Zagorski list 1094

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

Kad žene progovore

Apotekarka, razvedena profesorica, žena s kuhačom i puškom –uspješne Zagorke koje ruše stereotipe i bez pardona pričaju o tome

Svečana dodjela priznanja za nagradu Monde Selection upriličena je na OPG-u Marija Kozine iz Petrovskog

Zagorski bagremov med i službeno proglašen najboljim na svijetu: Stigle su zlatne nagrade za zagorske pčelare

ima

Svečana dodjela priznanja za nagradu Monde Selection upriličena je na OPG-u certificiranog proizvođača bagremovog meda Marija Kozine iz Petrovskog

Zagorski bagremov med i službeno proglašen najboljim na svijetu: Zlatne nagrade za zagorske pčelare

Svjetsko natjecanje u kvaliteti prehrambenih proizvoda Monde Selection održano je u Bruxellesu u svom 64. izdanju, a proizvodi koji su ispunili očekivanja žirija na ocjenjivanju dobivaju oznaku kvalitete koja podiže vrijednost samog proizvoda

PETROVSKO - Nadaleko poznati zagorski bagremov med službeno je proglašen i najboljim na svijetu, a svečana je dodjela priznanja za nagradu Monde Selection upriličena u ponedjeljak, 23. lipnja 2025. godine, na OPG-u certificiranog proizvođača bagremovog meda Marija Kozine na području Općine Petrovsko.

Svjetsko natjecanje

Svjetsko natjecanje u kvaliteti prehrambenih proizvoda Monde Selection održano je u Bruxellesu u svom 64. izdanju, a proizvodi koji su ispunili očekivanja žirija na ocjenjivanju dobivaju oznaku kvalitete koja podiže vrijednost samog proizvoda. Krapinsko-zagorska županija za izbor kvalitete za 2025. godinu poslala je uzorke natjecatelja –svi poslani uzorci osvojili su zlatnu medalju za kvalitetu što je, istaknula je zamjenica župana Jasna Petek, pravilo, a ne iznimka. -Gdje god se Krapinsko-zagorska županija pojavi sa svojim proizvodima, uvijek su ti proizvodi najbolji. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva mjesta su gdje se zajedničkim trudom i obiteljskim snagama rađaju novi proizvodi, nove vrijednosti i inovativni koncepti zbog čega mi upravo svjedočimo novim nagradama. Ba-

'Gdje god se Krapinskozagorska županija pojavi sa svojim proizvodima, uvijek su ti proizvodi najbolji. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva mjesta su gdje se zajedničkim trudom i obiteljskim

snagama rađaju novi proizvodi, nove vrijednosti i inovativni koncepti'

gremov je med jedan od četiri proizvoda koja nose europsku oznaku izvornosti, a mi smo iznimno ponosni što su na izuzetno prestižnom natjecanju sva tri proizvoda koja smo poslali ocijenjena zlatom - poručila je zamjenica Petek.

Zlatne medalje

Zlatne su medalje dodijeljene OPG-u Kožić Jadranka iz Konjščine, OPG-u Zozzoli iz Budinšćine te OPG-u Kozina Mario iz Petrovskog čime je dodatno potvrđena kvaliteta bagremovog meda proizvođača iz Krapinsko-zagorske županije. Oznaka Monde Selection dokaz je kvalitete za potrošača te se u naredne tri godine može prikazivati na pakiranju proizvoda. Na samom je vrednovanju osamdesetak stručnjaka kroz 25 parametara ocjenjivalo miris, okus, naknadni okus, teksturu i kompleksnost ulja te vizualnu dopadljivost ambalaže. Ovom je prilikom predstavljena i Potpora za očuvanje pčelinjeg fonda na području Krapinsko-zagorske županije u 2025. godini za koji je osigurano 21.000 eura, međutim iznos ovogodišnje potpore za 105 zahtjeva, odnosno 8.183 pčelinjih zajednica, povećan je za 20% čime je dodijeljeno sveukupno 25.069 eura što je, istaknula je zamjenica Petek, garancija podrške i potpore Krapinsko-zagorske županije prema pčelarima. - U suradnji sa Savezom pčelarskih udruga radimo i razvijamo poticajne mjere. Nastojimo biti oslonac pčelarima i pratiti njihove potpore jer kad su pčele zadovoljne i priroda i ljudi imaju koristi - zaključila je zamjenica Petek. Čuvanje pčelinjeg fonda

Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu Sanja Mihovilić predstavila je

Zlatne su medalje dodijeljene OPG-u

Kožić Jadranka iz

Konjščine, OPG-u Zozzoli iz

Budinščine te OPG-u Kozina Mario iz Petrovskog

provedeni Natječaj. - Otvorili smo ga s ciljem čuvanja i razvoja pčelinjeg fonda, uz osigurana sredstva u iznosu od 21.000 eura. Zaprimili smo 110 zahtjeva od kojih je 105 zadovoljilo uvjete. Potporu po pčelinjoj zajednici rasporedili smo u visini od tri eura, dok certificirani proizvođači bagremovog me-

da ostvaruju maksimalnih četiri eura - rekla je pročelnica Mihovilić i dodala kako je kroz proteklih pet godina isplaćeno 117.450 eura za sveukupno 428 korisnika. - Zasad je medna godina dobra, no vremenski uvjeti znaju iznenaditi tako da je na nama da vodimo brigu o pčelarima i pčelinjim zajednicama - zaključila je pročelnica Miho-

vilić. Predsjednik Saveza pčelarskih udruga Krapinsko-zagorske županije Božidar Ladišić istaknuo je izazove s kojima se pčelari svakodnevno susreću, poput cijena proizvoda, a ponos dobivenim nagradama izrazili su Jadranka Kožić, Željka Zozzoli koja je nagradu preuzela uime oca dobitnika te domaćin Mario Kozina. (zl)

Maturantice i maturanti SŠ Zabok i SŠ Zlatar oprostili se od svog srednjoškolskog obrazovanja, a tradicionalno, Krapinsko – zagorska županija nagrađuje 'superodlikaše'

'Sve ono što je škola ugradila u nas, milom ili silom, postalo je temelj za naš razvoj'

Krapinsko-zagorska županija tradicionalno nagrađuje 'superodlikaše', učenice i učenike koji su sve razrede završili s prosjekom 5,0. U školskoj godini 2024./2025. takvih je učenika u zagorskim srednjim školama 17. Iznos kojim im Županija dodjeljuje je 500 eura. U SŠ

Zabok to su Petra Đurinek i Ivona Jureković, a u SŠ Zlatar superdolikaši su Luka Lončara i Helena Miketić

Marta Čaržavec ZABOK/ZLATAR

Maturanti Srednje

škole Zabok u sve-

čanom su tonu zaključili jedno od najvažnijih poglavlja svojih života. Tijekom emotivne svečanosti, ispunjene osmijesima, zahvalama, ali i ponekom suzom, oprostili su se od školskih hodnika, profesora i razrednika koji su ih četiri godine vodili, oblikovali i usmjeravali. Bio je to trenutak ponosa, ali i simboličnog prijelaza u novo životno razdoblje.

Specifična generacija

Ravnateljica Srednje škole Zabok, Draženka Jurec, podsjetila da je upravo ova generacija prošla kroz posebno dinamičan period. – Vi ste specifična generacija jer ste prvi razred započeli u jednom prostoru, selili ste u Regeneraciju. Došli smo u nove prostore kojima ste vi udahnuli život. Pronijeli ste naše ime širom države i van njenih granica. Vi ste nama puno dali i na tome vam hvala – poručila je ravnateljica. Novo poglavlje

U ime razrednika učenicima se obratila profesorica Helena Kralj, istaknuvši koliko su maturanti sazrijevali kroz godine te koliko su i sami nastavnici učili iz tog odnosa. – Danas zatvarate jedno poglavlje života i otvarate novo. Danas vas gledamo i znamo točno tko ste. Od sramežljivih učenika iz prve klupe postali ste mladi ljudi koji znaju što žele, ne boje se reći svoje mišljenje i stati jedni uz druge. Naučili ste mnogo kroz nastavno gradivo, ali i životno. Mi, vaši nastavnici, učili smo od vas. Imali smo čast promatrati kako rastete. Želimo vam da vas život vodi tamo gdje želite biti i gdje ste potrebni – poručila je Kralj. Obitelj i školstvo

U ime učenika govor je održala Ida Preglej, maturantica 4. hotelijersko-turističkog razreda, koja se zahvalila svim zaposlenicima škole na podršci i razumijevanju, ali

Kolar: 'Pogledajte ono što nudi

Krapinskozagorska

županija i sreću pronađite kod nas'

i na vrijednim lekcijama koje su usvojili mimo školskog gradiva. – Ne opraštamo se samo od učionica i rasporeda već i dijela života koji nas je oblikovao, poučavao i povezao. Razrednici, neki profesori i stručni suradnici često su imali razumijevanja za naše privatne situacije, dobivali smo savjete i utjehe zbog nesretnih, prvih ljubavi, izlaženje u susret zbog kojekakvih obiteljskih problema i slično. Ta sinergija obitelji i škole izgradila nas je u ove ljude danas. Obitelj će zauvijek biti dio nas, ali ostajemo bez potpore i poticaja škole. Sve ono što je škola ugradila u nas, milom ili silom, postalo je temelj za naš razvoj. Ova je škola bila naš drugi dom, bili ste uz nas i pratili nas u godinama kada nismo znali tko smo, ali ste znali kako s nama. Dali ste nam znanje, ali i razumijevanje, prilike, ali i granice, kritiku, ali i podršku. Zbog toga ćemo vas pamtiti – rekla je Preglej. 'Vratite se'

Maturantima se obratila gradonačelnica Valentina Đurek, koja im je poželjela uspjeh u budućnosti i poručila da su u Zaboku uvijek dobrodošli. – Želim vam čestitati na svim vašim uspjesima koje ste postigli tijekom ovog četverogodišnjeg školovanja u Zaboku. Nadam se da će vam Zabok ostati u lijepom sjećanju. Želim vam da upišete fakultete koje ste si predodredili. Kad završite svoje obrazovanje, vratite nam se u Zabok, u našu županiju – kazala je Đurek. I ove godine KZŽ tradicionalno je nagradila najuspješnije maturante, 'superodlikaše' – njih 17 koji su sve razrede srednje škole završili s prosjekom 5,0! Za svoj trud, rad i izvrsnost primili su novčanu nagradu od 500 eura. U SŠ Zabok superodlikašice su Petra Đurinek i

Preglej: 'Ne opraštamo se samo od učionica i rasporeda već i dijela života koji nas je oblikovao, poučavao i povezao'

Ivona Jureković. – Ovo je veliki korak, ali samo jedan od onih koji vas čekaju. Bez obzira na daljnje obrazovanje ili na tržište rada, pogledajte ono što nudi Krapinsko–zagorska županija i sreću pronađite kod nas. Bez obzira na svu infrastrukturu koju gradimo, pa i ovu školu u krajnjoj liniji – bez vas nema puno smisla. Trudimo se stvoriti što bolje uvjete u svim segmentima upravo iz razloga da što više ljudi ostane na našem područ-

ju. Hvala vam na promociji i vašoj izvrsnosti. Čestitam vam svima, ovo je veliki dan – poručio je župan Željko Kolar.

SŠ Zlatar

U isto je vrijeme održana završna svečanost Srednje škole Zlatar koja je ispratila 84 maturantica i maturanata. Dožupanica Jasna Petek ovom je prilikom uručila nagrade KZŽ Luki Lončaru i Heleni Miketić, zlatarskim superodlika-

šima. - Nemojte zaboraviti gdje imate korijene, ali snažno raširite krila. To ćete moći jer vam je upravo to dala ova Škola - poručila je zamjenica Petek i uručila dar Krapinsko-zagorske županije nastavniku Krešimiru Vargi koji je osvojio Državnu nagradu 'Ivan Filipović' za 2024. godinu kao najviše priznanje djelatnicima u odgoju i obrazovanju. Učenicama i učenicima prigodno se obratio i ravnatelj Mladen Pavetić.

Superodlikašice SŠ Zabok

Superodlikaši SŠ Zlatar

Krešimir Varga osvojio je Državnu nagradu 'Ivan Filipović'

SŠ Zlatar

Mladima u sklopu participativnog proračuna Krapinsko – zagorska županija

'Zbog kvalitete projekata, povećali smo iznos, tjerajte nas da ulažemo i više'

cilj

UZaboku su dodijeljeni ugovori dobitnicima sredstava na temelju Javnog poziva za prijavu prijedloga za participativni proračun za mlade za 2025. godinu. Ukupno je dodijeljeno 39.940 eura. Po 3000 eura primili su Mladi za Zlatar, Društvo Naša djeca Radoboj, Udruga Krapinjon Krapina, Multimedijalni centar STUB – KLUB Donja Stubica, Odbojkaški klub Bedekovčina, Pučko otvoreno učilište Krapina, Zagorska kreativna udruga mladih Zabok, Općina Zagorska Sela, Luka Petrečija iz Svetog Križa Začretja, Bedekovčanska udruga mladih i Općina Lobor. ŠUDIGO Zabok dobila je 2.940 eura, a po 2000 eura dobili su KUD Sloga Veliko Trgovišće i Vita Krapinske Toplice.

podizanje kvalitete života mladih u našoj županiji, rečeno je na dodjeli

Po četvrti puta Zamjenica župana Jasna Petek istaknula je da je ovo 4. dodjela ugovora za participativni proračun za mlade. - Uvijek kada smo u ovakvoj prilici, bez obzira na koju skupinu se odnosi participativni proračun, dodjeljujemo ugovore s velikim veseljem i ponosom, jer za KZŽ je izuzetno važno i time se ponosi da je uključiva županija, što znači da u donošenje odluka u svoje aktivnosti uključuje sve skupine, a posebno one koje su u nepovoljnijem položaju u našem društvu – napomenula je Petek, dodajući da je u protekla tri javna poziva bilo 35 dodjela u iznosu oko 100.000 eura ukupno. - Participativni proračun je jedan od vrijednih i dobrih mehanizama utvrđivanja identifikacije i realiziranja potrebe određene skupine u našem društvu. U ovom slučaju to su mladi. Glavni cilj je podizanje kvalitete života mladih u našoj županiji, a specifični ciljevi su uključivanje mladih u društvenu zajednicu, poticanje aktivizma, aktivnog građanstva. Tim projektima preveniramo i sve oblike nasilja, to su projekti koji se unapređuju mentalno zdravlje mladih. Generalno, to su projekti koji rade male pomake u vašim zajednicama i čine naše društvo i vaš život boljim i kvalitetnijim – poručila je zamjenica župana. Javni poziv bio je otvoren od 1.4. do 5.8., a pristigle su 23 prijave. Za ocjenu pristiglih prijedloga bilo je odgovorno povjerenstvo koje je bilo sastavljeno od predstavnika organizacija, udruga i ustanova koje se bave mladima, a bilo je odrađeno i on line glasovanje na županijskim web stranicama. - Preko 1800 glasova dobili smo na našoj web stranici. Povjerenstvo je, zbrajajući po određe-

Đurek: "Zajedno s gradovima Klanjcem i Pregradom bili smo prvi u RH koji smo uveli ovakav oblik suradnje s mladima. Napravili smo na taj način niz raznih murala, igrališta uz zgrade, financiranja sportskih događanja..."

Tovernić: "Svi dijelimo istu želju, da učinimo naš kraj boljim mjestom za mlade. Hvala Krapinsko - zagorskoj županiji što kroz participativni proračun podržava ideje mladih i pruža nam priliku da ih pretvorimo u realnost"

nim kriterijima glasove dobivene kvalitativnom ocjenom prijava i glasove koji su došli on line glasovanjem, napravilo bodovnu listu i donijelo prijedlog županu na odluku – rekla je Petek te poželjela do-

jom odlukom su povećana sredstva s 35.000 na 39.940 eura, zbog kvalitete samih projekata, 24 su dobitnika ugovora. To uvijek želimo, da ima toliko dobrih projekata da nas njihovom kvalitetom natjerate da dižemo taj iznos novaca. Na taj način mi u samom startu ćemo za iduću godinu imati 40.000 eura, a vi nas natjerajte da moramo uložiti i više. Bit priče je da civilno društvo diktira tempo – istaknuo je župan. Napomenuo je da je najgore za bilo koju zajednicu da mladi ljudi postanu apatični, da ih ne interesira ništa što se u društvu događa, da smatraju da ništa ne mogu promijeniti i da ih nitko

Petek: "Tim projektima preveniramo i sve oblike nasilja, to su projekti koji se unapređuju mentalno zdravlje mladih. Generalno, to su projekti koji rade male pomake u vašim zajednicama i čine naše društvo i vaš život boljim i kvalitetnijim"

bitnicima puno uspjeha u realizaciji aktivnosti i projekata. Bitan natječaj

Župan Željko Kolar čestitao je dobitnicima ugovora i istaknuo da je ovo izuzetno bitan natječaj. - Mo-

ne sluša. - Kroz participativni proračun za mlade i djecu, a i za odrasle, kroz građanski odgoj, mi u KZŽ pokušavamo to mijenjati. Uspjeli smo veći broj mladih zainteresirati za ono što se događa u zajednici. S druge strane, iskustvo u pisanju

projekata nije beznačajno i sigurno će vam koristiti u daljnjem razvoju vaših karijera bez obzira čime se bavili – poručio je župan Kolar. Zahvala

Gradonačelnica Zaboka Valentina Đurek istaknula je da se u Gradu Zaboku participativni proračun za mlade provodi od 2019. godine. - Zajedno s gradovima Klanjcem i Pregradom bili smo prvi u RH koji smo uveli ovakav oblik suradnje s mladima. Napravili smo na taj način niz raznih murala, igrališta uz zgrade, financiranja sportskih događanja... Imamo veliko iskustvo u tome i drago mi je da imamo naše mentore, KZŽ koja nas usmjerava. Čestitam svima koji su se prijavili i dobili sredstva – poručila je gradonačelnica. U ime dobitnika zahvalio je Lovro Tovernić. - Svi dijelimo istu želju, da učinimo naš kraj boljim mjestom za mlade. Hvala Krapinsko – zagorskoj županiji što kroz participativni proračun podržava ideje mladih i pruža nam priliku da ih pretvorimo u realnost. Velika zahvala ide i Gradu Zlataru koji će prepoznajući vrijednost našeg projekta pokriti preostale troškove i omogućiti njegovu realizaciju. Naš projekt 'Glas mladih Zlatara – podcasti za aktivno građanstvo' ima za cilj mladima dati prostor da govore i stvaraju slobodno i odgovorno. Čestitam i ostalim timovima, veseli nas što ćemo zajedno mijenjati stvari nabolje – zaključio je Tovernić.

Glavni

je

Sabina Pušec ZABOK

Nagrada Roger Léron stigla u ruke župana Željka Kolara

Kolar: 'Ova nagrada je dodatna potvrda da idemo u pravom smjeru!'

Riječ je o nagradi, istaknuo je ovom prilikom župan Kolar, koja nije samo osobno priznanje, već pokazuje da rad svih dionika, pojedinaca, partnera i institucija nije prošao nezapaženo ne samo na lokalnoj i nacionalnoj, već i na europskoj razini

KRAPINA - Nakon što je 15. svibnja 2025. godine županu Željku Kolaru dodijeljena prestižna nagrada Roger Léron za postignuća na području energetske tranzicije, predsjednik Europskog udruženja regija i energetskih agencija

FEDARENE i ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske Julije Domac uručio je nagradu županu Željku Kolaru.

Prepoznato u EU

Riječ je o nagradi, istaknuo je ovom prilikom župan Kolar, koja nije samo osobno priznanje, već pokazuje da rad svih dionika, pojedinaca, partnera i institucija nije prošao nezapaženo ne samo na lokalnoj i nacionalnoj, već i na europskoj razini. "Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije već duži niz godina temelji se na zelenoj tranziciji, obnovljivim izvorima energije, energetskoj učinkovitosti i očuva-

Kolar: "Strategija razvoja Krapinskozagorske županije već duži niz godina temelji se na zelenoj tranziciji, obnovljivim izvorima energije, energetskoj učinkovitosti i očuvanju okoliša"

nju okoliša. Ova nagrada dodatna je potvrda da idemo u pravom smjeru i snažan poticaj da nastavimo još odlučnije graditi održivu zajednicu", poručio je župan Kolar. Ocjena žirija

Predsjednik FEDARENE-a, inicijator osnivanja nagrade Roger Léron i ravnatelj REGEA-e Julije Domac istaknuo je kako FEDARENE okuplja gotovo 90 europskih regija i energetskih agencija. "Nagrada Roger Léron dodjeljuje se 10 godina, a kategorija 'izvanredna posti-

gnuća' u kojoj je župan Kolar bio jedini nominirani Hrvat najviša je kategorija. Ocjene donosi međunarodni žiri koji se sastoji od sedam članova, a župan Kolar osvojio je drugu nagradu što je još impresivnije kad se u obzir uzme konkurencija i veličina Krapinsko-zagorske županije, ali i same Hrvatske", poručio je ravnatelj Domac i dodao kako je župan Kolar nagradu osvojio, između ostaloga, zbog dugogodišnjih rezultata ostvarenih u polju energetske tranzicije i energetske obnove.(zl)

Domac: "Nagrada Roger Léron dodjeljuje se 10 godina, a kategorija 'izvanredna postignuća' u kojoj je župan Kolar bio jedini nominirani Hrvat najviša je kategorija"

U Hrvatskom saboru održana je konstituirajuća sjednica Hrvatske izviđačke parlamentarne unije (HIPU)

Zoran Gregurović izabran za predsjednika Hrvatske izviđačke parlamentarne unije

Hrvatska izviđačka parlamentarna unija osnovana je 1995. godine pri saborskom Odboru za obitelj, mlade i sport, s ciljem sustavnog promicanja dobrobiti mladih, posebice onih uključenih u izviđačke udruge

ZAGREB - U Hrvatskom saboru održana je konstituirajuća sjednica Hrvatske izviđačke parlamentarne unije (HIPU), posebnog pododbora pri saborskom Odboru za obitelj, mlade i sport. U novom sazivu HIPU-a, kojeg čini pet zastupnica i zastupnika iz tri različita kluba, za predsjednika je izabran Zoran Gregurović, saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Krapine. Važnost izviđača

Gregurović je istaknuo kako mu je čast preuzeti ovu dužnost te je naglasio važnost izviđača u društvu. – Izviđači su prije svega važni jer djecu i mlade kroz igru, boravak u prirodi i timski rad uče ključnim životnim vještinama, samostalnosti, odgovornosti, poštovanju i solidarnosti. U izviđačkim skupinama, pod vodstvom odraslih volontera i uz podršku izviđačkih organizacija te Saveza, mladi razvijaju karakter, uče surađivati i pomagati drugima te izrastaju u savjesne i aktivne građane koji brinu o ljudima i okolišu oko sebe. Kao gradonačelnik gra-

da u kojem puno ulažemo u kvalitetu života djece i mladih, upravo vrline izviđača su ono što nastojimo prenijeti na naše mlade sugrađane kroz razne aktivnosti – rekao je Gregurović.

Sudionici sjednice

Konstituirajućoj sjednici su, u ime Saveza izviđača Hrvatske, prisustvovali glavni načelnik Boris Vujnović i tajnica Tamara Karlović, koji su tom prigodom predstavili aktualne projekte Saveza koji se provode s djecom i mladima, a čiji je cilj odgoj odgovornih, solidarnih i aktivnih građana koji će svojim djelovanjem doprinositi dobrobiti zajednice. Članovi HIPU-a izrazili su punu podršku izviđačkim inicijativama te naglasili važnost osiguravanja uvjeta za kvalitetno provođenje slobodnog vremena djece i mladih kroz edukativne i društveno korisne aktivnosti. Što je HIPU?

Inače, Hrvatska izviđačka parlamentarna unija osnovana je 1995. godine pri saborskom Odboru za

obitelj, mlade i sport, s ciljem sustavnog promicanja dobrobiti mladih, posebice onih uključenih u izviđačke udruge. HIPU se zalaže

za uključivanje mladih u donošenje odluka, promidžbu izviđaštva, osiguranje sredstava za izviđačke programe te razvoj međunarodne su-

u Saboru.

radnje. Članovi HIPU-a su saborski zastupnici koji prihvaćaju ciljeve unije, a mandat članova vezan je uz zastupnički mandat

ZNAČAJNA OTKRIĆA Arheološka istraživanja na lokalitetu Svetišta Majke Božje Gorske u Loboru i dalje, nakon više od 20 godina, pružaju sve jasniji uvid u hrvatsku povijest

Istraživanja na loborskom lokalitetu otkrila srednje veliki antički grad koji je svoj vrhunac doživio u 3.,4. i 5. stoljeću!

Istraživanja su krenula u dva smjera. Jedno je čisto arheološko, a drugo je fokusirano na georadarska magnetska istraživanja bliže okolice – priča nam dr. sc. Filipec te otkriva da su ta potonja istraživanja pokazala izuzetno značajna otkrića

ULoboru se doslovno može iščitati najstarija hrvatska povijest. Da je Svetište Majke Božje Gorske, osim omiljenog marijanskog svetišta brojnih hodočasnika, pravi "zlatni rudnik" i nepresušni izvor novih saznanja koji pruža sve jasniji uvid u našu povijest, potvrđuju nova arheološka istraživanja koja su ovog lipnja nastavljena pod vodstvom dr.sc. Krešimira Filipca, pročelnika Odsjeka za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Više od 20 godina Istraživanja ovog hrvatskog arheološkog bisera traju više od 20 godina. – Radili smo na sanaciji bližeg okoliša svetišta, arheološka iskopavanja uokolo same crkve i kompletno svetišta. Tu su bile najznačanije zgrade koje smo otkrili, od hrama božice Dijane, ranokršćanske crkve, predromaničke bazilike do romaničke crkve i ove postojeće crkve koju obnavljamo. No, zadnjih nekoliko godina fokusirali smo se na bližu okolicu, jer nam je važno nam je pokazati u kakvom je okruženju sve to nastalo. Zbog toga su nam istaživanja krenula u dva smjera. Jedno je čisto arheološko, koje se trenutno i odvija, a radimo ga sa studentima. Imamo međunarodnu ekipu, od 20 – ak studenata većina je iz SAD – a i Kanade, a tu su i naši domaći s Filozofskog fakulteta, oni rade na istraživanjima na kasnoantičkom bedemu. To je bliže okruženje. Drugo istraživanje je fokusirano na georadarska magnetska istraživanja bliže okolice – priča nam dr. sc. Filipec te otkriva da su ta potonja istraživanja pokazala izuzetno značajna otkrića. Grad se širi izvan bedema

- Imamo pokazatelje da se grad širi izvan bedema na okolna polja. Riječ je o srednje velikome antičkome mjestu, u ovim našim krajevima najvećem postojećem, dakle ne samo o utvrdi nego i gradu koji je svoj vrhunac doživio negdje tijekom 3., 4. i 5. stoljeća – otkriva voditelj istraživanja. To je, kaže, novi moment jer je financijski teško arheološki istražiti cijelo područje invazivnom metodom. Kako funkcionira ta neinvazivna metoda, zanima nas. - Strojem se obilaze po-

'Radili smo na sanaciji bližeg okoliša svetišta, arheološka iskopavanja uokolo same crkve i kompletno svetišta. Tu su bile najznačanije zgrade koje smo otkrili, od hrama božice Dijane, ranokršćanske crkve, predromaničke bazilike do romaničke crkve i ove postojeće crkve koju obnavljamo. No, zadnjih nekoliko godina fokusirali smo se na bližu okolicu, jer nam je važno nam je pokazati u kakvom je okruženju sve to nastalo'

vršine i one nam detektiraju što se nalazi ispod zemlje, bez da iskopavamo. Samim time smo na pristupu svetištu, od svetog Antuna prema ulazu glavnom u svetište našli nekoliko velikih antičkih, rimskih zgrada, na pristupnom putu. Uz sjeverni asflatni pristupni put također smo našli nekoliko vrlo velikih zgrada, a detektirali smo i jedno groblje za koje smo smatrali da je tu, ali smo sada to i potvrdili, riječ o tzv. gomilama, sahranjivanju pod tumulima koji se nalaze na suprotnom brdu. To nam omogućuje ta nova tehnologija koja snima ispod zemlje, detektira zgrade koje se nalaze metar, metar i pol ispod površine i mi oižemo dobiti kompletan tlocrt te ga staviti u jedinstveni informatički sustav i sve se

Istraživanja provodi Filozofski fakultet i dr. Filipec kao predstojnik Arheološkog zavoda, u suradnji s Institute for Field Research iz Los Angelesa. Suradnja traje od 2019. godine

geolocira – pojasnio je dr. Filipec. Potencijal za budućnost Kaže da je značaj ovog otkrića ogroman, posebno zbog potencijala za budućnost. - 20 godina smo se fokusirali na fizičke radove uz sanaciju postojećih zgrada, a ovo je nešto što se može u idućih 10, 15 godina iskoristiti u pozicioniranju kulturnog krajobraza, može se napraviti arheološki park te se zgrade mogu i podići u nekom času. Dakle, u sadašnjem trenu znademo da postoje, a u budućnosti ih možemo iskoristiti za razne namjene, ako će biti korisno i potrebno – ističe Filipec, dodavši da je postao trend u

Sabina Pušec

LOBOR

Istraživanja na kasnoantičkom bedemu

'Na pristupu svetištu, od svetog Antuna prema ulazu glavnom u svetište našli smo nekoliko velikih antičkih, rimskih zgrada, na pristupnom putu. Uz sjeverni asflatni pristupni put također smo našli nekoliko vrlo velikih zgrada, a detektirali smo i jedno groblje za koje smo smatrali da je tu, ali smo sada to i potvrdili, riječ o tzv. gomilama, sahranjivanju pod tumulima koji se nalaze na suprotnom brdu'

današnjoj arheologiji da se sve manje fizički kopa, a sve više snima, jer je sve manje financijskih mogućnosti i radne snage.

