Virski list broj 24 by Vir turizam d.o.o.

VirskiLIST MAGAZIN ZA PROMIDŽBU OTOKA VIRA BROJ 24 CIJENA 10 KN GODINA V. SIJEČANJ 2012.

tema broja

PRVA FAZA

vodovodna i kanalizacijska mreža otoka Vira

projekti PRIMOPREDAJA SVJETIONIKA inicijativa POTICAJI U TURIZMU prilog EUROPSKA UNIJA referendumsko biti ili ne biti

Sadržaj

AKTUALNOSTI

TEMA BROJA

Poticaji u turizmu

I. faza

Općina Vir, TZ i „Vir turizam“ pokrenuli su program poticaja i subvencija

Vodovodna i kanalizacijska mreža otoka Vira

Od Brna do Beča

Crtice o europskim fondovima

Virani na skijanju

Pitanja o Europskoj uniji

Projekt hidrantskog platoa

40 Virana darovalo krv

Produženi rokovi za uplate

Novi zamah u razvoju

Referendumsko biti ili ne biti?

Tajna povijest Vira

VIRSKI LIST PROSINAC 2011.

TURIZAM

PRILOG

Najam Lanterne

Europska unija

Potpisanim ugovorom i primopredajom „Vir turizam“ dobio svjetionik

22. siječnja 2012. godine referendumsko biti ili ne biti

35% popusta za pretplatnike

Rekordni broj sudionika

Održan kartaški turnir Darovi za učenje i dobra djela Razvojni proračun u 2012.

36 37 38

VirskiLIST Najpovoljniji

oglasni prostor veÊ od 200 kuna Kontakt virski.list@gmail.com 098 18-15-211

SADRŽAJ

Aktualnosti Inicijativa za turistički bolji i ljepši Vir

POKRENUT PROGRAM POTICAJA I SUBVENCIJA Općina Vir u suradnji s tvrtkom „Vir turizam“ i Turističkom zajednicom Općine Vir pokrenula je program poticaja i subvencija za poboljšanje kvalitete i kategorije postojećeg zakonski reguliranog privatnog smještaja

skladu s usvojenom studijom i operativnim planom razvoja na otoku Viru, Općina Vir u suradnji s tvrtkom „Vir turizam“ i Turističkom zajednicom Općine Vir pokrenula je program poticaja i subvencija za poboljšanje kvalitete i kategorije postojećeg zakonski reguliranog privatnog smještaja, kao i za dogradnju ili izgradnju novih smještajnih kapaciteta, prvenstveno hotela i kampova. Ovaj program uključuje poboljšanje kvalitete i

kategorije na razini tri, četiri ili pet međunarodnih zvjezdica za apartmane i kuće, te tri ili četiri zvjezdice za sobe i studio-apartmane. Program se odnosi na vanjsko uređenje, povećanje postojećih kapaciteta ili podizanje kategorije postojećeg smještajnog kapaciteta te za izgradnju novih smještajnih kapaciteta, odnosno prije svega obiteljskih hotela ili kampova s minimalno 100 parcela. Evo detaljnijih objašnjenja s opisom povrata i subvencija:

Kada je u pitanju vanjska estetika, program se odnosi na uređenje fasada, uređenje okućnica i vrtova te izgradnju bazena. Kad je riječ o unutarnjim sadržajima i opremi, program obuhvaća kvalitetu namještaja, grijanje i hlađenje, digitalne satelitske TV-programe, internetsku vezu te praonicu rublja. POVRAT: – Povrat 50% od ukupnog iznosa do maksimalno 35.000,00 kuna ulaganja prema troškovniku radova, odnosno do 17.500,00 kuna. – Subvencija kamata na kratkoročne kredite do maksimalnog iznosa od 100.000,00 kuna.

INFO:

Program za povećanje postojećih kapaciteta, konvertiranje apartmana ili soba u obiteljske hotele ili pansione, odnosno za podizanje kategorije postojećeg smještajnog kapaciteta. POTICAJ: – Subvencija u iznosu 3% kamata na kredite do 750.000,00 kuna. Program subvencija za izgradnju novih smještajnih kapaciteta, prvenstveno obiteljskih hotela ili kampova s minimalno 100 parcela. POTICAJI: – oslobađanje od plaćanja komunalne naknade. – oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa na nove objekte. – oslobađanje plaćanja naknada za priključak vode i kanalizacije. – subvencija kamata na kredit do maksimalno 3%.

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2012.

Sve informacije možete dobiti na sljedeće telefonske brojeve, ili e-mail adresu: Tel/Fax: „Vir turizam“: +385 (0)23 362 713 Tel : „Vir turizam Travel Agency“: +385 (0)23 346 741 Fax: „Vir turizam Travel Agency“: +385 (0)23 346 740 e-mail: info@virturizam.hr Također, sve zainteresirane upućujemo i na adresu tvrtke „Vir turizam“: Put Mula 7, 23234 Vir, kao i na adresu „Vir turizam Travel Agency“; Prezida II, 232324 Vir, te na adresu Ureda Turističke zajednice Općine Vir; Put Mula 9, 23234 Vir. Preduvjet kandidiranja projekta jest da privatni iznajmljivači ili poslovni subjekti ostvaruju poslovnu suradnju s turističkom agencijom „Vir turizam Travel Agency“.

NAČIN I PROVEDBA PROGRAMA: Projekti se apliciraju u „Vir turizam“ d.o.o. Potrebna dokumentacija: zamolba, predviđeni projekt, obrazloženje i troškovnik. Predmetne projekte odobrava službeno povjerenstvo sastavljeno od predstavnika tvrtke „Vir turizam“ d.o.o. i Ureda Turističke zajednice Općine Vir, koje nakon predaje navedene dokumentacije vrše uvid početnog i završnog stanja radova na objektu ili lokalitetu zajedno s foto-dokumentacijom.

Izdvojeno Brno, Beč, Bratislava, Ljubljana i Maribor

Virski svjetionik na europskim sajmovima Širom europskih turističkih sajmova predstavlja se virska Lanterna kao rezidencijalni turistički objekt, te Vir i virski turizam

akon javne prezentacije i predstavljanja turističkih projekata te luksuznih turističkih brošura o Viru, općinska tvrtka „Vir turizam“ predstavljena od direktora Zdenka Mičića i voditelja Turističke agencije Vir turizam Ante Galića, krenula je s promocijom virskog turizma na europskim sajmovima. Zajedno s predsjednikom Općinskog vijeća Općine Vir Matom Radovićem i predstavnicima općinske vlasti te direktorom Ureda Turističke zajednice Općine Vir Šimom Vučetićem, Mičić i Galić predstavljali su Vir i virski turizam od 11. do 15. siječnja na međunarodnom sajmu putovanja i turizma „GO – Region Tour 2012.“ u češkom Brnu. U organizaciji tvrtke „Vir turizam“ priređena je večer Vira na kojoj je predstavljena virska Lanterna kao rezidencijalni turistički objekt, dok je 14. siječnja na sajmu nacionalne prezentacije „Ferien Messe“ u Beču na štandu HTZ-a pjevala klapa „Vir“. Nakon Brna i Beča, virska delegacija boravit će od 19. do 22. siječnja na međunarodnom turističkom sajmu u

Bratislavi, a potom krajem siječnja na sajmu turizma u Ljubljani te predstavljanju u Mariboru. U pratnji virske delegacije bila je i klapa „Vir“ koja je, kao i prethodnih godina, oduševila brojnu publiku na sajmovima.

[ Sajam nacionalne prezentacije „Ferien Messe“ u Beču ]

Suradnja Vira i grada prijatelja Oslavanyja

MLADI VIRANI NA SKIJANJU U ČEŠKOJ

ao i prošle godine, i ove su godine mladi Virani početkom siječnja posredstvom Ureda Turističke zajednice Općine Vir otputovali na skijanje u Češku Republiku. Njih 29 uz 5 starijih osoba u pratnji bilo je od 6. siječnja do 14. siječnja na sedmodnevnom zimovanju u prijateljskom češkom Oslavanyju, odnosno na planini Jeseníky gdje su bili smješteni te zajedno s vršnjacima iz Oslavanyja prepušteni uživanju u zimskim skijaškim radostima. I ovogodišnje putovanje u Češku rezultat je suradnje i prijateljstva Grada Oslavanyja i Općine Vir, pa je Općina financirala putovanje a Oslavany boravak virske djece. U pratnji virske djece samoinicijativno je bio i Ivica Buškulić, virski učitelj skijanja iz Rijeke.

URED TURISTIČKE ZAJEDNICE OPĆINE VIR Put Mula 9 23234 Vir Kontakt 023 362-196 Direktor Šime Vučetić Mob. 091 362-3625

Djelatnice Andrea Olić Elvira Rudić Buškulić

AKTUALNOSTI

Virski prizori

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2012.

Ovi su ronioci iz šibenskog „Neptun Suba“ spremni za akciju i dovršetak radova na virskom podmorskom ispustu. Nije nam promaklo njihovo lagano glisiranje ispod virskog mosta, ali ni galebu kojemu su prekinuli prijepodnevni odmor. Foto Kažimir Škrbić [ arhiv Virskog lista ]

VIRSKI PRIZORI

Tema broja

I. FAZA Vodovodna i kanalizacijska mreža otoka Vira

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2012.

11,2 KILOMETARA KANALIZACIJE 8 KILOMETARA VODOVODA

a izgradnji I. faze vodovodne i kanalizacijske mreže otoka Vira sudjeluju dva izvođača radova: „Vodoinstalacija“ Zadar s ciljem izgradnje vodovodnih i kanalizacijskih kanala i građevinskog dijela radova na crpnoj stanici, te „Monter strojarske montaže“ Zagreb s podizvođačem „Neptun Sub“ iz Šibenika koji su zaduženi za izgradnju podmorskog ispusta, kao i za nabavu i montažu opreme u crpnoj stanici. Zagrebačka tvrtka zadužena je za nabavku i opremanje crpne stanice, dok „Neptun Sub“ radi podmorski ispust. Ukupna vrijednost posla i opreme na crpnoj stanici te podmorskog ispusta iznosi oko 2 milijuna i 700 tisuća kuna, a do sada je na ova dva objekta virske vodovodizacije i kanalizacije utrošeno 974 tisuće i 669 kuna bez PDV-a. Zadarska „Vodoinstalacija“ ima ugovorenu vrijednost poslova od oko 48 milijuna kuna, a do sada je napravljeno približno 41,9 milijuna kuna vrijednosti poslova. Od toga iznosa 36,2 milijuna kuna otpada na poslove kanalizacije, a 5,7 milijuna kuna na vodovodizaciju. Pri tome je napravljeno 11,2 tisuća metara kanalizacije i oko 8 tisuća metara vodovoda.

PROJEKT HIDRANTSKOG PLATOA

pćinska tvrtka „Vodovod-Vir“ trenutno je u pripremi projekta hidrantskog platoa koji bi se trebao nalaziti nasuprot budućeg sportskog centra na Prauljama. U tu svrhu otkupit će se tisuću kvadrata površine za izgradnju platoa sa 6 hidranata kako bi se na tom mjestu punili distribucijski kamioni, i potom razvozili vodu po Viru za sve one koji još neće imati priključak za vodu. Ugovor je potpisan, a projekt završen 15. siječnja, pa će s predanim zahtjevom za priključenje prema zadarskom „Vodovodu“ i ovaj projekt biti pred realizacijom.

TEMA BROJA

PRVA FAZA Vodovodna i kanalizacijska mreža otoka Vira S okončanjem kopnenih radova na vodovodnoj i kanalizacijskoj mreži, riješenom crpnom stanicom i opremom za nju te podmorskim ispustom, priča oko izgradnje I. faze bit će završena i spremna za puštanje prve vode na hidrantima u rujnu ove godine

ko meteorološke prilike, poput onih iz druge polovice prošle godine kada su kiša i hladnoća zaobilazili virsko područje, budu išle na ruku izvođačima radova na izgradnji I. faze vodovodizacije i kanalizacije otoka Vira, u veljači ove godine planira se postavljanje podmorskog cjevovoda. Jedan dio tog cjevovoda, nedaleko od crpne stanice u pravcu plaže Jadro, već je postavljen u prosincu s polaganjem i betoniranjem cijevi od 100 metara. Prvi dio tog budućeg cjevovoda dužine 324 metra, od ukupno 1,5 tisuća metara njegove ukupne dužine koja će završavati negdje iza Punte i Kozjaka, polaže se u rov „metar puta metar“ nakon čega sa 325. metrom cjevovod podmorskog ispusta izlazi na morsko dno. Riječ je o jedinom podmorskom ispustu u I. fazi koji će se sastavljati u jednu cijev iz nekoliko sekcija koje su trenutno radi lakšeg i praktičnijeg izvođenja posla poslagane po plažama uz Mulo. Što se tiče kopnenog dijela poslova na izgradnji I. faze vodovodne i kanalizacijske mreže otoka Vira, do sada je izgrađeno oko 11 kilometara kanalizacije i 8 kilometara vodovoda, pa će s izgradnjom još 2 kilometra vodovoda i kanalizacije i ovaj dio posla biti stavljen – ad acta. Riječ je o manjim virskim ulicama koje čekaju na završetak spomenutih radova, poput dovršetka i postavljanja cijevi u Lovrićevoj ulici i cijevi koja povezuje Radovanjicu s glavnom cestom. Obje se zbog tehničkog razvoja sustava drže bitnima za mrežu, a pored njih radovi će se u narednom periodu izvoditi i na predjelu Bunarića te na još nekim manjim ulicama od Trga Svetog Ivana prema autobusnom kolodvoru. S dovršetkom ovih ulica, riješenom crpnom stanicom i opremom za nju te podmorskim ispustom, priča oko I. faze izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže otoka Vira bit će završena, a dovršetak cijelog sustava i njegovog kopnenog dijela očekuje se do 30. lipnja ove godine. Iako obim posla nije značajan, njegova tehnička izvedivost čini ga kompliciranim. „Radovi na tom kopnenom dijelu počet će brzo, ali će potrajati nešto duže. Ulice su uske i s puno žica, što otežava izvođenje radova. U svakom slučaju, sve bi trebalo biti gotovo do početka ljetne sezone“, kaže Hrvoje Bašić, direktor tvrtke „Vodovod-Vir“.

