iz Varaždina, a vrijednost radova s PDVom iznosi 74.137,50 eura. Ukupna vrijednost stručnog nadzora iznosi 2.300,00 eura, a nadzor će vršiti Ured ovlaštenog inženjera građevinarstva Vukić Nikola iz Bedekovčina. Općina Bedekovčina prijavila je projekt "Izgradnja i opremanje dječjeg igrališta u Križanču" na Javni poziv Ministarstva demografije i useljeništva "Do-
stupnost kvalitetnih i priuštivih sadržaja za djecu u lokalnim zajednicama kroz opremanje i uređenje igrališta za djecu". Ostvareni i ugovoreni iznos sufinanciranja iznosi 49.911,51 eura.
Radovi
Predmetnim projektom izgradit će se i opremiti dječje igralište u Križanču čime će se doprinijeti kvaliteti života zajednice te kvalitetnom provođenju vremena djece i mladih. Cilj projekta je osigurati prostor za sigurno i kvalitetno provođenje slobodnog vre-
mena djece i mladih te jačanje njihovih socijalnih vještina i inkluzije. Igralište će biti izgrađeno u sklopu Društvenog doma Križanče, a rok za izvođenje radova je 1. listopad 2025. godine. Predviđeni su sljedeći radovi i oprema: pripremni radovi, radovi rušenja, zemljani radovi, dječje igralište (temelji za opremu i sprave, podloga i sl.), konstrukcija nogostupa, izvedba ograde, elektrotehnički radovi, dvije ljuljačke, penjalica, tobogan, dvije klupe, dva koša za otpad te trošak transporta i montaže na pripremljenu podlogu. (zl)
LOBOR - Samo godinu dana nakon izgradnje i otvorenja prvog teniskog terena u Vojnovcu, investicija se pokazala itekako opravdanom. Naime, u sklopu manifestacije Janine 2025. kojom se u Loboru obilježavaju Dani općine, u petak i subotu na tom je terenu organiziran Janinski turnir u tenisu. Natjecatelji su se okušali u dvije kategorije - "Classic" za početnike i "Tour" za natjecatelje. U prvoj kategoriji najbolji je bio Dubravko Vujica, drugi David Martinuš, a treće su mjesto podijelili Dario Šeremet i Robert Kuharić. Najuspješniji u kategoriji natjecatelja bio je Nikola Žeželj, drugi Vedran Benković, dok su treće mjesto podijelili Filip Jurinić i Marijan Kerep. Oba je dana turnir bio odlično posjećen, stoga ovo nije bilo samo sportsko, već i društveno događanje. - Tenisko igralište i Janinski turnir novi su simboli aktivnog života i sporta u loborskom kraju, a mi smo ispunili svoj cilj da tenis što više približimo našim sumještanima, posebice onim najmlađima. Veseli me što su naši napori prepoznati i što turnir već u prvoj godini okuplja i sportaše i publiku. Ovo je najbolji pokazatelj da je ulaganje u sportsku infrastrukturu ulaganje u zdravlje i kvalitetniji život u našoj općini. Upravo stoga, nastavit ćemo izgradnju sportskih terena u svakom našem mjesnom odboru, što će omogućiti i velikima i malima bavljenje različitim sportovima. - istaknula je načelnica Općine
Lobor, Ljubica Jembrih. Uputila je poziv sumještanima, ali i stanovni-
POZNANOVEC - Okružena najmilijama i jedinom obitelji, Ivka Habulin iz Poznanovca obilježila je 103. rođendan. Uz nju su bili unuci Višnja i Željko, s kojim baka Ivka živi u domaćinstvu, praunuci Filip, Patrik i Mihael i prapraunuci Helena, Emanuel i Sebastijan. Višnja i Željko djeca su jedine kćeri slavljenice, pokojne kćeri Božice koja je preminula prije 20 godina. A suprug gospođe Ivke, Antun, umro je 2001. Radio je u mlinu i bavio se "malarijom". Nije izostala ni rođendanska torta, premda slavljenica izbjegava šećer i može se podičiti cjeloživotnom "dobrom linijom". Sve jede umjereno, uz savjet "zrelo voće nije zdravo svježe". Stoga voli kompote, voćne čajeve bez šećera, samo sa žlicom meda. Danas su to filter čajevi, a nekada pila je čaj od kamilice, lipe ili bazge. Cijeli joj je život omiljena rijetka juha, ne s previše tjestenine. Njezina je životna deviza: "Ne krevetu se dati". I toga se nastoji pridržavati. Kako je smještena u sobi na katu obiteljske kuće, u prizemlje ne silazi jer je slabijega vida. Šeta po sobi ili izađe na balkon. I nije dementna! Sama uzima propisane lijekove u točno određeno vrijeme. (Željko Slunjski)
cima cijele Krapinsko-zagorske županije da iskoriste priliku i uživaju u brojnim programima manifestacije Janine 2025. (zl)
Klapa Bistrica još jednom oduševila u finalu Festivala dalmatinskih klapa u Omišu
Visoko peto mjesto u trećem finalnom nastupu
OMIŠ/MARIJA BISTRICA – Klapa ''Bistrica'' odlično se i ove godine predstavila na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu. Nakon što su se treće godine zaredom plasirali u finale, u subotu su potvrdili napredak i stigli do svog najboljeg plasmana do sada. Naime, u svom prvom finalnom nastupu prije dvije godine bili su deseti, lani sedmi, a ove godine, nakon sjajnog nastupa stigli su do izvrsnog petog mjesta. Omiški klapski festival najprestižniji je takve vrste, a u svom već 59. izdanju ponudio je iznimno kvalitetne izvedbe i još jednu pobjedu zagrebačke Klape ''Bošket'', u fotofinišu ispred Klape ''Vinčace'' Novi Vinodolski. U ukupnom su zbroju imali jednak broj bodova, ali je ''Bošket'' dobio više poje-
dinačnih najvećih ocjena članova stručnog suda. Na završnici Klapa ''Bistrica'' je izvela skladbu ''Zemlja'' Mojmira Čačije i Jakova Dukića te vlastitu skladbu ''Memento mori'', koju je na stihove Lee Mraza iz Svetog Križa Začretja, napisao umjetnički voditelj Klape ''Bistrica'' Ivan Habazin, koji je već lani, nakon sedmog mjesta najavio kako žele dodatan napredak, što se godinu kasnije pokazalo preciznom predviđanjem. Spomenimo da je najviše glasova publike dobila Klapa ''Omiš'', a da su pobjedničke klape na ženskoj večeri, koja je na rasporedu bila večer ranije slavile Klapa ''Ventula'' iz Splita u ukupnom poretku i Klapa ''Mirabela CZK'' iz Omiša prema glasovima publike. (Elvis Lacković)
Preminula je Helena Kiš Šaulovečki, najstarija pripadnica jedne od najstarijih hrvatskih živućih plemićkih obitelji
Helena, djevojačkoga prezimena Dolžikov, rođena je u današnjoj Latviji, na obali Baltičkoga mora, u gradu Libavi, najznačajnijoj luci u Latviji, poznatom i pod imenom "grad u kojemu je rođen vjetar"
Željko Slunjski
Početkom srpnja Helena Kiš Šaulovečki u obiteljskoj kuriji Ščrbinec, nedaleko od ceste što povezuje Belec s Donjom Batinom, zakoračila je u 99. godinu. Nešto slabijega zdravlja, s kratkim boravkom u bolnici Bračak, ali ništa nije slutilo da se okreće posljednji list životnoga kalendara. Kameno zdanje u kojemu je živjela sa snahom Jadrankom, zamjenicom predsjednika Općinskoga suda u Zlataru, i njezinom majkom Danicom Hrkec, građeno je sredinom 15. stoljeća. Udajom Doroteje Bužanić za Franju Kiša Šaulovečkoga 1697. kurija je prešla u posjed jedne od najstarijih hrvatskih živućih plemićkih obitelji. Po dvorcu Šaulovcu nedaleko Varaždina nosili su plemićki pridjevak Šaulovečki (de Sawlowz). Ujedno je i najstarija trajno naseljena plemićka rezidencija do današnjih dana. Sin Vidislav, zlatarski odvjetnik, preminuo je 2. svibnja 2023. Njegova sestra Vilina živi u Münchenu, a Vekenega u Zagrebu. Stara hrvatska plemićka i pravnička obitelj od 16. do 20. stoljeća dala je hrvatskom narodu niz plemićkih sudaca i podsudaca, vojnih časnika i svećenika, velikih župana i podžupana, vlastelinskih posjednika i agronoma, književnika i publicista, odvjetnika i javnih bilježnika te političara i narodnih zastupnika u Hrvatskome saboru. I u takvu okružju svoj je život proživjela Helena čiji je život poput filmske priče i vrijedan je divljenja, ali je i svjedočanstvo o ljubavi koja je bila jača od svih nedaća i životnih prepreka koje su pratile bračno zajedništvo Helene i Karla pl. Kiša Šaulovečkoga.
Grad u kojemu Žje rođen vjetar Helena, djevojačkoga prezimena Dolžikov, rođena je u današnjoj Latviji, na obali Baltičkoga mo-
Helenin je život poput filmske priče i vrijedan je divljenja, ali je i svjedočanstvo o ljubavi koja je bila jača od svih nedaća i životnih prepreka koje su pratile bračno zajedništvo Helene i Karla pl. Kiša Šaulovečkoga
ra, u gradu Libavi, najznačajnijoj luci u Latviji, poznatom i pod imenom "grad u kojemu je rođen vjetar". Majka Bronislava bila je katolkinja rođena u Litvi i pripadala je poljskim plemenitašima. Otac Sergej bio je pravoslavac, rođen u malome mjestu blizu Vilniusa. Dolžikovi su također bili plemići, tzv. dvarjani, a u Petrogradu su bili predstavljeni carskoj obitelji. Sergej Sergejevič Dolžikov, zvan Serjoža, govorio je sedam jezika, a u kući u Libavi govorilo se ruski i njemački. Kad je počeo Drugi svjetski rat otac je slutio kakvo se
"Mutti", kako su Helenu oslovljavali najbliži, počiva sa svojom majkom, Karlom i Vidislavom u obiteljskoj grobnici na belečkome groblju
zlo sprema i govorio je kako moraju napustiti Libavu "jer će ih Rusi sve pobiti". Granice željene Švedske već su bile zatvorene, pa se brod usidrio u Kaliningradu (ruska eksklava između Poljske i Litve), pa je obitelj vlakom nastavila put do Poznanja u okupiranoj Poljskoj. Za nekoliko dana dobili su njemačko državljanstvo. Odveli su ih u Lissu, omanji garnizonski grad u zapadnome dijelu Poljske. U Lissi je Sergej 1942. umro od sarkoma, a godinu ranije Helenin brat Vladimir bio je ranjen na bojištu u Finskoj. Godine 1943. dobili su obavijest da je nakon tenkovske bitke pred Smolenskom proglašen nestalim.
Bijeg prema Hamburgu
Zimi 1945. Helena se s majkom ponovno spremala na bijeg, jer se bojišnica sve više približavala Lissi. S dva kofera sredinom veljače 1945. stigle su u Njemačku, u mjesto Lüneburg, južno od Hamburga. Bile su raspodijeljene na jedno seosko gazdinstvo, čiji su ih vlasnici dočekali mrka pogleda. Prema njima nisu bili blagonakloni. Helenina je želja bila postati medicinskom sestrom i nakon završena školovanja sedam je godina radila na neurologiji Sveučilišne bolnice Eppendorf. Odlazak na godišnji odmor 1957. u slovensko ljetovalište Portorož za Helenu je bio sudbonosan. Upoznala je Karla Kiša iz Ščrbinca, diplomiranoga pravnika koji je od 1941. do 1943. bio ataše za pravna pitanja u hrvatskome veleposlanstvu Berlinu. U ludim
vremenima poraća prijetilo mu je smaknuće, ali dobri su mu ljudi dojavili što mu se sprema, tako da se na vrijeme maknuo iz Ščrbinca i dvije je godine ilegalno ži-
vio na Hvaru.
Vjenčanje na Gornjem gradu
Helena i Karlo vjenčali su se u Zagrebu, 12. siječnja 1958. godine, u cr-
ba pred ulazak partizana u Zagreb.
Prije samoga vjenčanja Helenina majka željela je vidjeti gdje će joj kćer živjeti, pa je Karlo našao taksistu i budući zet i punica odvezli su se u Ščrbinec. Mora da se gospođi smračilo od neurednosti, zapuštenosti, bez struje, sve zapušteno… i kad se vratila u Zagreb gledajući
Helenu rekla joj je: " Cijeli život bježimo pred komunizmom, a ti sada dobrovoljno ideš u takvu zemlju. Možeš još uvijek reći – ne!". Njezin je odgovor bio: "Ni slučajno!". Teška ščrbinečka svakodnevica
od Ščrbinca, hitno je trebao učitelj njemačkoga jezika, pa je posao bio ponuđen Heleni. Prihvatila ga je s velikom odgovornošću. Na posao se vozila biciklom po svakom vremenu, a po zimi je išla pješke. Kad joj je život oteo Karla, vozila se motorom. I tako šesnaestak godina. Ruže za razrednicu
kvi Sv. Katarine na Gornjem gradu. Vjenčani kumovi bili su prof. dr. sc. Ladislav Juraj Kallay de Nagy Kallo i dr. Đuro Kumičić, sin pisca Eugena, posljednjeg gradonačelnika Zagre-
Helenin život nadahnuo je zlatarsku profesoricu književnosti sa zagrebačkom adresom, Željku Valenčak Potočki, za pisanje knjige "Sunčana polja" 2011. godine. Za Helenu su uistinu bile prelijepe ščrbinečke livade, jer prodaja sijena i voća omogućavala im je preživljavanje u najtežim vremenima. Uvijek je naglašavala ljubav ljudi iz životnoga okružja, koji su bili naklonjeni obitelji Kiš Šaulovečki i pomagali su im na razne načine. U belečkoj osnovnoj školi, četiri kilometra udaljenoj
Na Heleninu plemenitost, pažljiv odnos prema ljudima, srdačnost, dolazak na nedjeljne mise u belečku crkvu Sv. Marije Snježne, u oproštajnoj riječi podsjetio je konjščinski župnik, vlč. Milan Pušec, koji upravlja i belečkom župom. Predvodio je pogrebnu svečanost, uz asistenciju fra Tomislava Glavnika, ravnatelja Hrvatskog Caritasa, vlč. Vladimira Drnetića, dekana Krapinskoga dekanata i konjščinskog mladomisnika vlč. Luke Žeželja. Zasuzile su oči kad se petnaestak učenika došlo oprostiti sa svojom razrednicom, svatko s crvenom ružom. "Mutti", kako su Helenu oslovljavali najbliži, počiva sa svojom majkom, Karlom i Vidislavom u obiteljskoj grobnici na belečkome groblju.
Piše:
Nevenka Gregurić
Malje več gdoj od mlajše ljudi zna kaj znači dozoriti. Dozoriti ilji zazrieljeti more sadje. Sad dozori unda gda ga moreme jesti i gda je nabral dosta slatkoče i mekoče, tera trieba biti. Koruza zezori gda je več koruznica žuta, a ispod nepuknjene perine luče zlatne zrniče. Reklji bi da se h prirode mora zazoriti, tak unda zazori i čovek. H živjnju ljudi postojiju dvie faze zrieljenja. Prva je dok zazoriš, gda si za saki posel. A unda postoji i one gda se velji: "on več k tomu duge zori". Te bi značilje da je zezrel da odhajanje na Drugi Sviet. Ove prve zorenje je denes drugačeše nek je bilje h moje mladosti. Nekteri ne dozoriju ni gda su stari pol vieka. Te je radi toga tak, kaj njim starci furt pri riti hodiju i se za nje obavljaju. Nektere sem ljete čula jednuga ravnatelja sriednje škole h tere su se polagalji ispiti za priejemanje na fakultet. I unda su z veljikem dieljem buduče studente došlji starci. Pital se je on sam, a i ja se pitam, kakef bu on denes zutra čovek i gda bu zrasel i sam postal zrel za saki posel i familjiju. Nas su pak starci zorilji od najmlajše dane. Istina i Bog, unda nie bilje sakojače opasnosti kak denes, alji jih je bilje. Stariejši su nas opominjalji čemu morame biti strahu i na kaj morame paziti. I če su te nekam poslalji da nekaj obaviš, grde ti se pisalje če te nej obavil. A starci su znalji reči da nam ne daju nikakef posel ilji kaj obaviti, kaj oni neznaju da te moreme. I tak su nas od rane mladosti metalji "h ogenj", kak se negda reklje. Mene čez življenje nigdar nie bilje teške, ni dien denes nekam prejti nekaj obavljat. Od gda sem počela školu cielomu selu sem hodila če je triebalje iti po živinara, starcem po spoved, h deljejke štacune i kaj je več bilje triieba. A te je bilje radi toga kaj su me od rane mladosti čeljičilji i privajalji, k onem prvem zorenju. Moje prve veljike peljanje k zorenju je bilje gda sem zbavila sedmi razred. Moj vujec je prešel h bolnicu h Zagreb z vuhem na pregljed. Same je odjemput ogluhel. Več je bil i oženjen, bilje je ljete i pune posla. Unda je bil dogovor da ak ne dojde dima da mu buju vuhe operieralji i da mu unda za njim trieba donesti stvari. Stvari su bile vručnik, kefica, sopun i aparat za podbrivanje. I gda nie došel dima, znalje se da mu bu te triebalje nesti h bolnicu. Prve su me poslalji z becikljinem h Zabok, se te nove kupiti. Napisalji su mi na ceduljicu kaj gde triebam kupiti. I gda sem došla z kupljenem dima, dogovor je
Osam zlatarskih umirovljenica oživljava tradiciju ženskoga tenisa
bil da ja idem sama h Zagreb, h Zajčevu bolnicu te vujcu Rude odnesti. Bilje mi je ljiepe kaj pem h grad, alji i strah jer nigdar sama niesem išla. Bila sem par put z tatu gda sme išlji k babice h bolnicu i k tece, alji sama nigdar. Mama, vujna ilji gdoj drugi od hiže nie mogel iti jer je bila krma. A prepustiti krmu da se ne pospravi, bil je grieh. Unda je moj otec našel papier i na papier mi je narisal kak moram iti na tramvaj, na koji broj i kuljike se stanic peljam. Unda zidem naklu i h brieg. Dok bum išla h brieg, na jednem mestu bum vidla bolnicu. Gda prejdem nutre čez veljike vrate, mam na desne bu šalter i tuj pitam gde je odjel, uho, grlo, nos. Se mi je te otec napisal. Iste su mi reklji da pazim gde sam zišla z tramvaja tuj bum i poklje na drugem kraju išla hunjuga. Broj stanice je bil isti za nazaj. Nie mi bilje iti teške z cugem jer su na cugu bilji navke naši ljudi teri su hodilji h grad delati, tak da sem ž njimi došla do glavnuga kolodvora. Pomogel mi je Dašek Papčekof dojti do tramvajske stanice i ja sem za čas bila pred bolnicu. I se sem napravila kak su mi reklji. Došla sem na vrata i pitala gde je uho grlo nos. Spodoba na porte mi je rekla, da je te z podruma drugi kat.