Poligon za studente

Ovoljetna su istraživanja krenula 17. lipnja, a trajat će do 10. srpnja. - Provodi ih naš Filozofski fakultet i ja kao predstojnik Arheološkog zavoda, u suradnji s Institute for Field Research iz Los Angelesa. Zajednički radimo na tome, a suradnja traje od 2019. godine. Ove godine stiglo nam je 11 studenata iz SAD – a, koji su na smještaju u Zlataru. Sada se, zapravo, više fokusiramo na edukaciju studenata. Ovaj lokalitet je poligon na kojem studenti uče raditi svoj posao – kaže dr. Filipec. Arheološka se istraživanja financiraju dijelom sredstvima Filozofskog fakulteta, a većim dijelom spomenutog američkog Instituta.

Najbitniji nalazi

A u ovih više od 20 godina, loborsko arheološko nalazište iz-

Za hodočasnike i putnike namjernike, tiskan je i Arheološko - povijesni vodič po svetištu, što je inicirao vlč. Božiček, a napisao i opremio dr. Filipec

njedrilo je strašno bitne nalaze. Podsjetit ćemo samo na one najvažnije. Na nalazištu oko crkve

Majke Božje Gorske tijekom arheoloških istraživanja 1998. godine pronađeno je starohrvatsko groblje iz 10. i 11. st. s tipičnim starohrvatskim nalazima. Na istom su nalazištu pronađeni kameni ulomci koji su ukrašeni pleterom, a koliko je to značajno pokazuje podatak da u sjevernoj Hrvatskoj postoje samo dva nalazišta na kojima su nađeni ulomci ukrašeni pleternom ornamentikom. Tu je pronađen i kontinuitet gradnje crkava, od antičkog poganskog hrama (III st.), starokršćanske bazilike s krstionicom (V st.), starohrvatske drvene crkve (VIII- IX st.), predromaničke (s kraja IX st.), kasnoromaničke (XIII st.), na čijim je temeljima sagrađena i današnja gotička crkva (XIV st.), barokizirana u XVII stoljeću. Napravljena je facijalna rekonstrukcija kneza iz 9. st. i znamo kako on izgleda. Starokršćanska krstionica govori o Loboru kao kolijevci kršćanstva sjeverne Hrvatske. Za hodočasnike i putnike namjernike, tiskan je i Arheološko – povijesni vodič po sve-

tištu, što je inicirao vlč. Božiček, a napisao i opremio dr. Filipec. Muzej na otvorenom?

Dugoročno, plan je bio cijeli ovaj plato pretvoriti u arheološki park odnosno muzej na otvorenom, no, nije to tako jednostavno. - Tema jače turističke promocije promocije nadilazi mogućnosti i Župe, i Općine, to je problem općenito u Hrvatskoj. U turističkoj priči sve mora biti povezano. Ovdje je značajan i vrijedan lokalitet, no posjećuju ga hodočasnici, svake godine više – manje isti. Dolaze nam i strani studenti svake godine, primili bismo ih rado i više, no nema ih se gdje smjestiti. Sve mora biti povezano, smještajni kapaciteti, restorani i ono što bi se tim turistima ponudilo, a mogućnosti su dosta ograničene – komentirao je kratko dr.sc. Krešimir Filipec. No, tko zna što budućnost nosi, a jedno je sigurno, Svetište Majke Božje Gorske na brežuljku podno Ivanščice priča jednu posebnu povijesnu priču!

Svetište Majke Božje Gorske

Foto: arhiva

Dr. sc. Krešimir Filipec

Foto: arhiva

Foto: arhiva

Na lokalitetu radi 20 - ak studenata

POSJETILI SMO KONJA ŠAMPIONA NA OPG - U DAVORA BARIĆA Pastuh Sandro ima pet godina i teži oko 850 kg, a kupljen je kao ždrijebe kod poznatog uzgajivača

'Kakav će konj biti, najbolje se vidi kada je star tek deset dana'

Da nije dobar osjećaj vidjeti te lijepe i plemenite životinje, ne bismo to radili. Nije da nam je baš sila to raditi jer zbilja nema koristi, ako dobro prodaš ždrjebad, možda si na nuli. Ali to je ljubav i poseban osjećaj, otkriva Barić

Sabina Pušec SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Davor Barić iz Svetog Križa Začretja svoju prvu kobilu kupio je 1991. godine. Uslijedile su godine rada i truda, mnogo uloženog vremena, novca i ljubavi, a sve to nedavno mu je donijelo i nagradu, prvu šampionsku titulu na 22. izložbi stoke i 24. izložbi konja Krapinsko – zagorske županije, koju je ponio njegov konj, pastuh Sandro. Miran, pametan, inteligentan Stoga smo posjetili ponosnog uzgajivača Barića na njegovom ranču i upoznali njegovo blago. Najviše nas je, naravno, zanimao pastuh Sandro. Tek mu je pet godina, teži oko 850 kg, a kupljen je kao ždrijebe kod poznatog uzgajivača koji pazi na genetiku. - Kada sam vidio to ždrijebe, staro tek 10 dana, rekao sam da mi ga ostavi. U to vrijeme se najbolje vidi kakav je konj odnosno kakav će biti. Kakav je s 10 dana, takav bude i poslije. Konj se puno mijenja dvije, tri godine, na razne načine, ali s 10 dana se najbolje vidi kakav će biti, kakva će imati imao prsa, leđa... – otkrio nam je zanimljivost Barić. Dodaje da je Sandro odličan konj. – Jako je pametan, miran, inteligentan, poslušan. Kada su kobile u pripustu, živ je 'kao srebro', treba s njim znati manevrirati, a na izložbi nije napravio niti jedan krivi pokret, smiren je – s ponosom govori o Sandru.

Puno ulaganja

Davorova ljubav prema konjima seže još iz djetinjstva. - I pradjedovi i djedovi su imali konje i kod nas se oduvijek radilo s konjima. 1991. sam kupio svoju prvu kobilu, teško je prije bilo naći dobrog, kvalitetnog konja, bilo je to vrijeme kada su ljudi sve rasprodali i počeli kupovati traktore. I onda je krenulo, radili

'Konji su jako pametni. Točno znaju kada se s njima radi, a kada se ne radi, i to vraćaju i cijene'

smo s konjima, prvog pastuha sam kupio 1993. godine. Od tada sam ozbiljnije krenuo odlaziti na izložbe i sajmove. Kupio sam kobilu kvalitetne genetike iz državne ergele s najkvalitetnijim kobilama, linija Ga-

bra, i od tada sam ozbiljno počeo. I prošlo je 30 godina... ne može se preko noći doći do kvalitetnog uzgoja. Ima ljudi koji drže konje, da se s njima provoze, da ih jašu, iz hobija, ali ako hoćeš konja kvalitetne genetike i kvalitetnog uzgoja, moraš jako puno ulagati – kaže Barić. Puno posla

Primjerice, pastuha može kupiti i za 2000 eura. Ali, ako kako želi dobru genetiku, svaki puta još kvalitetnijeg konja, radije uloži duplo više. Sada uzgaja ukupno 6 konja, odnosno dvije kobile, od kojih svaka ima ždrijebe, omicu i, naravno, tu je pastuh Sandro. S njima se najvi-

Davor Barić i konj šampion, Sandro

šampion Sandro

še bavi Davor, no svi pomažu, i djeca i unuci, i supruga Vera. - Konji su jako pametni. Točno znaju kada se s njima radi, a kada se ne radi, i to vraćaju i cijene – naglašava Barić, čija obitelj uzgaja i druge životinje na gospodarstvu, svinje, patke, kuniće... Posla je puno. – Šest ha oranica, 10 ha livada za pokositi, treba biti barem 100 rolo bala za 6 komada konja, a sve sami radimo. Što se isplativosti tiče, nema tu neke računice. Poticaj je 400 eura po konju, ali svi znamo koliko danas vrijedi 400 eura. Cijena ždrjebadi je sada jako slaba. Nije isplativo, ali je tradicija, ljubav, volja. Kada 30 godina radiš na tome da dođeš do nečeg kvalitetnog, treba to i stvoriti – priča nam Davor. Konji idu na vez svako jutro i večer. Dobivaju zob, vode imaju u neograničenim količinama. Tu je i čišćenje, obrada zemlje... - Sa

11 - godišnja

Gabra, majka malog Vihora, također je dobila vrijednu nagradu na županijskoj izložbi, prvo mjesto u kolekciji kobila sa ždrjebadi

zemljom je najviše posla. Svu hranu za njih sam proizvedem, najzdravija za njih je zob, a na jesen smo po prvi puta posijali miješano zob i pšenicu, jer pšenica ima više proteina. Kada kobila doji ždrijebe, dodajemo i 20 posto kukuruza. Kobila doji do 35 l mlijeka dnevno, ždrijebe 'cica' svakih 10 do 15 minuta. 11 mjeseci nose, neke se i ranije ždrijebe, a ždrijebe mora najmanje 6 mjeseci biti s mamom da se normalno razvija i onda počinje jesti samostalno – otkrio nam je Davor. Mališani njegovih kobila imaju sada tri odnosno pet mjeseci. Brojne nagrade

A jedna od njih, 11 – godišnja Gabra, majka malog Vihora, također je dobila vrijednu nagradu na županijskoj izložbi, prvo mjesto u kolekciji kobila sa ždrjebadi, a osvajala je prva mjesta i na državnim natjecanjima. - Sudjelovao sam jako puno puta i na županijskim i državnim izložbama, mnogo nagrada smo osvojili, ali ova s pastuhom Sandrom je prva šampionska. Mnogo mi znači ta nagrada, zadovoljstvo je primiti je nakon toliko truda. A ljubav prema konjima nema cijene, da nije dobar osjećaj vidjeti te lijepe i plemenite životinje, ne bismo to radili. Nije da nam je baš sila to raditi jer zbilja nema koristi, ako dobro prodaš ždrjebad, možda si na nuli. Ali to je ljubav i poseban osjećaj –zaključuje Davor Barić.

Broj požara ove godine u okviru je nekog višegodišnjeg prosjeka. U prvih 5 mjeseci zabilježeno je ukupno 92 požara. Za usporedbu, prošle godine bilo ih je 84, a 2023. godine 80

Iako je zabranjeno paljenje vatre na otvorenom, u lipnju zagorski vatrogasi morali gasiti čak osam takvih požara

Sabina Pušec HRVATSKO ZAGORJE

Svjedoci smo brojnih požara na obali u proteklom razdoblju, a vatrogasne sirene česte su i u Hrvatskom zagorju. Zanimalo nas je, s obzirom na to da je proljeće i ljeto razdoblje čestog spaljivanja korova, koliko je ove godine bilo vatragasnih intervencija i požara na otvorenom u 'sezoni požara' u Krapinsko – zagorskoj županiji.

Tehničke intervencije

Kako saznajemo od Zvonka Ortnera, novog zapovjednika Vatrogasne zajednice Krapinsko – zagorske županije, broj požara ove godine u okviru je nekog višegodišnjeg prosjeka. – U prvih 5 mjeseci zabilježeno je ukupno 92 požara. Za usporedbu, prošle godine bilo ih je 84, a 2023. godine 80. Od ta 92 požara, na otvorenom je bilo 37 požara, na građevinama 48 te u prometu sedam. Uz to, zabilježeno je 107 tehničkih intervencija koje su vezane za uklanjanje stabala s prometnica i sl., ispumpavanje vode iz objekata, spašavanje ozlijeđenih u prometnim nesrećama i sl. Broj intervencija koje se vode kao ostale je 33 – odgovara Zvonko Ortner. Savjeti građanima

Iako je punih pet mjeseci, od 1. lipnja do 1. studenoga, u Hrvatskoj na snazi zabrana loženja vatre na otvorenom prostoru kao i spaljivanje korova i biljnog otpada, vatrogasci su u našoj županiji zabilježili osam takvih intervencija u lipnju. - Kod spaljivanja korova uvijek treba obratiti pozornost na prisutnost vjetra, pokušati onaj biljni otpad koji spaljujemo staviti na

Posebnu pozornost na spaljivanje otpada trebaju voditi ljudi starije životne dobi i to izbjegavati. Uostalom, najbolje bi bilo izbjeći spaljivanje i pribjeći drugim metodama uklanjanja biljnog otpada, kao što su malčiranje ili kompostiranje

gomilu, očistiti prostor oko mjesta spaljivanja i najvažnije, obavijestiti lokalno dobrovoljno vatrogasno

društvo i pokušati dogovoriti dežurstvo na mjestu spaljivanja. Posebnu pozornost na spaljivanje otpada trebaju voditi ljudi starije životne dobi i to izbjegavati. Uostalom, najbolje bi bilo izbjeći spaljivanje i pribjeći drugim metodama uklanjanja biljnog otpada, kao što su malčiranje ili kompostiranje – savjetuje Ortner. Dodaje kako se, kao posljedica klimatskih promjena, vatrogasci sve češće bave i tzv. tehničkim intervencijama. - U posljednje vrijeme sve je veći broj takvih intervencija u odnosu na požare, kao što su uklanjanje stabala koja se ruše uslijed naleta vjetra, ispumpavanje vode iz objekata, uslijed većih količina oborina u kratkom vremenskom periodu, a sve to je uzrokovano klimatskim promjenama koje su svake godine očitije. Vatrogasci kao sastavnica domovinske sigirnosti na sve te izazove mogu odgovoriti i pokušati barem malo sanirati posljedice koje nastaju uslijed tih događaja – zaključuje zapovjednik Zvonko Ortner.

Davor Barić

Gabra je osvojila prvi mjesto na županijskoj izložbi konja

Zvonko Ortner

Foto: ilustracija

Završna faza radova na vrtiću u Desiniću odvija se bez prekida rada s djecom, a općinska uprava istovremeno gradi temelje za ostanak mladih kroz konkretne mjere podrške i odgovorno upravljanje razvojem

ŠURBEK: 'Ne donosimo velike odluke svaki dan, ali i one male znače više nego se čini'

U Desiniću se privodi kraju dogradnja i rekonstrukcija dječjeg vrtića, dok Općina istovremeno ulaže u mjere koje stvaraju preduvjete za ostanak i povratak mladih obitelji – od sufinanciranja boravka djece do pomoći pri kupnji prve nekretnine

DESINIĆ

UDesiniću se gradi više od vrtića – gradi se zajednica koja misli na svoje najmlađe, ali i na mlade obitelji koje ovdje vide svoju budućnost. Dok se završavaju radovi na dogradnji i rekonstrukciji Dječjeg vrtića Tratinčica, Općina Desinić paralelno provodi niz mjera usmjerenih na poboljšanje kvalitete života, zadržavanje mladih i demografsku obnovu. Od proširenja kapaciteta vrtića i većih potpora za novorođenu djecu, do pripreme parcela za gradnju – cilj je jasan: stvaranje sigurnog i poticajnog mjesta za život. Sredstva osigurana preko NPOO-a Radovi na rekonstrukciji i dogradnji dječjeg vrtića Tratinčica odvijaju se u sklopu projekta 'Dogradnja i rekonstrukcija dječjeg vrtića u Desiniću', koji je sufinanciran bespovratnim sredstvima u okviru poziva NPOO.C3.1.R1-I1.02 – Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, drugi Poziv. Projekt se provodi temeljem Odluke o financiranju Ministarstva znanosti i obrazovanja. - Budući da se vrtić i dalje koristi za redovite aktivnosti, jedan od prioriteta izvođača i nas kao naručitelja bio je organizirati radove tako da se u najvećoj mogućoj mjeri omogući neometan rad djelatnika i boravak djece. Očekujemo da će građevinski dio biti dovršen uskoro, nakon čega slijedi faza opremanja prostorija. Naš cilj je da novi dio vrtića bude potpuno funkcionalan i spreman za korištenje do početka nove pedagoške godine – objasnio nam je načelnik Općine Desinić, Dražen Šurbek.

Prva karika potpore

Projekt predviđa dodatni dnevni boravak površine 60 četvornih metara za jednu novu odgojnu skupinu, čime će se kapacitet vrtića proširiti na oko stotinu djece. - Veseli me što se stvaraju uvjeti za upis sve dje-

'Naš cilj je da novi dio vrtića bude potpuno funkcionalan i spreman za korištenje do početka nove pedagoške godine'

ce čiji roditelji iskažu interes, jer je to odraz vremena u kojem živimo, ali i znak da je vrtić danas potreba, a ne samo izbor. Sve više roditelja treba pouzdano i kvalitetno mjesto za svoju djecu dok rade, a vrtić je tu prva karika potpore. I upravo zato nam je važno da Općina odgovori na tu potrebu odgovorno, planski i s poštovanjem prema roditeljima i djeci – dodaje načelnik. Temeljem

'Sve više roditelja treba pouzdano i kvalitetno mjesto za svoju djecu dok rade, a vrtić je tu prva karika potpore'

Odluke Općinskog vijeća, a s ciljem rasterećenja roditelja, postotak sufinanciranja boravka djece u vrtiću od strane Općine Desinić iznosi 62%, odnosno roditelji podmiruju 38% ekonomske cijene, a postotak se smanjuje za svako sljedeće dijete u obitelji, pa tako za drugo dijete učešće roditelja iznosi 33%, za treće 24%, za četvrto 16%, dok je za svako sljedeće vrtić besplatan.

Demografske mjere

Općina Desinić već godinama ulaže u demografske mjere, a njihovi učinci, iako ne uvijek odmah vidljivi, predstavljaju jasnu poruku mladima da imaju podršku. - Demografske mjere u Desiniću provode se s iskrenom željom i nadom da će dugoročno polučiti rezultate. Svjesni smo da živimo u vremenu koje nije naklonjeno malim sredinama. Odluke o ostanku, povratku ili gradnji kuće danas nisu jednostavne. To ne vrijedi samo za Desinić, ni samo za ruralna područja. Unatoč tome, vjerujemo da svaka mjera kojom se stvaraju preduvjeti za život mladih obitelji ima svoju vrijednost i kada rezultati nisu odmah vidljivi. U tom je kontekstu, s dugoročnom namjerom, pokrenut i projekt stambenog zbrinjavanja mladih obitelji kroz uređenje građevinskih parcela radi želje da se spremno dočekaju oni koji se odluče graditi svoju budućnost u Desiniću. Prvi ugovor o kupnji zemljišta je potpisan, a natječaji se nastavljaju – objašnjava Šurbek. Pored toga, mjere poput pomoći za novorođeno dijete i financijske potpore za kupnju ili gradnju prve nekretnine nastavljaju se i jačaju. U planu je povećanje iznosa potpo-

Postotak sufinanciranja boravka djece u vrtiću od strane Općine Desinić iznosi 62%, odnosno roditelji podmiruju 38% ekonomske cijene, a postotak se smanjuje za svako sljedeće dijete

re za novorođeno dijete, a dosadašnjih 5.000 eura pomoći za rješavanje stambenog pitanja pri kupnji i gradnji kuće planira se povećati na 10.000 eura. - Ne očekujemo da će pojedinačna mjera riješiti demografske izazove, no svaki konkretan potez kojim se obiteljima olakšava donošenje odluke o ostanku,

'Svjesni smo da živimo u vremenu koje nije naklonjeno malim sredinama'

povratku ili ostvarenju doma u svom kraju za nas ima smisao –kaže načelnik.

Naredni period

U narednih šest mjeseci, glavni cilj općinske uprave bit će dovršetak započetih projekata, posebno vrtića, ali i priprema dokumentacije za buduće prijave. - Kada govori-

priprema dokumentacija za projekte koje ćemo moći prijaviti kada se otvore natječaji i da se na vrijeme sagledaju mogućnosti za ono što bi se moglo dalje razvijati – kaže Šurbek. - Kao netko tko je dugi niz godina bio član Općinskog vijeća, dobro razumijem važnost donošenja odluka i odgovornost koju vijeće nosi. Sada, iz nove perspektive, još je jasnije koliko su te odluke važne i u svakodnevnom funkcioniranju, ali i u stvaranju temelja za dugoročne koristi za zajednicu. Vjerujem da će suradnja s Općinskim vijećem biti konstruktivna i usmjerena na osiguranje stabilnog poslovanja i napretka. Nisu svi rezultati odmah

mo o pripremi i provedbi projekata, šest mjeseci nije dug period, pa je moj glavni fokus usmjeren na završetak započetih aktivnosti, osobito završetak dogradnje i rekonstrukcije dječjeg vrtića, ali i ostale infrastrukturne zahvate koji su u tijeku ili u postupku ugovaranja. Paralelno s time, važno mi je da se postupno

vidljivi, a ni svaka odluka nije velika promjena. No i one manje, svakodnevne, često znače više nego se to na prvi pogled čini. Ništa nije savršeno i nismo bez greške, ali važno mi je da sve što radimo ima dobru namjeru i da se trudimo postupati odgovorno – zaključio je načelnik, Dražen Šurbek.

Marta Čaržavec

Dražen Šurbek

Počast zagorskim herojima U Donjoj Šemnici komemoracija i turnir za Krepelnika i Haraminu

'Uvijek se moramo prisjećati njihove žrtve, onoga što su dali za našu Domovinu'

DONJA ŠEMNICA - U petak, 27. lipnja kod Područne škole Donja Šemnica održana je dostojanstvena komemoracija u čast dvojici hrvatskih branitelja - Ivanu Krepelniku i Stjepanu Haramini, koji su svoje živote položili za slobodu domovine. Vijence i svijeće kod spomen-ploče, postavljene 2022. godine upravo na mjestu koje su kao djeca pohađali, položilo je izaslanstvo Grada Krapine predvođeno gradonačelnikom i saborskim zastupnikom Zoranom Gregurovićem.

Malonogometni turnir

Nakon polaganja vijenaca, održan je i 11. memorijalni malonogometni turnir "Dva viteza", a koji tradicionalno organiziraju DVD Donja Šemnica i Graditeljstvo Merkaš u čast poginulih branitelja. Gradonačelnik Gregurović istaknuo je kako je spomen-obilježje podignuto upravo kod škole koju su pohađali Ivica Krepelnik i Stjepan Haramina. - Uvijek se moramo prisjećati njihove žrtve, onoga što su dali za našu Domovinu. Njima u čast organizira se ovaj tradicionalni turnir gdje se ljudi okupljaju i znaju po samom nazivu turnira u čiju čast i u čije sjećanje se turnir održava, tako da njihovo ime ne ostane zaboravljeno - poručio je gradonačelnik Gregurović. Županov savjetnik za branitelje, umirovljeni pukovnik Žarko Miholić, naglasio je kako ovakva okupljanja imaju duboko značenje. - Ovakva spomen obilježja s jedne strane podsjećaju na veliku žrtvu, a s druge su izraz naše zahvalnosti i poštovanja prema tim herojima. Ona trebaju biti putokaz i opomena novim generacijama. Važno je da mladi koji povijest uče kroz osnovnu i srednju školu shvate da sloboda nije nešto što se podrazumijeva i nije nam darovana. Sloboda je stečena krvlju, a hrvatska država stvo-

Vijence i svijeće kod spomen - ploče, postavljene 2022. godine upravo na mjestu koje su kao djeca pohađali, položilo je izaslanstvo Grada Krapine

rena je zahvaljujući žrtvi hrvatskih branitelja i upravo ovakvih ljudi čije spomenike danas obilježavamo ovdje, u ovom malom mjestu Donja Šemnica - istaknuo je Miholić. Očuvanje sjećanja

Predsjednik DVD-a Donja Šemnica i mjesnog odbora, Andrej Šalković podsjetio je kako je upravo iz potrebe da se očuva sjećanje, prije 11 godina pokrenuta inicijativa za organizaciju memorijalnog turnira. - Odlučili smo prije četiri godine da i taj spomenik napravimo za

naše branitelje i već 11. godinu kreće taj turnir i obilježavanje za naše branitelje. Mislim da je to jedna velika manifestacija za našu Šemnicu, za Grad Krapinu, da ostanu ta sjećanja, da ova djeca koja su s nama ne zaborave te heroje - kazao

je Šalković. Dodajmo kako je komemoraciji prisustvovala i obitelj poginulih branitelja, kao i Počasna postrojba Grada Krapine "Krapinski Ilirci", muški vokalni ansambl Krapina, predsjednik HVIDRA-e Krapina Gabrijel Kosalec i pred-

sjednik Gradskog vijeća Grada Krapina Ivan Bajcer te potpredsjednica Vijeća Željkica Smrekar te načelnik Općine Mihovljan Zlatko Bartolić. Molitvu za pokojne branitelje predvodio je župnik Župe Mihovljan, vlč. Matija Vragović. (zl)

ZAGORSKA SELA - Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u četvrtak je u Varaždinskoj županiji dodijelio odluke, sporazume i potpore jedinicama lokalne samouprave Varaždinske, Međimurske, Krapinskozagorske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije. Sporazum o provedbi programa međuresorne suradnje između ministarstva i Općine Zagorska Sela koji će omogućiti izgradnju višestambene zgrade za priuštivo

stanovanje mladih i mladih obitelji potpisala je i načelnica Ksenija Krivec Jurak. Ponosna načelnica rekla je kako joj je ovo zasigurno jedan od najdražih ugovora koje je ikad potpisala. - U sklopu ovog projekta u Zagorskim Selima će se graditi zgrada sa 6 stanova, od 55 do 85 kvadrata, a namijenjeni su mladim osobama i mladim obiteljima. U Sporazumu je navedeno da će Ministarstvo graditeljstva graditi višestambenu zgradu, a Općina će osigurati zemljište i priključak na struju i vodu. Stanovi će se dati u

najam i cijena najma će biti 36 centi – istaknula je Krivec Jurak. Dodala je kako je ovo važan iskorak u stambenom zbrinjavanju mladih i stvaranju boljih uvjeta za ostanak i život u općini. – Mladi su bitni i želimo da ostanu doma. Stoga zahvaljujem i Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine na čelu s potpredsjednikom Vlade i ministrom Brankom Bačićem na prepoznavanju važnosti ovog projekta za Zagorska Sela – zaključila je načelnica Krivec Jurak. (zl)

Zoran Gregurović

Radovi u Krušljevom Selu

Počinje izgradnja nogostupa

Gradonačelnik Grada Oroslavja potpisao je ugovor o izvođenju radova

OROSLAVJE - Gradonačelnik Grada Oroslavja Viktor Šimunić potpisao je ugovor o izvođenju radova "Izgradnja nogostupa – Krušljevo Selo", čime se nastavlja kontinuirano ulaganje Grada u komunalnu infrastrukturu i sigurnost svojih građana. Izvođač radova je tvrtka DAVOR INŽENJERING

Naš cilj je siguran, uređen i povezan Grad. Nastavljamo s ulaganjima u sve dijelove Oroslavja, vodeći računa o ravnomjernom razvoju i potrebama naših sugrađana

d.o.o., a ukupna vrijednost projekta iznosi 123.707,38 eura s PDV-om. Ugovorom je predviđena izgradnja pješačke staze i zatvorenog sustava oborinske odvodnje uz raskrižje ŽC2216 i ŽC2217. Gradu Oroslavju odobreno je sufinanciranje u iznosu od 40.000,00 eura od Županijske uprave za ceste na temelju Javnog poziva za sufinanciranje radova komunalne infrastrukture uz županijske i lokalne ceste na području Krapinsko-zagorske županije u 2025. godini. Ovaj projekt dio je šireg plana unaprjeđenja komunalne infrastrukture na području Grada Oroslavja te su upravo ovakve investicije ključne za podizanje kvalitete života u svim gradskim naseljima. - Naš cilj je siguran, uređen i povezan Grad. Nastavljamo s ulaganjima u sve dijelove Oroslavja, vodeći računa o ravnomjernom razvoju i potrebama naših sugrađana - poručio je gradonačelnik prilikom potpisivanja ugovora. Uskoro se očekuje uvođenje u posao te početak radova. (zl)

TOP 10 Dva zagorska grada među najboljim hrvatskim gradovima po povećanju sredstava za obrazovanje

