Page 1

VirskiLIST MAGAZIN ZA PROMIDŽBU OTOKA VIRA LJETNI DVOBROJ GODINA V. SRPANJ / KOLOVOZ 2012.

tema broja

REKONSTRUKCIJA

CESTE D-306 od Virskog mosta do centra Vira

turizam na crno POJAČANI NADZOR NELEGALNIH IZNAJMLJIVAČA

POSEBNO BESPLATNO IZDANJE NA 56 STRANICA

prilog LANTERNA & LANTERNISTI košarka MORNARI OPET PLOVE općinsko vijeće USVOJENI POTICAJI ZA TURIZAM, POLJOPRIVREDU, OBRT I PODUZETNIŠTVO


Sadržaj

8

14

TEMA BROJA

SIVA EKONOMIJA

Rekonstrukcija D-306

Turizam na crno

Javni poziv za otkup zemljišta na trasi od Virskog mosta do Centra

Pojačani nadzor nelegalnih iznajmljivača u turističkoj djelatnosti

Voda do kraja godine

4

Kazne od 5 do 150 tisuća kuna

18

Počeli radovi na mrtvačnici

5

Prihodi 2 milijuna kuna

19

Ljetna regulacija prometa

13

Turistička ljepotica

26

Prodaja zemljišta ili izvlaštenje

13

Lanternist s cvitarom

28

569 tisuća uoči špice sezone

17

Leganda o sabljarki

35

2

VIRSKI LIST LJETNI DVOBROJ


21

38

PRILOG

KOŠARKA

Villa Lanterna

Zaplovili Mornari

Svečanim otvaranjem Lanterne zaživio prvi veliki projekt iz Master plana

38 godina od osnutka, KK Mornar ponovno igra Ljetnu ligu

Tajna povijest Vira

44

Ma, kakav Real iz Madrida?!

46

Usvojeni programi poticaja

53

3,2 milijuna kuna za Vodovod Vir

56

Rodoslovlje Budija i Kera

56

URED TURISTIČKE ZAJEDNICE OPĆINE VIR Put Mula 9 23234 Vir Kontakt 023 362-196 Direktor Šime Vučetić Mob. 091 362-3625

Djelatnice Andrea Olić Elvira Rudić Buškulić SADRŽAJ

3


AKTUALNOSTI INTERAKTIVNA KARTA OTOKA VIRA

DO KRAJA GODINE VODA U VIRSKOJ VODOSPREMI

U

drugoj polovici srpnja u Zadru je održan radni sastanak na kojemu je otvorena Građevinska knjiga za radove na postavljanju podmorskog cjevovoda u sklopu III. faze zapadnog magistralnog vodoopskrbnog pravca. Na otvaranju Građevinske knjige i radnom sastanku bili su investitor zadarski „Vodovod“, izvođač radova „Pomgrad inženjering“ iz Splita, te čelnici Općine Vir i općinskog poduzeća „Vodovod-Vir“. Investitor ovih radova je „Vodovod“ Zadar sa sredstvima koja su nedavno dobivena od strane državnog poduzeća „Hrvatske vode“. Ovim činom otvaranja Građevinske knjige formalno su počeli radovi na ovom preostalom dijelu zapadnog magistralnog vodoopskrbnog pravca. Planirani rok izvođenja radova iznosi 90 dana, što praktički znači kako bi do kraja ove godine, nakon svih nadzornih procedura, magistralnim cjevovodom voda trebala poteći do virske vodospreme.

4

VIRSKI LIST LJETNI DVOBROJ

S ciljem što kvalitetnijeg informiranja cjelokupne javnosti na otoku te vlasnika objekata i zemljišta, izrađena je interaktivna karta područja Općine Vir na kojoj je moguće pretraživati i identificirati ulice i kućne brojeve. Njezinom budućom nadogradnjom moći će se pregledavati i cjelokupna prostorno-planska dokumentacija, koja će se implementirati po izradi Izmjena i dopuna PPU-a

O

d kraja lipnja ove godine otok Vir bogatiji je za geoinformacijski sustav, jer je s ciljem što kvalitetnijeg informiranja cjelokupne javnosti na otoku te vlasnika objekata i zemljišta, izrađena interaktivna karta područja Općine Vir. Geoinformacijski sustav ili GIS, integrira prostorne i tablične podatke u interaktivnu kartu koja omogućuje korisnicima stvaranje interaktivnih upita. Na ovaj je način GIS, kojim se u radu koristi i Općinska uprava, postao dostupan cjelokupnoj javnosti. Korisnicima je za sada omogućeno kretanje po karti, identificiranje i traženje obilježja na karti, te ispis željenih prikaza karte u određenim mjerilima. Na karti je trenutno moguće pretraživati i identificirati ulice i kućne brojeve, a njezinom će se nadogradnjom

moći u slojevima pregledavati cjelokupna prostorno-planska dokumentacija, što će se implementirati odmah po izradi Izmjena i dopuna PPU-a. Pored toga, postoji i mogućnost naknadnog nadograđivanja ove interaktivne karte slojevima koji donose prikaz informacija svih mogućih geodetskih podloga sa snimkama iz zraka, detaljnih planova uređenja, općinskih parcela i nekretnina, vodovoda i kanalizacije, zona komunalnog doprinosa i sustava javne rasvjete. Geoinformacijski sustav Općine Vir i interaktivnu kartu, koja je preko interneta dostupna javnosti, izradio je Geodetski zavod Rijeka, a snimanje iz zraka napravljeno je 2010. godine. Poveznicu na interaktivnu kartu možete pronaći na www.vir.hr – mrežnim stranicama Općine Vir.


IZDVOJENO POČELI RADOVI NA VIRSKOJ MRTVAČNICI Investitor projekta je općinska tvrtka „Vir održavanje“ u čiju nadležnost spada i održavanje mjesnog groblja, te upravljanje mrtvačnicom. Za izvođača radova prethodno je javnim natječajem odabran građevinski obrt “Špelić” iz Slunja, a vrijednost cjelokupne investicije iznosi nešto manje od 1,8 milijuna kuna

P

olovicom srpnja postavljeni su temelji za buduću zgradu mrtvačnice na mjesnom groblju Vir, čime su i formalno započeli radovi na projektu izgradnje virske mrtvačnice i uređenju cijelog okoliša groblja. Radove na mrtvačnici izvodi građevinski obrt „Špelić“ koji je na prethodno održanoj natječajnoj proceduri s ponudom od oko 1,4 milijuna kuna bez PDV-a izabran kao najbolji ponuditelj. Investitor projekta je općinska tvrtka „Vir održavanje“ u čiju nadležnost spada i održavanje mjesnog groblja te upravljanje mrtvačnicom. Vrijednost cjelokupne investicije iznosi nešto manje od 1,8 milijuna kuna. Prema arhitektonskom projektu bruto površina mrtvačnice iznosi 269,43 m², od čega 114,20 m² otpada na zatvorene prostore. U objektu će se nalaziti kapelica, dvorana oproštaja i poseban prostor za rodbinu pokojnika, te prostor s hladnjačom koji ima poseban ulaz u dvoranu oproštaja. Između kapelice i dvorane oproštaja nalazit će se prostor za oproštaj na otvorenom. U zgradi je predviđen i mali grobljanski ured za službenika groblja, te sanitarni čvor i prostor za rashladne uređaje. Ispred same mrtvačnice bit će veća površina na otvorenom, takozvana poljana oproštaja, s koje će kretati oproštajna kolona.

Osim izgradnje mrtvačnice, posebnim arhitektonskim projektom predviđeno je i uređenje čitavog prostora groblja: hortikulturno uređenje uz kompletne građevinske poslove predviđene u projektu uređenja, te postavljanje javne rasvjete. S prethodno otkupljenim zemljištem na 6,5 tisuća kvadrata, javnim natječajem i odabirom izvođača radova, ishođenom građevinskom dozvolom i sadašnjim postavljanjem temelja za gradnju mrtvačnice, jedan od najvažnijih projekata Općine Vir i općinske tvrtke „Vir održavanje“ približio se svojoj očekivanoj realizaciji.

[ Postavljeni temelji za gradnju mrtvačnice ]

Direktor Željko Buškulić Mob. 091 362-8301 Zamjenica direktora Ðurica Kapović Mob. 091 162-8301 Tehnički direktor Tomislav Čepić Mob. 091 362-8305 Knjigovodstvene djelatnice Marija Košutić Tatjana Radović

AKTUALNOSTI

5


Virski prizori

6

VIRSKI LIST LJETNI DVOBROJ


Ovaj je borić već bio junak jednog Virskog lista, ali evo ga sada u novom ruhu: podšišan, uređen i spreman pružiti hladovinu turistima na ležaljkama ispred pošljunčene plaže. On je i glavni prizor gostima iz „Ville Lanterna“ [ Foto Kažimir Škrbić ]

VIRSKI PRIZORI

7


tema broja

LISTOPAD 2012.

REKONSTRUKCIJA

CESTE D-306 od Virskog mosta do centra Vira h i k s t r a i v V Hr ki , t r r i v V t r e i h n V i i k Ê d Op Êins ovo t d p k o o e V j e o pr ta t je i n s a e v c a æ odr

8

VIRSKI LIST LIPANJ 2012.


javni poziv za otkup zemljiπta REKONSTRUKCIJA D-306

9


REKONSTRUKCIJA

CESTE D-306 PROJEKT REKONSTRUKCIJE CESTE D306 KOJI KREĆE OD LISTOPADA 2012. GODINE U DUŽINI OD 4,3 KILOMETRA, UJEDNO JE I POZIV SVIM VLASNICIMA ZEMLJIŠTA NA POTEZU OD VIRSKOG MOSTA DO DUĆANA „SONIK“ ZA PRODAJOM ZEMLJIŠTA S OTKUPNIM CIJENAMA PREMA CJENIKU „HRVATSKIH CESTA“ KAKO BI REKONSTRUIRANA D306 ŠTO BRŽE I LAKŠE ZASJALA U PUNOM PROFILU

S

ukupnom dužinom od 4,3 kilometra, profilom od 10,5 i koridorom od 12 metara, trotoarom s obje strane, javnom rasvjetom s 134 rasvjetna stupa u punom profilu te s proširenjem ceste sa sadašnjih 6,15 na 6,40 metara, rekonstruirat će se državna cesta D-306 od Virskog mosta do centra Vira. Riječ je o zajedničkom projektu Općine Vir, državnog poduzeća „Hrvatske ceste“, općinske tvrtke „Vir održavanje“ i, posredno, virskog općinskog poduzeća „Vodovod Vir“ koji će se na ovu rekonstrukciju D-306 nadovezati s polaganjem kanalizacijskih cijevi u sklopu II. i III. faze izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže otoka Vira. Istovremeno, projekt rekonstrukcije ceste D-306 ujedno je i poziv svim vlasnicima zemljišta na potezu od Virskog mosta do centra Vira, ili preciznije do dućana „Sonik“, za prodajom zemljišta s otkupnim cijenama prema cjeniku „Hrvatskih cesta“ kako bi rekonstruirana D-306 što brže i lakše zasjala u punom profilu. Početak radova na rekonstrukciji započet će od listopada ove godine s tri predviđena mjeseca za izvedbu te u pojasu od 8,15 metara kako eventualni imovinsko-pravni sporovi ne bi zaustavili izvedbu rekonstrukcije, no kako je riječ o vanjskim građevinskim i cestovnim radovima za očekivati je kako će se zbog meteoroloških nepogoda ili uobičajenih zastoja, radovi protegnuti i na 2013. godinu. Ono što je sigurno i poznato, struktura je radova na rekonstrukciji ceste

10

VIRSKI LIST LJETNI DVOBROJ

D-306. Tako će se postojeća cesta u širini od 6,15 metara proširiti na 6,40 metara, potom će se izvesti jarak za otjecanje vode, takozvani rigol, od 50 centimetara koji će se spajati na trotoar s lijeve i desne strane od 1,5 metara. „Ovaj će profil ceste biti ucrtan u Prostorni plan sa zaštitnim pojasom od 5 metara, kako bilo koji objekt ne bi bio bliže od 10 metara, pa ćemo nakon toga ići u razgovor i otkup od vlasnika zemljišta“, najavljuje načelnik Općine Vir Kristijan Kapović skoru inicijativu.

OTKUPNA CIJENA OKO 100 EURA Pitanje koja je vlasnicima zemljišta uz spomenutu dionicu ceste sigurno najzanimljivije, otkupna je cijena zemljišta. Kako državno poduzeće „Hrvatske ceste“ još uvijek nisu okončale postupak javne nabave, a time i zaokružile ukupni troškovnik ovog projekta, precizan odgovor na ovo pitanje od glasnogovornika „Hrvatskih cesta“ nismo uspjeli dobiti. U elektronskom priopćenju koje smo dobili od Tamare Pajić Marković, suradnice za odnose s javnošću poduzeća


[ Uređenjem ceste D-306 na potezu od Virskog mosta do Centra osigurat će se sigurniji promet otokom, dobiti javna rasvjeta i moderna prometnica s boljim pristupom prema kućama ]

„Hrvatske ceste“, navodi se spomenuti pripremni postupak javne nabave za izvođenje radova: „Trenutno je u fazi pripreme postupak javne nabave za izvođenje radova na obnovi državne ceste D-306, Vir-Virski most. Otkup zemljišta će se temeljem Zakona o cestama vršiti u suradnji s Općinom Vir, a radovi će se izvoditi u okviru dodatnog programa investicijskog održavanja cesta. Informacije o vrijednosti projekta i roku izvođenja radova imat ćemo po provedbi postupka javne nabave i ugovaranja“. Ipak, kalkulaciju je jednostavno izvesti. Kada je rađena nova izmještena dionica državne ceste D-306 prema Viru u dužini od 7,3 kilometara, otkupna cijena za vlasnike zemljišta unutar građevinske zone bila je oko 100 eura, pa je za očekivati kako će se ista ili slična cijena formirati i za virske vlasnike zemljišta. Posebnost virskog slučaja sadržana je u činjenici kako je na dionici od Virskog mosta do centra mnoštvo već izgrađenih objekata, no prave kritične točke predstavlja tek petnaestak objekata, od kojih su većina garaže, pa će se na tim mjestima garaže najvjerojatnije rušiti dok će se

kuće jednostavno – zaobići. Njihova legalizacija ionako je upitna zbog činjenice kako se u nalaze profilu državne ceste i unutar zaštitnog pojasa od 10 metara, pa će i njihova eventualna legalizacija ovisiti o suglasnosti državnog poduzeća „Hrvatske ceste“.

UREĐENJE OSTALIH VIRSKIH CESTA Prostorni plan predviđa također i daljnje rekonstruiranje virskih cesta, pa će se tako osim profila ceste D-306 od 12 metara na dionici od Virskog mosta do dućana „Sonik“, rekonstruirati cesta od Trga Svetog Ivana do autobusnog kolodvora, potom na oba kolišta ispred restorana „Zvonimir“ te duž Franje Tuđmana i Put Mula preko restorana „Kotarina“ koji će se rušiti. Ta će cesta biti u profilu od 8 metara i u spoju s cestom kod dućana „Sonik“, uz poštivanje postojećeg uskog grla na kojemu nije moguća intervencija. Put bunara, Put Lozica i Put Torova, te Put Velike Slatine prema Biskupljači, zaživjet će prema Prostornom planu rekonstrukciju u punom profilu REKONSTRUKCIJA D-306

11


REKONSTRUKCIJA od 12 metara, no riječ je o projektima koji će se realizirati nakon rekonstrukcije D-306.

PROJEKT OD JAVNOG INTERESA Bez obzira na planirani koridor od 8 metara u samom centru, zadržat će se jednosmjerna regulacija prometa za potrebe pješačkih zona. Tako će uz 3,5 metra prometnice s obje strane ceste stajati trotoari veći od 2 metra, ili s ukupno 4,5 metara pješačke površine. No, budućim otvaranjem ceste od restorana „Kotarina“ prema Lovrićevoj, dobit će se alternativno rješenje za izlaz na isti način na koji je sada riješen izlaz od „Kotarine“ prema Mulu. Izradu cijelog projekta kao i projekt pojačanog održavanja ceste D-306 financirala je Općina Vir u iznosu od 375 tisuća kuna bez PDV-a. Njezina skora rekonstrukcija izvest će se, plastičnijim opisom, kao novouređena cesta na dionici od Dikla do Nina. U cijeloj dužini od 4,3 kilometra, izuzev biciklističke staze, imat će trotoar s obje strane i javnu rasvjetu sa 134 rasvjetna stupa od 8 metara visine i takozvanom „produženom rukom“. Takvo rasvjetno tijelo osigurava dobru vidljivost na cijeloj širini ceste, dok će princip štedljive rasvjete zadovoljiti propisane kriterije EU. Po projektantskim predviđanjima, ovaj dio od ukupnog projekta rekonstrukcije D-306 koštat će oko 1,8 milijuna kuna. „Svi moramo shvatiti kako je riječ o vrlo važnom projektu za otok Vir koji je od presudnog javnog interesa. Izgradnja ceste u punom profilu riješit će problem jednom za sva vremena, a to je svima u interesu. Imat ćemo trotoar, kanal za otjecanje vode i javnu rasvjetu na glavnoj prometnici kroz Vir, i to će donijeti novi kvalitet otoku i poboljšanje njegovog ukupnog izgleda. Kako cestovnog, tako i turističkog. Zato se, mislim, svi oni sa zemljištem uz prometnicu moraju žrtvovati za javni interes. Uostalom, dobit će bolji pristup kućama“, zaključuje Ante Marasović,

12

VIRSKI LIST LJETNI DVOBROJ

CESTE D-306

direktor općinskog poduzeća „Vir održavanje“ uključenog u rekonstrukciju D-306. U ovaj je projekt, kako smo naveli na samom početku, kao investitor pridruženo i općinsko poduzeće „Vodovod Vir“ koje će na trasu ceste D-306 izaći prije svih: s kopanjem kanala i postavljanjem 809 metara vodovodnih i 2,624 metra kanalizacijskih cijevi u sklopu II. i III. faze izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže otoka Vira. Izvođač ovih radova bit će zadarska „Vodoinstalacija“, a projekt je s radovima na pripremi, te zemljanim, tesarskim, betonskim, armirano-betonskim, zidarskim, montažnim i završnim radovima, procijenjen na 3,3 milijuna kuna bez PDV-a.