Za Boga miluga, kaj te znači. Prešla sem na drugi kat, alji te nie bilje dobre. I tak sem pitala par ljudi h bolnice za tie odjel i si su mi iste reklji, z podruma drugi kat. E ste vi svi pobedastelji kaj te znači, nikak da razmem, kaj od starha, kaj od uzbuđenja. Unda sem zagledala jednuga čoveka h bielje kute, teri je išel po ganjku kre mene. Niesem misljila da je te doktor, teri je pak sem gapitala: "Striček? A gde je te odjel uho grlo nos?"
On me je pogledal, nasmejal se i rekel: "Strina odi z menu bum ti pokazal!"
Pocrvenela sem od srama. Trebala sem mu reči doktor. Išlji sme najprie h podrum, a unda z lji em z podruma do druguga kata. Putič me je spitaval kam idem. Gda sem mu se poviedala, otpeljal me do vujca. On je bil njegef doktor. Vujcu je rekel da sem ja jahke hrabra gda sem došla sama. Ja i vujec sme se plakalji. Doktor je za čas došel i donesel mi škrnecljin z bomboni. Podragal me po glave i još jemput vujcu rekel da sem jahke dobra. Dima sem išla suzne oči, jeden cajt za te kaj je vujec još ostal h bolnice, a unde su krenule druge suze, suze radosnice, jer sem dozorila za razmustačenje sake zgrobenjke, tere mi se bu našle na putu.
Zajedničko im je umirovljenički status i članstvo u zlatarskoj Udruzi umirovljenika. Pažljivo prate upute svojega strpljivoga trenera Kreše Klemara, uporno igraju i griješe, ali ne odustaju
Željko Slunjski
ZLATAR
Tenis, kao sport, ima dugu tradiciju u Zlataru. Prema sačuvanim podacima pokretač sportskih zbivanja i animator bio je trgovac Zvonimir Ferić i, uz Đuru Frntića, prvi igrači. Osnovali su tenisku sekciju ondašnjega Zlatarskog športskog kluba, a kad je 1922. godine osnovan Jugoslavenski teniski savez bila je sedma teniska organizacija u tadašnjoj državi. Prvo veće natjecanje
'U početku nas je bilo šest i kad bi nas prolaznici u predvečerje vidjeli na teniskom igralištu, zastali bi, nasmijali se… možda i podsmjehnuli s obzirom na naše godine'
održano je u Zlataru početkom kolovoza 1924. godine, a u ženskoj konkurenciji pobijedila je Darinka Fodor. Zlatarščani su bili omiljeni u teniskome svijetu i pozivani na razna natjecanja, pa i u inozemstvo. No, na neka se, iz financijskih razloga, nisu mogli odazvati. U ovome sportu posebice je bilo aktivno osam žena: Gita Schikatanz, Alma i Branka Končić, Alma Kallay, Moly Kunst, Ina Mohr, te Marija i Zlata Curilović. Zaslužna za razvitak tenisa bila je i Darinka Žerjavić koja je darovala zemljište za gradnju propisanoga igrališta. Potkraj 1941. prestala je svaka sportska aktivnost, a u poraću teniska nije obnavljana. Sve do 2007. kada su ambiciozna braća, Krešo i Kruno Klemar, i teniski trener Branimir Krmpotić iz Zlatar Bistrice, osnovali Športski teniski klub Zlatar. Na teniskom igralištu treniraju djeca i odrasli tenisači, a od prije godinu dana ponedjeljkom u predvečernjim satima na igralištu se okuplja osam gospođa kojima je zajedničko umirovljenički status i članstvo u zlatarskoj Udruzi umirovljenika. Pažljivo prate upute svojega strpljivoga trenera Kreše Klemara, uporno igraju i griješe, ali ne odustaju, ambiciozno obnavljajući
tradiciju ženskoga tenisa u Zlataru.
Teniska stjuardesa
- Nama je tenis zabava. Bitno da se razgibamo, po završetku treninga lijepo se družimo, zezamo, ne gledamo na kazaljke sata, katkad si pokraj igrališta i zatancamo - kaže 64- godišnja Ankica Kuštović koja je više od 40 godina radila u zlatarskome Domu zdravlja kao spremačica, a u mirovini je tri godine. Nju u Udruzi od milja zovu "stjuardesa", jer na izletima zadužena je za "štimung" među putnicima u autobusu. Kao prava stjuardesa u avionu uvijek raspoložena obilazi putnike, nudeći im slastice, aperitive, ako je netko žedan ima i vina. Inicijativa za bavljenje teniskim sportom krenula je od Kreše Klemara i Ane Vidović (71), dugogodišnje vrijedne tajnice Udruge umirovljenika koja je do umirovljenja radila u računovodstvu "Konstruktora": - U početku nas je bilo šest i kad bi nas prolaznici u predvečerje vidjeli na teniskom igralištu, zastali bi, nasmijali se… možda i podsmjehnuli s obzirom na naše godine. Sad nas je osam. Zainteresiranih ima više, ali problem im je prijevoz. No, ne i Ljerki Levanić
(75) iz mjesta Vukanci koja se na trening doveze automobilom, a vozačku ima od punoljetnosti. Prije polaska od kuće nije joj teško ispeći bučnicu ili štrukle s jabukama ili sirom, kako bi se "djevojčice" počastile po završetku treninga. Devet je godina radila u Njemačkoj, a kad se 1983. vratila, u Zlataru je otvorila obrt za prijepis i umnožavanje. Nakon 13 godina, po završetku obuke, do 2019. radila je u Euroherz osiguranju. Igra u vrtu
Tijekom srpnja do početka kolovoza tenisačice imaju ljetni odmor, pa se gospođa Ljerka više posvećuje aktivnostima u svojemu vrtu, kojemu ljetna vrućina nije naštetila: - Pospremila sam krastavce i ciklu. Mahune su bila dobre, ali grah je podbacio. U vrtu imam i osam redova kukuruza jer godišnje hranim 20 piceka. Još malo i bit će mlečeca – kaže. Među osam dama s reketom, uz Ankicu Kuštović, najvišom se čini 65-godišnja Nadica Čuić iz naselja Martinci. Do umirovljenja radila je u dioničkom društvu Hrvatska pošta, a kao umirovljenica radi četiri sata u INI Zabok. Najkrhkijom se doima Blaženka Spevec (69) koja je četiri godine u mirovi-
ni, a radila je kao voditeljica poslovnice cipela u Zlataru:
- Susjed mi je bio Krešo Klemar i stalno me propitkivao kad ću se aktivirati u tenisu. Nekako sam se podsvjesno opirala, ali sada sam jako zadovoljna – otkriva.
Postolarka Ana
Zadovoljstvo ne krije ni postolarka Ana Nađ (72) koja je dio radnoga vijeka provela na postolarskim (šusterskim) poslovima u zagrebač-
'Nama je tenis zabava. Bitno da se razgibamo, po završetku treninga lijepo se družimo, zezamo, ne gledamo na kazaljke sata, katkad si pokraj igrališta i zatancamo'
koj Tvornici dječje obuće dok hrvatska pretvorba i privatizaciju nisu učinile svoje, pa je Ana morala put Njemačke gdje je u domu za stari-
je radila kao njegovateljica. Od zlatarskih teniskih dama teoretski je najpotkovanija Štefica Minđak (65) koja je 16 godina radila u računovod-
stvu zlatarskoga pravosuđa, zatim u Ugostiteljskom poduzeću "Ivančica", a ogledala se i u privatnome poduzetništvu u ugostiteljstvu. Njezin suprug Vlado strastveni je tenisač, pa supruga jedva čeka da odmjere snage s obje strane mreže. Može se podičiti kondicijom jer je aktivna planinarka u Planinarskom društvu "Oštrc", iza koje su usponi na Dinaru, Velebit i Triglav. Kako joj je hobi vinarstvo i podrumar-
stvo, sva skrb o vinogradu njezina je. Ako je točna ona narodna "šećer dolazi na kraju" onda pozornost valja posvetiti i umirovljenoj učiteljici Boženi Škrlec (66) koja je, igrajući tenis, obnovila svoju strast iz mladih dana: - Trenirala sam stolni tenis i igrala rukomet., osvajajući turnire pod vodstvom trenera Marijana Budena. A kao stolnotenisačica bila sam prvakinja bivše općine Zlatar Bistrica. Ina-
če sam Belčanka rođenjem. Kad bih odlučivala u prosvjeti, uvela bih obvezno barem 30 minuta dnevno tjelesne i zdravstvene kulture, jer djeci treba kretanja, igara i opuštanja. Igrati tenis u mojim godinama za mene je pravo zadovoljstvo. Gospodin Klemar je dobar metodičar i pažljiv, da se ne povrijedimo. Na igralištu je mnogo humora, smijeha, veselja… A tek kad odložimo rekete –kaže Božena.
KONFERENCIJA ZA NOVINARE Oroslavje će od 13. do 17. kolovoza postati jedno od najzanimljivijih mjesta za provod
Oroslavje će od 13. do 17. kolovoza postati jedno od najzanimljivijih mjesta za provod. Naime, tada počinje 'Ljetna pozornica grada Oroslavja', koja ove godine dovodi brojna velika glazbena imena, koja garantiraju dobru zabavu. Kako je na konferenciji za novinare najavila pročelnica Grada Oroslavja Suzana Ceboci Čiček, 13. kolovoza nastupit će Dalmatino, 14. kolovoza Doris Dragović, 15. kolovoza Haris Džinović, 16. kolovoza
13. kolovoza nastupit će
Dalmatino, 14. kolovoza Doris
Dragović, 15. kolovoza Haris
Džinović, 16. kolovoza Stela Rade kao predgrupa, Dubioza kolektiv kao glavni
izvođač, i nakon njih
Krankšvester. 17. kolovoza na redu je tradicionalno izvlačenje
tombole, a glazbeni izvođači su Podvinčani
Stela Rade kao predgrupa, Dubioza kolektiv kao glavni izvođač, i nakon njih Krankšvester. - 17. kolovoza na redu je tradicionalno izvlačenje tombole, a glazbeni izvođači su Podvinčani. Naša tombola je prepoznata na nacionalnoj razini i raste iz godine u godinu. Prošle godine ukupni fond nagrada je iznosio 37.209 eura, ove godine je 46.000 eura. Hvala poduzetnicima koji su prepoznali našu tombolu, javljaju se i žele u njoj sudjelovati i sa svima imamo odličnu suradnju. Ove godine glavnu nagradu je osigurao Eko - flor Plus u iznosu od 7000 eura, ukupan broj nagrada je 122, a centralna proslava se odvija na Oro trgu – najavila je Ceboci Čiček.
Obiteljski kutak
Direktorica TZ grada Oroslavja Maja Šijan istaknula je Obiteljski kutak u Parku Vranyczany, s najvećim brojem napuhanaca. – Već vikend prije same manifestacije bit će omogućeno posjetiteljima da dođu u Obiteljski kutak, od 8. do 10. kolovoza u uredovno radno vrijeme. Što se tiče održavanja 'Ljetne pozornice', od 13. do 17. kolovoza u Parku Vranyczany nas očekuje zabavni program i najveći broj napuhanaca, s time da smo ove godine išli sa simboličnom cijenom od 10 eura po djetetu ili po osobi, tako da omogućujemo da svim bude prihvatljivo. Tu će biti i veći broj ugostitelja koji će pružiti svoje usluge, kao i zabavni dio programa –najavila je Šijan. Dodala je da djecu i mlade očekuju i kreativne radionice koje će voditi Oroslavčanka Marijana Brcko kroz svih pet dana, a bit će organizirana i radionica Pain&Gin koju će voditi Oroslavčanka Ivana Grbec. - Imamo otvoreni poziv za izlagače na Ljetnoj pozornici kojih možemo primiti do 50, uvjeti i poziv s prijavnicom su objavljeni na društvenim
'Naša tombola je prepoznata na nacionalnoj razini i raste iz godine u godinu. Prošle godine ukupni fond nagrada je iznosio 37.209 eura, ove godine je 46.000 eura. Ove godine glavnu nagradu je osigurao Eko -flor Plus u iznosu od 7000 eura, ukupan broj nagrada je 122
mrežama TZ i na web stranici Turističke zajednice, a poziv traje do srijede 23.7. do 12 sati – rekla je Maja Šijan. Dodala je da će za vrijeme trajanja manifestacije cesta biti zatvorena od rotora kod crkve UBDM do pekarnice Pekom od 0 do 24, te dio od rotora kod crkve do igrališta odnosno sportskih svlačionica, s time da će na rotorima biti omogućen biti prolaz vozila, koja će moći koristiti alternativne smjerove.
Tombola
Cijena tombole po komadu je 5 eura, a tiskano ih je 7962 komada.Prodajna mjesta tombole bit će na Oro trgu u popodnevnim i jutarnjim satima, ispred trgovine Krk u centru u jutarnjim i popodnevnim satima, Trgovina Krk Supermarket na zaobilaznici u jutarnjim i po-
podnevnim satima, Caffe bar Roses, Gradska knjižnica, TZ Grada Oroslavja i park Vranyczany svako popodne od 17 sati. Ove godine dodali smo novo pravilo za izvlačenje - u slučaju da bude kiša, prolongiramo tombolu za izvlačenje na sat vremena, a ako se uvjeti ne poboljšaju, izvlačenje tombole se seli u Dom kulture. Svi koji su kupili tombolu trebaju biti prisutni na izvlačenju – istaknula je direktorica.
Eko - Flor Plus
Zdenko Komorčec ispred EkoFlor Plusa istaknuo je da mu je drago što Eko – Flor i ove godine može biti sudionik u nagradnoj
igri Ljetne pozornice u Oroslavju kao glavni sponzor. Na kraju, upućen je i apel posjetiteljima, što se tiče parkiranja za vrijeme trajanja manifestacije. - Parkirališta na području grada su kod groblja, u industrijskoj zoni, u centru, a ta će se prva popuniti. Molimo da svaki posjetitelj ne dođe sam svojim autom, što iziskuje puno već broj parkirnih mjesta, dogovorite se, skupite u jedno vozilo. Kad se popuni parkiralište u centru, zaštitarske službe će preusmjeravati vozila na druga parkirališta. Sve informacije moći će se pronaći i na društvenim mrežama – rečeno je na pressici.
Na 64. izdanju Svjetskog natjecanja u kvaliteti prehrambenih proizvoda u Bruxellesu prestižnu nagradu Monde Selection, osvojila su tri OPG-a iz Krapinsko – zagorske županije, a zagorski bagremov med time je i službeno proglašen najboljim na svijetu. Među nagrađenim OPG-ovima je i onaj u vlasništvu Jadranke Kožić iz Konjščine
Klimatske promjene i nepredvidiva priroda pčelarima danas otežavaju posao, no trud se isplatio
Jakov Tuković KONJŠČINA
Hrvatsko zagorje može se pohvaliti nizom zaštićenih i nagrađivanih gastronomskih delicija, među kojima je i nezaobilazni domaći zagorski med - posebno onaj od bagrema. Kvaliteta zagorskog bagremovog meda prepoznata je na brojnim domaćim i međunarodnim natjecanjima, gdje zagorski pčelari redovito osvajaju medalje i priznanja. Nedavno je tom bogatom popisu, na 64. izdanju Svjetskog natjecanja u kvaliteti prehrambenih proizvoda u Bruxellesu, pridodana prestižna nagrada Monde Selection, koju su osvojila tri OPG-a iz Krapinsko – zagorske županije, a zagorski bagremov med time je i službeno proglašen najboljim na svijetu. Među nagrađenim OPG-ovima je i onaj u vlasništvu Jadranke Kožić iz Konjščine. Jadranka zajedno sa svojim mužem već više od deset godina proizvodi domaći med, a u razgovoru nam je ispričala kako su izgledali njezini počeci u ovom poslu, koja je tajna kvalitetnog meda, što sve podrazumijeva cjelogodišnja briga o pčelama i kako vidi budućnost pčelarstva u Zagorju. Skromni počeci
Svoju profesionalnu pčelarsku priču Jadranka i njezin muž započeli su 2004. godine sa samo četiri košnice. Od vrcanja su dobili devet kilograma proljetne livade, što je ujedno bio i prvi med kojeg su ikada proizveli. Kroz godine se broj košnica popeo na 50-ak, a da-
Svoju profesionalnu pčelarsku priču Jadranka i njezin muž započeli su 2004. godine sa samo četiri košnice. Kroz godine se broj košnica popeo na 50-ak, a danas proizvode med od proljetne livade, bagrema i kestena
nas proizvode med od proljetne livade, bagrema i kestena.