Pregrada na 7., a Zlatar na 10. mjestu

PREGRADA/ZLATAR - Prošle su godine u postotnom smislu najveći rast izdvajanja sredstava za obrazovanje ostvarili mali gradovi, čiji iznimni skokovi najčešće dolaze zbog velikih lokalnih projekata poput izgradnji ili dogradnji škola, sportskih dvorana i sličnih zahvata, objavio je portal Gradonačelnik. hr. Povećanje iznad 10 posto bilježi tako njih 115. Skokom od 30 posto i više može se pohvaliti 69 gradova, a preko 50 posto njih 27. Kod top 10 gradova povećanje se kreće u rasponu od 116,89 do 547,27 posto, a vodeća je Vrlika koja je u 2023. godini za obrazovanje izdvojila 150.365 € da bi lani skočila na 973.264 € što predstavlja rast od 547,3 posto. Zatim dolaze Benkovac (+395,5%) i Vodnjan (+355,6%). Nakon njih, još sedam gradova ima troznamenkastirast: Ivanec (+185,4%), Slunj (+162,7%), Lipik (+130,3%), Pregrada (+127,8%), Nin (+118,9%), Korčula (+118,8%) i Zlatar (+116,9%). (zl)

Završena sanacija Ulice Petra Krešimira i dijela Kaštelske ulice

ZLATAR - U Zlataru je završena sanacija Ulice Petra Krešimira i dijela Kaštelske ulice. Uređen je novi nogostup i javna rasvjeta. Ukupna dužina pje-

šačke staze je 306 m te je spojena s postojećim nogostupom od ulice Vladimira Nazora do Kaštelske ulice, gdje se radilo i na izmjeni vodovodne in-

stalacije. Ove ulice sada su preglednije i sigurnije za promet, posebno za pješake – kaže gradonačelnica Grada Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek. (sp)

U Potočiću Tuheljskom održan prijem roditelja novorođene djece

TUHELJ - U Dječjem vrtiću Potočić Tuheljski održan je prijem roditelja novorođene djece za prvu polovicu 2025. godine s načelnikom Općine Tuhelj Mladenom Hercigonjom i ravnateljicom Dječjeg vrtića Anom Ricijaš. U prvoj polovici godine rođeno je četvero djece, dvije djevojčice i dva dječaka koji su u svojim obiteljima treće dijete. Načelnik Hercigonja je tim povodom istaknuo kako je 27. veljače ove godine na Općinskom vijeću Općine Tuhelj donesena nova Odluka o so-

cijalnoj skrbi Općine Tuhelj u kojoj su naknade za novorođeno dijete povećane te iznose, za prvorođeno dijete u obitelji 1.500,00 eura, za drugorođeno dijete 2.000,00 eura i za treće i svako daljnje dijete u obitelji 3.000,00 eura. (zl)

Grad Pregrada Grad Zlatar

Održana druga sjednica Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica

Prva izmjena Proračuna za ovu godinu i nova ekonomska cijena vrtića

Nova ekonomska cijena redovitog programa vrtića sada iznosi 470 eura, s tim da se dio koji plaćaju roditelji neće previše mijenjati, tj. bit će 130 eura, što je povećanje od 13 eura

Elvis Lacković

MARIJA BISTRICA

Učetvrtak je održana Druga Sjednica Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica. Na dnevnom redu bila je Prva izmjena i dopuna Plana proračuna za 2025. godinu. U općem djelu Proračuna, I. rebalansom smanjili su se prihodi i primici u iznosu od 2.825.949,25 EUR i sada iznose 10.852.870,12 EUR. Najveći dio smanjenja odnosi se na stavke Ostale pomoći iz EU i Namjenski primici od zaduživanja. Tako je za nešto više od 900 tisuća eura umanjen predviđen prihod za projekte rekonstrukcije Tehnomehanike i Izgradnje Sportsko-rekreacijskog centra. Prvi se planira iz kreditnog zaduženja, a drugi prolongira za buduće razdoblje. Namjenski primici od zaduživanja smanjuju se za 2.715.750,00 EUR, od čega 1,5 milijun za izgradnju Pristupne cesta Dzona, 825 tisuća za izgradnju ceste od benzinske postaje do obilaznice i 90.750,00 za Sportsko rekreacijski centar. Sve se to prolongira za naredno razdoblje, a neće biti realizirano u ovoj godini. No, na prihodovnoj strani ima i stavaka koje su povećane, pa su tako Opći prihodi i primici povećani za 417.984,62 EUR i novi iznos je 4.131.668,83 EUR. Najveći dio povećanja općih prihoda odnosi se na povećanje prihoda od poreza na dohodak u iznosu od 125.809,71 EUR te na povećanje viška prihoda poslovanja u ukupnom iznosu od 292.174,91 EUR, te projiciranog viška do kraja godine od 250.000,00 EUR. Povećani su i Vlastiti prihodi za 67.000,00 EUR na novi iznos od 319.323,00 EUR. Također, u ovoj izmjeni planirani višak u iznosu od 1.000.000,00 EUR povećan je za dio realiziranog viška s 31.12.2024. god. Povećanje je za 42.174,91 EUR i isti je ugrađen za općenito održavanje komunalne infrastrukture i izgradnju objekata komunalne infrastrukture. Dodatno povećanje viška od 250.000,00 EUR u ovoj izmjeni obuhvaća planirani novonastali višak do kraja ove godine. U posebnom djelu Proračuna rashodi su smanjeni u iznosu od 2.825.949,25 EUR te isti iznose 10.852.870,12 EUR. Kad je u pitanju djelovanje Dječjeg vrtića ''Pušlek'', zbog proširenja kapaciteta proširenjem vrtića, povećan je proračun za nešto više od 115 tisuća eura.

Nova ekonomska cijena vrtića, za roditelje povećanje neznatno

Na dnevnom redu bilo je još nekoliko točaka. Prihvaćena je Odluka o raspoređivanju sredstava za financiranje političkih aktivnosti za 2025. godinu, kojom se raspoređuju sredstva za redovito financiranje političkih stranaka, zatim Odluka o uspostavi riznice za Općinu Marija Bistrica, kojom se uvodi su-

stav rizničnog poslovanja na razini proračuna i proračunskih korisnika Općine Marija Bistrica, te Odluke o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi - brza cesta i - Zagorski vodovod d.o.o., a u korist Hrvatski cesta i Zagorskog vodovoda. Vijećnici su donijeli i nekoliko odluka vezanih uz Dječji vrtić ''Pušlek''. Tako je utvrđena nova ekonomska cijena redovitog programa, koja sad iznosi 470 eura, s tim da se dio koji plaćaju roditelji neće previše mijenjati, tj. bit će 130 eura, što je povećanje od 13 eura, a što je definirano Izmjenom Odluke o mjerilima za financiranje djelatnosti predškolskog odgoja i naobrazbe djece predškolske dobi u Općini Marija Bistrica. Prema novoj odluci udio Općine u cijeni bit će 72,34% od ukupne ekonomske cijene. Načelnik Milički je istaknuo i zadovoljstvo činjenicom da će sva djeca s područja općine biti upisana u vrtić, no podsjetio je da i iznos financiranja jako raste, pa su tako sa nekadašnjih 120 tisuća eura, troškovi narasli na više od 1,2 milijuna eura. Predsjednik Vijeća Teodor Švaljek naglasio je kako je kapacitet vrtića povećan za više od 300 posto, a promijenio se i životni stil, jer sada veliki broj djece ide u vrtić. No, dodao je da nažalost pada broj učenika u školi, jer je prisutan odlazak mladih, no s tim se bori i puno šira zajednica. Također, prihvaćena je i Odluka o davanju suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada DV Pušlek, a razlog je zapošljavanje novih djelatnika u vrtiću, zbog povećanja kapaciteta. Prihvaćena je i Odluka o izradi i donošenju Strategije zelene urbane obnove Općine Marija Bistrica, kojom započinje proces izrade i donošenja Strategije zelene urbane obnove Općine Marija Bistrica, strateškog dokumenta očuvanja i izgradnje zelene infrastrukture na području općine Marija Bistrica. Spomenimo i da je donesena Odluka o izboru članova Etičkog odbora i Vijeća časti, kao tijela koja prate primjenu Kodeksa ponašanja članova predstavničkog tijela Općine Marija Bistrica. U Etički odbor izabrani su Veljko Mahmet kao predsjednik, te Teodor Švaljek i Jurica

Rebalansom su se smanjili prihodi i primici u iznosu od 2.825.949,25 eura i sada iznose 10.852.870,12 eura

Mitrečić kao članovi; a u Vijeće časti Josip Šala kao predsjednik, te Snježana Husinec, Nedeljko Milošić, Josip Palanović i Jerko Čutura, kao članovi, uz napomenu da će dva člana biti promijenjena na sljedećem vijeću, a koja će predložiti oporba. Kod većina točaka oporba je bila suzdržana.

Pitanje drugog potpredsjednika Vijeća i naknade za vijećnike Pod točkom razno predsjednik vijeća otvorio je pitanje izbora dva potpredsjednika Općinskog vijeća, što je bila i tema Konstituirajuće sjednice, inicirana iz redova oporbe, koja je za potpredsjednika predlagala Juricu Mitrečića. Pojašnjeno je da je u pravilniku od prvoga dana osnivanja Općine pred-

viđen samo jedan potpredsjednik, no ne bježi se od toga da se to promjeni. Zaključeno je da će stručne službe provjeriti jeli moguće to promijeniti sada kada je već konstituirano vijeće. Rasprava je vođena i po pitanju naknade vijećnicima. Jurica Mitrečić (HSS) smatra da svaki vijećnik ima pravo na naknadu izborom u Općinsko vijeće, pa je pravno i moralno upitno da se glasovanjem većine ukine to pravo svim vijećnicima. Švaljek je izjavio da nije problem da se to razmotri. Načelnik je naveo neke primjere iz okoline, i podsjetio da su u zadnja četiri mandata svi vijećnici bi-

li za to da se odriču naknade. Jurica Mitrečić je dodao da nije intencija gramzivost nego da se svaki Vijećnik izjasni da se taj novac uplati za neke korisne svrhe, jer se iz proračuna ne vidi kamo ti novci odlaze, ukoliko se vijećnik odrekne naknade. Predsjednik Vijeća je ponovio da njemu naknada ne treba, ali smatra da ju vijećnici trebaju dobiti, uz aktivno sudjelovanje na sjednicama i proučavanja dobivenih materijala. Zaključak je da stručne službe provjere sve mogućnosti i da to bude tema jedne od sljedećih sjednica, na kojoj će se donijeti konačne odluke o ovim temama.

U Pregradi održan drugi prijam novorođenčadi u 2025. godini

'Želimo da naša djeca ovdje rastu, razvijaju se i ostanu živjeti'

PREGRADA - U gradskoj vijećnici svečano obilježen drugi prijam novorođenčadi u 2025. godini, na kojem su sudjelovale obitelji dvanaestero beba rođenih u proteklim mjesecima. Gradonačelnik Goran Vuknmanić srdačno je pozdravio roditelje te im uručio novčane naknade i simbolične darove u sklopu inicijative "Paket za super početak". Ovaj paket sadrži osnovne potrepštine za bebe, a osmišljen je kako bi roditeljima pružio podršku u prvim mjesecima djetetova života. Na svečanom prijemu za roditelje novorođene djece, gradonačelnik Grada Pregrade uputio je čestitke i poruke podrške svim prisutnim obiteljima: - Zaista je lijepo biti danas ovdje, među našim najmlađim sugrađanima i njihovim roditeljima. U ime Grada Pregrade iskreno vam čestitam, na prinovama i na odluci da proširite svoje obitelji. Posebno želim ohrabriti roditelje kojima je ovo prvo dijete, da se ne zaustave na tome. Obiteljska radost se množi s djecom. Dijete je blagoslov, sreća, ali i odgovornost. Kao roditelj, to dobro znam i zato vam želim snage, strpljenja i mnogo radosti u odgoju vaše djece. - Grad Pregrada će i dalje činiti sve što je u njegovoj moći da ovdje stvorimo uvjete za kvalitetan obiteljski život, od vrtića i škola do sadržaja koji mladim obiteljima znače stabilnost i sigurnost. Želimo da naša djeca ovdje rastu, razvijaju se i jednog dana s ponosom ostanu živjeti u Pregradi - naglasio je Vukmanić. Inače, roditelji su primili i financijsku pomoć u iznosu od 150 eura za prvo dijete, dok je za drugo i svako sljedeće dijete osigurana potpora od 270 eura. Uz novčanu naknadu, podijeljeni su i "Paketi za super početak" – za prvo dijete u vrijednosti od 200 eura, a za svako sljedeće dijete u vrijednosti od 80 eura. Ovi paketi sadrže proizvode domaćih tvrtki i proizvođača, čime se dodatno podupire lokalno gospodarstvo. Još jedna posebna pogodnost za novorođenčad jest besplatno članstvo u Gradskoj knjižnici do prve godine života, čime se promiče rano razvijanje ljubavi prema knjizi i čitanju. Prema dostupnim podacima, u 2025. godini na području grada Pregrade rođeno je 16 djece – 10 djevojčica i 6 dječaka. (zl)

Na rubu Zagorja nastaju vina s međunarodnim odličjima

Umjestu Pece , na samom rubu Krapinsko zagorske županije nalazi se podrum i vinogradi Vinari-

je Kopjar koja je u posljednjih devet godina donijela u Bregovitu hrvatsku 37 medalja s uglednog Decanter World Wine Awardsa, te time i potvr-

du da zagorski brežuljci i ovo podneblje kriju vrhunski vinski potencijal.

Najnoviji trofeji sa posljednjeg natjecanja Decanter 2025. - dva srebra i tri bronce - nastavak su kvalitete i kontinuiteta koje vinarija gradi strpljivo, s jasnom vizijom i pedantnim pristupom svakom detalju.

Najnovija priznanja 2025.

• Organic Rajnski Rizling - srebro

• Pjenušac Organic Blanc de Blancs Brut - srebro

• Sauvignon Blanc - bronca

• Graševina - bronca

• Muškat žuti – bronca

U ekološkim vinogradima koji se prostiru na oko osam hektara, dio u Krapinsko-zagorskoj županiji, a dio u Varaždinskom županiji , uz suvremenu mehanizaciju i tehnologiju, i dalje je nužno dosta ljudskog rada, a trsje i grožđe tretiraju se isključivo certificiranim organskim preparatima. Srce vinarije čini novi, suvremeno opremljen podrum kapaciteta oko 250.000 litara sa dvije kušaonice, jedna u tradicionalnom rustikalnom stilu, a druga u modernističkom izdanju koja je dio novog objekta, a koje još nisu spremne za posjete.

“U ovom trenutku imamo mnogo upita za degustacije i posjete našoj vinariji, no pripreme za primanje gostiju još su u tijeku. Očekujem da ćemo do kraja godine biti spremni otvoriti vrata za prve posjetitelje i ljubitelje naših vina,” rekao je Robert Kopjar.

Zagorje – dom vrhunskih pjenušaca

To se posebno vidi u pjenušcima.

*Blanc de Blancs Brut*, dobitnik srebra na Decanteru i šampion Kvarnera, dok je i *Rosé brige Nature 2022.*

- na ljubljanskom Salon of Sparkling Wines osvojio je 2. mjesto među rosé pjenušcima. Ponose se i pjenušavim Muscatom koji, zahvaljujući nježnoj aromatičnosti i laganom tijelu, redovito pronalazi put do onih koji vole

lepršave, svježe i rado

ce. Ovo

pijene pjenuš-

je vinarija koju vrijedi pratiti – na vinskim kartama danas i kroz berbe koje tek dolaze. Veselimo se novim vinima i uspjesima koji će, sigurni smo, nastaviti stizati

Završno kušanje novog ekološkog rajsnkog rizlinga iz betonskih bačva

Ukupno 37 Decanter medalja do danas. Kopjarova vina redovito osvajaju i druga međunarodna odličja

Općina Lobor nastavlja s ulaganjima u kvalitetniji život svojih stanovnika, osobito mladih

Općina Lobor kreće u izgradnju stanova za mlade!

Cilj programa je omogućiti lakšu dostupnost stanovanja, potaknuti ostanak mladih na potpomognutim područjima te aktivno pridonijeti pozitivnoj migracijskoj slici kroz stvaranje konkretnih uvjeta za ostanak i povratak stanovništva

LOBOR - Općina Lobor nastavlja s ulaganjima u kvalitetniji život svojih stanovnika, osobito mladih. U sklopu provedbe Programa izgradnje i obnove stambenih jedinica u državnom vlasništvu na potpomognutim područjima Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u četvrtak je u Varaždinu potpisao 11 Sporazuma o međuresornoj suradnji, među kojima je i onaj s Općinom Lobor.

Višestambena zgrada

Tim će se projektom u Loboru iz-

'Ovo je iznimno važan projekt za našu općinu jer se njime izravno ulaže u budućnost, u mlade ljude i obitelji kojima želimo osigurati kvalitetne uvjete za život i ostanak u Loboru'

graditi višestambena zgrada s ukupno 6 stanova, namijenjenih stambenom zbrinjavanju mladih osoba i mladih obitelji. Cilj programa je omogućiti lakšu dostupnost stanovanja, potaknuti ostanak mladih na potpomognutim područjima te aktivno pridonijeti pozitivnoj migracijskoj slici kroz stvaranje konkretnih uvjeta za ostanak i povratak stanovništva.Sporazum o projektu sa ministrom Bačićem potpisala je načelnica Općine Lobor i saborska zastupnica, Ljubica Jembrih.

Važan projekt

- Ovo je iznimno važan projekt za našu općinu jer se njime izravno ulaže u budućnost, u mlade ljude i obitelji kojima želimo osigurati kvalitetne uvjete za život i ostanak u Loboru. Zahvaljujemo Ministarstvu i ministru Bačiću što su prepoznali naše potrebe i omogućili nam da sudjelujemo u ovom programu - poručila je načelnica Jembrih. Uz spomenuti sporazum, Općina Lobor primila je i dodatna sredstva u okviru programa poticanja održivog povratka na potpomognuta područja. Riječ je o 50 tisuća eura koji će se iskoristiti za modernizaciju nerazvrstanih cesta na području općine, čime se dodatno doprinosi sigurnosti i povezanosti svih naselja. (zl)

Općini Lobor 3 tisuće eura za prvi Janinski teniski turnir

LOBOR - Projekt Općine Lobor jedan je od 14 projekata koji je ostvario pravo na financiranje Krapinsko-zagorske županije kroz Javni poziv za participativni proračun za mlade 2025. Kroz ovaj program, Općini Lobor odobreno je 3.000 eura za provedbu projekta prvog Janinskog teniskog turnira, sportskog događanja koje će se održati u sklopu tradicionalne manifestacije Janine 2025. Dodijeljena sredstva omogućit će organizaciju turnira kojem je cilj poticanje mladih na aktivno sudjelovanje u društvenom i sportskom životu zajednice, uz isticanje važnosti zdravih navika, zajedništva i rekreativnog bavljenja sportom. Načelnica Općine Lobor i saborska zastupnica Ljubica Jembrih istaknula je zadovoljstvo podrškom koju je projekt dobio. - Zahvaljujemo Krapinsko-zagorskoj županiji što je prepoznala vrijednost projekta i osigurala sredstva za njegovu provedbu. Janinski teniski turnir prvi je takve vrste u našoj općini, a vjerujem da će upravo ovakav sadržaj dodatno obogatiti proslavu Janine i okupiti velik broj mladih, ali i svih ljubitelja sporta. Ovaj projekt važan je korak prema još aktivnijem

uključivanju mladih u našu zajednicu - istaknula je načelnica Jembrih te naglasila kako im je cilj potaknuti mlade na sport, zajedništvo i aktivno uključivanje u život općine. - Vje-

rujem u naše mlade, njihovu energiju, ideje i doprinos razvoju lokalne zajednice. Veselim se svim budućim projektima koje ćemo stvarati zajedno! - poručila je načelnica. (zl)

Projektu "Mladi u akciji" dodijeljeno 3.000

RADOBOJ - Među ukupno 14 odabranih projekata kojima Krapinsko – zagorska županija dodijeljuje sredstva kroz participativni proračun za mlade našlo se i Društvo Naša djeca Radoboj, kojem je za projekt "Mladi u akciji" dodijeljeno 3.000,00 eura, odnosno puni iznos traženih sredstava. Ugovor za Društvo Naša djeca Radoboj je preuzela Marija Pernjek, pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Općine Radoboj. Projekt "Mladi u akciji" usmjeren je na poticanje djece i mladih na aktivno sudjelovanje u životu lokalne zajednice kroz radionice, terenske akcije i suradnje s lokalnim partnerima. Fokus projekta je na razvijanju građanske svijesti, empatije i odgovornosti među mladima te ih osnažuje kao ravno-

ZAGORSKA SELA - Krapinskozagorska županija je četvrtu godinu za redom dodijelila ugovore dobitnicima sredstava na temelju Javnog poziva za participativni proračun za mlade za 2025. godinu. Jedan od dobitnika sredstava je i Općina Zagorska Sela, koja je za projekt "Mladost u ritmu – mladi na pozornici, Loud and proud", dobila 3000 eura. Načelnica Općine Zagorska Sela Kseni-

eura

pravne sudionike društvenih promjena. Odobrena sredstva omogućit će Društvu Naša djeca Radoboj realizaciju planiranih aktivnosti ti-

jekom ove godine čime projekt dobiva snažan poticaj i potvrdu vrijednosti uključivanja mladih u kreiranje lokalne stvarnosti. (zl)

mogu aktivno uključiti u život zajednice u kojoj žive i djeluju – istaknula je Krivec Jurak i dodala kako planiraju sastanak s mladima kako bi dogovorili sam datum festivala. - Najizglednije je da će festival biti u ljetnim mjesecima zbog same organizacije jer će biti vani, na otvorenom, ali o točnom datumu ćemo se svakako dogovoriti s mladima – zaključila je načelnica Krivec Jurak. (zl) Prvi festival za mlade

ja Krivec Jurak ponosna je na projekt, a radi se o prvom festivalu za mlade koji će se održati u Zagorskim Selima, pod nazivom "Loud nad proud", mladi za mlade koji je koncipiran tako da će se poticati mlade izvođače da nastupaju o pokažu svoje pjevačke sposobnosti. - Time dajemo snažnu podršku mladima, želimo im ukazati da su važan i bitan dio zajednice, da je njihovo mišljenje bitno i da se

U Donjoj Šemnici na sportskim igrama branitelja okupilo se 15-ak braniteljskih udruga

'Ovakva okupljanja pokazuju koliko je važna međusobna potpora'

Pokrovitelj ovog sportskog natjecanja bili su Krapinsko-zagorska županija, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Grad Krapina, JANAF te Nogometni savez Krapinsko-zagorske županije

DONJA ŠEMNICA - Tradicionalne sportske igre hrvatskih ratnih vojnih invalida i branitelja Krapinsko-zagorske županije ponovno su okupile brojne sudionike i goste u Donjoj Šemnici, u organizaciji Udruge HVIDRA Krapina, a uz podršku niza pokrovitelja i partnera. Na sportskim susretima sudjelovalo je više od 15 braniteljskih udruga s područja Krapinsko-zagorske županije. Po prvi puta sudjelovali su i gosti iz Bjelovarsko-bilogorske županije, a odličnog sportskog i natjecateljskog duha nije nedostajalo. Predsjednik HVIDRA-e Krapina, Gabrijel Kosalec izrazio je zadovoljstvo što su im se pridružili gosti iz Bjelovarskobilogorske županije. - Uz sportska natjecanja, bilo je puno druženja i smijeha, upravo onoga što ovakvi susreti trebaju pružiti. Cilj sportskih igara nije samo natjecanje, nego i to da na jedan dan zaboravimo na posljedice Domovinskog rata, na rane i bolesti koje mnogi od nas nose - kazao je Kosalec te ujedno najavio i tradicionalni turnir u Donjoj Šemnici u čast dvojice zagorskih vitezova - Ivana Krepelnika i Stjepana Haramine, koji će se održati u petak i subotu 27. i 28. lipnja.

Pokrovitelj ovog sportskog natjecanja bili su Krapinsko-zagorska županija, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Grad Krapina, JANAF te Nogometni savez Krapinsko-zagorske županije, a natjecateljima se uime gradonačelnika Grada Kra-

pine, Zorana Gregurovića, obratio predsjednik Gradskog vijeća Ivan Bajcer koji je izrazio zadovoljstvo što se ove sportske igre održavaju već dugi niz godina. - Svaka čast organizatorima na ustrajnosti. Bilo je lijepo družiti se s njima i njihovim

VZO Gornja Stubica održala združenu pokaznu vježbu

Gornjostubički

GORNJA STUBICA - Vatrogasna zajednica Općine Gornja Stubica održala je u srijedu, 25. lipnja, pokaznu vatrogasnu vježbu 'Cerovec 2025.', kod Društvenog doma Cerovec. U združenoj pokaznoj vježbi sudjelovala su sva četiri gornjostubička dobrovoljna vatrogasna društva: DVD Gornja Stubica, DVD Sveti Matej, DVD Dobri Zdenci i DVD Šagudovec. Vježba je izvedena sukladno Planu rada VZO Gornja Stubica, s ciljem provjere spremnosti i

znanja pripadnika DVD –ova. Sudjelovalo je ukupno 25 operativnih vatrogasaca sa sedam vozila, a vježba je uključivala utvrđivanje procedure kod izlazaka na zajedničke intervencije. Po uspješnom završetku vježbe, zapovjednik VZO Gornja Stubica Marko Frajtak podnio je prijavak županijskom vatrogasnom zapovjedniku Zvonku Ortneru, koji je istaknuo kako je vježba odlično osmišljena te je pohvalio spremnost operativnih snaga VZO Gornja Stubica. (zl)

gostima iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Hvala im na svemu što su učinili za domovinu jer bez njih ne bi bili danas gdje jesmo. Upravo ovakva okupljanja pokazuju koliko je važna međusobna potpora – kazao je Bajcer. (zl)

ŠEST ŽENA, ŠEST GLASOVA, 25 GODINA GLAZBENE ČAROLIJE Ženski vokalni ansambl Fiola proslavio 25. rođendan

'Ponosne smo na naše zajedništvo i na to što smo uspjele ostati svoje: iskrene i autentične'

Mihaela Gradečak, Sabina Frgec, Ksenija Sović, Nataša Vlahović, Anita Lešković i Nataša Barlović okupile su se 2000. godine, kako bi se okušale na Festivalu pjevača amatera 'Oronota' u Oroslavju, gdje su pomele konkurenciju i osvojile prvu nagradu publike

GORNJA STUBICA - Ženski vokalni ansambl Fiola svečanim je koncertom uz brojne goste proslavio 25 godina neprekidnog rada i djelovanja, jedne lijepe glazbene čarolije. Upravo se ona desila i prošlog petka na slavljeničkom koncertu održanom u Spomen parku Rudolfa Perešina u Gornjoj Stubici, u sklopu nove manifestacije TZP Gupčev kraj, Cool Park Fest.

Harmonija šest glasova

U istom sastavu Fiole pjevaju već 25 godina. Šest žena, šest glasova čine harmoniju koja se desi svaki puta na njihovom nastupu. Mihaela Gradečak, Sabina Frgec, Ksenija Sović, Nataša Vlahović, Anita Lešković i Nataša Barlović okupile su se 2000. godine, kako bi se okušale na Festivalu pjevača amatera 'Oronota' u Oroslavju. S tog svog prvog nastupa nose lijepe uspomene, jer su dobile prvu nagradu publike, izvevši Gibonnijevu skladu 'Projdi vilo'. Nakon toga uslijedili su nastupi u Omišu i Kaštel Kambelovcu, gdje su, već u samom počecima djelovanja ansambla, na najbolji mogući način predstavile ne samo sebe, već i kraj iz kojega dolaze, također ponijevši kući vrijedne nagrade za svoje interpretacije. S poprilično širokom repertoarom, od crkvenih korala, srednjovjekovnih skladbi, Mozarta, kajkavskih popevki do obrada popularnih skladbi, Fiole oduševljavaju gdje god dođu, a, kako kažu, sve ove godine na okupu ih je držala ljubav prema glazbi, puno međusobne tolerancije i komunikacije.

Ponosne na 25 godina

Uza sve izazove koji su bili prisutni, obzirom da se radi o šest žena različitih karaktera, s obiteljskim obavezama i rasporedima koje je trebalo uskladiti, Fiole su ponosne na to što su održale zajedno već 25 godina, a ponosne su i na to što im se djeca aktivno bave glazbom (njih šestero ima sveukupno 19 djece). U svojoj su karijeri do sada izdale četiri nosača zvuka, a njihova pjesma 'Vužgi jenu luč', već 18 godina živi kao jedna od najljepših zagorskih ljubavnih popevki u srcima Zagoraca, pjesma u kojoj su tekst, glazba i njihova interpretacija stvorili glazbenu magiju koja još uvijek zaziva pozitivne reakcije publike. A upravo njihova interpretacija je zaslužna za posebnu povezanost s

publikom, kroz emociju koju prenose u svakoj pjesmi koju pjevaju. Ponosne na 25 godina iza njih, ističu kako im je upravo publika veliki motivator za daljnje djelovanje. – Nema ljepšeg nego kad vas publika nakon nastupa nagradi toplim pljeskom, pozitivnim reakcijama i iskrenim emocijama. Pjesme koje smo u svojoj karijeri do sada otpjevale i snimile ostat će kao trag našeg glazbenog stvaralaštva u kojem smo uspjele ostati svoje: iskrene i autentične – kažu Fiole.