HITNO IZVLAŠTENJE

U

koliko se vlasnici zemljišta uz cestu D-306 na dionici Virski most-Centar i „Hrvatske ceste“ ne uspiju dogovoriti oko otkupa prema ponuđenim cijenama, spomenuto državno poduzeće ima pravnu mogućnost hitnog izvlaštenja. U tom slučaju i eventualnom sporu te uzimajući u obzir postojeću praksu, sud naknadno može odrediti i znatno manju cijenu od one koja je prvotno ponuđena otkupom. Prilikom radova na novoj izmještenoj dionici državne ceste D-306 od Nina do Vira, preko zemljišta u Ninu i Privlaci, „Hrvatske ceste“ su za zemljišta u građevinskoj zoni nudile iznos od oko 100 eura.

LJETNA REGULACIJA PROMETA REGULACIJA PROMETA U LJETNOM PERIODU IZVODI SE PREMA POSEBNO IZRAĐENOM DOKUMENTU „PROMETNO TEHNIČKI PROJEKT LJETNE REGULACIJE PROMETA U OPĆINI VIR, ZA CENTRALNI DIO OTOKA“ KOJI JE IZRADILA TVRTKA „VIA FACTUM“ IZ BIOGRADA NA MORU

P

osebna regulacija prometa na otoku Viru vrijedi za vrijeme ljetne turističke sezone, pa se tako iznimno regulira promet u dijelu ulice Stari put, od spoja sa Šetnicom Jadro do spoja s ulicom Borisa Krnčevića, zatim u dijelu ulice Borisa Krnčevića od Starog puta do Put Bunara, u dijelu ulice Put Bunara od spoja s ulicom Borisa Krnčevića do spoja s ulicom Laz II, čitavom dužinom ulice Laz II, te prometnicom na šetnici Jadro. Također se vrši regulacija parkirališta na prostoru šetnice Jadro te uz zgradu Općinske uprave, pa je od srpnja počela i naplata parkiranja na ovom području. U sklopu nove regulacije prometa za vrijeme turističke sezone bit će zatvoren dio ceste Put Mula, od spoja s ulicom Franje

Tuđmana do spoja sa Šetnicom Jadro, koji je u ovom periodu pješačka zona. Regulacija prometa u ljetnom periodu izvodi se prema posebno izrađenom dokumentu „Prometno tehnički projekt ljetne regulacije prometa u Općini Vir, za centralni dio otoka“ koji je izradila tvrtka „Via Factum“ iz Biograda na moru. Projektom je obuhvaćeno postavljanje vertikalne i horizontalne signalizacije, kako na navedenim pravcima tako i u ulicama koje se spajaju s gore navedenim prometnicama. Projektom je, također, obuhvaćeno postavljanje uređaja za naplatu parkinga. Suglasnost na izrađeni projekt i novu regulaciju prometa u ljetnom periodu dali su Odjel policije Policijske uprave Zadarske te Županijska uprava za ceste.

REKONSTRUKCIJA D-306

13


14

VIRSKI LIST LJETNI DVOBROJ


ODZVONILO TURIZMU NA CRNO

DO MILIJUN NOĆENJA SUZBIJANJEM SIVE EKONOMIJE U TURIZMU Za ostvarenje cilja od milijun noćenja i ulaska Vira u Top 20 turističkih destinacija, dio odgovornosti leži i na iznajmljivačima soba, apartmana ili kuća za odmor. Riječ je zakonskoj obavezi plaćanja boravišne pristojbe čije kršenje ili ignoriranje, upozorava Državni inspektorat, , može dovesti do neugodnih situacija za goste i plaćanjem visokih novčanih kazni za vlasnike turističkih objekata, a u najgorem slučaju i pečaćenjem objekta s dodatnim troškom od 30 tisuća kuna

J

edan od ovogodišnjih turističkih ciljeva virske Turističke zajednice, Općine Vir i tvrtke „Vir turizam“ kao izravnih nositelja razvoja virskog turizma i svih njegovih projekata iz Master plana, nedvosmislen je i jedinstven: ostvariti milijun noćenja i time postati jedna od Top 20 turističkih destinacija u Hrvatskoj. Prve brojke o turističkim dolascima i noćenjima, iznesene polovicom srpnja i prema plaćenim paušalima projicirane na početak kolovoza, pokazuju kako je otok Vir statistički i turistički već dosegnuo oko 60% od prošlogodišnjeg rezultata s ostvarenih 911 tisuća noćenja. Razlog je to za zadovoljstvo, ali i dodatni napor, poručuju virski turistički stručnjaci.

SUZBIJANJE SIVE EKONOMIJE „Svi zajedno u turizmu moramo ostvariti taj cilj, jer je on najbolja moguća promocija virskog turizma i izravna korist za sve koji se bave turizmom“, govori Šime Vučetić, direktor virske Turističke zajednice. Osim dodatnog napora za uljepšanje i uređenje mjesta, vidljivog na asfaltiranim putovima, označenim prometnicama, uređenim plažama s ponudama ležaljki, suncobrana i programom animacije za kupače, općinskim poticajima za uređenje kuća i okućnica, te brojnim zabavnim programima, turističkom ponudom, izletima i tečajevima za sve posjetitelje otoka, dio odgovornosti leži i na iznajmljivačima soba, apartmana ili kuća za odmor. Riječ je zakonskoj obavezi plaćanja boravišne pristojbe čije kršenje ili ignoriranje, upozorava se, može dovesti do neugodnih situacija za goste i plaćanjem visokih novčanih kazni od tisuću do 3 ili 5 tisuća kuna za vlasnike turističkih objekata, a u najgorem slučaju i pečaćenjem objekta s dodatnim troškom od 30 tisuća kuna. TURIZAM

15


[ Ministar Ostojić poduzeo mjere za suzbijanje nelegalnog rada u turizmu ]

Na nedavnom sastanku ministra turizma RH Veljka Ostojića i njegovih suradnika s predstavnicima Državnog inspektorata i glavnom inspektoricom Boženom Vrbanić, te predstavnicima Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva pravosuđa, tako su dogovorene mjere za učinkovitije sprječavanje nelegalnog rada u turističkom sektoru. Zaključak je bio: uz redovite aktivnosti koje se provode tijekom turističke sezone, poduzet će se i izvanredne akcije s ciljem suzbijanja sive ekonomije u turizmu. Drugim riječima, nadzor nad poslovanjem ugostitelja, hotelijera, putničkih

agencija, privatnih iznajmljivača i svih ostalih koji se bave ugostiteljskom i turističkom djelatnošću provodit će se u svim hrvatskim regijama, a posebne akcije bit će usmjerene na područja sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana. Na ovaj je način iz Ministarstva turizma, Državnog inspektorata, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva pravosuđa poslana jasna poruka svima koji nemaju namjeru poslovati u skladu sa zakonom, uz naglasak kako će prilikom provođenja aktivnosti sve nadležne institucije, kao i sustav hrvatskih turističkih zajednica, biti u stalnom kontaktu.

[ Legalizacija turističke djelatnosti svima će osigurati miran ljetni boravak ]

16

VIRSKI LIST LJETNI DVOBROJ


ISPUNITI ZAKONSKU OBAVEZU Zato iz preventivnih razloga komunalno redarstvo Općine Vir zajedno s Policijom i Državnim inspektoratom od mjeseca srpnja i kolovoza vrši pojačani nadzor na terenu kako bi se na vrijeme izbjegle ovakve neugodnosti za goste i vlasnike objekata. Scenarij s plaćanjima kazni ili pečaćenjem objekta, pogotovo ako ga stavimo u kontekst ostvarenja cilja od milijun noćenja, nikomu ne odgovora. Također, ako uzmemo u obzir i činjenicu kako je još za vrijeme prošle ljetne sezone gotovo polovica od svih inspektora Državnog inspektorata iz Zadra stalno kontrolirala i vršila nadzor na Viru, a sada su pojačani i za virsko komunalno redarstvo i policijske djelatnike, neprijavljivanje gostiju čini se sve težom misijom, pa su i predviđene kazne – novčano veće. „Da bi sve takve situacije i kazne izbjegle, apeliramo na sve ljude koji su obveznici plaćanja boravišne pristojbe i prijave gostiju, da što prije obave svoju zakonsku obavezu“, poručuje direktor Vučetić. Uz naznačeno i obavezno poštivanje Zakona, opet se vraćamo i na priču o milijun noćenja. Jednostavnim izračunom vidljivo je kolika je rezerva i koliko je statistički praznog prostora kada je Vir u pitanju. Evo malo prošlogodišnje računice: virska Turistička zajednica u 2011. godini evidentirala je 81,040 dolazaka i 911,117 ostvarenih noćenja stranih i domaćih gostiju, ili nešto više od 20 tisuća vikend-gostiju u iznesenoj brojci. Uzmemo li u obzir činjenicu kako Vir ima blizu 13 tisuća stanova, najjednostavnija matematika otkriva kako na jedan stan dolazi svega 1,5 vikendaš. Kako uobičajene prijave vikendaša koji borave na Viru govore o 7 ili 8

DO SADA 569,729 NOĆENJA

V

ir je prema podacima od 13. srpnja već uoči turističke špice dosegnuo oko 60% od prošlogodišnjeg rezultata turističkih dolazaka i noćenja. 569,729 noćenja ili 39,523 ukupnih dolazaka domaćih i stranih gostiju – brojka je koja potvrđuje gore iznesenu tvrdnju, a dobivena je kalkulacijom 39,527 ukupnih dolazaka domaćih i stranih gostiju te 197,115 do sada ostvarenih noćenja uz dodani paušal za razdoblje do 5. kolovoza 2012. Od stranih gostiju najviše je dolazaka Slovenaca, Nijemaca, Mađara, Čeha i Austrijanaca.

osoba, a za prosjek se može uzeti i znatno manje – 4 osobe po stanu – jasno je da Vir od dolaska vikendaša evidentira i ostvaruje tek nešto više od 25%. Opet ćemo računati: prosjek od 4 osobe po stanu puta 13 tisuća stanova puta prosječnih 20 dana boravka iznosi više od milijun noćenja, a statistički obrađujemo samo činjenicu postojanja vikendaša. S ostalim gostima i turistima, Vir bi već odavno bio među hrvatskom destinacijskom elitom s milijun noćenja, a od ostvarenih prihoda učinkovitije bi se punio državni i lokalni proračun, pa bi i mogućnosti za daljnje uređenje Vira bila veće, konkretnije i na opću dobrobit svih koji posjećuju ili žive na otoku.

BORAVIŠNA PRISTOJBA I KAZNE ZA NEPRIJAVLJIVANJE GOSTIJU

Z

akonom o boravišnoj pristojbi propisano je kako boravišnu pristojbu plaća vlasnik kuće ili stana za odmor u turističkoj općini ili gradu za sebe i sve osobe koje noće u toj kući ili stanu, a također je propisano da vlasnici kuće ili stana za odmor te sve osobe koje noće u toj kući ili stanu plaćaju boravišnu pristojbu po svakom ostvarenom noćenju. Propisano je da je vlasnik kuće ili stana za odmor u turističkoj općini ili gradu obvezan u roku od 24 sata po dolasku prijaviti turističkoj zajednici općine ili grada, ili njihovim podružnicama, sve osobe koje borave u toj kući ili stanu te zadnjeg dana boravka odjaviti njihov boravak. Također je propisano da vlasnik kuće ili stana za odmor može za sebe i članove uže obitelji boravišnu pristojbu platiti u paušalnom iznosu, te da je obvezan paušal uplatiti najkasnije do 15. srpnja tekuće godine. Kada je riječ o Viru, boravišna pristojba utvrđena je prema „B razredu“ turističkog mjesta i ona iznosi 6 kuna

po osobi i danu za domaće i strane goste; u punom iznosu plaćaju je punoljetne osobe, osobe od 12 do 18 godina starosti plaćaju 50% navedenog iznosa, dok mlađi od 12 godina ne plaćaju boravišnu pristojbu, ali se moraju evidentirati u turističkoj zajednici. Kod paušalnog plaćanja na Viru, također prema „B razredu“ turističkog mjesta, za prva dva člana plaća se 45 kuna po osobi, za svaku sljedeću osobu po 20 kuna, dok mlađi od 12 godina ne ulaze u sustav plaćanja uz ranije spomenutu obavezu evidentiranja. Isti je Zakon u Članku 27. propisao novčanu kaznu u iznosu od tisuću do 3 i 5 tisuća kuna za prekršaj ako vlasnik kuće ili stana za odmor ne uplati paušalni iznos boravišne pristojbe do 15. srpnja tekuće godine, ili ne uplati boravišnu pristojbu po svakom ostvarenom noćenju za sebe i osobe koje borave u kući ili stanu zadnjeg dana boravka u turističkoj općini ili gradu, kao i prekršaj za osobu koja propusti u propisanim rokovima prijaviti ili odjaviti boravak osoba.

TURIZAM

17


KAZNE OD 5 I 10 DO 150 TISUĆA KUNA

Z

akon o pružanju usluga u turizmu i provedbenih propisa „naoružao“ je inspektore Državnog inspektorata u borbi protiv sive ekonomije u turističkoj djelatnosti, te im osigurao mogućnost brojnih mjera zabrane rada, novčanog kažnjavanja ili mjere pečaćenja objekta ukoliko tijekom provedbe inspekcijskog nadzora pružanja usluga u turizmu utvrde da se one vrše na nelegalan način. Tako je u slučaju pečaćenja objekta ili prostorije, potrebno naknadno nadležnom inspektoru dostaviti dokaz o otklanjanju utvrđenih nedostataka i dokaz o uplati 30 tisuća kuna u korist državnog proračuna. Za druge utvrđene prekršaje nelegalnog pružanja usluga u turizmu, gospodarski inspektori sukladno odredbama Zakona o pružanju usluga u turizmu pored upravnih mjera poduzimaju i kaznene mjere kojima je propisana novčana kazna za prekršaj pravne osobe u iznosu od 10 do 150 tisuća kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi u iznosu od 5 do 15 tisuća kuna, te za fizičku osobu u iznosu od 10 do 15 tisuća kuna.

LEGALIZACIJA SMJEŠTAJNOG OBJEKTA ZA JEDAN DAN

I

ma i dobra vijest: svima koji žele legalno poslovati pružena je mogućnost da vrlo brzo i u pojednostavljenom upravnom postupku kod ureda državne uprave nadležnog za poslove ugostiteljstva i turizma, prema mjestu sjedišta objekta, gotovo u jednom danu legaliziraju svoj smještajni objekt ili pružanje ugostiteljskih usluga. Ovo vrijedi za sve slučajeve kada je riječ o prostoru u kojemu se već obavljala ugostiteljska djelatnost – za koji je postojalo rješenje o minimalnim uvjetima, odnosno da je u prethodnim godinama već pružana usluga smještaja u istoj kategoriji prema rješenju o kategorizaciji objekta. Tako je dana mogućnost svima koji žele legalizirati pružanje ugostiteljskih i usluga smještaja da to i učine, te na taj način izbjegnu izricanje inspekcijskih mjera zbog nezakonitog rada – poručuju iz Državnog inspektorata. Očekuje se kako će s olakšanim postupkom legalizacije smanjiti broj osoba ili subjekata kojima će inspektori izricati propisane upravne i kaznene mjere zbog nezakonitog rada.

18

VIRSKI LIST LJETNI DVOBROJ


2 MILIJUNA KUNA OD MJERE PEČAĆENJA

Z

bog loše gospodarske situacije u državi i novih recesijskih pokazatelja, uoči nove turističke sezone gospodarskim inspektorima Državnog inspektorata predložena je metodologija rada u slučajevima kada zateknu pravne ili fizičke osobe u pružanju ugostiteljske usluge, ili usluge u turizmu bez rješenja o ispunjavanju propisanih uvjeta izdanog od nadležnog tijela državne uprave. Imajući u vidu kako je nemogućnost ishođenja takvih rješenja u većini slučajeva vezana uz ishođenje građevinske ili uporabne dozvole, ili rješavanje imovinskopravnih sporova za čiju je provedbu potreban duži vremenski period, inspektorima je predloženo da maksimalno financijski sankcioniraju takve pravne i fizičke

osobe, ali uz izbjegavanje mjere pečaćenja kojom, kao najtežim oblikom kazne, gube svi. No, to se ipak ne odnosi na one koji pružaju usluge u turizmu bez registracije djelatnosti, za koje će se i dalje poduzimati mjera pečaćenja. Prošlogodišnje izmjene i dopune Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakona o pružanju usluga u turizmu, osigurale su u 88 slučajeva otkup mjere pečaćenja, čime je državni proračun postao bogatiji za više od 2 milijuna kuna. U izvještajnom razdoblju 2011. godine, gospodarski inspektori obavili su 13,275 inspekcijskih nadzora objekata u kojima su građani pružali ugostiteljske usluge u domaćinstvu, te nad prijavom i odjavom turista i naplatom i uplatom boravišne pristojbe, a utvrđena je 3,681 povreda propisa.