Drugi put najbolji na svijetu
Tijekom godina, med s Jadrankinog OPG-a vrlo brzo je počeo osvajati brojne zlatne medalje i priznanja na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Štoviše, otkrila nam je kako ovo nije prvi put da je njezin bagremov med proglašen najboljim na svijetu. – Na natjecanju u Ljubljani 2010. godine također smo osvojili priznanje za najbolji bagremov med na svijetu, povodom čega smo kasnije imali svečani prijam kod tadašnjeg hrvatskog predsjednika, Ive Josipovića – prisjeća se. Neprestana briga za pčelinju zajednicu Iza svih tih uspjeha, objašnjava Jadranka, ne stoji nikakva velika tajna, već predanost poslu i disciplina. – Ljudi uglavnom misle da je imati pčele jednostavno. One nose med, vi ga uzmete i onda čekate da ga opet donesu i tako u krug, ali nije baš tako. S pčelama ima posla tijekom skoro cijele godine, od proljeća do jeseni. U sezoni ih treba stalno provjeravati i zajednicu održavati zdravom i jakom. U suprotnom, u toj košnici neće biti meda – naglasila je. - Tajna je zapravo u tome da neke stvari jednostavno treba napraviti na vrijeme. Nema "budem sutra" pa se to na kraju ne napravi. Najbitnije nam je da pčele budu razvijene prije nego što procvjeta sam bagrem. Osim toga, u medonosnim razdobljima treba sprječavati rojenja. Ako do njih ipak dođe, u košnicama neće ostati mnogo meda
"Za osobu koja voli med najbolje je da ga kupuje od svojeg pčelara"
– objasnila je Jadranka. Dodala je da pčele neprestano treba štititi od različitih bolesti, pri čemu je posebno istaknula Varrou, opasnog nametnika koji napada medonosne pčele. U sušnijim razdobljima pčelama treba barem 20 litara vode dnevno kako bi zajednica mogla preživjeti i normalno funkcionirati.
Nema odmora preko zime
Iako radovi u pčelinjaku završavaju s dolaskom jeseni, Jadranka nam otkriva kako tada ne prestaju obaveze oko pčela. – I tijekom zime ima puno posla kako bi na proljeće sve bilo spremno. Primjerice, u zimskim mjesecima pretapa se pčelinji vosak, popravljaju stari okviri i na taj način teku pripreme za novu mednu sezonu – rekla je.
Povjerenje stalnih kupaca
Proizvode s OPG-a Jadranka najčešće prodaje stalnim kupcima, koji već godinama vjeruju u njihovu kvalitetu. – Med uglavnom prodajemo "na kućnom pragu". Imamo svoje stalne kupce koji si nakon vrcanja naruče godišnje zalihe, a mi ih dostavimo. Uz to, već nekoliko godina sudjelujemo na manifestaciji "100% zagorsko", gdje imamo priliku doći do kupaca iz udaljenijih krajeva – objasnila je. - Obično se kaže da je sve što je domaće najbo-
lje. Stoga većina ljudi i preporučuje da se med uvijek kupuje od pčelara, umjesto uvoznih proizvoda iz trgovina. Pretpostavljam da su to većinom samo šećeri s nekim aromama. Za osobu koja voli med najbolje je da ga kupuje od svojeg pčelara –to je ono što je izašlo iz košnice i, kroz nekoliko koraka, došlo do teglice – zaključila je Jadranka. Nepredvidivosti prirode
Na pitanje može li se od pčelarstva sigurno živjeti, Jadranka odgovara da je, ako se netko zaista odluči ovime profesionalno baviti, nužno uz pčelarstvo imati stabilan posao i sigurna primanja jer u proizvodnji meda sve ovisi o nepredvidivostima prirode. – Od pčelarstva se jako teško živi. Primjerice, ne možete samo naučiti kompletnu teoriju i kupiti 50 košnica. Priroda radi svoje. Ako je godina loša, neće biti dobrih prinosa, a i dalje ćete imati trošak jer pčele svejedno treba hraniti i liječiti – napomenula je. Suvremeno pčelarstvo sa sobom nosi brojne izazove, a sve izraženije klimatske promjene i učestali toplinski valovi nisu zaobišli ni Jadrankine pčele. - Klimatske promjene su unatrag nekoliko godina jako izra-
žene. Sve se promijenilo. Vegetacija krene rano, dođe mraz i nemate više ništa. Pčele je ujesen potrebno dohranjivati jer izvana više nemaju paše, matica ne izlegne dovoljno jaja i pčelinja zajednica u zimu krene oslabljena. Naravno da takve pčele na proljeće ne mogu biti jake. Jedino zahvaljujući pčelarima pčele su još uvijek prisutne – bez njih bi već odavno izumrle. Moja generacija sjeća se rojeva pčela koje smo viđali po šumama, što je danas jako rijedak prizor – ispričala je. Oznaka izvrsnosti
Podsjetimo, uz OPG Jadranke Kožić, prestižnu nagradu Monde Selection osvojili su i OPG Zozzoli iz Budinščine i OPG Kozina Mario iz Petrovskog, čime je dodatno potvrđena kvaliteta bagremovog meda proizvođača s područja Krapinsko – zagorske županije. U Bruxellesu je osamdesetak stručnjaka kroz 25 parametara ocjenjivalo miris, okus, naknadni okus, teksturu i kompleksnost ulja te vizualnu dopadljivost ambalaže. Oznaka Monde Selection, kao dokaz kvalitete za potrošača, može se u naredne tri godine prikazivati na proizvodima ovih OPG-ova.
ODRŽAN 14. BADLFEST: Krapinske Toplice ponovno su bile centar svijeta – zajedništvo, smijeh i emocije ispunile su Toplice – i ponovno potvrdile da su one bajka na dlanu
U duhu zabave, tradicije, humanosti i kreativnosti, kroz nekoliko dana ispunjenih glazbom, sportom, kulturom i druženjem, Toplice su ponovno zablistale
Krapinske Toplice su i ove godine bile domaćin jedinstvenog događanja koje iz godine u godinu raste u srcima svojih posjetitelja – BadlFesta! U duhu zabave, tradicije, humanosti i kreativnosti, kroz nekoliko dana ispunjenih glazbom, sportom, kulturom i druženjem, Toplice su ponovno zablistale. Donosimo vam pregled najvažnijih događanja ovogodišnjeg izdanja festivala.
Pub kviz izložba kao uvertira
Početak ovogodišnjeg BadlFesta započelo je u znaku zabave i znanja. Naime, pub kviz by Udruga Vita ispunio je sva očekivanja uz odličnu energiju i napeta pitanja. U srijedu, 16. srpnja, ispred Žute zgrade Specijalne bolnice Krapinske Toplice otvorena je izložba fotografija 'Sedam' Kluba podvodnih aktivnosti Zaron. Izložba je posvećena Mariju Celiniću, prvom Zagorcu koji je osvojio Mount Everest, a danas je član tog kluba.
Mario je ispričao zanimljive anegdote sa svojih planinarskih i ronilačkih podviga, usporedivši ronjenje s planinarenjem i istaknuvši kako ga je Antarktika posebno dirnula. -Ronjenje je puno lakše nego penjanje, ali bilo mi je prelagano. Penjanje nije ništa drugo nego paklena muka – na Mount Everestu prolazite pored zone smrti i stalno vas prati taj osjećaj, temperatura je -60°C, mnogi stanu da odmore, ali više se nikad ne pomaknu. Pripreme traju cijeli život, a ja sam ponosan i sretan što sam mogao razviti hrvatsku zastavu na vrhu svijetaistaknuo je, između ostalog, Celinić i dodao kako najviše dojmova ipak nosi s Antarktike – mjesta na kojem
je toliko tiho da čujete tišinu. Predsjednik Kluba podvodnih aktivnosti Zaron Bogdan Celinić pozdravio je okupljene i podsjetio kako je Mario Celinić spojio dubinu i visinu – zaronio je na 40 metara, a potom osvojio vrh i ostvario visinsku razliku od 8888 metara. Zamjenica župana Jasna Petek čestitala mu je na uspjehu, istaknuvši kako Mario nosi Zagorje – u duši, koraku i cilju. Vježbaonica
Od motoričkih vježbi do facepaintinga, sve je bilo u znaku zdravlja i dobre zabave. Badl vježbaonica pokazala je kako zajedničkom igrom i edukacijom možemo razvijati zdrave navike od malih nogu. Iskusni fizioterapeuti kroz igru su radili s djecom i roditeljima, potičući pravilno držanje i razvoj stopala. Uz vježbe, djeca su uživala u oslikavanju lica, a kući su otišla s poklon paketima i velikim osmijehom. Tom prigodom je ravnatelj bolnice Danijel Javorić Barić, mag.iur. Rekao: - Naša bolnica, s Odjelom i ambulantom za medicinsku rehabilitaciju djece liječi i rehabilitira djecu od najranije dobi, uključujući neurorazvojne poteškoće i adolescentne poremećaje držanja. Ovim programom nastavlja promicati zdravlje i kvalitetu života s naglaskom na uključivanje lokalne zajednice. Badl vježbaonica pokazala je kako zajedničkim radom i igrom možemo uvesti zdrave navike već od malih nogu. Ovaj događaj demonstrira kontinuiranu predanost prevenciji i ranoj edukaciji, osobito u zdravlju djece.
Film i tradicija
Istog je dana održana projekcija filma 'Štrumpfovi' u Kinu toplice, ali i veseli dječji turnir u organizaciji NK Toplice – pravo slavlje dječjeg sporta! Mali nogometaši su zaigra-
li srcem, a tribine su bodrile svaku akciju uz navijanje i pljesak. U poslijepodnevnim satima, uz Aleju je otvorena izložba ručnih radova Udruge za tradiciju i inovativnost. Sve ono što nastaje polako, kroz mjesece, u strpljenju, rukom i iglom – predstavilo je čaroliju stvaranja vlastitim rukama. Bio je to nježan, miran uvod u večer. Glazbeni dio otvorila je Ženska vokalna skupina KUD-a Zlatko Baloković. Koncert je bio čista forma tradicije – bogat zvuk ženskih glasova, odjeven u narodne napjeve, dirnuo je publiku i zaokružio prvi dan BadlFesta u svečanom tonu. Večer je završio koncertom 4 tenora koji su osvojili srca publike svojim glasovima, karizmom i izvedbama koje su posjetitelje digle na noge. Večer se nastavila uz dva glazbena stagea – Pizzeria Servus ugo-
stila je energični Gentlemen's Club, dok su na Aleji publiku rasplesali O.S.D.S. Topla ljetna noć, mirisi iz gastro kutaka, čaše koje zvone u zdravicu i osmijesi na licima – tako izgleda BadlFest pod zvijezdama! Predstava 'Kraljevna na zrnu graška' u izvedbi Kazališta Mala scena ispunila je kino dvoranu u petak ujutro do posljednjeg mjesta – bilo je smijeha, bajki i čarolije koja veže male i velike. Vrijedni članovi iz Udruge žena Vrtnjakovec pripremili su radionicu i izložbu ručnih radova u Domu udruge žena Vrtnjakovec. Posebno iznenađenje ove godine su bile korisnice Obiteljskog doma Pernjek, koje su izlagale svoje radove. To su Štefanija Horvatić, Dragica Žibert, Ljubica Škof, uz podršku Štefanije Makar i Jalže Plenar. Rado ističemo da su korisnice starije od 90 godina. U organizaciji
Gljivarskog društva Zagorski vrganj održana je izložba gljiva, od edukativnih do jestivih, a mirisni gljivarski kotlić bio je hit dana – tražila se porcija više! Malonogometni turnir, Grašo i Massive Istog dana, u Središnjem je perivoju odigran još jedan Malonogometni turnir Branko Vurušić Vura. Pobjednik turnira je SD Mala Erpenja, drugo mjesto pripalo je ekipi Vinogradski put, treće ekipi Zagorski put, a četvrto ekipi Centar. Najbolji strijelac turnira je Luka Ružak iz ekipe Vinogradski put. Najboljim igračem proglašen je igrač pobjedničke ekipe, Antonio Strabić. A onda – Petar Grašo! Prepunu Aleju rasplesao je nizom hitova i emocijama koje su odzvanjale do kasnih sati. Bio je to koncert za pamćenje,
prije i nakon kojeg je publiku zagrijao Smooth band. Za one mlađe, u Aquae Vivae je održan Massive pjena party, koji je izazvao oduševljenje i donio pravi val osvježenja i zabave!
Gastro BadlFest
U sklopu programa održan je i susret vlasnika starodobnih vozila Classic & Sport Cluba, a Pizzeria Servus je tradicionalno ugostila subotnji doručak uz akustični koncert Vjekoslava Fučkara. Ovogodišnje izdanje Gastro BadlFesta u Krapinskim Toplicama nadmašilo je
sva očekivanja – uz čak 24 kulinarske ekipe iz svih krajeva Hrvatske, pripremljeno je više od 1800 porcija hrane, a sav prihod namijenjen je Društvu Naša djeca Krapinske Toplice. Riječ je o jednom od najposjećenijih i najbogatijih izdanja ove manifestacije, koja se održava u sklopu BadlFesta, a koju tradicionalno organizira Udruženje obrtnika Krapinske Toplice. Predsjednik Udruženja obrtnika Krapinske Toplice, Mirko Blažićević ističe kako je ovogodišnji GastroBadl. - Stigle su ekipe iz Imotskog, Vukovara, Daruvara, Splita, Trogira, Kaštele,
Zagreba, Pakraca, Lipika, Zlatara, Zaboka, Krapine, Stubice. Pripremljena je velika količina hrane, oko 1800 porcija za podijeliti. Specijaliteti poput dagnji, orada, žaba, gulaši, roštilj, fileki... Sav prihod ide Društvu naša djeca Krapinske Toplice – rekao je Blažićević. U Krapinske je stigao i Antun Trojnar, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore i predsjednik Obrtničke komore Zagreb. - Prvi smo susjedi do Krapinsko-zagorske županije i uvijek mi je drago doći ovdje. Ovo je dokaz da udruženja obrtnika, bez obzira na svoju veličinu, ne ra-
de po principu brojnosti već akcija. Dokaz je to i zajedništva cijelog komorskog sustava u ovo izazovno vrijeme. Svojim trudom i radom doprinosimo i socijalnom dijelu –poručio je Trojnar. Načelnica općine Krapinske Toplice, Gordana Jureković, još je jednom istaknula da je bogat i raznoliki program BadlFesta rezultat zajedništva i koordiniranog rada mnogih naših pojedinaca, ustanova, udruga i društava. - Što se tiče gastro dijela Badlfesta, uz bogatu gastro-enološku ponudu koju imamo tijekom cijelog festivala, za ovaj današnji Gastro Badlfest prije svega su zaslužni naši toplički obrtnici i njihovi prijatelji iz gotovo svih dijelova Hrvatske. Dakle, ovdje danas nemamo samo okuse Zagorja, već okuse cijele Hrvatske i na taj način dajemo dodatnu promociju ne samo našem festivalu, već gastro ponudi čitavog Zagorja kao turističke destinacije. Iz godine u godinu time privlačimo sve više gostiju iz svih dijelova Hrvatske, pa čak i susjedne Slovenije, tako da naš BadlFest u cjelokupnom svom programu polako postaje jedan od središnjih i najvećih festivala takve vrste u ovom dijelu Hrvatske – rekla je Jureković. Dožupanica Krapinsko-zagorske županije, Jasna Petek, nadovezala se istaknuvši da je u cijeloj manifestaciji angažiran velik broj ljudi. - Danas Udruženje obrtnika Krapinske Toplice tradicionalno priređuje gastro događanje i prekrasno je vidjeti udruženja iz cijele Hrvatske koji dolaze s velikom željom da pokažu što je najbolje iz njihovog kraja. Od toga je važnije druženje, umrežavanje, po-
maganje i prekrasna suradnja na razini obrtnika – zaključila je Petek. GastroBadl još je jednom pokazao svoju snagu – ne samo kroz mirise i okuse koji su ispunili toplički centar, već i kroz snagu zajedništva, humanitarnu notu i obrtničku solidarnost. Spoj kulinarske kreativnosti, gostoljubivosti i humanosti čini ovu manifestaciju nezaobilaznim dijelom BadlFesta, ali i snažnim simbolom zajednice koja diše kao jedno.