Gosti i čestitke

Brojni privatni angažmani ostavljali su im u posljednje vrijeme malo prostora za nastupe po festivalima, no ipak su, osim sudjelovanja na manifestacijama i događanjima u svom Zagorju, nastupile u Dubrovniku na koncertu u organizaciji Radija Kaj, kao i ovog mjeseca na Međunarodnoj smotri zborova u Tuhlju, gdje su osvojile zlatnu plaketu i dodatna priznanja za svoj nastup. Kao promotorice svoga kraja, primile su i priznanja Krapinsko – zagorske županije i Općine Gornja Stubica. Osim Fiola, na jučerašnjem su koncertu nastupili i gosti: ŽVG Kajda, TS Savski valovi, Klapa Bistrica i Rajko Suhodolčan. Bila je to prilika i za zahvale, stoga su Fiole zahvalile svojim obiteljima, koje su im velika podrška u njihovom radu, zatim Općini Gornja Stubica i Krapinsko – zagorskoj županiji, kao i svim sponzorima i medijskim pokroviteljima koji ih prate. Čestitke na ovom lijepom rođendanu uputio je i načelnik Gornje Stubice Matija Lešković, kao o zamjenica župana Jasna Petek, koja im je, uz dodijeljenu zahvalnicu i poklone Krapinsko – zagorske županije, zahvalila na lju-

'Nema ljepšeg nego kad vas publika nakon nastupa nagradi toplim pljeskom, pozitivnim reakcijama i iskrenim emocijama'

bavi koju donose na pozornicu u svojim interpretacijama i izvrsnoj promociji županije koju rade kroz svoje nastupe. Nakon slavljenič-

(zl, foto: Matija Djanješić)

kog koncerta, Fiolama predstoji nastup na Krapinskom festivalu, kao i izdavanje monografije krajem godine.

Održan Međunarodni festival tamburice i folklora u Gornjoj Stubici, koji, već tradicionalno, na pozornicu dovodi društva iz raznih zemalja

Folkloraši četiriju zemalja oduševili publiku Međunarodnog festivala u Gornjoj Stubici

GORNJA STUBICA - I ove je godine Gornja Stubica ugostila ponajbolje folklorne skupine iz Hrvatske i inozemstva na još jednom Međunarodnom festivalu tamburice i folklora, održanom 28. i 29. lipnja u Spomen parku Rudolfa Perešina. Prva večer i 16. Međunarodni folklorni festival okupio je mnoštvo posjetitelja, koji su uživali u raznovrsnosti folklora. Uz domaćine, KUD 'Matija Gubec', nastupili su Folklorno društvo Cere iz Žminja, Slovačko kulturno umjetničko društvo 'Braće Banas' iz Josipovca Punitovačkog, Folklorna skupina ŽKUD Tine Rožanc iz Slovenije te Asociacion Etnografica Bajo Duero iz Španjolske. Kroz pjesmu, ples, koreografije i nošnje, gosti su na najbolji mogući način predstavili svoju kulturu i običaje kakvi se njeguju diljem Lijepe naše, a posebno su oduševili plesovi susjednih nam zemalja te nešto dalje Španjolske. Istoga je dana održana i 17. Likovna kolonija u organizaciji Likovne radionice LIPA koja djeluje u sklopu KUD – a Matija Gubec. Festival je otvorila izaslanica župana KZŽ Danica Pelko, a na samom kraju ve-

Prijateljstvo Španjolaca i Gornjostubičanaca traje više od 25 godina

Osim što je festival oduševio publiku, oduševio je i sudionike, osobito prijateljsko društvo 'Bajo Duero' iz Španjolske, s kojima međusobno prijateljstvo i uzajamno posjećivanje traje više od 25 godina. Naime, društvo iz Španjolske već je tri puta gostovalo u Gornjoj Stubici, a i Stubičanci u gradu Zamora u Španjolskoj. Bila je ovo prilika za neke nove susrete, novih mlađih članova i jedne i druge ekipe, ali i za obnovu prijateljstva onih starijih članova, koji gaje samo lijepe emocije i sjećanja na prijašnje nastupe u Španjolskoj i Hrvatskoj. U ovogodišnjoj postavi društva koja je stigla iz Zamore, bilo je dvoje članova koji su do sada gostovali u Gornjoj Stubici sva tri puta. – Prvi put smo bili krajem devedesetih i otada imamo samo najljepša sjećanja. Bili smo tada smješteni u obiteljima, koje

čeri okupljene je pozdravio načelnik Gornje Stubice Matija Lešković, dok je posjetiteljima i svim sudioni-

su pokazale jedno prekrasno i posebno gostoprimstvo. Drugi puta uživali smo u jednom vašem hotelu, wellnesu i spa, a sada smo smješteni u Lojzekovoj hiži. Ovoga puta s nama su mnogi mladi članovi, koji su ovdje po prvi puta i dive se prekrasnoj prirodi ovdje. Naši domaćini poveli su nas i u razgledavanje tako da smo bili u Krapini, Velikom Taboru, Zagrebu, na Sljemenu. No, ono što je najposebnije jest upravo to prijateljstvo koje naše društvo i društvo iz Gornje Stubice veže već više od dva desetljeća – istaknula je Carmen, jedna od članica društva 'Bajo Duero' koje je po treći puta donijelo dašak Španjolske zagorskoj publici, a osim na festivalu, u nedjelju su sudjelovali i na svetoj misi u gornjostubičkoj župnoj crkvi, nakon koje su održali i kratki nastup pod Gupčevom lipom.

cima na dolasku zahvalio predsjednik KUD – a Josip Pasanec. Ujedno je i upoznao posjetitelje s planom

izgradnje hižice, koja će biti svojevrsni dom KUD - a, na zemljištu koje je KUD kupio i uredio u neposrednoj blizini Gupčeve lipe i crkve te je zahvalio svima koji su uplatili donaciju za taj projekt, što se moglo učiniti i tijekom večeri, a može se i nadalje, putem podataka i QR koda na lecima koji su bili podijeljeni posjetiteljima festivala. Uz gastro ponudu lokalnih ugostitelja, u manifestaciju su se ove godine uključili i obrtnici Udruženja obrtnika Stubica sa svojom ponudom jela i pića.

Nedjelja je donijela 21. Tamburašku večer na kojoj su nastupili: TO KUD – a 'Oton Župančič' Slovenija, TO KUD – a 'Tamburica' Staro Petrovo Selo, Združeni tamburaški orkestar KUD – ova 'Lobor' i 'Golubovec', Asociacion Etnografica Bajo Duero iz Španjolske, OGŠ pri OŠ Matije Gupca (smjer tambure) i TO KUD – a 'Matija Gubec'. Festival su organizirali Kulturno – umjetničko društvo 'Matija Gubec' Gornja Stubica i Općina Gornja Stubica. (zl, foto: Z. Stakor)

Sudionici su s publikom podijelili dio kulturne tradicije Slovenije, Španjolske, Slovačke Hrvatske

I Tamburaška večer dovela je brojne sudionike, od onih najmlađih zaljubljenika u tamburu, do onih s dugogodišnjim iskustvom

Publika je na ljetnoj pozornici u Spomen parku uživala u pjeslu i glazbi tijekom dvije večeri

Uz četiri gostujuća društva, nastupili su i domaćini sa svim svojm sekcijama

Za dušu za spomenek

Piše: Nevenka Gregurić

Vudienčenje je prešlje z našuga življenja. Kak je prešlje več malje gdoj zna kaj te je. A negda je vudienjka, h ljetu, bila diel življenja ljudi. Po ljetu gda su bile veljike vručine, ljudi su se zdglji jahke rane h jutre. Negd još dok je bilje kmene. A gda je kmene još nie sunca, a več je videti. I tak su una rane h jutre išlji na posel po gruntu. Rane se je okapalje koruzu, išlje kosit, kopat h trsije, pođinjat i kaj česa druguga. Kak se je rane zdiglje, posel teri se planieral se napravil i gda je sunce počelje pripekati ljudi su z njivi ilji bilje teruga posla išlji k domu. Unda su ženjske brze zakurile h šporetu jer nie bilje pljinske i električne šporete, i skuhale su obed. Skuhale su obed kaj po največe vručine nie fiže gorel ogenj. I gda se je familjija naobieduvala išlji su vudienčit. Vudienjka je bil cajt poklje pol dana do tam četrte vure. Počivalje se nie same gda je bla žetva i sušenje krme. Te se je moralje delati po največe vručine. Reklje se da h krmu i h žitek mora vujti sunce kaj nej pljesnivelje. Ostale dane si su hižni vudienčilji, saki na svoj način. Ženjske bi jeden cajt kunjile negde h komore, i te ne ležečki. Videti ženjsku negda da čez vudienjku leži, mam bi reklji da je "ljiena kaj presica". Če bi si i legle unda je te bilje negde poskrivečki, h senjaku ilji oko štalskuga stanja. Za muže te nie bilje sramota. Oni bi poljigalji i te več put negde skupa h selu, kaj bi h spomenku kratilji cajte. Zmisljim se tak kak su pri mene si muži h selu znalji leči sience oko kopiča na ledinu i unda se same premieščalji kak njim je prihajal hlad. Deca su dukala čez vudienjku od sela do sela, od pajdaše do pajdaše. Duknulji bi se i na črnec skupati ilji pak išlji na lucke sadje, dok bi gazdi vudienčilji. Nie bilje rietke da bi bilji hlovljeni na drievu sadja, a gazda bi ih unda napudil. Nekteri nebi dobree prešlji jer bi jih gazda dosegnul z bičem po noga. Nu nie se cielu vudienjku same hmenjikuvalje. Dieljec vudienjke se je rabil i za vučenje. Ne one vučenje kak h školje, nek životne. Mame bi puckam kak i oci dejčecem dalji cajt da su jeden diel vudienjke fraj. A unda bi se moralji "nacrtati" dima. Matere su davale navuk puckam o kaj česamu. Diel vudinjke se je rabil za krpanje obljeke i štopanje štunfe. Ženjske bi pucice nafčile navajati iglu z koncem i napraviti vuzel. Te denes zgledi čudne, alji sem sigurna da hnoga pucka ne-

Vudienjka za vučenje

zna napraviti vuzel. Iglu navoditi kak tak, alji vuzel te je več preveč. A te neznaju jer te na moderna mašinka ne vučiju. Unda gda su sfladale navajanje iglji iidielanje vuzlji, pucke su vučile štopati drape na obljeke ilji štunfe. I te nie baš biljetak ljehke. Prve se morala najti krpa za pokrpati rupu na obljeke, a unda najprie prine ati, a unda zešiti. Šivanje je bilje na več načine, kaj je ovisilje o tomu gde se krpa. Štunfi su se štopalji na drvenem vrganju, teruga je malje gdoj imel. Oni teri niesu imelji vrganj, ženjske su pucke vučile štopati z kupicu. Na kupice se je nategnul štunf i unda se poljehku z sitnemi štepami krpalje. ez vudienjku su se pucke vučile kak se štriha hrž, kak se na stupe tuče po konoplje i kak se od konoplje diela povesme kaj bi se po zime od povesma dielala preja za tkanje.Ak se negda nie vučilje nič delati unda se same vodil spomienk o tomu kak se trieba ponašati. Sake diete je od najranieše mladosti nafčilje kak se nesme kre nikuga prejti ilji nikam dojti, a da se ne pozdravi. Za decu je bil navike pozdrav, Faljem Isus i Marija, a za malje vekše več pozdrav, prema danu. Znalje se kak se pozdravlja h saku doba dana i kak se pozdravlja gda se z nečove hiže ide van. Pri prihajanju je te bilje dobre jutre, dober dan i dobra večer. A odhajanju je bilje ilji z Bogem, čez dan ilji ljehka noč h večer. Od rane mladosti su nas nafčilji da se mora pozdraviti gda se ide kre ljudi teri su na poslu: "Daj vam Bog sreču!" A ljudi na poslu, kuljike god da jih je bilje h jeden glas bi odzdravilji: "Daj ti Bog zdravljiče!" Dejčece bi se čez vudienjku vučilje kak napraviti zupce za zubače če bi se strgalji. Vučilji su kak se kleplje srp i kosa i kak se brusi. Iste tak su nafčilji kak se zagvozdi motika ilji lupata, alji i pri tomu poslu vučilji su dejčece kak se trieba ponašati, gda se prejde od doma. Denes se na žalost ne vudienči. Morti radi toga ljudi ne najdu cajta da vučiju svoje mlade. Jer tam gde denes starci "vudienčiju", nie moči nafčiti nič svoju decu, pak su denes večinu neodgojeni i neznani. Te je moderne življenje jer se najdu na moderne mašinke. A život kk bi triebal zgledati na takva mašinka nie opisan. I unda gda muž hbije babu, i obrnjene, makar rietke i gda se dogodi kakve grde zlo si se čudiju kaj "cigan bielomu kruh". Zginula vudienjka, a i ž nju pune toga ljepuga.

Oroslavje ove godine diže ljestvicu još više

OROSLAVJE - Tek što su se slegli dojmovi s Proljeća u Oroslavju, Oroslavje nastavlja i to u ozbiljnom ritmu. Od 13. do 17. kolovoza Oroslavje postaje jedno od najzanimljivijih mjesta za provod u Hrvatskoj. I ove godine je najavljena "Ljetna pozornica" na koju dolaze velika imena koja pune trgove i arene diljem regije –Dubioza Kolektiv, Haris Džinović, Doris Dragović, Dalmatino, Krankšvester, uz podršku domaćih snaga poput Stele Rade, TS Brajde, Kumova i Podvinčana.

Reakcije publike

Za grad veličine oko 6.000 stanovnika, ovakav line-up nije slučajnost. Oroslavje već nekoliko godina ulaže u ozbiljan glazbeni i zabavni program, a zahvaljujući kvalitetnoj organizaciji i jasnoj viziji, profiliralo se kao mjesto koje privlači i publiku izvan Zagorja. Ove godine reakcije publike govore same za sebe – najava Dubioze Kolektiv na društvenim mrežama skupila je preko 100.000 pregleda u jednom danu, a interes ne jenjava, otkriveno je da u Orosalvje dolazi i osječki duo Krankšvester. S razlogom se ove godine očekuje rekordna posjećenost. Program je koncipiran tako da pokrije širok raspon glazbenih ukusa – od popa do modernog hip hopa. Nastupi Doris Dragović i Harisa Džinovića donose emociju i prepoznatljive hitove koje sve generacije znaju od riječi do riječi, dok Krankšvester i Dubioza Kolektiv garantiraju vatrenu atmosferu, pogotovo za generaciju Z. Dalmatino, Kumovi i ostali izvođači zaokružuju priču u kojoj će i stariji i mlađi naći nešto za sebe. Ali Ljetna pozornica nije samo glazbeni događaj. Očekuje se niz sadržaja za sve uzraste: ga-

13.8. Srijeda: Footloose i Dalmatino

14.8. Četvrtak: Kumovi i Doris Dragović

15.8. Petak: TS Brajde, Gold Bend i Haris

Džinović

16.8. Subota: Stela Rade, Dubioza

Kolektiv, Krankšvester

17.8. Nedjelja: Podvinčani

stro ponuda, sajmovi domaćih proizvoda, radionice za djecu, sportski turniri i još mnogo toga. Riječ je o pravom višednevnom programu koji se može doživjeti s obitelji, prijateljima ili u paru i sve to na otvorenom, u samom centru Oroslavja. A tu je i najveća tombola u Hrvatskoj Lani je podijeljeno ukupno 37.209,15 eura kroz više od 90 nagrada. Prva nagrada bio je poklon bon u iznosu od 10.000 eura, a ove godine organizatori najavljuju još bogatiji fond. Tombola je već postala neizosta-

van dio ovog događaja, a prijave za sponzore i partnere su otvorene – svi koji žele predstaviti svoj proizvod ili uslugu mogu se javiti na info@tzoroslavje.hr. Oroslavje nudi atmosferu, raznolikost i glazbeni program koji mu već sada daje posebno mjesto na karti ljetnih događanja u Hrvatskoj. Sve ukazuje na to da će ovo biti najjača Ljetna pozornica do sada. A kako bi prvi saznali sve nove informacije o ljetnoj pozornici, pratite profil @visit_oroslavje na Instagramu i Facebooku. Vidimo se od 13. do 17. kolovoza u Oroslavju! 8zl)

LJETNA POZORNICA Nezaboravno ljeto u srcu Zagorja

Na svečanosti u Hrvatskom saboru godišnju 'Nagradu Ivan Filipovć' primilo je petero srednjoškolskih nastavnika, među njima i mladi profesor informatike i strukovnih predmeta u Srednjoj školi Zlatar

Krešimir Varga jedan je od najboljih nastavnika u Hrvatskoj

Prošle jeseni, ususret Svjetskome danu učitelja, 2. listopada, dobio je i nagradu "Medijski Sokrat" koju dodjeljuje Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu

Željko Slunjski ZLATAR

Ivan Filipović (1823. -1895.) bio je školski nadzornik, plodan pisac, urednik časopisa, osnivač Hrvatskoga pedagoškoknjiževnog zbora 1871. godine i Saveza hrvatskih učiteljskih društava 1885. godine, sudionik triju općih učiteljskih skupština. Uz to, zbog svojega istaknutoga učiteljskog rada, zalaganja za učiteljevu samostalnost i slobodu te slobodu narodne škole njegove su ga kolege nazvali ocem učitelja. Njegovo ime nosi nagrada koju od 1964. dodjeljuje Republika Hrvatska odnosno Odbor "Nagrade Ivan Filipović", a priprema Ministarstvo znanosti i obrazovanja, za značajna ostvarenja u odgojno-obrazovnoj djelatnosti i predstavlja najviše priznanje djelatnicima u odgoju i obrazovanju. Postoje nagrade za životno djelo i godišnje nagrade za rad i rezultate u predškolskom odgoju, osnovnom, srednjem školstvu, visokom školstvu i znanstvenom i stručnom radu, a dodjeljuju se u obliku posebnog priznanja i u novcu. Nagradu dodjeljuje Odbor "Nagrade Ivan Filipović" na prijedlog komisija koje Odbor osniva za svako od područja odgojno - obrazovnog sustava. Odbor ima devet članova, a članove i predsjednika na vrijeme od dvije godine imenuje Hrvatski sabor. Na nedavnoj svečanosti u Hrvatskom saboru godišnju nagradu primilo je petero srednjoškolskih nastavnika, među njima i mladi profesor informatike i strukovnih predmeta u Srednjoj školi Zlatar, Krešimir Varga. Na završnoj školskoj svečanosti Vargi je na dodijeljenoj nagradi čestitala i zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije, Jasna Petek, i uručila mu prigodni dar. Profesor iznimnih rezultata

A Srednja škola Zlatar objavila je: "Izuzetno smo ponosni na našega kolegu i profesora jer osim iznimnih rezultata koje postiže u struci, nastavnik Krešimir Varga svojim odnosom prema svojem životnom pozivu, učenicima, kolegama, suradnicima svakodnevno dokazuje zašto umjetna inteligencija nikad neće moći zamijeniti učitelja. Jer pravi, najbolji učitelj nije samo majstor struke koju predaje, nego je odgajatelj, mentor, prijatelj, humanist koji svim svojim zalaganjem djeluje na dobrobit svojim učenicima i cjelokupnoj zajednici. A takav je učitelj naš nastavnik Krešimir Varga i zato smo sigurni da je Nagrada "Ivan Filipović" došla u prave ruke. Velike čestitke našem laureatu Krešimiru Vargi, bivšem učeniku (na što smo posebno ponosni), kolegi i profesoru u ime svih djelatnika i učenika Sred-

nje škole Zlatar."

Unuk dede Zlateka

A Krešimir, kojega Zlatarščani poznaju kao samozatajnoga unuka vitalnoga 95 godišnjeg Zlateka Varge, višedesetljetnoga majstora za popravak televizora u njegovu servisu u Zagrebačkoj ulici, čije je djelo nastavio njegov sin Zlatko, Krešimirov otac, a po njegovu umirovljenju nastavio od veljače ove godine Krešimirov mlađi brat Zvonimir, samo se smiješka, spominjući kako ga je za dodjelu nagrade predložilo nastavničko vijeće na prijedlog ravnatelja Mladena Pavetića, a obrazloženje su napisale Krešine kolegice, njegova negdašnja profesorica Ivančica Tomorad i Martina Sviben. Mladi slavodobitnik je diplomirao na Fakultetu organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu. U zlatarskoj Srednjoj školi radi četiri godine, kao nastavnik informatike i strukovnih pred-

meta. - Prvo zaposlenje imao sam u zabočkoj osnovnoj školi, predajući informatiku. Dakako, na zamjeni. Od 2014. do 2021. radio sam u nekoliko zagorskih osnovnih i srednjih škola., uključujući i Školu za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, gdje sam četiri godine predavao strukovne predmete u sektoru "Grafička tehnologija i audiovizualno oblikovanje". Primjerice, čak sam dva tjedna u svojoj negdašnjoj Osnovnoj školi "Ante Kovačića" u Zlataru predavao matematiku. Slijedila je "kombinacija" OŠ Đurmanec i OŠ Ljudevita Gaja Krapina. U zlatarskoj Srednjoj školi izvodim nastavu Informatike upravnim referentima te nastavu strukovnih predmeta Skriptni jezici i web programiranje, Multimedija, Uvod u baze podataka i Dizajn baza podataka tehničarima za računalstvo. Također fakultativni predmet Digitalni mediji kombiniranoj skupini učenika različitih razreda i smjerova te izvannastavnu aktivnost Medijska skupina - spominje Krešimir čiji učenici u nje-

'Iz učeničke perspektive mislim da učenici traže da nastavnik bude pošten, dosljedan, i mora biti pristupačan'

govim predmetima ne znaju za negativnu ocjenu. - Svi su zavrijedili svoje pozitivne ocjene. Učenici vole informatiku, jer mogu nešto opipljivo napraviti. Učenici u smjeru "upravni referenti" slušaju je četiri godine - kaže magistar edukacije informatike, pokušavajući obrazložiti svoju omiljenost među učenicima, ali i kolegama u zbornici od kojih su mnogi bili i njegovi profesori: Pošten, dosljedan i pristupačan

- Iz učeničke perspektive mislim da učenici traže da nastavnik bude pošten, dosljedan, i mora biti pristupačan. Dosljedan - da se držimo svega onoga što se dogovorimo. Zatim, treba razumjeti njihove potrebe i želje. Krešimir je napredovao u zvanje nastavnika mentora pri Agenciji zastrukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Prošle jeseni, ususret Svjetskome danu učitelja, 2. listopada, dobio je nagradu "Medijski Sokrat" koju dodjeljuje Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, uz

obrazloženje: " Na ovaj način nagrađujemo i slavimo rad odgojno-obrazovnih djelatnika, koji se u području medijske pismenosti trude utjecati na odgovoran odnos djece i mladih prema medijima ". U svojoj matičnoj školi Krešimir vodi medijsku skupinu koja uređuje nagrađivani školski lit KAP. Izlazi, s prekidima, od 1998. godine. U redakciji je dvadesetak učenika. Uređujemo tiskano i digitalno izdanje. Prošle smo godine bili pozvani na državnu razinu smotre LiDraNo u sva tri novinarska izraza i to s tiskanim školskim listom koji je toiko oduševio državno povjerenstvo da su ga okitili epitetom "kulturnog dobra", zatim s radijskom emisijom "Radijske kapljice: stereotipi ljepote" s kojom smo gostovali i u emisiji Hrvatskoga radija "Pet za pet",, te samostalnim radom Ane Šimunić "HŽ-hrvatska žalost" koji je odabran za javnu izvedbu na svečanom zatvaranju LiDraNa. I godinu ranije sudjelovali smo na državnoj razini samostalnim novinarskim radom i s

digitalnim izdanjem školskog lista KAP, a i ove godine u svibnju na državnoj smotri u Vinkovcima. Školski list imali smo priliku predstaviti i na Europskom festivalu novinarstva i medijske pismenosti Voices u veljači ove godine. Glavna urednica tiskanoga izdanja, Jana Parlaj, sudjelovala je u siječnju prošle godine na međunarodnom natječaju My Tiny Memori što ga je organizirao poznati The New York Times i bila je jedna od 31 drugoplasiranih u konkurenciji 13 000 radova iz cijeloga svijeta. S Krešimirom bismo mogli i dalje razgovarati nižući uspjehe, a uvijek, kao zaslužne, spominje svoje učenike. No, kako je krenulo ne treba se iznenaditi ako uskoro saznamo o još nekoj dodijeljenoj nagradi samozatajnome i vrijednome nastavniku, koji se redovito stručno usavršava, a rado dijeli primjere dobre prakse te održava brojna predavanja, radionice i webinare za učitelje, nastavnike i stručne suradnike na (među) županijskoj, državnoj i međunarodnoj razini.

Krešimir Varga s učenicima

Dodjela 'Nagrade Ivan Filipović' Krešimir Varga

Izašla nova knjiga Dragutina Lončara, dugogodišnjeg zagorskog novinara, publicista i nakladnika

Antologija legendarnog Potepuha: Dugogodišnji urednik satiričnog časopisa donosi njegove najsmješnije trenutke

Zagorski novinar i publicist Dragutin Lončar u novoj knjizi "Humor u Hrvatskoj" otkriva zašto je humor bio i ostao najučinkovitiji oblik otpora

Jakov Tuković OROSLAVJE

Uvremenu kada svi oblici humora, satire i karikature sve više nestaju iz medijskog prostora, dugogodišnji zagorski novinar, publicist i nakladnik Dragutin Lončar iz Oroslavja odlučio je djelić bogatog hrvatskog humorističnog naslijeđa, za čije je stvaranje dijelom i sam zaslužan, otrgnuti zaboravu i sačuvati ga u svojoj najnovijoj knjizi "Humor u Hrvatskoj". Naime, Lončar je knjigu koncipirao kao svojevrsnu antologiju humorističnih priloga – najboljih viceva, aforizama i karikatura iz humoristično-satiričnog časopisa Potepuh, čiji je glavni urednik bio gotovo 30 godina. O počecima izlaženja Potepuha, ljubavi i strasti prema humoru i satiri, specifičnostima zagorskog humora te o tome što danas nasmijava ljude, porazgovarali smo s Dragutinom Lončarom.

