zagorskilist
aktualno
broj 256 / 12.09.2008.
7
PRIOPĆENJE
DESNI KORNER
Umjesto kruha još malo igara
N
AKROMION: Cjenik javan i dostupan svima KRAPINSKE TOPLICE
S
pecijalna bolnica za ortopediju i traumatologiju Akromion javno je objavila svoj cjenik usluga kako bi svim pacijentima omogućila jasan uvid u sve troškove liječenja. Akromion se time svrstao među rijetke bolnice u zemlji i inozemstvu čije su cijene svima i uvijek dostupne, a može ga se dobiti u bolnici i na web stranici www.akromion. hr. Prof. dr. sc Miroslav Hašpl, specijalist ortoped i predsjednik Upravnog vijeća bolnice, rekao je: „Iako je objavljivanje cjenika rijetkost među bolnicama, Akromion je i u ovome slučaju odlučio biti drugačiji i predvoditi u kvaliteti poslovanja i liječenja. Našim pacijentima želimo pružiti što bolju uslugu, ali ih i unaprijed informairati o svim troškovima, kako ni u jednom trenutku ne bi bilo zablude oko cijena i kako bi se izbjegla svaka mogućnost skrivenih troškova. Vjerujem da će to pacijenti cijeniti.“ Prof. dr. sc. Nikola Čičak, spe-
cijalist ortoped i zamjenik ravnatelja bolnice Akromion, izjavio je: “Cilj nam je u Akromionu liječiti i pacijente koji dolaze izvan Hrvatske, jer se glas o kvaliteti naše usluge već proširio izvan granica zemlje. Cjenik je prvi korak u tom smjeru i može pokazati koliko smo konkurentni. Ako se uspoređujemo s cijenama u inozemstvu, naše su manje za 30 do čak 50 posto. Kvalitetna i povoljna zdravstvena usluga sigurno će postati jak hrvatski izvozni proizvod, a Akromion u tome želi značajno sudjelovati.“
FilozofijaAkromiona - operacija bez boli, minimalan gubitak krvi
Tim vodećih hrvatskih ortopeda koji je osnovao Akromion drži se filozofije smanjivanja svake nelagode prilikom liječenja, jer nitko ne voli bol, krv i gladovanje uoči operacije. Kako bi pacijentima operacija i oporavak bili što ugodniji, stručni tim bolnice Akromion brine se da su potrošnja krvi za vrijeme operacije kod ugradnje umjetnih zglo-
bova, bol za vrijeme i nakon operacije te glad prije operacije svedeni na minimum. Cilj je svaki zahvat učiniti što manjom invazijom na organizam, kako bi pacijent imao najmanju moguću traumu i mogao što ranije izići iz bolnice. U značajnom broju zahvata, pacijenti iz Akromiona odlaze isti dan kad su došli.
O Akromionu
Otvorena u travnju 2008. godine u Krapinskim Toplicama, bolnica Akromion je najveća privatna bolnica takve vrste u Hrvatskoj i jedna od vodećih u Europi. U ovom trenutku zapošljava 39 ljudi, a u njezinu rekonstrukciju i uređenje uloženo je više od 40 milijuna kuna uz pomoć Quaestus fonda. Bolnica Akromion sadrži tri operacijske sale s najmodernijom medicinskom opremom i svojim pacijentima nudi vrhunski smještaj. Predvođena je timom četvero vrhunskih ortopeda - prof. dr. Miroslavom Hašplom, prof. dr. Nikolom Čičkom, dr. Denisom Tršekom te dr. Hrvojem Klobučarom.