Kraljica Severina i mural
Subotnja večer pripala je Severini, koja je zapalila pozornicu i publiku! Bezvremenski hitovi, energija na vrhuncu i prepuna Aleja pokazali su koliko Toplice vole Severinu – a ona je tu ljubav uzvratila s još više energije! Prije i poslije njenog koncerta, pozornicu je zauzela grupa Elixir. Na Parking Aleji, u popodnevnim satima održan je susret vlasnika starodobnih vozila Classic & Sport Cluba. Kraj BadlFesta užario je dvojac Hiljson Mandela i Miach s ritmovima nove generacije. Posebna priča ovogodišnjeg BadlFesta je mural na zidu osnovne škole koji su naslikale Ivana Antonić i Kristina Markuš. Prikaz Jakoba Badla, s brkovima, cilindrom i bolnicom u pozadini, uz završni potez koji su ostavila – djeca. Malene ruke, veliki trag – simbol budućnosti i zajedništva. BadlFest 2025. ostavio je trag u srcima svih koji su ga posjetili. Glazba, kultura, tradicija, zajedništvo, smijeh i emocije ispunile su Toplice – i ponovno potvrdile da su one bajka na dlanu. Vidimo se i dogodine – još jači, još šareniji, još Badl! >>>
Richarda Hella, s kojim je osnovao
Zabok je u četvrtak, 17. srpnja, postao pravo punk rock središte. U Centru urbane kulture Regenerator, u sklopu svoje europske turneje, nastupila je legenda žanra – Marky Ramone i njegov bend Marky Ramone's Blitzkrieg. Marky je jedini živući član kultnog njujorškog punk rock benda Ramones, a danas sa svojim bendom oživljava bezvremenske punk himne koje su praktički definirale glazbenu scenu. Prava je rijetkost da glazbenik ovakvog kalibra nastupi u maloj urbanoj sredini poput Zaboka, što su potvrdile rasprodane ulaznice i odlična atmosfera u dvorani. Prije samog nastupa, vokal Marky Ramone's Blitzkriega, Iñaki "Pela" Urbizu, u kratkom razgovoru otkrio nam je kako svaki dan proveden s Markyjem donosi zabavu i niz iznenađenja. - Sretan sam što sam danas ovdje u Regeneratoru. Zabok mi izgleda jako lijepo. Večeras će zasigurno biti jako zabavno. S Markyjem i ostatkom benda nikada nije dosadno jer smo poput jedne male zajednice. Ramonesi imaju najbolje pjesme na svijetu –rekao nam je Iñaki "Pela" Urbizu.
Glazbeni počeci
Markyja Ramonea
Marky Ramone, pravim imenom Marc Steven Bell, još je od srednjoškolskih dana svirao s nizom utjecajnih glazbenika. Na samom početku svoje dugogodišnje karijere bio je član hard rock benda Dust iz Brooklyna. Dok se Dust raspadao, Marky je počeo provoditi vrijeme u Kansas Cityju, gdje je upoznao DJ-a Waynea Countyja, s kojim se kasnije udružio kako bi osnovali Wayne County & The Backstreet Boys. Nakon godinu i pol dana sviranja na području New Yorka, potaknuti slabom zainteresiranošću diskografskih kuća za njihovom glazbom, odlučili su krenuti svojim putem. Godine 1976. Marky je upoznao
Richard Hell & The Voidoids. S legendarnim bendom The Clash, još jednim pionirima punk rock žanra, napravili su turneju po Velikoj Britaniji. Ubrzo nakon toga, Marky se našao u slavnom njujorškom klubu CBGB u društvu Dee Deeja Ramonea, a Ramonesima se pridružio 1978. godine. Nedugo zatim, zajedno su snimili album "Road to Ruin", koji sadrži jedan od njihovih najvećih hitova "I wanna be sedated". 15 godina u Ramonesima
Sljedeće godine snimili su kultnu pjesmu "Rock 'n' Roll High School", a kasnije te godine udružili su snage s producentom Philom Spectorom i snimili album "End of the century". Dva studijska albuma i nekoliko turneja kasnije, Marky je 1983. godine zamoljen da napusti bend. Četiri godine kasnije, ponovno im se pridružio, a 1996. godine bend je službeno prestao nastupati. S Ramonesima je svirao ukupno 15 godina, nastupio na više od 1500 koncerata i objavio više od 15 izdanja. Autorski se iskazao na albumima "Mondo Bizarro" i "Adios Amigos", kojim su se Ramonesi oprostili od publike. Brojne nagrade i priznanja
Ipak, godine 2000. Marky je surađivao na solo albumu njegovog dugogodišnjeg prijatelja Joeyja Ramonea "Don't worry about me". Godinu dana kasnije, zajedno je s originalnom postavom benda - Johnnyjem, Dee Deejem i Tommyjem, primljen u Rock and Roll kuću slavnih. Iste godine, Bono iz benda U2, Ramonesima je dodijelio MTV-jevu nagradu za životno djelo. Zatim, 2004. godine, objavljeno je DVD izdanje "Raw", kompilacija uglavnom kućnih snimki koje je pretežno snimio Marky. Izdanje je ušlo na Billboardovu video ljestvicu na 5. mjestu i osvojilo zlatnu tiražu u tri zemlje. Trenutačno je najprodavanije DVD izdanje Ramonesa do danas. Nadalje, nagradu Grammy za životno postignuće Ramonesi su osvojili
2010. godine, što je ujedno bio prvi Grammy za predstavnike ovog žanra. Tijekom te godine, Marky Ramone's Blitzkrieg objavio je svoj prvi singl "When we were angels", s bivšim članom benda Sheer Terror, basistom i gitaristom Markom Neumanom. U Markyjevom bendu sudjeluju razni glavni vokalisti, među kojima su Andrew W.K. i Michael Graves. Između ostalog, Marky već osam godina radi kao DJ na SiriusXM Satellite Radiju, emiti-
rajući "Marky Ramone's Punk Rock Blitzkrieg". Pojavio se i u brojnim TV emisijama, uključujući Simpsone, No Reservations Anthonyja Bourdaina i ZRock. Ravnatelj Centra urbane kulture Regenerator i jedan od ključnih aktera zaslužnih za gostovanja ovakvih glazbenih legendi u Zaboku, Tin Šemovčan, objasnio nam je da u Regeneratoru redovito prate bendove i njihove turneje te na taj način otkrivaju tko im je u blizini, nakon čega šalju upi-
te za suradnju, a upravo tako je dogovoren i ovaj nastup. - Osobno mi je jako teško govoriti o svojem radu, ali kada sam poslije koncerta vidio kako ljudi iz dvorane izlaze nasmiješeni, pozitivni i puni energije, shvatio sam da se trud zaista isplatio – naglasio je Šemovčan. Razvoj Regeneratora i budući planovi Šemovčan je dodao da Regenerator postoji od 2009. godine i da se od samog početka trude u Zabok dovoditi što više kvalitetnih glazbenih imena. - Sada napokon imamo uvjete da svirke radimo na višoj razini. Na koncertu Markyja i njegovog benda bilo je ljudi iz svih krajeva Hrvatske. Razgovarao sam s publikom koja je u Zabok došla čak iz Splita i iznajmila smještaj u okolici, samo da mogu čuti ovaj koncert. Nadamo se da ćemo u budućnosti raditi još više ovakvih događaja – naveo je Šemovčan. Unatoč dugogodišnjem iskustvu s velikih svjetskih pozornica, Šemovčan je istaknuo kako je bend bio oduševljen Regeneratorom. Već za vrijeme tonske probe, čim je sjeo za bubnjeve, Marky je zamijetio izrazitu akustičnost prostora. Prije koncerta, organizatori su članovima benda poslužili strepu i bučnicu, a oni su ostali zadivljeni domaćim zagorskim delicijama. Podsjetimo, u Regeneratoru su već nastupali poznati domaći i strani glazbenici, poput Leta 3 i Goblina, a u petak, 25. srpnja, dolazi brazilski blues-rock gitaristički virtuoz Artur Menezes, jedan od najpoznatijih predstavnika moderne blues scene. Menezes je dosad dijelio pozornice s brojnim glazbenim velikanima, kao što su Buddy Guy, Steve Vai i Joe Satriani.
ZABOK - Misnim slavljem u kapeli sv. Antuna Padovanskog upriličena je proslava 40. obljetnice svećeništva koju je kao zahvalu za dar svećeničkog poziva i služenja predslavio slavljenik vlč. Stjepan Lončar, voditelj Hrvatske katoličke misije u Parizu, rodom iz župe sv. Jelene Križarice u Zaboku. Vlč. Lončar, uvodeći nazočne vjernike u misno slavlje, istaknuo je svoju zahvalu za prihvaćanje poziva u svećeništvo, a zahvalio je i svojim pokojnim roditeljima koji su mu svojim primjerom pokazivali osjećaj Kristove prisutnosti u euharistiji, u zajednici Crkve i u obitelji. U misno slavlje uključio je svoju pokojnu braću, rođake i prijatelje, te pokojne župnike Talana, Mačeka i Vnučeca koji su mu bili primjer svećeničkog služenja povjerenog im stada.
Dirljiva zahvala
U homiliji je vlč. Stjepan ocrtao svoj životni i svećenički put. Prisjetio se mlade mise, tog lijepog sunčanog toplog dana kada je svečana procesija krenula od župnog ureda prema crkvi. - Tada je moje srce bilo ispunjeno istom srećom i zahvalnošću kao i danas kada želim ovdje zahvaliti svima onima koji su me tada pratili na taj put, od moje obitelji, rođaka i prijatelja pa do cjelokupne župne zajednice. Izgrađivao sam župne zajednice, gradio i obnavljao crkve kao građevine, no istovremeno sam kroz svoje poslanje pokušao biti uzor ljudima u međuljudskim, obiteljskim, pa i bračnim odnosima, te u različitim životnim okolnostima. Hvala svima onima koji su me pratili na tom putu kroz molitvu, sti-
sak ruke i ohrabrenje u najtežim trenucima te vas pozivam da i nadalje to činite, ali i da molite za nova duhovna zvanja. Moram reći da sam od svog prvog svećeničkog dana na svakoj svojoj službi bio blagoslovljen ljudima koji su uistinu bili puni vjere. Upravo ti su mi davali snage da prihvatim sve što je Bog namijenio u mojoj pastoralnoj službi - istaknuo je vlč. Lončar. Vjernici uputili čestitke i zahvale
Riječi zahvale uz prigodan poklon u ime župne zajednice uputio je dr. Ivica Balagović prisjetivši se zajedničkih večernjih misnih slavlja u kojima su zajedno ministrirali te u kojima je Bog usadio klicu svećeničkog poziva i zvanja našemu Štefu kako smo ga od milja zvali.Misa i molitva neka ti i dalje budu najvažniji dio tvoga svećeničkog života. Smisao svećeničkog života jest živjeti za Crkvu - rekao je dr. Balagović i uručio još jedan poklon slavljeniku u ime Grada Zaboka. Zahvalivši na čestitkama, vlč. Lončar je izrazio zahvalnost prije svega Bogu i Majci Božjoj na daru svećeništva te za sve dobro i pozitivno u župama u kojima je radio. Svečano misno slavlje pjesmom je animirao župni zbor. Nakon mise održano je prigodno druženje kod kapelice.
Životopis vlč. Lončara Rođen je u Zaboku 26. listopada 1959. od oca Šimuna i majke Marije. Osnovnu školu završio je 1974. u Zaboku odakle odlazi u Dječačko sjemenište na Šalati i tu maturira 1978. Odmah nakon mature stupa u Novicijat Družbe Isuso-
ve u Splitu. Nakon dubljeg razmišljanja zaključuje da to nije njegov životni put i započinje studij teologije u Splitu. Za svećenika je za-
ređen 30. lipnja 1985. u splitskoj katedrali. Mlada misa bila je u Zaboku 7. srpnja 1985. Tadašnji nadbiskup dr. Frane Franić imenuje
Prva mlada misa u Konjščini nakon čak 135 godina
ga prvim župnikom splitske Župe sv. Pavla na Pujankama.Tijekom petnaest godina formira župnu zajednicu i gradi Pastoralni centar. Godine 2000. imenovan je sužupnikom u župi i svetištu Gospe od Otoka u Solinu. Nakon toga vraća se u Split i postaje župnik Župe sv. Ivana Krstitelja na Trsteniku 2002. godine.Nastavlja gradnju župne crkve i priprema crkvu za posvetu 2005. godine. Dana 20. kolovoza 2007. imenovan je župnikom Župe sv. Kaja, pape i mučenika, u Solinu, zatim 18. kolovoza 2011. postaje župnikom u Brelima te uz sve ove dužnosti djeluje i kao kapelan Policijske uprave Splitsko-dalmatinske. Godine 2018. imenovan je voditeljem Hrvatske katoličke misije u Parizu gdje i danas pastoralno djeluje. (zl)
KONJŠČINA - U Župi sv. Dominika u Konjščini, prvi put nakon 135 godina, slavila se mlada misa, a bila je to ujedno i jedina mlada misa u Zagorju ove godine. Prvu svečanu svetu misu u rodnoj župi proslavio je vlč. Luka Žeželj. Slavlje je započelo ispred svećenikove obiteljske kuće roditeljskim blagoslovom, zatim je uslijedila procesija do župne crkve, gdje je održano svečano misno slavlje uz propovijed vlč. Marija Dukića. Posljednji mladomisnik iz Župe Konjščina bio je Dominik Gudek davne 1890. godine, a 25-godišnji Luka Žeželj njegov je rođak. Mladi velečasni svoj je đakonski pastoralni praktikum obavljao u Župi sv. Josipa na Trešnjevci, rekao je župnik Milan Pušec. Mladomisnici se nakon mladih misa raspoređuju po župama, a u Hrvatskoj ih je ove godine zaređeno ukupno 54, jedan od njih je i Luka Žeželj. Pripreme za mladu misu trajale su tri dana. U četvrtak je misu služio preč. Domagoj Ma-
Posljednji mladomisnik iz Župe Konjščina bio je Dominik Gudek davne 1890. godine, a 25-godišnji Luka Žeželj njegov je rođak
tošević, moderator Nadbiskupskog duhovnog stola i vršitelj dužnosti ekonoma Zagrebačke nadbiskupije. U petak je misu vodio vlč. Damir Ocvirk, župnik Župe sv. Josipa na
zagrebačkoj Trešnjevci. U subotu je blagoslovljen mladomisnički kalež, a misu je predvodio preč. Matija Pavlaković, rektor Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu. (zl)
''Ljeto
Bistrička noć tradicionalno je imala i popratne sadržaje, a to su humanitarna ponuda kolača Udruge Hrvatska žena Marija Bistrica, lovački gulaš LD Fazan, fiš paprikaš ŠRD Šaran i ponuda vina Udruge vinogradara Marija Bistrica
MARIJA BISTRICA – Velika manifestacija Turističke zajednice
Općine Marija Bistrica ''Ljeto u Mariji Bistrici'' na svom je vrhuncu. Prošle je subote na rasporedu bila tradicionalna Bistrička noć.