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2012.

VODOVOD-VIR d.o.o. Trg Svetog Jurja bb 23234 Vir Kontakt: 023 362-608 e-pošta: vodovod.vir.d.o.o@zd.t-com.hr Direktor Hrvoje Bašić Mob. 098 94-80-453 Tajnica Đana Peša

Djelatnik Marin Begonja

[ Nacrt projektiranih objekata I. faze: obalni kolektor, fekalni kanali, podmorski ispust, revizijsko okno i crpna stanica „Centar-Jug“, te planirani objekti II. faze ]

Nakon ljetne sezone i tehničkog pregleda cjelokupne vodovodne i kanalizacijske mreže I. faze, u jesen 2012. godine prva voda iz Zrmanje preko Zadra i vodospreme bit će spremna za puštanje. Objekt vodospreme također je uglavnom završen s potrebom da se riješi nešto manjih radova oko njezine elektronike. „Vodosprema je 99% gotova i spremna. Ono što je kritično, podmorski je dio između Vira i Privlake“, dodaje Bašić. Spomenutu investiciju vodi zadarski „Vodovod“, a nakon što je odabran izvođač radova očekuje se i potpisivanje ugovora s državnom tvrtkom „Hrvatske vode“ koje su za izgradnju objekta dale novac. Potpis ugovora o financiranju očekuje u veljači, pa bi s odabranim izvođačem i ti radovi trebali biti završeni za 2 do 3 mjeseca, dakle do previđenog roka 30. lipnja 2012. godine. Ono što je ostalo nepredviđeno, jest 42 metra neotkupljenog zemljišta u Privlaci koje vrlo vjerojatno neće predstavljati zapreku veću ili dužu od nekoliko dana. I s tom „točkom na i“, Vir će po prvi puta u svojoj cjelokupnoj povijesti dobiti kvalitetan izvor pitke vode.

PRODUŽENI ROKOVI ZA UPLATE

dlukom o izmjenama i dopunama Odluke o priključenju na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih voda na 21. sjednici Općinskog vijeća, prolongirani su rokovi za dostavljanje zahtjeva za rješenjem o naplati spomenute naknade. Ranije utvrđen popust od 35% moći će ostvariti vlasnici objekata koji zahtjev za izdavanje rješenja dostave do 30. lipnja 2012. godine, popust od 25% moći će ostvariti vlasnici objekata koji zahtjev za izdavanje rješenja dostave do 30. lipnja 2013. godine, a popust od 15% moći će se ostvariti po zahtjevima za izdavanje rješenja dostavljenim do 30. lipnja 2014. godine.

TEMA BROJA

Potpisan ugovor o najmu virskog svjetionika

VIR TURIZAM DOBIO LANTERNU Općinska tvrtka „Vir turizam“ i državno poduzeće „Plovput“ potpisali su ugovor o desetogodišnjem upravljanju svjetionikom, a za njegovu obnovu, uređenje i opremanje te stavljanje u funkciju raspisan je javni natječaj

otpisanim ugovorom o najmu virskog svjetionika između općinske tvrtke „Vir turizam“ i državnog poduzeća „Plovput“, virsko komunalno poduzeće dobilo je ovaj ekskluzivni objekt na desetogodišnje upravljanje. Za njegovu obnovu, uređenje i opremanje te stavljanje u funkciju raspisan je javni natječaj, a realizacija cijelog projekta i svečanost otvaranja rezidencijalnog turističkog objekta s „četiri plus zvjezdice“ očekuje se do početka ljetne sezone. Ugovor su sredinom prosinca prošle godine u prostorijama Općine Vir potpisali direktor tvrtke „Vir turizam“ Zdenko Mičić i rukovoditelj komercijalnog sektora tvrtke „Plovput“ Slavko Šimić, uz prisustvo načelnika Općine Vir Kristijana Kapovića, zamjenika načelnika virske Općine Tomislava Bašića, te djelatnika „Plovputa“ iz Splita i Zadra Kruna Jakopovića i Damira Grbasa. „Na katu Lanterne bit će izgrađene četiri dvokrevetne sobe, u prizemlju ćemo imati veliki dnevni boravak, kao i wellness, saunu, jacuzzi i roštilj uz predviđeno sunčalište i hortikulturno uređenje cijelog prostora. U ovom smo projektu sretno spojili zaštitu i sanaciju nultog spomenika kulture s njegovim puštanjem u turističku funkciju, jer će Lanterna pritom zadržati svoju funkciju sigurnosti plovidbe“, kazao je Mičić dodajući kako je riječ o ekskluzivnoj rezidenciji koja će cijenom i ponudom bitno podići razinu virskog turizma kako bi se odmakao od klasične apartmanske ponude i bio preteča onome što dolazi planiranjem i projektiranjem hotela i marine, kao i kamping turizma.

ZNATAN TRAG U PLOVPUTU S druge strane, Šimić je izrazio zadovoljstvo činjenicom kako će lijepi i ekskluzivni virski svjetionik svoj 130. rođendan proslaviti obnovom i uljepšanjem, i to upravo od strane Virana koji su kao svjetioničari ostavili znatan trag u tvrtki „Plovput“. Obnovom i stavljanjem u turističku funkciju svjetionika, bit će realiziran prvi od četiri velika planirana turistička projekta na Viru, o čemu je govorio načelnik Kapović: „Prošle smo godine postavili petogodišnji cilj probijanja brojke od milijun ostvarenih noćenja, a do nje bi mogli doći već iduće ljeto. Čekaju nas još i projekti hotela, marine i

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2012.

[ Mičić i Šimić na potpisivanju ugovora o najmu svjetionika ]

[ Do početka sljedeće turističke sezone preuređeni svjetionik postat će virska turistička atrakcija ]

turističkih kampova, pa je vrlo važno što smo stvorili kadrovske, materijalne i organizacijske preduvjete za njihovu realizaciju u sljedećih deset godina, ali sve to ne bi bilo moguće bez infrastrukturnog iskoraka 2012. godine kada će do centra Vira doći voda i kanalizacijski sustav“, kazao je virski načelnik istaknuvši još zadovoljstvo uspjehom u mijenjanju percepcije imidža otoka Vira. Tako su pod geslom i u naslovu „Vir, Otok s dva lica“ pred okupljenim gostima i partnerima iz splitskog i zadarskog „Plovputa“, predstavnicima Županije, općinskim vijećnicima, djelatnicima općinskih poduzeća i brojnim predstavnicima medija, promovirani novi turistički plakati, luksuzna brošura i foto-video materijal s čijih se 50 tisuća primjeraka Vir po prvi put već pojavljuje na turističkim sajmovima širom Europe – u Brnu, Beču, Bratislavi, a potom i na slovenskim sajmovima turizma u Ljubljani i Mariboru. Uz skoro sudjelovanje na mađarskom sajmu u Budimpešti, virski turizam promovirat će se i na svim drugim sajmovima širom Europe. Nakon potpisanog ugovora

o najmu svjetionika, održane press konferencije i prezentiranja propagandnih materijala u vijećnici Općine Vir, svi su uzvanici pozvani na domjenak u restoran „Kotarina“.

[ Domjenak za partnere, uzvanike i goste u restoranu „Kotarina“ ]

TURIZAM

PRIMOPREDAJA LANTERNE Izvršena primopredaja Lanterne temeljem ugovora o najmu između državnog poduzeća „Plovput“ i općinske tvrtke „Vir turizam“

regledom stanja i primopredajom ključeva virskog svjetionika, stavljena je „točka na i“ ugovora o najmu Lanterne između općinske tvrtke „Vir turizam“ i državnog poduzeća „Plovput“. Time je i na simbolički način virsko općinsko poduzeće krenulo u realizaciju najvažnijeg ovogodišnjeg projekta – obnove, preuređenja i opremanja objekta koji će kao budući rezidencijalni turistički objekt s „četiri plus zvjezdice“ biti predstavljen javnosti i ponuđen gostima do početka ljetne sezone. Primopredaju su izvršili Damir Grbas, šef zadarske pomorske regije državnog poduzeća „Plovput“ i Zdenko Mičić, direktor virske općinske tvrtke „Vir turizam“. Iako je unutarnji prostor osmerokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 180m² u prilično zapuštenom stanju, obnovom i preuređenjem dobit će stari sjaj, ekskluzivne sadržaje i novu turističku funkciju kao spoj zaštite i sanacije nultog spomenika kulture i njegovog puštanja na turistička tržišta. Na katu Lanterne bit će izgrađene četiri dvokrevetne sobe, u prizemlju će imati veliki dnevni boravak, kao i wellness, saunu, jacuzzi te roštilj uz predviđeno sunčalište i hortikulturno uređenje cijelog prostora, ali će i dalje zadržati svoju funkciju sigurnosti plovidbe. Potpisanim ugovorom o najmu virskog svjetionika između općinske tvrtke „Vir turizam“ i državnog poduzeća „Plovput“, virsko komunalno poduzeće dobilo je ekskluzivni objekt na desetogodišnje upravljanje. [ Obnovom i preuređenjem svjetionik će dobiti stari sjaj, ekskluzivne sadržaje i novu turističku funkciju kao spoj zaštite i sanacije nultog spomenika kulture i njegovog puštanja na turistička tržišta ]

MARKA SVJETIONIK VIR Marka broj: 784 Serija: Svjetionici – Vir Vrijednost: 3,1 kn Autori: Orsat Franković i Ivana Vučić Veličina: 29,82 x 48,28 mm Papir: bijeli, 102g, gumirani Zupčanje: češljasto: 14 Tisak: višebojni offset Tiskara: „Zrinski“ Čakovec Datum izdanja: 7. rujna 2010. Naklada: 100,000

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2012.

SVJETIONIK VIR NAUTIČKI PODACI

Pozicija 44° 18,2’ N / 015° 01,9’ E Visina kule 21m Karakteristika svjetla B Bl 10s (1+9)s Sektor vidljivosti 315°-163°(208°) Domet glavnog svjetla 11M Visina fokusa svjetla iznad SRM 21m

Europska unija Referendumski prilog Virskog lista

22 SIJEČNJA 2012. REFERENDUMSKO BITI ILI NE BITI

CRTICE

O EURU O EUROPSKIM FONDOVIMA

DRŽAVE ČLANICE

ČINJENICE O EUROPSKOJ UNIJI ANKETA

PITANJA O EUROPSKOJ UNIJI

EUROPSKA UNIJA

EUROPSKA UNIJA REFERENDUMSKO EUROPSKO BITI ILI NE BITI? Posljednje ankete pokazuju kako je oko 55% hrvatskih građana za ulazak Hrvatske u EU, a usporedba ovomjesečnih rezultata s onima izmjerenim prije godinu dana pokazuje kako je podrška Uniji porasla za oko 6%. Protiv hrvatskog članstva u EU početkom siječnja izjasnilo se 33,3% hrvatskih građana

ada se 22. siječnja na biračkim mjestima širom Hrvatske bude odlučivalo oko ulaska u Europsku uniju, i Virani će na adresi Općine Vir na standardnom biračkom mjestu moći zaokružiti za ili protiv ulaska Hrvatske u zajednicu europskih naroda. Tako će Republika Hrvatska nakon gotovo sedmogodišnjih pregovora imati mogućnost postati tek druga država nekadašnje Jugoslavije koja službeno postaje dio Europske Unije, ili će nakon referenduma biti tek druga zemlja čiji je narod odbio ulazak svoje zemlje u EU. Sudeći po rezultatima siječanjskih anketa i zakonski potrebnoj natpolovičnoj većini od svih izašlih na glasanje, to je ipak malo vjerojatno za očekivati.

55% EUROFILA Posljednje ankete tako pokazuju kako je oko 55% hrvatskih građana za ulazak Hrvatske u EU, a usporedba ovomjesečnih rezultata s onima izmjerenim prije godinu dana pokazuje kako je podrška Uniji porasla za oko 6%. Protiv hrvatskog članstva u EU početkom siječnja izjasnilo se 33,3% hrvatskih građana, a to je nešto veći postotak u odnosu na ankete od prije dva mjeseca i dovoljan razlog da se i eurofilima i euroskepticima raspali mašta uoči referenduma. Naime, svoj izlazak na referendum najavilo je samo oko 60% posto građana Hrvatske, pa u onima koji se još uvijek premišljaju oko izlaska na referendum obje strane vide svoju priliku. I dok eurofili očekuju kako se broj izašlih na referendum neće znatnije povećavati u odnosu na posljednje ankete, jer je anketna pretpostavka kako je među tih 40% većina onih koji ne podržavaju ulazak Hrvatske u EU, euroskeptici priželjkuju dodatni angažman euro-nezadovoljnika i nadglasavanje eurofila. Vratimo se na trenutak zemlji koja je referendumu, i to dva puta, kao prva i za sada jedina odbila ulazak u EU. Riječ je o Kraljevini Norveškoj, jednoj od najrazvijenijih i najbogatijih zemalja svijeta s oko 4,8 milijuna stanovnika, čiji je geografski položaj i teritorijalna razvučenost unutar skandinavske regije sličan položaju Hrvatske u takozvanoj zapadno-balkanskoj regiji. I Norveška i Hrvatska su najzapadnije

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2012.

