Issuu on Google+

VirskiLIST

MAGAZIN ZA PROMIDŽBU OTOKA VIRA BROJ 22 CIJENA 10 KN GODINA IV. KOLOVOZ 2011.

Tema broja

Legalizacija bespravne gradnje Intervju

Arhitektica Dragica Knežević

Stav Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Kako do građevinskih dozvola? Novi Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama


SADRŽAJ

6

10

TEMA BROJA

INTERVJU

KAKO LEGALIZIRATI BESPRAVNE OBJEKTE?

DRAGICA KNEŽEVIΔ

Kontroverze i tumaËenja novog Zakona o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama

Arhitektica govori kako neÊe biti novih prilika za one koji na vrijeme ne legaliziraju svoje objekte

U Galeriji “Virski list” VIRSKI PRIZORI

4

JADRANSKE IGRE & VIRSKO LJETO

28

Aktivnosti opÊinske tvrtke “Vodovod-Vir” PRED PO»ETAK NOVIH RADOVA

15

DVANAEST VATRENIH

29

PRVE VIRSKE RAZGLEDNICE

22

“MORNAR” IZVUKAO REMI

29

TAJNA POVIJEST VIRA

24

MA–ARSKI POLICAJCI NA VIRU

29

VIRSKI DOGA–AJI

26

OPΔINSKA VIJEΔA

30

2


I-VIII

17

SPORT

BAŠTINA

ME–UNARODNI BOΔARSKI TURNIR

KAŠTELINA U SREDIŠTU POVIJESTI VIRA

Oproštaj virske boÊarske legende Ive BašiÊa i pobjeda slovenskog prvaka na meunarodnom turniru

MletaËka utvrda kao centralno mjesto virskog identiteta; pregled od Liburna do suvremenog doba

OPRO©TAJ IVE BA©IΔA

II

POBJEDA SLOVENACA

III

JUBILARAC OPRAVDAO O»EKIVANjA

IV

ZLATO ZA DOMINIKA VU»ETIΔA

VI

VirskiLIST Najpovoljniji

oglasni prostor SPEKTAKL ZA PAMΔENJE

veÊ od 200 kuna

VIII Kontakt virski.list@gmail.com 098 18-15-211

3


Virski PRIZORI

BALKÛN NA TOROVIMA


Ovu je staru kuću Bašića iz Torova nagrizlo sa svih strana; pituru je odnija vitar, zaruzinali su i držači škura, i cili je balkûn ka’ davno odmotana tunja. I kantinele su se skrile iza vrimena, al’ sve opet nekako stoji i prkosi vrimenu i buri. Foto: Kažimir Škrbić, Galerija Virski list


TEMA BROJA Kontroverze i tumaËenja novog Zakona o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama

KAKO LEGALIZIRATI NEZAKONITO IZGRAENE OBJEKTE? U legalan prostor ukljuËit Êe se nezakonito izgraeni objekti protivno postojeÊem prostornom planu, a ukljuËit Êe se i nezakonito izgraene zgrade iskljuËivo stambene namjene, poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva u zaπtiÊenom obalnom podruËju mora u pojasu od 70 metara, kaæe novi Zakon

K

ada bi postojeÊa dva sluæbenika Upravnog odjela za prostorno graenje Zadarske æupanije zaduæena za otok Vir puno radno vrijeme i u okviru mjeseËnih normi radila samo na nerijeπenim sluËajevima Vira od 2004. godine, trebale bi im 34 godine kako bi okonËali cijelu priËu oko bespravne gradnje i podnoπenja zahtjeva za legalizaciju objekata. Ova anegdotalna matematika problem je za sve: same djelatnike Odjela koji bi cijelu profesionalnu karijeru morali posvetiti virskim sluËajevima; vlasnike objekata koji Êe prije doËekati duboku starost nego graevinske dozvole, a na kraju, i za samu OpÊinu Vir koja joπ uvijek pati zbog jednom stvorenog i teπko iskorjenjivog imidæa svojevrsnog bermudskog trokuta crne gradnje.

Od 10. kolovoza 2011. godine na snagu je stupio novi zakon o gradnji, odnosno Zakon o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama koji je u startu, odnosno od Ëitanja prvog prijedloga, izazvao brojne rasprave i kontroverze. HoÊe li u konaËnici i kako pomoÊi svim vlasnicima nezakonito izgraenih zgrada ili objekata, odnosno hoÊe li u obliku u kakvom je sada uspjeti u svom naumu ∑ legalizaciji πto je moguÊe veÊeg broja objekata ∑ teπko je reÊi. Iako ga mnogi dræe znatno liberalnijim po pitanju gradnje na crno od prijaπnjeg zakona, takoer ostaje za vidjeti kako Êe se provoditi u praktiËnom smislu.

Viπedesetljetni nered dovesti u red Neki ga u duhu (pre)πiroko shvaÊene liberalizacije crne gradnje nazivaju politiËkim i predizbornim zakonom, neki ga vide kao nuænost usklaivanja s propisima u EU; mnogima je nejasna njegova praktiËna izvedivost, dok Branko BaËiÊ, novi ministar zaπtite okoliπa, prostornog ureenja i graditeljstva, prije svega istiËe njegovu nuænost i funkcionalnost.

6

“VeÊina danaπnjih nezakonitih zgrada graena je izmeu sedamdesetih i devedesetih i ima sve prikljuËke: struju, vodu, kanalizaciju, telefon, a ljudi godinama plaÊaju sve reæije. Uostalom, 2002. godine tadaπnja je Vlada donijela Zakon kojim se bespravno izgraenim objektima omoguÊava prikljuËak na infrastrukturu. S ratom je doπao i drugi problem ∑ oni kojima su kuÊe bile oπteÊene dobili su od dræave sredstva za obnovu i na taj naËin zapravo legalizirali svoj status. Oni koji su ostali neoπteÊeni, ostali su i nelegalni. To je paradoks koji danas ispravljamo… Prevelik je broj takvih nelogiËnosti koje dræava mora rijeπiti. Ukratko, mi moramo viπedesetljetni nered u prostoru dovesti u red, a ovo je najbolji naËin”, kazao je u dnevnom tisku objaπnjavajuÊi razloge usvajanja Zakona o postupanju s bespravno sagraenim objektima. Ono πto je Sabor proglasio vaæeÊim, politiËka oporba interpretirala je ∑ opasnim. Ne bez argumenata: ono πto su jedni mukom gradili na legalan naËin poπtivajuÊi proceduru i propise RH, drugi su izigravali i sada im dræava, za nagradu,


TEMA BROJA

Novim Zakonom omoguĂŠit ĂŠe se legalizacija objekata unutar obalnog pojasa od 70 metara

7


TEMA BROJA joπ nudi moguÊnost legalizacije. Naravno, ne treba spomenutu “nagradu” shvatiti doslovno; ona Êe u konaËnici biti naknada ili kazna isplativa u kunama, dobrodoπao iznos za dræavni i budæet lokalne samouprave. Oporba ponovno kaæe: Da, ali u populistiËkoj kombinaciji politiËkog koktela za punjenje budæeta u izbornoj godini te zakona koji podilazi bezakonju i πpekulacijama. U tom kontekstu, logiËno je kako djelatnici iz Odjela prostornog graenja ne æele sluæbeno komentirati pune moguÊnosti i svrhu Zakona dok od nadleænog ministarstva ne dobiju odreena uputstva oko njegove primjene. Ista je stvar i s velikom veÊinom arhitekata i ostalih iz graevne struke; Ëeka se dodatno pojaπnjenje iz ministarstva, a potom i Uredba o naknadi za zadræavanje nezakonito izgraenih zgrada u prostoru koju je Vlada Republike Hrvatske duæna donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja Zakona na snagu. Dakle, do 10. rujna 2011. Isto tako, jedinice lokalne samouprave su u obvezi donijeti propisane svoje odluke radi primjene navedenog Zakona.

UkljuËenje u zakon i gospodarstvo Ako se vratimo korak unatrag na prijaπnji zakon, njegov problem pojednostavljeno bi se mogao svesti na nemoguÊnost da se u nekom razumnom ili za sve sudionike postupka ∑ prihvatljivom roku ∑ rijeπe sluËajevi oko legalizacije. Naravno, govorimo o virskom sluËaju, jer su brojni sluËajevi zahtjeva za legalizacijom proπli normalno kroz postojeÊe procedure i Prostorne planove. Virska je situacija, kako smo veÊ ilustrirali brojem godina potrebnih za obradom svih sluËajeva, posebna priËa. U ovom trenutku Upravni odjel za prostorno graenje Zadarske æupanije sa svojom zadarskom adresom ima 4,395 nerijeπenih sluËajeva s Vira za razdoblje od 2004. do 2007. godine, a ako tomu pribrojimo i 139 novih nerijeπenih sluËajeva s podnesenim zahtjevima za legalizacijom do 30. lipnja ove godine ∑ Ëak 4,534 sluËajeva, ili 3 posto u odnosu na cijelu Hrvatsku ∑ Ëeka na rjeπenje. RijeË je, prije svega, o ogromnoj brojci i koncentraciji bespravne gradnje na relativno malom podruËju i, drugo, Ëinjenici kako postojeÊim Prostornim planom nije akceptirano njihovo stvarno stanje. Primjerice, neki plan kaæe kako objekt mora od ceste biti udaljen 5 metara, dok je istovremeno gotovo 80 posto objekata u virskom sluËaju na udaljenosti od jedva 2 metra.

NESLAVNI REKORDER

K

ada je u pitanju Zadarska æupanija, Vir je πampion u svim kategorijama ∑ najviπe primljenih zahtjeva za legalizacijom, najviπe rijeπenih zahtjeva, najviπe nerijeπenih sluËajeva, itd. Od 2004. godine do 2007. s Vira je prema Upravnom odjelu za prostorno graenje Zadarske æupanije upuÊeno 8,956 zahtjeva, od kojih je 4,561 rijeπeno do 30. lipnja 2011. godine. U meuvremenu je od 1. sijeËnja 2008.godine do spomenutog 30. lipnja zaprimljeno novih 893 zahtjeva od kojih je uspjeπno okonËano 754. Sve skupa, 9,849 zahtjeva prema æupanijskom odjelu upuÊeno je s Vira od kojih je ukupno rijeπeno 5,315, ili 53,9 posto. Nerijeπenih je 4,534. Radi usporedbe, broj ukupno zaprimljenih upravnih predmeta za cijelu Æupaniju u 2011. godini ukljuËujuÊi Zadar iznosi 1,276, ili 2,366 za 2010. godinu. Broj ukupno zaprimljenih predmeta za te dvije godine za cijelu Æupaniju joπ uvijek ne premaπuje nerijeπene virske sluËajeve, a da ukupne zahtjeve s Vira i ne spominjemo.

8

Po prijaπnjem zakonu legalizacija takvih objekata nije bila moguÊa. ©to doslovno kaæe novi Zakon? U Osnovnim uvjetima za ozakonjenje zgrada u Ëlanku 4. stavku 3., piπe: “Na nezakonito izgraenoj zgradi izgraenoj protivno planu moæe se protivno prostornom planu, ozakoniti najviπe dvije etaæe od kojih je druga potkrovlje, osim ako odlukom predstavniËkog tijela jedinice lokalne samouprave nije odreen veÊi broj etaæa”, ili “ozakonjuje se i nezakonito izgraena zgrada koja u pogledu namjene, veliËine ili smjeπtaja na Ëestici nije izgraena u skladu s prostornim planom koji vaæi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, ako je njezino ozakonjenje u skladu sa stavkom 3. ovoga Ëlanka (gore spomenut, op.a.), ako ozakonjenje nije iskljuËeno Ëlankom 5. ovoga Zakona, te ako su izdane potvrde javnopravnih tijela i suglasnost stranke propisane ovim Zakonom”. Dakle, u legalan prostor ukljuËit Êe se nezakonito izgraeni objekti, izvan i protivno postojeÊeg prostornog plana, pa Ëak i trokatnice ukoliko jedinica lokalne samouprave kaæe kako je to moguÊe, a ukljuËit Êe se i nezakonito izgraene zgrade iskljuËivo stambene namjene, poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva u zaπtiÊenom obalnom podruËju mora u pojasu od 70 metara, πto objaπnjava Ëlanak 5. Naravno, uz dokaz kako su se objekti na nekoj adresi u tom pojasu koristili u spomenute svrhe prije 21. lipnja 2011. godine. Kako je OpÊina Vir u izradi novog Prostornog plana s javno odræanim raspravama pokazala namjeru kako Êe u πto veÊoj mjeri ukljuËiti maksimalan broj objekata u prostor, Ëini se kako Êe legalizacija u veÊem broju sluËajeva biti moguÊa. U duhu novog Zakona, ministar BaËiÊ ilustrirao je i objasnio namjeru: “Zakon je prije svega socijalan, raen zbog ljudi koji æive u takvim objektima. Ne mislim kako bi bilo razumno sruπiti viπe od 150 tisuÊa objekata. To ne bi bilo gospodarski opravdano. Ne postoji ni politiËka snaga koja bi to mogla provesti. Ruπiti treba samo ono πto se ne moæe legalizirati. S druge strane, kada se legaliziraju, mnogi od tih objekata moÊi Êe se ukljuËiti u gospodarstvo. Na njih Êe se moÊi podiÊi hipoteke, moÊi Êe se koristiti u turistiËke svrhe i sliËno”.

Ima li dovoljno vremena? Ako se kroz citate novog Zakona, objaπnjenja namjere novog ministra BaËiÊa i logiËan interes jedinica lokalne samouprave moæe iπËitati jasna namjera da se πto veÊi broj objekata legalizira i tako ukljuËi u prostor, djelomiËno sporno ostaje pitanje realne moguÊnosti izvoenja takvog postupka u zadanom zakonskom vremenskom roku do konca 2012. godine. Postupak ozakonjenja zgrada za graane isti je, primjerice, kao i za gradnju velikih sustava poput nekog hotela, ili ljeËiliπta “Ninsko blato”, marine “Zlatna luka” u Sukoπanu i sliËno. Prvo, u Postupku ozakonjenja zgrada novog Zakona kaæe se kako se nezakonito izgraena zgrada ozakonjuje donoπenjem rjeπenja o izvedenom stanju, a donosi ga upravno tijelo jedinice podruËne, odnosno lokalne samouprave koje prema posebnom zakonu obavlja poslove izdavanja akata za provoenje dokumenata prostornog ureenja i graenja. Sastavni dio rjeπenja Ëine arhitektonski snimak izvedenog stanja nezakonito izgraene zgrade i geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama, odnosno posebna geodetska podloga. Sve ovo mora biti navedeno i ovjereno potpisom sluæbenika i peËatom nadleænog upravnog tijela, a izvrπno rjeπenje o izvedenom stanju ili rjeπenje o odbijanju dostavlja se i graevinskoj inspekciji. Postupak se pokreÊe na zahtjev stranke; zahtjev se podnosi najkasnije do 31. prosinca 2012. godine, a u sluËaju kaπnjenja ili prekoraËenja roka zahtjev se odbacuje rjeπenjem i, meu ostalim, dostavlja graevinskoj inspekciji. Bitno je istaknuti kako se u prilogu zahtjeva za izdavanje rjeπenja o izvedenom stanju traæi: geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama ovjeren od nadleænog


TEMA BROJA

Ako se kroz citate novog Zakona i namjere ministra BaËiÊa moæe iπËitati jasna namjera da se πto veÊi broj objekata legalizira i tako ukljuËi u prostor, sporno je pitanje realne moguÊnosti izvoenja takvog postupka u zadanom zakonskom vremenskom roku katastarskog ureda kojega je, prema pravilima koja ureuju topografsku izmjeru i katastar, izradila osoba ovlaπtena za obavljanje poslova dræavne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu; potom tri primjerka arhitektonskog snimka koji je izradio ovlaπteni arhitekt; dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaniËke otpornosti i stabilnosti izraenima po ovlaπtenom inæenjeru graevinarstva; uvjerenje policijske uprave ili postaje o mjestu prijavljenog prebivaliπta do 21. lipnja 2011. godine za sluËajeve iz Ëlanka 5., dokaze u svrhu obraËuna naknade za zadræavanje nezakonito izgraene zgrade u prostoru, odnosno izvod iz zemljiπne knjige ili drugi odgovarajuÊi dokaz kako se ima pravo graditi ∑ sudsko rjeπenje, ugovor, suglasnost suvlasnika i dokaz o vremenu graenja. Naravno, samo rjeπenje o izvedenom stanju ne moæe se ni donijeti ukoliko nije plaÊen komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima, odnosno dok nije plaÊen prvi obrok doprinosa u sluËaju obroËne otplate. Uz ove standardne naknade koje je regulirao i prijaπnji Zakon, novi Zakon donosi i naknadu za zadræavanje nezakonito izgraene zgrade u prostoru koju je podnositelj zahtjeva, prije izdavanja rjeπenja, duæan platiti u cijelosti, ili kao prvi obrok naknade u sluËaju obroËne otplate. Sve ovo, jasno, iziskuje odreeno vrijeme potrebno za izradu i prikupljanje dokumentacije, plaÊanje naknada te na kraju podnoπenje zahtjeva.