INSPEKTORI UPRIHODILI VIŠE OD 18 MILIJUNA KUNA

G

ospodarski inspektori u području ugostiteljstva, pružanja usluga u turizmu te boravišne pristojbe obavili su prošle godine ukupno 39,913 inspekcijskih nadzora u kojima je utvrđeno gotovo 15 tisuća povreda propisa. Protiv prekršitelja podneseno je 6,575 optužnih prijedloga za pokretanje prekršajnih postupaka, a gospodarski inspektori u području ugostiteljstva i pružanja usluga u turizmu neposredno su s raznih osnova uprihodili u državni proračun više od 18,4 milijuna kuna.

TURIZAM

19


20

MARKETING


Prilog Virskog lista .......... SADRŽAJ .......... ..... Otvorena Villa Lanterna ..... ..... Lanternist Šime Radovic´ ..... ..... Kronologija Lanterne ..... ..... Virski lanternisti ..... ..... Legenda o sabljarki .....


Otvorena Villa Lanterna Stara virska Lanterna prvi je luksuzno preuređeni svjetionik na hrvatskom Jadranu u kojega su Općina Vir i općinska tvrtka „Vir turizam“ uložili oko 2,5 milijuna kuna, a osim četiri sobe s kupaonicama, kuhinje, blagovaonice i dnevnog boravka na ukupno dva kata svjetionika i 180 m², prvim gostima iz Mađarske nudi i vanjski wellness, raskošno uređen prostor hortikulture oko zgrade te osiguranu privatnost na pošljunčenoj plaži ispred samog svjetionika

[ Direktor Mičić daje intervju Majdi Mikulandri s HTV-a ]

[ Vanjski dio „Ville Lanterna“ s uređenim prostorom hortikulture ]

P

rije sedam mjeseci, u petak 16. prosinca 2011. u prostorijama Općine Vir potpisan je ugovor o najmu starog virskog svjetionika. 13. srpnja sljedeće godine, također u petak, sve je bilo gotovo: građevinski radovi na preuređenju i obnovi, dizajn i opremanje interijera, radovi na okolišu i hortikulturi vanjskog dijela svjetionika, objekt wellnessa, plaža ispred svjetionika te na kraju i stari borić koji je podšišan, očišćen i dodatno uređen s ležaljkama kako bi sadašnji i budući gosti „Ville Lanterna“ uživali u večernjim zalascima sunca. Staro kameno zdanje još iz vremena austrijskog cara Franje Josipa I. koje sudbinski svakih 60-ak godina svjedoči temeljitim rekonstrukcijama, tako je ponovno u punoj funkciji, ali ovog puta ne samo kao svjetionik. Prije svega, sada kao prvi rezidencijalni turistički objekt s pet zvjezdica; prvi na otoku Viru, prvi u Zadarskoj županiji i prvi luksuzno preuređeni svjetionik na cijeloj istočnoj obali Jadranskog mora. „Impresioniran sam. Ovo je zaista reprezentativni objekt, ne samo kada je u pitanju turistički standard otoka Vira. Zaista, riječ je o vanserijskom objektu koji će gostima osigurati vrhunski užitak“, ovim je riječima sažeo prvi dojam pomoćnik ministra turizma RH Davor Ižaković nakon svečanosti otvaranja i razgledavanja vanjskog dijela i unutrašnjosti „Ville Lanterna“, rekonstruirane i pretvorene u rezidencijalni objekt s pet zvjezdica.

22

[ Zadarski arhitekti i novinari na svečanosti otvaranja Lanterne ]

[ Gosti i uzvanici ispred preuređenog svjetionika ]


„Impresioniran sam. Ovo je zaista reprezentativni objekt, ne samo kada je u pitanju turistički standard otoka Vira. Zaista, riječ je o vanserijskom objektu koji će gostima osigurati vrhunski užitak“. Davor Ižaković, pomoćnik ministra turizma RH

[ Davor Ižaković i Kristijan Kapović pomogli su virskom svjetioničaru Šimi Radoviću pri svečanom otvorenju novouređenog svjetionika ]

Prvi preured−eni svjetionik na Jadranu

V

irska „Villa Lanterna“ prvi je svjetionik na hrvatskom Jadranu preuređen i rekonstruiran kao ekskluzivni turistički objekt s pet zvjezdica temeljem ugovora o desetogodišnjem najmu između virske općinske tvrtke „Vir turizam“ i državnog poduzeća „Plovput“. Njegovo unutarnje uređenje izveo je arhitektonski studio „Rene“ iz Zadra, četveromjesečne radove izvodila je građevinska tvrtka „Geo Oprema Ciglenečki“ iz Svetog Križa Začretja uz sudjelovanje tvrtki za proizvodnju i opremanje interijera „Studio B“ iz Zadra te „Meblo“ i „Fero-Term“ iz Zagreba. Za uređenje hortikulturnog prostora pobrinula zadarska tvrtka „Čičvarda Šindija“, a projektno-tehničku dokumentaciju izradila je splitska projektantska tvrtka „Gradal inženjering“. 3-D vizualizaciju interijera temeljem dizajnerskog rješenja napravio je Daniel Dević iz zadarske tvrtke „3D Radionica“.

Lanterna & lanternisti

23


„Lanterna simbolički predstavlja početak nove ere virskog turizma u kojega ćemo, u sklopu izvođenja našeg Master plana, uložiti 30 milijuna eura i dobiti sve ono što jedno turističko mjesto mora imati“. Kristijan Kapović, načelnik Općine Vir

[ Pogled na objekt wellnessa i uređeni prostor hortikulture koji su radili „Geo Oprema Ciglenečki“ i zadarska tvrtka „Čičvarda Šindija“ ]

Usluge od najma speed boata i osobnog kuhara do klapskog pivanja 30 MILIJUNA EURA ZA VIRSKI TURIZAM

C

ijena sedmodnevnog najma za maksimalno osam osoba, ovisno o razdoblju u sezoni, kreće se od 1,790 do 2,490 eura. U osnovnu cijenu uključene su usluge smještaja, boravišne pristojbe, korištenje osam bicikala i osam ležaljki sa suncobranima na plaži ili na sunčalištu, Wi-Fi internet unutar, izvan objekta i na plaži. Uz nadoplatu uključena je i dostava gotovih jela i pića À la carte iz vrhunskog virskog restorana „Kotarina“, catering od 08 do 24, angažman osobnog kuhara ili domaćice, angažman dalmatinske klape „Vir“ za glazbu uz večeru, najam speed boata ili klasičnog broda s ili bez skipera, masažu na masažnom stolu u prostoru uz saunu i whirlpool, te dodatno i dječji krevetić.

24

U ovaj potpuno preuređeni objekt za turizam Općina Vir i općinska tvrtka „Vir turizam“ uložili su oko 2,5 milijuna kuna, a osim četiri luksuzno uređene sobe s kupaonicama, kuhinje, blagovaonice i dnevnog boravka na ukupno dva kata svjetionika i 180 m², prvim gostima iz Mađarske ponudio je i vanjski wellness, raskošno uređen prostor hortikulture oko zgrade te osiguranu privatnost na pošljunčenoj plaži ispred samog svjetionika. Projekt pretvaranja starog svjetionika u „Villu Lanterna“, kako je službeni naziv preuređenog rezidencijalnog objekta, prvi je kapitalni projekt Općine Vir iz strategije turističkog razvoja otoka Vira, usvojene prije nešto više od godinu dana. „S otvaranjem Lanterne strategija turističkog razvoja usvojena prije više od godinu dana počela je davati konkretne rezultate, a oni će biti evidentni od 1. listopada kada ćemo, siguran sam, ostvariti 100 tisuća turističkih dolazaka i više od milijun noćenja na Viru. No, mi tu ne stajemo, jer je Općina Vir za sve koji se žele baviti turizmom osigurala


„U ovom smo projektu sretno spojili zaštitu i sanaciju nultog spomenika kulture s njegovim puštanjem u turističku funkciju, jer će Lanterna pritom zadržati svoju funkciju sigurnosti plovidbe“. Zdenko Mičić, direktor općinske tvrtke „Vir turizam“

[ Virski svjetioničari Dražen Žepina, Zvone Čepić, Šime Radović, Nediljko Radović, Miro Radović, Nediljko Čepić i Miro Žepina, u društvu načelnika Kapovića i direktora Mičića ]

Brojni gosti na otvaranju Ville Lanterna znatne novčane poticaje kako bi cijeli otok bio na što ljepšem i većem turističkom standardu“, kazao je načelnik Općine Vir Kristijan Kapović, predstavljajući projekt „Villa Lanterna“ i zahvaljujući se predstavnicima ministarstva turizma. „Ministarstvo nam je pružalo podršku na početku izvođenja ovog projekta i sada na njegovom otvaranju, a to je dokaz kako smo na pravom putu konačnog rebrendiranja otoka Vira kao turističke destinacije“, napomenuo je Kapović. U tom kontekstu, načelnik Općine Vir još je istaknuo: „Ne bježimo od činjenice kako smo u protekla četiri desetljeća postali sinonim za divlju gradnju. Nemamo ni velike kampove, hotele ili marinu, ali sada je tomu došao kraj. Ovo je početak jedne nove priče i znak da se Vir ne razvija stihijski nego planski. Lanterna simbolički predstavlja početak nove ere virskog turizma u kojega ćemo, u sklopu izvođenja našeg Master plana turističkog razvoja, uložiti 30 milijuna eura i dobiti sve ono što jedno turističko mjesto mora imati: centralnu šetnicu, hotel, marinu, kamp, sportski centar i brojne druge turističke sadržaje“.

M

eđu uzvanicima na otvaranju „Ville Lanterna“ našli su se Davor Ižaković, pomoćnik ministra turizma Republike Hrvatske, Zdenka Šutak, načelnica u Ministarstvu turizma iz sektora destinacijskog menadžmenta, Hrvoje Mandeković, predstavnik državnog poduzeća „Plovput“, Emil Ćurko, gradonačelnik Nina, Dalibor Bile, predstavnik tvrtke „NOVASOL“, brojni predstavnici tvrtki izvođača radova i uređenja virskog svjetionika, općinski vijećnici, djelatnici Općine Vir i virskih općinskih poduzeća, dok su posebni gosti bili virski svjetioničari Nediljko Čepić, Zvone Čepić, Ante Olić, Miro Radović, Nediljko Radović, Dražen Žepina i Miro Žepina, a Šimi Radoviću Mimu pripala je čast svečanog otvorenja rezidencijalnog objekta s pet zvjezdica. Pjevala je domaća klapa „Vir“ i zadarska klapa „Lanterna“.

Lanterna & lanternisti

25


Luksuzno ured−enje spomenika nulte kategorije

B

ivši virski svjetionik spomenik je nulte kategorije, 8 km udaljen od centra mjesta Vira i smješten na osami u borovoj šumi uz atraktivnu modro-zelenu prirodnu pješčanu i stjenovitu plažu, te uz vlastitu rivu s vezom za manji brod. Na dva kata „Ville Lanterne“ s ukupno 180 m², smještene su četiri uređene spavaće sobe s vlastitim kupatilom, LCD TV-om i digitalnim SAT kanalima. Prizemlje je također opremljeno s LCD TV-om od 130 cm, toaletom i garderobom, te luksuzno uređenim dnevnim boravkom, aperitiv barom, kuhinjom i blagovaonicom.

Svi prostori su klimatizirani, a u dodatnim prostorijama nalaze se sauna, whirlpool, teretana, vanjski grill i sunčalište, dok se ispred ulaza u objekt „Villa Lanterna“ nalazi parking za 4 vozila. Ukupno je u zahvat uređenja i rekonstrukcije rezidencijalnog objekta s pet zvjezdica uloženo oko 2,5 milijuna kuna, a nakon ljetne sezone izgradit će se montažni bazen sa sunčalištem i pratećim sadržajima. „Villa Lanterna“ strujom se napaja pomoću solarnih ploča i agregata, dok vodu crpi iz gusterne uz ugrađeni biopročišćivač otpadnih voda.

[ Unutrašnjost jedne od četiri sobe na katu „Ville Lanterna“ ]

Mediji rekli: turistička ljepotica

S

večanost otvaranja „Ville Lanterna“ pratile su sve medijske kuće u Hrvatskoj, od Hrvatskog radija i HTV-a do nacionalnih i lokalnih novinskih, radijskih, internetskih i televizijskih kuća. Novinski izvještaji u „Slobodnoj Dalmaciji“ i „Zadarskom listu“, radijski na zadarskom HRT-u i „057“, televizijski na HTV-u i VOX-u, internetski na „ZNET-u“ i svi drugi, bili su nepodijeljenog mišljenja: Vir je dobio turističku ljepoticu! [ Prostor blagovaonice s pogledom na dnevni boravak ]

26


DODATNA ATRAKCIJA SVJETIONIKA „Villa Lanterna“ tako od 13. srpnja 2012. godine predstavlja svojevrsni inicijalni „Dan D“ za virski turizam čije je ukupno poboljšanje vidljivo na svakom koraku. „Uređenje Lanterne prekretnica je za virski turizam. Koliko je njezino renoviranje bilo komplicirano za izvedbu najbolje znaju svi koji su na tom projektu radili. No, najbitnije je da gosti koji dođu na Vir i Lanternu osjete zadovoljstvo kako bi nam se vratili i sljedeće godine“, kazao je Zdenko Mičić, direktor općinske tvrtke „Vir turizam“ posebno naglašavajući perspektivu razvoja turizma na Viru: „Imamo uređene plaže, turističku animaciju, brojne tečajeve, izlete i usluge za goste koje do sada nisu postojale na otoku Viru, a uz sve to stvaramo turističke kadrove i osiguravamo zaposlenost domaćih ljudi. Sve su to tek naznake naših mogućnosti i onoga što se turistički može događati na Viru“. Ovaj projekt svakako će podići razinu virskog turizma kako bi se odmakao od klasične apartmanske ponude i bio preteča onome što dolazi planiranjem i projektiranjem hotela i marine, kao i kamping turizma, a sama „Villa Lanterna“ kao nekadašnji svjetionik gostima nudi i dodatnu atrakciju. „U ovom smo projektu sretno spojili zaštitu i sanaciju nultog spomenika kulture s njegovim puštanjem u turističku funkciju, jer će Lanterna pritom zadržati svoju funkciju sigurnosti plovidbe“, dodao je Mičić. Svečanost otvorenja „Ville Lanterna“ bila je u 20 sati ispred ulaza u preuređeni svjetionik uz domjenak za sve uzvanike i goste, a čast službenog presijecanja vrpce novootvorenog turističkog objekta, uz pomoć načelnika Kapovića i pomoćnika ministra Ižakovića, pripala je Viraninu Šimi Radoviću, posljednjem svjetioničaru na Lanterni.

[ Ižaković, Šutak i Kapović ]

Plan je 500 tisuća kuna od Ville Lanterna

E

kskluzivni turistički objekt „Villa Lanterna“ već je bukiran za srpanj i kolovoz, a rezervacije stižu za rujan i listopad. Sve ovo, odrađeno preko Turističke agencije „Vir turizam“ još u predsezoni i gotovo na neviđeno – dok su radovi na svjetioniku bili još u tijeku – najbolje govori o rezervi i mogućnostima prvog rezidencijalnog virskog turističkog objekta s pet zvjezdica. „Uz potporu velikih tour operatora specijaliziranih za ovakve objekte, pogotovo najvećeg tour operatora NOVASOL, planiramo Lanternu staviti u turističku funkciju između 150 i 200 dana godišnje, što u prihodima znači više od 500 tisuća kuna“, naglašava direktor općinske

tvrtke „Vir turizam“ Zdenko Mičić mogućnosti novootvorenog turističkog objekta. Danski tour operator „NOVASOL“ najveći je svjetski brend kada su u pitanju posredovanja za privatni smještaj. Godišnje tiska oko 3 milijuna kataloga za 24 europske zemlje, a ostvaruje i najveći promet u Hrvatskoj s kućama za odmor, rezidencijalnim objektima i kućama s bazenom. „Villa Lanterna“ u sebi sjedinjava sve navedene usluge i kvalitete, pa će osim ljetnog odmora gostima nuditi i mogućnost održavanja raznih konferencijskih sastanaka, svečanih večera, team buildinga, novogodišnjih i svih drugih proslava.

Lanterna & lanternisti

27


Reportaža Uspomene posljednjeg stanovnika virske Lanterne

Šime Radović Mimo

LANTERNIST s cvitarom 28


D

ok se mojim Renaultom strmoglavo spuštamo prema virskom svjetioniku, razmišljam o prolaznosti prednjih ležajeva i amortizera na čiju me dotrajalost upozorava automehaničar. Moj suputnik, 69-godišnji Lozičanin Šime Radović kojega svi Virani, pa čak i djeca, znaju kao Mima, razmišlja naglas o drugim stvarima. „Eh, nekad je sve ovo bilo puno kamenov, zaraslo i neprohodno. Jedva si moga nogon kročit“. Zaista, put prema Lanterni odnedavno je lijepo očišćen, poravnat i utaban. Sve što je bilo divlje i samoniklo nekako je pripitomljeno i uredno podsječeno, šikara podšišana, panjevi izvađeni, a kažu svjedoci kako je i barem 300 poskoka humano preseljeno sa staništa oko Lanterne prema vječnim lovištima. „Amen“, dodaje Mimo.