Austrija Estonija Finska

Francuska Grčka Irska Malta Nizozemska Mađarska

Slovačka Njemačka

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske zemlje svojih regija, obje imaju dugu i razvedenu morsku obalu, imaju i približno isti broj stanovnika te brojna prirodna bogatstva, ali sve sličnosti tu prestaju i počinje kulturni i civilizacijski ponor koji između ove dvije zemlje čini nepremostive razlike. Norveška je po monetarnoj vrijednosti treća zemlja svijeta s najvišom kapitalnom rezervom po stanovniku, u posljednjem desetljeću bila je najviše rangirana država svijeta po ljudskom razvojnom indeksu, a prije četiri godine Norveška je ocijenjena kao najmiroljubivija zemlja svijeta prema indeksu globalnog mira. Također, ona je jedan od glavnih financijskih pokrovitelja UN-a i zemlja-suosnivač UN-a, NATO-a, Vijeća Europe i Nordijskog vijeća, te članica Europskog ekonomskog prostora, WTO-a i OECD-a. Norveška njeguje čuveni skandinavski socijalni model s univerzalnom zdravstvenom skrbi, subvencioniranim visokim obrazovanjem i opsežnim sustavom socijalnog osiguranja, a tijekom tekuće gospodarske krize norveška kruna pokazala se jednom od najstabilnijih svjetskih valuta. S druge strane, hrvatsku kunu na monetarnoj karti svijeta treba tražiti GPS-om, a po stupnju efikasnosti privrede, obrazovnog sustava, poštivanja ljudskih i drugih prava, neovisnosti i radu sudova bliži smo najnerazvijenijim zemljama svijeta nego uzorima iz EU, pa je jasno kako razlozi oko eventualnog odbijanja ulaska u EU ne mogu stati u istu rečenicu s onima iz Norveške.

Švedska

Bugarska

Belgija

Cipar Češka

Italija

Danska

Latvija Litva

Poljska

Luksemburg

Portugal Slovenija

Rumunjska

Španjolska ZA ILI PROTIV? Hrvatski euroskepticizam usmjeren je na opća mjesta – određeni gubitak političke i gospodarske neovisnosti unutar EU, novo dobivanje nadnacionalnog političkog centra moći s Bruxellesom, financijska nestabilnost s eurom, status male ribe u velikoj međudržavnoj zajednici u kojoj sve bitne odluke donose Francuska i Njemačka, manji proračun i skuplja država pa time i skuplji život za stanovnike Hrvatske, konačni kraj procesa kolonizacije Hrvatske, itd. Argumenti za ulazak u EU bliži su geografskom, povijesnom i kulturnom kontekstu Hrvatske. Dok susjedna Srbija još uvijek iščekuje datum o otvaranju pristupnih pregovora s Europskom Unijom, a odnosi EU sa zemljama takozvanog zapadnog Balkana uključujući Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Makedoniju u statusu kandidata, trenutno se smatraju politikom proširenja Unije, Hrvati imaju priliku nakon Slovenaca postati druga država nekadašnje Jugoslavije u Europskoj uniji. I to s brojnijim mogućnostima korištenja EU fondova, slobodniji u protoku ideja i roba, s mogućnostima obrazovanja i rada unutar svih zemalja EU, s političkom pripadnošću europskoj međudržavnoj zajednici i u dobroj mogućnosti da se spomenute kulturne i civilizacijske razlike s najrazvijenijim društvima ipak ponešto premoste. Možda i najvažnije – da se mlađim generacijama hrvatskih građana ostavi bolje, civilizacijski primjerenije i globalnije nasljeđe od onoga koji je na ruševinama socijalističke Jugoslavije stvoren i ostavljen starijim generacijama.

Hrvatska?

Jednostavno i ogoljeno od bilo kakvog konteksta, referendumsko pitanje „jeste li za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji?“ dat će 22. siječnja odgovor o političkom, gospodarskom i društvenom putu Hrvatske u ovoj i narednoj godini, ali i o temeljnom civilizacijskom opredjeljenju hrvatskih građana. EUROPSKA UNIJA

CRTICE O EURU

uro (simbol: €) je ime jedinstvene europske valute koja se nalazi u upotrebi od 1. siječnja 1999., a od siječnja 2011. euro je proširen na 17 država takozvane Eurozone koju čine Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Malta, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska. Osim ovih država, euro je od samog početka u službenoj upotrebi i u Andori, Monaku, San Marinu, Vatikanu i Crnoj Gori. Prema ugovoru iz Maastrichta Danska i Velika Britanija koriste pravo ostajanja izvan Eurozone, dok su u Švedskoj na referendumu njezini građani dva puta odbili prihvaćanje europske jedinstvene valute. Novi ulazak u Eurozonu očekuje se od Češke Republike i Mađarske, dok Latvija, Litva i Poljska i dalje ostaju izvan Eurozone. Europska unija predviđa da bi Rumunjska vremenom trebala uvesti euro, a slično se očekuje i za Bugarsku. Uvevši euro, sve države članice postale su povezane dinamičnim i jednim od najjačih gospodarskih krugova na svijetu.

100 hrvatskih kuna iznosi 13,21 eura, 100 švicarskih franaka iznosi 82,49 eura, 100 britanskih funti iznosi 120,60 eura, 100 američkih dolara iznosi 78,68 eura.

Anketa Rajko Radović

Marija Poplatnik

BOLJE GOSPODARSTVO I TURIZAM

PUNO MOGUĆNOSTI ZA POSAO I ŠKOLOVANJE

– Podržavam ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Prvenstveno zbog razvitka gospodarstva koje nam svima treba donijeti bolji život, ali i zbog činjenice kako će nam bolje funkcionirati pravna država. Na Europsku uniju gledam kao na veliku međudržavnu zajednicu u kojoj je slobodan protok ljudi, roba, ideja, kapitala, a sve to donijet će nam napredak društva i bolje rezultate u turizmu.

– Ja živim u Sloveniji, pa mogu iz prve ruke prenijeti naša iskustva s Europskom unijom. Hrvatima zato želim da na referendumu podrže ulazak svoje zemlje u Europsku uniju i da se tako pridruže svim europskim narodima. U Sloveniji je mnogo stvari postalo boljim nakon našeg ulaska u Uniju, a u prvom redu mladim ljudima koji sada imaju bezbrojne mogućnosti za školovanje i dobivanje posla.

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2012.

CRTICE O EUROPSKIM FONDOVIMA

laskom u Europsku uniju, Hrvatska će steći mogućnost korištenja znatno većeg broja europskih fondova, a time i puno više mogućnosti za dobivanjem europskih bespovratnih sredstava. Evo nekih od fondova i njihova namjena: Europski fond za regionalni razvoj – potiče gospodarski i društveni razvoj u manje razvijenim regijama EU; podupire ulaganja u lokacije i postrojenja za industriju i poduzetništvo, malo i srednje poduzetništvo radi razvoja trajnih radnih mjesta. Namijenjen je infrastrukturnim projektima koji potiču gospodarski razvoj regije, odnosno modernizaciju lokalne javne infrastrukture i energetsku učinkovitost. Namijenjen je i lokalnim inicijativama za promicanje regionalnog gospodarskog razvoja, zaštiti okoliša te projektima u turizmu i kulturi. Europski socijalni fond – promiče smanjenje nejednakosti u životnom standardu stanovnika EU, potiče zapošljavanje i aktivnosti usmjerene na obrazovanje i profesionalnu orijentaciju. Također, potiče jačanje institucija i njihove učinkovitosti na svim razinama.

Kohezijski fond – podupire gospodarski i socijalni razvoj u državama članicama EU čiji je BDP manji od 90% prosjeka EU. Koristi se za investicije namijenjene prometnoj infrastrukturi i zaštiti okoliša. Europski fond za ribarstvo – osigurava održivo ribarstvo i industriju akvakulture te financira modernizaciju ribarske flote, istraživanje tržišta i osigurava dugoročnu budućnost ribarstva i održivo iskorištavanje ribljih resursa. Promiče održivi razvoj ribarenja u slatkim vodama, podupire rad poduzeća u ribarskom sektoru, te štiti okoliš i morske resurse. Europski fond za garancije u poljoprivredi – financira mjere kojima se reguliraju poljoprivredna tržišta s ciljem osiguranja stabilnog dohotka poljoprivrednimproizvođačima. Europski fond za ruralni razvoj – financira programe za ruralni razvoj, odnosno jačanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva, poboljšanje okoliša i krajolika, unaprjeđenje kvalitete života na ruralnim područjima te potiče raznolikost ruralnog gospodarstva.

Hrvatska Republika Hrvatska Glavni grad Zagreb Jezik hrvatski Predsjednik Ivo Josipović Premijer Zoran Milanović Stanovništvo 4.219.612 Površina 56.542 km² BDP po stanovniku 17.819 $ Valuta kuna Vremenska zona UTC+1 Pozivni broj +385 Internet .hr

EUROPSKA UNIJA

Austrija Republik Österreich Glavni grad Beč Jezik njemački Predsjednik Heinz Fischer Premijer Werner Faymann Stanovništvo 8.280.703 Površina 83.872,1 km² BDP po stanovniku 33,615 $ Valuta euro Vremenska zona UTC+1 Pozivni broj +43 Internet .at

Češka Česká republika Glavni grad Prag Jezik češki Predsjednik Václav Klaus Premijer Petr Nečas Stanovništvo 10.249.216 Površina 78.866 km² BDP po stanovniku 20,000 $ Valuta kruna Vremenska zona UTC+1 Pozivni broj +420 Internet .cz

Belgija Koninkrijk België Glavni grad Bruxelles Jezik nizozemski, francuski Kralj Albert II. Premijer Yves Leterme Stanovništvo 10.309.725 Površina 30.510 km² BDP po stanovniku 31,400 $ Valuta euro Vremenska zona UTC+1 Pozivni broj +32 Internet .be

Danska Danmark Glavni grad Kopenhagen Jezik danski Kraljica Margareta II. Premijer Helle Thorning-Schmidt Stanovništvo 5.397.640 Površina 43.094 km² BDP po stanovniku 34,740 $ Valuta kruna Vremenska zona UTC+1 Pozivni broj +45 Internet .dk

Bugarska Република България Glavni grad Sofija Jezik bugarski Predsjednik Georgi Parvanov Premijer Bojko Borisov Stanovništvo 7.537.929 Površina 110.910 km² BDP po stanovniku 10,400 $ Valuta lev Vremenska zona UTC+2 Pozivni broj +359 Internet .bg

Estonija Eesti Vabariik Glavni grad Tallinn Jezik estonski Predsjednik Toomas Hendrik Ilves Premijer Andrus Ansip Stanovništvo 1.370.052 Površina 45.226 km² BDP po stanovniku 17.802 $ Valuta euro Vremenska zona UTC+2 Pozivni broj +372 Internet .ee

Cipar Κυπριακή Δημοκρατία Glavni grad Nikozija Jezik grčki, turski Predsjednik Dimitris Christofias Premijer Dimitris Christofias Stanovništvo 780.133 Površina 9.250 km² BDP po stanovniku 23,481 $ Valuta euro Vremenska zona UTC+2 Pozivni broj +357 Internet .cy

Finska Suomen tasavalta Glavni grad Helsinki Jezik finski, švedski Predsjednik Tarja Halonen Premijer Jyrki Katainen Stanovništvo 5.236.600 Površina 338.144 km² BDP po stanovniku 35,349 $ Valuta euro Vremenska zona UTC+2 Pozivni broj +358 Internet .fi

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2012.

Francuska République française Glavni grad Pariz Jezik francuski Predsjednik Nicolas Sarkozy Premijer François Fillon Stanovništvo 61.538.322 Površina 543.965 km² BDP po stanovniku 29,316 $ Valuta euro Vremenska zona UTC+1 Pozivni broj +33 Internet .fr Grčka Ελληνική Δημοκρατία Glavni grad Atena Jezik grčki Predsjednik Karolos Papoulias Premijer Lucas Papademos Stanovništvo 10.964.020 Površina 131.940 km² BDP po stanovniku 23,518 $ Valuta euro Vremenska zona UTC+2 Pozivni broj +30 Internet .gr Irska Éire Glavni grad Dublin Jezik irski, engleski Predsjednik Michael D. Higgins Premijer Enda Kenny Stanovništvo 4.234.925 Površina 70.273 km² BDP po stanovniku 43,600 $ Valuta euro Vremenska zona UTC Pozivni broj +353 Internet .ie Italija Repubblica italiana Glavni grad Rim Jezik talijanski Predsjednik Giorgio Napolitano Premijer Mario Monti Stanovništvo 58.462.375 Površina 301.230 km² BDP po stanovniku 30.580 $ Valuta euro Vremenska zona UTC+1 Pozivni broj +39 Internet .it

3,5 MILIJARDE EURA IZ EU FONDOVA

a prve dvije godine članstva 2012. i 2013. godine Europska unija je Hrvatskoj namijenila 3,5 milijarde eura, od čega će 2,4 milijarde eura biti usmjereno na projekte razvoja konkurentnosti, osuvremenjivanja proizvodnje i otvaranja radnih mjesta – riječi su šefa Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paula Vandorena izrečene prilikom predstavljanja posebnog izdanja časopisa „Banka“. Izneseni podatak o 3,5 milijardi eura, kao i općenito brojne mogućnosti daljnjih korištenja EU fondova, najbolje opisuje perspektive koje se otvaraju Hrvatskoj i hrvatskim građanima u dobivanju europskih bespovratnih sredstava. Primjerice, u proteklom desetljeću Hrvatska je od Europske unije primila predpristupnu pomoć u iznosu od gotovo milijardu eura za izgradnju institucija, prekograničnu suradnju, promet, okoliš, regionalnu konkurentnost te poljoprivredu, što joj je u konačnici omogućilo uključivanje u velik broj programa prekogranične suradnje. Hrvatska je do sada iz svih predpristupnih EU programa CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD iskoristila 341 milijun eura, a kako joj je s potpisanim financijskim sporazumima bilo dostupno ukupno 679 milijuna eura, dodatnih 300 milijuna eura Hrvatskoj će biti dostupno u idućim godinama. „Nakon što postane članica Europske unije“, dodao je Vandoren, „Hrvatskoj će biti dostupno još više EU fondova“. Za sudjelovanje u shemama bespovratne pomoći uz ugovoreno EU sufinanciranje dosad se javilo 187 poduzetnika i neprofitnih organizacija. Time je velik broj neprofitnih organizacija, institucija, jedinica lokalne i područne samouprave te malih i srednjih poduzetnika dobilo priliku za sudjelovanjem u europskim projektima, razvijanju vlastitih kapaciteta i provedbu ideja za zapošljavanjem novih djelatnika. Vandoren je naglasio kako EU fondovi predstavljaju jedinstveni okvir mogućnosti za hrvatske kompanije kako bi im se omogućila modernizacija, povećanje proizvodnih kapaciteta te stvaranje novih proizvodnih radnih mjesta.