Uredi s poviπenom temperaturom Evo ponovno malo matematike: ako sluæbenici Upravnog odjela za prostorno graenje Zadarske æupanije u Zadru zaduæeni za virske sluËajeve, imaju normiran rad od 12 upravnih i 15 neupravnih predmeta mjeseËno s rjeπenjem, te ako ih pomnoæimo s brojem radnih dana odnosno mjeseci i podijelimo s ukupnim brojem zahtjeva, dolazimo do brojke spomenute na poËetku teksta ∑ 34 godine za rjeπenjem svih zahtjeva. Dakle, opet smo na problemu koliËine objekata koji Êe se u praksi i po novom Zakonu teπko ili nikako moÊi uskladiti s vremenskim ograniËenjem za podnoπenje zahtjeva do kraja sljedeÊe godine. Pored toga, za ilustraciju cjelokupne virske problematike, evo i ovaj sluËaj: s posljednjim nadzorom ministarstva prema nadleænim odjelima iz oæujka ove godine protumaËeno je kako pristup na glavnu cestu mora biti πirine 5 metara, ili do 3 metra πirine ukoliko nije duæi od 50 metara. Kako su virski pristupi na glavnu cestu uglavnom do 4 metra πirine, zakljuËak je kako se objekti udaljeniji od 50 metara neÊe moÊi legalizirati. ©to i kako Êe ova i brojna druga sporna pitanja, vezana uz legalizaciju nezakonito izgraenih zgrada, u provedbi tretirati novi Zakon ∑ ostaje za vidjeti. Upravni odjeli za prostorno graenje su na Ëekanju s “poviπenom temperaturom”, baπ kao i vlasnici objekata, izraivaËi prostornih planova te lokalna samouprava. Dræava je na potezu.

Ministarstvo zaπtite okoliπa, prostornog ureenja i graditeljstva:

LEGALIZIRAJTE SVOJU BESPRAVNU GRA–EVINU

N

ovi Zakon o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama objavljen je u “Narodnim novinama” broj 90 od 2. kolovoza 2011., te je stupio na snagu osmog dana od dana objave, odnosno 10 kolovoza 2011. godine. Pored toga, Vlada Republike Hrvatske mora donijeti Uredbu o naknadi za zadræavanje nezakonito izgraenih zgrada u prostoru u roku od 30 dana od dana stupanja Zakona na snagu, kao i jedinice lokalne samouprave koje su u obvezi donijeti propisane svoje odluke radi primjene navedenog Zakona. O tomu kako Êe se Zakon provoditi, πto Êe ministarstvo poduzeti i vrijedi li on za zgrade izgraene prije 1968. godine, odgovor smo dobili iz Ministarstva zaπtite okoliπa, prostornog ureenja i graditeljstva, u kojem stoji: “Ministarstvo Êe organizirati niz seminara i predavanja na kojima Êe davati obrazloæenja i smjernice osobama koje Êe i provoditi Zakon. Takoer treba istaknuti i da Êe na brzinu postupanja u bitnom utjecati prethodne struËne pripreme ovlaπtenih arhitekata i inæenjera, zbog Ëega su veÊ nadleæne institucije pokrenule aktivnosti na seriji seminara s ciljem

davanja potrebnih obrazloæenja o primjeni Zakona, a koja Êe zapoËeti u rujnu ove godine. Zakon o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama ne vrijedi za zgrade izgraene prije 1968., jer se sukladno Zakonu o prostornom ureenju i gradnji graevine izgraene do 15. veljaËe 1968. godine smatraju izgraenima na temelju pravomoÊne graevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajuÊeg akta nadleænoga upravnog tijela. Joπ jednom pozivamo graane da se odazovu pozivu i legaliziraju svoju bespravnu graevinu, jer Êe na taj naËin rijeπiti brojne probleme. Naime moÊi Êe se prikljuËiti na komunalne vodne graevine, na elektroenergetsku mreæu i drugu infrastrukturu, kao πto Êe se moÊi za obavljanje djelatnosti u toj zgradi izdati odgovarajuÊe rjeπenje prema posebnom zakonu. I ne manje vaæno, zgrada kojoj je izdano rjeπenje o izvedenom stanju, odnosno dio takve zgrade smatrat Êe se u postupku graevinske inspekcije zgradom za koju je izdan akt za graenje i uporabu, te Êe se postupci inspekcije obustaviti”.

9


INTERVJU Arhitektica

DRAGICA KNEÆEVIΔ

NEΔE BITI NOVE PRILIKE ZA ONE KOJI NE LEGALIZIRAJU OBJEKTE Virani moraju πto ozbiljnije moraju shvatiti novi Zakon i njegovu primjenu. Dakle, moraju provjeriti sve dokumente koje imaju, nadopuniti ih u skladu s novim Zakonom i oblikovati kako bi mogli podnijeti zahtjev za legalizacijom objekta. VeÊ sada je trenutak da se krene s postupkom

K

ada je poËetkom sedamdesetih otiπla studirati u Sarajevo, buduÊoj arhitektici Dragici KneæeviÊ iz baranjskog »eminca bosanska metropola nije bila posebno arhitektonski zanimljiva. Zagreb je, po obiËaju, bio izloæen velikom pritisku studenata arhitekture, a kako je raspoloæivih mjesta za studij bilo malo, Sarajevo se nametnulo kao moguÊi i poæeljni izbor. “Namjera mi je bila vratiti se u Zagreb nakon prve godine. Meutim, nisu mi priznali pola poloæenih ispita iz Sarajeva, a kako sam bila iz siromaπne obitelji i imala studentski kredit, luksuz ponavljanja godine, makar i u bliæem Zagrebu, sebi nisam mogla dopustiti. Tako sam ostala u Sarajevu i zavrπila fakultet u rekordnom roku”, govori 60-godiπnja arhitektica KneæeviÊ. Ono πto se u poËetku Ëinilo kao nuæan izbor, tijekom studiranja je preraslo u profesionalni interes. Sarajevo se pokazalo kao raskoπna arhitektonska lokacija, o Ëemu KneæeviÊ kaæe: “Sarajevo je zanimljiv sklop razliËitih arhitektura i tradicija na jednoj lokaciji. Njegova tradicionalna arhitektura pomalo je orijentalna i specifiËna te veoma lijepa, a s drugim tradicionalnim arhitekturama nenametljivo je i skladno uklopljena u cjelinu s duπom”. Sarajevo danas? Neka druga priËa, i neki drukËiji arhitektonski doæivljaji. Ipak, neπto je ostalo isto. Raja, kao sarajevska specifiËnost. “Odrasla sam na selu, uz πiroku i nepreglednu ravnicu, a u Sarajevu osjetila jednostavnost i pristupaËnost komunikacije s ljudima. Svi su bili raja”, kaæe.

10

Legalizacija gradnje na crno Prvi posao dobila je odmah nakon stjecanja diplome radeÊi na gradiliπtu, da bi nakon toga radila i kao projektant u projektnom birou. S vlastitom tvrtkom “Daing” iz Daruvara na hrvatskom træiπtu posluje 19 godina i, kako s ponosom istiËe ∑ nikad u blokadi, uvijek s redovitim isplatama zaposlenicima i partnerima te posebno ∑ s poslovima na obnovi kuÊa nakon rata. “Kao firma izdigli smo se na obnovi Hrvatske. RijeË je o 5 tisuÊa obnovljenih kuÊa”, kaæe. Prije i poslije toga cijela je profesionalna karijera s izgraenim stambenim i poslovnim objektima u Baranji, druπtvenim Domovima diljem bivπe dræave, a kao mladi arhitekta radila je i na Ëuvenom kosovskom “Zelenom planu”; izgradnji farmi na zapuπtenim lokacijama Kosova na kojima je jugoslavenska vlada htjela pokrenuti æivot. Baranjski industrijski gigant “Belje” isporuËivao je opremu, dok je KneæeviÊ izraivala projekte za farme i tvornice stoËne hrane. “Bilo je to zlatno doba za arhitekturu. Novaca je bilo toliko da se nije mogao potroπiti, a projekata i investicija u tolikom obimu da se svi nisu ni mogli realizirati”. Napokon, nakon rata, KneæeviÊ je krenula kao projektant s vlastitom tvrtkom. Korak po korak, ili “mic po mic” ∑ kako sama kaæe, niknule su obnovljene Crkva Liπane OstroviËke, Crkva u »istoj Velikoj i neke manje crkve; potom osnovna πkola u Daruvaru i trenutno u izvoenju πkola u Viπnjevcima kod Osijeka, uskoro i osnovna πkola u Velikoj Gorici, a tek predstoji zapoËeti posao u Kninu na objektu vrijednom pola milijuna kuna.


INTERVJU

11


INTERVJU Danas je KneæeviÊ posao voenja tvrtke prepustila svom sinu Mladenu KneæeviÊu, a sama djeluje kao prokurator. Vaænije, kao profesionalna osoba u arhitekturi i graevinarstvu pomno prati sva dogaanja oko primjene zakona o gradnji, i joπ vaænije ∑ ima odgovore na pitanja o primjeni novog, kontroverznog Zakona o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama koji Êe, kako je najavljeno, omoguÊiti legalizaciju velikog dijela na crno sagraenih objekata. Drugim rijeËima, od 10. kolovoza kada je stupio na snagu, novi Êe Zakon legalizirati takozvanu “gradnju na crno”. Cilj je objekte ukljuËiti u prostor Novi Zakon pratili ste od njegovih prvih koraka pa do KonaËnog prijedloga Zakona o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama. O kakvom je Zakonu rijeË i otkud Vaπ interes za njegovu primjenu na sluËaju otoka Vira? Ovaj Êe Zakon pokuπati legalizirati nezakonito izgraene objekte na podruËju cijele Hrvatske. Prema obrazloæenju, u konaËnom prijedlogu Zakona stoji kako takvih objekata ima 150 tisuÊa. RijeË je samo o evidentiranim objektima, pa je moguÊe da ih ima i viπe. To je mnogo posla u cijeloj Hrvatskoj za sve tvrtke poput naπe, a ako govorimo o Viru ∑ posla je i previπe. Prema nekim nesluæbenim informacijama, na Viru ima od 3 do 4 tisuÊe takvih objekata, πto je ogroman broj objekata jer je koncentriran na jednom manjem prostoru. U odnosu na cijelu Hrvatsku, otok Vir obuhvaÊa oko 3 posto svih nelegalno izgraenih objekata. SliËan sluËaj imamo i s Rogoznicom i Ninom, dok druga mjesta i gradovi u Hrvatskoj nemaju toliku koncentraciju nezakonito izgraenih objekata. Kako sam s tvrtkom veÊ radila na otoku Viru neke objekte, moæemo i dalje odraivati veliki dio posla jer je interes golem. Moæete li konkretno objasniti zaπto je novi Zakon bolji od prijaπnjeg i πto Êe on donijeti ili znaËiti vlasnicima objekata bez dozvola? Svakako je ovaj Zakon bolji i liberalniji, jer po prethodnom Zakonu imamo sluËajeve da su ljudi predali sve papire te da se kasnije niπta nije dogodilo, odnosno nisu dobili dozvole. Objaπnjenje je jednostavno: nisu bili u okviru graevinskih podruËja ili nisu gradili po uvjetima koji su odreeni Prostornim planovima. Drugim rijeËima, gradili su kako su mislili ili procijenili da im odgovara. Novi Êe Zakon u tom kontekstu legalizirati one koji ne ispunjavaju uvjete po Prostornim planovima i one koji su izvan graevinskih podruËja. Rekla bih kako Êe se 90 posto kuÊa moÊi legalizirati. Dakle, imat Êe potrebne uvjete za dobivanjem graevinske dozvole, a time i moguÊnost prikljuËka na infrastrukturu? Tako je.

Tko neÊe moÊi dobiti graevinsku dozvolu? Oni koji se nalaze na nekim infrastrukturnim pravcima ili buduÊim prometnicama koje su veÊ odreene u Prostornom planu. OpÊenito, bez dozvole Êe ostati i oni koji se nalaze unutar nacionalnih parkova, ili posebnih zemljiπta oznaËenih kao P-2. Ovaj P-2 ili P-1 su oznake za posebno vrijedna zemljiπta prve i druge kategorije. Definirana su kao posebno vrijedna poljoprivredna zemljiπta koje treba saËuvati, a odreena su Prostornim planom. Doduπe, dana je moguÊnost lokalnim zajednicama da nekim odredbama pomognu legalizaciju objekata. Na koji naËin? KuÊe koje su izvan graevinskog podruËja po ovom Zakonu neÊe moÊi biti legalizirane od prizemlja i potkrovlja, ali ako lokalna zajednica kaæe da i trokatnica na tom podruËju moæe ostati ∑ onda Êe ona ostati. Zato je vaæno da lokalne zajednice prouËe svoje podruËje i donesu takve odluke, jer Êe time olakπati onima koji rade dokumentaciju i omoguÊiti da se legaliziraju objekti. Nije cilj ruπiti objekte; cilj je maksimalno ih ukljuËiti u prostor. To je vaæno i za lokalnu zajednicu, jer njezin je cilj pomoÊi ljudima i prikupiti 50 posto sredstava od legalizacije objekata. Tim namjenskim sredstvima moæe izgraditi infrastrukturu i sadræaje koji nedostaju u odreenom prostoru. Govorite kako Êe lokalna samouprava dobiti pola iznosa od naknadi za legalizaciju objekata? Tako je. Zakon kaæe: pola dræavi, pola lokalnoj samoupravi. Nema se vremena O kakvim je naknadama rijeË? To su naknade koje inaËe prate izgradnju; vodni doprinos, komunalni doprinos te jedna nova naknada koja se zove Naknada o uklapanju u prostor. Ne bi smjela naglas reÊi, ali rijeË je o kazni. Po kakvim koeficijentima Êe se obraËunavati, to Êemo tek vidjeti kada dræava donese pravilnik o naplati. Evo πto Zakon kaæe: “Naknada se utvruje prema ocjeni utjecaja nezakonito izgraene zgrade na prostoru i uz primjenu opÊih korektivnih koeficijenata kojima se uzima u obzir odnos prema aktu kojim se odobrava graenje, usklaenosti s Prostornim planom i svrsi graenja te zgrade uz primjenu jediniËnog iznosa za pripadajuÊu poloæajnu zonu u kojoj se nezakonito izgraena zgrada nalazi”. Što to konkretno znaËi? Zaista treba proËitati pet puta da se pohvata smisao. Prvo, smjeπtaj nezakonito izgraene zgrade u odnosu na graevinsko podruËje doslovno znaËi ∑ nalazite li se bliæe i dalje od graevinske zone, a kriterije za udaljenosti propisat Êe dræava. Drugo, odnos iskoriπtenosti Ëestice prema maksimalno dopuπtenoj izgraenosti; do sada je bilo 50, a sada Êe biti 80 posto. ZnaËi,

Cilj s donošenjem novog Zakona nije rušenje, nego maksimalno ukljuËivanje objekta u prostor. Foto: Vivere Otium & Zadarski list