Kako je nastao i rastao Potepuh

Nakon što se 1980-ih afirmirao kao profesionalni novinar u tadašnjem Vjesniku, Lončar je početkom 1990ih osnovao tvrtku L.D. Baltazar koja je izdavala lokalne novine, zbornike i Potepuh. Prvi broj časopisa, pod imenom Zagorski potepuh, izašao je u Donjoj Stubici u veljači 1996. godine. Šest godina kasnije, s rastom broja čitatelja i širenjem područja distribucije, promijenio je ime u Potepuh. Početkom 2005. izlazio je kao dvomjesečnik, u respektabilnoj nakladi od 15.000 primjeraka, što je potrajalo dvije i pol godine, a primjerci su se prodavali i u susjednoj Bosni i Hercegovini. Nakon toga, časopis se do 2023. na kioscima mogao pronaći samo dva puta godišnje. U konačnici, izašlo je ukupno 65 brojeva u kojima je na 2600-tinjak stranica objavljeno 2.500 karikatura te na tisuće viceva, aforizama i poštapalica. One najbolje autor je objedinio u novoj knjizi. Korijeni smijeha

Lončar nam je otkrio da je ljubav prema humoru i smiješnom pronašao još kao dijete, na tavanu stare, napuštene obiteljske kuće. Njegov djed bio je pretplaćen na većinu hrvatskih međuratnih humorističnih časopisa. I premda im je rat odnio gotovo sve vrijedne stvari, jedan povijesno značajan časopis ostao je netaknut. - Sačuvan i uvezen bio je jedan ozbiljan humoristično-sati-

rični list - Koprive. Djed je uvezao cijelu 1937. godinu i bila je jako dobro uščuvana. Volio sam to iščitavati jer su u to vrijeme u humorističnim časopisima surađivali tadašnji najbolji slikari, primjerice Josip Račić – ističe Lončar. Dodao je da se svaki slikar ili karikaturist koji je tada držao do sebe htio iskazati kroz humoristično-satiričnu vrstu tiskovina jer su pružale više prostora za slobodu izražavanja i kreativnost. Kasnije je, u Potepuhu, upravo ta-

kav prostor i Lončar pružio domaćim umjetnicima, okupljajući neka od najznačajnijih imena hrvatske karikature, među kojima su Oto Reisinger, Ico Voljevica, Davor Štambuk, Srećko Puntarić i Nik Titanik. Zlatno doba satire

Gotovo sve hrvatske političke stranke su krajem 19. stoljeća imale svoje časopise u kojima bi, nerijetko na vrlo grube i direktne načine, koristeći satirične tekstove i karikature, olajavale političke protivnike. Tako su kroz humor i satiru propagirale vlastite političke stavove, što je dovelo do povećanja broja humorističnosatiričnih tiskovina. Lončar u knjizi navodi podatak da je krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Hrvatskoj izlazilo čak 300-tinjak takvih listova. Izdvaja i podatak znanstvenika i publicista Željka Bajze, koji je izdvojio nazive nekih časopisa iz tog doba, primjerice Stršen, Muha, Satir, Vušivec, Pauk, Peckalo i Pilule. 'Humor je danas nestao iz društva' Smjer u kojem se humor razvija Lončaru se ne sviđa. Po njegovom mišljenju, smiješno u suvre-

Dragutin Lončar

menom društvu najčešće je plitko i površno, bez istinske duhovitosti. Tradicionalni mediji, a napose oni tiskani, gotovo su u potpunosti izgurali humor iz svojeg sadržaja. Nekada su svi važniji mediji imali posebne rubrike posvećene humoru i satiri, što je danas praktički nezamislivo. - Humor je danas uglavnom nestao iz društva. Ima ga na internetu, u obliku viceva i sličnog, ali nema više onoga humorističnog žara. Sve novine ukinule su svoje humoristične stranice. Kada sam radio u Vjesniku, imali smo jednu cijelu stranicu humora, satire i aforizama. Večernjak je imao dvije stranice, a po-

"Prvih

godina čak sam i zarađivao na Potepuhu, kasnije sam otišao u minus"

stojala je i gomila specijaliziranih časopisa, recimo Kerempuh – prisjeća se Lončar. Popularniji u Dalmaciji nego u Zagorju

Iako Lončar ističe da se tijekom profesionalne karijere pretežno bavio ozbiljnim novinarstvom, prateći društveno-političke teme u tada najboljim hrvatskim listovima, Vjesniku, Danas i Areni, intenzivno je proučavao i humoristične medije, što mu je naknadno pomoglo pri oblikovanju vlastitog časopisa. - Želio sam da karikatura bude osnova mojeg časopisa, u čemu mi je na samom početku najviše pomogao karikaturist Mladen Savić iz Bedekovčine. Osim karikature, Potepuh su činili kvalitetni aforizmi i dobri vicevi – rekao je Lončar. Lončar je zaključio da su Zagorci veliki zaljubljenici u humor, ali na to je dodao iznenađujući podatak. Naime, Potepuh - časopis temeljen na zagorskom humoru i karikaturi, ostvario je bolju čitanost u nekim drugim krajevima Lijepe naše, točnije u Dalmaciji. - Zagorci vole humor, ali zanimljivo je da sam Potepuha više prodao u Dubrovniku nego u Varaždinu, iako je imao taj zagorski štih i uvijek sam nastojao da u njemu bude i zagorske karikature – naglašava Lončar. Mijenja se vlast –humor ostaje isti

Kao dugogodišnji urednik, Lončar kaže da je svjedočio brojnim promjenama vlasti, dok je humor u društvu, manje-više, ostao nepromijenjen. Po njemu je najbolje vrijeme za humor u Hrvatskoj bilo neposredno nakon osamostaljenja. Tih je godina najviše zarađivao od prodaje Potepuha, a kasnije je, kako otkriva, otišao u minus. No, ljubav prema humoru bila je jača od želje za zaradom pa je još godinama nastavio izdavati časopisa.

- Kao urednik u Donjoj Stubici promijenio sam sedam gradonačelnika, u državi sigurno barem osam premijera i otprilike isti broj predsjednika, ali humor je ostao isti. Najbolje vrijeme za humor bilo je kada je stvorena moderna Hrvatska i kada su se ljudi počeli osjećati slobodnije. Prvih godina čak sam i zarađivao na Potepuhu, a kasnije sam otišao u minus – navodi Lončar kroz smijeh.

Nove snage hrvatskih aforista

Budućnost humora u Hrvatskoj ipak jednim dijelom ima pozitivnu perspektivu. Godine 2020., na

inicijativu nekoliko zaljubljenika u humor i aforizme, osnovana je Udruga hrvatskih aforista i humorista, što znači da je uz Društvo hrvatskih karikaturista država dobila još jednu udrugu koja okuplja kreativce radi promicanja i razvoja humora u Hrvatskoj. U vrijeme pandemije, humorist i aforističar Dražen Jergović pokrenuo je e-časopis Uh! Aha! koji djeluje kao službeno glasilo Udruge. Uz to, jednom godišnje izdaju zbornik hrvatskih aforista i humorista. U prvom pod naslovom Zlatni rez svoje radove objavila su 24 autora, u drugom Biseri uma 62 autora, u trećem Stožer i maske već 82 pisca-humorista, a u četvrtom Četvrta doza 90 humorista i aforista. Peti godišnji zbornik pod nazivom Čista petica sadrži radove čak 92 autora. Bogata biografija Dragutin Lončar rođen je 1950. godine u Oroslavju. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Novinarsku karijeru započeo je godinu ranije u listu Vjesnik, a kasnije je radio za Danas i Arenu. Sredinom 1990-ih je u vlastitoj izdavačkoj kući, uz časopis Potepuh, pokrenuo različite lokalne listove, Stubički

glasnik (1995.) i Oro list (2002.) Kraće je vrijeme bio urednik Zagorskog lista (2006.) i regionalni urednik tjednika sjeverozapadne Hrvatske Regional (2009.). Autor je knjiga Športska povijest Oroslavja (1991.), Skijaška povijest Oroslavja (2005.), Stubičko vinogorje (2007.), 125 godina DVD-a Donja Stubica (2016.) i 90 godina nogometa u Oroslavju (2017.). Aktivno se bavio nogometom i kuglanjem, a dobitnik je Nagrade za životno djelo u športu Športske zajednice Krapinsko – zagorske županije. Posljednjih dvadesetak godina promovira tradicijske igre i natječe se u pljočkanju - igri sličnoj boćanju, o čemu je na portalu Dobar život objavio seriju članaka. Ako se ne nasmijete vraćaju novac Knjiga "Humor u Hrvatskoj" na više od 350 stranica donosi oko 450 karikatura četrdesetak hrvatskih istaknutih karikaturista koji su dali svoj doprinos razvoju Potepuha. "Humor u Hrvatskoj" izdan je u nakladi izdavačke kuće L.D. Baltazar iz Oroslavja. Cijena joj je 30 eura, a autor garantira da će redakcija vratiti novac svakom čitatelju koji se ne nasmije na sadržaj knjige.

ŽIVOT BEZ FILTERA Zagorske žene otvorile dušu o izazovima, borbi, ranjivosti i snazi, neke su nas priče nasmijale, a neke stezale obruč oko srca

Kad žene progovoreapotekarka, razvedena profesorica, žena s kuhačom

i

puškom - uspješne Zagorke koje ruše stereotipe i bez pardona pričaju o tome

Dok se društvo polako mijenja, svaka od ovih žena svakodnevno pomiče granice –u obitelji, poslu, zajednici. I to je možda najveći dokaz da promjena ne mora biti glasna, ali mora biti iskrena

Marta Čaržavec RADOBOJ

UCentru za prirodu Zagorje u Radoboju održan je okrugli stol koji je, za razliku od brojnih sličnih događanja, ponudio više od deklarativnih poruka o ravnopravnosti i osnaživanju žena. Pod nazivom 'Žene u društvu – mijenjamo li percepcije ili ne?' okupljene govornice – žene iz javnog, poduzetničkog, obrazovnog i društve-

nog života – progovorile su iskreno, osobno i hrabro.

Više od formalnog razgovora

Umjesto uobičajenih fraza, govorilo se o stvarnim životima – o razvodima, osudama, borbi za balans između posla i obitelji, o snazi da se krene iznova, o tišini koja često okružuje žene kada odluče stati iza sebe. Bilo je riječi i o uspjehu, međusobnoj podršci, ali i razočaranjima. Sve to kroz prizmu stvarnih priča, iz usta onih koje svakodnevno mijenjaju lokalne zajedni-

ce, često tiho i bez velikih najava. Okrugli stol u Radoboju bio je zato mnogo više od formalnog razgovora – bio je podsjetnik da se društvene promjene ne događaju na papiru, već u stvarnom životu, kroz autentična iskustva, glasove i borbe žena koje ne pristaju na šutnju.

Psi laju, karavane prolaze

Snježana Leljak, predsjednica Poduzetničkog kluba žena KZŽ i vlasnica ZIP portala, otvorila je razgovor iskustvom koje nosi iz osobne

i profesionalne borbe. Rastava, odgoj dvoje djece, terenski posao u vrijeme kada se takav rad nije smatrao primjerenim za ženu – sve to pretvorila je u izvor snage. - Balansiranje između karijere i obitelji bio mi je najveći izazov. Kad sam se rastala, nitko nije vjerovao u mene. Radila sam na terenu kao komercijalist. To je bio bauk. Nisam imala podršku ni okoline, ni roditelja. Svi su to gledali kao nikakav posao, kao posao koji nije primjeren za ženu, zamalo da nisu rekli da sam prostitutka. Ali,

psi laju, a karavane prolaze. Ja sam imala svoje ciljeve i postizala sam ih. Danas zapošljavam žene različitih generacija i ponosna sam što se podržavamo. Uz to, najveći mi je izazov nesigurnost oko toga dali sam dala dovoljno vremena svojim najbližima - ispričala je Leljak, ne štedeći riječi za one koji su je pokušali obeshrabriti. Odgoj novih generacija Dijana Hršak, ravnateljica Javne ustanove Zagorje zeleno, dotaknula se važnosti odgoja i osobnog ra-

Vurnek: 'Meni je najvažnije da su moji sinovi prepoznali da ono što su vidjeli u kući nije bilo dobro'

zvoja. Kao mlada inženjerka, našla se u muškom okruženju, no iskustvo je pretvorila u alat vlastitog rasta. - Na nama je prilika da mlađe generacije odgajamo tako da drugačije razmišljaju. Imamo priliku promijeniti ono što smo same osjetile da nije pravedno prema ženama. Sve kreće od odgoja, iz kuće, iz obitelji koja treba biti stup cijelog društva - poručila je Hršak pa se prisjetila svog prvog zaposlenja u struci, tek tri dana nakon što je završila fakultet. Kao mlada inženjerka agronomije našla sam se u novootvorenoj poljoprivrednoj apoteci u kojoj su radili muškarci. Nije bilo lako, a sada kada se osvrnem, mislim da su oni

Sinković: 'Nisam nikad bila na terenu, niti upoznavala ljude i htjela sam da to prestane'

Žnidarić: 'Prije korone položila sam lovački ispit'

bili moja podrška. Općenito na to gledam kao nešto što je meni dalo veliko iskustvo, izgradilo me, a to je i inače model u životu, moramo ići izvan svojih granica i jedino na taj način rastemo. Ono što želimo, to i možemo. Moramo raditi na sebi jer je to jedino što možemo mijenjati – ispričala nam je Hršak. Ispušni ventil

Željka Žnidarić, ravnateljica Do-

ma zdravlja Krapinsko - zagorske županije, istaknula je koliko je važno da žene, uz obrazovanje i profesionalni razvoj, pronađu i vlastiti prostor za mir i punjenje energije. - Davna su vremena bila kad se smatralo da je ženama mjesto u kuhinji, s kuhačom i metlom. Danas znamo da je obrazovanje ključ svega – ali uz znanje, važno je imati i ispušni ventil. Za mene je to priroda. Prije korone položila sam lovački ispit. Ljudi često imaju predrasude o lovu, ali meni je to trenutak tišine, prisutnosti, ranog jutra dok se šuma budi ili večeri dok se smiruje. Uz to, uživam u izradi prirodne kozmetike. Volim miris smilja – berem ga, maceriram, počela sam s balzamima, a danas radim i sapune. To su

moji rituali koji me opuštaju i vraćaju sebi – rekla je Žnidarić. Sreća

Irena Sinković, vlasnica i direktorica tvrtke KAJ LUX, članica Poduzetničkog kluba žena KZŽ, otvoreno je progovorila o zoni komfora iz koje je sama morala izaći da bi pronašla ono što je stvarno ispunjava.

Leljak: 'Svi su to gledali kao nikakav posao, kao posao koji nije primjeren za ženu, zamalo da nisu rekli da sam prostitutka'

la sam i padala, ali sam se i digla toga. Moja misao vodilja koja me gura naprijed je sreća. Dok uživamo u poslu i dok nas on usrećuje, možemo biti zadovoljni – poručila je. Razvedena majka Gordana Vurnek, profesorica u Srednjoj školi Zabok, mentorica i članica Poduzetničkog kluba žena

Čaržavec: 'Kada se osvrnem i vidim što je sve iza mene pronađem snagu za nove izazove'

- Percepcija se mijenja, ali ne dovoljno brzo. Učimo svakodnevno, vremena se mijenjaju, osvještavamo se. Idemo naprijed, ali polako. U poslovnom svijetu muškarci još uvijek prevladavaju i žena je ženi ponekad vuk. Umjesto da se podupiru, mnogo si puta podmeću nogu – rekla je otvoreno pa se prisjetila svojih početaka. - Radila sam u uredu. Nisam nikad bila na terenu, niti upoznavala ljude i htjela sam da to prestane. To je bila zona komfora, tako nas nauče, tako nas odgoje, ali nisam bila time zadovoljna. Tonu-

KZŽ ispričala nam je jednu od najemotivnijih priča. - Biti razvedena žena i majka nije lako. Okolina zna biti gruba. Mene se gleda koja nekog tko želi slobodu, ali s tim se morate pomiriti. Još uvijek smo u tradicijskom društvu gdje to nije poželjno. Meni je najvažnije da su moji sinovi prepoznali da ono što su vidjeli u kući nije bilo dobro. Odluka da se zauzmem za sebe bila je teška, ali odgovorna. Još smo tradicionalno društvo i žene se teško odluče na taj korak. Zato mi je podrška žena i djece najvažnija stvar

Hršak: 'Kao mlada inženjerka agronomije našla sam se u novootvorenoj poljoprivrednoj apoteci u kojoj su radili muškarci'

koju imam – rekla je Vurnek. Biti na vrhu i na dnu

Katarina Čaržavec, koja sa suprugom vodi Čaržavec, obrt za završne radove, proizvodnju i trgovinu, vlasnica kuće za odmor Villa Pine Log i članica Poduzetničkog kluba žena KZŽ, istaknula je kako ovakvi susreti ženama omogućuju da se otvore više nego što to često mogu u vlastitim sredinama. - Na okruglim stolovima poput ovog, žene se otvore, svaka od nas ima svoju životnu priču i kad to međusobno podijelimo, osnažimo se. Mislim da je to značajan korak naprijed. Percepcije u društvu se mijenjaju, ali sporo. Pomaka ima, nismo više u okvirima kao što smo bili nekad, a veliku zadaću u tom segmentu igra odgoj - rekla je Čaržavec. Dodala je kako smo svi naučeni nositi se i boriti se s nedaćama koje nam život nosi. - Usponi i padovi su sastavni dio života, ali nakon svakog pada moramo pronaći svijetlu točku. Kada se osvrnem i vidim što je sve iza mene - od djece i njihovih uspjeha do zajedničkih koraka koje smo pretvorili u nešto trajno – tu pronalazim snagu za nove izazove – zaključila je. Okrugli stol u Radoboju nije dao konačne odgovore – ali je otvorio važne prostore za razgovor. Dok se društvo polako mijenja, svaka od ovih žena svakodnevno pomiče granice – u obitelji, poslu, zajednici. I to je možda najveći dokaz da promjena ne mora biti glasna, ali mora biti iskrena.

Dijana Hršak

Gordana Vurnek

Irena Sinković

Katarina Čaržavec

Snježana Leljak

Željka Žnidarić

Promocija romana za mlade Uspavanka za Elizu autorice Lucije Švaljek

RADOBOJ – U četvrtak, 3. srpnja, u Muzeju Radboa održat će se promocija romana za mlade Uspavanka za Elizu (15+) autorice Lucije Švaljek, Radobojčanke i dobitnice čak dvije prestižnih književnih nagrada – "Zvonko" i "Anto Gardaš" za 2024. godinu. - Roman je napisan na našem dragom radobojskom govoru, koji je autorici odmalena u srcu – i koji, vjeruje, u pričama nosi poseban čar. Razgovor vodi ilustratorica Iva Pintar, čiju ćete izložbu ilustracije "Likovi iz magle" moći razgledati u sklopu događanja. Njezini su likovi upravo oni koji žive među korijenjem priče – magloviti, čudesni i bliski – kažu u Radoboju. (zl)

Udruga 'Stav' podarila bistričkoj publici dva prekrasna koncerta

MARIJA BISTRICA - U sklopu velike manifestacije ''Ljeto u Mariji Bistrici'', prošle su subote na središnjem trgu u Mariji Bistrici održana dva prekrasna koncerta, koja je bistričkoj publici, kako domaćoj tako i hodočasnicima, koji su se slučajno zatekli u Mariji Bistrici, ali i putnicima namjernicima, podarila aktivna bistrička Udruga ''Stav''. Nakon Susreta folklora, subotnju je večer nastavio koncerta gostiju iz Austrije, čije su pak gošće bile domaće pjevačke i glazbene snage. ''Vorau Choir'' naziv je glazbene skupine iz Austrije, koja je oduševila publiku, a ništa manje pljeska vruće subotnje večeri nisu dobile niti izvrsna sopranistica Valentina Mekovec Gabud, koju je pratila na klaviru Zlata Životić, te članice Ženskog vokalnog sastava ''Marija'', koji djeluje u Udruzi ''Stav'', pod umjetničkim vodstvom Irene Kušec. Večer je završila jazz koncertom ''Green Hill Club Big Banda''. Riječ je o orkestru koji broji dvadesetak članova, djeluje od 2012. godine, a vodi-

telj mu je prof. dr. Bruno Baršić, dirigent, aranžer i trubač, povremeno i pjevač. U orkestru su stalne članice i dvije pjevačice, Lidija VrećarMišćin i Ema Tiljak. Greenhill orkestar svira poznate jazz standarde u swing aranžmanu, a posebnu pažnju posvećuje djelima hrvatskih liječnika jazzista (Grčević, Vandekar, Kalogjera, Boić), a također u novom ruhu izvodi zaboravljene hrvatske evergrine. Na koncertu u Mariji Bistrici publika je mogla uživati u jazz/swing obradama poznatih skladbi Perfidia, Crazy, Melancholy Rhapsody, Zbog jedne melodije davne, Blue Skies, Dream a little dream i brojnih drugih melodija. Ovo je bio drugi od tri koncerta KUMBJAZZ festivala udruge ''Stav'' u Mariji Bistrici. Prvi je održan još 18. lipnja, kada je u Hudekovoj bašči nastupio Zagrebački kvartet saksofona, a zadnji koncert ovog festivala bit će opet u Hudekovoj bašči i to 5. kolovoza, kada će nastupiti JM Jazz World Orchestra, s početkom u 20 sati. (Elvis Lacković)

COOLturno ljetu u Gupčevom kraju se nastavlja, započeo Cool Park Fest s brojnim događanjima

Ne propustite guštanje u hrani i piću, koncertima, predstavi i dobroj zabavi

GORNJA STUBICA - COOLturno ljeto u Gupčevom kraju se nastavlja! Nakon Stubica festa, manifestacije koja je u 3 dana okupila više od 20.000 posjetitelja u Donjoj Stubici, krenuo je novi kulturno zabavni doživljaj u Spomen parku Rudolfa Perešina u Gornjoj Stubici – COOL PARK FEST.

Spomen park kao centar događanja

Zbog radova i sanacije dvorca Oršić, festival Ljeto u dvorcu Oršić ide na kratku jednogodišnju pauzu. Stoga je Turistička zajednica područja Gupčevog kraja osmislila novi kulturni događaj, koji će se održati u neposrednoj blizini, a to je centar Gornje Stubice, odnosno Spomen park Rudolfa Perešina. Park će postati idealno mjesto za druženje u Gupčevom zelenilu. To će biti guštanje u hrani i piću, koncertima, predstavi i dobroj zabavi. Cool Park Fest održati će se u 7 dana, od 27. lipnja do 6. srpnja. Posebno što privlači posjetitelje i turiste u Gupčev kraj je spoj kupanja i dobre ljetne zabave na zagorskoj zelenoj rivijeri Termi Jezerčica, izleti u prekrasnu prirodu, obilazak dvoraca, mnogobrojnih spomenika, kulturne baštine uz izvrsne gastro delicije koje nude lokalni tradicijski restorani i domaći OPG-ovi. Kada se taj doživljaj u ljetnim večerima zaokruži odličnim programom u prekrasnom zelenilu, možemo reći da je Gupčev kraj, idealna lokacija za vikend izlete, koja će vam pružiti i odmor, kupanje i kulturni doživljaj.

Koncerti, predstava i otvorenje popularne destilerije

Cool Park Fest počeo je u petak, 27. lipnja, koncertom 'Kad glasovi postanu priča', kojim je Ženski vokalni ansambl Fiola proslavio 25. godina djelovanja. Subota i nedjelja donijeli su Međunarodni festival tamburice i folklora, u organizaciji KUD – a Matija Gubec i Općine Gornja Stubica. Slijedi potom u srijedu, 2. srpnja, u 18 sati otvorenje destilerije Frajtag Fluid, a potom od 20 sati koncert Cinkuša, nakon kojih će od 22 sata svirati Hands & Voice Tomi i Vladek. Petak, 4. srpnja, donosi koncert Marka Škugora u 21 sat, a subota, 5. srpnja, koncert grupe Silente također od 21 sat. U nedjelju, 6. srpnja od 18 sati svirat će The Sway Band, od 18 do 21 sat bit će VR na kotačima te Likovna radionica Paint & Gin Maje Vukina Bogović, za koju je broj sudionika ograničen, stoga je potrebno najaviti se na mail info@gupcevkraj.hr. Cijena je 20 eura po oso-

bi. U 21 sat slijedi predstava 'Ništa bez reklame' redateljice Petre Dugandžić, u kojoj glume Ana Begić Tahiri, Draško Zidar, Iskra Jirsak/Nikolina Prkačin i Zoran Pribičević. Ulaz na sva događanja je besplatan. Organizator je TZ pod-

ručja Donja Stubica i Gornja Stubica, partneri u organizaciji ŽVA Fiola, KUD Matija Gubec Gornja Stubica, a pokrovitelji Općina Gornja Stubica, Hrvatska turistička zajednica te Krapinsko – zagorska županija. (zl)

Adrenalin i motori ponovno zavladali

KONJŠČINA - Konjščina je 21. lipnja, ponovno postala središte motociklističkog uzbuđenja. Na stazi u Klimenu održano je Cross country prvenstvo Hrvatske i Kup Konjščine, koje je okupilo čak 92 vozača iz svih dijelova Hrvatske. Riječ je o jedinstvenoj kružnoj utrci koja spaja elemente endura, motocrossa i super endura –kombinaciji koja iz godine u godinu privlači sve veći broj natjecatelja i gledatelja.

Utrka raste iz godine u godinu

Natjecanje se odvijalo u devet klasa za Prvenstvo Hrvatske te šest klasa za Kup Konjščine, u kojima su sudjelovali i nelicencirani vozači, od najmlađih juniora do iskusnih veterana. Posebna zanimljivost ovogodišnjeg izdanja bila je uvođenje AVT i quad kategorije, čime je dodatno podignuta atraktivnost cijelog događaja. Organizator utrke bio je O road klub Yellow Snake uz podršku Općine Konjščina. Predsjednik kluba Krunoslav Priščan izrazio je veliko zadovoljstvo ostvarenim. – Iz godine u godinu utrka raste – kako organizacijski, tako i po broju sudionika i interesu publike. Ove godine okupili smo čak 92 vozača, od najmlađih do veterana, što potvrđuje da smo na dobrom putu. Posebno mi je drago što smo ove godine uveli i AVT te quad kategorije, čime smo dodatno podigli razinu atraktivnosti natjecanja, a kao i svake godine, utrku smo posvetili našem preminulom kolegi Davoru Hruškaru, čije ime i nosi memorijal. To nam je iznimno važno i osobno emotivno –

Klimenom

rekao je Priščan. Treba napomenuti kako je O road klub Yellow Snake relativno mlad klub, no u samo dvije godine okupio je 20-ak entuzijasta i brojne simpatizere. Posebnu pažnju pridaju edukaciji mladih te ih potiču da voze u sigurnim i organiziranim uvjetima, umjesto na divljim šljunčanim putevima. Primjer zajedništva i pozitivne energije

Utrku je, kao i prethodnih godina, podržala i Općina Konjščina, prepoznavši njezin značaj za promociju sporta, sigurnosti i angažmana mladih. – I ove smo godine podržali ovu vrijednu manifestaciju i osigurali poklon pakete za sve natjecatelje. O road klub Yellow Snake ulaže izniman trud, ne samo u organizaciju ovakvih događaja, već i u rad s mladima. Ponosni smo što Konjščina kroz ovakve inicijative postaje prepoznatljivo ime u svijetu motospor-

Najbolji među najboljima

KATEGORIJA CC JUNIO-

RI: 1. Patrik Vajdić, MK Bjelovar, 2. Marko Uroić, MK MX Šipek, 3. Mateo Kozić, MK Azalea. KATEGORI-

JA CC VETERAN 40 1. Ivi-

ca Platužić, MK Azalea, 2. Krunoslav Vajdić, MK Bjelovar, 3. Vlatko Vurnek, MK MX Šipek. KATEGORIJA

CC PRO 30-1. Dino Floričić, 2. Marko Martinjaš, 3. Nikola Hranić. KATEGORIJA CC PRO 30+ 1. Matej Jaroš, 2. Robert Lučić, 3. Matej Mihelčić. KATEGORIJA CC

ta, ali i primjer zajedništva i pozitivne energije – izjavila je načelnica Konjščine i saborska zastupnica Anita Curiš Krok, dodavši kako će Općina i iduće godine pružiti podršku ovom sve popularnijem događa-

AMATER 30+ 1. Darijo Mutak, 2. Josip Resman, 3. Renato Kostelac. KATEGORIJA CC AMATER 30 1. Rok Grabar, 2. Antonijo Marinac, 3. Marin Cesarec. KATEGORIJA CC VETERAN 50 1. Josip Prebeg, 2. Tomislav Pavlić, 3. Igor Samaržija. KATEGORIJA CC MLAĐI JUNIORI 1. Matija Jajetić, 2. Dominik Puhalj, 3. Fran Mihelčić. KATEGORIJA KUP QUAD 1. Hrvoje Pisk, 2. Marko Uroić, 3. Mario Kovačić.

ju. Publika, unatoč visokim temperaturama, nije izostala – adrenalin, brzina i sportski duh ispunili su Klimen i još jednom pokazali kako Konjščina ima svoje posebno mjesto na karti hrvatskog motosporta. (zl)

Maja Arula mag. pharm. Zaštita od sunca više nije samo sezonska tema koja se spominje kad god se pojavi sunce. Danas znamo da je svakodnevna upotreba kreme za sunčanje jedan od najučinkovitijih načina da svoju kožu održite zdravom i mladolikom. Bez obzira na vremenske uvjete, UV zrake su uvijek prisutne – prodiru kroz oblake, staklo i odbijaju se od površina kao što su voda, snijeg ili beton. Danas na tržištu postoje različite vrste i oblici proizvoda za zaštitu od sunca poznati pod nazivom SPF - Sun Protection Factor, no osnovna je podjela prema sastavu na kemijske i mineralne zaštitne filtre. Iako imaju isti učinak, njihovi mehanizmi djelovanja, načini primjene i podnošljivost na koži uvelike se razlikuju. Kemijski filtri Kemijski filtri djeluju tako da prodiru u površinske slojeve kože i apsorbiraju UV zrake, pretvarajući ih u toplinu te na taj način sprječavaju oštećenje dubljih slojeva kože. Kemijska sredstva za zaštitu od sunca dijele se u dvije vrste: UVA i UVB. Prednost kemijskih filtra je u tome što ih kozmetika lakše prihvaća zbog tanje i podatnije teksture te zahtijeva manju količinu proizvoda za postizanje odgovarajuće zaštite. Loše strane su što ih je potrebno nanijeti najmanje 20 minuta prije izlaganja suncu, kod masne kože mogu začepiti pore ako nisu formulirani za masnu kožu, a kod onih s osjetljivom kožom mogu izazvati iritaciju, crvenilo ili peckanje, osobito oko očiju. Osim toga, neki sastojci u ovoj kategoriji izazvali su zabrinutost zbog svojih potencijalnih negativnih utjecaja na okoliš, posebice na koraljne grebene. Neki od najčešće korištenih kemijskih filtra uključuju avobenzon, oksibenzon, oktinoksat i oktokrilen.