EUROPSKA UNIJA

Latvija Latvijas Republika Glavni grad Riga Jezik latvijski Predsjednik Andris Bērziņš Premijer Valdis Dombrovskis Stanovništvo 2,254.653 Površina 64.589 km² BDP po stanovniku 12.622 $ Valuta lats Vremenska zona UTC+2 Pozivni broj +371 Internet .lv

Malta Repubblika ta’ Malta Glavni grad Valletta Jezik malteški, engleski Predsjednik George Abela Premijer Lawrence Gonzi Stanovništvo 404.500 Površina 316 km² BDP po stanovniku 19,302 $ Valuta euro Vremenska zona UTC+1 Pozivni broj +356 Internet .mt

Litva Lietuvos Respublika Glavni grad Vilnius Jezik litavski Predsjednica Dalia Grybauskaitė Premijer Andrius Kubilius Stanovništvo 3.592.561 Površina 65.200 km² BDP po stanovniku 14,158 $ Valuta litas Vremenska zona UTC+2 Pozivni broj +370 Internet .lt

Nizozemska Nederland Glavni grad Amsterdam Jezik nizozemski, frizijski Kraljica Beatrix Premijer Mark Rutte Stanovništvo 16.669.112 Površina 41.526 km² BDP po stanovniku 30,876 $ Valuta euro Vremenska zona UTC+1 Pozivni broj +31 Internet .nl

Luksemburg Groussherzogtum Lëtzebuerg Glavni grad Luxembourg Jezik njemački, francuski Veliki Vojvoda Henri Luksemburški Premijer Jean-Claude Juncker Stanovništvo 442.972 Površina 2.586 km² BDP po stanovniku 69,800 $ Valuta euro Vremenska zona UTC+1 Pozivni broj +352 Internet .lu

Njemačka Bundesrepublik Deutschland Glavni grad Berlin Jezik njemački Predsjednik Christian Wulff Premijerka Angela Markel Stanovništvo 82.422.299 Površina 357.050 km² BDP po stanovniku 30,579 $ Valuta euro Vremenska zona UTC+1 Pozivni broj +49 Internet .de

Mađarska Magyar Köztársaság Glavni grad Budimpešta Jezik mađarski Predsjednik Pál Schmitt Premijer Viktor Orbán Stanovništvo 10.045.400 Površina 93.030 km² BDP po stanovniku 17,405 $ Valuta forinta Vremenska zona UTC+1 Pozivni broj +36 Internet .hu

Poljska Rzeczpospolita Polska Glavni grad Varšava Jezik poljski Predsjednik Bronisław Komorowski Premijer Donald Franciszek Tusk Stanovništvo 38.536.869 Površina 312.685 km² BDP po stanovniku 17,536 $ Valuta zlot Vremenska zona UTC+1 Pozivni broj +48 Internet .pl

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2012.

ČINJENICE O EUROPSKOJ UNIJI

uropska unija jedinstvena je međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine. Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenoga 1993. godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji, poznatijeg kao Ugovor iz Maastrichta. Europska unija danas broji 27 država članica, a hoće li Hrvatska postati 28. država članica odlučit će 22. siječnja njezini građani na referendumu. EU se prostire na 4.325.675 km², a broji oko 502 milijuna stanovnika. Europsku zajednicu za ugljen i čelik, kako se zvala preteča Europske unije, osnovalo je šest država potpisnica Ugovora iz Pariza 1951. godine – Francuska, Njemačka, Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg. Rimskim ugovorima iz 1957. godine te su države osnovale i Europsku ekonomsku zajednicu te Europsku zajednicu za atomsku energiju. Takozvano Prvo proširenje datira iz 1973. godine kada su članicama Europske zajednice postale Velika Britanija, Danska i Irska. Drugo proširenje bilo je 1981. godine kada je Grčka pristupila Europskoj zajednici. Iako je Sporazum o pridruživanju s EZ-om sklopila još 1961. godine, Grčka je u punopravno članstvo ušla gotovo 20 godina kasnije, jer je u međuvremenu došlo do promjene režima vojnim udarom 1967. godine što je usporilo njezin ulazak u EZ sve do uspostave demokracije 1974. godine. Ulazak Španjolske i Portugala u EZ 1986. godine označen je kao Treće proširenje. Ove dvije zemlje izrazile su interes za članstvo u EZ-u još 60-ih godina, ali su u članstvo primljene nakon uspostave demokratskih političkih sustava koji su zamijenili ranije autoritarne režime portugalskog diktatora Salazara i španjolskog Generalísima Franca, te nakon njihovog početnog prevladavanja gospodarskih teškoća i razdoblja opće društvene tranzicije. Četvrto proširenje bilo je 1995. godine, ali sada već u službenoj Europskoj uniji kada su u članstvo primljeni Austrija, Finska i Švedska. Proširenje od 1. svibnja 2004. godine, kao Peto proširenje Europske unije, prije svega je njezino najveće proširenje kojim je dobila novih 10 država članica – Cipar, Češku, Estoniju, Latviju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Slovačku, Sloveniju i Maltu. U nastavku proširenja 1. siječnja 2007. godine Europskoj uniji pristupile su još Rumunjska i Bugarska. Hrvatska je 3. listopada 2005. prvom sjednicom bilateralne Međuvladine konferencije započela pristupne pregovore, čija je prva faza bila proces screeninga odnosno analitičkog ispitivanja zakonodavstva – usporedna analiza sukladnosti nacionalnog zakonodavstva s acquis communautaireom. U lipnju prošle godine okončani su dugotrajni i povremeno mučni pregovori između Hrvatske i Europske unije, pa će u slučaju referendumskog „za“ u srpnju 2013. godine Hrvatska službeno postati 28. država članica EU.

19. rujna 1946. – govor Winstona Churchilla u Zürichu. Prijedlog za formiranje takozvanih Sjedinjenih Država Europe. 9. svibnja 1950. – Robert Schuman, francuski ministar vanjskih poslova predlaže ujedinjavanje francuske i njemačke industrije ugljena i čelika pod zajedničku vlast. Taj dan se uzima kao Dan Europe. 18. travnja 1951. – u Parizu je potpisan Pariški ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik. Ugovor je stupio na snagu 25. srpnja 1952. godine. Prvi predsjednik Visoke vlasti je Jean Monnet. 25. ožujka 1957. – potpisan Rimski ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju. 1. siječnja 1958. – Rimski ugovor stupio na snagu. Konstituirana Komisija i izabran prvi predsjednik Walter Hallstein. 19. ožujka 1958. – održana prva sjednica Europskog parlamenta. Prvi predsjednik je Robert Schuman. 8. travnja 1965. – potpisan Sporazum o udruživanju organa EEZ-a, Europske zajednice za ugljen i čelik te EUROATOM-a. Ugovor je stupio na snagu 1. srpnja 1967. godine. Od potpisa ugovora u upotrebi je naziv Europske zajednica kao oznaka spomenutih triju zajednica. 1. srpnja 1968. – uspostavljena carinska unija. 1. siječnja 1973. – Prvo proširenje: Velika Britanija, Danska i Irska. 1. siječnja 1981. – Drugo proširenje: Grčka. 23. veljače 1982. – Grenland istupa iz Zajednice, s kojom je bio vezan preko Danske. 1. siječnja 1986. – Treće proširenje: Španjolska i Portugal. 17. veljače 1986. – u Bruxellesu potpisan Jedinstveni europski akt kao revizija i dopuna Rimskog ugovora. Stupio je na snagu 1. srpnja 1987. 7. veljače 1992. – potpisan Ugovor o Europskoj uniji u Maastrichtu, a stupio je na snagu 1. studenoga 1993. godine. 1. siječnja 1995. – Četvrto proširenje: Austrija, Švedska i Finska. 17. lipnja 1997. – potpisan Amsterdamski ugovor. Stupio na snagu 1. svibnja 1999. 1. siječnja 1999. – počela treća etapa Ugovora o Ekonomskoj i monetarnoj uniji. 11. prosinca 2000. – potpisan Ugovor iz Nice. 1. siječnja 2002. – uvođenje eura u 12 država takozvane euro-zone. 1. svibnja 2004. – Peto proširenje: Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija i Malta. 1. siječnja 2007. – završetak Petog proširenja: Bugarska i Rumunjska. Slovenija je uvela jedinstvenu europsku valutu euro kao sredstvo plaćanja. Službeni jezici Unije postali su bugarski, rumunjski i irski. Uz latinicu i grčki alfabet, bugarska ćirilica postala je jednim od službenih pisama EU. 1. prosinca 2009. – stupio na snagu Lisabonski ugovor. EUROPSKA UNIJA

Portugal República Portuguesa Glavni grad Lisabon Jezik portugalski Predsjednik Aníbal Cavaco Silva Premijer Pedro Passos Coelho Stanovništvo 10.555.853 Površina 92.391 km² BDP po stanovniku 19,335 $ Valuta euro Vremenska zona UTC Pozivni broj +351 Internet .pt

Španjolska Reino de España Glavni grad Madrid Jezik španjolski Kralj Juan Carlos I. Premijer Mariano Rajoy Stanovništvo 46.030.109 Površina 504.030 km² BDP po stanovniku 29,651 $ Valuta euro Vremenska zona UTC+1 Pozivni broj +34 Internet .es

Rumunjska România Glavni grad Bukurešt Jezik rumunjski Predsjednik Traian Băsescu Premijer Emil Boc Stanovništvo 22.271.839 Površina 238.391 km² BDP po stanovniku 10,152 $ Valuta leu Vremenska zona UTC+2 Pozivni broj +40 Internet .ro

Švedska Konungariket Sverige Glavni grad Stockholm Jezik švedski Kralj Carl XVI. Gustaf Premijer Fredrik Reinfeldt Stanovništvo 9.006.405 Površina 449.964 km² BDP po stanovniku 31.600 $ Valuta euro Vremenska zona UTC+1 Pozivni broj +46 Internet .se

Slovačka Slovenská republika Glavni grad Bratislava Jezik slovački Predsjednik Ivan Gašparovič Premijerka Iveta Radičová Stanovništvo 5.379.455 Površina 49.036 km² BDP po stanovniku 16,041 $ Valuta euro Vremenska zona UTC+1 Pozivni broj +421 Internet .sk

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland Glavni grad London Jezik engleski, velški, škotski, irski Kraljica Elizabeta II. Premijer David Cameron Stanovništvo 62.262.405 Površina 243.610 km² BDP po stanovniku 36.357 $ Valuta funta Vremenska zona UTC Pozivni broj +44 Internet .uk

Slovenija Republika Slovenija Glavni grad Ljubljana Jezik slovenski Predsjednik Danilo Türk Premijer Zoran Janković (?) Stanovništvo 2.053.014 Površina 20.273 km² BDP po stanovniku 28,010 $ Valuta euro Vremenska zona UTC+1 Pozivni broj +386 Internet .si

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2012.

Halo EU PITANJA O EUROPSKOJ UNIJI Hoće li ulaskom u EU poskupjeti život u Hrvatskoj, hoćemo li izgubiti suverenitet i identitet, tradiciju, mirovine, industriju, te što će biti s radom i obrazovanjem?

kampanji „Halo EU“, odnosno informiranju oko ulaska u Europsku uniju, građani Hrvatske mogli su zvati na besplatni EU info telefon i izravno postavljati pitanja te dobivati odgovore o procesu europskih integracija. Tijekom kampanje postavljeno je više od 250 tisuća pitanja hrvatskih građana, pri čemu ih je zanimalo sve – od toga hoće li Hrvatska ulaskom u EU izgubiti svoj suverenitet do toga koliko sati dnevno mogu voziti trakor. Evo neka od najčešćih pitanja, tvrdnji i odgovora: Ukidanjem nulte stope PDV-a poskupjet će nam kruh, mlijeko, knjige, itd. U Europskoj Uniji ne postoji nulta stopa PDV-a, već je najniža 5%. Ali PDV od 5% znači i prihod u državni proračun kojim se zatim mogu financirati mjere koje ublažavaju eventualno poskupljenje. Kruh i mlijeko su, međutim, prehrambeni proizvodi. A budući da će poljoprivrednici dobivati veće poticaje, moći će povećati produktivnost, što znači da će više toga proizvesti s manjim troškovima. Osim toga, veće tržište donosi veću konkurenciju, manje marže za trgovce i niže cijene drugih proizvoda, što je dobro za potrošače. Kruh ili knjige mogu, dakle, biti i jeftiniji nego što su sada, iako trenutačno podliježu nultoj stopi PDV-a. Osim toga, usklađivanje s europskim zakonodavstvom povećalo je zaštitu hrvatskih potrošača. Ulaskom u Europsku Uniju izgubit ćemo svoj suverenitet. Hrvatska ne ulazi u Europsku Uniju da bi se u europskim institucijama zaposlili hrvatski predstavnici, već obrnuto: oni će tamo sjediti zato što će Hrvatska postati članica Europske unije, i to da bi mogli zastupati njezine interese. Hrvatska nakon 20 godina samostalnosti ima priliku postati ravnopravna članica u integraciji 27 zemalja koje kombiniraju visoki standard i visoka socijalna prava. Europska unija jest i posebna po tome što ne promiče čisti neoliberalizam, kao recimo SAD, već – kako stoji u Lisabonskom ugovoru – razvija socijalnu tržišnu ekonomiju. Hrvatska u EU ulazi kao suverena zemlja i samo manji dio svog suvereniteta prenosi na zajedničke europske institucije, gdje će sjediti predstavnici Republike Hrvatske s pravom glasa, pa čak i veta. S druge strane, činjenica kako se neke odluke unutar EU više neće moći donositi mimo hrvatskog glasa znači istovremeno i proširenje hrvatskog suvereniteta. Pored toga, svaka država članica Europske unije može izaći iz EU.