12


INTERVJU

Do kraja sljedeÊe godine, odnosno do 31. prosinca 2012. godine, zahtjevi moraju biti podneseni, ali da bi uopÊe bili u situaciji podnoπenja zahtjeva moraju se prethodno ispuniti svi uvjeti… Ljudi zapravo nemaju vremena i ovo moraju shvatiti najozbiljnije, a bojim se da nisu ni svjesni teæine cijele situacije sada Êe se moÊi ostati u prostoru i sa 80 posto izgraenosti, ali Êe se to morati platiti. Evo, na temelju ovakvih primjera procjenjivat Êe se ukupne naknade za pojedine objekte, a projektanti Êe biti duæni analizirati sve ove elemente i odrediti taj postotak. Ima i jedna dobra vijest: naknada Êe biti korektivna od 50 do 75 posto za one koji imaju kuÊu do 400 kvadrata i dokaæu kako æive u njoj s datumom od 21. lipnja ove godine. Recimo da netko posjeduje kuÊu izvan graevne zone i bez dozvole. Kako Êe legalizirati takav objekt? Prvi postupak je pronaÊi geodetu. Mnogo ljudi je to veÊ radilo i neπto ucrtalo, ali to je samo podatak kako kuÊa zaista postoji. Po novom Zakonu geodeta sada mora i ovjeriti dokument u katastru i to je jedan od dokumenata za podnoπenje zahtjeva. ZnaËi, geodetski elaborat kao prvi dokument. Nakon toga slijedi izrada arhitektonskog projekta u komu mora biti nacrtano i izraËunato koliko kuÊa ima kubika i sliËno, te kao posebni dio elaborata ∑ statiËka sigurnost objekta. Kada se napravi arhitektonski snimak, statiËar dolazi na objekt i vizualno provjerava logiËnost konstrukcije te daje miπljenje. Uz prethodna dva dokumenta, i ovaj je nuæan pri legalizaciji objekta. »etvrta stvar koja se mora napraviti je uvjerenje o prebivaliπtu, a peta dokaz o vlasniπtvu ili gruntovnica. To su dokumenti koji se moraju prikupiti kako bi se podnio zahtjev nadleænoj sluæbi za izdavanje lokacijskih dozvola. U sluËaju Vira, to je Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog ureenja i gradnje Zadarske æupanije. Kada zahtjev doe u taj Odjel, uzevπi u obzir broj sluæbenika i zahtjeva, cijeli Êe postupak iÊi jako sporo jer sluæbenik Odjela mora od komunalnih sluæbi zatraæiti potvrdu kako onaj tko je podnio zahtjev posjeduje kuÊu na Viru. Dakle, pitat Êe virske komunalce: dajte mi potvrdu kako kuÊa ima uvjete za prikljuËak na vodu, ima struju i prometnicu uz kuÊu, jer se ne moæe legalizirati bez javne povrπine. Nakon svega, slijedi novi zahtjev istog djelatnika prema Hrvatskim vodama i komunalnoj sluæbi u lokalnoj samoupravi, a za sve se Ëeka odgovor. E, sada, kada je sve napokon zavrπeno i prikupljeno, dobiva se rjeπenje u kojem se kaæe πto sve morate platiti. Vaæno je reÊi kako prije nego se dobije dozvola, mora se platiti barem

jedan obrok za vodu, komunalije i naknadu koju sam spomenula ranije kao kaznu. U meuvremenu, djelatnik Odjela mora otiÊi na lokaciju i utvrditi je li je sve korektno napravljeno, odnosno odgovara li nacrtima i snimkama. HoÊe li se uvaæiti raniji zahtjevi koji su odraeni, ili Êe se sve morati ponoviti? Po prijaπnjem zakonu nije bilo treÊe naknade, kazne, a nije bilo ni vodnog doprinosa koji je ustanovljen prije godinu-dvije. To znaËi kako se svi pokrenuti postupci moraju nadopunjavati i usklaivati elementima iz novog Zakona. Takoer, isto vrijedi i za arhitektonske projekte koji su po novom Zakonu obuhvatniji i πiri od prijaπnjih. Postoji li krajnji rok do kada Êe se moÊi podnositi zahtjevi usklaeni s novim Zakonom? E, to je vaæno za reÊi. Do kraja sljedeÊe godine, odnosno do 31. prosinca 2012. godine, zahtjevi moraju biti podneseni. Sve ovo neÊe biti lako napraviti i uskladiti pa je situacija zato joπ teæa. Gledajte, zahtjev se mora podnijeti do kraja sljedeÊe godine, ali da bi uopÊe bili u situaciji podnoπenja zahtjeva moraju se prethodno ispuniti svi uvjeti, dakle sve ovo o Ëemu sam govorila. Ljudi zapravo nemaju vremena i ovo moraju shvatiti najozbiljnije, a bojim se da nisu ni svjesni teæine cijele situacije. NeÊe biti drugih prilika Kako to mislite? Pa, mnogi rezoniraju kako Êe se, po naπem obiËaju, Zakon opet mijenjati i prilagoavati te da Êe biti novih prilika. NeÊe ih biti? Ne. Ovaj je Zakon vezan za ulazak u Europsku Uniju. Nema u EU termina “nezakonito izgraena zgrada”. MoguÊe je kako Êe se moæda malo produæiti rok, ali u osnovi novih rjeπenja ili zakona nakon ovoga neÊe biti. ©to Êe biti s vlasnicima objekata koji iz bilo kojeg razloga neÊe podnijeti zahtjev, odnosno πto Êe biti s njihovom imovinom ∑ zemljiπtem i zgradom? NeÊe je moÊi prodati, a neÊe se moÊi ni nasljeivati. Dalje, u Zakonu se kaæe: “graevinske inspekcije nastavit Êe svoj posao”.

Arhitektica KneževiÊ i njezina tvrtka “Daing” projektirali su Crkvu u Lišanima OstroviËkim

13


INTERVJU Na kakav posao mislite ∑ ruπenje? Da, ruπenje. Zakon kaæe kako Êe se nastaviti s Rjeπenjem o uklanjanju nezakonito izgraene zgrade. Ipak, vjerujem kako neÊe biti puno takvih sluËajeva. InaËe, u raspravama koje su bile po pitanju ovog Zakona, struka je bila puno rigidnija jer je traæila legalizaciju samo onih objekata usklaenih s Prostornim planom. Drugim rijeËima, neusklaenoπÊu s Prostornim planom dobiva se odreeni nered u prostoru, pa je struka zapravo traæila puno viπe ruπenja nego πto Êe ih stvarno biti s ovim novim Zakonom. Meutim, ako mene pitate, ruπenje Janku ili Marku uvijek je i ruπenje materijalnih dobara Republike Hrvatske. Postojala su rjeπenja da se neki objekti, koliko je to bilo moguÊe, usklade, ili da se poveÊa broj graevinskih inspektora kako bi se ubrzano snimala situacija na terenu. U sezoni se uvijek mogu angaæirati ljudi na odreeno vrijeme, pa neka idu od kuÊe do kuÊe. Mi smo sve to pustili kako je, i sada imamo ogroman problem. Neće biti objekta bez dozvole Ako rjeπenje problema prethodno nije bilo pitanje struke, zdravog razuma ili æelje za rjeπenjem situacije, πto je onda? Pa, moæda da se prema dræavi povuku novci u periodu kada to najviπe odgovara. Mislite na Vladu RH, politiku i izbore? Moæda. Iako, problem je sada i πiri jer je vezan uz pristupanje Europskoj uniji. Kakav posao moæe napraviti lokalna samouprava u ovom procesu? OpÊina Vir, kao i sve druge lokalne samouprave u Hrvatskoj, po novom Zakonu imaju obavezu u narednih mjesec dana napraviti popis svih takvih kuÊa te imena vlasnika objekata objaviti na svojim mreænim stranicama, te ih stalno podsjeÊati na njihovu obavezu podnoπenja zahtjeva. To je interes i same lokalne samouprave jer Êe participirati s 50 posto u sredstvima od naknada ∑ komunalnih naknada i naknada po posebnim uvjetima. Samo da razjasnimo: istu proceduru moraju proÊi svi; i oni Ëiju su objekti izvan graevinske zone, i oni unutar graevinske zone? Tako je. Po novom Zakonu i njegovoj usklaenosti s propisima EU, ne moæe postojati objekt bez graevinske dozvole. Niti jedan objekt ne moæe biti izgraen bez nje ∑ ni stambeni, ni poljoprivredni, a niti druπtveni. Jedino objektima izgraenima prije 1968. nije potreba nikakva dozvola, a takvih je na Viru malo. Mogu se na prste izbrojiti. Sve drugo morat Êe iÊi u postupak za dobivanjem graevinske dozvole kako bi se objekti legalizirali.

©to je s objektima koji se nalaze unutar pomorskog dobra? Ni oni nemaju graevinsku dozvolu i moguÊnost prikljuËka na komunalnu infrastrukturu? I oni Êe proÊi istu proceduru u sluËaju da lokalna samouprava ima odreene uredbe, ili ih donese, u kojima kaæe kako oni mogu ostati tu gdje jesu. Vir koliko znam ima takve odredbe. Takoer, stambene kuÊe i poljoprivredna gospodarstva moÊi Êe ostati unutar pomorskog dobra. Naravno, s potvrdom o stanovanju do 21. lipnja 2011. godine.

©TO HITNIJE KRENUTI U POSTUPAK

O

sim posebno propisane naknade za svaki pojedini objekt, kolika bi mogla biti ukupna prosjeËna cijena za cijeli postupak legalizacije po novom Zakonu? Geodetski elaborat moæe koπtati, po prilici, do 3 tisuÊe kuna ovisno o veliËini ili potrebi spajanja Ëestica i sliËno. Drugo, arhitektonski projekt do sada je na Viru iznosio 8 eura po bruto kvadratu etaæe. ZnaËi, ako kuÊa ima 100 kvadrata, ona bi po arhitektonskom projektu koπtala 800 eura. Ako ima dvije etaæe

14

i 200 kvadrata, onda je to tisuÊu i 600 eura, itd. Osim cijene, treba naglasiti kako Virani moraju πto ozbiljnije moraju shvatiti ovaj novi Zakon i njegovu primjenu. Dakle, moraju provjeriti sve dokumente koje imaju, nadopuniti ih u skladu s novim Zakonom i oblikovati kako bi mogli podnijeti zahtjev za legalizacijom. VeÊ sada je trenutak da se krene s postupkom, jer sloæenost dokumentacije obimnija je i veÊa od prethodnih postupaka po starom Zakonu. Dakle, πto prije kontaktirati geodete i arhitekte s kojima su radili i krenuti u postupak. To je jedini naËin.


VODOVODNI RADOVI

Vi©e od 20 milijuna kuna za vodovod i kanalizaciju

S

potpisanim ugovorima izmeu dræavne tvrtke “Hrvatske vode” i virske opÊinske “Vodovod-Vir” o financiranju graenja vodnih graevina na podruËju otoka Vira, od kojih je jedan vezan uz gradnju vodovodne, a drugi uz gradnju kanalizacijske mreæe, virskoj vodovodnoj tvrtki transferirat Êe se nepovratna novËana sredstva u iznosu od 15.599.849,00 kuna za radove na kanalizacijskoj infrastrukturi i 5.200.000,00 kuna za izvoenje radova na vodovodnoj mreæi. Ovo je drugi dio sredstava koja “Hrvatske vode” prebacuju virskoj opÊinskoj tvrtki za izvoenje radova na prvoj fazi mjesne vodovodne i kanalizacijske mreæe, koja su dio kreditnih sredstava podignutih od strane dræavne tvrtke po odobrenju Vlade RH. Ukupan iznos tih sredstava je 32.918.895,00 kuna. Prvi dio sredstava u iznosu od 4.319.000,00 kuna prebaËen je tvrtki “Vodovod-Vir” po potpisivanu ugovora u sijeËnju 2011. godine. Sredstva Êe se transferirati izvoaËu radova “Vodoinstalacija” iz Zadra, a treba naglasiti kako su upravo ova sredstva omoguÊila intenziviranje radova na podruËju izgradnje prve faze mjesne vodovodne i kanalizacijske mreæe.

!

VODOVOD-VIR d.o.o. Trg Svetog Jurja bb 23234 Vir Direktor Hrvoje Bašić Mob. 098 94-80-453

Kontakt: 023 362-608 e-pošta: vodovod.vir.d.o.o@zd.t-com.hr

Tajnic Tajn ica Đan a a Pe Peša ša Djel Dj elat atni nik k Mari Ma rin n Be Bego gonj g nja ja

POSJET HRVATSKIH VODA

KOMPLETIRANA TREΔA FAZA

Predstavnici dræavne tvrtke “Hrvatske vode”, vodno-gospodarskog odjela za vodno podruËje dalmatinskih slivova sa sjediπtem u Splitu, boravili su na Viru u posjeti OpÊini Vir i opÊinskoj tvrtki “Vodovod-Vir”. Kroz razgovore je istaknuto kako bi glavni vodoopskrbni pravac za Vir trebao biti gotov do kraja 2011. godine te kako su za sve ove radove osigurana materijalna sredstva. Raspravljalo se i o dinamici radova na mjesnoj vodovodnoj i kanalizacijskoj mreæi uz istaknuto zadovoljstvo postignutim. Nakon radnog sastanka predstavnici splitskog Odjela predvoeni direktorom Anelkom Drnasom obiπli su u pratnji naËelnika OpÊine Vir Kristijana KapoviÊa i direktora tvrtke “Vodovod-Vir” Hrvoja BaπiÊa vodospremu u izgradnji i gradiliπte mjesne kanalizacijske i vodovodne mreæe.

S dokumentom “Potvrda glavnog projekta za igradnju odvodnje fekalnih otpadnih voda otoka Vira ∑ TreÊa faza”, opÊinska tvrtka “Vodovod-Vir” kompletirala je dokumentaciju u sklopu projektiranja vodovodne i kanalizacijske mreæe za spomenutu fazu. TreÊa faza izgradnje vodovodnog i kanalizacijskog sustava otoka Vira obuhvaÊa podruËje Miljkovice i Prezide s ukupnom duæinom kanalizacijskog cjevovoda od 13 kilometara i obuhvatom oko 1, 300 objekata. VeÊ ranije je ishoena dokumentacija za izgradnju vodovodne mreæe, kao i sva dokumentacija potrebna za izgradnju obiju mreæa u drugoj fazi ovog kljuËnog infrastrukturnog virskog projekta. Po projektantskim procjenama ukupni radovi u treÊoj fazi trebali bi koπtati 34,9 milijuna kuna. S poËetkom turistiËke sezone, prekinut je rad na izgradnji prve faze vodovodne i kanalizacijske mreæe, prema planu i u skladu s predvienim rokovima nastavit Êe se na jesen.

PRIPREMA ZA IZGRADNJU PODMORSKOG ISPUSTA Virska opÊinska tvrtka “Vodovod-Vir” i “Monter∑strojarske montaæe” iz Zagreba zakljuËili su Ugovor o izgradnji podmorskog ispusta, te nabavi i montaæi opreme u Crpnu stanicu Centar∑Jug na otoku Viru. Ovim su ugovorom regulirani radovi na izgradnji podmorskog ispusta koji se smjeπta unutar PrivlaËkog zaljeva i to 1,500 metara od obale u predjelu Jadra. Vrijednost radova iznositi Êe neπto viπe od 3 milijuna kuna ukljuËujuÊi PDV. Duæina ispusta s difuzorom iznosi veÊ spomenutih 1,500 metara, a na kopnenom dijelu poËetka ispusta sagradit Êe se crpna stanica. Priprema radova izvrπit Êe se tijekom ljetnog perioda, a glavni graevinski radovi zapoËeti Êe 1. rujna 2011. godine. Zavrπetak radova oËekuje se do kraja godine, Ëime Êe se u potpunosti omoguÊiti stavljanje u funkciju do sada izgraenog dijela kanalizacijske mreæe unutar prve faze izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda otoka Vira.

Poduzeće za proizvodnju i usluge

zaštita betonskih podloga • epoksidni premazi industrijski podovi Kecerini Gornji 1 10 000 Zagreb HRVATSKA

teI +385(01)4637-862 mob +385(098)278-553 mob +385(098)278-570

www.epoksi.hr info@epoksi.hr 15


IVAN pripremni radovi na gradilištu i pražnjenje septiËkih jama

Borisa KrnËeviÊa 78 23234 Vir mob: 098-96-92-163

DOSTAVA PLINA na kuÊnu adresu mob: 098-94-26-815


SPORTSKI pril g

09. 07. 2011. 17 h 00' 00''

Adio, majstore! Prvi meunarodni boÊarski turnir na Viru uz oproštaj Ive BašiÊa 10. jubilarni UdiËarski kup “Sveti Ivan”


SP II RT Meunarodni boÊarski turnir

Smjena generacija na virskom boÊalištu.

Oproπtaj Ive BaπiÊa Tuæan sam zbog oproπtaja, ponosan zbog svih ovih godina, ali i presretan. Niti jedan Klub u Æupaniji nema ovakve uvjete kakve imamo mi na Viru, kazao je slavljenik

S

pijeska virskog boÊaliπta isparavala je toplina. Oko 16 i 30 skupina od pedesetak boÊara, sudionika Prvog virskog meunarodnog boÊarskog turnira, napravila je polukrug i smjestila se na istoËnoj strani igraliπta ispod jarbola sa zastavama, spremno pozirajuÊi za fotografiju. Po zavrπetku snimanja, boÊari su se razmilili oko terase restorana “Kotarina” traæeÊi osvjeæenje. Jednog od njih, zatekli smo pored πanka. “Teπko mi je. Toliko dugo smo zajedno. Sve mi zapinje u grlu”, vidno utuËen kazao je Darko BaπiÊ. Po dobroj boÊarskoj praksi osvjeæio se, odnosno “zagrijao”, pivom. OËi su bile suzne… I nije bio jedini. Zapravo, pridruæio se slavljeniku. “Kad sam prvi put Ëuo da se sprema meunarodni turnir u Ëast moga oproπtaja od boÊanja i Kluba, zaplakao sam”, govori Ive BaπiÊ, dugogodiπnji virski boÊar te pri kraju karijere ∑ kratkotrajno i voditelj BK “Vir”. Proπao je sve, ili gotovo sve, i to od 1985. godine kada mu je prvi predsjednik BK “Vir” Joso Græeta kupio dres s reklamom poljoprivredne zadruge “Iskra”. U meuvremenu, proπlo je mnogo utakmica, putovanja i druæenja. Uspomene i ponos su ostali. “Eh, kada smo Goran Budija, Boris KrnËeviÊ, Veseljko Rukavina, ja i drugi igrali kvalifikacije za Dalmatinsku ligu. To su bili dani

ponosa za virsko boÊanje”, prisjeÊa se BaπiÊ. Tih, sada veÊ davnih godina ”Vir” je slavio naslov prvaka Gradske lige u druπtvu “Veterana”, “Zadra” i “Elektre”, a u splitskim kvalifikacijama pobijedio “Slobodnu plovidbu”, te tako upisao pozivnicu za tadaπnju Dalmatinsku ligu.