Mineralni filtri Mineralni ili fizički filtri, kao što im ime govori, djeluju kao fizička barijera koja odbija UV zračenje, podjednako štite od UVA i UVB zraka, fotostabilni su, ali kozmetički manje prihvatljivi, naročito

starije formulacije, zbog toga što ostavljaju bijeli trag na koži. Primjeri ovih filtra su titan dioksid i cink oksid. Pozitivne karakteristike mineralnih filtra su da neposredno štite kožu nakon nanošenja, prva su preporuka za zaštitu dječje kože, duže traju kada su izloženi direktnom sunčevom zračenju, manja je mogućnost iritacije, jer ne dolazi do zagrijavanja kože uslijed kemijske reakcije i manje začepljuju pore. Nedostatak ove vrste filtra je što se mogu lako isprati ili ukloniti s kože uslijed znojenja, stoga je potrebno obilnije nanošenje, a zbog zaštitnog filma kojeg stvaraju tijekom fizičke aktivnosti mogu uzrokovati pojačano znojenje. Odabir idealne zaštite od sunca Prilikom odabira idealne zaštite od sunca iznimno je važno uzeti u obzir tip kože. Osobe s masnom kožom sklonom aknama često bolje podnose kemijske formule koje dolaze u obliku fluida ili gelova, bez ulja i komedogenih sastojaka. S druge strane, oni s izrazito osjetljivom kožom, trudnice i djeca najbolje će reagirati na mineralne formulacije koje ne sadrže mirise ni potencijalne iritanse. Za suhu i zrelu kožu idealan izbor bit će formulacije koji sadrže dodatne hidratantne komponente, poput hijaluronske kiseline, glicerina ili skvalena. U tom smislu, kemijski filtri često nude veću raznolikost hidratantnih formula koje istovremeno štite i hrane kožu. I najvažnije pravilo... Na kraju, vrijedi zapamtiti najvažnije pravilo: najbolji SPF je onaj koji ćete zaista koristiti – svakodnevno i u dovoljnoj količini. Za odraslu osobu, preporučena količina SPF-a za lice iznosi oko pola čajne žličice, a proizvod se treba nanositi svaka dva sata ako ste izloženi suncu te obnoviti nakon

Potražite Mozaik zdravlja — mjesto za individualno savjetovanje s Vašim ljekarnikom. Napravite kontrolna mjerenja, provjerite stanje kože, razgovarajte o prehrani, terapiji ili prevenciji najčešćih kroničnih bolesti.

posjetite nas

www.ljekarnesvaljek.com te na našim Facebook i Instagram stranicama

Kupujte i online: www.eljekarna24.hr

Održana projekcija animiranog filma "Vrapčić Richard"

RADOBOJ - U utorak, 24. lipnja, terasa Muzeja Radboa bila je ispunjena smijehom, veseljem i toplom atmosferom zahvaljujući projekciji animiranog filma Vrapčić Richard. Ova dirljiva i uzbudljiva priča o malom vrapčiću koji odrasta među rodama osvojila je srca djece i odraslih, prenoseći snažnu poruku o pripadnosti, upornosti i hrabrosti. Filmski program nastavlja 1. srpnja 2025. u 21:00 sat, na terasi Muzeja Radboa. Na rasporedu je animirani film Ringe ringe raja –šarmantna i duhovita priča o grupi životinja koje se udružuju kako bi uz igru i pjesmu spasili svoj dom i naučili što znači pravo prijateljstvo. - Pozivamo sve mališane, roditelje, bake i djedove da nam se pridruže u još jednoj filmskoj večeri! – kažu u Radoboju. (zl)

U Zlatar Bistrici proslavljen blagdan svetog Ivana Krstitelja, zaštitnika župe

Druženje uz okrjepu i paljenje Ivanjskog krijesa

ZLATAR BISTRICA - U utorak, 24. lipnja, u Zlatar Bistrici proslavio se blagdan svetog Ivana Krstitelja –Ivanje, dan zaštitnika zlatarbistričke župe Sv. Ivana Krstitelja, tradicionalni događaj koji već godinama okuplja mještane i posjetitelje u ozračju zajedništva, običaja i dobre zabave. Program je započeo u 18 sati prigodnom svetom misom u župnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja, a od 18:30 sati, okupljanje se nastavilo u dvorištu crkve. Paljenje tradicionalnog Ivanjskog krijesa – starog običaja koji simbolizira pobjedu svjetla nad tamom te stvara uspomene koje griju dušu, ove godine zajedničkim snagama odradili su općinski

načelnik Dražen Mikulec i župnik Ivan Hrastović. Za ugodnu atmosferu pobrinula se Grupa MAH iz Svete Nedelje čija je pjesma pratila druženje uz besplatan lovački gulaš, štrukle i piće. Uz zvukove glazbe, miris domaćeg gulaša i pucketanje vatre, Ivanje u Zlatar Bistrici donijelo je veselu i opuštenu večer, ispunjenu smijehom, razgovorima i sjećanjima – baš onako kako to treba biti na Ivanje. U organizaciji događanja sudjelovali su župnik Ivan Hrastović, Lovačka udruga Šljuka, Udruga vinogradara, vinara i podrumara Cetin, Udruga umirovljenika Zlatar Bistrica, DVD Zlatar Bistrica, Općina Zlatar Bistrica i drugi. (zl)

LJUBLJANA - U nedjelju je na poziv Pihalnog orkestra Ljubljana, Puhački orkestar Radboa nastupio na međunarodnom susretu puhačkih orkestara i mažoretkinja. Pihalni orkestar Ljubljana već desetak godina surađuje i prijateljuje s Desinićkim mažoretkinjama na čelu s njihovom predsjednicom Sonjom Vukmanić. S obzirom na uspješnu i bogatu suradnju koju PO Radboa od samog osnivanja ima s Desinićkim mažoretkinjama, u nedjelju je imao priliku nastupiti u samom centru Ljubljane svirajući koračnice kroz prelijepu staru jezgru slovenskog glavnog grada, dok su Desinićke mažoretkinje u svojim prepoznatljivim crveno bijelim uniformama izvodile plesne koreografije. Uz PO Radboa i Desinićke mažoretkinje, u defileu ulicama Ljubljane sudjelo-

vali su i domaćini - Pihalni orkestar Ljubljana i Ljubljanske mažoretkinje. Nakon koncerta koji je najprije izveo domaći Pihalni orkestar,

na glavnom gradskom trgu svojim programima predstavile su se i Ljubljanske i Desinićke mažoretkinje kao i Puhački orkestar Radboa. Na-

kon službenog dijela slijedio je onaj neslužbeni, a to je zajedničko druženje s domaćinima u Ribarskom domu na Ljubljanici. Na rastanku

je dogovoreno kako bi takav susret trebao prijeći u tradiciju pa će sljedeće zajedničko druženje biti uskoro, i to u Desiniću ili Radoboju. (zl)

Nastavljena velika manifestacija ''Ljeto u Mariji Bistrici 2025.''

Ljepota folklora na središnjem bistričkom trgu

Elvis Lacković MARIJA BISTRICA

Usklopu velike manifestacije ''Ljeto u Mariji Bistrici'', prošle su subote na središnjem bistričkom trgu održani 36. susreti folklora, u organizaciji KUD-a ''Lovro Ježek'' Marija Bistrica. Bila je to još jedna prezentacija folklornog izričaja s raznih krajeva, ove godine i uz međunarodni karakter. Domaći KUD ''Lovro Ježek'' predstavljao je Tamburaški orkestar, a uz domaćine nastupili su: KUD-ovi: ''Laz''; ''Preslica'' Blato, Zagreb; ''Đuro Kundek'', Caginec, Ivanić Grad; i ''Kraluš'', Stupnik, Glazbeno Društvo ''Sokol'' Buzet i Folklorna Skupina ''Bolnišnica'', Ptuj, Slovenija. ''Ljeto u Mariji Bistrici'' sljedećega vikenda seli na Laz, točnije na igralište kod Područne škole, gdje KUD ''Laz'' organizira još jednu manifestaciju Dani Laza 2025., i to u dvije večeri. U subotu u 19 sati na rasporedu je Večer folklora. Uz domaći KUD ''Laz'' nastupit će: KUD ''Vrba'' Donja Vrba, KUD ''Meteor'' Hraščina, KUD ''Strmec'', KUD ''Kašina'', KUD ''Prigorski zdenec'' Vidovec, KUD ''Đuro Kundek'' Ca-

ginec, te gosti iz Slovačke - Folklora skupina ''Ljuljanka i Tamburaški orkestar ''Konjic'', Bratislava, Čunovo. Za zabavu će biti zaduženi ''Putnici''. U nedjelju u 18 sati počinje Dan dječjeg stvaralaštava, pjesme i tambure. Domaći KUD ''Laz'' predstavit će se sa Dječjom folklornom sekcijom, Tamburaškim sastavom i zborom, a od gostuju nastupit će: KUD ''Lovro Ježek'' Marija Bistrica sa dječjim folklornim skupinama ''Tičeki'' i ''Žveglice'', koje će pratiti Mali tamburaški sastav, te Malim vokalnim sastavom ''Ježice'', zatim KUD ''Sloga'' Veliko Trgovišće, KUD ''Posavka'' Oborovo i Belečke mažoretkinje. Za zabavu na kraju večeri zadužen je ''Dinacordi luna band''. U nedjelju su i dva događanja i u Mariji Bistrici. Planinarsko društvo ''Grohot'' organizira tradicionalni pohod Planinarskom obilaznicom ''Za dušu i tijele – Mirko Fulir''. Okupljanje je do 9 sati na startu obilaznice kod Bistričke kalvarije. Na središnjem bistričkom trgu u 10 sati Udruga ''Hrvatska žena'' Marija Bistrica priprema još jednu prezentaciju pripreme Bistričkih štrukli, čija je prodaja već tradicionalno namijenjena u humanitarne svrhe.

Proteklog petka, na ljetnoj pozornici Hušnjakovog, svečano je otvoreno 5. Ljetno izdanje Glumačkog festivala u Krapini i po Zagorju (GFUK), i to uz novu hit predstavu Kerekesh Teatra "Iva i Gloria". U glavnim su ulogama briljirale Iva Šimić Šakoronja – naša zagorska snaha, te Gloria Dubelj – zagrebačka Dubrovčanka. Oduševljena publika, njih više od 450, uživala je u izvrsnoj atmosferi pod zvjezdanim nebom, uz bogatu ugostiteljsku ponudu Kramberger puba. Večer je dodatno obogatila posebna gesta – svi su posjetitelji na dar dobili zbirku poezije Ladislava Prežigala, književnika zagorskih korijena, glumca i suosnivača GFUK-a. Prežigalu je nedavno dodijeljeno i prestižno međunarodno priznanje International Book of Records za najplodonosnijeg pjesnika na svijetu – po broju rukom pisanih pjesama u rimi. Ljetno izdanje GFUK-a nastavlja se punom parom – do 6. srpnja publiku očekuje još pet vrhunskih predstava diljem Zagorja! Posebnu pozornost izazvale su i izvedbe drugih hit naslova: predstava Suparnice igrala je kod Starog grada u Konjščini, dok je nova komedija Provod Huhu teatra napunila gledališta u Brdovcu i Klanjcu, gdje je svaka izvedba okupila čak 400 posjetitelja.Ljetni GFUK započeo je spektakularno – pod otvorenim nebom, pred prepunim amfiteatrima, uz vrhunski humor i glumačku strast koja Zagorje svake godine iznova pretvara u kazališni epicentar ljeta! Program potražite na www.gfuk.hr

Ljetno izdanje GFUK-a otvoreno hit predstavom 'Iva i Gloria' pred više od 450 gledatelja!

U sklopu manifestacije 'Ljeto u Pregradi'

Nik Titanik stiže u Muzej grada Pregrade

Autor će se predstaviti s ukupno 18 karikatura koje čine recentni ciklus radova objedinjenih pod nazivom "Mi Hrvati"

PREGRADA - U sklopu turneje po Hrvatskoj, samostalna izložba "MI HRVATI" najpoznatijeg suvremenog karikaturista Nika Titanika stiže u Pregradu! Svečano otvorenje izložbe "MI HRVATI" najpoznatijeg hrvatskog suvremenog karikaturista Nika Titanika održat će se u srijedu 2. srpnja. 2025. s početkom u 19 sati u Galeriji Muzeja grada Pregrade. Izložba Nika Titanika otvorit će se u sklopu manifestacije "Ljeto u Pregradi". Autor će se predstaviti s ukupno 18 karikatura koje čine recentni ciklus radova objedinjenih pod nazivom "Mi Hrvati". Riječ je o 12 karikaturalnih portreta najvećih hrvatskih stereotipa kojima smo imali "zadovoljstvo" svjedočiti posljednjih 30-ak godina hrvatske povijesti, a uz njih su predstavljene i portret-

ne karikature bivše predsjednice, te bivših predsjednika i aktualnog predsjednika. Karikature su provokativne, ali ne i uvredljive. Doduše, svatko će se moći prepoznati u barem jednom detalju, pa upravo zato i glavni slogan izložbe glasi: "... jer se i veliki narodi znaju šaliti na vlastiti račun." Izložbu će predstaviti nezavisna viša kustosica Sonja Švec Španjol. U sklopu izložbe bit će predstavljene i lutke Mile Lončar koje su svojevrsna trodimenzionalna interpretacija karikature Nika Titanika. Izložba "MI HRVATI" u Galeriji Muzeja grada Pregrade ostaje otvorena do 27. srpnja 2025. O izložbi "MI HRVATI" viša kustosica Sonja Švec Španjol zapisala je: "Nik Titanik karikaturu percipira kao korektiv društva, a njegova poznata krilatica "Humor

Ljetna škola tambure: Pridruži se glazbenoj avanturi!

MAČE - KUD Ljudevit Gaj Mače najavljuje novu sezonu Ljetne škole tambure! Ova besplatna radionica održat će se od 7. do 11. srpnja u Domu kulture u Maču, svakog dana od 9 do 12 sati. Namijenjena je učenicima od 4. do 8. razreda osnovne škole, ali i svim zaljubljenicima u tamburašku glazbu, bez obzira na prethodno iskustvo. Polaznike očekuje učenje osnova sviranja tambure pod vodstvom iskusnog

glazbenika Danijela Rožankovića, ruženje s vršnjacima u opuštenoj i veseloj atmosferii završni koncert na kojem će pokazati što su naučili. Prijave su otvorene do 30. lipnja. Za prijavu i dodatne informacije kontakt je putem e-maila: kud. ljudevitgaj@gmail.com ili na broj 099 655 8070. - Ne propusti priliku da ovo ljeto provedeš uz glazbu, zabavu i nova prijateljstva – poručuje KUD Ljudevit Gaj Mače. (zl)

je ozbiljan posao" u potpunosti sažima srž njegova djelovanja. U aktualnom ciklusu Nik Titanik uspio je nesposobne političare, društvene parazite, sumnjive bogataše, birokrate, uhljebe svih vrsta i oblika, špekulante, poltrone, lažne Hrvate, zlatnu mladež, sav krkanluk, primitivizam, mito i korupciju sažeti u 12 karikaturalnih portreta koji ujedno predstavljaju kronologiju zbivanja u našoj zemlji u posljednjih 30 godina Riječ je o onima koji čine i podržavaju vlast, sastavni dio hrvatske birokracije i administracije, ali i onih koji predstavljaju javni život i djelovanje, utjelovljuju nove postulate ljepote, a tijekom vremena postali su i simboli novih ljudskih vrijednosti i težnji. Svaki portret je slojevit i ismijavan i razobličuje određene političke, soci-

jalne i moralne iskvarenosti. Nik Titanik polazi od stvarnosti, obuhvaćajući osobine koje vezujemo uz određeni profil ljudi, ali i uloge koje oni igraju u društvu. Svojim istančanim, pronicljivim i povremeno oštrim humorom, Nik Titanik sažima aktualne pojave i stanja u društvu kroz uprizorenje 12 stereotipa putem kojih se dolazi do brze degradacije ljudskih moralnih vrijednosti poentirajući tko i na koji način dolazi do rukovodećih i vladajućih pozicija u društvu te tko i na temelju kakvih uspjeha se danas smatra uspješnim – je li riječ o humanističkom, pedagoškom, obrazovnom, znanstvenom i tehnološkom napretku ili o poltronima i kvazi-zvijezdama bez pokrića. Karikature Nika Titanika povremeno su oštre, izravne i pro-

Primjena novih tehnologija u

vokativne, no istovremeno one nisu uvredljive i vulgarne. Nik Titanik vlastito djelovanje ne percipira kao posao već način života. Karikatura za njega predstavlja kritički korektiv društva, no isto tako i osobnu terapiju i borbu protiv sustava u kojem živimo. Sve ono doživljeno i spoznato, Nik procesuira, obrađuje i pretače u karikaturu. Kroz stereotipe, o komuniciranju i vlastite traume i iskustva koja je doživio tijekom tridesetogodišnjih bilježenja i komentiranja političke i društvene svakodnevnice u Hrvatskoj. Pritom, ne štedi ni sebe te ukazuje da smo svi krvavi ispod kože i da smo svi griješili, ali istovremeno imamo i mogućnost, ali i odgovornost, putem introspekcije doći do samospoznaje i postati bolji ljudi." (zl)

nastavi

'Izradimo svoje školske robote' u OŠ Ante Kovačića Zlatar

ZLATAR - U zlatarskoj Osnovnoj školi Ante Kovačića uspješno je proveden projekt Izradimo svoje školske robote 3D modeliranjem i printanjem!, namijenjen potencijalno darovitim učenicima. Projekt je odobrilo i financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u sklopu Poziva za financiranje projekata i programa rada s darovitim učenicima u osnovnim i srednjim školama za školsku godinu 2024./2025., a partner u projektu bila je udruga Trivium STEM Edu iz Sv. Križa Začretja. Svrha je projekta bila omogućiti učenicima stjecanje osnovnih znanja i vještina u području 3D modeliranja, 3D printanja, robotike i blokovskog programiranja te podići kvalitetu nastave osposobljavanjem učitelja za primjenu novih tehnologija i metoda rada. Voditeljica projekta bila je školska psihologinja Katarina Biondić Kaštela, čiji je stručni interes već dugi niz godina rad s darovitim učenicima, a članice projektnog tima bile su školska pedagoginja Vlatka Prpić, učiteljica razredne nastave

Anita Petanjek-Macan te učiteljice informatike Nina Posarić i Nikolina Hršak. Tijekom provedbe projekta održano je ukupno sedam radionica za učenike i dvije radionice za učitelje. Velik iskorak bio je uvod u micro:bit pločicu i vizualno programiranje u MakeCode okruženju. Učenici su naučili raditi s LED matricama, gumbima i osnovnim senzorima, što je dodatno potaknulo njihovu logiku i interes za progra-

miranje. Kroz praktične zadatke razvijali su vještine bežičnog upravljanja i programiranja mobilnih robota. Svoje znanje i vještine učenici su demonstrirali roditeljima. Edukaciju su prošli i učitelji škole, stekavši znanja i ideje za primjenu novih tehnologija u nastavi, a suradnja s kolegama iz Srednje škole Zlatar i OŠ Zlatar Bistrica dodatno je obogatila iskustvo i osigurala održivost projekta. (Ž. Slunjski)

Lutkarska predstava, proslava rođendana, buvljak i krimi-komedija bili su pun pogodak

Drugo izdanje Klanjec ART Festa donijelo pregršt dobre zabave

KLANJEC - Prvi (kraći) dio drugog izdanja Klanjec ART Festa posjetitelje je razveselio prošle subote u klanječkom parku preko puta Knjižnice i Kuće Klajn, a bile su pozvane sve generacije, za koje je organiziran odličan program.

Subotnje jutro

Manifestacija je počela lutkarskom predstavom MO-

RIS. Ovu priču o sasvim običnom, ali istovremeno i sasvim osobitom dječaku, donio je UO Clou i Lutkarska organizacija LOFT koja je u Klanjcu proslavila svoj rođendan uz lutkarsku radionicu i ledenu tortu! Istog je dana održan i prvi klanječki buvljak - skromni doprinos smanjenju otpada te poticaj za druženje svih generacija i

ponovnu upotrebu stvari kojih, budimo iskreni, svi imamo i previše.

Događanja u nedjelju

Idućeg dana, u ugodni ambijent Spomen-parka znamenitih Klanjčana stigla je krimikomedija 'Provod'. Igrali su je petorica naših vrhunskih glumaca: Filip Detelić, Matija Šakoronja, Tin Selar, Luka Pe-

trušić i Josip Brakus. Ova britka predstava donijela je spoj humora i zapleta koje nam je dobro znan iz kriminalističkog žanra. U njoj se publika do posljednjeg prizora pitala: je li sve samo nesporazum ili nešto mnogo ozbiljnije, hoće li petorica prije naći odgovore ili će prije odgovori pronaći njih? Novoosnovani Huhu Teatar gostovao je u Klanjcu u

okviru ovogodišnjeg Ljetnog izdanja GFUK-a. U ovim toplim danima, uz Ljetni GFUK, posjetitelji predstave mogli su uživati i u ponudi vinarija Petrišić i Sever.

Drugi dio ART Festa

Drugi dio ovogodišnjeg izdanja Klanjec ART Festa s brojnim zanimljivim radionicama street arta, stripa,

glazbenim koncertima održat će se od 21. - 31. kolovoza. Klanjec ART Fest sufinanciran je sredstvima Grada Klanjca, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Krapinsko - zagorske županije. Organizator je Kulturni centar Klanjec u suradnji s Kućom Klajn i Gradskom knjižnicom i čitaonicom "Antun Mihanović". (zl)

MARIJA BISTRICA – Radio Marija Bistrica je objavio natječaj za 27. recital "Josip Ozimec" - Marija Bistrica 2025. Sudjelovati mogu autori s najviše po pet do sada neobjavljenih pjesama duhovnorefleksivne tematike na kajkavskom narječju, standardnom jeziku ili čakavskom narječju. Radovi moraju biti prepisani strojem u pet istovjetnih primjeraka i označeni istom šifrom. Uz pjesme tre-

ba poslati zatvorenu omotnicu u kojoj se nalaze: ime i prezime autora, adresa i šifra kojom su radovi označeni. Također, radove treba poslati u elektronskom obliku na CD-u, DVD-u, USB sticku ili mailom na rmb@rmb.hr. Najuspjeliji radovi, koje će izabrati Stručni ocjenjivački sud, bit će javno izvedeni na završnoj svečanosti 27. Recitala, 25. listopada 2025. godine. Natječaj je otvo -

ren do 31. kolovoza 2025. godine, a pjesme se šalju na adresu organizatora Recitala: Radio Marija Bistrica, p.p. 30, 49 246 Marija Bistrica, s naznakom "Za Recital". Radovi upućeni na Natječaj se ne vraćaju, a rezultati Natječaja bit će poznati početkom listopada. Pjesme koje ne udovoljavaju zadanim kriterijima neće biti uzete u obzir prilikom ocjenjivanja. (Elvis Lacković)

Članovi zlatarske Udruge umirovljenika, u kojoj su organizirani i umirovljenici iz susjednih općina Lobor i Mače, vole putovati

Zlatarski umirovljenici obilježili u Kninu godišnjicu Oluje

Željko Slunjski

Članovi zlatarske Udruge umirovljenika, u kojoj su organizirani i umirovljenici iz susjednih općina Lobor i Mače, vole putovati. Gotovo svaki mjesec izlet jedan. Tako su se u petak uputili prema Dalmatinskoj zagori, a prvo je odredište bio kraljevski grad slavne povijesti Knin. S razlogom, jer početkom kolovoza obilježit će se 30. obljetnica vojno-redarstvene akcije Oluja koja je uspješno počela 4. kolovoza 1995. godine. Na središnjem spomen obilježju upalili su svijeće u spomen na poginule branitelje.

Penjanje na Kninsku tvrđavu

KNIN U Kninu je uvijek vruće, pa je tako bilo i u petak, no to nije omelo 18 fizički najspremnijih da se stubama, a ima ih više od 200, penju prema Kninskoj tvrđavi koja dominira vizurom grada

U Kninu je uvijek vruće, pa je tako bilo i u petak, no to nije omelo 18 fizički najspremnijih da se stubama, a ima ih više od 200, penju prema Kninskoj tvrđavi koja dominira vizurom grada. Za to vrijeme drugi su odmarali podno krošanja kninskih lipa, krijepeći se u ugostiteljskim objektima. U jednome od njih jedan od domaćih gostiju osluškivao je zagorske posjetitelje i u jednom trenutku prozborio: "As ti Gospe, pa vi ste iz Zagorja. Ima ovdje jedan Zagorac, iz Mihovljana". I ode po čovjeka. Veselje zbog neočekivanoga susreta bilo je obostrano. Vladimir Roginić znatiželjno je razgovarao sa Zlatarščankom Blankom Auguštan, majkom gradonačelnice. Slijedila su obostrana pitanja, najviše tko koga poznaje, jer "petnaest me godina nije bilo u Mihovljanu". No, kaže, kad njegovi najbliži putuju na more navrate u Knin. A i Zlatarščane je zanimalo otkud on u Kninu? U Domovinskome ratu bio je branitelj u 103. zagorskoj brigadi Hrvatske vojske, koja je ratovala na mnogim bojištima. Tako i na kninskome, a po završetku rata Vladimir je, kao građevinski radnik, odlučio živjeti u prijestolnici hrvatskih kraljeva. Zagorski umirovljenici posjetili su i velebnu kninsku crkvu Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta, najveću u Hrvatskoj, s 1100 sjedećih mjesta.

U Meštrovićevu mauzoleju

Sljedeće odredište bilo je mjesto Otavice, u drniškome kraju, u kojemu je svoje djetinjstvo proveo slavni Ivan Meštrović. Na vrhu

brežuljka nalazi se crkva Presvetog Otkupitelja, u narodu znana i kao Meštrovićev mauzolej, do kojega vodi 120 stuba. Građena je od 1926. do 1931. godine domaćim kamenom s obližnje planine Svilaje. Crkva je počivalište ne samo Meštrovića nego i njegove obitelji: majke Marte, oca Mate, braće Marka i Petra, sina Tvrtka i supruge Olge. Za vrijeme Domovinskoga rata agresor je ukrao crkvena vrata s brončanim reljefima i još uvijek nisu vraćena u

Hrvatsku, kao i sav pokretni inventar, zemljište minirao, a okolnu šumu zapalio i uništio. Nakon ručka izletnici su krenuli prema Miljevačkom platou čijih su sedam sela s hrvatskim stanovništvom branitelji oslobodili 22. lipnja 1992. godine, čime je postignuta i veća sigurnost Šibenika. U tamošnjem OPG-u Agroturizam maslina, blizu Visovca, bio je organiziran ručak nakon kojega je pedesetak dobro raspoloženih izletnika krenulo prema Šibeni-

ku. Razumljivo, bio je obvezni razgled katedrale sv. Jakova građene u 16. stolje-

ću, čiji je jedan od graditelja bio slavni Juraj Dalmatinac. On je crkvu i učinio svjetski

REPUBLIKA HRVATSKA KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA GRAD ZABOK GRADONAČELNICA

KLASA: 363-01/25-01/0

URBROJ: 2140-6-1-24-1 Zabok, 24. lipnja 2025.

objektom zbog posebnog sustava montaže kamenih blokova.

Na temelju članka 131. i 133. Zakona o cestama („Narodne novine“ br. 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22. i 133/23.) i Upute Središnjeg ureda Državne geodetske uprave (KLASA:932-01/12-02/182, URBROJ: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012. godine) GRAD ZABOK objavljuje

JAVNI POZIV

Obavijest o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstanih cesta u naselju Hum Zabočki

Ovim pozivom Grad Zabok obavještava nositelje prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem su izvedene nerazvrstane ceste NC HZA 001 i NC HZA 004 da započinje postupak evidentiranja tih cesta u zemljišne knjige i katastar. Nerazvrstane ceste upisat će se kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grada Zaboka. Izrađuje se geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta. U okviru izrade geodetskog elaborata osobe upisane u katastarski operat katastra zemljišta, osobe upisane u zemljišnu knjigu, kartone zemljišta, pologe isprava i druge osobe koje imaju pravni interes za predmetne i susjedne katastarske čestice pozvat će se na obilježavanje granica katastarskih čestica pojedinačnim pozivima.

Terenska izmjera zemljišta (obilježavanje granica zemljišta na kojem su izgrađene ceste uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije koji brine da

lomne granice zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene) izvršit će se u vremenu određenom u pojedinačnim pozivima upućenima nositeljima prava na nekretninama.

Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta izradit će tvrtka GeoTAG d.o.o. iz Zaboka, S. Radića 1, uz stručni nadzor ovlaštenog inženjera geodezije Nazifovski Iva. Nositelji prava na nekretninama mogu obaviti javni uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta i zatražiti dodatna obrazloženja dana 15. srpnja 2025. godine, u vremenu od 14.00 do 15.00 sati, u prostorima tvrtke GeoTAG d.o.o., Zabok, M.Gupca 24A. Ovaj poziv objavit će se u Zagorskom listu i na mrežnim stranicama Grada Zaboka www.zabok.hr.