S BATANOM ZA TRI SATA Dolazimo pred Lanternu koja je u oblaku dima zbog moćne freze što ruje oko starog borića. Nedavno ga je Brane Begonja frizirao, pripremajući teren za buduće hortikulturno uređenje. Najmanje dvadesetak radnika predano kopa, zalijeva smjese, prenosi daske i materijal, vari, brusi, ukucava brukve i sve što se inače radi kada se uređuje budući rezidencijalni objekt s dodatnim wellnessom. Iako je barem 35 Celzijusa u hladu, bauštela je žestoka kao da su radnici „Geo opreme Ciglenečki“ dobili plaće. Mimo vadi svjetioničarsku šapku iz sedamdeset i treće, od prije nosi majicu „Plovputa“, pa krećemo u svečani obilazak Lanterne. Za Mima je to sentimentalni trenutak, povratak na mjesto na kojemu je prije dvanaest godina okončao karijeru lanterniste prije nego je zbog bolesti otišao u prijevremenu mirovinu. On je posljednji čuvar najvećih tajni virske Lanterne, iako me uvjerava kako svjetionici zapravo i nisu obavijeni nekom posebnom tajnovitošću. „Jesu đavla. Nema tu tajni“, kaže. I kad su najudaljeniji – više su nego obični, a radno vrijeme isto je kao u svakoj drugoj firmi. Zapravo, uvjerava me Mimo, svi su isti; veći ili manji, bliži ili udaljeni, neki s više skalina, neki s manje, neki na struju, a nekad davno na petrolej. Tako je sve počelo, 1973. godine s petrolejem na viškoj Stončici. „Prvo su se punile flaše petroleja, onda se je pumpa zrak, pa se palija grijač na feralu. Puno posla, ali život je bija odličan. Bolji nego na moru“, primjećuje Mimo. Nakon tri godine života na Visu, svjetionik Sušac bio je sljedeća postaja. Dugih dvanaest godina i dva mjeseca.

Lanterna & lanternisti

29


Sjetne melodije iz mladosti polako se gube potisnute grubim brujanjima kutnih i drugih brusilica. Kao iz inata, Mimo iz sjećanja vadi cvitaru. Drži je jednom rukom između palca i kažiprsta, drugom podupire njezin vibrirajući efekt nadglasavajući stvarnost radova na Lanterni. „Znaja san svirat još ka mladić. Nekad bi svira neku pismu, a nekad samo onako da ubijen vrime. Svira bi i na Lanterni kad bi mi bilo dosadno“, kaže

„Penja san se na 82 metri visine s kantama petroleja. Svaki misec užaja san iznit na vrh hiljadu litara“, opisuje Mimo svakodnevnu svjetioničarsku obavezu. Stončica, pa svjetionik Sušac, potom Tajer, Babac, Ražanj, Grujica, Veli Rat, Blitvenica, Pokonji Dol kod Hvara, Puntamika, Rivanj, i napokon ga je posao odveo na svjetionik na rodnom Viru odakle je, opet, odlazio na zamjene uzduž Jadrana. „Nisan ja tu bija ka drugi svjetioničarov. Mislin, jesan, ali san više užaja odlazit na zamjene. Tu ionako nije bilo puno posla. U to vrime sve je bilo automatizirano“, kaže. Kad nije bilo jakog vjetra ili obaveza, otišao bi svojom batanom na kraj, u suprotnom bi mu društvo pravio mali televizor na 12 volti. „Uvik je bilo slobodnog vrimena za poć na more i ribariti. Kad san bija bez obavez, otiša bi zimi na lignje, il na ribe u lito. A jednom san batanom došaja s Dugog otoka za tri sata“, hvali Mimo svoje pomorske vještine.

SKALINE VIRSKOG SVJETIONIKA U ovom trenutku evociranja uspomena na davne svjetioničarske dane, primjećuju nas radnici „Ciglenečkog“ i „Čičvarde Šindije“ koji uređuju okoliš, pa s memoaristike prelazim na dijalošku formu. - Kapetan svjetionika došao je u inspekciju – obraćam se začuđenim ljudima. Lucidni Mimo prihvaća igru, salutira, pa nastavlja gdje je stao. - Bilo je svakakvih riba, jedanput i ovolika – širi ruke pokazujući brancina od najmanje 5 kila. - A vi ste, barba, živjeli ovdje? – pita jedan naivac. - Esss, da živija… Prije nije bilo vako. Tu je na južnjoj strani bila šikara – objašnjava Mimo prstom pokazujući na red fino obrađenih kamenih blokova. Desnu ruku šeretski je naslonio na zid rezidencijalnog objekta pozirajući poput filmskih glumaca iz pedesetih, dok su se oko njega okupljali znatiželjnici. Odjednom se pojavila i Ivana koja radi hortikulturu, i u svakoj drugoj prilici ova stručnjakinja intenzivnog i komercijalnog uzgoja kultiviranih biljaka izazvala bi pažnju, ali ne i sada. Mimo je bio zvijezda dana. - Koliko san ja tu skalinov napravija. Nisan ih na Viru izbroja, ali znan da je na Velom Ratu bilo 185 skalinov. Veli Rat i Savudrija su imali najveće kule – prisjeća se. Nastavljamo ophodnju do ulaza u Lanternu diveći se kruškama iz vrta koje ljepotom prkose buci postavljanja pločica u wellnessu. Ivanu kao da je opčinila elegantna bjelina

30

Mimove svjetioničarske šapke, pa nas slijedi u stopu. Da je se riješim, predlažem fotografiranje s Mimom. - A vi ste, barba, živjeli ovdje? – pita Ivana. - Esss, da živija… Prije nije bilo vako. I na sjevernoj strani bila je šikara – objašnjava Mimo prstom pokazujući na red fino obrađenih kamenih blokova ispred ulaza. Već smo u Lanterni. Sjećanja ponovno pristižu iz polutame predsoblja. Vraćamo se šezdesete kada je Mimo bio mladić zaposlen u riječkom brodogradilištu „3. Maj“. Šezdeset i šeste u Rijeci je upoznao lijepu i vrijednu Ličanku, Desanku Jakšić, s kojom se oženio i vratio na Vir. Desanka, u vrijeme udaje devetnaestogodišnja djevojka, a sada 65-godišnja gospođa Radović i majka njihove 45-godišnje kćerke Sandre te baka 23-godišnjem Marinu Radoviću, nepogrešivo pamti sve detalje iz njihovog života. Precizno opisuje selidbe s otoka na otok ili kopno, sa svjetionika na svjetionik, pa su poput nekih morskih nomada Radovići neprekidno bili u pokretu. „Kako se stalno dežuralo na petrolej, bilo je dosta posla, pa sam i ja morala pomagati suprugu“, govori gospođa Desanka. Dok je ona bila u poslu uz Mima, njihova kćerka Sandra igrala se s prijateljicama, ili bi vrijeme provodila s obitelji Viranina Zvone Čepića – kao na Sušcu gdje su službovali zajedno. No, kako sam već napisao, Mimo nije počeo kao svjetioničar. Radio je na antikoroziji u brodogradilištu „3. Maj“, godinu dana i na maloj obalnoj plovidbi brodogradilišta „Cres“, pa onda i kao mornar četiri godine za dubrovačku „Atlantsku plovidbu“. S njom je prošao cijeli Mediteran, Crno more, doplovio do udaljenih porta u Rusiji, i sve to kao v.d. kormilar. „Nisan tija polagat za kormilarov, jer san znaja da neću dugo navigat“. No, i kao vršitelj dužnosti kormilara Mimo je bio vrstan, pa su ga eventualne nezgode zaobilazile u širokom luku, otprilike u istom rasponu u kojemu je jednom prilikom oplovio drugu najjužniju točku afričkog kontinenta, Rt Dobre nade. „Sve zavisi ko je na kormilu, a ko je na mostu od pilotov. Kad uvažaš brod, moraš slušat sve njihove komande. Samo

[ Gospođa Desanka uvijek je pomagala svom Mimu ]


[ Brancin je imaja najmanje 5-6 kila, pokazuje Mimo ]

jednom nisan poslušaja pilotov kod Rta Dobre nade. Iša san na svoju ruku, a da nisan, bili bi pošli u brdo“, prisjeća se izbjegavanja udesa, te bespuća nepreglednog i uvijek valovitog mora. „Atlantik je uvik uzburkan, ali mi smo bili toliko spori da nam ni valovi nisu smetali. Svon forcon brod je vozija 11 milja, a imaja je 150 metri i 15 hiljada tona. Vozili smo i pamuk i grbun i svakog vraga. Sve vrste tereta. To su bili brodi lutalice, pa koji teret nađe – to i vozi“. Sve u svemu… „Odličan je bija život na moru, ali samo za onoga komu more ne smeta. Meni je malo smetalo na velikom brodu, zato nisan tija ostat. More smeta i onome ko je strašljiv. Neka njanka ne izlazi na more“, poručuje Mimo, iako je današnje uvjete plovidbe teško usporediti s nekadašnjima. Danas mornari jedva i vide more, a kamoli porat.

[ Kapetan svjetionika salutira začuđenim radnicima ]

[ Iz mladosti: služba na svjetioniku Veli Rat ]

Lanterna & lanternisti

31


[ Mimo sjetno gleda prema nepreglednoj modrini Virskog mora ]

CVITAROM PROTIV BUKE Brzi pogled po predsoblju i dnevnom boravku rezidencijalnog objekta Mimu otkriva drukčiji raspored prostorija od onoga u vrijeme njegovog službovanja. Nešto je, ipak, ostalo isto. - Tu je bila gusterna – govori Mimo i prstom pokazuje na uski prolaz uz podnožje stepeništa. Jedan radnik klima glavom, pa Mimo nastavlja izlaganje. - Ode san bija kući, a nisan kući. Pješke bi dolazija i odlazija. Nije bilo ceste, nego preko brda uz okolnji put. Nisan imaja biciklo, a nisan ni znaja vozit. A kad ostariš, ko će onda učit vozit? – pita se. Stečene navike teško se napuštaju, pa i danas Mimo svakodnevno pješke pregazi oko 15 kilometara. Od Lozica do Sela, đir-dva okolo uz boćalište, pa nazad. Sve u nekom životnom krugu. Unutar tog kruga, jedan je tragični događaj obilježio život lozičke obitelji Radović. Nesretnim slučajem izgubili su 7-godišnjeg sina Antu. Došao je tijekom školskog raspusta na otočić Tri Sestrice, uplašio se aviona koji su nadlijetali otok i život mu se zauvijek ugasio u morskim dubinama. „Ne znan točno šta se dogodilo: je li pao u more od straha pa se utopio, ili mu je prije otkazalo srce… Kad se izgubi dite, od tuge se čovik nikad ne može oporavit. Srce mi je ostalo na Rivnju“, tužno priča Mimo. Penjemo se dalje stepeništem Lanterne smetajući radnicima „Ciglenečkog“. Mimo ih pozdravlja i sjetno gleda unutrašnjost. Obilazimo sobe, kupatila i usku terasu s koje gledamo na more. Iz daljine zajedno s morskim valovima nadiru mirisi i zvukovi mladosti, jer kakav bi to bio životni krug, kada u njemu ne bi bilo i veselja? „Za nas virske mladiće i divojke sviranje i plesanje kola bila je jedina zabava. Igrali smo od kamena do kamena, skakali ka vragovi isprid stare gostione i zadruge. Tu smo užali igrat i na boće“, govori. Sjetne melodije iz mladosti polako se gube potisnute grubim brujanjima kutnih i drugih brusilica.

32

Kao iz inata, Mimo iz sjećanja vadi cvitaru. Drži je jednom rukom između palca i kažiprsta, drugom podupire njezin vibrirajući efekt nadglasavajući stvarnost radova na Lanterni. „Znaja san svirat još ka mladić. Nekad bi svira neku pismu, a nekad samo onako da ubijen vrime. Svira bi i na Lanterni kad bi mi bilo dosadno“, kaže. Završili smo obilazak.

S DRUGE STRANE BANDIRE Vraćamo se prašnjavim Renaultom uzbrdo prema Lozicama, ovog puta novim biciklističkim stazama uz podnožje Bandire, i razmišljam o vječnosti. Unazad stotinjak i više godina za sve generacije Virana svjetionik je bio dio identiteta otoka. Stari svjetionik na Rtu Vrulja odavno je zarastao u spomenički baštinu, novi je izgrađen na mjestu sadašnjeg rezidencijalnog objekta, pa obnovljen nakon rušenja, i sada opet renoviran kao jedinstveni turistički simbol novih virskih generacija. Moj suputnik, 69-godišnji Lozičanin Šime Radović kojega svi Virani, pa čak i djeca, znaju kao Mima, razmišlja naglas o istim stvarima. „Eh, moj su pokojni otac i stric zvani Ringo zidali Lanternu. I neki drugi Virani su radili na svjetioniku“. Dok se približavamo Lozicama, prvi put s druge strane gledam na podnožje Bandire. Sunčane zrake zlate i obasjavaju nježne okolne bregove ispresijecane kamenim nizovima. Leptiri treperavo nadlijeću makiju i aromatično bilje, mužjaci cvrčaka imaju previše energije pa stružu ritmičke i prodorne zvukove, nešto poput cvitare, dok neka ptičurina lukavo nadlijeće oko čupavog grma. „Orao! Vidija je zeca“, govori mi Mimo. Trenutak poslije, ptičurina se obrušila za žbun, pa nestala u njegovoj razgranatoj podlozi. Žbun se prelio u krajolik koji nam prpošno otkriva plavetnilo morskog kanala. Vratili smo se u Lozice…


Kronologija Lanterne

PROSINAC 2011.

Projekt Lanterne

T

ek što je prošlogodišnja ljetna sezona odrađena s novim direktorom na čelu općinske tvrtke „Vir turizam“ Zdenkom Mičićem, potpis na ugovor s državnim poduzećem „Plovput“ o najmu i rekonstrukciji virskog svjetionika, usmjerio je virski turizam prema ekskluzivnijim turističkim sadržajima određenima u Master planu. „Tako uređen svjetionik bit će velika novost za Vir, tvrtku i Općinu Vir. Dobit će se rezidencijalni turistički i luksuzni objekt koji će bez srama primati najzahtjevnije i najznačajnije goste s VIP tretmanom“, govorio je Mičić u prosincu 2011. najavljujući novi virski turistički pravac prema kvaliteti i višoj kategoriji ponude.

PROSINAC 2011.

P

Ugovor s Plovputom

otpisanim ugovorom o najmu virskog svjetionika između općinske tvrtke „Vir turizam“ i državnog poduzeća „Plovput“, virsko općinsko poduzeće dobilo je ekskluzivni objekt na desetogodišnje upravljanje. Za njegovu obnovu, uređenje i opremanje te stavljanje u funkciju uskoro se raspisao javni natječaj, a realizacija cijelog projekta i svečanost otvaranja rezidencijalnog turističkog objekta s pet zvjezdica prema prvim predviđanjima očekivala se u lipnju 2012. godine. Ugovor su u petak 16. prosinca u prostorijama Općine Vir potpisali direktor tvrtke „Vir turizam“ Zdenko Mičić i rukovoditelj komercijalnog sektora tvrtke „Plovput“ Slavko Šimić, uz prisustvo načelnika Općine Vir Kristijana Kapovića, zamjenika načelnika virske Općine Tomislava Bašića, te djelatnika „Plovputa“ iz Splita i Zadra Kruna Jakopovića i Damira Grbasa. „U ovom smo projektu sretno spojili zaštitu i sanaciju nultog spomenika kulture s njegovim puštanjem u turističku funkciju, jer će Lanterna pritom zadržati svoju funkciju

sigurnosti plovidbe“, kazao je Mičić dodajući kako je riječ o ekskluzivnoj rezidenciji koja će cijenom i ponudom bitno podići razinu virskog turizma. S druge strane, Šimić je izrazio zadovoljstvo činjenicom kako će lijepi i ekskluzivni virski svjetionik svoj 131. rođendan proslaviti obnovom i uljepšanjem, i to upravo od strane Virana koji su kao svjetioničari ostavili znatan trag u tvrtki „Plovput“. Obnovom i stavljanjem u turističku funkciju svjetionika, bit će realiziran prvi od četiri velika planirana turistička projekta na Viru, o čemu je govorio načelnik Kapović: „Prošle smo godine postavili petogodišnji cilj probijanja brojke od milijun ostvarenih noćenja, a do nje bi mogli doći već iduće ljeto. Čekaju nas još i projekti hotela, marine i turističkih kampova, pa je vrlo važno što smo stvorili kadrovske, materijalne i organizacijske preduvjete za njihovu realizaciju u sljedećih deset godina, ali sve to ne bi bilo moguće bez infrastrukturnog iskoraka 2012. godine kada će do centra Vira doći voda i kanalizacijski sustav“, kazao je istaknuvši još zadovoljstvo uspjehom u mijenjanju percepcije imidža otoka Vira.

PROSINAC 2011.

Primopredaja Lanterne

P

regledom stanja i simboličnom primopredajom ključeva virskog svjetionika, stavljena je „točka na i“ ugovora o najmu Lanterne između općinske tvrtke „Vir turizam“ i državnog poduzeća „Plovput“. Time virsko općinsko poduzeće krenulo u realizaciju najvažnijeg projekta 2012. godine: obnove, preuređenja i opremanja rezidencijalni turistički objekta s pet zvjezdica. Primopredaju su izvršili Damir Grbas, šef zadarske pomorske regije državnog poduzeća „Plovput“ i Zdenko Mičić, direktor virske općinske tvrtke „Vir turizam“. Lanterna & lanternisti

33


Iako je unutarnji prostor osmerokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 180 m² bio u prilično zapuštenom stanju, obnovom i preuređenjem, naglašeno je, dobit će stari sjaj, ekskluzivne sadržaje i novu turističku funkciju kao spoj zaštite i sanacije nultog spomenika kulture i njegovog puštanja na turistička tržišta. Na katu Lanterne bit će izgrađene četiri dvokrevetne sobe, u prizemlju će imati veliki dnevni boravak, kao i wellness, saunu, jacuzzi te roštilj uz predviđeno sunčalište i hortikulturno uređenje cijelog prostora, ali će i dalje zadržati svoju funkciju sigurnosti plovidbe.