Odvaljao je posljednji put ... Meutim, niπta manje ponosa nije ni bilo 9. srpnja, 26 godina kasnije od prvog valjanja za BK “Vir” i na dan kada se 70-godiπnji BaπiÊ oprostio od prijatelja i Kluba. “Tuæan sam zbog oproπtaja, ponosan zbog svih ovih godina, ali i presretan. Niti jedan Klub u Æupaniji nema ovakve uvjete kakve imamo mi na Viru. Hvala predsjedniku Tomislavu BaπiÊu na ovom oproπtaju, hvala OpÊini i naËelniku Kristijanu KapoviÊu zbog dugogodiπnje podrπke Klubu”, zakljuËio je. Trenutak je zaista bio dirljiv. Odvaljao je posljednji put, naπao se u zagrljaju prijatelja i boÊara BK “Vir”, napravio krug oko virskog boÊaliπta i podignute ruke uz pozdrav, napustio pijesak. Oko 17 sati, BaπiÊ je otiπao s boÊaliπta na kojemu je doæivio vrhunac svoje karijere. Zaplakao je, kaæe, prije ovog trenutka samo jednom. I nije to bilo zbog isparavanja topline s pijeska virskog boÊaliπta...


SP III RT

Slovenci najspretniji i najsretniji MomËad koja je ove sezone doslovno za milimetar ispustila boÊarski Final Four Eurolige zadovoljila se na koncu virskim trofejem

K

runa najboljeg pripala je objektivno najboljoj momËadi ∑ slovenskom prvaku “Lokateks Trata” iz ©kofje Loke. MomËad koja je ove sezone doslovno za milimetar ispustila boÊarski Final Four Eurolige zadovoljila se na koncu virskim trofejem. Mala utjeha? Ne bi se reklo; Slovenci su slavili kao da su osvojili Ligu prvaka. “Sretni smo, kako ne bi bili!? U Italiji smo ispustili Final Four za milimetar, ovdje smo pobijedili za milimetar. Vratilo nam se”, govorio je presretni i raspoloæeni Damjan Sofronievski, boÊar slovenskog πampiona. Time je okonËan prvi meunarodni boÊarski turnir u organizaciji BK “Vir” i pod pokroviteljstvom OpÊine Vir. Pobjeda je pripala boÊarima iz ©kofje Loke, drugoplasirani su bili boÊari æupanijskog prvoligaπa “Grgur Ninski” iz Nina, treÊe mjesto osvojio je novi

hrvatski prvoligaπ BK “Ante StarËeviÊ”, dok je posljednje mjesto pripalo æupanijskom ligaπu, domaÊinima iz BK “Vir”. Reklo bi se manje-viπe oËekivano, iako je samo natjecanje bilo protkano uzbuenjima i svi su susreti u parovima i trojkama ponudili neizvjesnost; susreti polufinala i borbe za konaËni raspored okonËane su “pripetavanjem” zbog po jednog poraza i pobjede para i trojke, te je po jedan igraË iz svake momËadi izbijao i valjao na bulin. U prvom polufinalu Ninjani su bili spretniji od Virana, a u drugom Slovenci od ZagrepËana, dok je u finalu “Lokateks Trata” s junakom Sofronievskim bila bolja od Ninjana te, konaËno, ZagrepËani u valjanju na bulin od Virana. Iako je razlika u klasi i na papiru meu momËadima bila oËita, samo natjecanje uz prijateljsku atmosferu i druæenje boÊara ponudilo je punu neizvjesnost i draæ pravih natjecateljskih utakmica.

Adio, majstore!

Poredak

Turnir je prigodnim rijeËima otvorio naËelnik OpÊine Vir Kristijan KapoviÊ, a u zagrljaju s boÊarskim prijateljima i poklonima za sve sudionike zatvorio ga je predsjednik BK “Vir” Tomislav BaπiÊ. Na jednom od njih, prigodnom satu, kratko je pisalo: “Tvoje vrijeme je isteklo”. Ive BaπiÊ oprostio se od boÊanja. Adio, majstore!

1. BK “Lokateks Trata” u sastavu: Mlinar, ©tancer, Tomπe, Sofronievski, BerËiÊ, 2. BK “Grgur Ninski” u sastavu: Δurko, A. MediÊ, I. MediÊ, Magaπ, DikliÊ, ProrokoviÊ, ©tuliÊ. 3. BK “Ante StarËeviÊ” u sastavu: Papak, Boban, BljajiÊ, Kuljiπ, Nimac, KoliÊ, KapetanoviÊ. 4. BK “Vir” u sastavu: T. BaπiÊ, D. BaπiÊ, N. BuπkuliÊ, E. BuπkuliÊ, M. KapoviÊ, T. KapoviÊ, ©. RadoviÊ, LiveriÊ, I. BaπiÊ.

U 16 i 30 turnir je otvorio virski naËelnik KapoviÊ

Gotovo 5 sati kasnije Slovenci su slavili naslov pobjednika


10. udiËarski kup “Sveti Ivan”

J

ubilarni 10. po redu UdiËarski kup “Sveti Ivan” ponudio je, kako i dolikuje jubilarcu, viπe od dosadaπnjih; protekao je u besprijekornoj organizaciji ©RD “Sveti Ivan” Vir, imao je natjecanje sa Ëak 42 natjecatelja i natjecateljki te veÊim dijelom kupa ∑ sjajno vrijeme za udiËarenje. Vidjelo se to i po ulovu ∑ na radost svih sudionika ulovljeno je 46,5 kilograma najrazliËitije ribe koja je po zavrπetku natjecanja zavrπila na stolovima konobe “Spavalica”, vlasnika i predsjednika virskog kluba Antonija TonÊija LiveriÊa. U klupskoj konkurenciji virskog kluba nastupilo je 17 momËadi, te joπ ukupno tri momËadi izvan klupske konkurencije ∑ ©RD “Orada” Pag s jednom i ©RK “Donat” s dvije momËadi.

KUP “SVETI IVAN”

Jubil oËek

Nastup: 17 + 3 momËadi UdiËari: 42 natjecatelja i natjecateljki Ulovljeno: 46,5 kilograma MomËad: Selim Suliman & Radoslav BuπkuliÊ NajveÊi ulov: Oliver AlaburiÊ & Amir ArnautoviÊ Ekipa: Davorka VolareviÊ & Renata SiÊ Najmlai sudionik: Vito LiveriÊ Trofej Fair Play: Zoran Bradica & Igor Harmund

Poredak ©RD “Sveti Ivan” Vir: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.

Selim Suliman & Radoslav BuπkuliÊ (ulov 4450 grama) Aleksandar Peruza & Svetko SuraË (3400) Robert LiveriÊ & Vito LiveriÊ (3300) Davor LiveriÊ & Marinko LiveriÊ (3290) Nediljko »epiÊ & Branimir Begonja (2340) Ljubo Pugartnik & SreÊko Pugartnik (2320) Branko DabiËiÊ & ©ime DabiËiÊ (2280) Branko MaËek & Davor ©ug (1900) Marijan KapoviÊ & Danica RadoviÊ (1500) Milivoj LiveriÊ & Mirko VuËetiÊ (1300) Damir MiπiÊ & Mato BabiÊ (1200) ©ime BrkljaËa & Ismet BoriÊ (1100) Branko GriæiÊ & Mirjana GriæiÊ (1000) Ibro IsiÊ & Marko BarunoviÊ (600) Slaven BabiÊ & Ivan BabiÊ (200) Vojko KapoviÊ & MiÊo Kuman (50) Zoran Bradica & Igor Harmund (0)

Izvan klupske konkurencije: Oliver AlaburiÊ & Amir ArnautoviÊ, ©RD “Orada” Pag (8200) Davorka VolareviÊ & Renata SiÊ, ©RK “Donat I” Zadar (2700) Robert AntiËeviÊ & Joπko Gatara, ©RK “Donat II” Zadar (2500)

LiveriÊ i Gatara procjenjuju težinu ulova

Objava rezultata i pobjednika u konobi “Spavalica”


SP V RT

arac opravdao kivanja

Ma, tko Êe ako neÊe dama?

Pobjednici jubilarnog 10. UdiËaskog kupa


SP VI RT Odræan prvi interni boÊarski turnir ©kole boÊanja BK “Vir”

Dominik VuËetiÊ uzeo zlato

Mamino i tatino zlato! Dominik nakon pobjede trËi ozarenim roditeljima

Tridesetoro najmlaih virskih boÊara odigralo je trosatni turnir prepun uzbuenja i viteπke borbe koji je finalnim susretom odluËen nakon uzastopnih “pripetavanja”

O

svojiti medalju na jednom turniru nije mala stvar, ponoviti to u drugom sportu pravo je dostignuÊe, a usput osvojiti i zlatnu medalju ∑ e, to zasluæuje poseban osvrt. Dominik VuËetiÊ, tako se zove tipo sportivo o kojemu govorimo, uËinio je to u momËadskom natjecanju u nogometu, a ponovio na pojedinaËnom internom boÊarskom turniru BK “Vir” za mlae uzraste. Tako je prva generacija najmlaih boÊara na svom prvom natjecanju u lipnju dobila i ∑ prvog pobjednika. “Je, sretan sam. Osvajao sam u nogometu medalje, ali ovo mi je prva u boÊanju. Nije baπ bilo lako jer je turnir dugo trajao, a u finalu je bilo jako gusto”, kazao nam je Dominik. Drugim rijeËima, finalistica Lana Juko pruæila je æestok otpor Dominiku i tek je nakon niza “pripetavanja” odluËen pobjednik trosatnog i iscrpljujuÊeg turnira koji po uzbuenjima, zahtjevnosti i borbenosti nije zaostajao za seniorskim meËevima. TreÊe mjesto

pripalo je Ivanu KapoviÊu, a Ëetvrto Luki RadoviÊu. Naravno, sva uzbuenja i valjanja na virskom boÊaliπtu revno su pratile poveÊe skupine mama-navijaËica i tata-navijaËa oboruæanima transparentima i grlatom podrπkom. A na samom boÊaliπtu, turnir je organizirao i sudio Elvis BuπkuliÊ, 42-godiπnji profesionalni boÊarski trener, voditelj ©kole boÊanja BK “Vir” i u protekloj sezoni ∑ novo pojaËanje za seniorsku momËad. BuπkuliÊ je roen u australskom Liverpoolu, ali se veÊ kao 5-godiπnjak preselio s roditeljima u Rijeku gdje je, poput oca Marijana koji je dvije godine igrao za BK “Vir”, zavolio boÊanje i igrao za BK “Brajda” i BK “MariniÊi”. U “MariniÊima” je od 2006. godine do dolaska na Vir bio trener svih sekcija. Ovim potezom predsjednika Tomislava BaπiÊa, odnosno angaæmanom BuπkuliÊa, istovremeno je pojaËana konkurencija u momËadi i udaren temelj za ozbiljan i sustavan rad s najmlaima.


SP VII RT

Pobjednici internog boÊarskog turnira s trenerom BuškuliÊem i kolegama u pozadini

©KOLA BOΔANJA ©kolu boÊanja BK “Vir” pohaa 30 mladih Virana, od Ëega 20 djeËaka i 10 djevojËica u dobi od 7 do 10 godina. Evo ih redom sa sluæbene liste BK “Vir”: Luka RadoviÊ, Josip Zver, Lana Juko, Ruæica Soldo, Korina VuËetiÊ, Karla »epiÊ, Adem VelagiÊ, Mateo Jurlina, Borna Begonja, Martina VerziÊ, Fabijan VuËetiÊ, Leo KapoviÊ, Matej Bilbija, Ivan KapoviÊ, Nikola Basta, Dominik VuËetiÊ, Karlo Græeta, Josip Græeta, Edina VelagiÊ, Josip BiletiÊ, Adis VelagiÊ, Aldo KapoviÊ, Emina VelagiÊ, Marija Græeta, Stela AndrijeviÊ, Karlo Rukavina, Lara BlaæeviÊ, Vito LiveriÊ, Lovre CvitkuπiÊ i Aldo KapoviÊ.

Žestoke mame-navijaËice vatreno su bodrile male boÊare

Mlade boÊarske snage BK "Vir" nadjaËale su seniore kao zalog za buduÊnost


SP VIII RT

Slika za uspomenu i pamÊenje; više od 400 gledatelja na turniru

Spektakl za pamÊenje

D

atum je bio za pamÊenje iz viπe razloga; tog 9. srpnja 2011. godine odræao se Prvi meunarodni boÊarski turnir na Viru, od boÊanja se oprostio dugogodiπnji virski boÊar Ive BaπiÊ, a na simboliËan naËin kao da je svoje “zbogom” reklo i virsko boÊaliπte Put Mula. Tribine su bile popunjene kao πipak, a uz rub igraliπta “stajao” je barem dvostruki kapacitet tribina. Sve skupa, viπe od 400 znatiæeljnika i svjedoka sjajne i spektakularne sportske manifestacije. Zadovoljstvo nije krio ni predsjednik Kluba, Tomislav BaπiÊ. “Sjajno, zaista sjajno. Ovaj dan treba zapamtiti”, kazao je. A zapamtit Êe ga, prije svih, slavljenik i boÊarski umirovljenik Ive BaπiÊ. Ni OpÊina Vir ni BK “Vir” nisu zaboravili na svog veterana, kao πto dvije godine ranije nisu “pod tepih” gurnuli ni oproπtaj Vlatka KrnËeviÊa.

“Red je tako napraviti svojim ljudima i zasluænicima virskog boÊanja. Po tomu smo daleko iznad svih u Æupaniji, a rekao bih i ∑ πire. Svojim doprinosom, zalaganjem i nesebiËnim djelovanjem u Klubu zasluæili su dostojan oproπtaj”, dodao je predsjednik BaπiÊ. Lijepe rijeËi dolazile su sa svih strana; od slovenskih gostiju koji nisu krili uzbuenje novim otkriÊem otoka Vira ∑ “izgraenog, uljepπanog i ureenog” ∑ kako su rekli, a zadovoljstvo je kasnije teklo u pjesmi, sveËanoj veËeri i potocima slavlja nakon odigranog turnira. ZagrepËani, Ninjani, ©kofjanci i domaÊi Virani znali su proslaviti odigrani turnir, i to svatko sa svojim razlogom; Slovenci su potvrdili kvalitetu i osvojili turnir, Ninjani bili u finalu i za dlaku izgubili od renomiranog protivnika, ZagrepËani su testirali igraËka pojaËanja i ostvarili jednu pobjedu, a virski domaÊini odigrali su pred rekordnim brojem gledatelja, osigurali boÊarski spektakl i u svakom trenutku bili na raspolaganju svojim gostima.

Svi zajedno: sudionici prvog meunarodnog boÊarskog turnira

Nakon turnira i prije veËere, Virani su darivali svoje goste


Od prvog liburnskog naseljavanja otoka, preko izgradnje starohrvatske jednobrodne zavjetne crkvice Sveti Juraj na virskoj Bandiri, pa sve do gradnje svjetionika, mosta i vodovoda u 21. stoljeÊu, obrambena moÊ virske Kaπteline postala je sinonim virskog identiteta

MLETA»KA UTVRDA NA KOZJAKU Kaπtelina u srediπtu virske povijesti

D

avno prije nego su se stari Virani polovicom proπlog stoljeÊa okupljali kod danaπnjeg restorana “Kotarina” radi vrπidbe; mnogo prije nego su ispred virskog mula pogledom ispraÊali parobrod na ugljen ili stoljeÊima prije nego su na otok doselili Æepine, Rukavine, RadoviÊi ili Peruze ∑ obitelji sa starim virskim prezimenima ∑ na Viru je postojao æivot. Moæda to i nije bilo u vrijeme globalnog zatopljenja i otapanja ledenjaka prije 10 tisuÊa godina kada se oblikovao Velebitski kanal koji jednim dijelom oplakuje otok Vir, ili neπto ranije kada se kopno otoka Paga postupno odvojilo od Vira, ali je sigurno i prema arheoloπkim nalazima definitivno utvreno kako je prvo naseljavanje otoka bilo od strane ilirskog plemena Liburna.

Virski Liburni Liburni su jedno od brojnih i raznolikih ilirskih plemena, odnosno posebna etniËka skupina sastavljena od viπe plemena ∑ Mentora, Puceta, Himana ∑ u nekoj vrsti saveza sa zajedniËkim znaËajkama poput jezika, predaje, kulture, zajedniËke obrane, druπtvenog i privrednog æivota.

17


KA©TELINA Nastanjivali su prostor sjeverne Dalmacije izmeu rijeke Krke i Zrmanje, zatim obalni pojas ispod Velebita, Hrvatsko primorje, istoËni dio Istre do UËke i rijeke Raπe zajedno s otocima ispred tog podruËja. Prisustvo Liburna spominje se i od Krfa do Hvara, u Picenumu na talijanskoj obali, a moguÊe je kako su bili u vezi i s drugim Ilirima u talijanskoj Apuliji. Povijesni izvori govore kako su imali prevlast u trgovini i kulturi, pa su zbog osiguranja trgovaËkih interesa i plovidbe po cijeloj obali gradili svoja uporiπta i svojevrsna trgovaËka predstavniπtva. O pravom bogatstvu morskih arheoloπkih lokaliteta oko Vira svjedoËi najznaËajniji i najstariji ∑ kod otoka Mauna iz 3. ili 4. stoljeÊa prije Krista s grËko-italskim amforama. Drugi lokalitet bio je u Gazu jugozapadno od mosta gdje su otkriveni dijelovi antiËke nekropole. Iz devastiranog pristaniπta potjeËu dvije amfore s poËetka nove ere, ili neπto kasnije, koje su sluæile za prijevoz vina. Pronaena je i sitna keramika, æeljezni noæ i drugi predmeti πto govori o udesu antiËkog broda. Drugi, sliËan udes dogodio se zapadno od uvale RasovaËa u blizini novog svjetionika, a u tim je amforama najvjerojatnije prenoπeno ulje. Sve ovo govori o stalnom, neprekinutom, bujnom i burnom æivotu na otoku i oko njega, jer bilo da je u pitanju skrivanje pod kroπnjama guste πume pod kojom je Vir bio u poËetku, bilo da se krËeÊi pretvorio u paπnjake pogodne za stoËarstvo, ili se prepustio graenju utvrda iz strateπkih razloga ∑ otok Vir oduvijek je bio zanimljiv za naseljavanje.