PRIOPĆENJE
Zabočki HDZ i dalje protiv prodaje zabočkog udjela u Zagorskom metalcu T
emeljem najavljene prodaje poslovnog udjela Grada Zaboka u tvrtki Zagorski metalac d.o.o. za distribuciju plina i proizvodnju metalnih konstrukcija, HDZ Grada Zaboka sa žaljenjem konstatira da se nisu uvažili prijedlozi koje smo uputili 14. srpnja 2008. godine Gradskom vijeću, gdje smo pozvali da se ne ide u prodaju najvrednijeg gradskog poduzeća. Istim smo prijedlozima pozivali zabočku gradsku vlast da ne žuri s prodajom i da se pokrene šira rasprava uz konzultaciju struke, kako bi se mogla donijeti najbolja rješenja u interesu Zaboka i svih njegovih stanovnika. Gradski odbor HDZ-a Zaboka opetovano podsjeća Gradsko vijeće i širu javnost da smo i više od dvije i pol
godine upozoravali na oprez prigodom sklapanja ugovora o prodaji udjela Grada u „Zagorskom metalcu“, a HDZ je predlagao umjesto prodaje udjela da Grad otkupi većinski udio u Zagorskom metalcu, što smatramo da je najbolje rješenje sa strane interesa Zaboka i svih njegovih stanovnika. HDZ-a Zaboka je takav stav zastupao i na tri sastanka međustranačkog vijeća Zaboka, održanog početkom godine. Nakon navedenih sastanaka međustranačkog vijeća najavljen je i zaključni sastanak međustranačkog vijeća, gdje se je trebalo analizirati sve aspekte oko udjela Zaboka u Zagorskom metalcu, no isti sastanak nije održan. Budući da je „Zagorski metalac“ tvrtka od vitalnog značaja za Zabok, pozivali smo gradsku
vlast na razboritost danas, a i u doglednoj budućnosti, kada će se donositi i druge odluke od vitalnog značaja za funkcioniranje grada. Mi u HDZ-u prije donošenja ovakovih odluka pozivamo na dogovor, slogu te donošenje odluka u interesu svih Zabočana. Prije predstojeće sjednice Gradskog vijeća pozivamo ponovno sve gradske vijećnike da ne dižu svoje ruke za prodaju onog najvrednijeg što su mnogi Zabočani stvarali desetljećima - udjela u tvrtki Zagorski metalac. Podsjećamo isto tako da smo pozivali gradsku vlast da provede širu javnu i argumentiranu stručnu raspravu, uz najvažniji preduvjet da se realno procijeni sadašnja tržišna vrijednost udjela Grada Zaboka u Zagorskom metal-
cu, gdje sa žaljenjem konstatiramo da isto nije učinjeno. HDZ Zaboka je mišljenja da se bez prethodno zadovoljenih preduvjeta ne mogu donositi najkvalitetnije odluke koje bi trebale biti vođene interesom grada i njegovih stanovnika. Pitanja koja stanovnike Zaboka zanimaju na kraju su da li gradska vlast u Zaboku po hitnom postupku prodaje udio Grada u Zagorskom metalcu samo radi financiranja predstojeće predizborne kampanje i zašto je prodajna cijena daleko manja od one tržišne, dok cijene svih energenata pa tako i plina svakodnevno rastu? Predsjednik GOHDZ-a: Mr.sc. Rajko Fureš, dr.med. Tajnik GOHDZ-a: Damir Valec
ema dvojbe da u današnjem vremenu ključ u stvaranju mišljenja o svemu leži u rukama medija. Bjesomučna utrka za profitom u kojoj se snalaze samo najotporniji mediji, dok mnogi relevantni nestaju s javne scene, dovodi do toga da politiku medijskih kuća sve više vode vlasnici i šefovi komercijala, umjesto urednika politike, gospodarstva ili kulture. Iako mnogi ovakve odnose ne žele priznati, činjenica da u Hrvatskoj ne postoji ni jedan tiskani mediji koji može živjeti od svoje naklade, daje za pravo svakome da si postavi pitanje: Tko zapravo stoji iza politike neke od medijskih kuća ? Koja korporacija, koja politička stranka, koja lobistička skupina ili utjecajni pojedinac? Jasno je da je u takvom okruženju nemoguće odgajati etične