OŽUJAK 2012.

Radovi na svjetioniku

D

jelatnici građevinske tvrtke „Geo Oprema Ciglenečki“ iz Svetog Križa Začretja – izabrane na natječaju za izvođača radova na virskoj Lanterni – započeli su 21. ožujka 2012. s građevinskim radovima na interijeru svjetionika. Rušili su se pregradni zidovi i širile prostorije na oba kata Lanterne kako bi budući rezidencijalni turistički objekt dobio svoj funkcionalni unutarnji izgled. Ukupna vrijednost građevinskih radova na unutrašnjosti virskog svjetionika procijenjena je na oko 1,3 milijuna kuna bez PDV-a s predviđenim rokom za njihov završetak od 72 kalendarska dana. Paralelno s ovim radovima planiran je i početak vanjskih radova na uređenju hortikulture svjetionika te nakon završetka definiranja interijera i njegovo kompletno uređenje i opremanje. Prvog dana radova objekt Lanterne pregledali su direktor općinske tvrtke „Vir turizam“ Zdenko Mičić, zamjenik direktora Marino Rukavina i nadzorni inženjer Bogdan Marov čiji je arhitektonski studio „Rene“ dobio posao dizajna i uređenja interijera buduće „Ville Lanterna“.

TRAVANJ 2012.

E

Lanterna u medijima

vo i lijepe vijesti s jednog drugog otoka. Virska Lanterna jedan je od najstarijih svjetionika na jadranskoj obali. Ovih je dana počela njegova obnova, a namjera je preurediti ga u ekskluzivan turistički objekt s pet zvjezdica. Prvi gosti očekuju se već potkraj lipnja – tako je govorila voditeljica središnjeg Dnevnika HRT-a najavljujući prilog o virskom svjetioniku. Prilog je emitiran u nedjelju 8. travnja, na sam Uskrs, a nešto ranije sličan reportažni prilog emitiran je i na Dnevniku Nove TV. Interes za virskim svjetionikom koji se obnavlja i preuređuje u rezidencijalni turistički objekt s pet zvjezdica pokazao je i nacionalni dnevnik „Slobodna Dalmacija“ koji je dan ranije, 7. travnja, objavio tekst o virskoj Lanterni. Nakon interesa i pisanja lokalnih medija, prije svega dnevnika „Zadarski list“, o djelovanju tvrtke „Vir turizam“ i strategiji turizma Općine Vir, turistički Vir sa svojim projektima postao je sve zanimljiviji i ostalim medijima na nacionalnoj razini, ali i gostima koji su rezidencijalni objekt Lanterne već bukirali za pet tjedana.

34

SVIBANJ 2012.

Ministar posjetio Lanternu

U

petak 4. svibnja otok Vir posjetio je ministar turizma Veljko Ostojić u pratnji župana Zadarske županije Stipe Zrilića i gradonačelnika Zadra Zvonimira Vrančića. Dolazak ministra Ostojića organiziran je nakon njegovog boravka u Zadru i u sklopu posjeta Zadarskoj županiji, te kao priznanje za uspjehe koje cijela regija postiže u turističkoj djelatnosti. Ostojić je sam odabrao Vir kao jedno od odredišta navodeći kako nikada do sada nije bio na Viru i, još važnije, zbog želje da se upozna s projektom rekonstrukcije virskog svjetionika. „Vir nikad nije imao pozitivnu percepciju u javnosti, ali nakon današnjeg dana uvjeren sam kako sam vidio okidače novog virskog zamaha u turističkom razvoju i kako Vir može postati otok s jednim licem – lijepim. Pri tomu svjetionik vidim kao okidač tog novog Vira i nove životne priče. U ime Ministarstva nudim suradnju i partnerski odnos, jer vjerujem kako su Virani na pravom putu“, kazao je Ostojić kojega su pred zgradom Općine Vir dočekali načelnik Općine Vir Kristijan Kapović, predsjednik Općinskog vijeća Mate Radović i drugi virski vijećnici, direktor tvrtke „Vir turizam“ Zdenko Mičić, direktor virske Turističke zajednice Šime Vučetić te novinarske ekipe iz svih televizijskih centara i brojnih medijskih kuća. Svi zajedno obišli su virski svjetionik u rekonstrukciji uvjeravajući se na licu mjesta u atraktivnost virskog turističkog projekta. „Ako je neka lokacija pogodna za nezaboravne životne doživljaje i emocije onda je to sigurno virski svjetionik. Iako je nemoguće promijeniti sve, definitivno je sigurno kako otok Vir može značajno promijeniti svoje turističke atribute. Ministarstvo može pomoći i to participiranjem u nekim zakonima kojima ćemo osigurati bolji i uspješniji razvoj turizma“, kazao je tada ministar Ostojić.

LIPANJ 2012.

N

Pred otvaranje Lanterne

a unutarnjim zidovima budućeg rezidencijalnog objekta Lanterne nanosila se prva ruka boje i dovršavalo krovište te vanjska ograda s podešavanjem na standardnih 110 centimetara. Popjeskarena je i unutarnja ograda uz stubište, pa je s preostalim unutarnjim i vanjskim radovima na wellnessu i njegovoj nadstrešnici te stavljanjem lajsni parketa i drugom rukom boje za zidove – nestrpljivo očekivana završnica radova na preuređenju virskog svjetionika. „Dodatno šminkanje vanjskog dijela svjetionika traži još stavljanje kamenog zida i naknadno hortikulturno uređenje, ali u principu radovi su vrlo skoro završeni“, govorio je krajem svibnja Hrvoje Ciglenečki, direktor tvrtke „Geo oprema Ciglenečki“ iz Svetog Križa Začretje, izvođača radova na virskom svjetioniku. Paralelno su izvođeni i zahvati na uređenju hortikulture i okoliša, pa je sve skoro bilo spremno da „Villa Lanterna“ kao prvi rezidencijalni objekt s pet zvjezdica, preuređena i ušminkana, otvori svoja vrata prvim posjetiteljima na svečanosti otvaranja, a potom i prve goste iz Mađarske.


... Legenda o virskoj sabljarki ...

U

z puste svjetionike često su vezane legende o blagu skrivenom u škrinjama, ali virski svjetionik ponudio je jednu sasvim drukčiju legendu: onu o sabljarki manjoj od 3 metra i teškoj 110 kila. Ako je vjerovati ribičkim ili svjetioničarskim pričama, ulovio ju je osamdesetih godina svjetioničar Zakarija Begić, nakon duge i iscrpljujuće borbe u Virskom moru. „Četiri sata sam se zafrkavao s njom, a digao je na panulu. Vidio sam je danima prije kako skače i pitao se hoću li je možda moći uloviti. Imao sam muzgavca na udici, dobru ješku, a sama udica nije bila veća od one za parangal. Tunja je bila od milimetra i pol, pa kada se sabljarka uhvatila, sve sam odmotao. Oko sto metara, i još po prilici šest metara konopa. Sve sam to bacio zajedno s kantom za vodu. Kako je kanta puna zraka, sabljarka je ne može potopiti. Poslije četiri sata

borbe uspio sam je odvući u pličinu i onda udariti veslom. Vraže, svu sam je prebio i napokon izvukao vani. Taman mi je tu s kraja došao pomoći Ive Merin Vučetić. Riba je bila čudo za vidjeti. Duga 2 metra i 60 centimetara. Ona od sto i deset kilograma, a ja jedva šezdesetak …“ – ovim je riječima Begić opisivao epsku borbu u priči koju je prije desetak godina objavila „Slobodna Dalmacija“.

... Virska Lanterna ...

V

irski svjetionik udaljen je oko 7 kilometara od centra otoka Vira i 40-ak kilometara od Zadra u smjeru sjeverozapada. Ako se plovi iz smjera Zadra, usporedno s južnom obalom otoka Vira, Lanterna je lako uočljiva na središnjem dijelu jugozapadne obale između istočnog rta Pedinka i zapadnog rta Vrulja. Svjetionik je sagrađen 1881. godine na sjevernom ulazu u Zadarski kanal, a i danas je u funkciji odašiljući svjetlosni snop vidljiv s udaljenosti od desetak nautičkih milja. Lokaciju gradnje svjetionika odredio je austrougarski ured sigurnosti plovidbe kako bi se za noćnu navigaciju obilježio plovni put prema luci Zadar, jer morsko dno u širem akvatoriju svjetionika blago ponire opasnim plićacima. Tijekom Drugog svjetskog rata svjetionik je 1944. godine uništen gotovo do temelja, pa je nakon rata 1950. ponovno sagrađen i obnovljen.

Lanterna & lanternisti

35


... Virski lanternisti ...

B

rojni svjetioničari i svjetioničarske obitelji službovale su na virskom svjetioniku, no tek u njegovo novije vrijeme stanovnici lijepe Lanterne postajali su i Virani, kazuje Ive Bašić u monografiji „Vir, povijest mog otoka“. Tako su Nediljko Čepić, Šime Radović i Miro Radović Pijažini bili prvi među njima, potom i Tomislav Bašić Jakovićev, Ivica Budija Radin te Miro Žepina i Dražen Žepina.

36

Na gotovo svim hrvatskim svjetionicima službu su još obavljali Zvonko Budija, Ante Olić, Branimir Olić, Ivica Vučetić Veliki, Vido Budija, Zvonko Čepić, Nediljko Radović, Veseljko Radović, Ante Budija Šljivina i Ante Budija Pere Sabaotova. Za iznimne zasluge u spašavanju na moru „Plavu vrpcu“ nekadašnjeg zagrebačkog „Vjesnika“ dobio je svjetioničar Ivica Budija, dok Bašić kao prve virske svjetioničare navodi Antu Rukavinu Antinog i Matu Vučetića Maštelića.


Virski list Prezida VII 23234 Vir +385 (0)23 346 741 virski.list@gmail.com

VL

Vir turizam d.o.o. Put Mula 7 23234 Vir +385 (0)23 362 713 info@virturizam.hr

Vir turizam & Virski list poklanjaju

35% popusta za pretplatu na Virski list SAMO 101 KUNA ZA CIJELU GODINU + pokloni za pretplatnike! Svakog mjeseca na Vašu kućnu adresu šaljemo Vaš primjerak „Virskog lista“ uz popust od 35%! Dovoljno je samo odrezati kupon na dnu stranice i staviti ga u kovertu zajedno s kopijom uplate na općoj uplatnici, te poslati s naznakom na adresu: Vir turizam d.o.o. Pretplata Virski list Put Mula 7 23234 Vir KAKO ISPUNITI OPĆU UPLATNICU? Ispunite opću uplatnicu s uplatom na račun i adresu izdavača: Uplatitelj Vaše ime i prezime, adresa stanovanja Primatelj Vir turizam d.o.o. Put Mula 7 23234 Vir Šifra opisa plaćanja 33 Iznos 101,00 kn Model 02 Broj računa primatelja 2402006-1100542287 Poziv na broj odobrenja Upisati datum uplate (npr. 22012012) Opis plaćanja Pretplata na Virski list Za dodatne informacije, nazovite tel. +385 (0)23 346 741 mob. +385 (0)98 18 15 211

Pretplata za organizacije Organizacije, društva i institucije koje su zainteresirane za pretplatu na časopis „Virski list“, zahtjev za pretplatom trebaju poslati bez kupona poštanskim putem na adresu izdavača „Vir turizam“ d.o.o., Put Mula 7, 23234 Vir, s naznakom „Pretplata Virski list“ i kopijom opće uplatnice s iznosom od 156,00 kuna. Cijena časopisa bez popusta Cijena časopisa po jednom izdanju iznosi 10 kuna, a godišnja koja uključuje 12 brojeva iznosi 156 kuna uključujući poštanske troškove za Hrvatsku. Pretplata za inozemstvo Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz zemalja Europske unije te Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Švicarske i Norveške iznosi 282,00 kune. Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz Sjedinjenih Američkih Država iznosi 414,00 kuna. Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz Australije iznosi 492,00 kune.

KUPON ZA POPUST OD



Pretplata se realizira na godišnjoj razini i uključuje 12 brojeva časopisa „Virski list“, bez posebnih izdanja časopisa koja ne nose numeričke redne oznake izdanja.

35%


NAKON 38 GODINA VIRSKI KOŠARKAŠKI KLUB PONOVNO IGRA U ŽUPANIJSKOJ LJETNOJ LIGI

MORNARI OPET PLOVE Momčad KK „Mornar“, popunjena mladim virskim igračima, veteranima i pojačana košarkašima iz Zadra i Zagreba,, od srpnja je startala u Ljetnoj ligi s obnovljenom tradicijom i nadom kako će već u prvoj sezoni dogurati do drugog mjesta u skupini

O

snivačka skupština KK „Mornar“ iz travnja ove godine učinila je otok Vir bogatijim za još jednu sportsku udrugu, iako je zapravo tek obnovljena tradicija začeta 1974. godine. Nakon 38 godina košarkaši virskog „Mornara“ opet plove, i to gotovo s istim koordinatama kao i prije četiri desetljeća. Županijska ljetna košarkaška liga ponudila je Viranima četiri gostovanja unutar Grupe B u Privlaci kod „Sabunjara“, na Murteru kod „Caffe bara Crni“, u Zadru kod „Maraska parka“ i „Brodarice“, te četiri domaće uzvratne utakmice na renoviranom i za košarkaške utakmice preuređenom igralištu kod autobusnog kolodvora. Predsjednik Kluba Fred Radović, ujedno i kapetan virskog „Mornara“, Marino Radović kao tajnik i igrač Kluba, Zdenko Mičić kao član Upravnog odbora i pomoćnik prvog trenera Njegomira Radovića, te načelnik Općine Vir Kristijan Kapović kao član Upravnog odbora i predstavnik glavnog sponzora Kluba, učinili su ovu lijepu virsku košarkašku priču opet živom i dodatnom atrakcijom za sve domaće ljude i goste otoka. Momčad KK „Mornar“, popunjena mladim virskim igračima, veteranima i pojačana košarkašima iz Zadra i Zagreba, od srpnja je startala u Ljetnoj ligi s obnovljenom tradicijom i nadom kako će već u prvoj sezoni dogurati do drugog mjesta u skupini kako bi osigurala drugi dio natjecanja i završno razigravanje.

38

VIRSKI LIST LJETNI DVOBROJ

KK MORNAR VIR OSNOVAN 1974. GODINE OBNOVLJEN 2012. GODINE BOJA KLUBA CRVENOPLAVA IGRALIŠTE KOD AUTOBUSNOG KOLODVORA PREDSJEDNIK FRED RADOVIĆ DOPREDSJEDNIK VESELJKO ORLIĆ TAJNIK MARINO RADOVIĆ TRENER NJEGOMIR RADOVIĆ POMOĆNIK ZDENKO MIČIĆ


[ Momčad KK „Mornar“ u Privlaci uoči premijernog nastupa u Županijskoj ljetnoj ligi ]

ANTONIO KRIZMAN NAJBOLJI STRIJELAC KK MORNAR

N

a četiri odigrane utakmice „Mornari“ su postigli 273 poena (68,3 u prosjeku), a primili 320 (80,0) uz negativnu koš-razliku -47. S ukupnim omjerom 1-3, ostvarenim na četiri gostujuće utakmice, Virani se nalaze na četvrtom mjestu Grupe B iza vodeće „Brodarice“ (4-0), drugoplasiranog „Sabunjara“ (3-1) i trećeg „Maraska parka“ (2-2). Posljednja je momčad „Caffe bar Crni“ s Murtera (0-4). Evo svih strijelaca KK „Mornar“: Antonio Krizman 4 utakmice, 78 poena (19,5 u prosjeku), Ivan Baždarić 4 utakmice, 55 poena (13,8 ), Josip Mrkić 3 utakmice, 40 poena (13,3), Dario Gazić 4 utakmice, 50 poena (12,5), Josip Mičić 4 utakmice, 19 poena (4,8), Marino Radović 4 utakmice, 12 poena (3,0 ), Njegomir Radović 2 utakmice, 3 poena (1,5) i Miro Dundov 1 utakmica, 16 poena (16,0). [ Antonio Krizman, s 19,5 poena najbolji je strijelac „Mornara“ ]

KK MORNAR VIR

39


4

KK MORNAR

Antonio Krizman 23 godine, Zadar 183 cm Bek / Bek-šuter

5

KK MORNAR

Josip Mrkić 21 godina, Zadar 200 cm Krilo / Krilni centar

6

KK MORNAR

7

Dario Gazić 21 godina, Zagreb 203 cm Centar / Krilni centar

KK MORNAR

Ivan Baždarić 23 godine, Zadar 197 cm Krilni centar

[ Dogovor u time-outu. Detalj s utakmice protiv „Brodarice“ ]

REGISTRIRANI SU: Hrvoje Ivan Milošević, 18 godina, Zagreb, 188 cm, bek-šuter. Miro Dundov, 37 godina, Zadar, 194 cm, bek-šuter. Milan Krnčević, 36 godina, Vir, 201 cm, centar. Mate Kapović, 29 godina, Vir, 190 cm, krilo. Ante Bašić, 23 godina, Vir, 189 cm, bek-šuter. [ Ivan Baždarić, s 13,8 poena drugi je strijelac momčadi ]

40

VIRSKI LIST LJETNI DVOBROJ


8

KK MORNAR

9

KK MORNAR

Josip Mičić 20 godina, Zadar 184 cm Bek

12

KK MORNAR

Fred Radović 48 godina, Vir 190 cm Krilo

Ante Bašić 16 godina, Vir 187 cm Bek-šuter

13

KK MORNAR

Domagoj Rukavina 21 godina, Vir 192 cm Krilo

10

KK MORNAR

11

KK MORNAR

Marino Radović 22 godine, Vir 189 cm Krilo

14

KK MORNAR

Zoran Voloder 47 godina, Vukovar 183 cm Bek

Ive Glavan 27 godina, Vir 200 cm Krilni centar

15

KK MORNAR

Njegomir Radović 46 godina, Vir 193 cm Bek-šuter

KK MORNAR VIR

41


80

58

KK SABUNJAR PRIVLAKA

KK MORNAR VIR

[17-20] [17-13] [20-15] [26-10] PRIVLAKA. GLEDATELJA: 400. MORNAR: KRIZMAN 14, MRKIĆ 17, GAZIĆ 9, BAŽDARIĆ 16, J. MIČIĆ, MILOŠEVIĆ, M. RADOVIĆ 2, GLAVAN, F. RADOVIĆ KAPETAN, NJ. RADOVIĆ, VOLODER. TRENER: NJ. RADOVIĆ.