Razdoblje Rima Tek πto su Iliri ostavili traga na virskom kopnu u grobnim gomilama ili uz gradine, u ratovima pobijeenu ilirsku silu od 3. stoljeÊa prije Krista pa sljedeÊih 700 godina nasljeuje globalno Rimsko Carstvo. S jedne strane naseljavaju se Romani, oformljuje se Jadera kao suvremeni i bogati grad, a s druge strane æivot nastavljaju mnoga liburnska i japodska plemena vremenom romanizirana i integrirana u veliku masu rimskog stanovniπtva. U to je vrijeme Vir bio cestom povezan s kopnom; to je bila cesta Via Communis koja je iπla preko Privlake do Nina, koji je bio centar πireg podruËja. Od Vira, prema ostacima vidljivim kod rta Kulina na privlaËkoj strani, cesta je vodila preko rtina i ©koljiÊa na privlaËku stranu. O znaËaju Vira u rimsko vrijeme govori pronaeni manji kompleks rimske arhitekture, saËuvan u temeljima, koji se sastoji od luËice i gata, ostatka solane i spomenute ceste Privlaka ∑ Vir.

Dolazak Hrvata “Oko 630. i 640. godine provaljuju oboruæane Ëete Hrvata iz njihove pradomovine Bijele Hrvatske u Panoniju i rimsku Dalmaciju, te nadvladavπi i protjeravπi Avare sami tu zavladaπe. Zaposjedaju Nin, Nadin i Sidragu …”, piπe hrvatski povjesniËar Franjo RaËki iz 19. stoljeÊa u svom djelu “De administrando imperis” opisujuÊi dolazak Hrvata u njihovu buduÊu i sadaπnju postojbinu te opisujuÊi zlosretnu sudbinu tadaπnjeg romaniziranog stanovniπtva. Viru susjedni Nin, kao manji centra podruËja, ipak nije doæivio sudbinu rimske Salone koja je bila potpuno razorena, a Ëak je uspio saËuvati i dio latinskog stanovniπtva i svoj gradski status, premda Êe u nadolazeÊim godinama pomalo gubiti romanski karakter te vremenom dobiti jednu od najznaËajnijih uloga kao prvi znaËajni politiËki, kulturni i vjerski centar starohrvatske dræave. Tako se postupno od 9. stoljeÊa stvara prva hrvatska dræavna zajednica koju Ëine manje i veÊe æupanije, a jedna od najvaænijih upravo je bila ninska koja Êe postati srediπte i najnaseljeniji kraj hrvatske dræave. Vir je u to vrijeme i dalje povezan s Ninom, a uski pojas zemlje koji je spajao Vir s kopnom upravo Êe Hrvati prozvati “privlakom”, po Ëemu Êe i naselje na pjeπËanom poluotoku dobiti ime Privlaka. Hrvati se lako stapaju sa starosjedilaËkim stanovniπtvom Liburna koje Êe uskoro asimilirati u πiru slavensku zajednicu, πto dokazuju kasnijom izgradnjom starohrvatske jednobrodne zavjetne crkvice Sveti Juraj na virskoj Bandiri, uz prije postojeÊu gradinu. U dugom periodu sve do 12. i 13. stoljeÊa izgraene su na Viru crkve Svetog Nikole i crkvica Svetog Jurja na mjestu sadaπnje æupne crkve Svetog Jurja. Potom su u 13. i 14. stoljeÊu Virani izgradili crkvenu æupnu

18

Ulazna vrata juæne kule; tri razliËita grba isklesana u tvrdom kamenu pripadaju mletaËkim obiteljima Molin i Michiel, te domaÊoj obitelji Grisogono


KA©TELINA i grobljansku Svetog Ivana, a u predtursko doba i crkvicu Svetog Martina u Smratinama.

Prvi pisani spomen otoka Vira U saËuvanim povijesnim dokumentima otok Vir po prvi put se spominje daleke 1069. godine u darovnici hrvatskog kralja Petra Kreπimira IV. pod nazivom “Mare nostrum Dalmatikum”, kojom kralj Petar Kreπimir daruje, kako kaæe, “ …naπ vlastiti (kraljevski) otok koji se prostire u naπem dalmatinskom moru, a zove se Maun, kojemu se s istoËne strane stere otok, koji se u hrvatskom jeziku zove Vir. Ovaj otok (op.a. Maun) dakle neka posjeduje samostan Sveti Krπevan u sve vijeke i neka ga nitko od smrtnika u tome ne smeta jer tako je odredila naπa dobra volja uz privolu i na molbe velmoæa Ëitavoga kraljevstva naπega”. Napokon, od 1102. do 1409. godine gubi se samostalnost starohrvatske srednjovjekovne dræave stupanjem u Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo pod krunom maarskih vladara, pa je i Nin zajedno s Virom pripao ugarskim dinastima sve do predaje Veneciji.

Virska Kaπtelina

Krilati lav na sjevernoj kuli sa zapadne strane; simbol Venecije

Virska Kaπtelina na Kozjaku nakon obnove koja je poËela 2001. godine i zavrπila godinu dana kasnije

Usporedo s novim ili novim-starim vladarima Dalmacije, jaËanjem Zadra i dalmatinskih gradova, stanovniπtvo Vira odræavalo se iako je bilo malobrojno i uglavnom siromaπno. Povijesni Virani bavili su se stoËarstvom i obradom plodnih zona otoka. »itav otok bi po ustaljenoj praksi bio davan u zakup pojedinim veleposjednicima, a tako je bilo nakon pripojenja Vira Veneciji 1329. godine kada ga je zakupio poznati veleposjednik Grgur MrganiÊ, a zakupljali su ga i drugi poznati Ninjani i Zadrani radi ispaπe stoke koju su Ëuvali mjeπtani Vira. 1409. godine hrvatsko-ugarski kralj Ladislav Napuljski prodao je Dalmaciju Veneciji za 100 tisuÊa dukata, pa od tada Virom upravlja “conte veneto di Nona” kao jednim podruËjem Nina. Federico Carlo Bianchi navodi: “Otok je pod crkvenom jurisdikcijom ninske biskupije sve do 1828. godine kada je pripojena zadarskoj nadbiskupiji”. PoËetkom 16. stoljeÊa na ninskom se podruËju pojavljuje nova velika svjetska sila ∑ Osmansko ili Tursko Carstvo. OsvajaËkim prodorom prema Zapadu, Turci u sljedeÊih 200 godina stvaraju konfliktnu zonu, pa je i grad Nin poruπen kako im ne bio pao u ruke. U to je vrijeme, povijesna je i arheoloπka pretpostavka, sagraena utvrda na Kozjaku ∑ virska Kaπtelina ∑ koja je sluæila za obranu od uskoËkih gusara, pljaËkaπa i Turaka, kao skloniπte stanovnicima Vira i ninskog kraja u sluËaju napada. Kaπtelina je imala dvije kule, zidana je na tri etaæe, a na sjevernoj kuli sa zapadne strane ugraen je simbol Venecije ∑ krilati mletaËki lav. Iznad ulaznih vrata juæne kule su ugraena tri razliËita grba isklesana u tvrdom kamenu, koji su pripadali mletaËkim obiteljima Molin i Michiel, a treÊi domaÊoj obitelji Grisogono koja je u to vrijeme bila gospodar otoka. 1570. godine doπlo je do novog rata Mletaka i Turaka u kojemu su Osmanlije zagospodarile Ninom na dvije godine. Stanovniπtvo Nina tada se iseljava na otoke, u Istru i Italiju, pa tako Nin ostaje bez svog autohtonog hrvatskog stanovniπtva, a zamjenjuje ga pastirsko i stoËarsko stanovniπtvo iz Ravnih Kotara. Pretpostavlja se kako je i Vir, ili Puntadura po talijaniziranom nazivu, bio iseljen iako turski osvajaËi nikad nisu zakoraËili na otok. Dvadeset godina nakon πto je Vir 1614. godine odreen kao skloniπte za sve Ninjane, njihovu imovinu i blago, mletaËki duæd dodjeljuje otok obitelji Crnica uz obavezu plaÊanja godiπnjeg danka od 200 dukata. Nekoliko godina kasnije Crnica otkupljuje otok i dobiva plemiÊki naslov grofa i guvernera za zasluge koje je obitelj stekla u oslobaanju Vira i drugih posjeda od uskoËkih pljaËkaπa. Crnice potjeËu iz Crnogorskog primorja, najvjerojatnije iz zaljeva Boka Kotorska. Iako su stanovali u Zadru, na Viru su imali palaËu s dva obzidana dvora. Nakon viπe od dvjesto godina napuπtaju otok Vir koji potom prelazi u ruke obitelji Bakmaz. “»itav ovaj period od poËetka 16. stoljeÊa do kraja 17. stoljeÊa za Vir je bio vrijeme teπkih borbi, gladi, bolesti i bijede … Novodoπlo stanovniπtvo poËinje paliti i sjeÊi otoËne πume zbog

19


KA©TELINA ispaπe stoke, a ratarstvom se nije bavilo onako uspjeπno kao πto su to vjerojatno prethodnici umjeli”, piπe zadarski sveuËiliπni profesor s Odjela za geografiju Damir Magaπ. U to vrijeme, krajem 17. i poËetkom 18. stoljeÊa, javljaju se i prva poznata virska prezimena. Prema jednom spisu virskog sveÊenika ÆentiliËiÊa iz 1700-1702. godine u kojem navodi obitelji pri ispovijedi i priËesti, od spomenutih 18 obitelji i danas na Viru imamo obitelji s prezimenima Budija, BuπkuliÊ, BaπiÊ i LiveriÊ.

Najstarije virske obitelji Poslije gore spomenutih obitelji na otok Vir dolaze i ostale najstarije obitelji u prvoj i drugoj polovici 18. stoljeÊa, kada je na otoku bilo oko 100 do najviπe 200 ljudi. Bilo je dosta prezimena koja su vremenom nestala, πto zbog iseljavanja πto zbog izumiranja loze. Tako na Viru viπe nema SubotiÊa, a nema ni prezimena Svirac ili Bajas. Budije su na Vir doπle iz Privlake u 18. stoljeÊu iz predjela oko Svetog Vida, sadaπnjih KrπloviÊa, a u 18. stoljeÊu otok su naselili i BuπkuliÊi. Prema predaji nazivali su se BareπiÊ, pa je od nadimka “puπka” prezime nazvano PuπkuliÊ, potom BuπkoliÊ i na kraju sadaπnje BuπkuliÊ. BaπiÊi su doπli na otok Vir iz Kranjske, pokrajine u juænoj Sloveniji, a osnova za prezime je turska rijeË bas πto znaËi “glava”; odatle i znaËenje “poglavar” ili “zapovjednik”. Peruze su doπle na Vir takoer u 18. stoljeÊu iz Velebitske Podgore, ili, po predaji, iz predjela Hrvatskog primorja negdje izmeu Crikvenice i Novog Vinodolskog, i to kao JurËiÊi. Kako se jedan od njih volio kicoπiti i ukraπavati, a nosio je ukrasni remen kao stanoviti Conte Peruza iz Zadra, nazvan je po njemu. Potom mu je zamijenjeno prezime JurËiÊ, po nadimku Peruπa ∑ u Peruza. Za virsko prezime KapoviÊ postoji viπe verzija; navodi se kako su kao i BaπiÊi doπli iz Kranjske u Sloveniji gdje su se zvali TomiËiÊ, druga govori o KapoviÊima s dalmatinskog kopna, treÊa o moguÊnosti da su zajedno s Crnicom doπli iz Crne Gore te, Ëetvrta, o doseljavanju KapoviÊa iz okolice Banja Luke u Bosni.

U posjedu obitelji Bakmaz Kada je rijeË o RadoviÊima, predaja govori o tri brata od kojih je jedan bio pravoslavni pop. Posvadivπi se s braÊom i ostavπi bez posla, doπao je na Vir iz Grblja kod Dobrote u Boki Kotorskoj. Svi RadoviÊi, i oni koji æive u Hercegovini i juænoj Srbiji, Makedoniji, Albaniji pa Ëak i u jednom mjestu u Rusiji te znaËajan broj njih u Hrvatskoj, potiËu iz Crne Gore. Æepine dolaze iz Ravnih Kotara u 18. stoljeÊu iz sela Jagodnja Donja, a do dolaska u Jagodnju Æepine su se prezivale ∑ Dæepina. Græete na Vir doseljavaju u dva navrata; prvi u 19. stoljeÊu iz Karlobaga gdje se spominju pod prezimenom JurËeta, a u Karlobag su najvjerojatnije doselili iz senjskog podruËja Velebita, odnosno iz Krivog puta. Kao mjesto iz kojega su doselili Græete spominje se i Raæanac. Iz Raæanca su doπli i OliÊi, najvjerojatnije u drugoj polovici 18. stoljeÊa. Vjerojatno iz ravnokotarskog SmokoviÊa, na Vir su doπli OliveriÊi, a prema predaji doπli su u SmokoviÊ poslije Kosovske bitke 1526. godine s podruËja Kosova. Krajem 19. stoljeÊa prezime OliveriÊ se mijenja u LiveriÊ. Prema pisanim izvorima za pretpostaviti je da se VuËetiÊi na Vir doseljavaju poËetkom 18. stoljeÊa iz Hvara, a u Hvar su, po predaji, doπli iz Herceg Novog. Temeljem novih spoznaja postoji i moguÊnost da su VuËetiÊi na Hvar doπli izravno iz pradomovine VuËetiÊa, iz predjela Goraæda u Bosni i Hercegovini. Od starijih prezimena na Viru, kao posljednji su doπli Rukavine iz mjesta Trnovca kraj GospiÊa u Lici u prvoj polovici 19. stoljeÊa. Tako u drugoj polovici 19. stoljeÊa, usporedo s krajem doseljavanja najstarijih obitelji na otoku, Vir dolazi u posjed zadarske trgovaËke obitelji Bakmaz.

Bolji æivot Dvije su predaje o naËinu na koji je Bakmaz dobio otok; prva kaæe kako je obitelj otkupila Vir od Crnica, a druga kako je Crnica izgubio

20

OKUPACIJA VIRA Godine 1313. Vir je bio okupiran, jer je Condottiere Almacije de Limolis iz Katalonije u sluæbi Venecije, izabrao otok Vir za odmoriπte pri napadu na Zadar. Ostao je na njemu s tisuÊu oruænika, tisuÊu pjeπaka s dugim kopljima te tisuÊu strijelaca punih osam dana, a zatim preko prevlake krenuo u osvajanje Zadra. LANTERNA Stari svjetionik ili lanterna, nalazio se u istoimenom predjelu u πumovitom dijelu u neposrednoj blizini rta Vrulja. Koriπten je u vrijeme dok su morski putovi vodili kroz Velebitski kanal, Forticu, kanalom Nove Povljane oko Vira do zadra. Nakon πto su morski putovi preusmjereni kroz Kvarner, KvarneriÊ Virsko more prema Zadru, svjetionik je napuπten 1881. godine. Tada je izgraen novi svjetionik koji je do nedavno bio u funkciji i koji po veliËini spada u red veÊih svjetionika na istoËnoj obali Jadranskog mora. »erkezi, kao saveznici nacistiËke NjemaËke u Drugom svjetskom ratu, su ga minirali i gotovo uniπtili do temelja, pa je obnovljen 1950. godine. otok kockajuÊi s Bakmazom. Kako bilo, 1880. godine provedena je uknjiæba svih nekretnina na otoku na ime Paπka Bakmaza. 1912. godine puπtanjem u promet produbljenog i signalizacijom osiguranog kanala po cijeloj duæini Gaza, u djelo je provedena davna ideja inæenjera Frana Zavorea iz ©ibenika koji je obavljao duænost upravitelja graevinske administracije u Dalmaciji u doba Venecije, te austrijske i francuske uprave. Joπ 1811. on je vladi uputio nacrt o prokopavanju Gaza radi skraÊenja plovnog puta prema Zadru. A samo Ëetiri godine prije nego je kanal puπten u promet, 1908., za virske teæake i njihove obitelji ostvario se san svih predaka koji su stoljeÊima obraivali tuu zemlju i davali dio veleposjednicima. Augusta ObradoviÊ, roena kao Bakmaz, prodaje otok Vir kolonima Viranima preko zastupnika Mate SubotiÊa, Jurina i Ante VuËetiÊa, Blaæova. To je Virane oslobodilo plaÊanja i omoguÊilo im da lakπe podnose priliËno teπke uvjete æivota na otoku, iako Êe do znatno boljeg æivota i standarda proÊi joπ dosta vremena. A do tada, brojne su virske obitelji silom (ne)prilika i dalje napuπtali muæevi i oËevi ploveÊi svijetom i tragajuÊi za boljim æivotom.