Ulazimo u neku tamo Uniju koja samo što se nije raspala. Europska Unija se ne raspada. Njezini sadašnji problemi s eurom odnose se samo na Eurozonu, odnosno na zemlje koje su uvele euro. Hrvatska za sada ne ulazi u eurozonu i proći će još dulje vrijeme dok ne bude spremna za taj korak. Što se tiče novih članica Europske unije, kod svih je standard znatno porastao u posljednjih desetak godina. Prema podacima Eurostata, u Slovačkoj je standard u posljednjem desetljeću porastao 55%, u Estoniji 60%, te u Sloveniji 33%. Politika Europske unije bazira se na solidarnosti, tako da bogatije članice uplaćuju više nego što povlače novca, a siromašnije članice obrnuto, kako bi pomoću europskih fondova pomogle svojim manje razvijenim dijelovima. Tako se, primjerice, razlika između standarda Belgijanca i Slovaka smanjila posljednjih godina, a isto se može očekivati i za Hrvatsku kada postane članica Unije. Grčka je bankrotirala u EU. Problemi Grčke, ili Irske, Portugala i Italije nisu posljedica članstva u Europskoj uniji, ali je sigurno da ove zemlje nisu postale članice, EU im ne bi priskočila u pomoć. To je dobar primjer europske solidarnosti. S druge strane, Hrvatska je zahvaljujući pooštrenim kriterijima još bolje pripremljena za članstvo, dok zemlje koje su u EU ušle 2004. godine nisu morale ispuniti tako stroge uvjete kao što je to morala Hrvatska. Ukinut će se povlaštene mirovine, a obične mirovine će se smanjiti. Tijekom pregovora s EU, Hrvatska se ni u jednom dokumentu nije obavezala na ukidanje povlaštenih mirovina, a ne postoji ni pravna stečevina EU-a koja uređuje ovo područje. Mirovinski sustav u isključivoj je nadležnosti svake države članice, pa tako i Hrvatske. Riječ je isključivo o preporuci EU koja potiče Hrvatsku na smanjenje povlaštenih mirovina u cilju održivosti i primjerenosti sustava. Sve države članice EU imaju povlaštene mirovine za neke kategorije i različite sustave plaćanja, pa tako i Hrvatska. Hrvatski invalidi iz Domovinskog rata izgubit će svoje povlastice. Za stopostotne ratne vojne invalide ništa se ne ukida: hrvatski invalidi iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od sto posto I. skupine zadržat će pravo na osobni EUROPSKA UNIJA

automobil s ugrađenim odgovarajućim prilagodbama koji mu u vlasništvo dodjeljuje Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti svakih sedam godina. Kao mala država, utopit ćemo se u velikim nacijama. Nisu se utopile ni druge manje zemlje, pa neće ni Hrvatska. Ako se Malta i Cipar nisu bojali postati članice Unije, i od tog članstva danas imaju koristi i u svijetu veći ugled i prepoznatljivost, nema razloga da se Hrvatska boji članstva. Svaka članica Unije čvrsto brani svoje nacionalne interese, i za to ima brojnih primjera. Primjerice, Grčka blokira Makedoniju za ulazak u NATO i EU, Cipar blokira Tursku, Slovenija je svojevremeno to činila Hrvatskoj, a Nizozemska i Finska blokirale su prijem Bugarske i Rumunjske u Schengen. Svaka zemlja članica ima pravne instrumente zaštititi svoje nacionalne interese ako ocijeni da su oni ugroženi, čak i do mjere da sama blokira sve ostale članice Unije. Takvu mogućnost imat će i Hrvatska, što će znatno učvrstiti njezin međunarodni položaj. Bez hrvatskog pristanka neće se moći mijenjati postojeći ugovori EU-a, primiti nove članice, mijenjati zajednička vanjska i sigurnosna politika te donositi mnoge druge odluke. Oko svih institucionalnih pitanja traži se konsenzus. Vanjska politika ostaje u ovlasti svake države članice. Međutim, u velikoj većini slučajeva odluke se donose konsenzusom kojim se nastoji doći do rješenja koje je svima prihvatljivo. Što će biti sa sudskim parnicama? Jedan od kriterija za zatvaranje poglavlja o pravosuđu bio je znatno smanjenje broja neriješenih sudskih predmeta, bez čega Hrvatska ne bi zaključila pregovore. Hrvatski su sudovi često bili zatrpani velikim brojem predmeta za potraživanja manja od sto kuna, a toga je sve manje upravo zahvaljujući usklađivanju s europskim kriterijima. Zemlje Europske unije mnoge od tih sporova rješavaju izvansudskim mehanizmima. Sudovi su im rasterećeni, a ovršni predmeti prebačeni na javne bilježnike. Zato je pretpostavka kako će sudske parnice trajati kraće nego što je to sada slučaj. Morat ćemo uplaćivati novac u europski proračun, što će nas dodatno osiromašiti. Svaka zemlja članica uplaćuje u proračun Europske unije sukladno svom BDP-u. Standard po stanovniku Hrvatske danas doseže 65% od prosjeka EU, što znači da će Hrvatska uplaćivati manje u zajednički europski proračun nego što će iz njega povlačiti kroz fondove. Drugim riječima, za jedan uplaćeni euro dobivat ćemo nazad između 2,5 i 3 eura. Propast će nam sva domaća proizvodnja i nećemo biti konkurentni. Ukidanjem carina naše će tvrtke moći jednostavnije plasirati svoje proizvode na tržištu od 500 milijuna kupaca. Koliko će hrvatsko gospodarstvo biti konkurentno na tržištu Europske unije prvenstveno ovisi o poduzetničkom duhu te ulaganju u tehnologije i obrazovanje. Ulaskom u EU Hrvatska će moći koristiti strukturne fondove koji su

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2012.

dijelom namijenjeni razvoju malog i srednjeg poduzetništva. Hrvatska ne može konkurirati količinom i niskom cijenom, ali može kvalitetom. Na policama Bruxellesa sada se, primjerice, mogu kupiti poljski proizvodi, a to do ulaska Poljske u EU nije bilo moguće. Naši ribari će propasti jer će nam svu ribu izloviti susjedi. Ulaskom u EU primjenit će se zajednička europska ribarska politika koju će svi ribari na Jadranu izvan teritorijalnih voda morati poštivati. Hrvatska će ulaskom u EU samo za 2013. godinu dobiti 8,7 milijuna eura iz Europskog fonda za ribarstvo. Poticaji će dugoročno pridonijeti i modernizaciji hrvatske ribarske flote, što je važno ako znamo kako je od 100 koča u Jadranu 90 talijanskih, 9 hrvatskih i 1 slovenska. Pored toga, naša riba više neće stajati na granici, nego će se do podne, primjerice, moći prodati na tržnici u Münchenu. Morat ćemo se odreći kolinja, nećemo moći više peći rakiju, raditi kulen i jesti sir i vrhnje. Hrvatska se neće morati odreći svojih tradicionalnih proizvoda kao što su slavonski kulen i šljivovica, cetinski sir, drniški i istarski pršut, paški baškotin i sir, vino dingač, sir, vrhnje i slično. Ako se pripremaju za osobne potrebe, i dalje će se moći raditi po obiteljskom receptu. Kada je riječ o kolinju, propisi EU ne zabranjuju taj običaj jer se tako dobiveno meso upotrebljava za osobne potrebe i ne plasira se na tržište. Međutim, meso namijenjeno tržištu morat će dolaziti iz klaonica koje će raditi u skladu s važećim propisima EU koji ne dopuštaju nepotrebno mučenje životinja. Životinje se prije klanja moraju obavezno omamiti. Mali poljoprivrednici, s druge strane, u Europskoj uniji dobivaju dvije vrste poticaja: izravna plaćanja i fondove za ruralni razvitak. Novac iz fondova za ruralni razvoj je, na primjer, pomogao velikom broju malih gospodarstava diljem EU da svoja seoska gospodarstva i manje farme ili moderniziraju, ili čak prenamijene u seoski turizam proširujući na taj način svoje izvore prihoda, te ujedno pridonoseći razvoju seoskih krajeva. Ulaskom u Europsku uniju propast će hrvatsko selo i hrvatski seljak. Ulaskom u Europsku uniju poljoprivrednici će umjesto dosadašnjih 3,6 milijardi kuna poticaja, godišnje dobivati 5 milijardi kuna, a 45% od tog iznosa dolazit će iz europskog proračuna u prvoj godini. Taj europski udio će se postupno povećavati sve do 100 posto u desetoj godini, dok će se hrvatski doprinos smanjivati, što će znatno rasteretiti državni proračun. U EU nam neće vrijediti fakultetske diplome ili ćemo ih i dalje morati nostrificirati. Stručne kvalifikacije stečene u Hrvatskoj bit će priznate na području Europske unije, i to u većini slučajeva bez složenih administrativnih postupaka koji se na razini Unije stalno pojednostavljuju kroz sustav uzajamnog priznavanja.

Novosti Posljednja ovogodišnja akcija virske Udruge dragovoljnih darivatelja krvi

40 VIRANA DAROVALO KRV Članovi UO virske udruge darivatelja krvi odlaze na trodnevno okupljanje članstva prijateljske Udruge iz Siska, a u veljači sve članove udruge „Vir“ očekuje izlet u Delnice ili Plitvice kao poklon i nagrada za humano djelovanje

a posljednju ovogodišnju akciju Udruge dragovoljnih darivatelja krvi „Vir“ odazvalo se 40 Virana koji su zajedno s nekolicinom Privlačana iz Aktiva darivatelja krvi u prostorijama općinske vijećnice darivali krv. Kako virska udruga trenutno broji 105 članova, odaziv na trećoj akciji bio je manji od prethodne, ali ne i neočekivan. „Neki su se članovi javili i kazali kako su bolesni, dok su neki radili pa nisu mogli doći, tako da se i očekivao manji broj članova u ovoj akciji“, kazao je Goran Vicković, predsjednik Udruge, i dodao kako veći odaziv očekuje već na sljedećoj akciji 20. travnja ove godine. A do tada članovi Udruge virskih darivatelja krvi neće sjediti skrštenih ruku – 20. siječnja odlaze u Sisak na poziv Udruge darivatelja krvi „INA Sisak“. Vicković kao predsjednik virske udruge, Veseljko Orlić kao predsjednik UO i Ivan Grdović kao član UO Udruge, gostovat će na redovnoj Skupštini udruge iz Siska i na trodnevnom okupljanju sisačkog članstva. Među njima je više od polovice onih koji imaju kuće za odmor

na Viru, pa je jasno kako osim humanog djelovanja članstvo ove dvije udruge ima mnoštvo zajedničkih tema. S prvim tjednom u veljači, prenosi nam dalje predsjednik Udruge, članovi virske udruge darivatelja krvi idu i na trodnevni izlet u Delnice ili na Plitvice. „To je poklon za naše članove, njihovu dobru volju i humanost koju iskazuju na našim akcijama“, dodao je Vicković posebno istaknuvši zahvalnost Crvenom križu iz Zadra, dr. Ivni Lucin, Odjelu transfuzije Opće bolnice u Zadru i Općini Vir. Dodajmo kako je član virske udruge darivatelja krvi Andrija Horvat na posljednjoj ovogodišnjoj akciji darivanja krvi po 104. puta darovao krv, zbog čega je još u listopadu prošle godine od predsjednika Ive Josipovića dobio odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Katarine Zrinski koji se dodjeljuje hrvatskim i stranim državljanima za osobite zasluge u zdravstvu, socijalnoj skrbi te promicanju moralnih društvenih vrednota. Milica Kvas i Zorka Žepina darivale su krv po 35. put, pa su i one dobile nagradu od Zadarske županije.

Božićni domjenak za djelatnike Općine i poduzeća

NOVI ZAMAH U RAZVOJU Restoran „Kotarina“ ugostio je djelatnike Općine Vir, svih općinskih tvrtki i prijatelje Općine Vir na Božićnom domjenku

estoran „Kotarina“ i ove je godine ugostio djelatnike Općine Vir, svih općinskih poduzeća i prijatelje virske Općine na tradicionalnom Božićnom domjenku. Svečano uređen prostor restorana s bogatom blagdanskom trpezom primio je sedamdesetak virskih djelatnika koje je na početku domjenka pozdravio načelnik Općine Vir Kristijan Kapović čestitajući im nadolazeće blagdane i istaknuvši važnost timskog rada i razvoja virske Općine. „Zahvaljujem svim prethodnicima i općinskim upravama na ostvarenim rezultatima. Također, vidljivo je

koliko je toga napravljeno posljednjih godina i koliki je pomak napravila ova općinska uprava. Dok je svugdje vladala atmosfera ekonomske krize i dok su mnogi u Hrvatskoj bili bez plaća, Vir je zaobišla recesija. Ono što je pred nama, brojni su projekti koje treba realizirati i druga prilika za otok Vir i njegov novi zamah u razvoju“, kazao je načelnik Kapović. Blagoslov hrani, poslovima i razvoju virske Općine dao je virski župnik don Tihomir Vulin naglašavajući važnost ulaganja u ljudski potencijal i njegovu valorizaciju u lokalnim projektima.