Glavna zvijezda
Ove godine glavna zvijezda bio je Željko Bebek. Atmosferu je zagrijao već do 20.30 Domino, band koji je i nakon Bebeka zabavljao publiku na središnjem bistričkom trgu. A legendarni glazbenik, čiji je početak karijere obilježio jedan od najvećih rock sastava bivše države ''Bijelo dugme'', pokazao je da još uvijek vlada pozornicom i rasplesao je posjetitelje na ispunjenom bistričkom trgu. Kao i svake godine, Bistrička noć tradicionalno je imala i popratne sadržaje, a to su humanitarna ponuda kolača Udruge Hrvatska žena Marija Bistrica, lovački gulaš LD Fazan, fiš paprikaš ŠRD Šaran i ponuda vina Udruge vinogradara Marija Bistrica. Slijedi Retro večer, pa koncerta Maje Šuput i Kumova
Zadnje srpanjske
subote ''Ljeto u Mariji Bistrici'' donosi jedna novitet - veliku retro plesnu večer
Nakon Bistričke noći slijede još dva koncerta dvije naredne su- bote na središnjem trgu u Mari-
ji Bistrici. Zadnje srpanjske subote ''Ljeto u Mariji Bistrici'' donosi jedna novitet - veliku retro plesnu večer. Svi koji dođu na trg od 20 sati imat će priliku vratiti se u glazbenu prošlost. Za glazbeno evergrin putovanje bit će zadužen Dino Antonić & band. A ususret Danu pobjede i domovinske zahvalnosti, tri dana uoči praznika, u subotu 2. kolovoza od 20 sati na rasporedu je i veliki koncert Maje Šuput. Uz nju svirat će i odlični Kumovi, a tu je i ponuda vina Udruge vinara i podrumara Vinski vrh. (Elvis Lacković)
Manifestacija ima i natjecateljski karakter, a najboljima se dodjeljuju priznanja u dvije kategorije: "Velika buča" za restorane i ugostitelje te "Mala buča" za natjecatelje iz redova udruga
ZAGORSKA SELA - Zagorska Sela ove će godine biti domaćin jedne od najmirisnije i najslasnije manifestacije u Hrvatskom zagorju – jubilarnog 10. Bučnica festa, koji se održava u subotu, 23. kolovoza s početkom u 17 sati. Riječ je o manifestaciji s naglaskom na promociju tradicionalne zagorske gastronomije, a središnje mjesto, naravno, zauzima autohtono i omiljeno jelo svakog zagorskog stola – bučnica. Bučnica fest već punih deset godina okuplja posjetitelje, ugostitelje i udruge na području koje pokriva Turistička zajednica područja Kumrovec, Desinić i Zagorska Sela, čime je postao neizostavan dio turističkog i kulturnog identiteta regije. Ovogodišnje izdanje organiziraju spomenuta Turistička zajednica i općine članice. Manifestacija ima i natjecateljski karakter, a najboljima se dodjeljuju
priznanja u dvije kategorije: "Velika buča" za restorane i ugostitelje te "Mala buča" za natjecatelje iz redova udruga. Kroz obje kategorije posjetitelji će imati priliku degustirati različite verzije bučnice i odabrati svoje favorite. Osim gastronomskog dijela, posjetitelje očekuje bogat kulturno-zabavni program, degustacije, mogućnost kupnje najboljih bučnica i domaćih proizvoda te uživanje u izvornom zagorskom ugođaju. Načelnica Općine Zagorska Sela Ksenija Krivec Jurak najavljuje ovogodišnje izdanje s velikim ponosom. –Postoji velik interes ugostitelja i udruga za sudjelovanjem i prezentacijom svojih bučnica, što nas posebno veseli. Ova manifestacija savršen je spoj tradicije, okusa i turističke promocije našeg kraja. Pozivamo sve ljude dobre volje, ljubitelje bučnice i kvalitetne eno-
Prijave za izlagače otvorene su do 20. kolovoza
gastro ponude, da 23. kolovoza ne zaobiđu Zagorska Sela – poručila je Krivec Jurak. Prijave za izlagače otvorene su do 20. kolovoza, a svi zainteresirani mogu se prijaviti na adresu elektroničke pošte tz.podrucja.kdzs@gmail.com ili putem telefona na broj 099 555 3553. Svi putevi vode u Zagorska Sela – na 10. Bučnica fest! (zl)
JANINE 2025 Ove se godine obilježava punih 150 godina od početka rudarskog djelovanja u Starom Golubovcu
Najveći su eksponati dva rudarska vagona – onaj klasičan, takozvani hunt te kiper koji ima funkciju kipanja na jednu i drugu stranu
LOBOR - Ove se godine obilježava punih 150 godina od početka rudarskog djelovanja u Starom Golubovcu i tim je povodom, a u sklopu loborske tradicionalne manifestacije Janine 2025., u društvenom domu otvorena atraktivna izložba starih rudarskih predmeta, fotografija i ostale dokumentacije vezane uz rudnik. Izložbu je organiziralo Hrvatsko planinarsko društvo Pusti Lobor, u suradnji s Loborskim ekološkim društvom i pod pokroviteljstvom Općine Lobor. Odaziv veći od očekivanog U rudniku u Starom Golubovcu u vrijeme najveće eksploatacije radilo je oko tisuću ljudi, a iskopano je više od 4 milijuna tona ugljena, ističe tajnik HPD-a Pusti Lobor, Damir Androić, ujedno i potpredsjednik ivanečke Speleološke udruge "Kraševski zviri". - Rudnik je radio do 1968. godine kada je počela sanacija, a tri godine kasnije službeno je zatvoren. Mnoge su se obitelji prehranile i odrasle uz taj rudnik, iako nisu bile velike plaće, no držali su se zajedno. Kada je rudnik zatvoren, ljudi su "trbuhom za kruhom" počeli odlaziti u Njemačku. Vrijedi istaknuti i
što uspješnije realizirali izložbu, organizatori su pozvali građane da im "posude" rudarske predmete.Odaziv je bio veći od očekivanog, a i mi smo počeli obilaziti muzeje, knjižnice i arhive, tako da smo na kraju skupili eksponata i više nego što ih ima neki muzej. Više smo nego zadovoljni – istaknuo je Androić. Prema njegovim riječima, prikupljeno je 40-ak lampi, 30-ak alata, karte, povijesni dokumenti, brojne fotografije, desetak knjiga i mnogo drugih stvari vezanih uz rudnik. - Najveći su ekspo-
'Rudarska baština Starog Golubovca utkala je svoj trag u identitet našeg kraja, a ova izložba pravi je podsjetnik na vrijeme zajedništva, požrtvovnosti i vrijednosti koje i danas nosimo'
da je ugljen iz rudnika u Starom Golubovcu bio jedan od najkvalitetnijih u Hrvatskoj, s najviše kalorija – rekao je Androić. Kako bi
nati dva rudarska vagona – onaj klasičan, takozvani hunt te kiper koji ima funkciju kipanja na jednu i drugu stranu i njih smo izlo-
žili ispred društvenog doma – kazao je Androić.
Veliko zanimanje mještana
Očekivano, izložba je naišla na veliko zanimanje mještana, ali i ostalih stanovnika loborskoga kraja, kao i onih iz drugih dijelova Krapinskozagorske županije, a među posjetiteljima je bila i načelnica Općine Lobor, Ljubica Jembrih. - Osjećam iskreno poštovanje prema svima koji su svojim radom, trudom i sjećanjima pridonijeli ovoj iznimnoj izložbi koja nas vraća u važan dio
'Ugljen iz rudnika u Starom Golubovcu bio jedan od najkvalitetnijih u Hrvatskoj, s najviše kalorija'
naše lokalne povijesti. Rudarska baština Starog Golubovca utkala je svoj trag u identitet našeg kraja, a ova izložba pravi je podsjetnik na vrijeme zajedništva, požrtvovnosti i vrijednosti koje i danas nosimo. Pozivam sve mještane i drage posjetitelje da dođu, razgledaju ovu dojmljivu zbirku i pritom uživaju i u svim ostalim sadržajima ko-
je smo za vas pripremili u sklopu manifestacije Janine 2025. Dobro nam došli u Lobor – poručila je načelnica Jembrih. Izložba će ostati otvorenom svakodnevno u poslijepodnevnim satima tijekom cijelog Janinskog tjedna, stoga iskoristite priliku i uz brojne eksponate vratite se u rudarsku prošlost Starog Golubovca. (zl)
Udruga Kajkaviana kao članica zagorskog Erasmus+ konzorcija za obrazovanje odraslih ostvarila je edukativno putovanje u Poljsku
POLJSKA - Udruga Kajkaviana kao članica zagorskog Erasmus+ konzorcija za obrazovanje odraslih ostvarila je u lipnju edukativno putovanje u Poljsku, konkretno u grad Gdanjsk i njegovu okolicu. Na inicijativu profesora dr. Dušana - Vladislava Paždjerskog sa Sveučilišta u Gdanjsku ostvarena je suradnja s Muzejem pisane riječi i glazbe kašupskopomorjanskog područja iz grada Wejherowo. Primarna motivacija bil je naučiti više o Kašubima (to je regionalna etnička zajednica na sjeverozapadu Poljske), njihovoj kulturi i o njihovim iskustvima u očuvanju svog jezika. Sudionici navedenog putovanja bili su podijeljeni u dvije skupine od kojih je svaka imala specifične zadatke. Članovi upravljačkih tijela: predsjednica, dopredsjednik i tajnica Kajkaviane, članica Nadzornog odbora i jedna zaposlenica udruge sudjelovali su u aktivnosti promatranja rada kolega. Njihov zadatak bio je promatrati rad organizacija koje se bave Kašubima, odnosno njihovom kulturom i jezikom te pokušati primijeniti naučeno u svom radu u Kajkaviani. Druga skupina koju je vodila druga zaposlenica Kajkaviane bile su polaznice Kajkavice - kajkavske radionice, a njihov odlazak bio je oblik edukacije odraslih.
REPUBLIKA HRVATSKA
KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA
OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
OPĆINSKI NAČELNIK
KLASA: 061-01/25-01/001
URBROJ: 2140-28-03-25-1 Sveti Križ Začretje, 22.07.2025.
Povodom Dana Općine Sveti Križ Začretje
14. rujna, Općinsko vijeće dodijelit će javna priznanja pravnim i fizičkim osobama za izuzetna ostvarenja i doprinos vezan za život i razvoj Općine Sveti Križ Začretje. Javna priznanja Općine Sveti Križ Začretje su:
1. Počasni građanin Općine Sveti Križ Začretje
2. Nagrada za životno djelo Općine Sveti Križ Začretje
3. Plaketa „Grb Općine Sveti Križ Začretje“
4. Povelja Općine Sveti Križ Začretje
5. Zahvalnica Općine Sveti Križ Začretje
Sukladno članku 15. Odluke o javnim priznanjima Općine Sveti Križ Začretje („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 16/2012, 34/2018) inicijativu za dodjelu javnih priznanja mogu podnijeti: - općinski načelnik - radna tijela Općinskog vijeća - najmanje 5 vijećnika Općinskog vijeća - vijeće mjesnih odbora s područja Općine - udruge građana s područja Općine - ustanove sa sjedištem na području Općine Sveti Križ Začretje - tvrtke sa sjedištem na području Općine te - druge fizičke i pravne osobe
Temeljem iznijetog molim Vas da dostavite inicijativu za dodjelu priznanja Počasni građanin Općine Sveti Križ Začretje, Nagrade za životno djelo, Plakete, Povelje i Zahvalnice Općine Sveti Križ Začretje.
Inicijativa se dostavlja Odboru za dodjelu
javnih priznanja Općine Sveti Križ Začretje (Trg hrvatske kraljice Jelene 1) do 14.08.2025. godine u pisanom obliku.
Sukladno članku 18. Odluke o dodjeli javnih priznanja Inicijativa za dodjelu javnog priznanja mora osobito sadržavati: - predloženu fizičku ili pravnu osobu, - javno priznanje za koje se predlaže fizička ili pravna osoba. - osobne i druge podatke o fizičkoj ili pravnoj osobi koja se predlaže (mjesto i država rođenja, prebivalište, sjedište, OIB, drugi kontakt podaci i slično), - obrazloženje prijedloga za dodjelu javnog priznanja (životopis fizičke osobe odnosno osnovni podaci o ustroju i djelatnosti pravne osobe, tijek dosadašnjeg rada i ostvarenih rezultata, razlozi predlaganja i slično), - mjesto i datum podnošenja prijedloga za dodjelu javnog priznanja, - ovlaštenog predlagatelja i njegov potpis, odnosno potpis osobe ovlaštene za zastupanje kao i pečat ako se ovlašteni predlagatelj njime koristi u poslovanju. Uz inicijativu za dodjelu javnih priznanja prilaže se potrebna odgovarajuća dokumentacija: objavljeni radovi, analize, prikazi, kritike, pisanje stručnog i drugog tiska, natjecateljski rezultati i druga odgovarajuća dokumentacija. S poštovanjem,
OPĆINSKI NAČELNIK Marko Kos, dipl.oec.
Centralni događaj Cijeli je tjedan bio intenzivno popunjen kako različitim susretima s predstavnicima udruga, organizacija i institucija koje se bave promocijom i očuvanjem regionalnog kašupskog jezika tako i konkretnim upoznavanjem bogate poljske povijesti, kulture, arhitekture, ali i gastronomije. Polaznici edukacije posebno su željeli istaknuti ulogu domaćina dr. Dušana - Vladislava Paždjerskog koji je uistinu posvetio puno svog vremena povezivanju udruge Kajkaviana s kašupskim institucijama te mu zahvaliti na gostoprimstvu i pomoći u organizaciji ovog putovanja. Članove Kajkaviane u prostorima Kašupsko-pomorjanskog saveza primili su g. Lukasz Richert, član Uprave, i gđica Marta, predsjednica podmlatka saveza, te im predstavili svoj rad i uistinu brojne aktivnosti koje provode kako bi održali, zaštitili i promovirali kašupski jezik i kulturu diljem regije. Kao centralna udruga, ovaj Savez okuplja ogranke i brojne volontere koji koriste svaku prigodu da skrenu pažnju na kašupski jezik i potaknu mlade da ga nauče i koriste. Osim uistinu pristojne financijske potpore koju Savez dobiva od države, u radu mu pomažu i brojni donatori. Centralni događaj putovanja bio je susret s partnerskom institucijom Muzejem kašupsko-pomorjanske muzike i pisane riječi u Wejherowu, koji se nalazi i blizini Gdanjska. Taj je muzej najznačajnija kašupska muzejska institucija i neformalna centralna knjižnica kašupske knjige, uistinu po mnogočemu inspirativna Kajkaviani. Zaposlenicima Muzeja predstavljen je rad Kaj-
kaviane, a domaćini su čuli i kajkavsku riječ, u interpretaciji kajkavskih pjesnikinja koje su sudjelovale u edukativnim aktivnostima Magdalene Blagec i Dragice Reinholz. Kako ove dvije institucije veže zajednička strast u očuvanju i promicanju materinjih jezika predsjednica udruge Ines Krušelj - Vidas i v.d. direktorica Muzeja Aleksandra Sielicka potpisale su ugovor o suradnji između Muzeja i Kajkaviane te na taj način postavile temelj budućoj suradnji.Posebna je čast bila predstaviti rad udruge Kajkaviana te održati predavanje o kajkavskom jeziku, njegovoj povijesti te izazovima očuvanja i prenošenja jezika mlađim naraštajima na Sveučilištu u Gdanjsku, odnosno Filološkom fakultetu u sklopu kojeg je Institut za klasične studije i slavistiku gdje su članovi Kajkaviane gostovali. Predavanju, koje je održala predsjednica udruge Ines Krušelj - Vidas, prof., prisustvovali su ravnatelj Instituta dr. Dušan-Vladislav Paždjerski, ravnatelj Odsjeka za slavenske i balkanske studije dr. Marek Włodkowski, docent dr. Dejan Ajdačić te mag Dubravko Vencl, hrvatski lektor. Osim prisutnih profesora, bilo je ugodno vidjeti interes studenata i doktoranata za predavanje. Uslijedio je umjetnički nastup kajkavskih pjesnikinja, a zatim ugodan razgovor te razmjena iskustava s profesorima i studentima.