OBNOVA KA©TELINE Virska Kaπtelina kao najznamenitiji spomenik proπlosti na otoku Viru obnovljena je 2002. godine nakon jednogodiπnjih radova. Time se nakon gotovo 400 godina od daljnjeg uruπavanja saËuvao veÊi dio nekadaπnjih dviju kula i spojnog zida. Obnovu je iniciralo VijeÊe TuristiËke zajednice, uz investiciju OpÊine Vir i virske TuristiËke zajednice. CRKVICA SVETOG NIKOLE U rujnu 2009. godine prokopavanjem asfalta radi postavljanja vodovodnih cijevi uz Mulo i πetnicu Jadro, otkriveni su ostaci srednjovjekovne crkvice Svetog Nikole. Crkvica je bila podignuta oko 13. ili 14. stoljeÊa, a rijeË je o poligonalnoj graevini s polukruænom apsidom duæine 8,5 metara i 3,8 metara πirine. Ono πto je Ëini neobiËnijom u odnosu na druge takve graevine popularne u razvijenom srednjem vijeku na ovom podruËju Dalmacije ∑ njezin je pod poploËan opekom, a ne kamenom kakva je bila uobiËajena praksa. Crkvicu je po nekim povijesnim dokumentima obnovio grof Vuk Crnica posvetivπi je Svetom Nikoli i Velikoj Gospi, a kako se u blizini crkvice nalazila i obiteljska palaËa, pretpostavka je kako je ona tada sluæila kao obiteljska kapelica. O tomu svjedoËi i pronaeni kostur æenske osobe uz samu crkvicu, a najvjerojatnije je rijeË o posmrtnim ostacima sestre ili majke Vuka Crnice. Zbog radova na vodovodizaciji otoka, ostaci su ponovno zakopani.


PRI»E IZ DAVNINE

PRVE VIRSKE RAZGLEDNICE Najstariji snimci nastali su 1970. godine, izraeni su godinu dana kasnije u Ogulinu, a neke od motiva, poput virskog pristaniπta, Ive BaπiÊ je fotoaparatom “CMEHA 6” snimio s broda “Punat” koji je vozio na liniji od Rijeke do Zadra

P

oËetkom sedamdesetih Vir niti izdaleka nije bio sliËan danaπnjem. Nije bilo mosta koji je premostio njegovu udaljenost do najbliæeg kopna na Privlaci; osim Torova, Lozica i Sela nije bilo znaËajnije naseljenije zone na otoku, jedina veza s Zadrom bila je morska, a gastronomska, ugostiteljska ili najπire shvaÊena turistiËka ponuda Vira svodila se na trgovinu poljoprivrednim proizvodima preko virske zadruge. No, njegova razvedena obala s brojnim uvalama i uvalicama, atraktivnom plaæom Jadro, BiskupljaËom i Dubokom dragom s pjeπËanim dnom, te plaæama oko srednjovjekovne utvrde na Kozjaku, joπ je πezdesetih bila privlaËna mjeπtanima okolnih gradiÊa i mjesta koji su brodicama i gliserima pronalazili ove divlje i netaknute prirodne oaze. Skoro su im se pridruæili i prvi veÊi turistiËki brodovi koji su na jednodnevnim izletima sidrili uz virske plaæe, a pored njih i prve veÊe privatne jahte. Uz sami Mul, rijetko su pristajali. S jednom zadruænom gostionicom, krËmom, toËionicama vina i jednim duÊanom s æiveænim namirnicama, Vir i nije imao πto ponuditi gostima.

22

Prve crno-bijele razglednice U tom vremenu prvi turistiËko-ugostiteljski objekt s tridesetak leæaja i restoranom izgradio je Davor KapoviÊ u Centru, potom se uz zadruænu otvaraju i druge gostionice i restauracije ∑ “Viranka” i “Mate” braÊe Jose i ©ime Græete, “Vila Lucija” vlasnika Vlade Bilikova, te se poËinje nuditi i smjeπtaj u privatnim kuÊama. Tada je, toËnije 1971. godine, napravljena i prva virska razglednica. Izradili su je Viranin Ive BaπiÊ, gimnazijski profesor i povjesniËar virske proπlosti te fotografski majstor Miro BrozoviÊ iz Ogulina, nakon πto je BaπiÊ proslijedio neke svoje snimke BrozoviÊu. “Poslao sam mu snimke Vira, a on je predloæio da izradimo fotografije i napravimo razglednice. U toj prvoj turi razglednica samostalni motivi bili su svjetionik, Bandira, Kaπtelina, virsko pristaniπte, Jadro, Selo i crkva Svetog Jurja. Poslije toga smo iπli na izradu kombinacija tih virskih motiva”, prisjeÊa se BaπiÊ. Kombinacija se slagala i izraivala u fotografskoj radnji “Miro” u Ogulinu s viπe pojedinih motiva te dopisivala πablonama tehniËkog


PRI»E IZ DAVNINE

Jedna od prvih razglednica s crnom-bijelim motivom plaže iz 1971. godine (str. 22). Druga serija razglednica iz sredine 70-ih godina koju je radio “Turistkomerc” iz Zagreba (lijevo). Razglednice je radio i istarski fotograf Josip MadraËeviÊ u spoju klasiËnih motiva Vira i stanovniπtva otoka (dolje). Razglednica s motivom virskog mosta iz 80-ih godina; fotografija Juraj KopaË (dolje, desno).

pisanja, poslije Ëega je u ogulinskoj tiskari dodavano ime fotografa, naziv razglednice i autora snimki. Tiskalo se pribliæno do 50 komada iz svake serije s najviπe Ëetiri razliËita motiva, jedino je centar Vira kao motiv imao najveÊi tiraæ od 100 komada. Razglednice su se poËetkom sedamdesetih mogle nabaviti u tadaπnjem virskom TuristiËkom druπtvu, a propagandni plakat s motivima razglednica nalazio se na zgradi zadruge te informirao posjetitelje Vira o moguÊnosti kupnje razglednica. Prvi snimci nastali su 1970. godine, izraeni su godinu dana kasnije u Ogulinu, a neke od motiva, poput virskog pristaniπta, BaπiÊ je fotoaparatom “CMEHA 6” snimio s broda “Punat” koji je vozio na liniji Rijeka ∑ Zadar. Cijela crno-bijela serija snimaka je takoer iz 1971. godine, a one kolorne doπle su neπto kasnije.

Novi fotografi i izdavaËi Inicijativom nakladniËke i tiskarske tvrtke “Turistkomerc” iz Zagreba, koja je u samo vrijeme, i nakon Hrvatskog proljeÊa, s puno entuzijazma radila na promidæbi hrvatskog Jadrana i njegovih gradiÊa i mjesta, napravljene su u prijelazu 1974. na 1975. godinu prve virske kolor razglednice. BaπiÊ i fotograf “Turistkomerca” kombinirali su razliËite snimke za razglednice te u suradnji s TuristiËkim druπtvom “Kozjak” iz Vira tako realizirali prvu seriju razglednica u koloru u klasiËnim dimenzijama razglednica. Tiraæ je bio po nekoliko stotina primjeraka za svaku pojedinu razglednicu, i u prodaji su se zadræale duæe vremena, odnosno sve do kraja sedamdesetih godina. Izgradnjom mosta i kasnijom pojavom turistiËkog fotografa, entuzijasta i zaljubljenika u Vir, Juraja KopaËa, virske razglednice uπle su u svoju treÊu razvojnu fazu poËetkom 80-ih godina kada su, takoer kao kolor izdanja, izlazile s motivima mosta, Kaπteline i sliËno, ali ovog puta s razliËitim dimenzijama i oblicima. Pored “Turistkomerca” koji je nastavio s izdavanjem razglednica s motivima Vira, pojavio se i drugi izdavaË ∑ “fotKO” iz Zagreba. Takoer, pojavio se i novi fotograf virskih motiva, i to istarski fotograf i publicist Josip MadraËeviÊ koji je i u 90-ima za virski TuristiËki ured objavio cijelu seriju razglednica kruænih i klasiËnih oblika, a na poleinama razglednica po prvi put se pojavio i logotip TuristiËkog druπtva kojega je izradio virski lijeËnik Silvio BaπiÊ, proËelnik Odjela za epilepsiju i paroksizmalne poremeÊaje svijesti na KBC Zagreb, Klinike za neurologiju. Kao treÊi izdavaË razglednica pojavljuje se zagrebaËki “Lambert”, s klasiËnim virskim motivima te motivima razliËitih plaæa, æivopisnih starijih mjeπtana Vira, a s pojavom sve bujnijeg, masovnijeg i razvijenijeg turistiËkog æivota na otoku te uznapredovanih tehnoloπkih i tiskarskih moguÊnosti, i razglednice u svojoj Ëetvrtoj fazi poprimaju sve razliËitije motive i oblike. Na æalost, sve do komercijalnog neukusa kada se nemaπtovitim virskim prizorima na razglednicama pridruæuju delfini, tropske palme, stabla kokosa i ostala Viru nepripadajuÊa flora i fauna.

23


TAJNA POVIJEST VIRA I.

Piπe: Ive BaπiÊ

D

ragi moji Virani i vi koji se Viranima osiÊate, Ove dana mi je na vrata banuja urednik ovog lista gospodin Kaæo ©krbiÊ, naπ zet, koji je uzeja naπu malu Anu VuËetiÊa, Êer roaka Mirka, Joke AntiÊa BrkljaËina. Razgovarali smo o prvin razglednican Vira. Gledali smo slike stare priko Ëetrdeset godin. Dotakli smo se i starih virskih priËa. Kaæo je pridloæija da ji ispriËamo u ovon listu. Prista san jer san veÊ prid pet godin obeÊa da Êu ji napisati. Ma znan da Êe se niki name ljutiti ako se malo dotaknen nji ili njijove starije. “Bez toga ne bi bilo iteresantno”, veli Kaæo. Za to ljudi moji ne zamirite, jer je sve u najboljoj namiri. Ko Êe koga nego svoj svoga, pa Êu ja najprije poËeti sa svojiman, pradidon Stipanon Rukavinon i prababon Budijevkon ©imicon i njijovon æenidbon.

Ukra curu radi imanja Ma, prije nego prien na glavnu priËu, æelin van ispriËati niπto malo o Rukavinovin, kako bi razumili zaπto je moj pradid Stipa ukraja prababu ©imicu. Rukavine su samo jedan rod u plemenu VladimiroviÊa, koji su iz Ukrajine doselili kraj rike Bune u Hercegovini. U Dalmaciju su doselili u vrime dok je ovin krajen vladala Venecija. Æivili su u Raæancu otkuda su uz Velebit ganjali Turke priko Velebita i Like, di su se nastanili. Kaæu da su bili veliki ratnici, tako dobri, da je za vrime Marije Terezije bilo 99 Rukavina s Ëinon generala. Niki od nji su se dopadali i samoj kraljici zbog njijove muπkosti.

24

Naπ predak se zvaja MamutoviÊ, jer je ko zarobljenik bija dodiljen nikon TurËinu po imenu Mahmut, pa kad se vratija doma miπtani su ga prozvali Mamutov. Njegov potomak je bija i Ante Rukavina, poznati gusar. HaraËija je kroz cili Velebitski Kanal. Nigdi ni imaja mira ni spokoja, biæa je od zakona, dok ni doselija na Vir i oæenija Boæicu Radovu. ΔaÊa mu je doπa na feπtu i u Gazu ostavija joπ dva maloljetna brata sa braceron. I tako su tri brata Rukavinova zadnji doselili na Vir. Zemlje za oranje u polju viπe ni bilo. Virani su se bunili πto ih je gazda Crnica primija na πkolj. Rekli su da i veÊ ima dosta. Da bi priæivili najviπe su se bavili s moren, ribarenjen, ali krËali su i zemlju, gori u brdu, izmeu Sridnji KuÊic i Luke. Napravili su veliku oranicu i nazvali je Njiva. I danas je zovu Njiva, a sve je pusta ledina. Lukavi su bili Rukavinci. Da bi se doÊapili zemlje æenili su se s curan koje su in u dutu donile zemlju. Tako je veÊ spomeniti Ante uzeja Êer Adama RadoviÊa, koja ni imala brata i donila mu dija od Radovi. I Antini sinovi, Stipan i ©ime, priko æen su postali gotovo bogati. ©ime je oæenija ©imicu KapoviÊku i dobija po Pijacina imetka, a moj pradid Stipan je ukra, malu ©imicu Budijinu i dobija petinu sve Budijine zemlje.

Ko je bila ©imica Budijina, zvana Tuta? ©imiËin ÊaÊa je bija Jakov Budija, a mate Tomica VuËetiÊa, Pere »umburina. Imala je i dvi godine mlau sestru Cvitu, koja je umrla ko dite. Kad je ©imica imala samo tri godine umre joj


Kako je Stipa ukraja ©imicu Ko Êe koga nego svoj svoga, pa Êu ja najprije poËeti sa svojiman, pradidon Stipanon Rukavinon i prababon Budijevkon ©imicon i njijovon æenidbon. Ma, prije nego prien na glavnu priËu, æelin van ispriËati niπto malo o Rukavinovin, kako bi razumili zaπto je moj pradid Stipa ukraja prababu ©imicu otac, u 28 godini. Pokosila ga je kolera 1855. godine. Te tuæne godine ovin krajen je harala kuga. Od 14. luja do 11. agusta od te bolesti samo na Viru je umrlo 28 æitelji. Obolilo je nji 91. Vir je u to vrime imaja samo 326 stanovnika. ©imiËina mate se preudala za Juru SubotiÊa. 1857. godine umru najprije oËuh Jure, a zatin i mate Tomica. ©imica je ko dite ostala æiviti u oËevoj famiji, sa Ëetiri strica i Ëetiri strine i s puno njijove dice. Kad je malo uresla slali su je k blagu, ali i obavljati druge posle: æeti, iÊi po vodu, polivati prisad i sliËno. Na nju se ni puno pazilo. Bila je neuka i dosta zapuπtana. U lito 1868. godine na prisadin ju je doËekaja mladiÊ Stipan Rukavina, koji je prije skrojija plan “krae”. Kaæu da ju je uzeja doslovce u naruËaj i odnija s prisad u Rukavine (Selo). U to vrime Stipanu je bilo 25, a ©imici samo 16 godin. Kaæu da je bila toliko zapuπtana, πenËljiva i πporka, da Stipan ni tija π njon spavati, dok je æenske iz famije nisu oËistile od πenac. Moæda je s njon prvi put lega 23. veljaËe 1868. godine, kad su se vinËali u crkvi. Ma, to sve ni vaæno, vaænije je to πto je ©imica u dotu donila gotovo cilo oËeva imanje. Tu je velika njiva u DoËinan, njiva kod bunara, juæna Podvornica, vrta u Selu di je sada kuÊa Anke MoroviÊke i druge zemlje, koje su kaπnje odranile brojnu Stipanovu i ©imiËinu dicu i potomke. Stipan je kaæu osin rada u polju bija poznati ribar. Eto, nedavno san i to saznaja, da je bija i malo maganjan u noge, pa se bolje snalazija u kaiÊu nego u polju. ©imica ni mogla, sirota, nadoknaditi izgubljeno vrime, i materinu i oËevu nauku. Ostala je neupuÊena u puno stvari. Tako se iz generacije u generaciju pripriËava kako je pitela muæa: ”Stipane moj, je li Ëista srida usridu,” a un njoj: “ Ni nego u petak, jebenti s.......... .” Uza sve to niπta je ni omelo da rodi desetero dice, sedan Êeri i tri sina. Samo jedno æensko dite joj je umrlo u drugoj godini, a ostala su se poæenila. Njijove Êere su bile: Lucija, zvana Jeko, udata za Jakova Peruzu, zvanog Jakovac; Marija, zvana Mare, Tuta, moja baba, udata za Matu BaπiÊa, Povljankina; Petrica, zvana Perka, udata za ©imu RadoviÊa, ©avrova; Tomica, udata za Niku Begonju, iz Prilake; Matija, zvana baba Kuja, udata za

Juricu Radova i ©imica, udata u Poljica za Kuzmana ΔurjuriÊa, preudata za Krsta DraæiÊa, isto iz Poljica. Sva tri sina su se oæenila: Ive, zvani Brble, s Grgicon BaπiÊa, Povljankinon; Pere, zvani Moro, s ©imicon BaπiÊa, GrgiËinon sestron, a Mate, zvani Moro s Lucijon KapoviÊ, zvanon Marija Zalinica. Boæe moj, koliko nas je potomaka babe Budijevke i dida Stipana. Da smo svi æivi ne bi mogli stati ni u cile Rukavinove dvore. Samo su baba Kuja i njezine tri Êere rodile Ëetrdeset i devet dice.