GRADONAČELNICA

dr.sc. Valentina Đurek

značajnim

Drugi memorijal Josip Andrec – Dado u organizaciji DVD Zlatar

Bistrica

Dvostruka pobjeda za domaćine

U organizaciji DVD Zlatar Bistrica, u subotu je održano vrlo zanimljivo vatrogasno Fire Combat natjecanje

Elvis Lacković

Uorganizaciji DVD Zlatar Bistrica, u subotu je održano vrlo zanimljivo vatrogasno Fire Combat natjecanje. Riječ je o sve popularnijem natjecanju koje obuhvaća svladavanje različitih prepreka, upotrebu samoizbavne tehnike, prenošenja povrijeđene osobe i razvlačenje "B" cijevne pruge pod pritiskom te gašenje "požara". Natjecanje zahtijeva od vatrogasca visoku fizičku spremu i kondiciju zbog prepreka koje je potrebno svladati na poligonu te opreme koja se koristi tijekom izvođenja vježbe. Iz Zlatar Bistrice dolazi izvrsna ekipa Taj team u sastavu Goran Mikulec i Lovro Hajdek, inače i državni prvaci u ovoj disciplini, pa je i to jedan od razloga za organizaciju ovog natjecanja, i to kao memorijalnog u čast Josipu Andrecu - Dadi, legendarnom zlatarbistričkom vatrogascu i neka-

Natjecanje obuhvaća svladavanje različitih prepreka, upotrebu samoizbavne tehnike, prenošenja povrijeđene osobe i razvlačenje "B" cijevne pruge pod pritiskom te gašenje "požara"

dašnjem zapovjedniku, koji je iznenada preminuo 2016. godine. Dvadeset ekipa u četiri kategorije

Ovo je bilo drugo izdanje ovog natjecanja u Zlatar Bistrici, ove godine je uvršteno i kao natjecanju za Kup Hrvatske vatrogasne zajednice. Prijavilo se 20 ekipa iz Hrvatske i Slovenije u ukupno četiri kategorije. U E kategoriji – žena nastupile su tri ekipa, a prvo mjesto pripalo je kombiniranoj ekipe DVD Zlatar Bistrica i DVD Zlatar, preciznije prvo mjesto osvojile su Ira Balić i Valentina

Sviben. Druga je bila ekipa DVD Velika Gorica, a treća ekipa FC Munja DVD Varaždinbreg. U kategoriji C kategoriji (od 40 do 50 godina) također tri ekipe. Prvo mjesto osvojila je ekipa DVD Kaštela, drugi su bili gosti iz Slovenije – PGD Videž, a treće mjesto pripalo je DVD-u Lijevo Sredičko. U B kategoriji (od 30 do 40 godina) također u konkurenciji tri ekipe slavila je JVP Velika Gorica, ispred DVD Vrtlinovec i DVD Varaždinbreg. Najviše je ekipa bilo u A kategoriji (do 30 godina), gdje su slavili i najveći favoriti, domaći Taj team, ispred PGD Videž i DVD Sve-

ti Ivan Zelina. Na sedmom mjestu bili su još jedni domaći predstavnici ekipa Lovrečan boys u sastavu Jurica Nuli i Nikola Herceg, dok je deveto mjesto osvojila ekipa Mrzli i žestoki, odnosno Benjamin Mikulec i Matija Nuli. Također Taj team imao je i ukupno najbolje vrijeme natjecanja, pa je dobio i pehar kao apsolutni pobjednik. Nakon natjecanja – zabava Na početku natjecanja, nakon postrojavanja svim natjecateljima i posjetiteljima obratili su se zapovjednik VZ KZŽ Zvonko Ortner te

potpredsjednik HVZ i predsjednik VZKZŽ Stjepan Skuliber, dok je na kraju zahvale uputio načelnik Zlatar Bistrice Dražen Mikulec, još uvijek i predsjednik DVD Zlatar Bistrica. Pehare i priznanja dodjeljivali su zapovjednik domaćeg društva Luka Uroić, načelnik i predsjednik društva Dražen Mikulec, potpredsjednik HVZ i predsjednik VZKZŽ Stjepan Skuliber, te Filip Andrec, sin Josipa Andreca – Dade, po kojem ovo natjecanje i nosi ime. Nakon proglašenja nastavljena je fešta uz sastav ''Zvuci Zagorja''.

RADOBOJ - U četvrtak, ispred

Općine Radoboj, Hiže vinove loze i Muzeja Radboa u Radoboju, unatoč velikoj vrućini, održana je zanimljiva STEM izložba koja je privukla brojne mališane i njihove roditelje. Djeca su imala priliku kroz igru i interaktivne aktivnosti upoznati osnove znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike. Na izložbi je vladala vesela i poticajna atmosfera, a mali sudionici pokazali su veliko zanimanje, kreativnost i znatiželju u rješavanju raznih izazova. STEM izložba još je jednom pokazala koliko je važno djeci omogućiti rano upoznavanje s tehnologijom na zabavan i edukativan način. Besplatna STEM događanja za djecu u Radoboju bila su dio niza aktivnosti koje su se tijekom lipnja odvijale u Krapinsko-zagorskoj županiji. Program STEM osmišljen je tako da njegovi sadržaji budu dostupni, zabavni i edukativni za sve uzraste. Projekt provodi Institut za STEM edukaciju i afterschool programe u sklopu programa "STEM za sve 2.0". (zl)

REPUBLIKA HRVATSKA Krapinsko - zagorska županija OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE OPĆINSKI NAČELNIK

KLASA: 340-01/25-01/005

URBROJ: 2140-28-03-25-2

Sveti Križ Začretje, 01.07.2025.

Inovativno učenje u fokusu stručne i javne pozornosti

RADOBOJ - U petak je Planinarski dom u Radoboju bio domaćin NTC Open Daya, edukativnog događaja koji je okupio brojne odgojitelje, učitelje, roditelje i stručnjake zainteresirane za inovativne metode učenja djece. Događaj su organizirali Općina Radoboj, Društvo Naša djeca Radoboj i NTC centar, uz podršku Krapinsko-zagorske županije. Tijekom dana održane su radionice u tri ciklusa, kao i predavanja prof. dr. sc. Ranka Rajovića, autora NTC programa i međunarodno priznatog stručnjaka za neuroedukaciju, te dr. Vuka Raj-

Na temelju članka 123. - 133. Zakona o cestama (“Narodne novine” broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23 i 133/23), te članka 84. stavak 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (“Narodne novine” broj 112/18, 39/22 i 152/24) objavljuje se

OBAVIJEST

Ovom obavijesti obavještavamo o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste NC MI-3, Odvojak ŽC2166-Tkalčevići-Kosi u naselju MIRKOVEC u k.o. MIRKOVEC u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje predmetne ceste će se izvršiti sukladno članku 123. - 133. Zakona o cestama (“Narodne novine” broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23 i 133/23), temeljem kojeg se NERAZVRSTANE CESTE evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao - javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Općine Sveti Križ Začretje.

Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste NC MI-3 izradit će tvrtka GeoTAG d.o.o. za usluge i trgovinu, ZABOK, ULICA STJEPANA RADIĆA 1.

U okviru izrade geodetskog elaborata osobe upisane u katastarski operat katastra zemljišta, osobe upisane u zemljišnu knjigu, kartone zemljišta, pologe isprava i druge osobe koje imaju pravni interes za predmetne i susjedne katastarske čestice pozvati će se na obilježavanje granica katastarskih čestica pojedinačnim pozivima.

Općinski načelnik Marko Kos, dipl.oec.

ovića, koji su predstavili ključne principe sustava koji kroz igru, kretanje i logičko razmišljanje potiče razvoj dječjih kognitivnih sposobnosti, koncentracije, kreativnosti i samopouzdanja. Posebnu pažnju privukla je i prezentacija NTC kampa za djecu od 6 do 12 godina, koja se paralelno održavala u Radoboju. Ovaj kamp izdvaja se po tome što u potpuno prirodnom okruženju djeci pruža aktivnosti koje neprimjetno povezuju učenje i igru, jačajući njihove intelektualne, emocionalne i motoričke kapacitete bez pritiska formalnog obrazo-

vanja. Uz stručno vodstvo i pažljivo osmišljene sadržaje, djeca se potiču na kreativnost, timski rad i rješavanje problema, što kamp čini izuzetno vrijednim iskustvom za njihov cjelokupni razvoj. U sklopu događaja održana je i konferencija za medije, na kojoj su organizatori i partneri naglasili važnost ovakvih edukativnih inicijativa. Jelena Crnek, predsjednica DND Radoboj, istaknula je da NTC program djeci pomaže učiti kroz igru te da im daje podršku u razvoju i učenju. Načelnik Općine Radoboj Anđelko Topolovec naglasio je da lo-

KOMUNALNO-ZABOK d.o.o. ZABOK, ZIVTOV TRG 3

OIB: 31174430130

Broj: 770-4/2025. Zabok, 25. lipanj 2025.

Komunalno-Zabok d.o.o. Zabok, Zivtov trg 3, OIB: 31174430130, na temelju članka 3. Čistopisa Kolektivnog ugovora raspisuje ponovljeni

JAVNI POZIV

za prijam u radni odnos

RADNIK (m/ž) NA ODVOZU

NEOPASNOG KOMUNALNOG OTPADA I RECIKLAŽNOM

DVORIŠTU

1 izvršitelj (m/ž) na neodređeno vrijeme, uz probni rad od 3 (tri) mjeseca.

Uvjeti: NKV i Vozački ispit B kategorije

Prijave i životopise (navesti ime i prezime, adresa stanovanja, broj telefona i dr.) slati na adresu: - e-mail: komunalno-zabok@ kr.t-com.hr

- adresa: Komunalno-Zabok d.o.o. Zabok, Zivtov trg 3, 49210 Zabok, do 11. srpnja 2025.g. Svi kandidati će biti pozvani na razgovor (intervju).

O rezultatima izbora kandidati će biti obaviješteni javnom objavom odluke o prijemu izabranog kandidata/kinje na web stranici www.komunalnozabok.hr.

Komunalno-Zabok d.o.o. će prikupljene osobne podatke kandidata obrađivati isključivo u svrhu provođenja javnog natječaja za zapošljavanje, sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka (EU 2016/679) i Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18) te ih čuvati u zakonskom roku.

Komunalno-Zabok d.o.o. Direktor Rajko Turk inž. građ. v.r.

kalna samouprava ne želi čekati promjene "odozgo", već sama aktivno stvara kvalitetnije uvjete za odrastanje djece. Zamjenica župana Jasna Petek pohvalila je projekt i naglasila kako Krapinsko-zagorska županija sufinancira NTC kampove, prepoznajući ih kao vrijednu dopunu formalnom NTC Open Day 2025 još je jednom potvrdio Radoboj kao sredinu koja sustavno ulaže u znanje, edukaciju i stvaranje poticajnog okruženja za rast i razvoj najmlađih – ne čekajući promjene, već ih aktivno stvarajući. (zl)

REPUBLIKA HRVATSKA Krapinsko - zagorska županija GRAD DONJA STUBICA

KLASA: 340-01/25-01/0001 URBROJ: 2140-2-3/1-25-5 Donja Stubica, 26.6.2025.

Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 04/23, 133/23), te članka 73. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima (NN 59/18) objavljuje se

OBAVIJEST

o evidentiranju nerazvrstanih cesta

Grad Donja Stubica poziva sve nositelje stvarnih prava na nekretninama koje graniče neposredno uz nekretninu na kojoj je izvedena nerazvrstana cesta da se odazovu postupku evidentiranja izvedenog stanja nerazvrstanih cesta: NC 7-011 „Pod Severov Breg II“ (ŽC 2198- do k.č. 388/6 uk.o. Modrovec) u Donjoj Stubici, ukupne dužine 220 m, u k.o. MODROVEC NC 1-061 „Golubovečko naselje-odvojak Sačer“ (NC 7-001- Golubovečko naselje-odvojak Sačer) u Donjoj Stubici, ukupne dužine 221 m u k.o. DONJA STUBICA NC 1-035 “Vukšinec-Čajko“ (ŽC 2200- Vukšinec-Čajko) u Donjoj Stubici, ukupne dužine 44 m u k.o. ANDRAŠEVEC Geodetsko snimanje izvedenog stanja pojedinih nerazvrstanih cesta će se vršiti prema sljedećem rasporedu: • dana 04.07.2025. (petak) u 8h na lokaciji predmetne ceste NC 7-011 „Pod Severov Breg II“ (ŽC 2198- do k.č. 388/6 uk.o. Modrovec) u Donjoj Stubici, ukupne dužine 220 m, u k.o. MODROVEC

• dana 17.07.2025. (četvrtak) u 8h na lokaciji predmetne ceste NC 1-061 „Golubovečko naselje-odvojak Sačer“ (NC 7-001- Golubovečko naselje-odvojak Sačer) u Donjoj Stubici, ukupne dužine 221 m u k.o. DONJA STUBICA

• dana 17.07.2025. (četvrtak) u 12h na lokaciji predmetne ceste NC 1-035 “Vukšinec-Čajko“ (ŽC 2200- Vukšinec-Čajko) u Donjoj Stubici, ukupne dužine 44 m u k.o. ANDRAŠEVEC Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123. – 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 04/23, 133/23), temeljem kojeg se nerazvrstane ceste evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grada Donja Stubica. Geodetske elaborate izvedenog stanja nerazvrstanih cesta izradit će tvrtka ORDINATA d.o.o. iz Donje Stubice, Kolodvorska cesta 32A. Gradonačelnik Nikola Gospočić, dipl. iur.

poljoprivreda

Savjeti naših agronoma

Uintenzivnom uzgoju jagoda važno je saditi kvalitetan sadni materijal što prvenstveno podrazumijeva zdravstvenu čistoću sadnog materijala poznatog u kao "virus free" sadni materijal. Sadnja jagoda se može obavljati tijekom čitave godine ako imamo odgovarajuće sadnice. Najčešće sadnja frigo i zelenih sadnica počinje u srpnju i traje sve do polovice rujna. Sadnja sa takvim sadnicama najbolje rezultate daje prve dvije godine, nakon kojih značajno pada prinos i nije više ekonomski isplativa. Prezimljena sadnica jagode u sljedećoj godini uz dobro razvijen korijen daje prvoklasni urod vrhunske kvalitete. Jagoda se može uzgajati na različite načine od kojih su najčešći: uzgoj na otvorenom sa sadnjom na plastičnu foliju i uzgoj u tunelima i plastenicima. Što se tiče plodoreda jagoda ne podnosi sadnju na istu površinu gdje je bila sađena prošle godine ili gdje su pretkulture bili krumpir, rajčica ili patliđan zbog patogena koje mogu prenijeti. Priprema terena

Standard u suvremenom uzgoju jagoda na otvorenom polju podrazumijeva zastiranje zemljišta malč PE folijom uz korištenje sustava za na-

Ljetna sadnja jagoda

vodnjavanje "kap po kap". Pošto jagoda na foliji ostaje od jedne do tri godine, zemljište treba prethodno dobro pognojiti (najbolje nakon kemijske analize) stajskim gnojivom kao i određenom količinom kompleksnog NPK gnojiva. Nakon fine pripreme zemljišta rade se gredice širine 70-90 cm i visine 20-30 cm koji osiguravaju optimalne uvjete za razvoj korjenog sustava. Razmak između gredica je 50-60 cm. Koristimo malč foliju debljine 2550 mikrona i širine 100/120/140cm. Raspored sadnje na gredici može biti različit: od trokutaškog rasporeda sadnje pa do jednoredne sadnje razmaka 20-30 cm na foliju širine 100 cm. Prednosti sadnje na polietilensku foliju su višestruke: ona skupina rasta korova, jamči veću čistoću plodova, smanjuje truljenje plodova, te osigurava manju primjenu pesticida. Osim toga, crna folija pospješuje zagrijavanje tla, ubrzava dozrijevanje i smanjuje isparavanje čime se smanjuju i potrebni obroci navodnjavanja. Oblikovanje gredice potrebno je obaviti barem 2-3 tjedna prije sadnje. Na polietilenskoj foliji već se nalaze izbušene rupe za sadnju.

Sadnja

Kao sadni materijal za ljetnu sad-

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

nju preporučuju se prije svega zelene kontejnerske sadnice koje se proizvode iz matičnog nasada, a koji je podignut od bezvirusnog, baznog, frigo sadnog materijala. Kada se koriste frigo sadnice neophodno je njihovo prilagođavanje uvjetima ljetne sadnje, a to se postiže odlaganjem sadnice dva dana na tamnom mjestu. Sadnice jagoda koje se koriste za sadnju moraju biti potpuno zdrave i dobro razvijene. Zato se preporučuje da se nabavljaju u specijaliziranim rasadnicima i vrtnim centrima koji mogu garantirati da su biljke zaštićene od virusa. Kvalitetne, jednogodišnje sadnice imaju korijenje blijedožute boje. Stare sadnice, sa tamnocrnim korijenjem ne treba saditi. Na većim površinama sadnja se obavlja strojno, dok se ručna sadnja može preporučiti na manjim površinama i okućnicama. Sadnju treba obavljati kada je zemljište umjereno vlažno, a vrijeme oblačno. Nakon sadnje treba obaviti navodnjavanje ili zalijevanje svake sadnice. Prostor između redova dobro je ispuniti organskim materijalom (slama, sijeno) kako bi se spriječio razvoj korova i nastanak pokorice, a time se povećava i sadržaj organske tvari u tlu.

zabok • 103. brigade br. 8

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Monitoring bijele rode 2025.

Dvanaestu godinu za redom provedeno je prebrojavanje bijelih roda na području Krapinsko-zagorske županije sastavljeno od aktivnosti koje su uključivale prebrojavanje postojećih gnijezda bijelih roda, prebrojavanje mladih u gnijezdima te mjerenje uspješnosti gniježđenja. Monitoring se provodi prema uputama nacionalnog monitoringa bijelih roda koje je sastavio Zavod za zaštitu okoliša i prirode. Ove godine u Krapinsko-zagorskoj županiji utvrđeno je uspješno gniježđenje na 6 lokacija u Bedekovčini, Zlataru, Zlatar Bistrici, Mokricama, Poznanovcu i Plaviću. Ukupno je zabilježeno 14 mladih roda, manje nego prošle godine kada je zabilježeno čak 20 mladih roda . Najveći broj mladih roda zabilježen je u Zlataru i Zlatar Bistrici, ukupno 8. Na lokacijama u Andraševcu, Desiniću, Konjščini, Svetom Križu Začretje i Tuheljskim Toplicama nisu zabilježene mlade rode. Bijela roda je simbol očuvanih prirodnih staništa te tradicionalnih krajolika, a njihova prisutnost u našoj blizini potvrda da živimo u zdravom okolišu. Stoga se stanje bijelih roda pažljivo prati, ne samo u Hrvatskoj već u cijeloj Europi. Bijela roda je strogo zaštićena vrsta. Strogo zaštićene životinje zabranjeno je:

• namjerno hvatati ili ubijati,

• namjerno uznemiravati, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije,

• namjerno uništiti ili uzimati jaja,

• namjerno uništiti, oštetiti ili uklanjati njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla,

• oštetiti ili uništiti područja njihova razmnožavanja ili odmaranja.

Održana redovna godišnja skupština Košarkaškog kluba Zabok

Mlinarek zamijenio Bratkovića u Upravnom odboru KK Zabok

U prostorijama Košarkaškog kluba Zabok u Gradskoj sportskoj dvorani održana je Redovna godišnja skupština ovog kluba. Prisustvovalo joj je 16 od 25 skupštinara i kao gosti gradonačelnica Grada Zaboka Valentina Đurek i predsjednik Sportske zajednice Grada Zaboka Nenad Borovčak. Dosadašnji dopredsjednik KK Zabok, Darko Bratković, tražio je razrješenje sa svih funkcija u klubu. Klub nije odabrao novog dopredsjednika, a upražnjeno mjesto u Upravnom odboru upotpunit će Davor Mlinarek, direktor u tvrtki Zlaring d.o.o. Mlinarek je ujedno i novi član Skupštine KK Zaboka. Razrješenja od članstva u skupštini dobili su na vlastiti zahtjev Željko Martinko i Mario Antonić, a novi članovi Skupštine uz Mlinareka su i Krunoslav Bartolić i Božidar Gorički. Izvješće Nadzornog odbora podnio je Danijel Tuđa, Izvješće o radu i Financijsko izvješće zajednički su podnesli predsjednik kluba Goran Tomek i sportski direktor Dragutin Črnjević-Čiko. Tomek je naznačio da ukoliko KK Zabok želi ostati na trenutnim pozicijama, mora svake godine pojačavati proračun za 15-20%. Dragutin Črnjević je pak naznačio da će situacija biti sve teža jer će Cibona, Zadar i Split dobivati po 400.000 eura potpore, a još četiri kluba koji će igrati europska natjecanja dobit će po 200.000 eura potpore. Samim tim Zabok koji nije u europskim natje-

canjima puno će teže parirati tim momčadima, a zbog toga će trebati i veći proračun. Očekuje se da bi proračun kluba za 2026. godinu trebao biti oko 550.000 eura. Najavljena je i suradnja s KK Ksaver koji bi trebao aktivirati seniorsku momčad, a za koju bi trebali igrati juniora kluba i igrači koji trenutno ne mogu izboriti mjesto u prvoj momčadi. Ta bi ideja vrlo skoro trebala zaživjeti. Tomek se posebno zahvalio direktorici turističke zajednice „Doživi Zagorje“ Martini Belini na najavi utakmica na društvenim mrežama i novinaru Tomislavu Zrinšćaku na medijskom praćenju kluba. Pri kraju Skupštine Dragutin Črnjević upoznao je nazočne s trenutnim kadrom prve momčadi. Tako je obznanio da će Ivan Tomas i dalje biti

trener prve momčadi, a Boris Džidić i dalje njegov pomoćnik. Momčad će po običaju pretrpjeti brojne brojeve. Izvjesno je tek da su u kadru prve momčadi Mario Rajčić, Antonio Črnjević, Ante Perkušić i Luka Tomas te novopridošli Karlo Uljarević, Tonći Lisica, Ivan Nakić-Vojnović i mladi Bruno Bubalo koji je bio velika želja trenera Tomasa. Za dva mjesta konkurirat će četiri domaća igrača Grah, Lihtar, Vukić i Deak, dok će se klub dovesti tri „kapitalca“ na pozicijama dva, četiri i pet. Sportski direktor Dragutin Črnjević, posebno jE apostro-

firao nadarenog Vigora Borovčaka kao „projekt kluba“ i u KK Zabok se nadaju da će se što prije oporaviti i priključiti prvoj momčadi. Poslije Skupštine slijedio je domjenak, a s pripremama za novu sezonu seniorska momčad kluba trebali bi običaju započeti sredinom kolovoza.

Prema za sada neslužbenim informacijama, najkasnije do 16.7.2025. godine trebala bi se održati Izvanredna skupština Zbora nogometnih sudaca NS KZŽ. Članovi Zbora sudaca, njih

35, koje predvode stožerni suci Martin Turčin i Zdravko Fotivec predali su Komisiji sudaca NS KZŽ zahtjev u kojem traže da se organizira Izvanredna skupština zbog nezadovoljstva ra-

dom sudačke organizacije. Kako su potpisi predani 16.6.2025. godine, a zahtjev je potpisalo više od polovice članova Zbora sudaca, Izvanredna skupština treba se održati najkasnije do 16.7.2025.

godine, tj. mjesec dana nakon što su potpisi predani. Kontaktirali smo Turčina i Fotivca, ali oni su nam rekli da ne smiju davati nikakve izjave. Tajnik Komisije sudaca, Božidar Smrekar, javio

nam je da se potpisi provjeravaju i kada se do kraja utvrdi njihova pravovaljanost obznaniti točan datum održavanja Izvanredne skupštine Zbora nogometnih sudaca.

Trideset zanimljivih utakmica u Lugu zabočkom, iduću nedjelju završnica

Po vrlo sparnom i vrućem vremenu odigran je prvi dio turnira u Lugu Zabočkom koji ove godine slavi 60 godina postojanja. Odigrano je čak 30 iznimno zanimljivih utakmica, palo je puno golova, a samo su tri utakmice završene bez predaka. Unatoč velikim vrućinama „hakleri“ su se iznimno trudili i u Lugu Zabočkom imalo se što za vidjeti. U borbu po skupinama krenulo je 26 momčadi, a njih šesnaest nastavit će natjecanje iduće nedjelje utakmicama osmine finala. Bit će to pravi malonogometni spektakl. Prvi dan natjecanja u Lugu Zabočkom utakmicama je prisustvovalo petstotinjak gledatelja, a ta će se brojka sigurno smo znatno povećati u finalnom danu. Utakmice su vrlo dobro sudili Kožar, Mihaljinec i Gamilec. Na listi strijelaca s tri pogotka vodi Siniša Gregurić, dok su po dva pogotka postigli Vinko Kotarski, Nikola Krajačić, Renato Patrčević, Tihomir Vančina, Mihael Mutak, Ivan Martinić, Patrik Lončar, Josip Janton i Mateo Piškor. SU Lug sport zaslužuje sve pohvale za organizaciju. Uz bogatu gastronomsku ponudu gledatelje je odlično zabavljao band Mistters, a domaćini su se potrudili da s puno suncobrana gledateljima omoguće ugodno gledanje utakmica po velikoj vrućini. Ono pravo nas tek očekuje, a turnir je već sada zaslužio visoke ocjene. Satnica osmine finala još nije poznata, a objavit ćemo ju naknadno na našem portalu zagorje.com.

Grgec gradnja Bistra – David prijevoz

promet – Lug sport

Konjić i ždrijebići – CB Down town i Vinarija Perač

Trans grad Lež i Kamen Kučiš – Gluhak design Baška boys Zagorje adventure team – Dimnjačarstvo Leuštek

– Kamen Kučiš

Završen

„Triathlon Zagorje 2025.“

Gabriel Barac i Nika Rimaj pobjednici su

Super sprint triatlona 'Triathlon Zagorje 2025.'

U odličnoj organizaciji TK Rudolf Perišin iz Gornje Stubice završena je odlična utrka Super sprint triatlona pod imenom „Triathlon Zagorje 2025.“ U glavnoj utrci koja se bodovala za Prvenstvo Hrvatske nastupilo je čak 119 natjecatelja i natjecateljica, a najbolji su bili Gabriel Barac u muškoj i Nika Rimaj u ženskoj konkurenciji. Gabriel Barac (TK Rival) ujedno je i novi rekorder super sprint triatlona jer je stazu od 375 metara plivanja, 12.5 km vožnje biciklom i 2.5 kilometra trčanja prošao u vremenu 34:46. - Nakon četiri godine vratio sam se na ovu stazu. Sretan sam što sam uspio postaviti rekord i pobijediti. Brzo sam startao i ostvario prednost na plivanju, tako da sam kontrolirao utrku. Na biciklu smo Stipčević, Vilenica i ja odmaknuli od ostalih, a na trčanju sam bio najbolji što je bilo odlučujuće za pobjedu. Vremenski uvjeti su bili zahtjevni, ali mi smo za njih spremni. Organizacija je odlična – izjavio nam je novi rekorder Gabrijel Barac. Drugo mjesto osvojio je Marin Stipčević (TK Petar Zrinski) s vremenom 35:06, a treći je bio Filip Velenica (TK Trimax) s vremenom 35:19. Najbolji iz redova TK Rudolf Perišin bio je Patrik Dinjar na 16. mjestu koji je super sprint triatlon prošao u vremenu 38:36. Dinjar je ujedno osvojio i drugo mjesto u konkurenciji juniora (U17). Ekipno u konkurenciji seniora prvo mjesto zauzeo je TK Trimax (1:48:27), drugo mjesto osvojio je TK Petar Zrinski (1:48:51), treće TK Rival (1:54:56), dok je TK Rudolf Perišin osvojio šesto mjesto (2:07:44). U ženskoj konkurenciji slavila je Nika Rimaj (TK Petar Zrinski) s vremenom 40:46, druga je bila naša Marija Lukina (TK Rudolf Perišin) s vremenom 41:12, a treća Anja Škunca (TK Petar Zrinski) s vremenom 42:00). Helena Dinjar (TK Rudolf Perišin) osvojila je 11. mjesto s vremenom 44:46, što je ujedno bilo i dovoljno za treće mjesto u konkurenciji juniorki (U-17). Jana Hren (TK Rudolf Perišin) osvojila je 16. mjesto u konkurenciji seniorki s vremenom 48:11, dok je u konkurenciji juniorki (U-19) osvojila sedmo mjesto. Aleksandra Medaković (TK Rudolf Perišin) s vremenom 48:43 osvojila je ukupno 18. mjesto i 3. mjesto u konkurenciji Ž25. U ekipnom poretku pobjednice su triatlonke TK Petar Zrinski (2:05:42), drugo mjesto osvojile su triatlonke TK Trimax (2:10:50), a odlično treće mjesto naše djevojke iz TK Rudolf Perišin (2:14:09). - Jako lijepa i neobična utrka s tranzicijom na dvije različite lokacije.