NOVOSTI

TAJNA POVIJEST VIRA III. DIO

Tekst napisaja: Ive Basˇ ic´ Na virski popravija: Joso Olic´, Mijin

Šimičin ćaća je primetija da se ništo događa između njik dvoje. Savitovaja otac ćer da se ne uda u Vir u Žepine, jer je vidija da su oni siromašni. A ona se ni dala smesti, zaljubila se u Šimu do ušiju, i rekla ocu: „Di sunce grije, tamo se i kru peče.“ Otac ni popuštaja, radije bi je bija ubija nego je daja u Žepine.

oj did Šimić, Mujsin (1899.-1980.) se rodija u siromašnoj famiji Šime Žepine, zvanog Mujsa i Luce Budijevke. Otac mu se bavija najviše blagon. Drža je lipi palj blaga: ovac, tovar, imaja je vola, a kadkod i prasicu skotnicu. Imaja je malo svoje zemlje za oranje koju je naslidija od oca Adama Žepine, jer je Adam bija obolija od france pa je založija zemlju da bi se oličija. (Ma, u ton ću drugon prigodon.) Par dan oranja Mujsi je u dotu donila žena Luce, koju je naslidila po materi od Kanajini. Sve to ni bilo dosta da prirani famiju.

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2012.

Kad je Šimić imaja samo dvanajest i po godin poslali su ga roditelji u svit. A di će drugdin nego u Trešt, da tamo čeka ukrcaj na brod. (Dalmacija i Trst su u to vrime bili pod Austrijon.) Tako su činili gotovo svi Virani koji su se uputili u svit. Čekali bi jedno vrime na kraju, dok se ni ukazala prilika za ukrcaj. Spavali su kod nikik našik u Treštu, koji su se tamo naselili. Na fit je primala i obitelj Ive Vučetića, zvanog Iveško Škaljin. K njiman je poša i mali Šime. Gospođa ga je rasporedila da spava u postelji s Maton Maćovin. Kad su išli leći u sobu je ušla i njiova ćer Perina, didova vrsnica. Pričali su i pričali svi troje. Kad je prošlo više vrimena Mate Maćov se skinuja u mudante i lega u postelju. Perina je i dalje uporno ostala u sobi, nikako da iz nje izađe. Šimić više ni znaja što će, pa je otkrija postelju i u gaćan lega u krevet, kraj Mate. Istog trena Perina je otrčala materi uz poviku:“ Mama, mama, eno je Šime lega u postelju obučen“. Gospođa Jurinka Bašićova je ljutito ušla u sobu i počela covati Šimića, svakakvin ružnin i pogrdnin ričin, pa sve do one: „Seljačino jedna, kako te ni sram, misliš da si doma. Kako možeš u tin šporkin gaćan leći u lancune.“ Na to se Šime diga i počeja plakati. Kašnje je banuja Iveško, Perinin otac. Žena i ćer su mu se požalile kako je Šime obučen lega. Iveško uđe u sobu i pita: „Mali što je to bilo. Zašto si lega obučen.“ Šimu je bilo sram, ali se usudija reći: „Barba Ive, ja neman mudante. Vaša ćer ni tila izaći iz kamare, pa san lega u gaćan. Da nje ni bilo ja bi bija utrnuja svitlo, svuka gaće i goja lega uz barba Matu“. Kad je to čuja Ive je mirija maloga i reka neka tako i napravi i mirno spava. Poša je u kužinu i staja vikati na ćer i ženu. Samo što ik ni istuka, govoreći: „Vas triba biti sram, mislite da je svakon kaj vamin“. Sutra dan je brodon u Trešt rivaja Šimićov stariji brat Jakov. Šime mu je ispripovidaja svu štoriju. Jakov je uvatija brata za ruku, pošli su u butigu i kupili Šimi nikoliko mudanat, koje je po prvi put obuka. Did je znaja reći: „Perina je bila lipa curica. Čekala je ona da me vidi kako izgledan ispod pasa, za to ni tila iz kamare, a ja bez mudanat i siromak stidljiv.“

S 13 GODIN POŠA U KAŽIN I dok je mali Šimić čekaja ukrcanje u Treštu, kako bi posta mali od kamare, sastaja bi se svakog dana s našin mornarin, koji su došli s brodin u luku, a di će drugo pomorci nego u gostionu ili niki bar. Morali su nakon puste navigacije poći i do javne kuće (kažina). A, Bože moj, svi smo od krvi i od mesa. Jednu veče njik nikoliko je povela sobon i Šimića. Kako san već reka Šime je bija u trinajestoj godini. Malo se već okuražija nakon neugodnosti s Perinon. Već je imaja i nikoliko mudanat. Kad su ovi stariji obavili „posa“, u crvenin soban, složili su se da i maloga počastu, tako što će mu platiti uslugu kod „noćne kraljice“. Mali je na to prista. Jedan od njik je migon pozva žensku, naravno koja je imala iskustva. Bila je mlada, ali za Šimića već ozbiljnik godin. Ženska je prišla i uzela maloga za ruku. Ovi naši su je opmenuli da je mali još mlad i nek o ton vodi računa.

Poša navigati bez mudanat Kad su se nakon nikog vrimena vratili iz kamare, pitali su mornari žensku: „ Kako je bilo“, a ona in odgovorila, da je bilo sve u najboljen redu. Mali je to obavija kako triba. Ukrca se Šime na brod, plovija po dalekin morin, a kad bi doša u Trešt svaki put bi svratija u crvenu kuću i potražija onu istu žensku s kojon je okusija nalipšu slast u životu. Kad bi nan ovo did priča bija bi vas uzbuđen i superab, kaj da se to dešava u vrime dok bi nan pripovidaja. Puno put bi ga slušala i baba. Smijala bi se kaj i mi mlađi. Na piru mog brata Vinka pitali su babu: „ Što vi babo mislite o tomen što je did iša s tuđin ženskin“. Odgovorila je: „ Mornari to moraju, kad in nisu blizu žene.“ A na to ćemo mi: „ A vi žene“? „E, mi smo ženske drugo, mi moramo čekati svoga muža.“ Tako je bilo mišljenje babe Šimice u ono vrime, ali ni bilo kod svijuk žen. Poznati su bili virski „galebovi“, koji su kod mornaruš dobivali i muževljeve nove košulje, da bi bili š njiman. Nikiman muževi nisu davali novac na ruke, nego nikon iz roda, a taj bi malo po malo, po potribi, davaja toj ženi šolde da prirani dicu. Ma, bojin se da ni baba tako mislila i govorila dok je bila mlada. Mate mi kaže, kad bi joj se dica razbolila, da je baba znala vikati na dida, da je un kriv što su joj dica bolesna, jer je vanka iša s kurbetinan. Već pri kraju babina života, a doživila je 94 godinu, pitali smo je: „Babo što je najlipše u životu“? A ona, na naše iznenađenje: „One stvari. Činite to dica kad kod možete.“

POBIGLA S NJIN JER JOJ OTAC NI DAJA DA SE UDA ZA SIROMAHA Didu Šimiću se udala sestra Luce za Jakova Liverića, Matina u Zaton. Matin ćaća Grgo poša je iz Vira u vlaštvo, u Zaton. A što mu je bilo činiti, kad su un i brat mu Jure ostali bez zemlje od 12 dani oranja, kad in je tetac Brkljača ubija oca Blasula, zbog ukradene glavice zelja. U bescinje su rasprodali ono malo zemlje na Viru i oba pošli u vlaštvo. Jure udovici u Kolan, a Grgo u Peše i Milovanića u Zaton. Grgo je, za no vrime, u Zatonu bija bogati gazda. Izgradija veliku kuću i ogradija dvor s velikon kapijon. Dolazija Šimić sestri u posite i zagledaja njezinu zavu Šimicu. Šimica je bila lipa cura, s velikon crnon koson i pletenican na glavi. Ma, ni Šimić ni bija za odbaciti, što se vidi i iz slike iz 1932. godine. Šimičin ćaća je primetija da se ništo događa između njik dvoje. Savitovaja otac ćer da se ne uda u Vir u Žepine, jer je vidija da su oni siromašni. A ona se ni dala smesti, zaljubila se u Šimu do ušiju, i rekla ocu: „Di sunce grije, tamo se i kru peče.“ Otac ni popuštaja, radije bi je bija ubija nego je daja u Žepine. Kad su mladi vidili da nemaju očevo dopuštenje odlučili su da Šimica „pobigne“ iz kuće. U goste su došli Šimić i

brat mu Jakov. Dida Liverića ni bilo doma, kad su kanili poći na Vir. Šimić je napomenuja Šimici da bižu, kad se ukazala prilika da oca nema doma. Pristala je. Uzela u smotuljak ništo malo robe i brzo su sporednin puton priko Vrulje svi troje bižali pran Grguru i Virskon putu. Mate je doša doma i kad je vidija da mu je ćer pobigla s mladićen, uzeja lovačku pušku i pucajući trča za njiman. Oni su mu prilično odmakli, pa njegovi meci nisu dosizali do njik. Uspili su mu pobignuti pridveče i priko Gaza kaićon i Virića, na noge, doći u Lozice, u Žepinov Stan. Moran van samo kratko reći da ta njegova pritnja ni bila bez vraga. Did Mate je bija vridan čovik i koristan gazda, ali „malo krvav“ ispod kože kaj Liverići. Un se naljutija u šumi na babinu mate, svoju prvu ženu (tri put se ženija) i bacija se kosiron u nju, pogodija je ukosti, od čega je umrla u bolnici. Pranbaba Cvita Patrk, tako se zvala, žandariman je rekla de se slučajno udrila kosiron i tako zaštitila muža od zatvora. Da su ti Liverići bili takvi govori i priča da je predak Oliverić služija u vojski cara Lazara i borija se na Kosovon Polju protiv Turčinov 1389. godine. Kad je car poginuja un je dospija u zarobljeništvo. Moga je birati zarobljeništvo ili smaknuće. Odlučija je da ga ubiju. Kaže predaja da je reka: „Kad nema cara, neka nema ni mene“. Eto takvi su bili stari Oliverići (Liverići). I znate što je bilo kašnje, Šimić je posta svon didu Mati Liveriću najštovaniji zet. (Mate je imaja tri zeta.) Kaj što san reka Šime je naviga, pa bi didu donija koju munturu, gaće, košulju, po koje kilo riži, kafe i drugik oskudnik stvari i za to mu posta najdražji zet.

PRVU BRAČNU NOĆ PRISPAVALI POD STOGON Kad je baba Šimica pobigla s didon Šimićon bilo je litnje doba. Već se bilo poželo, povrlo i zdija se stog od slame. Uveče kad je tribalo leći njik dvoje, kaj mladenci, raspoređeni su da prvu bračnu noć prispavaju na slamarici u kužini kod komina. Kuće su u to vrime imale kamaru i kužinu. U kužini se kuvalo i živilo po danu, a u kamari su svi spavali. Kužina je bila zidana od kamena i pokrivena slamon i kupinon, odvojeno odma kraj kuće. „Litnja žega i vruća kužina nisu baš davale ugodu za spavanje“, pričaja je did Šimić. Legli su, ali in je bilo privruće. Mladoženja je pridložija, a mlada privatila, da pođu leći na slamu kod stoga. Stog je bija u gumlu odma blizu, nikoliko metri dalje kuće. Nunde su prispavali svoju prvu bračnu noć zajno. Kašnje je Šimić s braćon napravija, za no vrime, lipu veliku kuću potlošku, na početku Žepinovog Stana i imaja svoju kamaru, u kojoj je spavaja sve do svoje smrti. Bože moj, koju kalvariju su prošli Šimić i Šimica dok su se vinčali. Najprije njezin ćaća ni bija da se ona uda zanj. Pa

TAJNA POVIJEST VIRA

unda bižanje prid mecin, od Zatona do Grgura i na kraju i pop ni tija vinčati. A zašto ? Kako je mlada došla za mladića naružno kod prijave za vinčanje pop in je, po crkvenon pravilu, naredija da ne spavaju zajno, dok se napovidaju i dok se ne vinčaju. To bi značilo da je Šimica tribala poći svojiman u Zaton. A di će knjiman, kad je od njik pobigla. Ostalo je po staron. Prije vinčanja pošli su se ispovidati i dogovorili se da neće reći popu da ga nisu poslušali. Na ispovidi Šimica se kaj prava kršćanka ipovidala, to znači rekla da su zajno spavali. Don Ante Torić joj ni daja razrešenje i odbija vinčanje dok se ne razdvoju. Mladoženja se razljutija i reka popu, ako ga ne vinča, un će se žaliti vlasti, jer nema vrimena čekati. Mora ići na ukrcaj na brod, a velik bi grij bija ostaviti ženu nevinčanu. Ko zna, kad će se i oće li se vratiti s broda. Don Ante je popuštija i nevoljko obavija vinčanje, a Šime se po vinčanju ljutija na ženu zašto je popu rekla istinu.