Zakonita naslidnica U rodu je bilo i oni kojin je Bog poniπto uzeja. Znaja je reÊi stric Jure JuriËin da je za to kriva baba Budijevka. Ni moj striËe Jure, krivi su za to kako se sada moderno kaæe “geni”, koji dolazu od jednog drugog naπeg dalekog roda. Ma, moæemo se mi malo i pofaliti s babe ©imice i dida Stipana potomcima, ima tu puno Ëestiti i reklo bi se pametnih Ëeljadi, kako muπkih tako i æenskih. Imamo mi dosta πkolovani i sposobni ljudi, uËitelja, profeπura, doktora, pravnika, ekonomiπta, agronoma, novinara, oficijala, pa sve do najviπeg doktora medicinski znanosti i sveËiliπnog profesora. Sve to ljucko bogatsvo je poteklo od naπih Stipana i ©imice. I na kraju da dan odgovor oniman BudijeviÊiman koji kaæu da su in Rukavici odnili (ukrali) dija imanja. Tako mi kaæe nevista Povljanka ©ime Gozdenoga da je govorija njezin svekar kako su in Rukavinovi uzeli imanje. Kako san veÊ reka, u Budije je bilo petero braÊe, sinova Lovre Budije: najstariji je bija ©ime, Ëiji su potomci: JuriËini, Zecovi i po Êeri Kanjevi; zatin Jure, s potomcin, Radinin, PariÊovin, Budijinin u Ninskin Stanovin i Sabaotovin; poton Petar, s potomcin, Mate Budije i ©ime Gozdenog; Ëetvrti je bija Vid, Ëiji je sin Tome doveja Êeri Mariji, Staninoj, »epiÊa u vlaπtvo i peti je Jakov Budija, s Êeron ©imicon, koja se udala za Stipana Rukavinova. Eto, moji BudijeviÊi, sami prosudite je li ©imica zakonita naslidnica dila Budijina imetka, ili su Rukavinci “ukrali” Budijinu zemlju?

25


Virski DOGAĐAJI

LIPANJ, SRPANJ, KOLOVOZ


Lopta je sjela kako treba, još samo da se usmjeri na gol i prikupi koji bod. Ivan Begonja sjajno je letio i igrao zračni vaterpolo, ali nije pomoglo njegovoj momčadi “Torcida” Vir na Jadranskim igrama. Polufinale na Pagu ipak je izostalo. Foto: Andrija Lučić


DOGA–AJI

JADRANSKE IGRE NA VIRU Vir je poËetkom kolovoza po drugi put i kroz dva natjecateljska dana ugostio sudionike “Jadranskih igara” koji su u tradicionalnim igrama ∑ leteÊi vaterpolo, moπarka, igra s ribarskim kaπetama, kostimizirana utrka magaraca i odluËujuÊim natjecanjem u igri konopa ∑ iznjedrili pobjednike virskog Ëetvrtfinala. Najspretniji, a ujedno i najgrlatiji, 3. kolovoza bili su Primoπtenci iz momËadi “Popaye” s ukupno 31 bodom, drugoplasirana je bila “Turanjska uspinjaËa” s 25 bodova, dok je treÊe mjesto pripalo momËadi “Paπka podlanica” koja je osvojila 19 bodova. Atmosfera na bazenu i boÊaliπtu uz Mulo bila je prava natjecateljska, improvizirano gledaliπte bilo je puno k’o πipak, a same igre pruæile su pregrπt uzbuenja i zabave. Najboljima je medalje uruËio ©ime VuËetiÊ, direktor virske TuristiËke zajednice, a osim medalja natjecatelji su nagraeni prπutom, domaÊom salamom i vinom. Pored navedenih pobjednika, nastupile su i momËadi “Murter Bahari”, “Sveti Filip i Jakov”, “Biogradska ubotnica”, “Æerava-Nin” i domaÊa “Torcida Vir”. Nakon paπkog polufinala, finale Êe se odræati 4. rujna u Biogradu na moru. Atraktivno natjecanje skakanja u vreÊama. Foto: Andrija LuËiÊ

Luda, svakodnevna zabava na aqua aerobiku. Foto: Kažimir ŠkrbiÊ

VIRSKO LJETO Joπ su srpanjske guæve na virskim plaæama dale za naslutiti kako Vir oËekuje “dugo, toplo ljeto”, a trend krcatih plaæa i lijepog vremena nastavio se i u kolovozu. Plaæe Jadro, najatraktivna uz Fast Food “Na Mulu” zajedno s svakodnevnim animacijskim programom tvrtke “Carpe Diem”, te plaæa uz uvalu Radovanjica i sve druge bez iznimke i na drugom kraju otoka, ponudile su virskim gostima i turistima osvjeæenje u najtoplijim danima. A kada su uz Mul na priruËnom bazenu odigrani susreti natjecanja “Jadranske igre”, plaæa uz luËicu sa svojim prirodnim kamenim amfiteatrom kao improvizirano gledaliπte zamijenila je sjedalice. Nikom nije smetalo... Krcate virske plaže za najtoplijih srpanjskih dana. Foto: Andrija LuËiÊ

28


DOGA–AJI

DVANAEST VATRENIH

Virski vatrogasci s uruËenim diplomama o zavrπenom vatrogasnom teËaju

U srpnju su Ëlanovi DVD “Vir” postali ovlaπteni vatrogasni dobrovoljci, odnosno njih dvanaest je nakon zavrπene obuke u Vatrogasnoj zajednici Zadarske æupanije primilo diplome o zavrπenom vatrogasnom teËaju. SveËanost je odræana u vijeÊnici OpÊine Vir; gostovali su i govorili naËelnik OpÊine Vir Kristijan KapoviÊ, predsjednik Vatrogasne zajednice Zadarske æupanije Kaæo KolanoviÊ, zapovjednik JVP-a Grada Zadra i æupanijski vatrogasni zapovjednik Æeljko ©oπa, te predsjednik DVD “Vir” Miroslav Glavan. “©to god da se desi, mi Êemo biti uspjeπni. Ovim putem vam Ëestitam na uspjeπno zavrπenoj vatrogasnoj obuci”, kratko je svojim virskim vatrogascima kazao Glavan, a u ime OpÊine Vir naËelnik KapoviÊ istaknuo je zadovoljstvo Ëinjenicom kako otok Vir od sada ima svoju vatrogasnu obitelj. O znaËenju, ulozi i ciljevima vatrogasnog poziva govorili su KolanoviÊ i ©oπa, a na kraju sveËanosti pripadnicima DVD “Vir” uruËene su diplome o zavrπenoj obuci za vatrogasca. Dobili su ih: Ivica »epiÊ, Elvis KapoviÊ, Robert MateπiÊ, Velimir VuËetiÊ, Denis VuËetiÊ, Veko OrliÊ, Sebastijan BajËiÊ, Darko FabiÊ, Tomislav »epiÊ, Josip Æepina, Toni KapoviÊ i Æeljko Soldo.

POSJET PRIJATELJA IZ MA–ARSKE »elnici Grada Dombóvára sredinom lipnja boravili su na otoku Viru. Ovaj je posjet, iako nesluæbenog karaktera, bio prvi nakon potpisanog Sporazuma o prijateljstvu Grada Dombóvára i OpÊine Vir. U izaslanstvu Grada Dombovara bili su zastupnik u maarskom parlamentu i bivπi gradonaËelnik Dombóvára Patay Vilmos, dogradonaËelnik Dombóvára Horst Schall, predstavnik hrvatske samouprave u Dombóváru Gabor Varga-Stadler, te predstavnici policije iz Dombóvára. Odigrana je i tradicionalna prijateljska nogometna meunarodna utakmica izmeu NK “Mornar” i FC “Dombóvári” koja je, takoer, okonËana u duhu druæenja ∑ s prijateljskih 5-5. Za Virane, ovo je bila prigoda i da se iskuπaju nova igraËka osvjeæenja, upotpuni konkurencija i kadar za sezonu. UnatoË neodluËenom rezultatu, gostima je dæentlmenski uruËen pehar za pobjednika susreta, a najboljim igraËem utakmice proglaπen je Ivica VuliÊ Δipe, neuhvatljivo desno krilo virskih Mornara. Neuhvatljivi Ivica VuliÊ Δipe, najbolji igraË utakmice s Maarima

MA–ARSKI POLICAJCI NA VIRU Rade u paru kao u ameriËkim detektivskim filmovima i budno paze kako brojnoj koloniji maarskih turista na Viru ne pofali ni kozjeg mlijeka, a kamoli dlaka s glave; drugi put su na otoku i u trenucima predaha, kada imaju slobodan dan, stignu se okupati i uæivati na plaæi Jadro. Tamas Burgstaller i Lajos Veres maarski su policajci za prevenciju i temeljem Memoranduma o policijskoj suradnji Hrvatske i Maarske, u sklopu ovogodiπnje akcije “Sigurna turistiËka sezona”, stigli su na Vir kako bi i ove godine u suradnji s najboljim kontakt-policajcem u Æupaniji, Ivom Begonjom, Ëuvali i osiguravali javni red i mir tijekom cijele ljetne sezone. Na pitanje kako su se snaπli i ima li puno posla, Tamas kaæe: “Mirno je i lijepo. Nema nikakvih problema pa se stignemo i okupati. Boravak na Viru zaista je prijatan”. A s obzirom na broj gostiju i turista koji u srpnju i kolovozu borave na otoku, te nerazmjerni broj policajaca koji osiguravaju javni red i mir, stanje je gotovo idiliËno, pogotovo kada se u obzir uzmu neka ranija iskustva. “Stanje je jako dobro. Imali smo nekih sitnijih stvari koje se rjeπavaju, ali s obzirom na trenutni broj ljudi na Viru, mogu kazati kako je sve u redu, zakljuËuje Begonja. Virsko-maarske snage javnog reda i mira

29


18. IZVANREDNA SJEDNICA OPΔINSKOG VIJEΔA

OPΔINA VIR Trg Svetog Jurja 1 23 234 Vir www.vir.hr

Kontakt adrese e-poπte info@vir.hr opcina.vir@zd-t.com.hr

NaËelnik OpÊine

Kristijan KapoviÊ Mob. 098 303-042 Zamjenik naËelnika

Tomislav BaπiÊ Mob. 098 480-218 Predsjednik OpÊinskog vijeÊa

Mate RadoviÊ Mob. 098 480-183 e-poπta: materadovic@gmail.com ZamjeniCI predsjednika OpÊinskog vijeÊa

Miroslav Glavan Mob. 099 80-22-657 & Veseljko OrliÊ Mob. 099 80-22-656 Odsjek za upravu i samoupravu

Katarina RadoviÊ voditeljica odsjeka Mob. 099 802-26-55 e-poπta: katarina.radovic@vir.hr Draæen Æepina samostalni upravni referent za informiranje e-poπta: drazen.zepina@vir.hr Ana Lazanja viπi struËni suradnik ∑ tajnik OpÊinskog vijeÊa i Ureda naËelnika Ante OrliÊ viπi upravni referent ∑ vjeæbenik Damir BuπkuliÊ vozaË Mob. 098 480-219 Valentin KapoviÊ posluæitelj Josip VuËetiÊ vratar Ljeposava Kuæet ËistaËica Odsjek za financije

Ljiljana VuËetiÊ voditeljica odsjeka Mob. 099 805-62-42 e-poπta: ljiljana.vucetic@vir.hr Edita JuriÊ struËni raËunovodstveni referent

30

Kontakt e-poπta za odnose s medijima press@vir.hr

ODSJEK ZA PROSTORNO URE–ENJE, GRADITELJSTVO I KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Paola Æepina voditeljica odsjeka Mob. 099 807-05-26 e-poπta: paola.zepina@vir.hr Davor BuπkuliÊ samostalni upravni refent za prostorno ureenje, graditeljstvo i komunalno redarstvo Anita RadoviÊ upravni referent za komunalne prihode Elma OrliÊ upravni referent za komunalne prihode Ivan Begonja upravni referent za komunalne prihode

Komunalno redarstvo

Petar VuËetiÊ komunalni redar Mob. 098 480-185 Tihomir BuπkuliÊ komunalni redar Mob. 098 480-184 Frane RudiÊ komunalni redar Mob. 099 312-57-57 Alen TomiÊ komunalni redar Ive Glavan komunalni redar Igor Lipovac komunalni redar

Odsjek za financije ∑ lokalne poreze

Sanja »ulina voditeljica odsjeka Mob. 099 802-26-54 e-poπta: sanja.culina@vir.hr Ninoslav DraæeviÊ porezni referent Glorija VuËetiÊ porezni referent ∑ vjeæbenik

S toËkama dnevnog reda i usvojenim Odlukama o radnom vremenu ugostiteljskih objekata, manifestaciji “Virsko ljeto 2011.” te povjeravanju organizacije Virskog ljeta opÊinskoj tvrtki “Vir turizam”, odræana je u srpnju Izvanredna sjednica OpÊinskog vijeÊa OpÊine Vir. Tako novom Odlukom o radnom vremenu ugostiteljskih objekata OpÊinsko vijeÊe moæe donijeti rjeπenje kojim Êe se odrediti drukËije radno vrijeme od veÊ usvojenog pri organiziranju prigodnih proslava kao πto su doËek Nove godine, BoæiÊ, Uskrs, Virska noÊ, Virska feπta, odnosno blagdan Glovosijeka Svetog Ivana Krstitelja koji je ujedno i Dan OpÊine, te blagdan Svetog Jurja, ili Dan Æupe Vir. Ugostiteljski objekti iz skupine “Restorani” ∑ restorani, gostionice, zalogajnice, peËenjarnice, pizzerije, bistroi, slastiËarnice i objekti brze prehrane ∑ ostaju tijekom turistiËke sezone u ranije utvrenom radnom vremenu od 06 do 02 sata, dok noÊni klubovi i barovi te disko barovi i klubovi, koji ispunjavaju uvjete za rad noÊu sukladno posebnim propisima, mogu raditi od 21 do 06 sati. Ukupni troπkovi odræavanja zabavnih, kulturnih i sportskih dogaaja u sklopu Virskog ljeta iznosit Êe 450 tisuÊa kuna i bit Êe pokriveni iz proraËunskih sredstava OpÊine Vir. NaËelnik OpÊine Kristijan KapoviÊ istaknuo je kako Êe dodatnih stotinjak tisuÊa kuna izdvojiti i TuristiËka zajednica OpÊine Vir, i to za dijelove programa koji Êe biti u njihovoj realizaciji. Ovom se odlukom, izmeu ostalog, odreuje i prekoraËenje razine buke za vrijeme odræavanja manifestacije “Virska noÊ” te za vrijeme Dana OpÊine Vir, ili tradicionalne Virske feπte. Spomenuto prekoraËenje razine buke za vrijeme ova dva dogaaja bit Êe dopuπteno u vremenu od 20 do 04 sata.

17. SJEDNICA OPΔINSKOG VIJEΔA »etverosatna 17. sjednica OpÊinskog vijeÊa OpÊine Vir u svibnju je uz predstavljanje novog direktora opÊinske tvrtke “Vir turizam” Zdenka MiËiÊa ponudila i gotovo 30 toËaka dnevnog reda u kojima se raspravljalo o financijskim izvjeπÊima opÊinskih tvrtki za 2010. godinu i obraËunu proraËuna OpÊine Vir za 2010. godinu, te o financijskom planu opÊinskih tvrtki i DVD “Vir” za ovu godinu. Usvojena je, meu ostalim, i Odluka o izmjeni i dopuni Statuta OpÊine Vir, prihvaÊanju Strategije razvoja turizma OpÊine Vir, te Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o prodajnim mjestima za ugostiteljske objekte u kiosku, kontejneru, nepokretnom vozilu i prikljuËnom vozilu, πatoru, na klupi, kolicima i sliËnim napravama. Nakon verifikacije zapisnika s 15. i 16. sjednice OpÊinskog vijeÊa predloæena je i usvojena izmjena dnevnog reda koji se nadopunio tromjeseËnim financijskim izvjeπÊem o izvrπenju proraËuna OpÊine Vir, refundiranjem poveÊanih troπkova struje, vode i grijanja najmodavcu DjeËjeg vrtiÊa “Smjeπko” i Odlukom o prometnoj regulaciji tijekom turistiËke sezone 2011.

Financijsko stanje opÊinskih tvrtki Pri raspravi o godiπnjem obraËunu proraËuna OpÊine Vir za 2010. godinu izneseno je kako su prihodi OpÊine iznosili 27.732.697,00 kuna, a rashodi 25.012.828,00 kuna, πto znaËi kako je ostvarena pozitivna razlika u iznosu od 2.719.869,00 kuna. Nakon pokriÊa gubitka iz 2009. godine u iznosu od 1.688.846,00 kuna, ostao je viπak od 1.031.023,00 kuna, pa je stanje na raËunima i blagajni 31. prosinca 2010. godine iznosilo 4.111.956,00 kuna. PrihvaÊen je prijedlog da se ostvareni viπak iz ProraËuna usmjeri na kupnju nekretnina vaænih za daljnji razvoj OpÊine. Pod treÊom, izmijenjenom, toËkom dnevnog reda raspravljalo se o tromjeseËnom financijskom izvjeπÊu o izvrπenju proraËuna OpÊine Vir. Istaknuto je kako je u prvom tromjeseËju ostvareno 2.972.178,00 kuna, dok su rashodi poveÊani u odnosu na 2010. godinu i iznose 3.732.559,00 kuna, tako da manjak prihoda i primitka za pokriÊe u sljedeÊem razdoblju iznosi ukupnih 1.146.358,00 kuna. VijeÊnici su, nadalje, raspravljali o financijskim izvjeπÊima trgovaËkih poduzeÊa u vlasniπtvu OpÊine Vir i ustanova kojima je OpÊina osnivaË. Tako je “»isti otok” u 2010. godini ostvario prihod u iznosu od 4.782.270,74 kune, dok rashodi iznose 4.625.721,00 kuna. Ostvarena dobit iznosi 156.550,00 kuna.