Zanimljivo i posebno
Intenzivan susret s kašupskom kulturom, životom i običajima polaznici edukacije doživjeli su u primorskom gradiću Pucku. U regionalnom Muzeju regije Puck članove Kajkaviane dočekao je kustos muzeja, svestrani kašupski književnik Roman
D'žeždžon. Muzej se nalazi u kašupskom području iz kojeg potječe najznačajniji i prvi kašupski tribun - Florjan Cejnova - tvorac kašupskog narodnog programa, izdavač i tvorac prvog kašupskog časopisa, pisac prvog doktorata iz medicine posvećenog kašupskoj tematici te je njemu posvećena posebna pažnja u Muzeju koji je zapravo po svojoj vokaciji etnografske prirode. Polaznike edukacije posebno je oduševio i sam grad Granjsk sa svojim specifičnim vizurama i arhitekturom na obalama rijeke Moltawe, s prekrasnim parkovima u četvrti Oliwa, gdje su bili smješteni, brojnim i raskošnim sakralnim spomenicima te kvalitetnim muzejima od kojih su se stigli razgledati Muzej Drugog svjetskog rata, Muzej grada Gdanjska, muzejski brod Soldek, Muzej jantara, a Kajkavianin glazbeni producent Festivala orgulje Heferer bio je i na orguljskom koncertu. Ništa manje zanimljive, zbog svoje posebnosti, bile su plaže Baltičkog mora kao i obalni grad Sopot koji se osim pješčanim plažama diči i najdužim molom u Europi. Boravak deseteročlane skupine članova Kajkaviane u Poljskoj financiran je sredstvima Erasmus+ projekta u sklopu kojeg je moguće organizirati ovakve međunarodne edukacije. Udruga Kajkaviana - Društvo za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine članica je konzorcija kojeg čine Muzej grada Pregrade (koordinator konzorcija), Muzej Radboa iz Radoboja, Općinska knjižnica Krapinske Toplice i Gradska knjižnica Pregrada. Navedeno udruženje institucija nositelj je Erasmus akreditacije u području obrazovanja odraslih za razdoblje od 2021. do 2027. godine. (zl)
Trideset godina kasnije: Generacija 1995. Osnovne škole Veliko Trgovišće ponovno na okupu
VELIKO TRGOVIŠĆE - U nedjelju, 13. srpnja, održan je susret bivših učenika Osnovne škole Veliko Trgovišće koji su školu završili 1995. godine. Nakon punih 30 godina, 33 učenika ponovno su se okupila, a ovom posebnom druženju pridružile su se i četiri učiteljice koje su obilježile njihovo osnovnoškolsko obrazovanje. Mjesto okupljanja bio je restoran SEMI, gdje je uz zajednički ručak, smijeh i srdačne razgovore, ponovno oživjela atmosfera starih školskih dana. Odmah po dolasku osjetila se toplina i radost susreta – prepoznavanja, zagrljaji, šale i priče koje su bez puno riječi vratile sve prisutne u godine djetinjstva. Posebno su dirljivi bili trenuci susreta s učiteljicama, koje su svojim dola-
skom pokazale koliko im je ta generacija ostala u lijepom sjećanju. U opuštenom ozračju, razgovaralo se o svemu – od starih anegdota i školskih dogodovština, do životnih puteva koje su učenici prošli u protekla tri desetljeća. Ručak u restoranu SEMI bio je prilika da se obnove stara prijateljstva, ali i stvore novi planovi – mnogi su izrazili želju da se ovakvi susreti ne zadrže samo na okruglim obljetnicama, već da postanu redovita tradicija. Generacija '95. još je jednom pokazala kako vrijeme ne može izbrisati uspomene i prijateljstva koja su nastala u školskim klupama. Bio je to dan ispunjen smijehom, zahvalnošću i prisjećanjem – dokaz da su najljepše priče one koje traju cijeli život. (zl)
OROSLAVJE - Gradonačelnik
Grada Oroslavja je s izaslanstvom Gradskog vijeća u srijedu bio primljen u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Washingtonu, a razlog je povratak knjige Josipa Franca Mikulca, kući, u Oroslavje. Gradonačelnik Šimunić rekao je kako je veleposlanik Pjer
Šimunović bio vidno oduševljen cijelom pričom, njihovim trudom i vizijom. - Ponudili su nam punu podršku u daljnjoj promociji ove nevjerojatne priče i pomoći oko svih sljedećih koraka koje planiramo. Zahvalni smo na toplom prijemu, na vremenu koje su nam posvetili i na razumije-
vanju koliku težinu ovaj projekt ima, ne samo za naš grad, već i za Hrvatsku. Povratak knjige Josipa Franca Mikulca nije samo kulturni događaj. To je povratak priče o hrabrosti, znanju, identitetu i svemu onome što nas definiraistaknuo je oroslavski gradonačelnik. (zl)
Ljeto u Radoboju se nastavlja
RADOBOJ – Ljetna događanja u Radoboju nastavljaju se u odličnom tonu. U petak, 25. srpnja u 20 sati, na terasi Muzeja Radboa vas očekuje večer vrhunskog humora uz legendarnog Željka
Pervana. Pripremite se za dozu smijeha i britke satire u jedinstvenom ambijentu pod zvijezdama. Za ljubitelje dobre glazbe i još boljeg druženja, 1. i 2. kolovoza rezervirani su za omilje-
ni Beerfest! Dvije večeri odlične atmosfere, glazbenih nastupa i bogate ponude piva očekuju vas u Radoboju. - Vidimo se – jer ljeto je ljepše kad se dijeli s drugima – kažu u Radoboju. (zl)
U Pregradi održane radionice za studente medicine
PREGRADA - U Srednjoj školi Pregrada održana je trodnevna edukacija za studentice i studente 6. godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Naime, Zavod za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije organizirao je od 11. do 13. srpnja edukativne radionice za 30 studentica i studenata završne godine zagrebačkog Medicinskog fakulteta. Ovakvu praksu županijski Zavod za hitnu medicinu započeo je 2021. godine kao jedini u Hrvatskoj, a studentima pruža izravan uvid u to kako izgleda jedan dan u izvanbolničkoj hitnoj medicini. (zl)
PODGORA - U srcu Zagorja, podno Strahinjčice, 26. srpnja održat će se 1. malonogometni turnir 3v3 'Pod Jelenskom Pećinom' – prvi sportski događaj u organizaciji novoosnovane Sportske udruge 'MO Podgora'. Ova udruga osnovana je s ciljem da pokrene sportski i društveni život u mjestu, a već na samom početku donosi sadržaj koji će okupiti i razveseliti cijelu zajednicu. Turnir će se igrati na ŠRC-u Podgora, a za tri najbolje ekipe osigurane su vrijedne novčane nagrade i pehari, dok će
najbolji igrač i najbolji strijelac također biti posebno nagrađeni. Kotizacija iznosi 60 eura, a prijave su otvorene do 25. Srpnja u 20:00 sati na broj 098 935 3129 (Lovro) ili putem društvenih mreža Udruge. Uz sportski dio, posjetitelje očekuje i bogata gastronomska ponuda, kao i zabava do ranih jutarnjih sati uz živu glazbu, što jamči odličnu atmosferu za sve uzraste. Turnir 'Pod Jelenskom Pećinom' nije samo sportsko natjecanje – to je početak nove tradicije u Podgori, spoj sporta, zajed-
Ljetne radionice DND - a u Sv. Križu Začretju
SVETI KRIŽ ZAČRETJE - Na 4. Ljetnoj radionici DND –a u Svetom Križu Začretju mališani su učili o Japanu. Naučili su držati štapiće i jesti njima, ali i druge zanimljivosti su ih motivirale na učenje, igru i zabavu.Sve zanimljivosti i aktivnosti pripremila je i vodila Paula Čižmek. - Gdje je Japan, koji mu je glavni grad, a kakva zastava? Kako se pozdravljaju Japanci, kako pišu, što je kimono? Sva djeca dobila su izazovni zadatak: naučiti kako se pravilno drže štapići i njima jesti. Vježbalo se i većina djece je uspjela pojesti kokice i keksiće štapićima. Crtali su zastavu, obojili kimono, štapićima spremali loptice u čaše u igri tko će prije, a neki su i uspješno napisali svoje ime japanskim pismom. Trenirala djeca finu motoriku, igrala se, učila i zabavila – kažu u DND – u. (zl)
Održana je izvještajno – izborna skupština Udruge vinogradara i vinara "Brajde" Poznanovec
Za novog predsjednika izabran je Srećko Tuškan
POZNANOVEC - Održana je izvještajno – izborna skupština Udruge vinogradara i vinara "Brajde" Poznanovec. Udruga je tom prilikom zahvalila dosadašnjem predsjedniku Stjepanu Benčiću te ostalim članovima udruge za rad, trud i posvećenost aktivnostima udruge. Za novog predsjednika izabran je Srećko Tuškan, a za potpredsjednika Darko Bosak. Tajnik udruge i dalje je Hrvoje Lisec dok je za blagajnika izabran Branko Rukljač. Skupštini je prisustvovao i općinski načelnik Željko Odak koji je tom prilikom svim članovima i dosadašnjem vodstvu zahvalio na suradnji, zalaganju, aktivnostima kao i vidljivosti njihova truda i uspjeha na izložbama i ocjenjivanju vina te obilježavanju vinskih blagdana. Također, zahvalio je udruzi i na brizi o prostoru, a posebno je pohvalio aktivnosti na edukaciji članova. Novom vodstvu po-
želio je sreću i obećao podršku lokalne samouprave u daljnjem radu i aktivnostima. (zl)
ništva i dobre zabave. Svi koji žele podržati rad udruge i biti dio pozitivne priče mogu se učlaniti u Sportsku udrugu 'MO Podgora'. Godišnja članarina iznosi 20 eura, a svaki član dobiva majicu s logom udruge, člansku iskaznicu i priliku da sudjeluje u kreiranju budućih događanja i aktivnosti. Budi dio ekipe koja mijenja stvari na bolje – učlani se i podrži domaće! - Vidimo se 26. srpnja u Podgori – ne propustite početak nove sportske priče podno Strahinjčice! - poručuju organizatori. (zl)
Krapinsko - zagorska županija objavila je dva javna natječaja
Oba natječaja otvorena su do 6. kolovoza ove godine
KRAPINA - Krapinsko - zagorska županija objavila je dva javna natječaja temeljem kojih će biti dodijeljena sredstva za poticanje proizvodnje zagorskih mlinaca te za proizvodnju zagorskih štrukli u 2025. godini. Oba natječaja otvorena su do 6. kolovoza ove godine, a prijavu mogu podnijeti mikro, mali i srednji subjekti malog gospodarstva i to trgovačka društva (d.o.o. i j.d.o.o.) i obrti sukladno Preporuci Europske Komisije 2003/361/EC od 6. svibnja 2003. koji proizvode zagorske štrukle odnosno zagorske mlince prema specifikaciji i certificirani su proizvođači i nositelji potvrde o sukladnosti proizvoda sa Specifikacijom proizvoda za razdoblje 2024./2025., izdanom od strane certifikacijskog tijela Bureau Veritas Croatia d.o.o. Također, moraju imati sjedište na području Krapinsko - zagorske županije i biti registrirani najmanje godinu dana do trenutka podnošenja prijave te imati jednog zaposlenog. Namjena potpora odnosi se na slijedeće prihvatljive aktivnosti – u skupni A to su kupnja, izgradnja, proširenje ili uređenje objekata za proizvodnju, kupnja, izgradnja, proširenje ili uređenje objekata za skladištenje sirovina i proizvoda, kupnja strojeva, opreme i alata za proizvodnju, kupnja gospodarskog motornog vozila za prijevoz tereta najveće dopuštene mase do 12.000 kg za namjenu dovoza/odvoza sirovina i distribuciju proizvoda, a u skupini B marketinške aktivnosti i ulaganje za izlazak na nova tržišta te edukacija i stručno ospo-
sobljavanje
Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.
Smeđa trulež plodova jabuke, (lat. Monilia fructigena) najznačajniji je uzročnik truleži jezgričavog voća, najčešće jabuka i krušaka, a može napasti i koštičavo voće, šljive i trešnje. Plodovi mogu biti zaraženi od faze zametanja do faze berbe, te kasnije u skladištu. Na mjestu zaraze pojavljuju se najprije zelenkastožute a kasnije svijetlosmeđe koncentrične pjege koje se brzo povećavaju i zahvaćaju veći dio ili čitav plod. Tkivo mesa ispod pjege truli i potpuno propada. Napadnuti plodovi su potpuno prožeti micelijem gljivice i uslijed gubitka vode smežuraju se i naboraju. Njihovo unutrašnje tkivo je najprije spužvasto, zatim očvrsne, ali zadrži plutastu konzistenciju. Takvi plodovi ostaju pričvršćeni za grane i grančice ili padnu na tlo. Zaraženi plodovi venu, suše se, smežuraniju i na kraju postepeno pocrne. Većinom ne otpadaju već ostaju na granama i grančicama i kao takvi mogu se održati i nekoliko godina. Zbog toga se ponekad takvi plodovi nazivaju mu-
mije. U mumijama se na neki način parazitska gljiva konzervira, tj. čuva preko zime sve do naredne vegetacije. U proljeće se iz micelija razvijaju jastučići koji sadrže konidije. Pomoću vjetra, kiše ili insekata, konidije se prenose na mlade i zrele plodove uzrokujući male, smeđe udubine koje postepeno prekrivaju cijelu površinu kožice ploda. Osjetljivost plodova na napad smeđe truleži se povećava sa zrelošću plodova. Dugo se smatralo da je gljivica Monilia fructigena, uzročnik smeđe truleži plodova, zapravo parazit rana (npr. od tuče, uzročnika crvljivosti i sl.). Pokazalo se da dugotrajno vlaženje plodova, visoka vlažnost zraka i jači potencijal bolesti (veliki broj spora) mogu izazvati i izravne infekcije kroz neoštećeno tkivo. Također su moguće i naknadne infekcije tijekom skladištenja posebno u priručnim prostorijama, kao što su podrumi, u slučaju da je temperatura zraka previsoka za čuvanje jabuka. Ova bolest se posebno naglo širi iza dugotrajnih kiša koje se jave iza dugog i toplog razdoblja jer
plod naglo buja što uzrokuje stvaranje sitnih pukotina koja su ulazno mjesto za infekciju gljivicom. Infekcija se javlja pri temperaturama od 24 do 28 °C i relativnoj vlažnosti zraka od 75%. Također, svako mehaničko oštećenje uzrokovano vremenskim nepogodama ili napadom insekata potpomaže razvoj ove bolesti. Mjere za suzbijanje ove bolesti sastoje se prije svega od indirektnog suzbijanja koje uključuje suzbijanje štetnih insekata i drugih bolesti koje oštećuju plodove. Uklanjanje i orezivanje suhih i oboljelih grana i grančica i njihovo spaljivanje, kao i sakupljanje zaraženih, mumificiranih i crvljivih plodova, utječe na smanjenje infekcijskog materijala i predstavlja jednu od najvažnijih preventivnih mjera zaštite. Zimsko prskanje voćaka i prskanje pred otvaranje cvijetova i pred precvjetavanje, koje se izvodi kao redovna mjera zaštite protiv drugih parazita i štetočina doprinosi sprječavanju pojave ove bolesti. U tu se svrhu najčešće koriste bakrena sredstva u fazi bubrenja pupova.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije
Tzabok • 103. brigade br. 8
• Sadnice voćaka
• Sadnice ukrasnog drveća i grmova
• Substrati za sadnju
• Ukrasne tegle i lonci
• Organska i mineralna gnojiva
• Stručni savjeti oko sadnje
ijekom lipnja i srpnja, Planinarski dom u Radoboju postaje mjesto na kojem se održavaju NTC kampovi za djecu, pružajući im priliku za učenje, igru i nezaboravno iskustvo u prirodi. U suradnji sa stručnjacima iz Javne ustanove Zagorje zeleno, djeca jednom tjedno posjećuju Planinarsko-poučnu stazu „Putovima orhideja“ na Strahinjčici, gdje uče o bogatom ekosustavu ovog područja. Na Strahinjčici, polaznici kampa istražuju zanimljive aspekte flore i faune, s posebnim naglaskom na orhideje, livadnu i šumsku bioraznolikost. Kroz ove aktivnosti, djeca stječu vrijedna znanja o prirodnim ljepotama i važnosti očuvanja okoliša. Tijekom trajanja kampa, stazu je obišlo oko 200 djece.
Program NTC učenja temelji se na modernim metodama koje uzimaju u obzir razvoj i funkcionalnost mozga. Aktivnosti i igre osmišljene su kako bi pozitivno utjecale na mentalni razvoj djece, potičući njihovu kreativnost, koncentraciju i socijalne vještine, a istraživanja pokazuju da ovakvi programi imaju dugoročne koristi za neurološki razvoj u ključnom razdoblju rasta. Boravak u prirodi također omogućuje djeci da se povežu s okolišem, razvijaju odgovorno ponašanje prema prirodi i usvajaju zdrave životne navike. Tjelesna aktivnost na svježem zraku ne samo da poboljšava fizičko zdravlje, već također potiče djecu da prihvate kretanje kao važnu i zabavnu komponentu svakodnevnog života.
Rekordnih 150 vozača i vozačica prijavilo se za 6. izdanje 'Oro Superslalom – Memorijal Zvonko
Pobjedom Gorana Sruka u generalnom poretku i poretku za „Otvoreno Prvenstvo Zagreba“ završilo je šesto izdanje superslaloma u Oroslavju održanom pod nazivom „6. Oro superslalom – Memorijal Zvonko Mrzljak“. Sruk je za sada najuspješniji vozač i neokrunjeni kralj ovog zanimljivog i atraktivnog automobilskog natjecanja koje je ove godine okupilo 150 vozača i vozačica iz svih dijelova Hrvatske. Sa svojim Renault Cliom ovaj vozač AK Dubrava imao je ukupno vrijeme 3:36,434. No mora se priznati da je sjajnog protivnika imao u odličnom Marinu Lešu, vozaču AK Pula Rovinj, domaćem dečku iz Stubičkih Toplica. On je s Citroenom AX za pobjednikom Srukom kasnio sekundu i 353 tisućinke poslije tri uzbudljive vožnje. Leš je imao najbolje vrijeme druge vožnje, dok su Sruku pripale prva i treća vožnja. Zanimljivo da je u ukupnom poretku discipline Autoslalom za PH Leš drugi, a Sruk drži treću poziciju. Treći je u ukupnom poretku za OPZ bio Max Šimunović, a četvrti Danijel Šimunović, obojica su vozila Peugeot 106 i branila boje AK Fly with Kolman. Sruk je ujedno slavio i u grupi II i u klasi 6, dok je Leš u grupi II bio drugi, a pobijedio je u klasi 5 ispred Maxa i Danijela Šimunovića. - Dolazim ovdje već šest godina. Svake godine je sve bolje, organizacija je ove godine bile na vrhuncu. Konkurencija je iz godine u godinu sve jača, čestitao bi Maxu i Leš na odličnim borbama. Ja sam u zadnjoj vožnji promijenio set up automobila i tu sam ostvario prednost koja mi je donijela pobjedu. Oroslavje je prekrasno, ovdje imam puno prijatelja i jednostavno me vuče da se vratim – izjavio nam je pobjednik Goran Sruk. Robert Šamec s vozilom US Legend osvojio je šesto, a Filip Pavlina s Citroen Saxom ostvario je sedmo vrijeme u ukupnom poretku. Najbolji vozač AK Zagorje bio je Karlo Rašić koji je s Hyundaiem I30N osvojio 11. mjesto s vremenom 3:51,879, dok je Nikola Labaš s Škodom Fabiom osvojio 14. mjesto s vremenom 3:53,775. Robert Šamec bio je pobjednik u poretku za Prvenstvo Zagorja, a osvojio je i grupu III. za Otvoreno Prvenstvo Zagreba, kao i klasu 13 u poretku za Prvenstvo Zagorja. U sve te tri konkurencije Filip Pavlina osvojio je drugo mjesto, sa zaostatkom od samo 329 tisućinki. Karlo Pavlinić je pak u sve ove tri kategorije osvojio treće mjesto. Klasu 10 osvojio je Tomislav Fišter s Opel Tigrom, klasu 11 Ivan Barlović s Hondom Civic, a klasu 12 Eugen Kokolić s Renault Cliom. U Kupu povijesnih vozila pobjedu je odnio Slobodan Karleuša, član AK Remetinec. Unatoč velikim vrućinama utrci je prisustvovao veliki broj gledatelja. Prije otvaranja utrke vozače i gledatelje su pozdravili predstavnica Grada Oroslavja Vlatka Mrzljak, predstavnik HAKS-a Marin Vuković, ispred ZAS-a Dino Deljkić, predsjednik AK Zagorje Darko Buklec, predsjednik Športske zajednice Grada Oroslavja Tihomir Jagečić i predsjednica TZ Grada Oroslavja Maja Šijan. AK Zagorje i Grad Oroslavje mogu i moraju biti ponosni što je su na ovu sjajnu utrku koja nosi ime
legendarnog Zvonka Mrzljaka privukli rekordnih 150 natjecatelja. To je brojka za svaki respekt. U sjajnu organizaciju bilo je uključeno stotinjak ljudi, a ovoj sjajnoj utrci još dugo će se pričati. Pohvale idu i suorganizatoru utrke, AK Delta.Hvala svima koji su na bilo koji način podržali ovu utrku. Bilo je zahtjevno, imali smo rekordan broj vozača, ali uspjeli smo još jednom organizirati odličnu utrku. Mislim da su svi danas mogli uživati. Za iduću sezonu malo ćemo usporiti stazu i napraviti ju još sigurnijom, iako nismo imali ozbiljnijih izlijetanja sa staze, no kako se radi o utrci kroz centar grada želimo biti što sigurniji – izjavio nam je Darko Buklec, predsjednik AK Zagorje.