i profesionalne novinare koji bi u određenom vremenu, kontekstu i prostoru progovarali o temama koje su stvarno relevantne. Izvrstan primjer koji ide u prilog navedenoj tezi jest totalno deplasirana i umjetno proizvedena medijska trakavica o potencijalnim kandidatima za budućeg predsjednika RH. Koliko znamo, RH ima predsjednika. Iako se s istim ne slažemo u većini njegovih političkih poteza i ocjena on još uvijek ima ispred sebe dovoljno mandata u kojemu, ako ništa drugo, može pokušati barem ispraviti niz pogrešaka koje je učinio. Budući da nas i njegovi liječnici uvjeravaju u njegovo besprijekorno zdravstveno stanje, nema nikakve potrebe (u vremenskom smislu) licitirati s nebrojnim kandidatima. S druge strane, osim što je ova tema u kontekstu ustavnih rokova potpuno deplasirana, i što nas u međuvremenu, barem što se razvoPiše: Žarko Tušek ja Hrvatske tiče, (zarko.tusek@gmail.com) čekaju puno važniji lokalni izbori, ona je isto tako deplasirana u svakom sadržajnom pogledu. Ako se već preuranjeno debatira o mogućim budućim predsjedničkim kandidatima kao i o tome koga će podržati ili čak nominirati aktualni predsjednik (kao da se umjesto o razvijenoj demokraciji radi o srednjevjekovnom feudu u kojemu se oko odra vlastelina sakupljaju sinovi i ostala rodbina očekujući poput lešinara čije će ime umirući izgovoriti prije izdisaja), to ne znači da i ta tema mora biti producirana bez ikakve glave i repa. Naime, s niti jednim medijski nominiranim kandidatom (Nadanom Vidoševićem, Zoranom Primorcem, Miroslavom Tuđmanom, Jadrankom Kosor, Ivom Bancem, Draženom Budišom, Andrijom Hebrangom, Zlatkom Komadinom, Zoranom Milanovićem, Milanom Bandićem, Ratkom Čačićem, Ivom Sanaderom…) nije se uopće ni pokušalo razgovarati o stvarima koje će u budućnosti biti relevantne kod izbora novog predsjednika. Jasno je da onaj dio spomenutih kandidata, koji u ovom trenutku o toj temi ionako ne žele razgovarati bez pokrića političke opcije koju zastupaju, nema što puno za reći, ali dio nominiranih možda bi nam mogao odgovoriti na pitanja o tome u kakvoj društveno – političkoj ulozi vidi budućeg predsjednika, smatra li politiku aktualnog predsjednika nečim što namjerava slijediti i sam, kakva bi bila njegova eventualna politika prema bilo kakvoj relevantnoj temi, da li je spreman ovlasti koje bi eventualno i bile kompatibilne s ovlastima Vlade RH podrediti politici Vlade koja je najpozvanija precizirati koji su to stvarni unutarnje i vanjsko politički interesi naše zemlje, da li se obvezuje na spremnost smanjenja ustavnih ovlasti koje trenutno ima predsjednik države itd. Radi se, naime, o nizu detalja koji su presudni za budući razvoj hrvatske demokracije te njezinih ključnih institucija vlasti, a koji su se pojavljivali kao problem u aktualnom ustavno – pravno uređenju, kako za vrijeme pokojnog premijera Račana (kada zbog njegovo sukoba s predsjednikom Mesićem željena ustavna reforma nije realizirana do kraja) tako i za vrijeme aktualnog premijera Sanadera (u kojem je također bilo niz razmimoilaženja na relaciji predsjednik – predsjednik Vlade). Činjenica da ova pitanja nitko ne postavlja, a ona su, kao što smo već spomenuli, presudna za razvoj hrvatskih institucija, govori o poraznom stanju u našim medijima. Ovakvo zatupljivanje hrvatskih građana, motivirano privatnim interesima dijela kandidata povezanih s urednicima i vlasnicima određenih medija, samo doprinosi srozavanju novinarske struke, ali i ugleda političara. Nažalost, stigma pada i na one koji to ne zaslužuju.