U 2010. godini “Vodovod-Vir” je imao 604.729,00 kuna rashoda poslovanja; plaÊenih kamata bilo je 721.114,00 kuna, πto je ukupno 1.325.843,00 kuna rashoda. Poslovanje s gubitkom, istaknuto je, dræi se razumljivim jer “Vodovod-Vir” joπ uvijek nema vlastite prihode. UnatoË tomu, vrijednost virskog vodovodnog poduzeÊa iznosi oko 23 milijuna kuna, s obzirom na svu vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu koja je do sada postavljena. PrihvaÊen je prijedlog da se podmire svi troπkovi tvrtke “Vodovod-Vir” iz prethodnih godina ∑ sukladno proraËunskim moguÊnostima ∑ kako bi tvrtka mogla normalno poslovati. Komunalna tvrtka “Vir odræavanje” u 2010. godini imala je 4.868.480,00 kuna prihoda, dok su rashodi bili neznatno mani ∑ 4.864.772,00 kuna. Tvrtka “Vir turizam” u proπloj godini poslovala je s gubitkom 973.788,00 kuna, pri Ëemu su prihodi iznosili 2.428.513,00 kuna, a rashodi 3.402.301,00 kuna. NajveÊi prihod ostvario je restoran “Kotarina” u iznosu od 1.937.083,00 kuna, a posebno je istaknuto kako su plaÊe zaposlenika tvrtke, uslijed negativne bilance poslovanja, smanjene za 20 posto uz moguÊnost smanjena radne snage ukoliko se poslovanje u ovoj godini ne popravi. OËekuje se i skori preustroj tvrtke “Vir turizam” te mjere sistematizacije koje Êe provesti novi direktor tvrtke. Na sjednici je prihvaÊen prijedlog o pokriÊu gubitaka tvrtke “Vir turizam”. Prihodi TuristiËke zajednice OpÊine Vir u 2010. godini iznosili su 1.567.913,00 kuna, a rashodi 1.387.590,00 kuna. Stanje novËanih sredstava na 31. prosinca 2010. iznosilo je 183.127,00 kuna, a OpÊini Vir uplaÊeno je 355.000,00 kuna od boraviπne pristojbe. Kako je DjeËji vrtiÊ “Smjeπko” u 100-postotnom iznosu korisnik opÊinskog proraËuna te nema vlastite prihode, njegovi ukupni prihodi iz proraËunskih sredstava OpÊine Vir iznosili su 876.650,00 kuna, dok su rashodi poslovanja bili neπto veÊi ∑ 889.676,00 kuna. U kraÊim raspravama vijeÊnici su usvojili joπ Odluke o sklapanju darovnih ugovora za put, Odluku o ukljuËivanju u projekt “Pokretanje lokalne akcijske grupe na otocima Zadarske æupanije”, Odluku o prihvaÊanju Strategije razvoja turizma OpÊine Vir, oslobaanju komunalnog doprinosa trgovaËkog druπtva “Vodovod-Vir” za izgradnju 3. faze sustava odvodnje fekalnih otpadnih voda otoka Vira, Odluku o refundiranju poveÊanih troπkova struje, vode i grijanja najmodavcu DjeËjeg vrtiÊa “Smjeπko”, te Odluku o prometnoj regulaciji tijekom turistiËke sezone 2011.

VirskiLIST

MAGAZIN ZA PROMIDŽBU OTOKA VIRA BROJ 22 CIJENA 10 KN GODINA IV. KOLOVOZ 2011.

Tema broja

Legalizacija bespravne gradnje Intervju

Arhitektica Dragica Knežević

Stav Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Kako do građevinskih dozvola? Novi Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama

VirskiLIST magazin za promidžbu otoka Vira

IZDAVA» Vir turizam d.o.o. za turistiËko-ugostiteljske djelatnosti Put Mula 7 23234 Vir Kontakt 023 362-713 Direktor Zdenko MiËiÊ Glavni i odgovorni urednik Kaæimir ©krbiÊ Mob. 098 18-15-211 e-pošta: kazimir.skrbic@gmail.com

16. IZVANREDNA SJEDNICA OPΔINSKOG VIJEΔA 16. po redu sjednica u novom mandatu odræana u oæujku ove godine, s raspravama i Odlukama po toËkama dnevnog reda: o prihvaÊanju Zapisnika za popis imovine, programima javnih potreba u kulturi za 2011. godinu, potom socijalnoj skrbi, sportu, programima gradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture za 2011. godinu, odræavanja objekata i ureaja komunalne infrastrukture, protupoæarne i civilne zaπtite, planu nabave za 2011. godinu, o otkupu projektne dokumentacije ureenja obalnoga pojasa Vir od trgovaËkog druπtva “Vir turizam”, te Odluka o davanju prostora u vlasniπtvu OpÊine Vir na koriπtenje bez naknade TuristiËkoj zajednici OpÊine Vir. Tako Êe se za potrebe u kulturi izdvojit Êe se 620.000,00 kuna, za sport 650.000,00 kuna, a za potrebe u socijalnoj skrbi 1.540.000,00 kuna. Po programu gradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture planirana su sredstva u iznosu od 14.528.816,00 kuna; najviπe za otkup zemljiπta za javne potrebe u iznosu od 3,3 milijuna kuna, za gradnju objekata za vodu i odvodnju 5 milijuna kuna, 2,5 milijuna kuna utroπit Êe se za izradu protupoæarnih πumskih putova, 1,5 milijun kuna za ulaganja u lokalne ceste, 1,3 milijuna kuna za izgradnju djeËjeg vrtiÊa, te po milijun kuna za izradu detaljnih prostornih planova, projektnu dokumentaciju ureenja obalnog pojasa, izradu dokumentacije za novu osnovnu πkolu i izgradnju sportsko-rekreacijskog centra. Po programu za odræavanje postojeÊih objekata i ureaja komunalne infrastrukture, najveÊi iznos izdvaja se za odræavanje javne rasvjete s 1.950.000.00 kuna te odræavanja ËistoÊe i ureivanja javnih povrπina s 1,5 milijuna kuna. Programom protupoæarne i civilne zaπtite za 2011. godinu predvieno je izdvajanje sredstava za DVD “Vir” u iznosu od 1 milijun kuna.

Suradnici Ive BašiÊ Andrija LuËiÊ Draæen Æepina Samir HusiÊ ÆupanËiÊ Tisak PRINTERA GRUPA d.o.o., Zagreb GrafiËka priprema ŽUPAN»IΔ H R d.o.o. za nakladniËku i grafiËku djelatnost e-pošta: info@zupancic-hr.hr Naklada 2000 komada Izlazi mjeseËno Godina IV. Broj 22 Kolovoz 2011. © VirskiLIST Sva prava zadržana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohraniti ili prenositi u bilo kojem obliku ili bilo kojim putem, elektroniËki, mehaniËki, fotokopiranjem, snimanjem ili drukËije bez prethodnog pisanog dopuštenja vlasnika autorskoga prava.

31


SLJEDEΔI BROJ U RUJNU!

VIRSKE FEŠTE KUPON ZA PRETPLATNIKE!

Reportaža Blagdan Svetog Ivana Sve nove informacije oko Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama

UZ PRILOŽENI KUPON POPUST OD 20% NAGRADNA IGRA ZA BESPLATNU PRETPLATU!

Kako je Stipa ukraja ©imicu

TAJNA POVIJEST VIRA I.

Ko Êe koga nego svoj svoga, pa Êu ja najprije poËeti sa svojiman, pradidon Stipanon Rukavinon i prababon Budijevkon ©imicon i njijovon æenidbon. Ma, prije nego prien na glavnu priËu, æelin van ispriËati niπto malo o Rukavinovin, kako bi razumili zaπto je moj pradid Stipa ukraja prababu ©imicu

Piπe: Ive BaπiÊ

D

ragi moji Virani i vi koji se Viranima osiÊate, Ove dana mi je na vrata banuja urednik ovog lista gospodin Kaæo ©krbiÊ, naπ zet, koji je uzeja naπu malu Anu VuËetiÊa, Êer roaka Mirka, Joke AntiÊa BrkljaËina. Razgovarali smo o prvin razglednican Vira. Gledali smo slike stare priko Ëetrdeset godin. Dotakli smo se i starih virskih priËa. Kaæo je pridloæija da ji ispriËamo u ovon listu. Prista san jer san veÊ prid pet godin obeÊa da Êu ji napisati. Ma znan da Êe se niki name ljutiti ako se malo dotaknen nji ili njijove starije. “Bez toga ne bi bilo iteresantno”, veli Kaæo. Za to ljudi moji ne zamirite, jer je sve u najboljoj namiri. Ko Êe koga nego svoj svoga, pa Êu ja najprije poËeti sa svojiman, pradidon Stipanon Rukavinon i prababon Budijevkon ©imicon i njijovon æenidbon.

Ukra curu radi imanja Ma, prije nego prien na glavnu priËu, æelin van ispriËati niπto malo o Rukavinovin, kako bi razumili zaπto je moj pradid Stipa ukraja prababu ©imicu. Rukavine su samo jedan rod u plemenu VladimiroviÊa, koji su iz Ukrajine doselili kraj rike Bune u Hercegovini. U Dalmaciju su doselili u vrime dok je ovin krajen vladala Venecija. Æivili su u Raæancu otkuda su uz Velebit ganjali Turke priko Velebita i Like, di su se nastanili. Kaæu da su bili veliki ratnici, tako dobri, da je za vrime Marije Terezije bilo 99 Rukavina s Ëinon generala. Niki od nji su se dopadali i samoj kraljici zbog njijove muπkosti.

24

Naπ predak se zvaja MamutoviÊ, jer je ko zarobljenik bija dodiljen nikon TurËinu po imenu Mahmut, pa kad se vratija doma miπtani su ga prozvali Mamutov. Njegov potomak je bija i Ante Rukavina, poznati gusar. HaraËija je kroz cili Velebitski Kanal. Nigdi ni imaja mira ni spokoja, biæa je od zakona, dok ni doselija na Vir i oæenija Boæicu Radovu. ΔaÊa mu je doπa na feπtu i u Gazu ostavija joπ dva maloljetna brata sa braceron. I tako su tri brata Rukavinova zadnji doselili na Vir. Zemlje za oranje u polju viπe ni bilo. Virani su se bunili πto ih je gazda Crnica primija na πkolj. Rekli su da i veÊ ima dosta. Da bi priæivili najviπe su se bavili s moren, ribarenjen, ali krËali su i zemlju, gori u brdu, izmeu Sridnji KuÊic i Luke. Napravili su veliku oranicu i nazvali je Njiva. I danas je zovu Njiva, a sve je pusta ledina. Lukavi su bili Rukavinci. Da bi se doÊapili zemlje æenili su se s curan koje su in u dutu donile zemlju. Tako je veÊ spomeniti Ante uzeja Êer Adama RadoviÊa, koja ni imala brata i donila mu dija od Radovi. I Antini sinovi, Stipan i ©ime, priko æen su postali gotovo bogati. ©ime je oæenija ©imicu KapoviÊku i dobija po Pijacina imetka, a moj pradid Stipan je ukra, malu ©imicu Budijinu i dobija petinu sve Budijine zemlje.

Ko je bila ©imica Budijina, zvana Tuta? ©imiËin ÊaÊa je bija Jakov Budija, a mate Tomica VuËetiÊa, Pere »umburina. Imala je i dvi godine mlau sestru Cvitu, koja je umrla ko dite. Kad je ©imica imala samo tri godine umre joj

otac, u 28 godini. Pokosila ga je kolera 1855. godine. Te tuæne godine ovin krajen je harala kuga. Od 14. luja do 11. agusta od te bolesti samo na Viru je umrlo 28 æitelji. Obolilo je nji 91. Vir je u to vrime imaja samo 326 stanovnika. ©imiËina mate se preudala za Juru SubotiÊa. 1857. godine umru najprije oËuh Jure, a zatin i mate Tomica. ©imica je ko dite ostala æiviti u oËevoj famiji, sa Ëetiri strica i Ëetiri strine i s puno njijove dice. Kad je malo uresla slali su je k blagu, ali i obavljati druge posle: æeti, iÊi po vodu, polivati prisad i sliËno. Na nju se ni puno pazilo. Bila je neuka i dosta zapuπtana. U lito 1868. godine na prisadin ju je doËekaja mladiÊ Stipan Rukavina, koji je prije skrojija plan “krae”. Kaæu da ju je uzeja doslovce u naruËaj i odnija s prisad u Rukavine (Selo). U to vrime Stipanu je bilo 25, a ©imici samo 16 godin. Kaæu da je bila toliko zapuπtana, πenËljiva i πporka, da Stipan ni tija π njon spavati, dok je æenske iz famije nisu oËistile od πenac. Moæda je s njon prvi put lega 23. veljaËe 1868. godine, kad su se vinËali u crkvi. Ma, to sve ni vaæno, vaænije je to πto je ©imica u dotu donila gotovo cilo oËeva imanje. Tu je velika njiva u DoËinan, njiva kod bunara, juæna Podvornica, vrta u Selu di je sada kuÊa Anke MoroviÊke i druge zemlje, koje su kaπnje odranile brojnu Stipanovu i ©imiËinu dicu i potomke. Stipan je kaæu osin rada u polju bija poznati ribar. Eto, nedavno san i to saznaja, da je bija i malo maganjan u noge, pa se bolje snalazija u kaiÊu nego u polju. ©imica ni mogla, sirota, nadoknaditi izgubljeno vrime, i materinu i oËevu nauku. Ostala je neupuÊena u puno stvari. Tako se iz generacije u generaciju pripriËava kako je pitela muæa: ”Stipane moj, je li Ëista srida usridu,” a un njoj: “ Ni nego u petak, jebenti s.......... .” Uza sve to niπta je ni omelo da rodi desetero dice, sedan Êeri i tri sina. Samo jedno æensko dite joj je umrlo u drugoj godini, a ostala su se poæenila. Njijove Êere su bile: Lucija, zvana Jeko, udata za Jakova Peruzu, zvanog Jakovac; Marija, zvana Mare, Tuta, moja baba, udata za Matu BaπiÊa, Povljankina; Petrica, zvana Perka, udata za ©imu RadoviÊa, ©avrova; Tomica, udata za Niku Begonju, iz Prilake; Matija, zvana baba Kuja, udata za

IVE BAŠIĆ KOLUMNA: DRUGI DIO

Juricu Radova i ©imica, udata u Poljica za Kuzmana ΔurjuriÊa, preudata za Krsta DraæiÊa, isto iz Poljica. Sva tri sina su se oæenila: Ive, zvani Brble, s Grgicon BaπiÊa, Povljankinon; Pere, zvani Moro, s ©imicon BaπiÊa, GrgiËinon sestron, a Mate, zvani Moro s Lucijon KapoviÊ, zvanon Marija Zalinica. Boæe moj, koliko nas je potomaka babe Budijevke i dida Stipana. Da smo svi æivi ne bi mogli stati ni u cile Rukavinove dvore. Samo su baba Kuja i njezine tri Êere rodile Ëetrdeset i devet dice.

Zakonita naslidnica U rodu je bilo i oni kojin je Bog poniπto uzeja. Znaja je reÊi stric Jure JuriËin da je za to kriva baba Budijevka. Ni moj striËe Jure, krivi su za to kako se sada moderno kaæe “geni”, koji dolazu od jednog drugog naπeg dalekog roda. Ma, moæemo se mi malo i pofaliti s babe ©imice i dida Stipana potomcima, ima tu puno Ëestiti i reklo bi se pametnih Ëeljadi, kako muπkih tako i æenskih. Imamo mi dosta πkolovani i sposobni ljudi, uËitelja, profeπura, doktora, pravnika, ekonomiπta, agronoma, novinara, oficijala, pa sve do najviπeg doktora medicinski znanosti i sveËiliπnog profesora. Sve to ljucko bogatsvo je poteklo od naπih Stipana i ©imice. I na kraju da dan odgovor oniman BudijeviÊiman koji kaæu da su in Rukavici odnili (ukrali) dija imanja. Tako mi kaæe nevista Povljanka ©ime Gozdenoga da je govorija njezin svekar kako su in Rukavinovi uzeli imanje. Kako san veÊ reka, u Budije je bilo petero braÊe, sinova Lovre Budije: najstariji je bija ©ime, Ëiji su potomci: JuriËini, Zecovi i po Êeri Kanjevi; zatin Jure, s potomcin, Radinin, PariÊovin, Budijinin u Ninskin Stanovin i Sabaotovin; poton Petar, s potomcin, Mate Budije i ©ime Gozdenog; Ëetvrti je bija Vid, Ëiji je sin Tome doveja Êeri Mariji, Staninoj, »epiÊa u vlaπtvo i peti je Jakov Budija, s Êeron ©imicon, koja se udala za Stipana Rukavinova. Eto, moji BudijeviÊi, sami prosudite je li ©imica zakonita naslidnica dila Budijina imetka, ili su Rukavinci “ukrali” Budijinu zemlju?

25

Tajna povijest Vira


Virki list broj 22