REZULTATI
Otvoreno prvenstvo Zagreba
1. Goran Sruk 3:36,434 (AK Dubrava)
2. Marin Leš 3:37,787 (AK Pula Rovinj)
3. Max Šimunovnić 3:39,125 (AKK Fly with Kolman)
4. Danijel Šimunović 3:39,141 (AKK Fly with Kolman)
5. Ivan Balog 3:45,463 (AK Titan) …
Prvenstvo Zagorja
1. Robert Šamec 3:46,037 (AK Dubrava)
2. Filip Pavlina 3:46,366
3. Karlo Pavlinić 3:50,347
4. Matija Sušnić 3:50,843
5. Ivan Barlović 3:56,297 (AK Zagorje)
6. Eugen Kokolić 3:57,085 (AK Zagorje)
7. Karlo Franjčec 3:57,621
8. Zoran Balić 3:59,000
9. Željko Žukina 4:00,377 (AK Zagorje)
10. Matija Markovec 4:01,873 … Klasa 10
1. Tomislav Fišter 4:12,958
2. Matija Jakuš 4:23,993
3. Tomislav Jurić 4:27,626 Klasa 11
1. Ivan Barlović 3:56,297 (AK Zagorje)
2. Željko Žukina 4:00,377 (AK Zagorje)
3. Matija Klinčić 4:02,705
Klasa 12
1. Eugen Kokolić 3:57,095 (AK Zagorje)
2. Alen Svetec 4:03,363
3. Nikola Tušak 4:04,388 Klasa 13
1. Robert Šamec 3:46,377 (AK Dubrava)
2. Filip Pavlina 3:46,366
3. Karlo Pavlinić 3:50,347
U Repovcu održano 6. kolo Zagorske trkačke lige pod nazivom „Lisica trail 2025.“
U organizaciji Zagorje Adventure teama sa startom u Repovcu održano je 6. kolo Zagorske trkačke lige pod nazivom „Lisica trail 2025.“ Okupilo se u Repovcu osamdesetak trkača i trkačica koji su se borili za što bolji plasman na dugoj stazi od 10,5 km i kratkoj od 5 km. Na dužoj stazi od 10,5 km uvjerljivo je slavio Nikola Špoljar (AK Zabok) s vremenom 46:31. Drugi je bio Dražen Dinjar (AK Rudolf Perišin), a treći Goran Papeš (Zagorje Adventure team). Matea Grabovica (AK Zabok) također je uvjerljivo slavila na istoj dionici u konkurenciji seniorski s vremenom 1:00:23, druga je bila Suzana Dinjar (AK Rudolf Perišin), a treća Martina Kovaček. Najbolji u utrci seniora na 5 km bio je Krunoslav Špoljar (AK Zabok/SD Lastavica) s vremenom 27:18, drugi je bio Luka Kranjčec, a treći Nino Burek (oba TK Maraton Krapina). Kod seniorki u utrci na 5 km slavila je Sabina Krivec-Boroš s vremenom 49:01, druga je bila Maja Reljić, a treća Lucija Mučnjak. U ukupnom poretku nakon šest kola kod seniora je u vodstvu Dražen Dinjar s 975, drugi je Goran Papeš sa 774, a treći Hrvoje Hanžić sa 771 bodom. Nikola Špoljar je četvrti sa 600 bodova koliko je maksimalno mogao osvojiti u dvije utrke. Seniorke s 960 bodova pred-
vodi Suzana Dinjar, druga je Martina Kovaček sa 600 koliko ima i treća Matea Grabovica. Zagorje Adventure team još jednom se pokazao kao odličan organizator.
REZULTATI
10,5 km (duga)
Seniori:
1. Nikola Špoljar 46:31 (AK
Zabok)
2. Dražen Dinjar 54:18 (AK Rudolf Perišin)
3. Goran Papeš 54:43 (Zagorje Adventure team)
4. Hrvoje Hanžić 55:05 (Zagorje Adventure teamI
5. Željko Mičuga 55:43 (Zbnb)
Seniorke:
1. Matea Grabovica 1:00:23 (AK
Zabok)
2. Suzana Dinjar 1:09:04 (AK Rudolf Perišin)
3. Martina Kovaček 1:10:24
4. Mihaela Bubanko 1:14:51 (SD Stubica)
5. Marija Jelkovac 1:17:20 …
5 km (kratka) Seniori:
3. Lucija Mučnjak 51:09
4. Tatjana Vdović 51:32 (TK Maraton Krapina)
5. Zorica Stakor 55:03 ….
Poredak poslije 6. kola Seniori:
1. Krunoslav Špoljar 27:18 (AK Zabok/SD Lastavica)
2. Luka Kranjčec 27:58 (TK Maraton Krapina)
3. Nino Burek 31:53 (TK Maraton Krapina)
1. Dražen Dinjar 975
2. Goran Papeš 774
3. Hrvoje Hanžić 771
4. Nikola Špoljar 600
4. Andrija Brlek 34:48
5. Antun Boršić 35:37 (TK Maraton Krapina) …
Seniorke:
1. Sabina Krivec-Boroš 49:01
2. Maja Reljić 50:20
5. Neven Čorko 555 … Seniorke:
1. Suzana Dinjar 960
2. Martina Kovaček 600
3. Matea Grabovica 600
4. Mihaela Bubanko 435
5. Ana Kresojević 432 …
Mladost Zabok prvi je zagorski nogometni klub koji je krenuo u pripreme
Mladost Zabok prvi je zagorski nogometni klub koji je započeo pripreme za nadolazeću sezonu pod vodstvom trenera Zorana Vukelića. Iako je momčad pretrpjela brojne promjene čini se da će se Zabočani ponovno boriti za sam vrh. Mladost su u ljetnom prijelaznom roku napustili: Zoran Mihovilić, Jurica Šoštar (oba Rudar DZ), Leo Bivol, Karlo Hrastinski (oba Jedinstvo SKZ), Tin Usmiani (NK Drava Ptuj), Nikola Lešković (Oroslavje), Josip Kolar (Inker), a još nam nije poznat status Davida Peteka koji trener u NK Radnik Križevci. No trener Vukelić i predsjednik Igor Akmadžić odgovorili su na najbolji mogući način dovođenjem velikog broja kvalitetnih igrača. Prije svih tu je vratar Bruno Javor koji je prošlu sezonu bio prvi vratar Lučkog. Javor neće biti samo vratar, nego će voditi Školu nogometa za vratare u klubu. Iskusni Marko Puklin bio je standardni lijevi bočni Ravnica, a radi se o iznimno iskusnom i kvalitetnom nogometašu koji je istinsko pojačanje. Iz Ravnica je stigao i ofenzivni vezni Tomislav Đurić, koji je u jesenskom dijelu prvenstva igrao za Segestu. Stoper Luka Lončar stigao je iz Rogaške s kojom je izborio treću ligu,
a kao junior igrao je za Lokomotivu i Segestu. Iz Španskog je u redove Mladosti stigao napadač Marsel Čičak, mladi stoper Fran Kobetić dolazi iz juniora Hrvatskog dragovoljca, a mladi desni bočni igrač Juraj Jurina stiže iz juniora prvoligaša Varaždina. Mladost je odlučila dati šansu još jednom nadarenom zagorskom igraču Patriku Kelavi (M. Gubec), a Niko Poslek, junior kluba, već je na prvom treningu pokazao veliki potencijal. S Mladosti trenira i odlični strijelac Josip Hmura, ali on još čeka inozemnu ponudu, no ukoliko ju ne ostvari, mogao bi on pojačati Zabočane, što bi bio veliki dobitak. Dodamo li tome da je Mladost Zabok uspjela zadržati stožerne igrače, a to su Jakov Drčić, Matija Drampetić i Ivan Kegelj, možemo reći da je napravljen sjajan posao i da je momčad još jača u odnosu na proljeće. Zabočane bi prvi puta trebali vidjeti na djelu na turniru u Golubovcu koji se igra od 31.7.-3.8. prvi dio, a ako prođu dalje završnica toga turnira je 9. i 10. 8. Pripremna utakmica protiv Ivančice iz Ivanca odigrat će se 6.8. u Zaboku, a protivnici Zabočana u pripremnom periodu još će biti: Pregrada (13.8.), Bistra (16.8.) i Oroslavje (23.8.).
Zagorec KR započeo pripreme
Pod vodstvom Perice Vidaka Zagorec KR krenuo je u pripreme pred nadolazeću sezonu u III. NL-centar. Prije prvog treninga igrače su pozdravili trener Vidak, novi sportski direktor Danijel Tomašković i predsjednik NO kluba Milan Kralj. Momčad će u odnosu na proljetni dio prošle sezone biti dosta izmijenjena. Nema više Kessea koji je otišao u Dubravu Tim Kabel, Gregurić je otišao u Rudar DZ, Topolovec u Rogašku, Brčić u Gaj Mače, Ferčec u Videm, a još nemamo informacije gdje su se skrasili Erlić i Vincelj. Istovremeno Zagorec KR na popisu ima deset novih igrača. Karlo Severin i Luka Kereša stigli su iz Hrvatskog dragovoljca, Mihael Mijatović iz Oštrca, Ivan Krznar iz Mladosti Zabok, Jakov Prigorac iz Kustošije, a iz Klanjca su stigla čak četiri igrača: braća Karlo i Filip Pavlinić, Mihael Dlesk i Sandro Petrović. U klanječki „paket“ možemo svrstati i sportskog direktora Tomaškovića. Zagorec KR i Klanjec usmeno su dogovorili suradnju, pa će tako put Klanjca mladi igrači Mihael Cigula, Mario Presečki i Borna Smiljanec, dok će Marko Pastorčić, koje je Tomašković apostrofirao za najperspektivnijeg zagorskog trenera, postati trener prve mom-
čadi Klanjca. Novi Zagorec KR u velikoj se mjeri bazira na mlade i perspektivne nogometaše iz vlastitog pogona i zagorskog bazena. Trener Vidak nema nikakav imperativ, ali sigurni smo da će pronaći način na koji će ove kvalitetne nogometaše još dodatno unaprijediti. - Imamo dosta promjena u igračkom kadru, dosta je igrača otišlo i priključilo se dosta novih igrača. Imamo i neke probe. Još pokušavamo dovesti dva igrača s više razine. Što se tiče ambicija ne treba puno pričati, trebamo zasukati rukave i neka „teren priča“. Mi ne bi trebali puno pričati van terena. Ambiciju postavlja momčad na terenu, a sve ostalo su priče. Zadnje dvije sezone Zagorca KR nisu bile zadovoljavajuće. Mislim da trebamo puno više raditi, a manje pričati“ – izjavio je Perica Vidak. Uz Vidaka u stožeru je novi pomoćni trener Nikola Suntešić, dok je Tomislav Pelin zadužen za rad vratarima. Ritam će do 30. kolovoza, kada počinje III. NL-centar, biti paklen. Krapinčani će u tom periodu odraditi 30 treninga i odigrati pet pripremnih utakmica, a protivnici će im biti: Krka Novo Mesto (26.7.), Inker (2.8.), Radnik Križevci (9.8.), Hrvatski Dragovoljac (14.8.) i Golubovec (23.8.).
U organizaciji PGSD Zagreb i SK Predionica Klanjec, a pod pokroviteljstvom Grada Klanjca u Klanjcu na igralištu NK Klanjec održano je Prvenstvo Hrvatske u samostrelu field. Strijelac SD Veliko Trgovišće, Martin Oborovečki, postao je državni prvak u elitnoj disciplini klasik. Martin je na kraju ostvario rezultat od 871 kruga, tri više od Domagoj Pereglina iz SD Dubrava 1094, dok je treće mjesto osvojio Marijan Kajfeš s rezultatom od 846 krugova. U istoj disciplini kod seniorki uvjerljivo je slavila Valentina Mrnjavčić-Pereglin (SD Dubrava 1094) s 870 krugova, druga je bila naša Mihaela Oborovečki (SD Veliko Trgovišće) s 853, a treća Valentina Kozumplik (PGSD Zagreb) s 838 krugova. Ekipno prvo mjesto osvojilo je SD Dubrava 1094, SD Veliko Trgovišće bilo je drugo, a SŠK Dub Malinska osvojio je treće mjesto. U disciplini match play prvak Hrvatske postao je Domagoj Pereglin koji je u finalu s 5:1 slavio protiv Andreja Krstnića. Martin Oborovečki bio je brončani nakon što je u uzbudljivom meču za broncu savladao Željka Tijana sa 6:5. Lijepo iznenađenje u match playu napravila je mlada nada SD Veliko Trgovišće, Patricija Seljan. Ona je na kraju osvojila srebrnu medalju nakon što ju je u finalu s 5:3 savladala Valetnina Mrnjavčić-Pereglin, na kraju dvostruka prvakinja Hrvatske. Patricija je prethodno u polufinalu sa 6:4 nadvisila svoju klupsku kolegicu Mihaelu Oborovečki, koja je na kraju bila brončana nakon što je u dvoboju za treće mjesto s 5:1 savladala Veroniku Forjan.
REZULTATI
Seniori
1. Martin Oborovečki 871 (SD Veliko
Trgovišće)
2. Domagoj Pereglin 868 (SD Dubrava 1094)
3. Marijan Kajfeš 846 (SD Dubrava 1094) …
8. Lovro Seljan 796 (SD Veliko Trgovišće)
9. Lovro Kucelj 786 (SD Strijelac Krušljevo Selo)
Seniorke
1. Valentina Mrnjavčić-Pereglin 870 (SD Dubrava 1094)
2. Mihaela Oborovečki 853 (SD Veliko Trgovišće)
3. Valentina Kozumplik 839 (PGSD Zagreb)
4. Sanja Komar 838 (PGSD Zagreb) ..
6. Patricija Seljan 799 (SD Veliko Trgovišće)
8. Dorotea Antolić 774 (SK Predionica Klanjec)
Ekipno:
1. SD Dubrava 1094 2.584
2. SD Veliko Trgovišće 2.523
3. SŠK Dub Malinka 2.471
Match play
Seniori:
1. Domagoj Pereglin (SD Dubrava 1094)
2. Andrej Krstnić (SŠK Dub Malinska)
3. Martin Oborovečki (SD Veliko Trgovšće)
4. Željko Tijan (SŠK Dub Malinska)
Seniorke:
1. Valetnina Mrnjavčić-Pereglin (SD Dubrava 1094)
2. Patricija Seljan (SD Veliko Trgovišće)
3. Mihaela Oborovečki (SD Veliko Trgovišće)
4. Veronika Forjan (SD Dubrava 1094)
Nakon jedne teške i turbulentne sezone u kojoj je jedva sačuvala županijski prvoligaški status, Stubica je krenula u pripremu za novu sezonu. Bila je ovo jedna od najtežih sezona u povijesti i trebaju što prije zaboraviti i okrenuti se novim izazovima. Krajem travnja momčad je preuzeo domaći dečko, nekad odlični vezni igrač Davor Glavač. On je uspio nekako povezati redove i momčad dovesti do ostanka u ligi, pa mu je Uprava kluba s pravom dala šansu da povede momčad u novu sezonu. Primio se Glavač tog posla vrlo ozbiljno i u pripreme je krenuo ranije od nekih klubova koji su rang ili dva više. U grbu NK Stubice utkana je 1926 godina, što znači da klub iduće godine slavi 100 godina. Nitko ne bi volio da se za stoti rođendan ponovi ovako mučna sezona, koja je na kraju završila sretno. Igrački kadar očekivano je doživio promjene. U Donjoj Stubici više ne stanuju Lovro Markuš, Jan Mirt, Brazilci Silva i Muniz, dok je Luka Đurinec zbog obaveza
na poslu prestao igrati nogomet. Stubica je iz Matije Gupca vratila vratara Vedrana Pušeca i napadača Roberta Glavača, koji su za sada najveća pojačanja. Stubičanec Jakov Zrinšćak kući se vraća iz Ponikvi, iz Mladosti se vraća Petar Žukina, Davor Peštaj iz Maksimira, nogometu se ponovno vraćaju Lovro Maček, Leonardo Sinković i vratar Damir Družinec koji se već umirovio. Na putu do uspješne sezone Stubica će odigrati slijedeće pripremne utakmice: Vatrogasac Brezova (26.7.), Klanjec (2.8.), Dinamo Jakovlje (9.8.), Luka (16.8.) i Sloga Konjščina (23.8.). - Iduće sezone slavimo 100 godina postojanja kluba i želimo biti među prve tri momčadi u I. ŽNL KZŽ. Zato je iznimno važno da se dobro pripremimo, što prošle sezone nije bio slučaj. Zadovoljan sam s momčadi, pokušat ćemo dovesti još kojeg kvalitetnog igrača i mislim da smo spremni za napad na vrh. Sezone poput prošle Stubici se više ne smiju događati – izjavio nam je Davor Glavač.