PRVI POZVA ŽENU NA BROD U no vrime kad je Šimić poša navigati, sramota je bilo da naše žene dođe na brod, kad joj je muž brodon doša u porat. Šimić je vidija kako žene oficijalov i kapetanov dolazu na brod kad su u luci. Ma, i od nikik mornarov iz drugik mistov žene bi došle rad stvari koje bi muževi kupili, rad no malo šoldi što je bilo, ali Bože moj i rad onik stvari. Šimić je bija kamarijer i služija kapitana i oficijale. To se gledalo kaj malo višje zvanje, iako malo slabije plaćeno od ložačov, timunjerov i nikik drugik teškik zanimanja, ali je čovik bija uredan i kaj malo napridniji i viđeniji. Ni baš svak moga služiti barbu i prvog makiništa na brodu. Šime je uvik bija veseljak pa bi ga i oficiri znali rado slušati. Tako se un okuražija i pitaja barbu bili smija zvati ženu na brod. Barba je dozvolija. Kako je na iston brodu naviga i Tome Škalja, rečeni Kapula, oba su pozvali žene, moju babu Zatonku i Mariju, zvanu Gara, Grbljanka, na brod. U koju luku nisan imaja čuti. Svi su u mistu na to posebno gledali, ali nakon nikoliko vrimena sve su mornaruše išle muževiman na brod, a dicu su ostavljale na brigu famiji ili bližnjoj rodbini ili prijateljican. Tako se sklapalo i prijateljstvo među famijan. Žene čiji su muževi zajno navigali zvale su se prijateljice. Družile bi se, pripovidale di su in muževi (di je brod), što je kojoj pisaja muž, kad će doći i drugo. Tako je moj ćaća duga naviga sa stricon Ivanon Olića, a mate i teta Anđa Olića su se držale bolje nego sestre. Čuvali smo zajno ovce. Zajno sirili. Pomagali i u radu. Miro Olić nan je i besplatno kopa trsje i sadija kumpire i bija zadovoljan što mu je strina Anka kupila kutiju cigareti (duvana). Ma da ne zaboravin njegove sestre Mariju i Svetku koje su dobile žulje na glavi što su nosile kamenja u škipu kad se krčaja naš Kozjak za trsje. To je bilo pravo vrime.

POMORAC OSTA NA SUVON Naviga je did Šimić od svoje trinajeste do početka Drugog svitskog rata, koji ga je zateka, kaj i dosta virskik pomoracov,

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2012.

u Ameriki. Kad bi doša doma napravija bi po koje dita i jopet se vratija na brod. Dica su mu se rađala: 1922., 1924., 1926., 1928., 1930., pa 1933. i na kraju u njegovoj 41, a babinoj 40 rodila mu se najmlađa ćer 1940. godine. Baba je plakala kad joj je doktor Rus u Ninu reka da je zbabna. Did će njoj: „Što plačeš, jesi li s drugin spavala“, a ona njemu: „Nis“. „Pa što unda plačeš,“ un će njoj. Osićala se staron za rađanje, već je i jednu ćer udala, koja je, te iste 1940. godine, rodila dite. Za vrime rata radija je ko konobar u Ameriki. Čin je svršija rat doša je doma. U Meriki je ostavija šolde u banki pa mu je Marta, Rokova nevista, umisto dolari slala vrićice od trideset kili biloga brašna. (O ton brašnu bi će nova priča, zbog kojeg san ko dite ponovno bija gladan.) Naša nova vlast nakon rata bila je sumnjiva prima svim pomorcin koji su se nakon rata vratili iz Merike, pa in nisu dali ponovno navigati. Tako je i moj did Šimić dilija njiovu sudbinu. Smatrali su ga nepoželjnin i da un ima od čega živiti. Osta je na kraju ni kriv ni dužan kažnjen ili bi se reklo: „Osta je na suvon“. Možete zamisliti i pokraj toga što mu je sin kaj mlad od 17 godin poša u partizane i kaj 18-to godišnjak utopljen u Uni kod Martin Broda, kaj borac „6. ličke“. Ni na proslave dida nisu zvali, nego babu Šimicu, koja je misečno dobivala onik mizernik 50 dinari za poginulog sina. Kaj da su se s tin rugali. Nikad nisan čuja da se did zbog toga bunija ni žalija. Niki su uz mito kašnje pošli na brod, a did se vratija staron zanimanju težaka. Ora je zemlju, sadija trsje i pomalo trošija mukon zarađenu valutu. Sa sinovin je napravija i novu kuću. Kupovaja najbolju zemlju oranicu u Gaju i Crnikan. Bija vridan i škrban. U njega je bilo isti i piti, ni bilo gladi ni žeđi, ali ni posla ni falilo. Svaku veče bi po večeri odredija di će ko sutra na posa. Smatrali su ga škrcen, što je pomalo i bija. Ali kad bi mu čovik doša u kuću ni žalija ništa. Na sto se nosija pot ili bocun i čaše s žuticon, rizaja bi se pršut i soko do zadnje lande. Uvik se s gostin šalaja. Najrađe bi pričaja od onin stvarin. Tako kad san se oženija i ženon doša k njemu, pitaja je moju ženu: „ Mala, s čin ti njega mažeš kad se ovako lipo svitli i izgleda.“ Čini mi se da sve do smrti ni prižalija Meriku. Sićan se jednog jutra pedesetik godin kad san bija dečkić. U kamari za ošiton mu je visija kajiš na kojen je brusija britu, s kojon se uvik brijaja. Pitaja san ga: „Dide kakva je ta Amerika“. Staja je s brušenjen britve, uzdanuja dosta duboko i reka: „ Unuče moj, sveta je to i bogata zemlja u kojoj nema gladi za onoga ko radi.“ A ja se kaj dite začudija što govori, jer mene su učili sasvin drukčije. Eto možda baš zbog takvog mišljenja, didu nisu dali dalje navigati. Ostavija je did iza svoje smrti dolare za pokop njega i njegove „stare“, kako je babu zvaja. Dolare koji su štampani između dva svitska rata, toliko stare da su u banki dugo provjeravali jesu li važeći ili nisu, i na kraju i prominuli u dinare. Ni valuta zastarila ni nakon 50 i više godin, jer je bila iz „Svete zemlje“, kako je did reka.

Virski list Prezida II 23234 Vir +385 (0)23 346 741 virski.list@gmail.com

Vir turizam d.o.o. Put Mula 7 23234 Vir +385 (0)23 362 713 info@virturizam.hr

Vir turizam & Virski list poklanjaju

35% popusta za pretplatu na Virski list SAMO 101 KUNA ZA CIJELU GODINU + pokloni za pretplatnike! Svakog mjeseca na Vašu kućnu adresu šaljemo Vaš primjerak „Virskog lista“ uz popust od 35%! Dovoljno je samo odrezati kupon na dnu stranice i staviti ga u kovertu zajedno s kopijom uplate na općoj uplatnici, te poslati s naznakom na adresu: Vir turizam d.o.o. Pretplata Virski list Put Mula 7 23234 Vir KAKO ISPUNITI OPĆU UPLATNICU? Ispunite opću uplatnicu s uplatom na račun i adresu izdavača: Uplatitelj Vaše ime i prezime, adresa stanovanja Primatelj Vir turizam d.o.o. Put Mula 7 23234 Vir Šifra opisa plaćanja 33 Iznos 101,00 kn Model 02 Broj računa primatelja 2402006-1100542287 Poziv na broj odobrenja Upisati datum uplate (npr. 22012012) Opis plaćanja Pretplata na Virski list Za dodatne informacije, nazovite tel. +385 (0)23 346 741 mob. +385 (0)98 18 15 211

Pretplata za organizacije Organizacije, društva i institucije koje su zainteresirane za pretplatu na časopis „Virski list“, zahtjev za pretplatom trebaju poslati bez kupona poštanskim putem na adresu izdavača „Vir turizam“ d.o.o., Put Mula 7, 23234 Vir, s naznakom „Pretplata Virski list“ i kopijom opće uplatnice s iznosom od 156,00 kuna. Cijena časopisa bez popusta Cijena časopisa po jednom izdanju iznosi 10 kuna, a godišnja koja uključuje 12 brojeva iznosi 156 kuna uključujući poštanske troškove za Hrvatsku. Pretplata za inozemstvo Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz zemalja Europske unije te Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Švicarske i Norveške iznosi 282,00 kune. Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz Sjedinjenih Američkih Država iznosi 414,00 kuna. Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz Australije iznosi 492,00 kune.

KUPON ZA POPUST OD

Pretplata se realizira na godišnjoj razini i uključuje 12 brojeva časopisa „Virski list“, bez posebnih izdanja časopisa koja ne nose numeričke redne oznake izdanja.

35%

TEMA

Virski događaji

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2012.

Božićna virska biciklijada okupila je rekordan broj sudionika i rekreativaca iz Vira, Zadra i cijele županije. Tradicija začeta prošle godine pokazala se punim pogotkom i najboljom promocijom sporta, zdravog života i otoka Vira. Foto Kažimir Škrbić [ arhiv Virskog lista ]

VIRSKI DOGAĐAJI

Održana 4. tradicionalna biciklijada Zadar-Vir

Rekordna blagdanska Božićna biciklijada Najmasovnija dosadašnja virska biciklijada sa 56 sudionika potvrdila je zdravu osnovu za promociju biciklističkog sporta i rekreacije

rva virska biciklijada okupila je 17 sudionika, druga održana povodom Dana državnosti i početka turističke manifestacije „Virsko ljeto 2011.“ brojila je 49 sudionika, na trećoj krajem rujna ove godine dionicu Zadar-Vir odvozilo je 39 rekreativnih biciklista, veterana i mlađih natjecatelja iz zadarskog Biciklističkog kluba „Sveti Donat“, dok je Božićna biciklijada s rekordnih 56 biciklista pokazala kako je projekt okupljanja biciklista radi promocije sporta i rekreacije na zdravim osnovama. Iako je bio blagdanski neradni dan, lijepo vrijeme i uspješno začeta tradicija tromjesečnih biciklističkih okupljanja na Viru okupili su najveći broj sudionika do sada koji su u manje od dva sata prevalili dionicu od zadarskog „Branimira“ do virskog Mula. Po dolasku na Vir u restoranu „Kotarina“ sve sudionike dočekalo je 60 porcija pašte-fažola s kobasicama uz piće po izboru, a nakon objeda uslijedila je dodjela nagrada koja je ovog puta pretrpjela promjenu u odnosu na dosadašnje biciklijade. Umjesto nagrada najmlađem, najmlađoj i najstarijim sudionicima biciklijade, bicikl Mountain Bike vrijedan oko 2,500 kuna te biciklistička kaciga, majica i kompleti opreme za održavanje bicikla otišli su nakon tombole u ruke najsretnijima – Neven Dokoza dobio je bicikl, dok je preostalih devet nagrada podijeljeno Jošku Bačiću, Zvonimiru Benčiku, Zdenku Krnčeviću, Slavku Bačiću, Neviu Berki, Tomi Mareliću, Miši Volareviću, Majdi Radović i Duji Babiću. „Presretan sam. Sudjelovao sam i na prvoj virskoj biciklijadi, ali ovo mi je prva nagrada koju sam dobio. Zaista ću uživati u novom biciklu“, kazao je sretni dobitnik Dokoza. Spomenimo kako je najstarija sudionica biciklijade bila 58godišnja Majda Radović, virska Slovenka iz Ormoža, najstariji je 73-godišnji Rikard Jadrijev iz Zadra, najmlađi biciklisti Božićne biciklijade bili su 22-godišnja Zadranka Antonia Stipaničev i 12-godišnji Roko Zorović, član mlađih kategorija zadarskog Biciklističkog kluba „Sveti Donat“, dok se prvi na virskom mostu pojavio načelnik Općine Vir Kristijan Kapović, sudionik svih održanih biciklijada. Kao i sve dosadašnje, i posljednju ovogodišnju biciklijadu organizirali su Turistička zajednica Općine Vir i Općina Vir, koji su bili i pokrovitelji svih nagrada, dok su u organizaciji sudjelovali zadarski Biciklistički klub „Sveti Donat“ i virsko općinsko poduzeće „Vir turizam“ uz potporu PU Zadarske i službe Hitne pomoći. Sljedeća biciklijada i prva u 2012. godini održat će se u vrijeme Uskršnjih blagdana.

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2012.

[1] 1 2 3 4 5 6

Dolazak biciklista na virski most Zajednički foto na „Branimiru“ Organizatori i dobitnici nagrada Sudionici biciklijade pred „Kotarinom“ Izvlačenje sretnih dobitnika Načelnik Kapović prvi stiže pred Vir

[2]

[3] [4]

[5]

[6] DOGAĐAJI

Održan kartaški turnir u restoranu „Kotarina“

Nagrade najboljima, ručak za sve sudionike Vlatko Krnčević pobjednik je turnira u Remiju, dok su Tonći Kapović i Mate Radović pobijedili u Briškuli & Trešeti na kartaškom turniru

rotjedno kartaško nadmetanje među najboljim virskim kartašima okončano je neizvjesnim finalnim susretima, nagradama za pobjednike i sve sudionike te zajedničkim ručkom, ali se na kraju ipak moglo čuti: „Ovdje moraju intervenirati Hrvoje Maleš i USKOK! Turnir organizira Vir Turizam, a pobjednici su predsjednik NO i djelatnik tvrtke Vir Turizam!“ Tako je po okončanju Prvog kartaškog turnira „Ožujsko Vir 2011.“ prepoznatljivim virskim humorom Darko Bašić aludirao na pobjednike turnira u Briškuli & Trešeti – konobara restorana „Kotarina“ Tonćija Kapovića i predsjednika Općinskog vijeća Matu Radovića koji su u finalu tijesno 2-1 pobijedili do tada uvjerljive i neporažene Branka Dabičića i Svetka Begonju, dok je epitet najboljeg u Remiju ponio Vlatko Krnčević s ukupno dvije pobjede u četiri kola.

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2012.