Mislim da to nema ni jedna utrka u Hrvatskoj. Biciklistički dio bio je jako zahtjevan. Staza je bila super označena, volonteri odlični. Atmosfera vrhunska. Marija i ja smo trenutno najbolje hrvatske triatlonke. Uvijek se je super s njom utrkivati. Nadam se da će doći još neke djevojke da nam ozbiljno pariraju i da utrke budu što zanimljivije. Organizacije je super, a kremšnite kao i uvijek odlične – izjavila nam je pobjednica Nika Rimaj. - Za mene je utrka bila jako kratka. Zbog vrućine bilo je vrlo izazovno i zanimljivo. Ja sam zadovoljna jer se nisam posebno pripremala za ovu utrku, moj je fokus na pripremama za Svjetsko prvenstvo u Španjolskoj na sasvim drugoj distanci. Moje pripreme su usmjerene na puno duže distance. Nika je i puno mlađa, što je njena prednost. Organizacija je savršena. Svaka čast svima koji su sudjelovali u organizaciji. Ovo je vrlo zahtjevno za organizirati na dvije lokacije. Svaka im čast – riječi su Marije Lukine. Uz glavnu utrke održane su i utrke Akvatlona za početnike i kadete, Utrka građana na 2,5 km te utrke djece

predškolske i školske dobi. U utrci građana slavio je Neven Čorko s vremenom 9:22, drugi je bio Petar Lešković (10:13), a treći Tomislav Knezić (10:21). Kod žena slavila je Silvija Jakšić (11:23), druga je bila Anja Modrić (11:30), a treća Ema Utješinović (12:43). - Pun sam dojmova. Odaziv je bio veliki, viši od očekivanog. Svi komentari su jako pozitivni. Zahvalan sam cijeloj ekipi koja je stala iza ovog projekta, volonterima, Turističkoj zajednici KZŽ, općinama Gornja Stubica i Bedekovčina i svima koji su na bilo koji način pomogli. Bilo je sve na visokom nivou. Zadovoljan sam i rezultatima naših natjecatelja i natjecateljica. Osvojili smo četiri medalje na državnom prvenstvu što je veliki uspjeh – završnu je ocjenu dao Matija Lukina. Ova sjajno organizirana utrka ujedinila je veliki dio Hrvatskog zagorja. Tako su veliki obol uz TK Rudolf Perišin dali i Krapinsko-zagorska županija, Turistička zajednica KZŽ, Općina Gornja Stubica i Općina Bedekovčina koja je čak na zahtjev TK Rudolf Perišin za potrebe utrke povukla i 100 metara asfalta.

Pobjeda za 'Park Zabok'

MARIJA BISTRICA – I ove godine u sklopu sportskog dijela Manifestacije ''Ljeto u Mariji Bistrici'', organiziran je turnir u uličnoj košarci Mbasket. Turnir je održan prošle subote na igralištu u Mariji Bistrici. Igralo se 3 protiv 3, a prijavilo se osam ekipa. Nakon razigravanja i dodatnih igara prvo mjesto osvojila je ekipa ''Park Zabok'' za koju su igrali Goran Lešćan, Martin Martinić, Marko Grah i Igor Lihtar, druga je bila ekipa ''Mokra braća'' u sastavu Leo Valenčak, Kristijan Anić, Ivan Marinković i Tomislav Stipić, a treća ekipa ''Medvedi lavljeg srca'' u sastavu Dalibor Šamec, Josip Bartolek, Ivan Sviben i Marko Hanžek. Pobjednik u tricama bio je Marko Grah. Turnir je opet uspješno organizirala bistrička mlada ekipa zanesena košarkom. (Elvis Lacković)

nika rimajčić i gabrielbarac

najbolje seniorke ekipno

najbolje u konkurenciji seniorki

najbolji u konkurenciji seniora

Završena „31. Nagrada Stubičkih Toplica“ u brdskom automobilizmu

Božičević slavio u svojoj klasi i grupi, AK Oroslavje ekipno

Pobjedom vozača Dejana Dimitrijevića (AKK Fly with Kolman) u Seat Leonu završena je „31. Nagrada Stubičkih Toplica“ u brdskom automobilizmu. Dimitrijević je bio neprikosnoven u obje vožnje i ostvario je ukupno vrijeme 5:43.088. Malo je nedostajalo da drugu vožnju odvozi ispod 2:50, 2:50,606 bilo je njegovo vrijeme u drugoj vožnji. Drugo mjesto osvojio je europski prvak u klasi 4 Matija Jurišić (AK Župa dubrovačka) s Peugeotom 308 TCR s vremenom 5:53,120 (više od 10 sekundi za pobjednikom), dok je treći bio Tamas Kovasc (AK Pelješac racing) s vozilom Talex M3-Aprillia s vremenom 5:54,969. Vozači AK Oroslavje na svom su brdu ostvarili odlične rezultate. Ekipno su bili četvrti s 45 bodova, a teki ih je pet bodova dijelilo od ekipnog postolja. Pobjedu je odnio AK Župa dubrovačka sa 60, drugo mjesto Dubrovnik racing s 50, koliko ima i trećeplasirani AK Pelješac racing. Najbolji pojedinac AK Oroslavje ponovno je bio Marin Božičević koji je pobjednik klase 5b i cijele grupe 5. Božičević je bio sjajan i sa svojim Peugeotom 106 ostvario je ukupno vrijeme 6:26,030. U generalnom poretku svih vozača Božičević je zauzeo 19. mjesto. Odličan je bio i Marko Deak koji je s Citroen Saxom stigao do drugog mjesta u klasi 6a s vremenom 6:31,044. Deak je bio drugi vozač AK Oroslavje koji se popeo na pobjedničko postolje. Drugo mjesto osvojio je i u grupi 6, a i u klasi i u grupi vodio je sjajnu borbu s pobjednikom Kmetovićem i trećeplasiranim Petehom. Za pobjednikom je zaostao 1,377 sekundi, a trećeplasiranog je nadmašio za 19 tisućinki. Bila je to epska borba. U generalnom poretku Marko Deak zauzeo je 24. mjesto. Najbolji u generalnom poretku iz AK Oroslavje bio je Florian Šalec koji je s Citroenom DS3 R3 ostvario ukupno vrijeme 6:16,238. Florian je osvojio vrlo dobro peto mjesto u snažnoj klasi 3, a četvrto mu je promaklo za sekundu i 712 tisućinki. Na visini zadatka bio je i Hrvoje Husarić s Hondom Civic SP. S ukupnim vremenom 6:46,685 Husarić je ostvario četvrto vrijeme u klasi 5a, dok je u grupi 5 završio kao sedmi. U generalnom poretku Husarić je zauzeo 33. mjesto. U premijernoj vožnji za svoj novi klub povratnik nakon ozljede, Goran Deak, lavovski se borio u Grupi 2 gdje je s Seat Leonom Cupra ostvario vrijeme 6:42,131, što je mu je bilo dovoljno za šesto mjesto, dok je u generalnom poretku završio na 30. mjestu. Boje AK Zagorje na Sljemenskoj trci branio je Krunoslav Car s Fiat Puntom. Ostvario je ukupno vrijeme 7:19,841 čime zauzeo 4.

Pratite svakodnevne aktualne

vijesti iz

Zagorja na portalu

mjesto u klasi 6a, u grupi 6 bio je osmi, a u generalnom poretku zauzeo je 50. mjesto. Utrka je znatno kasnila zbog nepredviđenih i brojnih izlijetanja na službenom treningu, no organizator nije mogao na to utjecati. Želja je jednostavno bila prevelika kod nekih vozača, ali srećom, nitko se nije ozbiljno ozlijedio. Utrku je otvorio načelnik

Stubičkih Toplica, Josip Beljak. Organizator utrke bio je AK Delta, a pokrovitelj utrke župan KZŽ Željko Kolar. AK Oroslavje organiziralo je odličan „Party vozača“ pred utrku kod Party aviona u Strmcu Stubičkom. Iz AK Oroslavje obznanili su nam da će se iduće sezone znatnije uključiti u organizaciju ove legendarne utrke.

nezavisni regionalni portal

'Jutarnja špica' uz vježbanje u Parku Vranyczany u Oroslavju

Mlada Oroslavčanka Andreja Mustač vrlo je inovativna i puna ideja za razne programe vježbanja i zdravog života. Njen najnoviji projekt „Jutarnja špica – Trening z dušom & Kavica z guštom“ počeo je prošle subote u Parku Vranyczany u Oroslavju, a trajat će tijekom cijelog ljeta. - Cilj ovog programa je poticati zdravi životni stil i brigu o tijelu i duhu, ojačati osjećaj zajedništva kroz pokret i neformalno druženje, a istovremeno oživjeti gradski park Vranyczany kao mjesto okupljanja i pozitivne energije, te istovremeno uključiti male

lokalne proizvođače, DJ-eve, kafiće u promociju zdravih navika – otkriva nam Andreja. Prva „jutarnja špica“ je već održana 21.6., a nadalje će se svake subote ovog ljeta u 9 sati održavati u parku Vranyczany u Oroslavju. Program traje sve do 12 sati. Cijena je 7 eura po osobi, za što se uz vođeni trening dobiva i kava u The Green Lounge baru i dodatno iznenađenje. Dobro došli su svi. Dodatne informacije možete dobiti upitom na mail: andreja@ andrejamustac.com, na instagramu @andreja.mustac ili na instagramu projekta @fit.oroslavje.

Sjajna sezona napadača kadeta Zagorca KR u II. NL-centar

Čak 59 golova Borne Đureka u II. NL-centar

Odavno nije viđena takva dominacija u zabijanju pogodaka u kadetskoj dobi kakvu je pokazao nogometaš Zagorca KR, Borna Đurek iz Poznanovca. U 30 odigranih kola u II. NL-centar za kadete Borna je postigao čak 59 golova (1,97 po utakmici) i to u konkurenciji klubova kao što su Segesta, Vrapče, Hrvatski dragovoljac, Jarun i ostali poznati klubovi. Drugi na ljestvici strijelaca, Franko Štetić iz Vrapča postigao je 30 golova, gotovo pola manje od Borne. Cijela momčad Zagorca KR postigla je 119 golova i osvojila treće mjesto, a Borna je postigao samo pogodak manje od ostatka svoje momčadi. Viđali smo to u limačima, zagićima, pa i mlađim pionirima, ali u kadetskoj dobi gdje se igra već i taktički vrlo ozbiljan nogomet i u ozbiljnoj ligi ne sjećam se takvog primjera. Evidentno je da se radi o iznimnom strijelcu od kojeg ono najbolje tek očekujemo. Sedam golova zabio je u jednoj utakmici Brezovici, po četiri Ravnicama, Hrvatskom dragovoljcu, Jarunu, Mladosti P i Brezovici, a hat-trick je postigao protiv Naftaša, Moslavine, dva puta Sesvetskog Kraljevca i Ravnica. Pridružimo li još pogotke s Dvoranskog prvenstva i kupa za kadete i juniore Borna je za Zagorec KR u 38 nastupa postigao čak 73 gola ili

1,92 po utakmici. - Zadovoljan sam svojom sezonom i ponosan na svoj učinak, ali moram istaknuti prije svega da su kadeti Zagorca KR u II. NL-centar pokazali da su jedna odlična momčad, odlično vođena od trenera Darka Kunšteka – govori nam Borna Đurek. Nogometno je prohodao u zagićima Tondacha s pet godina. Od najranijih početaka igrao je centralnog napadača i na toj se poziciji do danas zadržao. Godine 2018. zamijetio ga je zanimljivo Matija Smrekar, najbolji zagorski strijelac svih vremena i doveo ga je u Zagorec KR, gdje se do danas zadržao. Bilo je ponuda Lokomotive, Intera i

Lučkog, ali Borna je ostao vjeran Zagorcu KR. Poziv Dinama još uvijek se očekuje, ali sigurni smo da neće izostati. Izniman je dribler s osjećajem za prostor, lijeva noga mu je puno jača od desne, a idol mu je pogađate, Leo Messi. Borna će 2.9. navršiti 17 godina, a u nadolazećoj sezoni nastupit će u juniorima Zagorca KR u I. NL-centar gdje nastupaju Dinamo, Gorica, Lokomotiva, Rudeš i ostali vrlo jaki klubovi. Bit će to nova prilika za dokazivanje. - Konkurencija je žestoka, ali nadam se da će moj Zagorec biti u gornjem domu ljestvice, a isto tako da ću puno tome pridonesti i ja. Nadam se da ću biti u vrhu ljestvice najboljih strijelaca i u tako jakoj ligi – najavio je Borna. Velika potpora mu je obitelj. Bornin život pun je odricanja. Treninzi u Krapini su 4-5 tjedno u terminu od 20 sati. Kući u Poznanovec stiže oko 22,30, a već u 5,15 je buđenje i odlazak u Konjščinu gdje Borna pohađa srednju školu, smjer tehničar za električne strojeve s primijenjenim računarstvom. Kući se vraća negdje oko 14 sati, a već u 19 mora krenuti put Krapine. Unatoč brojnim obavezama, dobar je učenik. Pred ovim rasnim strijelcem su još brojni izazovi i želimo mu da ih uspješno prebrodi i da ostavi veliki trag u hrvatskom nogometu.

Gornje Jesenje, Brdo Jesenjsko

OROSLAVJE,

Krajem tjedna malo ugodnije

VREMENSKA SLIKA:

Skoro cijelog lipnja pratilo nas je većinom suho vrijeme s puno sunca i vrućine. Uz visoku temperaturu sad već problem postaje i nedostatak kiše, a čini se da neke konkretnije kiše nema u najavi ni za sljedećih nekoliko dana osim eventualno pokojeg lokalnog pljuska. Najtoplije će biti oko četvrtka, a onda krajem ovog i početkom sljedećeg tjedna moglo bi osvježiti uz veću vjerojatnost za pljuskove. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA:

U noći na utorak i tijekom utorka ujutro će nas okrznuti slaba fronta uz naoblačenje i malo sjeverca. Tu i tamo može malo poškropiti ili naići kakav grmljavinski pljusak, ali većina mjesta opet ostaje suha. Danju će se brzo razvedriti pa će biti djelomično sunčano uz lagani sjeverac i maksimalac oko 31°C pa ćemo ipak malo lakše disati nego prošlih dana.

Prema našim predviđanjima srijeda i četvrtak izgledaju ljetno i opet polagano sve toplije. Dobro je da će noći biti koliko-toliko ugodnije, ali danju će zavladati sve jača

UTORAK

1. srpanj 20 0C 31 0C

SUBOTA 5. srpanj 20 0C

ljetna vrućina pa će temperatura u srijedu još biti oko 33-34, a u četvrtak bi ponovno mogla narasti i na 36 ili 37 Celzijevih stupnjeva u hladu. Ako dane provodite na otvorenom imajte na umu da je UV indeks vrlo visok, osobito između 10 i 17 sati.

I petak će vjerojatno proći uglavnom suho uz dosta sunčanog vremena. Bit će vruće, ali bi mogao pirkati lagani sjeverni vjetar pa temperatura možda ipak bude koji stupanj niža nego u četvrtak. Tamo krajem petka postoji i neka mogućnost za lokalne pljuskove s grmljavinom.

Pojava kratkotrajnih naleta kiše ili pljuskova praćenih grmljavinom bit će nešto vjerojatnija od subote nadalje.

To zasad ne izgleda kao neka obilnija kiša na širokom području, nego na mjestimične “ispade” pa neće svi dobiti željenu kišu, ali ipak bi dan po dan trebalo biti sve više mjesta koja će zaliti pljusak.

Nadajmo se samo da neće biti nevremena. I temperatura zraka trebala bi se postupno sniziti pa će ona žarka vrućina polako popustiti.

PETAK 4. srpanj 21 0C 35 0C

18 0C 28 0C

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

POSTERI I PLAKATI SVIH FORMATA VIZITKE LETCI BROŠURE KATALOZI BLOKOVI KUVERTE ETIKETE MAJICE REKLAMNE CERADE ROLL UP-OVI...

Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina

Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku

Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list

Mali Zagorci

Aleksandra Drezga: Psihoterapija za tebe i život kakav želiš knjiga

Psihoterapija za tebe i život kakav želiš nova je knjiga psihoterapeutkinje Aleksandre Saše Drezge koja kroz terapeutske priče, metafore i vježbe vodi čitatelja prema dubljem razumijevanju sebe i svojih emocija te stvarnoj unutarnjoj promjeni. Knjiga je dragocjen alat za sve koji žele osobni rast, emocionalnu jasnoću i svježe uvide u psihoterapijskom radu.

rođeni proteklog tjedna u ob zabok

Djevojčice su rodile:

Sandra Hren

Zagreb

Ana Đurđević Brestovje

Jelena Babić Zaprešić

Petra Podgajski

Zabok

Lana Gajovski

Javorje Prigorje Brdovečko

Tea Presečki Petrovsko

Dječake su rodile: Marina Šuti

Lobor

Tanja Janžek

Sveti Križ Začretje

Antonija Pavlek Mihovljan

Klanjec

Mirjana Keliš

Zlatar

Dorotea Hucika

Kupljenovo

Nikolina Klemar

Marija Bistrica

Kristina Birovčec

Zaprešić

Petra Inkret

Krapina

Karolina Belačić

Krapina

Anastazija Bakran Tkalec

Sesvete Ludbreške

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK kino

04.07. PETAK 20:30 05.07. SUBOTA 20:30

JURSKI SVIJET: PREPOROD

Orginalni naslov: Jurassic World: Rebirth

Žanr: SF, akcija

Režija: Gareth Edwards

Glumci: Scarle Johansson, Rupert Friend

Trajanje: 136'

Cijena ulaznice: 4,50 €

11.07. PETAK 20:30 12.07. SUBOTA 20:30

SUPERMAN

Žanr:SF, akcija

Trajanje: 129'

Režija: James Gunn

Glumci: David Corenswet, Rachel Brosnahan, Nicholas Hoult

Trajanje: 150'

Dobna preporuka: 12+

Cijena ulaznice: 4,50 €

Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati. Ulaznice se mogu iskoristiti unutar 3 tjedna od objave dobitnika.

Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je: VANJA GRAHOVAC, M.J. ZAGORKE 5C, 49210 ZABOK

Dobitnik/ci neka se jave kino.zabok@gmail.com bar 3 dana prije projekcije

trgovina, usluge, proizvodnja ZABOK • K. Š. Gjalskog 4 098 90 55 099 info.signalprint@gmail.com www.signalprint.hr MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK 1094 Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do

Adresa: Ime i prezime: Broj telefona:

Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: DEBORA DROBEC, Naselje Stubički Kamenjak 15, 49240 D.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6,

do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

knjiga

Selby Wynn Schwartz: Poslije Sapfo

Poslije Sapfo priča je o feminizmu i emancipaciji žena; to je priča o modernizmu viđenom kroz objektiv umjetnica, ali i o usponu fašizma. To je pjesma mnoštva glasova koja slavi žene i pionirke prošlosti – i nudi nadu za našu sadašnjost i našu budućnost . Knjiga završava 1928. godinom, kada su Engleskinje dobile pravo glasa i kada je V. Woolf objavila Orlanda: životopis, roman koji propituje povijesnu zadanost rodnih uloga.

Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: MIRELA BARLOVIĆ, TRSTENO 45, 49215 TUHELJ

Knjigu će dobiti poštom

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Nagradni pojam:

Leona Gruden

Knjigu će dobiti poštom

STUBICA

Aleksandra Drezga: Psihoterapija za tebe i život kakav želiš

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME ZA POSJETITELJE: · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 24., 25., 26. i 31. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ 049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

· radno vrijeme za posjetitelje

od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren za posjetitelje: Za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada t 049 376 122

RADNO VRIJEME

utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno

Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Muzej 'Staro selo' kumrovec

049 225 844 cra a ract@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

*zadnji ulaz u muzej je pola sata prije zatvaranja pojedinačne posjetitelje odnosno jedan sat za grupne posjetitelje.

Muzej je zatvoren za posjetitelje za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.

Muzej je otvoren za posjetitelje: Sveta tri kralja, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan državnosti, Tijelovo, Dan antifašističke borbe, Dan pobjede

i domovinske zahvalnosti, Velika Gospa i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Za blagdane i državne praznike muzej je otvoren od 10:00 do 18:00. Etno zbirka Zagorska hiža zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje sveti križ začretje

098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu

Vila Kumrovec kumrovec

Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana

Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira

Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10 49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Muzej je zbog obnove zatvoren za posjetitelje.

Galerija Antuna Augustinčića klanjec

Trg A. Mihanovića 10, 49290 Klanjec Studio Galerije Antuna Augustinčića Ulica dr. Ivana Broza 2, 49290 Klanjec +385 49 550-343 +385 49 550-093 gaa@mhz.hr rezervacije-gaa@mhz.hr

RADNO VRIJEME radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren za posjetitelje: Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.

1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

hrvatskog zagorja

muzeji

KAVALIRI

LIDIJA BAČIĆ

NAGRADNA KRIŽALJKA Dobitnik/ica nagradne križaljke

STJEPAN JURINA TISANIĆ JAREK 25, 49210 ZABOK Nagradni pojam – BLAŽENSTVO

Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.

HOROSKOP

OVAN (21.ožujak - 20. travnja) U tjednu pred vama bit ćete puni novih ideja i zamisli. Na ljubavnom planu pokazat ćete i svoju lošu stranu, nestrpljivost što se drugoj strani neće svidjeti. Zdravlje u redu, a i raspoloženje će vam biti na nivou. SAVJET TJEDNA: Trudite se!

BIK (21.travnja - 21. svibnja) Svi nepromišljeni i nelegalni potezi stići će vam na naplatu. Tjedan će obilovati napetim situacijama, avi biste se trebali početi navikavati na neočekivane obrate. U ljubavi niste našli ravnotežu. Pratit će vas stres, frustracije i napetost. SAVJET TJEDNA: Odvojite vremena za sebe!

BLIZANCI (22. svibnja - 21. lipnja) Bit ćete primjer kako treba funkcionirati na radnom mjestu. Jasno ćete izražavati ono što vam treba. Vezani

Blizanci već su se uhodali u vezi. Zdravlje dobro, osim sitne nervoze koja će brzo proći. SAVJET TJEDNA: Uživajte u svakodnevici!

RAK (22. lipnja - 22. srpnja) Najviše oko posla bit ćete angažirani oni koji se bave trgovinom i uslužnim djelatnostima. Oni koji svoj posao vole radit će ga sa zadovoljstvom. Malo nervoze mogao bi vam donijeti posao. SAVJET TJEDNA: Budite na što više društvenih događanja!

LAV (23. srpnja - 22. kolovoza) Ovog se tjedna vaša dinamika posla povećava. Zbog toga ćete biti stalno napeti i zahtjevni prema kolegama. Imat ćete potrebu kontrolirati svoju ljubavnu situaciju. Osjećat ćete posljedice umora. SAVJET TJEDNA: Ne poduzimajte ništa na svoju ruku!

DJEVICA (23 kolovoza - 22. rujna) Postali ste jako zreli i to će znati prepoznati vaši nadređeni. Smiješi vam se jedno poslovno putovanje. S partnerom ćete komunicirati smireno. Birat ćete riječi i biti prava podrška voljenoj osobi. Većinu novog tjedna osjećat ćete se poprilično dobro. SAVJET TJEDNA: Birajte riječi!

VAGA (23. rujna - 22. listopada) Na poslu ćete stalno širiti mrežu kontakata i prilično dobro se snalaziti koristeći svoje znanje. Morate partneru dati veći osjećaj sigurnosti i tek tada ćete biti na pravom putu da poboljšate svoju ljubavnu vezu. Bit ćete malo neraspoloženi. SAVJET TJEDNA: Sjetite se svojih najboljih osobina i koristite ih!

ŠKORPION (23. listopada - 21. studenoga) Na radnom mjestu potrošit ćete većinu svoje energije i ostatak dana biti poprilično mrzovoljni. Pripremite se na rad od jutra do sutra. U ljubavi ćete svoje impulse morati više kontrolirati. Morate se odmoriti i opustiti, radi svojeg zdravlja. SAVJET TJEDNA: Isplanirajte si dan, da ne budete stalno u žurbi!

STRIJELAC (22. studenoga - 21. prosinca) Na poslu ćete se snalaziti i više nego dobro. Čekaju vas novi izazovi, iskustva i ideje. Ovo je tjedan velikih ljubavnih akcija. Odlično ćete se slagati s partnerom, a posebno u izlascima. Zdravstvenih problema za Strijelce neće biti. SAVJET TJEDNA: Vjerujte sebi!

JARAC (22. prosinca - 20. siječnja) Vas će ovaj tjedan na poslu isticati kao primjer radišnog i vrijednog zaposlenika. Veze će učvrstiti, a oni slobodni s više hrabrosti pristupit će svojoj simpatiji. Moguća viroza. SAVJET TJEDNA: Odmaknite se od onih koji loše utječu na vas!

VODENJAK (21. siječnja -18.veljače) Moguće je da napredujete u poslu, zahvaljujući vašoj upornosti, a i ponekoj vezi koju ste stvorili u prošlosti. Bit ćete na meti kritika svog partnera. Potrebno vam je više strpljenja i pažnje. SAVJET TJEDNA: Budite spremni na izazove!

RIBE (19.veljače - 20.ožujka) Okolnosti na poslu ići će vam na ruku. Voljena osoba podržat će vas u svemu. Samci će biti potpuno otvoreni za ljubav. Nikakvih loših zdravstvenih utjecaja nema na vidiku. SAVJET TJEDNA: Oprezno u vožnji!

ULAZ SLOBODAN

SATIRE NEWS

Mladi zagorski dizajner postao je hit među građevinskim radnicima sa stilom

Zagorski

dizajner, koji nije mogao

pronaći posao u struci pa je zbog toga počeo raditi kao građevinar, osmislio je ljetnu zaštitnu obuću:

'Moje japanke

z

kapicom su hit!'

Mladi zagorski dizajner, Neven Romec, godinama nakon nezavršenog fakulteta nije mogao pronaći posao u struci. Stoga se nakon nekoliko godina ne traženja posla, na nagovor oca, zaposlio kao pomoćni radnik u građevini te vrlo brzo napredovao do funkcije pomoćnog bageriste. Kako nam je ispričao, iako je radio na gradilištu, u glavi je bio za crtaćim stolom i, dok bi lopatom pomagao bageru, osmišljavao je razne kreacije.

Letvom do ideje

No, te su kreacije, kaže, ostajale samo u njegovoj glavi kao ideja. Sve dok nije došlo ljeto. - Bil je jake vruči ljetni dan i meni su se nokti na noga skuhali vu onim radničkim šlapama. Onda sem se izul i obul japanke. Gazda je na me kričal da bum ostal bez prste na gradilištu pa da bu on moral platiti kaznu. Malo me je, pri tom, bubnul z letvom po kacigi i ja sem došel na ideju. Već istu večer sem imel praktički gotov proizvod kojeg sem jednostavno nazval 'japanke z kapicom'. I drugi dan sem po osmesima radosti mojih kolega videl da je to to. Da su moje japanke s kapicom hit. Poslal sem svoj dizajn u par firmi koje proizvodiju zaštitnu obuću pa bume videli. Verujem da bu uskoro počela serijska proizvodnja –najavio je Neven. Bez komentara U trenutku našeg razgovora, uz ranojutarnju kavu prije odlaska na posao, u istom su se kafiću okupili i njegove kolege, kao i vlasnik male građevinske tvrtke za koju Neven radi. No, oni nisu željeli podijeliti s nama svoje impresije Nevenovim japankama. - To mu je sve od toga vraga smrdljivoga kojega puši non stop – tek je kratko, onako usput, promrmljao jedan od Nevenovih kolega.

„Bil je jake vruči ljetni dan i meni su se nokti na noga skuhali vu onim radničkim šlapama. Onda sem se izul i obul japanke. Gazda je na me kričal da bum ostal bez prste na gradilištu pa da bu on moral platiti kaznu. Malo me je, pri tom, bubnul z letvom po kacigi i ja sem došel na ideju“

signal.print.zabok TISAK NA SVE MATERIJALE

• katalozi • blokovi • kuverte • naljepnice i etikete

• fascikli • memorandumi • roll up-ovi (pingvini)

• reklamne cerade • oslikavanje automobila i izloga • promotivni program • personalizirani rokovnici • personalizirani kalendari

• personalizirane poklon vrećice • upaljači • kemijske olovke • color tisak na majice

SRPANJ UTORAK, 01.07. Aron; Šimun; Zvjezdana SRIJEDA, 02.07. Oton; Martinijan; Višnja ČETVRTAK, 03.07. Toma, apostol; Tomislav PETAK, 04.07. Elizabeta Portugalska; Elza SUBOTA, 05.07. ĆIRIL I METOD; Antun M. Z. NEDJELJA, 06.07. 14. KROZ GOD. Marija Gore i;Bogomila PONEDJELJAK, 07.07. Klaudije; Vilibald, Vilko

Sretan imendan, Zvjezdana! Zvjezdana je ime izvedeno od riječi “zvijezda”. Prvo što pada na pamet kad tumačimo ime Zvjezdana je da ime simbolizira osobu koja je obasjana zvijezdama, uzvišena kao zvijezda, raskošna i sjajna. Ne kaže se badava “rođen ili rođena pod sretnom zvijezdom”.

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

jeste li znali?

...da je Marilyn Monroe imala šest nožnih prstiju? ...da je najmlađi Papa imao 11 godina?

...da je ”Ebenezer Place” u škotskom gradu Wicku najkraća ulica na svijetu, duga samo dva metra?

autobusni kolodvor u zaboku

MISE MARIJA BISTRICA Radni dan 10.30 i 18 sati Subota 11 i 18 sati Nedjelja 7.30, 9, 11 i 16 sati

nezavisni regionalni portal