VREMENSKA SLIKA:
Na sredini smo klimatološkog ljeta, ušli smo u statistički najtopliji dio godine, srce ljeta. Ovih dana bilo je dosta vruće s temperaturom skoro svaki dan iznad 30 stupnjeva. Međutim, tijekom ovog tjedna imat ćemo i dvije promjene vremena. Prvu, manju i lokalnu tijekom utorka, a onda drugu, nešto konkretniju tamo za vikend. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA:
Utorak će u prvom dijelu dana biti nestabilan uz moguće lokalne grmljavinske pljuskove. Čini se da poslijepodne i navečer možemo očekivati većinom suho i sve vedrije vrijeme. Dnevni maksimalac do 30 stupnjeva ili malo ispod.
Srijeda nam donosi stabilnije vrijeme. Prevladavat će suho uz puno sunca i tek umjeren razvoj dnevne naoblake. Jutro ugodno, a dnevna temperatura u laganom porastu na 30 Celzijevih stupnjeva.
U četvrtak će i dalje dominirati sunce uz visoku tem-
peraturu i južinu, vjerojatno opet između 32 i 35 Celzijevih stupnjeva. Navečer postoji mogućnost za lokalne grmljavinske pljuskove.
Izgleda da bi onda promjenjivo i svježije vrijeme moglo stići u petak i osobito subotu kad je mogućnost za kišu ili pljuskove s grmljavinom primjetno veća. Doći će i do snižavanja temperature uz oblačnije vrijeme i sjeverni vjetar.
Zato u petak možemo očekivati oko 26°C, a u subotu i još nekoliko stupnjeva manje. Pritom u petak može biti jačih grmljavinskih pljuskova, a u subotu će kiša zbog hladnijeg vremena biti mirnija.
I u nedjelju se čini dosta promjenjivo i svježe uz puno oblaka i mogućnost za kišu ili pljusak. Puhat će umjeren sjeverac pa se temperatura neće popeti puno iznad 20 stupnjeva.
Početak novog tjedna nosi nam djelomično sunčano vrijeme. Jutra svježa, dani ugodni, ali i dalje uz šansu za pokoji pljusak.
ČETVRTAK
srpanj
PETAK 25. srpanj 19 0C 27 0C
28. srpanj 14 0C 23 0C
Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.
trgovina, usluge, proizvodnja ZABOK • K. Š. Gjalskog 4 098 90 55 099 info.signalprint@gmail.com www.signalprint.hr
POSTERI
Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina
Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku
Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list
Nećeš stići kući Sebastiana Fitzeka, majstora psiholoških trilera i autora bestselera Zatvorenika i Terapije, napeta je priča o utrci s vremenom i borbi za goli život. Ovaj uznemirujući psihološki triler donosi sve što čitatelji očekuju od Fitzeka –intenzivnu napetost, nepredvidive preokrete i atmosferu koja ledi krv u žilama.
rođeni proteklog tjedna u ob zabok
Dječake su rodile:
Jasna Horvatek
Stubičke Toplice
Laura - Maria
Ercegovac
Klanjec
Patricija Sumpor
Marija Bistrica
Lorena Čukoić
Bedekovčina
Antonija Novina
Oroslavje
Gordana Petek
Hum na Sutli
Barbara Blagec
Marija Bistrica
Paulina Penava Mijić
Zagreb
Katarina Barišić
Donja Pušća
Julijana Dujmić
Zagreb
Jasmina Ožeg
Budinščina
Ivona Družinec
Zabok
Djevojčice su rodile:
Marta Ivetić Klanjec
• tisak na naše ili vaše majice i drugi tekstil s vašim motivom, fotografijom ili tekstom
• tisak logotipa vaše tvrtke, promotivni slogan, fotografiju, tekst, crteže...
• mogućnost narudžbe samo jednog komada
• idealno za poklon ili promociju
• termo tisak, color tisak i sito tisak
Petra Mutak
Marija Bistrica
Kristina Kolar Granc
Sveti Križ Začretje
Tihana Fremec
Jakovlje
Valentina Kurtanjek
Zlatar
Zvjezdana Kovaček
Zlatar
Valentina ilić
Klanjec
Nives Fruk
Stubičke Toplice
Marta Vodović
Radoboj
Sandra Škrabl
Hum na Sutli
trgovina, usluge, proizvodnja ZABOK • K. Š. Gjalskog 4 098 90 55 099 info.signalprint@gmail.com www.signalprint.hr
Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: IVANA FLEGAR, STUBIČKA SLATINA 142, 49243 OROSLAVJE
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
na adresu: Zagorski list, Ulica
49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net
Selby Wynn Schwartz: Poslije Sapfo
Poslije Sapfo priča je o feminizmu i emancipaciji žena; to je priča o modernizmu viđenom kroz objektiv umjetnica, ali i o usponu fašizma. To je pjesma mnoštva glasova koja slavi žene i pionirke prošlosti – i nudi nadu za našu sadašnjost i našu budućnost . Knjiga završava 1928. godinom, kada su Engleskinje dobile pravo glasa i kada je V. Woolf objavila Orlanda: životopis, roman koji propituje povijesnu zadanost rodnih uloga.
Selby Wynn Schwartz: Poslije Sapfo 1097
Adresa:
Ime i prezime: Broj telefona:
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net
zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa 7.000.000 pregleda za mjesec svibanj Trenutno ima više od 89.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona: Nagradni pojam:
Muzej krapinskih neandertalaca krapina
Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr
RADNO VRIJEME ZA POSJETITELJE: · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno
Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 24., 25., 26. i 31. prosinca
Dvor veliki Tabor desinić
Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ 049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com
RADNO VRIJEME
· radno vrijeme za posjetitelje
od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno
Muzej je zatvoren za posjetitelje: Za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.
Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada t 049 376 122
RADNO VRIJEME
utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno
Muzej staro selo kumrovec
49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec
RADNO VRIJEME Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati
OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati
Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Muzej 'Staro selo' kumrovec
049 225 844 cra a ract@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr
RADNO VRIJEME · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno
*zadnji ulaz u muzej je pola sata prije zatvaranja pojedinačne posjetitelje odnosno jedan sat za grupne posjetitelje.
Muzej je zatvoren za posjetitelje za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.
Muzej je otvoren za posjetitelje: Sveta tri kralja, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan državnosti, Tijelovo, Dan antifašističke borbe, Dan pobjede
i domovinske zahvalnosti, Velika Gospa i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Za blagdane i državne praznike muzej je otvoren od 10:00 do 18:00. Etno zbirka Zagorska hiža zabok
t 099 838 88 162
Posjet uz prethodnu najavu
Dvorac Začretje sveti križ začretje
098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu
Vila Kumrovec kumrovec
Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr
RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina Muzej je zatvoren na Uskrs
Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće
STALNI POSTAV Otvorena za posjete
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati
Spomen škola dr. Franje Tuđmana
Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće
Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati
Galerija grada Krapine krapina
Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira
Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.
Velika galerija grada Zaboka zabok
Zivtov trg 10 49210 ZABOK
RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949
Muzej seljačkih buna gornja stubica
Muzej je zbog obnove zatvoren za posjetitelje.
Galerija Antuna Augustinčića klanjec
Trg A. Mihanovića 10, 49290 Klanjec Studio Galerije Antuna Augustinčića Ulica dr. Ivana Broza 2, 49290 Klanjec +385 49 550-343 +385 49 550-093 gaa@mhz.hr rezervacije-gaa@mhz.hr
RADNO VRIJEME radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno
Muzej je zatvoren za posjetitelje: Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.
1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
nezavisni regionalni portal
aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci
muzeji hrvatskog zagorja
NAGRADNA KRIŽALJKA Dobitnik/ica nagradne križaljke
BARBARA LONČAR
MOKRICE 106, 49243 OROSLAVJE Nagradni pojam – LOGORSKA VATRA
Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.
Ovan (21. ožujka - 20. travnja)
Ovaj tjedan pratit će vas ograničenja pretpostavljenih, no ne dopustite da vas to deprimira. Pripremite se i za ozbiljan razgovor s partnerom.
SAVJET TJEDNA: Razmišljajte pozitivno!
Bik (21. travnja - 21. svibnja) Jednostavno niste raspoloženi za posao, nego za zabavu i neodgovorno ponašanje. Pred vama je lijep i stabilan ljubavni tjedan pogodan za započinjanje ozbiljnih i trajnih veza.
SAVJET TJEDNA: Nemojte žuriti nikamo!
Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Ovaj tjedan sve što će vam se događati ići ćevam prilično u korist. Ako ste u braku vašem će partneru trebati puno strpljena ovaj tjedan s vama.
SAVJET TJEDNA: Vježbajte za bolju formu!
Rak (22. lipnja - 22.srpnja) Ovog tjedna nedostajat će vam elana i energije, a posla će biti preko glave. Ljubav vas koči i u poslovnom smislu, zato posebnu pažnju obratite zaostalim zadacima. Psihički ste nestabilni u zadnje vrijeme.
SAVJET TJEDNA: Nije sve tako crno kako će vam se činiti na prvi pogled!
Lav (23. srpnja - 22.kolovoza) Prilično ste nesigurni u svoju poziciju u radnoj okolini. Ignorirajte neprovjerene informacije i posvetite se konkretnim stvarima. Slobodni Lavovi bit će skloni burnim i stvarnim avanturama, vjerojatno s kolegom s posla.
SAVJET TJEDNA: Budite konstruktivni i strpljivi!
Djevica (23. kolovoza - 22. rujna) Počinje zahtjevni poslovni tjedan, ponajviše zahvaljujući što ćete se trebati neprestano prilagođavati drugima. Ovo je period kada će vas partner neprestano bombardirati svojim prohtjevima.
SAVJET TJEDNA: Potrebni su vam vitamini!
Vaga (23. rujna - 22. listopada) Zategnuti odnosi vrlo su vjerojatni s muškim dijelom kolektiva, odnosno s nadređenima. Posla je puno i nemate vremena za aktivnosti van posla, što vam je i partner počeo zamjerati. Vratite optimizam.
SAVJET TJEDNA: Više se opuštajte!
Škorpion (23.listopada - 21. studenoga) Sami ćete sebi postaviti visoke kriterije i biti izuzetno razočarani kada vam sve planirano ne uspije. Ovaj će tjedan slobodni Škorpioni biti pod zaštitom zvijezda više od onih vezanih. Priuštite si pokoji izlazak s partnerom.
SAVJET TJEDNA: Čuvajte se zlih jezika!
Strijelac (22.studenoga - 21. prosinca)
Biti ćete preosjetljivi i napeti što će se negativno odraziti na vaš ljubavni život. Više od svega, razmišljat ćete o novcu, koji će vas potpuno zaokupiti. Bit ćete dosta kritični prema partneru.
SAVJET TJEDNA: Pažljivo s lijekovima!
Jarac (22. prosinca - 20.siječnja) Svakodnevica će vam obilovati raznim događajima, a vi ćete biti neprestano u pokretu. Vaše povoljno ljubavno razdoblje se nastavlja. Neki od vas odlučiti će se na zajednički život s partnerom ili na potomstvo. Povedite računa o prehrani.
SAVJET TJEDNA: Reagirajte na zdravstvene probleme!
Vodenjak (21. siječnja - 18. veljače) Prate vas i dalje povoljne poslove aktivnosti, a jedini vaš neprijatelj bit će vaše promjenjivo raspoloženje. Posvetite više pažnje svom izgledu, njegujte kosu, kožu i redovito vježbajte.
SAVJET TJEDNA: Oprez u prometu!
Ribe (19. veljače - 20. ožujka) U ljubavnom životu čekaju vas romantični i lijepi trenuci. Odnos s jednom osobom koja vam je prijateljski naklonjena postepeno i lagano će se pretvoriti u ljubavnu vezu. Ne odustajte od svojih želja.
SAVJET TJEDNA: Čuvajte živce!
Nakon nekoliko propalih veza koje i nisu dugo trajale, 38-godišnji Miro Jogec iz Nirvaneca kod Tibećanca Donjeg, malog zagorskog mjesta podno Ivančice, konačno je pronašao ljubav svog života. Kako nam je otkrio, riječ je o 36-godišnjoj instruktorici joge iz Ukrajine, koja mu je, kako kaže, totalno promijenila život.
Pozdrav suncu
Vjenčali su se u lipnju ove godine, a od početka njihovog zajedničkog života Jogec je prihvatio taj tradicionalni, ortodoksni brahmanistički filozofsko-religijski meditacijski sustav kojeg poučava njegova 'bolja polovica'. - Ljudi mi se smijeju, ali ja sem se preporodil od gda sem počel prakticirati jogu. I moja žena je oduševljena kak napredujem. A sve vam je v glavi. Morate drugač gledeti na stvari. Zdej više ne velim da idem z dečkima v klet pit do jutra, nego velim da idem čakat izlazak sunca da napravim 'pozdrav suncu', a to svaki jogist mora napraviti - prepričao nam je Miro Jogec. Pronašao mir
Ruganje od strane suseljana, kaže, isprva ga je smetalo, ali sada je kroz meditaciju i jogu došao do nivoa kad se više ne opterećuje nebitnim stvarima. - Prije sam se
znal živcirati oko sitnica, ali zdej sem u jogi našel svoj mir. I više se ne sekiram. Sve mi je nekak ravno. Svejedno mi je jel mi pajdaš natoči gemišt ili čistoga, a čak ni ne pljujem ak je mineralna v gemištu ishlapela - tvrdi Jogec te kaže da od kad su njegovi prijatelji primijetili koliko se njegov život promi-
Jogec: ' Sve vam je v glavi. Morate drugač gledeti na stvari. Zdej više ne velim da idem z dečkima v klet pit do jutra, nego velim da idem čakat izlazak sunca da napravim 'pozdrav suncu', a to svaki jogist mora napraviti'
jenio i kakav je odnos njegove supruge prema njegovim odlascima kod kleti od kad prakticira jogu, sada mu se i ti prijatelji javljaju sa željom da počnu prakticirati ovu drevnu indijsku vještinu. Jogec je svima obećao pomoć te planira od kleti napraviti 'Zagorski joga centar'.
Tisak na sve materijale
katalozi blokovi kuverte naljepnice i etikete fascikli memorandumi roll up-ovi (pingvini) reklamne cerade oslikavanje automobila i izloga promotivni program personalizirani rokovnici personalizirani kalendari personalizirane poklon vrećice upaljači kemijske olovke color tisak na majice
Zabok
Jogec: ' Prije sam se znal živcirati oko sitnica, ali zdej sem u jogi našel svoj mir. I više se ne sekiram. Sve mi je nekak ravno. Svejedno mi je jel mi pajdaš natoči gemišt ili čistoga, a čak ni ne pljujem ak je mineralna v gemištu ishlapela'
LISTOPAD
UTORAK 9. 10. Dionizije Aerop.;lvan Leonard SRIJEDA 10. 10. Franjo Borgia; Daniel i dr. ČETVRTAK 11. 10. Ivan XXIII. papa; Prob PETAK 12. 10. Serafin, Maksimilijan SUBOTA 13. 10. Eduard, Edo; Hugolin NEDJELJA 14. 10. 28. KROZ GOD. Kalist papa; Ljeposlav; Divna PONEDJELJAK 15. 10. Terezija Avilska; Rezika; Valter
SRPANJ UTORAK, 22.07. Marija Magdalena; Manda SRIJEDA, 23.07. Brigita; Apolinar; Valerijan ČETVRTAK, 24.07. Kristina; Mirjana; Kunigunda PETAK, 25.07. Jakov, apostol; Kristofor SUBOTA, 26.07. Joakim i Ana roditelji BDM NEDJELJA, 27.07. 17. KROZ GOD. Klement Ohridski, Klemo PONEDJELJAK, 28.07. Prohor, Nikanor, Viktor I., Nazarije
ime tjedna
Sretan imendan, Ana! Ime Ana dolazi od starohebrejskog imena Hannah, koje znači milost. Postoji mnogo izvedenica toga imena, a samo po sebi jedno je od najpopularnijih imena na svijetu. Prema numerologiji, osobe koje nose ime Ana pune su energije i ne vole rutinu.
DANIEL Ime potječe iz starohebrejskog. Značenje imena je ''Bog je moj sudac''. U narodnoj etimologiji, vremenom su se neka od imena izvedena od "Daniyyel" na našim prostorima vezala za riječ "dan", pa su se prema narodnim običajima davala djeci koja su rođena danju. Ime Daniel bilo je najpopularnije od 1976. do 1983. godine.
jeste li znali?
• Jeste li znali da je Nixon bio prvi predsjednik SAD-a koji je podnio ostavku?
• Jeste li znali da pas može čuti zvuk na udaljenosti od 250 m?
• Jeste li znali da čovjek u svojim ustima dnevno proizvede 1 litru sline?
svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
radnim danom 10.30 i 18 sati
jeste li znali?
…da potražni psi mogu pretražiti 1000 četvornih metara za 20 minuta?
...da je kazna za ubijanje mačke prije 4.000 godina u Egiptu bila smrt?
...prosječni uredski stol ima 400 puta više bakterija od WC-a?
Ide mali Štefek z dedekom vu šetnju i pita ga: -Dedek, jel se ti zmisliš kad si prvi put poljubil djevojku? -Kaj? - pita dedek. - Jel se zmisliš gda si prvi put kušnul pucu?ponovi Štefek. -Prvi put? Ne se ni kad sem zadnji putodgovori mu dedek. vic tjedna