UT. 1 PRVI PORAZ U SUSJEDSKOM DERBIJU Prvi su se mačići bacili u Privlaci na najvećem derbiju sa „Sabunjarom“, iako konačnih -22 ne oslikava najbolje događaje na privlačkom igralištu. Prve dvije četvrtine „Mornari“ su bili u egalu, u drugoj i vodili +6, no sredinom treće četvrtine ostali su bez goriva pa su Privlačani tricama, lakim poenima i s „bezbroj“ napadačkih skokova Viranima pomalo oduzimali svaku nadu. Iako se pobjeda nije očekivala, ostao je dojam da vrlo solidna momčad „Mornara“ može odigrati bolje. Nije bilo prave kontrole reketa i defanzivnog skoka, a u napadačkim akcijama „Mornari“ su uglavnom solirali pa su Privlačani u četvrtoj dionici zatrpali koš gostiju. Najbolji u redovima „crveno-plavih“ bili su Mrkić sa 17 poena, 9 skokova i 4 asista, te Baždarić sa 16 poena i 9 skokova.

[ Josip Mrkić, karakterističan prodor virskog krila ] [ Marino Radović, preciznost s linije slobodnih bacanja ]

70

81

KK CAFFE BAR CRNI MURTER

KK MORNAR VIR

[19-21] [18-21] [16-19] [17-20] MURTER. GLEDATELJA: 10. MORNAR: KRIZMAN 28, GAZIĆ 23, BAŽDARIĆ 15, J. MIČIĆ 8, BAŠIĆ, M. RADOVIĆ 4, GLAVAN, F. RADOVIĆ KAPETAN, RUKAVINA, NJ. RADOVIĆ 3, VOLODER. TRENER: NJ. RADOVIĆ. POMOĆNIK: Z. MIČIĆ.

42

VIRSKI LIST LJETNI DVOBROJ

UT. 2 POBJEDA NAKON DUGIH 38 GODINA Velika večer Krizmana koji je uništio murterske „crno-crvene“ sa 8 trica! Ukupno je ubacio 28 poena uz 64% šuta i 11 asista, Gazić je dodao 23 poena i 16 skokova uz također visokih 60% šuta, a Baždarić samo u drugom poluvremenu 15 poena i 10 skokova. Tri igrača s double-double učinkom, uz vrlo solidne Mičića i M. Radovića, bili su više nego dovoljni da „Mornari“ nakon 38 godina osjete prvu slast pobjede koja niti jednog trenutka nije dolazila u pitanje, a kako je dvije minute prije kraja bilo +20, priliku su dobili veteran Voloder i mladi Bašić. Virani su u prvom dijelu ponovno pokazivali znakove slabosti u defanzivnom skoku, ali znatno manje nego na prvoj utakmici, dok su u napadu odigrali racionalnije i s više rješenja nego protiv „Sabunjara“.


86

74

KK MARASKA PARK ZADAR

KK MORNAR VIR

[12-23] [26-21] [22-13] [26-17] ZADAR. GLEDATELJA: 120. MORNAR: KRIZMAN 24, MRKIĆ 17, GAZIĆ 8, BAŽDARIĆ 5, J. MIČIĆ 2, M. RADOVIĆ 2, GLAVAN, F. RADOVIĆ KAPETAN, DUNDOV 16, NJ. RADOVIĆ, VOLODER. TRENER: NJ. RADOVIĆ. POMOĆNIK: Z. MIČIĆ.

UT. 3 ZATAJILI U NASTAVKU SUSRETA Debitirao je Dundov i ubacio 16 poena, Krizman dodao 24, Mrkić 17, ali nije bilo dovoljno za pobjedu protiv „Maraska parka“. Početak utakmice nije odavao krajnji rasplet – dominirali su razigrani „Mornari“ i dvocifreno vodstvo čuvali do pred kraj poluvremena. No, i skromnijih +6 nakon prve dvije četvrtine davalo je pravo na optimizam. Serija grešaka u trećoj uz opet iskazanu slabost defanzivnog skoka, te pad koncentracije u četvrtoj uzrokovali su potpuni preokret u drugom dijelu i sigurnu pobjedu domaćih. „Istina je kako smo odigrali slabije u drugom poluvremenu, ali presudan je bio i kriterij suđenja. Sve su sudili za domaće“, nije krio razočarenje Marino Radović. Poraz je naštetio ambicijama „Mornara“ i udaljio ih od željenog drugog mjesta.

[ Dario Gazić, najbolji skakač virske momčadi ]

[ Josip Mičić, brzina i pregled igre razigravača „Mornara“ ]

84

60

KK BRODARICA ZADAR

KK MORNAR VIR

[14-14] [15-12] [22-13] [33-21] ZADAR. GLEDATELJA: 350. MORNAR: KRIZMAN 12, MRKIĆ 6, GAZIĆ 10, BAŽDARIĆ 19, J. MIČIĆ 9, M. RADOVIĆ 4, F. RADOVIĆ KAPETAN, NJ. RADOVIĆ, VOLODER. TRENER: NJ. RADOVIĆ. POMOĆNIK: Z. MIČIĆ.

UT. 4 DRUGO MJESTO SAMO TEORIJA Ponovno su „Mornari“ dobro izgledali u prvom poluvremenu, i opet su potpuno podbacili u drugom dijelu dopustivši ponajboljoj momčadi Lige da se raspuca i serijom lakih poena sa svih pozicija dođe do konačnih +24. Tri i pol minute prije kraja izgledalo je i gore, jer je nakon trice domaćih semafor pokazivao +29, pa je „Brodarica“ prijetila rezultatskom katastrofom „Mornara“, ali su defanzivna agresija Volodera i vezani poeni Mičića uspjeli spasiti goste od potpunog potopa. Loša realizacija slobodnih bacanja, kao i na prethodnom susretu protiv „Maraske“, defanzivna nemoć u drugom poluvremenu, maleno i usko igralište na kojemu su se bolje snašli domaći, uzrokovali su visok poraz i borbu za drugo mjesto učinili teorijom. Ipak, domaće igralište na Viru možda ponudi sretniji rasplet. KK MORNAR VIR

43


TAJNA POVIJEST VIRA VIII. DIO

U njegovon bližjen konšiluku umra konšija Niko. Ostala mlada udovica Marta u 32-oj godini, s petero dice. Teška vrimena, glad i bijeda. Dicu je dala po služban, oni stariji u Grad, a mlađa ćer je služila kaj čobanica u Lozican. Vidija Marketo tote svoju priliku i stalno dojađivaja udovici. Ona ga dugo odbijala uz riči: „Poj z Bogon, to bi bila sramota zame, dica su mi već velika, pa ako se to pročuje, što će mi unda reći.“ Ali ne bi se Marketo zvaja Marketo da ni bija kurijož. I nakon osan godin od muževljeve smrti, udovica ostala noseća i ako joj je Marko obeća da se to neće dogoditi, niti će iko za to znati. Počelo se po Selu o ton ćakulati. Kad je za to čuja najstariji sin u Gradu, poručija je materi, ako je to istina što se po Selu govori, neka ga ne čeka doma.

TRUDNA POŠLA ZA NJIN

Tekst napisaja: Ive Basˇ ic´ Na virski popravija: Joso Olic´, Mijin

Ona ga dugo odbijala uz riči: „Poj z Bogon, to bi bila sramota zame, dica su mi već velika, pa ako se to pročuje, što će mi unda reći.“ Ali ne bi se Marketo zvaja Marketo da ni bija kurijož. I nakon osan godin od muževljeve smrti, udovica ostala noseća i ako joj je Marko obeća da se to neće dogoditi, niti će iko za to znati. Počelo se po Selu o ton ćakulati

M

arketo Patin su ga zvali, a pravo ime mu je bilo Marko Vučetić (1904.-1976.). Bija je sin Mate, zvanog Pate i Lucije r. Subotić, zvane Patinica. Pripovidali su mi da je Marketo bija veliki ženskar. Sada bi se to reklo, bija je kaleb, ali ne onaj koji samo litin trče za ženskan. U no vrime un je to više činija zimin za dugik noći. Ni biraja samo cure (domaće i stranjske) kaj današnji kalebi, već se unigivaja i mornarušan i mladin udovican. A one su ga za tu dobrotu debelo darivale. Kako san već u jednoj pripovidi napisaja, davale su mu i nove muževljeve gaće i monturu, košulje, postole, kalcete i druge darove. „A muž neka bati sinje more“, rekli bi naši stariji.

44

VIRSKI LIST LJETNI DVOBROJ

Što će, kud će, pripovidala je kašnje sinovljevoj nevisti, nego poći za Marketon. A Marketo je u to vrime navigaja na šleperu - Savon i Dunavon, a da joj se ni javljaja. Iša moj did Šimić na brod u Sušak. Put je vodija priko Povljane i Paga, pa vaporon do Sušaka. Čula za to Marta i uputila se š njin. Feraton je nastavila put do Slavonije i pronašla šleper na kojen je bija Marketo. Molila Marketa da je primi k sebi i prizna dite koje je napravija. Ali un ni tija ni čuti. Nikako ni prista. Od toga dana počima Martina Kalvarija. S drobon do zubi, nadničarila je po slavonskin poljin, da bi priživila. Rađa se i ćer Elizabeta. Mate s ćeron kopa tuđu zemlju, od salaša do salaša. Zaustavila se i nastanila u selu Tomaševci, kod Đakova. Vidija udovac Marko Markovanović vridnu ženu s ćeron i zaprosija je. Udala se Marta za Marka, ne iz ljubavi, nego iz potribe, da dobije krov nad glavon zase i za ćer. Svaka veza između Marte i njezine dice na Viru se izgubija, u vrimenu od 1923. do poslin Drugog svitskog rata.

MAJKO JA SAN TVOJ VICA Poslin rata, njezin mlađi sin Vica je radija kaj nakupac blaga za klanje. Put ga je nanija, s još jednin radnikon iz njegovog poduzeća, u selo kod Đakova. Nabavili su blago kod jednog seljanina i molili ga da kod njega prispavaju. Un ik ni imaja di primiti, već ik je uputija kod svoje konšije, kako in je reka Dalmatinke. Kad su došli u kuću, žena in je rekla da ik more primiti, ali mora prije pitati svoga Staroga, koji je još na njivi. Neka svratu naveče. Tako je i bilo. Stari in je daja da kod njik prinoću. Poveja se i razgovor. Marta je pitala: „Dica moja, kad ste od Zadra, iz kojeg ste sela.“ Vica joj je reka da je un iz Vira. Na to će Marta: „Kad si iz Vira znaš li ti Longa, Bakalarić i ...“ Vica će na to: „Kako ik ne bi znaja, to su moji Virani.“ Marta će na to tužnin glason: „E, dco moja i ja san iz Vira. Tamo san ostavila svoje petero dice. Bog zna, što je š njiman? Jesu li živi?“ Vica je tek tad pripoznaja mate. Briznuja je u plač, uz riči: „Majko, ja san tvoj Vica!“ Bija je to dirljiv momenat. Oboje su lili suze radosnice. Ispratila mete sina, uz obećanje da će se jopet viti. Kad se Vica vratija u Zadar, ispripovidaja je tužni, ali i radosnu


Kako je Marketo zaveja mladu udovicu štoriju, bratu i sestran. Nakon kratkog vrimena materi su se uputuli sin Mateo s ženon Maricon, Vica i sestra Luce. Poslin toga su se šempre viđali. Lipa cura, polusestra Elizabeta je dolazila braći i sestran na Vir, Azine, Zadar i u Beograd. Pitali su Elizabetu, bili tila viti ćaću. U početku je odbijala, a unda je pristala da joj ga pokažu. S neviston Venkon je gledala prvi put ćaću kako iđe namore Zalinin Naceljon. Gledala ga je, a da un ni znaja. Teta Venka mi je rekla, da je u ton trenu rekla: „Vrag ga odnija, ni ružan.“ Udala se Elizabeta, zvana Beta, za Slavonca Ljepotić Matiju. Rodila mu troje dice. Dici nikad ni rekla ko joj je pravi ćaća. Umrla je u 73-ćoj godini, 1997. godine.

PRVA LJUBAV ZABORAVA NEMA Kad je baba Marta jopet postala udovica, zaželila je da zadnje svoje dane provede na Viru i bude pokopana s prvin mužon Nikon, čovikon svoga života. Sin Mateo i njegova famija ispunili su joj želju, makar joj nevista Marica ni bila sasvin kutenta. Rekla mi je teta Venka, Matejova nevista, da je baba Marta bila vridna i u stare dane. Rano se dizala, mela bi dvor i uvik ništo radila. Kad je vidila kako puno Viranov na Mulu čeka vezu i stoi uz put, pitala je: „A što ovi ljudi nemaju što raditi ?“ Ni ni čudo kad je njezino cilo življenje bija samo rad, da bi mogla priživiti i priraniti famiju. Umrla je 1964. godine. Bila joj je 77. godina života. Ispunila joj se i zadnja želja, zakopana je u cimitru na Prauljan, u greb di počiva i njezin rano priminuli muž Niko, zvani Tuka. Navraćaja se Marketo u Vir. Na dan 1.12.1929. godine vinča se s Šimicon Radović, zvanon Ljubica Jakovečina (1911.1976.). Ljubica je bila ćer Šime,Jakovečina i Mare r. Zekanović, zvane Zeka Jakovečina. Bilo je to pet godin nakon rođenja Martine i Marketove ćere Elizabete. Poša Marketo ponovno na šlep. Nakon nikog vrimena više se ni javljaja Ljubici. Ljubica odlučila vratiti se svojiman, a unda pošla trbuvon za kruvon u Grad, di je služila. Mlada žena upoznaje Talijana Giovania Marconia s kojin je 1942. godine rodila ćer Mariju. Kako je Ljubica s Marketon bila vinčana crkveno, brak s Giovaniem ni se moga sklopiti. Ljubica je Mariju upisala na prvoga muža Marka Vučetića. Marija se zvala Vučetić sve do udaje za Matulić Branimira, iz Mulata. Giovani Marconi je poginuja u ratu u Zadru. Tek 1950. godine sucki su se razveli Marko i Ljubica. Pristaja Marko da Ljubičina ćer Marija i dalje nosi njegovo prezime Vučetić. A kako i ne bi kad je i un bija u istoj situaciji. Marko je upoznaja i živija na šlepu s nevinčanon ženon

Daron Ševo (1915.-1989.). Rađaju se dica uzduž Dunava, od Budimpešte do Sombora: Marija, 1944.; Ruža, 1945.; Milan, 1946. i Slavica, 1950. godine. I sviman je u matičnu knjigu upisano ime matere, Ljubica Radović. Marko se ni moga vinčati s Daron, dok se ne rastavi s Ljubicon. Prid sedan godin (2005. godine) Marija mi je ovo ispripovidala i rekla kako je zahvalna Marketu što je odobrija da nosi njegovo prezime. Možete zamisliti, kako bi se na nju u no vrime gledalo, kaj dite Talijana ili nezakonito. Rekla mi je da joj se mate kašnje udala za Rončević Milivoja, iz Orehovice, čiji su stariji poriklon iz Rovanjske. Eto to su samo nike pripovidi od života Marketa, Patina, koji je vodija buran ljubavni život u ono vrime, sličan današnjin kalebiman.

NA SILU OTEJA MARIJU Mate, Litre Martinacova (1897.-1978.), službeno se ženija dva put. Bija je sin Nike Kapovića, zvanog Litra i Lucije Budija, Sabotove sestre, zvane Tomica, Litrinica. Mate je bija promućuran čovik. Pripovidalo se da bi uzeja motiku i priko Gaza sve do Arbanasi. Tamo je kopa vrtle i njive. Mudri Mate, kad bi iskopa vrta, kleka bi i molija Boga da sime nikne i rodi. To se puno dopadalo bogomolećin Arbanaškan, pa su Matu, kaj težaka, priporučivali jedna drugoj. Bilo je toliko posla da je Mate kašnjije uz zase vodija još nike Virane na nadnice. Spavali su u jednoj staroj napuštenoj gajeti, izvučenoj na suvon, uz brodogradilište (di je sad Marina). Neznan je li Mate u to vrime u Diklu upoznaja svoju prvu ženu Anu Špaleta, ćer Nike Špalete i Luce r. Živković. Mate je š Lucon imaja dvi ćere, Ivanicu-Milenku (1924.-2003.) i Nediljku-Mariju (1926.-2009.?). Umre Ane, četvrti dan nakon poroda ćere Nede, u tridesetoj godini (1896.-1926.), tako da je ćere nisu ni zapamtile. Mate je posta udovac u 29-toj godini. I unda nastane Matina muka, kako do druge žene. Družija se Mate s velikin prijateljen Maton Kapovićen, zvanin Mateo Tukin. Mateo je imaja sestru Mariju, koja je još bila cura. Dogovorili se Mate i Mateo da Taular ukrade Mariju, jer svojevoljno ni tila poći za nj. To se i dogodilo. Jednu veče sačekaja Mate Mariju i odveja je na silu doma. Drža je u kući zatvorenu desetak dan. Marija se ni dala. Pročulo se to kroz Selo. Doznaja je za to Marijin brat Vica, koji je služija u Zadru. Doša je na Vir i sa sestron se naša ispod vrtal. Pridložija joj da pobigne od Mate i pođe š njin u Grad. Tako se i dogodilo. I osta Taular brez Marije. Marija je kašnje živila u Gradu i udala se za Stevu Verića, iz Biskupije, kod Knina, s kojin je rodila ćer Vesnu.