Tako su Kapović i Radović zaradili ukupno 1,000 kuna kao pobjednici Briškule & Trešete, Krnčević je s turnira otišao bogatiji za 700 kuna, a Dabičić i Begonja su kao finalisti dobili sponzorski komplet Ožujsko igraćih karata. No, i za sve sudionike turnira osigurani su prigodni pokloni – nova virska turistička brošura, primjerci novog „Virskog lista“ i odabrane fotografije s virskim motivima. Nagrade pobjednicima u ime organizatora uručio je Jakov Buškulić, dok su se kuhari restorana „Kotarina“ Tome Bašić i Mile Krnčević pobrinuli da kartaši uživaju u druženju nakon odigranog turnira. Teleće pečenje s krumpirom, pršut i sir te palačinke sa čokoladom i marmeladom za desert, pobjednicima su dodatno zasladili turnir, a poraženima obrisali gorak okus kartaškog poraza.

[ Vlatko Krnčević, pobjednik turnira u Remiju ]

[ Mate Radović i Tonći Kapović, pobjednici Briškule & Trešete ]

[ Mile Krnčević i Tome Bašić pripremaju ručak za kartaše ]

[ Jakov Buškulić poslužuje ručak nakon ﬁnala ]

Tradicionalna božićna predstava dječjeg vrtića „Smješko“

[ Božićna predstava i darovi za virske mališane ]

DAROVI ZA UČENJE I DOBRA DJELA U ovoj godini očekuje se dovršetak radova na novoj zgradi dječjeg vrtića čime bi „Smješko“ dobio sve uvjete za potpuno i funkcionalno djelovanje

ije ih zaustavilo ni privremeno izgnanstvo, ni nedostatak prostora, jer čim su ušli u nove prostorije svog vrtića, virski mališani brzo su nadoknadili propušteno. Tradicionalno, kao svake godine pred blagdan Božića, svaka nova generacija virske djece iz „Smješka“ zajedno sa svojim tetama smišlja, producira, glumi, recitira, pjeva i realizira predstavu za koju je, uvijek iznova, zbog silnog interesa svaki prostor premali. Tako je bilo i ovog prosinca u božićno vrijeme u vijećnici Općine Vir gdje su zajedno s gospođom Božićnjak, jednom zločestom vilom i jednim dobronamjernim poštarom odigrali i otpjevali dramsko-humoristički komad o smislu blagdana i darivanja. A za kompletan ugođaj pobrinuo se Djed Božićnjak

koji je uz pomoć nasmiješenog vilenjaka darivao virske mališane – za njihov trud, učenje i dobra djela. A da sve bude u duhu blagdana, pobrinula se ravnateljica dječjeg vrtića „Smješko“ Jagoda Radović koja je svima zaželjela dobrodošlicu, a potom i načelnik Općine Vir Kristijan Kapović koji je istaknuo kako se u ovoj godini očekuje dovršetak radova na novoj zgradi dječjeg vrtića čime bi „Smješko“ dobio sve uvjete za potpuno i funkcionalno djelovanje. Ukoliko konačna realizacija ovog općinskog projekta bude tekla po planu, virske mališane bi oko proljeća čekalo novo preseljenje – ovog puta u primjeren prostor. DOGAĐAJI

OPΔINA VIR Trg Svetog Jurja 1 23 234 Vir www.vir.hr

Kontakt adrese e-poπte info@vir.hr opcina.vir@zd-t.com.hr

NaËelnik OpÊine

Kristijan KapoviÊ Mob. 098 303-042 Zamjenik naËelnika

Tomislav BaπiÊ Mob. 098 480-218 Predsjednik OpÊinskog vijeÊa

Mate RadoviÊ Mob. 098 480-183 e-poπta: materadovic@gmail.com ZamjeniCI predsjednika OpÊinskog vijeÊa

Miroslav Glavan Mob. 099 80-22-657 & Veseljko OrliÊ Mob. 099 80-22-656 Odsjek za upravu i samoupravu

Katarina RadoviÊ voditeljica odsjeka Mob. 099 802-26-55 e-poπta: katarina.radovic@vir.hr

ODSJEK ZA PROSTORNO URE–ENJE, GRADITELJSTVO I KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Paola Æepina voditeljica odsjeka Mob. 099 807-05-26 e-poπta: paola.zepina@vir.hr Davor BuπkuliÊ samostalni upravni refent za prostorno ureenje, graditeljstvo i komunalno redarstvo

Ante OrliÊ viπi upravni referent ∑ vjeæbenik

Elma OrliÊ upravni referent za komunalne prihode Ivan Begonja upravni referent za komunalne prihode

Komunalno redarstvo

Petar VuËetiÊ komunalni redar Mob. 098 480-185 Tihomir BuπkuliÊ komunalni redar Mob. 098 480-184 Frane RudiÊ komunalni redar Mob. 099 312-57-57 Alen TomiÊ komunalni redar

Damir BuπkuliÊ vozaË Mob. 098 480-219

Ive Glavan komunalni redar

Valentin KapoviÊ posluæitelj

Igor Lipovac komunalni redar

Josip VuËetiÊ vratar Ljeposava Kuæet ËistaËica Odsjek za financije

Ljiljana VuËetiÊ voditeljica odsjeka Mob. 099 805-62-42 e-poπta: ljiljana.vucetic@vir.hr Edita JuriÊ struËni raËunovodstveni referent

21. Općinsko vijeće Općine Vir

Razvojni proračun za virske projekte Rashodovni dio proračuna za 2012. godinu predstavljen je kao razvojni proračun u kojem je predviđeno ulaganje u čitav niz projekata od dovršenja ambulante i dječjeg vrtića, uređenja groblja i ulaganja u mjesnu vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, do uređenja sportsko-rekreacijskog centra i održavanja cesta

Anita RadoviÊ upravni referent za komunalne prihode

Draæen Æepina samostalni upravni referent za informiranje e-poπta: drazen.zepina@vir.hr Ana Lazanja viπi struËni suradnik ∑ tajnik OpÊinskog vijeÊa i Ureda naËelnika

Kontakt e-poπta za odnose s medijima press@vir.hr

Odsjek za financije ∑ lokalne poreze

Sanja »ulina voditeljica odsjeka Mob. 099 802-26-54 e-poπta: sanja.culina@vir.hr Ninoslav DraæeviÊ porezni referent Glorija VuËetiÊ porezni referent ∑ vjeæbenik

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2012.

rugi rebalans proračuna Općine Vir za 2011. godine bio je prva točka dnevnog reda 21. Općinskog vijeća Općine Vir, a njegove Izmjene i dopune donijele su manje promjene u odnosu na prethodno doneseni rebalans. Jedina stavka u prihodima koja je doživjela drastičniju promjenu vezana je uz neostvareni prihod od 5 milijuna kuna na ime naknade za priključak na vodu i kanalizaciju. Rebalansom je tako utvrđen novi iznos proračuna od 29,3 milijuna kuna, dok su uz stavku naknade za priključak na komunalnu infrastrukturu odbijena sredstva od strane HBOR-a koja nisu povučena, te su se prebacila u 2012. godinu. Dio neraliziranih sredstava koja su bila namijenjena za otkup zemljišta, prebačena su na donacije udrugama građana. Nakon prihvaćanja Izmjena i dopuna ovogodišnjeg proračuna krenulo se na usvajanje Proračuna Općine Vir za 2012. godinu.

USVOJEN PRORAČUN OD 49 MILIJUNA KUNA Na predloženi i usvojeni proračun u iznosu od 49 milijuna kuna jedini vijećnički amandmani stigli su od strane HSPovih vijećnika. Oni su se odnosili na čitav niz stavki unutar prijedloga, ali su redom odbijeni uz objašnjenje predlagača proračuna kako bi se njihovim prihvaćenjem promijenilo 20% proračuna koji u tom slučaju više ne bi bio predlagačev, već proračun vijećnika HSP-a. U proračunu za 2012. godinu najveće predviđene proračunske stavke prihoda odnose se na komunalni doprinos u iznosu od 12 milijuna kuna, potom na naknade za priključak na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pritkom vodom i odvodnju otpadnih voda u iznosu od 10 milijuna kuna, te na porez na kuće za odmor u iznosu od 9 milijuna kuna. Proračunski prihod očekuje se i od komunalne naknade u iznosu od 6,5 milijuna kuna te od poreza na promet nekretnina sa 5 milijuna kuna. S druge strane, najveće strane rashodovnog dijela proračuna predviđene su za izgradnju mjesne vodovodne i kanalizacijske mreže, i to 10 milijuna

VirskiLIST MAGAZIN ZA PROMIDŽBU OTOKA VIRA BROJ 24 CIJENA 10 KN GODINA V. SIJEČANJ 2012.

kuna, za otkup zemljišta planirano je 2 milijuna kuna, za uređenje sportsko-rekreacijskog centra 2,5 milijuna kuna, održavanje lokalnih cesta 2 milijuna kuna, potom subvencije za podizanje kvalitete usluga u turizmu 2,5 milijuna kuna, te po 700 tisuća kuna za poticaje razvoja poduzetništva i poljoprivrede. Navdeno je kako se radi o razvojnom proračunu u kojem je predviđeno ulaganje u čitav niz projekata od dovršenja ambulante i dječjeg vrtića, uređenja groblja, ulaganja u mjesnu vodovodnu i kanalizacijsku mrežu te do izrade dokumentacije za izgradnju nove osnovne škole.

tema broja

PRVA FAZA

vodovodna i kanalizacijska mreža otoka Vira

projekti PRIMOPREDAJA SVJETIONIKA rekreacija BOŽIĆNA BICIKLIJADA prilog EUROPSKA UNIJA referendumsko biti ili ne biti

VIRSKE UDRUGE MORAJU BITI  VIRSKE U nastavku posljednje prošlogodišnje sjednice vijećnici su prihvatili financijske planove trgovačkih društava u vlasništvu Općine Vir i dječjeg vrtića „Smješko“, a istaknuto je kako bi tvrtka „Čisti otok“ u 2012. godini trebala otkupiti zemljište u gospodarskoj zoni za gospodarski dvor u koji bi se smjestile komunalne tvrtke. U ovoj godini od tvrtke „Vir održavanje“ očekuje se realizacija projekta izgradnje mrtvačnice, a vijećnici su donijeli i Odluku o imenovanju komisija za popis imovine i obveza Općine Vir. Dalje su Odlukom o otpisu pozajmica trgovačkim društvima i udrugama, nakon višegodišnjih odgoda povrata i nemogućnosti za vraćanjem, otpisane pozajmice trgovačkim društvima „Vodovod Vir“ i „Vir turizam“ te ugašenom NK „Vir“. Na temu virskog nogometa održana je i rasprava. Prvo, odbijen je zahtjev HSP-a za značajnijim financiranjem vetarana NK „Sveti Ivan“ uz obrazloženje kako Općina Vir neće, osim osnovnim i minimalnim sredstvima, pomagati udruge u čijem članstvu gotovo da i nema stanovnika Vira. Drugo, najavljena je Skupština veterana NK „Mornar“ na kojoj bi se trebao promijeniti Statut Kluba i u njega unijeti odredba o dopuštenom broju članova Kluba koji ne žive na Viru. „Nogometni klub, kao i sve druge udruge, postoji na Viru kako bi se stanovnici Vira imali priliku družiti i rekreirati, i takve će udruge Općina uvijek financijski podržavati. Zato je nedopustivo da među veteranima Mornara broj članova koji ne žive na Viru gotovo premašuje virske članove, pa njihovo buduće sudjelovanje u radu Kluba neće premašivati brojku od 20%“, kazao je načelnik Općine Vir Kristijan Kapović. U posljednjim točkama dnevnog reda, Odlukom o Izmjenama i dopunama Odluke o priključenju na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih voda još su jednom prolongirani rokovi za dostavljanje zahtjeva. Tako će ranije utvrđen popust od 35% moći ostvariti vlasnici objekata koji zahtjev za izdavanje rješenja dostave do 30. lipnja 2012. godine, popust od 25% moći će ostvariti vlasnici objekata koji zahtjev za izdavanje rješenja dostave do 30. lipnja 2013. godine, a popust od 15% moći će se ostvariti po zahtjevima za izdavanje rješenja dostavljenim do 30. lipnja 2014. godine. Ovogodišnja božićnica nezaposlenima, umirovljenicima, osobama starijima od 65 godina i štićenicima Centra za socijalnu skrb bit će isplaćena u iznosu od 400 kuna po osobi, i to 200 kuna u gotovini te 200 kuna kao bon kojim će se umanjiti iznos za naplatu odvoza otpada u poduzeću „Čisti otok“ za 2012. godinu.

VirskiLIST

magazin za promidžbu otoka Vira

IZDAVA» Vir turizam d.o.o. za turistiËko-ugostiteljske djelatnosti Put Mula 7, 23234 Vir Kontakt: 023 362-713 Direktor Zdenko MiËiÊ Glavni i odgovorni urednik Kaæimir ©krbiÊ Mob. 098 18-15-211 e-pošta: kazimir.skrbic@gmail.com Suradnici Ive BašiÊ Velid JakupoviÊ Zvonko Kucelin Andrija LuËiÊ Draæen Æepina Samir HusiÊ ÆupanËiÊ Tisak PRINTERA GRUPA d.o.o., Zagreb GrafiËka priprema ŽUPAN»IΔ H R d.o.o. za nakladniËku i grafiËku djelatnost e-pošta: info@zupancic-hr.hr Naklada 1000 komada Izlazi mjeseËno Godina V. Broj 24 SijeËanj 2012. © VirskiLIST Sva prava zadržana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohraniti ili prenositi u bilo kojem obliku ili bilo kojim putem, elektroniËki, mehaniËki, fotokopiranjem, snimanjem ili drukËije bez prethodnog pisanog dopuštenja vlasnika autorskoga prava.

TEMA