TAJNA POVIJEST VIRA

45


PRIJE 38 GODINA NA VIRU JE OSNOVAN KK MORNAR, A USPOMENE O STVARANJU MOMČADI, GRADNJI PRVOG VIRSKOG KOŠARKAŠKOG IGRALIŠTA I UTAKMICAMA TADAŠNJE SJEVERNODALMATINSKE ZONSKE LIGE, IZNOSE NJEGOVI OSNIVAČI TIHOMIR RADOVIĆ, IVICA RUKAVINA I ŽIVKO VUČETIĆ

[ Gore desno Zakucavanje Živka Vučetića. Gore lijevo Navijači „Mornara“ na starom zemljanom igralištu. Dolje Momčad „Mornara“ iz 1974. godine: Živko Vučetić, Pavić, Vladimir Begonja, Velimir Liverić, Tošić, Tihomir Radović, Branko Rukavina, Joško Pulja, Ivica Rukavina, Tomislav Bašić ]

46

VIRSKI LIST LJETNI DVOBROJ


MA, KAKAV REAL?! SANJALI SMO PRVU UTAKMICU U KALIMA! VJEŠTE RUKE TIHOMIRA RADOVIĆA PRI GRADNJI KONSTRUKCIJE KOŠA, ZARAZNI ENTUZIJAZAM IVICE RUKAVINE TE PUSTOLOVNOST I SMIONOST ŽIVKA VUČETIĆA KOJI JE NA VIR DONIO PRVI PROFESIONALNI OBRUČ, STVORILI SU KOŠARKAŠKI KLUB MORNAR I UDARILI TEMELJE POVIJESTI KOŠARKE NA OTOKU

Z

a osnutak košarkaškog kluba na Viru, osim neizmjerne ljubavi prema košarci rođene sedamdesetih godina u zadarskim Jazinama, nije trebalo puno; dobri duh učitelja Nikše Šarića, vješte ruke Tihomira Radovića pri gradnji konstrukcije koša, zarazni entuzijazam Ivice Rukavine te pustolovnost i smionost Živka Vučetića koji je spretno „posudio“ pravi košarkaški obruč s Dikla i trajno ga donio na Vir. Iako je učitelj Šarić bio centralna virska sportska ličnost oko koje se, osim tek rođenih košarkaša, okupila na otoku i prva registrirana odbojkaška momčad u zadarskoj regiji, prava pokretačka snaga osnutka Košarkaškog kluba „Mornar“ bili su Radović, Rukavina i Vučetić. Tako je nakon nogometa, tradicionalnog boćanja koje je i prije službenog osnutka Kluba okupljalo više stotina drukera pred gostionom, zadrugom ili bilo kojom kućom koja je točila piće – Vir dobio novu fascinaciju i sportsku modu koja je trajala onoliko koliko modni trendovi inače potraju. Tijekom 1974. godine, ili u jednoj sezoni u Sjevernodalmatinskoj zonskoj ligi u konkurenciji s još pet momčadi i plasmanom na četvrto mjesto, virski „Mornari“ osvojili su virska srca, bili prave sportske zvijezde na otoku i – napisali povijest. Dio sjećanja na nekadašnje prvotimce i suigrače „Mornara“, nezaboravne utakmice i atmosferu koja se po virskom receptu „kuhala“ na domaćem, a uspješno prenosila i na gostujuće utakmice, evocirali smo s osnivačima Kluba.

VIRANI OPČINJENI KOŠARKOM Priča je počela 70-ih godina kada je Košarkaški klub „Zadar“ predvođen Pinom Giergijom i Krešimirom Ćosićem, s dva uzastopna naslova prvaka Jugoslavije i nezaboravnom polufinalnom utakmicom Kupa prvaka u Jazinama protiv madridskog „Reala“, uvjetovao potpunu košarkašku zaluđenost cijele regije. Virski srednjoškolci bili su također dio tog mita o gradu košarke.

„Gledali smo sve utakmice Zadra. Ma, ne samo utakmice, nismo propuštali ni treninge. To je bila nevjerojatna euforija“, prisjeća se 55-godišnji Vučetić i bez muke nabraja igrače „Zadra“ koji su dominirali jednom od najboljih košarkaških liga na svijetu. Pino, Krešo, Perinčić, Ostarčević, Marcelić, Bakija, Bjedov, Matulović, Matulović, Skroče, potom i dovedeni Amerikanac Richards kao avangardni potez za tadašnje prilike, stvorili su sintagmu o zlatnom razdoblju zadarske košarke u kojem je 60-ih i 70ih osvojeno pet naslova prvaka, te cijeloj regiji podaren novi sportski div i ljubav kakvu je do tada imao samo splitski „Hajduk“. No, Virani ne bi bili to što jesu da dio te ljubavi nisu odlučili prisvojiti samo za sebe. Poneseni euforijom, virski mladići na školovanju u Zadru igrali bi po zadarski „tešta-tešta“, dva na dva, tri na tri, ili s onoliko igrača koliko ih se našlo na svakom slobodom gradskom prostoru improviziranom za košarku. „Igrali smo pet, šest ili sedam sati svaki dan, ili onoliko koliko nam je vrijeme dopuštalo. Bili smo opčinjeni košarkom“, prenosi 56-godišnji Rukavina svoje srednjoškolske zadarske uspomene. Smješteni u Đački dom i naslonjeni na obližnje košarkaško igralište, te u društvu mnoštva igrača koji su u raznim kategorijama nastupali za „Zadar“ i s Viranima dijelili srednjoškolske klupe i Dom, Virani su polako slagali kockice oko mozaika virskog košarkaškog kluba. „Ako je Viranin kuhar, odmah će otvoriti svoj restoran. Ako je mehaničar, otvorit će vlastitu radnju. Neće Virani dugo raditi za drugoga, pa je tako i košarka brzo iz Zadra otišla na Vir“, objašnjava Vučetić dio virskog mentaliteta. Kada su stečena ljubav i entuzijazam preneseni na Vir, trebalo ju je organizirati, usmjeriti prema stvaranju kluba i dati joj – ime. S prvim inicijativama Klub je postao „Vir“, ali iz Vučetića i drugih osnivača progovorila je tradicija i aktualnost pa je predloženo i na kraju usvojeno ime „Mornar“. OSNIVAČI MORNARA

47


[ Živko Vučetić i Veseljko Orlić, na putu u Dobropoljane 1974. godine ]

Kako se većina Virana bavila pomorstvom, a velik broj virskih obitelji živio od mornarskog kruha, izbor imena „Mornar“ za košarkaški klub bio je logičan, životno opravdan i u duhu sportske tradicije, jer je u 50-ima na Viru djelovao istoimeni nogometni klub. Vučetić se po pričama i fotografijama starijeg brata prisjeća kako su virski mornari nastupali na nogometnim utakmicama koje su se po raznim svjetskim portima, od Argentine do Kuvajta, odigravale između brodova. Potom je inicijativom doajena virskog sporta Tomislava Bašića i Šime Bašića iz Rijeke stasao i zaživio spomenuti NK „Mornar“, tako da se ime budućeg kluba nametalo samo po sebi. Kada je u pitanju odabrana boja dresa – crvena i plava, izbor je bio više stvar slučajnosti nego neke izrazite želje za crveno-plavom kombinacijom kakvu je u sportu proslavila „Barcelona“, ili u svojoj rezervnoj varijanti splitski „Hajduk“. „Kao srednjoškolci, na satovima tjelesnog odgoja nosili smo mornarske plavo-bijele majice s crvenim sportskim gaćicama, pa smo takvu kombinaciju odabrali za dres. Međutim, kako nije bilo mornarskih majica za košarku, uzeli smo plave majice“, priča 59-godišnji Tihomir Radović napominjući, ipak, kako je ova priča o nastanku crveno-plave boje dresa najvjerojatnija, ali ne i pouzdano točna. Kako bilo, ime je postojalo, dres je bio odabran, ali najteži dio posla tek je bio pred Radovićem, Rukavinom i Vučetićem. Trebalo je kompletno urediti i opremiti igralište, okupiti igrače, stvoriti momčad i prijaviti je za natjecanje. Ako je Vučetić prvi iznio ideju o osnutku kluba, agilni Rukavina bio je virski spiritus movens. Službeno je prijavio

MORNARI PLOVILI JEDNO LJETO

K

ako u tekstu o osnivačima KK „Mornar“ tvrdimo da su virski košarkaši u Zonskoj ligi igrali samo jednu godinu ili jedno sezonsko natjecanje, dužni smo pojasniti određene kontroverze oko broja sezona i nastupa u spomenutoj Ligi. Sjećanja naših sugovornika, izuzev Rukavine, govore o dva uzastopna nastupa tijekom 1974. i 1975. godine, no arhiv „Slobodne Dalmacije“ i „Narodnog lista“ s uvezima iz tih godina ne potvrđuje njihove tvrdnje. Povremeni izvještaji u obje tiskovine iz 1974. godine dokazuju sudjelovanje KK „Mornar“ u prvoj sezoni, ali u prosincu 1975. godine „Slobodna“ i „Narodni“ donose samo rezultat završnog turnira u zadarskim Jazinama i trijumf „Bokolja“

48

VIRSKI LIST LJETNI DVOBROJ

pred 1,500 gledatelja, te spomen klubova koji su sudjelovali na tom turniru i ostvarili plasman u viši rang natjecanja. Kako su tijekom srpnja, kolovoza, rujna i listopada 1975. godine održane uvijek masovne Radničke sportske igre te Međuseoske općinske igre sa sudjelovanjem 40 sela i mjesta iz Općine Zadar, Sjevernodalmatinska zonska liga najvjerojatnije je iz tih razloga održana tek krajem godine što je utjecalo na manji broj momčadi i gotovo sigurno – nesudjelovanje „Mornara“. Indikativno je, također, kako na košarkaškom turniru Međuseoskih igara 1975. godine nije bilo momčadi iz Vira, što govori o privremenom obustavljanju košarkaških aktivnosti na otoku.


[ Zajednička fotografija momčadi „Mornara“ i navijača virskog kluba u Kalima uoči prve povijesne utakmice ]

KK „Mornar“ kod općinskog suca Stojana Urukala, koji je bio u strukturama Košarkaškog saveza Općine Zadar i kao novinar pisao sportske izvještaje za „Narodni list“, a potom je u KK „Zadar“ zatražio klupski statut kako bi se upoznao s nužnim ustrojem kluba. Na kraju, Rukavina je plaćao i troškove „Mornara“ iz svog džepa. „Nikad mi nije bilo žao novaca. Znao sam za Klub dati i cijelu plaću pokrivajući troškove goriva, putovanja i svega drugog, ali mi nikad nije bilo krivo jer sam volio košarku“, govori.

su se radile krečom, pa neprekidno iscrtavale za vrijeme utakmice ako bi padala kiša kao protiv „Bokolja“ iz Ćosićevih Dobropoljana, ubrzo je prenesen na ostatak Vira. Pripreme, uigravanje i momčad stvarani su kroz neprekidne igre na igralištu, a prvi treninzi odrađeni su s trenerom Šarićem.

PRVI VIRSKI ˇ I LOPTA KOS

KOŠ S DIKLA Rukavina je još i ispleo mrežicu za koš, dok je prva konstrukcija koša s obručem bio ručni Radovićev rad u željezu, a za drugi obruč pobrinuo se Vučetić na sličan način na koji su nabavljene table. Kako je povratnik iz Njemačke Davor Kapović u to vrijeme radio prvi virski turističkougostiteljski objekt „Katarina“, s 30-ak ležaja i restoranom, materijala od dasaka bilo je toliko da su se domišljatim virskim mladićima nudile same od sebe. Jednostavno su „odšetale“ s gradilišta i zasjale kao košarkaške table. No, jednoj je nedostajao obruč, i tu se vraćamo na Vučetićevu priču. „Vidio sam pravi profesionalni koš na Diklu, serijske proizvodnje, i odmah mi se rodila ideja. Posudio sam bicikl, našao još dvojicu-trojicu prijatelja, ponio alate i opremu sa sobom te koš nakon skidanja s table strpao u vreću. Potom sam stavio vreću na volan od bicikla, i uz more odvozio sve do Zadra. Spremio sam ga u sobu, i u petak popodne poslije škole brodom prenio na Vir“, prepričava Vučetić događaj iz polovice lipnja 1974. godine. A kada je profesionalni obruč stao na tablu, osjećaj je bio nenadmašan. Neskriveni ponos, entuzijazam i „zarazna“ sreća zbog stvaranja Kluba s igralištem na zemljanoj podlozi i linijama koje

O

prvom ikad napravljenom košu na Viru, prvoj pravoj košarkaškoj lopti i igralištima na kojima se igralo na otoku, posvjedočio nam je Ivica Rukavina: „Bio je kod pošte u mojem starom dvoru gdje su mi živjeli roditelji. Odsjekao sam i skratio obruč od bačve te mu dodao isječenu ribarsku mrežu. Sve sam montirao na veliki bor kod crkve, i to je bio prvi virski koš ikad napravljen“. Sljedeća dva koša postavljena su na prostoru današnje terase restorana „Kotarina“, a pravo košarkaško igralište s dva koša za službene utakmice Zonske lige napravljeno je na mjestu sadašnjeg igrališta kod područne virske osnovne škole. Za prvu košarkašku loptu također se pobrinuo Rukavina, i to 1970. godine kada je iz dućana „Alkar“ na Vir donesena „Tigar“ košarkaška lopta.

OSNIVAČI MORNARA

49


PETORKA U HRAMU ˇARKE KOS

G

ostovanje kod „Dikla“ i „Sukošana“ za sve je Virane bio poseban doživljaj, prava svetkovina i gotovo religiozno-sportski događaj. Na tim utakmicama „Mornar“ je igrao u zadarskim Jazinama, na istom parketu na kojemu su nastupale prijašnje i kasnije generacije slavnih zadarskih košarkaša. Biti dio takve sportske legende, osjetiti parket koji je trajno fascinirao košarkaške zaljubljenike, ne da se s ničim usporediti. „To je bila posebna čast. Događaj bez premca“, navodi Vučetić. A na tim utakmicama, kao i na drugim ligaškim susretima, „Mornar“ je započinjao s petorkom: Joško Pulja na mjestu organizatora igre, Ivica Rukavina kao bek, Živko Vučetić kao nisko krilo, Velimir Liverić na mjestu posta i kao all-round igrač na vanjskim pozicijama te jedini dvometraš Pavić kao centar.

„Čulo se da osnivamo košarkaški klub, pa se oko nas vrlo brzo okupilo društvo zaljubljenika u sport. Došlo je nekako samo po sebi“, prisjeća se Radović. Tako je spomenuta trojka s trenerom Šarićem i uz pomoć pridošlih Virana Vladimira Begonje, Maria Kapovića, Veseljka Orlića, čuvenog odbojkaša i profesionalnog trenera Velimira Liverića koji je na utakmice dolazio ma gdje se nalazio, a jednom čak i avionom iz Skoplja, potom Marija Bačića iz Vrgade, Pavića iz Sukošana, braće Dragana i Željka Pribanovića i Tošića iz KK „Zadar“, te Joška Pulje, kasnijeg trenera mnogobrojnih prvoligaških momčadi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te nacionalnog izbornika mlađih selekcija, stvorila prvu virsku košarkašku družinu. Prvi predsjednik Kluba bio je Veseljko Radović, ekonomist i šef „Komercijalne banke“ u Zadru, kojega su mladi Virani izabrali za predsjednika kao mladog čovjeka s funkcijom prema kojoj su gajili osjećaj poštovanja, a na članskoj iskaznici tadašnjeg Košarkaškog saveza Hrvatske i Saveza Općine Zadar broj 28/74, prvog registriranog igrača Živka Vučetića, krije se i službeni datum osnutka Kluba: 10. srpnja 1974. godine. Na taj su način prije 38 godina zaplovili „Mornari“, a s njima i brojni virski navijači koji su svoje nove sportske mezimce, na uvijek prekrcanom brodu „Rivanj“, pratili i na gostovanjima – oboružani trubama, loncima i transparentima na kojima je pisalo: „Uvijek vjerni svom Mornaru, navijači s otoka Vira“.

VIRSKE SPORTSKE ZVIJEZDE Krajem srpnja 1974. godine krenulo je prvo sezonsko natjecanje u Zonskoj ligi čiji je osnivač i organizator bio

50

VIRSKI LIST LJETNI DVOBROJ

[ Ivica Rukavina raduje se s navijačima nakon pobjede protiv Zemunika ]

Košarkaški savez Općine Zadar. Njezin puni naziv – Sjevernodalmatinska zonska liga – nastao je zbog prvotne zamisli da Liga ima klubove iz zadarske i šibenske regije, no kako je murterski „Kornatar“ odustao od natjecanja i kasnije se pridružio šibenskoj košarkaškoj ligi, šest klubova iz zadarske regije činilo je spomenutu Ligu. Virani su se tako našli u društvu momčadi KK „Diklo“, KK „Bokolje“ Dobropoljana, KK „Kali“, KK „Sukošan“ i KK „Zemunik“, a ždrijeb je odredio da „Mornar“ prvu utakmicu igra u Kalima na otoku Ugljanu. Rezultat? 36-32 za „Mornar“! „Na toj nas utakmici nije pratilo puno navijača, ali smo pobijedili. Tko se tomu mogao nadati, pa tek smo počeli igrati košarku. Mi koji smo išli u školu i živjeli u Zadru, o košarci smo nešto znali. Drugi baš i ne“, prisjeća se Radović prve pobjede, a Rukavina dodaje: „Ma, kakav Real?! Sanjali smo prvu utakmicu u Kalima. Danima prije utakmice tresla nas je nervoza, a zadnju noć nisam mogao zaspati. Neprekidno sam iz sobe gledao hoće li napokon svanuti zora. Uzbuđenje je bilo veće nego da današnja djeca idu u Madrid igrati protiv Reala“. I kada je zora 28. srpnja 1974. godine napokon svanula, sa 7-metarskim brodom trenera Šarića virski „Mornari“ zaplovili su prema Ugljanu, i u povijest. Utakmica je bila tvrda i izjednačena o čemu svjedoči konačni rezultat, a posljednji poen na utakmici za konačnih 36-32 postigao je Rukavina. „Kaljani su izgubili loptu u posljednjem napadu, došla je do mene i u kontri sam pogodio. Nakon toga sudac je svirao kraj. Bila je to prva naša utakmica i prva pobjeda“, prisjeća se Rukavina.


ZADRANI U DRESU MORNARA

M

asovna i nesputana ulična košarka, njezina energija, šmek i vitalnost, djelovala je poput blagoslova na zadarsku košarku i dala cijeli niz igrača koji su daljnjim razvojem u školi košarke, osim za matični KK „Zadar“, dali doprinos procvatu i popularnosti košarke u cijeloj zadarskoj regiji. Nema kluba niti mjesta iz kojega se nije išlo prema „Zadru“, ali isto tako gotovo da nema igrača „Zadra“ koji putem posudbe nije u drugim momčadima stjecao prvo igračko i natjecateljsko iskustvo. Joško Pulja svoje je prve košarkaške korake napravio na Viru, a osim njega dres „Mornara“ oblačili su braća Dragan i Željko Pribanović te Tošić, sve igrači KK „Zadar“. „Braća Pribanović su s nama bili u Đačkom domu, često smo zajedno igrali, pa smo se lako dogovorili da igraju za nas, dok je Pulja rodbinski vezan s virskim krajem“, prisjeća se Vučetić kompletiranja momčadi „Mornara“ sa zadarskim igračima.

[ Isječak iz „Narodnog lista“ iz 1974. s konačnom tablicom Zonske lige ]

Uslijedila je na terenu kod sadašnje virske područne osnovne škole prva domaća utakmica protiv „Zemunika“, potom i uzvratna protiv dobropoljanske „Bokolje“, na kojoj ni engleski ritam kiše nije upropastio spektakl. U čestim prekidima, metlicama su se skidali nanosi vode i ponovno iscrtavale linije igrališta, ali Viranima ništa nije smetalo. Okolni zidić poslužio je kao improvizirana tribina, dok su se mlađi penjali po ambulanti rušeći gurle – sve u želji da se uhvati što bolji položaj za gledanje košarkaša „Mornara“. „Tko god je tog dana bio u Viru, nije ostao kući. To je za Vir bio veliki događaj, a mi smo bili prave sportske zvijezde“, prepričava Vučetić. O užarenoj atmosferi na virskim utakmicama i strasti prema novom sportskom klubu na otoku najbolje svjedoče oni koji su je uspoređivali s utakmicama „Zadra“ u Jazinama, ili anegdota kako je Pero Žepina Bepov, od kraja

[ Virani na gostovanju u Dobropoljanima ]

Drugog svjetskog rata bez jedne noge, na štakama i bez ičije pomoći sam dolazio od Lozica do Centra kako bi gledao virske „Mornare“. Sa 4 pobjede i 6 poraza u prvoj i jedinoj odigranoj sezoni Zonske lige, KK „Mornar“ se plasirao na četvrto mjesto. „Sve smo stvorili entuzijazmom i vlastitim rukama, jer smo bili sretni da vlastitom otoku možemo pružiti događaj i sportski se natjecati. No, kako smo stalno putovali brodom jer mosta u to vrijeme nije bilo, uvjeti za Klub postajali su sve teži pa se Mornar ugasio“, objašnjava Radović kratko trajanje virskog košarkaškog kluba. Nakon izgradnje Virskog mosta 1976. godine na Vir je došao i asfalt, pa je staro zemljano igralište renovirano i uređeno za igru. U novim okolnostima Virani su i dalje igrali košarku i natjecali se na Međuseoskim igrama, ali ne više pod imenom KK „Mornar“ i ne kao organiziran klub. Virski su se košarkaši nakon prestanka djelovanja Kluba uglavnom prebacili na nogometno igralište, dok je Rukavina i dalje igrao košarku za „Bokanjac“ i ninskog „Grgura“, ali, kako sam priznaje, s nešto manje zanosa i entuzijazma kojega je unio u osnutak virskog košarkaškog kluba. No, trideset i osam godina od izrade prve košarkaške konstrukcije, domišljate nabavke tabli i obruča, prve pobjede u Kalima i sjećanja koja smo podijelili sa sudionicima tog vremena i osnivačima Kluba, „Mornari“ opet plove s obnovljenom tradicijom i novom generacijom virskih košarkaša. A vijest o ponovnom osnutku KK „Mornar“, osim radosti zbog postojanja još jednog sportskog kluba na otoku, za prvotne osnivače Tihomira Radovića, Ivicu Rukavinu i Živka Vučetića znači i ponos, poštivanje tradicije te potvrdu kako su prije gotovo četiri desetljeća bili na pravom putu. OSNIVAČI MORNARA

51


LJETNI POPUST:FOTOKOPIRANJE VEĆ OD 0,4 0 k n SVE OSTALE USLUGE -10%

52

MARKETING


24. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VIR

USVOJENI POTICAJI ZA TURIZAM, POLJOPRIVREDU, OBRTNIKE I PODUZETNIKE Onaj tko je spreman uložiti 50 tisuća kuna po troškovniku radova koji se otvara na licu mjesta s foto-dokumentacijom, nakon izvršenih radova te priloženih troškovnika i računa, dobit će povratno od strane Općine Vir 50% uloženih sredstava, ili maksimalno 25 tisuća kuna. U slučaju većih investicija, primjerice gradnje obiteljskog hotela ili kampa, Općina Vir će takvu obitelj osloboditi komunalnog doprinosa i komunalne naknade, potom plaćanja naknade za priključak na vodovod i kanalizaciju, a subvencionirat će se kamata kredita u cjelokupnom iznosu, što znači kako će investitor vraćati samo glavnicu

D

eset virskih vijećnika prisutnih na 24. sjednici Općinskog vijeća Općine Vir donijelo je neke od važnijih ovogodišnjih odluka, a jednu vjerojatno i među najvažnijima u mandatu: usvojen je Pravilnik o potporama za turizam, obrtnike, poduzetništvo i poljoprivredu, koji bi kroz deset godina trebao osigurati punu zaposlenost za virsko i stanovništvo okolnih mjesta, uljepšati i urediti Vir te ga učiniti jednom od najpoželjnijih turističkih destinacija za odmor, zabavu i rekreaciju te, ne manje važno, poticajnu sredinu za pokretanje novog posla. Također su i osnovana dva nova općinska poduzeća od kojih se „Virsko komunalno gospodarstvo“ javlja kao krovna tvrtka drugih virskih gospodarskih društava, a posebno je istaknuto kako Općina Vir na računu s datumom 23. srpnja 2012. ima više od 5,4 milijuna kuna, te kako u Zadarskoj županiji ima najveći investicijski ciklus i jedina je u financijskoj pozitivi, za razliku od mnogih drugih gradova i općina pred bankrotom.

POTICANJE PODUZETNIŠTVA Pravilnik o potporama u turizmu, obrtu, poduzetništvu i poljoprivredi izložen je vijećnicima Općine Vir kroz nacrt potpora u turizmu, ali je s istim iznosima bio važeći i za druge poticaje. Program u turizmu znači poboljšanje kvalitete usluga u turizmu za treću, četvrtu i petu međunarodnu kategoriju za apartmane i kuće, ili prvenstveno za vanjsku estetiku, uređenje fasada, okućnica, vrtova i gradnju bazena. Drugim riječima, onaj tko je spreman uložiti 50 tisuća kuna po troškovniku radova koji se otvara na licu mjesta s foto-dokumentacijom, nakon izvršenih radova te priloženih troškovnika i računa, dobit će povratno od strane Općine Vir 50% uloženih sredstava, ili maksimalno 25 tisuća kuna. Ista stvar vrijedi i za program poticaja u poljoprivredi: za kupljeni poljoprivredni stroj vrijednosti 50 tisuća kuna povratno će se dobiti 25 tisuća kuna ili 50% investicije, kao i u slučaju samostalnog pokretanja obrta, investiranja, ili za bilo koji oblik poduzetništva. U svim slučajevima Općina će na investiciju od 50 tisuća kuna vratiti 50% uloženih sredstava.

Također, Općina Vir ima i program subvencija kamata na kratkoročne kredite u trajanju od 3 godine na maksimalni iznos od 110 tisuća kuna ili 15 tisuća eura. Kako kratkoročni krediti iznose od 7 do 9%, njihovo trogodišnje podmirenje od strane Općine Vir također daje iznos od maksimalno 25 tisuća kuna. To mogu biti krediti za uređenje kuće, kupovinu opreme i slično. U slučaju većih investicija na duži vremenski rok s iznosom od 1,1 milijun kuna ili 150 tisuća eura, Općina Vir će pokrivati kamatu u iznosu od 3%, a sve navedeno vrijedi u programu poticaja za turizam, poljoprivredu, obrt i poduzetništvo. Investicije s iznosima većima od 1,1 milijuna kuna ili 150 tisuća eura, nisu uvjetovane gore spomenutim ograničenjima, ali će u slučaju iznimno velikih investicijskih ulaganja, od primjerice 15 ili 20 milijuna eura, biti posebno razmatrane od strane Općinskog vijeća.

POTICAJI ZA OBITELJSKE HOTELE I KAMPOVE Riječ je o subvencioniranju novih smještajnih kapaciteta, većih i manjih obiteljskih hotela s recepcijom i kuhinjom te kampova, za koje će uvjet biti otvaranje 5 novih radnih mjesta. To znači kako neka obitelj na Viru od pet članova može otvoriti obiteljski hotel, ali svi moraju biti zaposleni i plaćeni tijekom cijele godine. Po usvojenom programu potpora, Općina Vir će takvu obitelj osloboditi komunalnog doprinosa i komunalne naknade, potom plaćanja naknade za priključak na vodovod i kanalizaciju, a subvencionirat će se kamata kredita u cjelokupnom iznosu, što znači kako će investitor vraćati samo glavnicu. Uvjet je da vlasnik u cjelokupnom vremenu vraćanja kredita ostaje isti, odnosno da ne može prodavati investiciju, te da uvijek ima 5 zaposlenih. U slučaju da dođe do izbjegavanja izvršavanja ugovornih obaveza i kršenja propisanih uvjeta od strane korisnika potpore, Općina Vir bi imala pravo knjiženja na njegovu imovinu, ili bi korisnik potpore sav dobiveni iznos morao vratiti Općini Vir. Po prilici, netko tko bi investirao oko milijun eura, dobio bi po ovom programu od Općine Vir oko 200 tisuća eura. OPĆINSKO VIJEĆE

53


NASTAVAK SA STR. 53 Na ovaj način i s ovim programima realiziranima u sljedećih deset godina Općina Vir očekuje kako će se u poljoprivredi, turizmu, obrtništvu i poduzetništvu dogoditi značajni iskoraci i velike stvari za Vir. „Ovakav program nema nitko u Hrvatskoj i siguran sam kako ćemo biti ponosni na njega, jer za deset godina nećemo imati dovoljno radne snage na Viru. To je i naš cilj: zaposliti sve Virane, potom Privlačane, Zatonjane, Ninjane i Vršane. Virani su generacijama odlazili raditi u Petrčane, Zadar, Rijeku ili Zagreb, a sada je došlo vrijeme da svi drugi dolaze na Vir tražiti posao i svoju budućnost“, kazao je načelnik Općine Vir Kristijan Kapović predstavljajući program poticaja.

NOVA OPĆINSKA PODUZEĆA Usvojena je i Odluka o osnivanju trgovačkog društva s ograničenom odgovornošću „Virsko komunalno gospodarstvo“, ili skraćeno VKG, te Odluka o osnivanju trgovačkog društva s ograničenom odgovornošću „Vir zaštita“. S dvije javne ustanove kojima je osnivač – Turistička zajednica Općine Vir i dječji vrtić „Smješko“, te četiri tvrtke u vlasništvu Općine Vir – „Vodovod Vir“, „Vir održavanje“, „Čisti otok“ i „Vir turizam“, Općina Vir postala je bogatija za još dva općinska poduzeća.

VKG-u će primarna djelatnost biti upravljačka, što znači kako je osnovana krovna tvrtka za općinska poduzeća po uzoru na „Zagrebački holding“ ili riječko „Komunalno gospodarstvo“ koje će na sebe prenijeti dio ovlasti direktora općinskih poduzeća. Unutar Društva osnovat će se i centralizirano računovodstvo za sve općinske tvrtke i javne ustanove te sve udruge koje se financiraju iz proračuna Općine Vir. VKG će također i centralizirati javnu nabavu za sva općinska poduzeća, te donositi strateške odluke koje će operativno provoditi direktori poduzeća. „Vir zaštita“ osniva se za potrebe čuvanja i osiguranja cjelokupne imovine u opremi, zgradama i strojevima u vlasništvu Općine Vir, općinskih tvrtki i javnih ustanova kojima je Općina osnivač, vrijedne više od 150 milijuna kuna, te u skladu sa Zakonom o privatnoj zaštiti po kojemu se mora osnovati unutarnja čuvarska služba radi čuvanja i osiguranja zaštite imovine i zaposlenika. U izboru godišnjeg plaćanja više stotina tisuća kuna privatnim zaštitarskim tvrtkama iz Zadra ili Zagreba za osiguranje i čuvanje imovine, te osnutka vlastite zaštitarske službe i zapošljavanja virskih zaštitara, procijenjeno je kako je „Vir zaštita“ najoptimalnije rješenje koje bi nakon osposobljavanja i izbora stručnih kadrova moglo zaživjeti do kraja 2013.

DRUGE ODLUKE OPĆINSKOG VIJEĆA

D

onesene su Odluke o izmjeni Izjave o osnivanju tvrtki „Vir turizam“ i „Vir održavanje“, i to za potrebe gradnje sportskog centra na Prauljama. Kako je promjenom zakona o gradnji i zahtjevom za urbanističkim planom i građevinskom dozvolom praktički onemogućena gradnja sportskog centra, kao djelatnost i projekt tvrtke „Vir turizam“, ovom je Odlukom spomenuta djelatnost prebačena na tvrtku „Vir održavanje“. Održavanje sportskih igrališta klasična je komunalna i neprofitabilna djelatnost koja se sufinancira iz općinskog proračuna, objašnjeno je, a kako tvrtka „Vir turizam“ jedina iz cijelog sustava za sada djeluje na tržišnoj osnovi, investiranje u sportski centar bio bi veliki problem za njezino poslovanje. Po Dnevnom redu usvojene su i Odluke o oslobađanju općinske tvrtke „Vodovod Vir“ od plaćanja komunalnog doprinosa za izgradnju vodoopskrbnog sustava otoka Vira – 1A faza izgradnje, te od plaćanja komunalnog doprinosa za izgradnju odvodnje fekalnih otpadnih voda za istu fazu izgradnje. Riječ je o pojasu od Suhe Punte do uvale Sapavac, ispod ulice Put Bunara, koji obuhvaća 100-tinjak objekata unutar nekoliko virskih ulica s troškovnikom od oko 7 milijuna kuna. U Izmjenama i dopunama proračuna Općine Vir za 2012. godinu utvrđena su sredstva pričuve u visini od

54

VIRSKI LIST LJETNI DVOBROJ

500 tisuća kuna, donesena je Odluka o pozajmici Zadarskoj nadbiskupiji od 400 tisuća kuna s rokom vraćanja do 15. prosinca 2012. godine, također su povećane stavke za kulturu i socijalu u iznosu 50 tisuća kuna, dok se stavka prihoda od poreza povećala za 100 tisuća kuna. U usporedbi s prošlom godinom Proračun Općine Vir realiziran je za prvih šest mjeseci s oko 79%, odnosno ostvareno je nešto više od 8,6 milijuna kuna. Kao razlog navedena je naplata poreza na kuće za odmor, koja još nije krenula, kao što se iz tehničkih razloga kasnilo s uručivanjem Rješenja o porezu. Također, promatrajući prvih šest mjeseci 2011. i 2012. godine istaknuto je povećanje rashoda za 133%, dok su rashodi za nabavu nefinancijske imovine porasli za 120%. Na 24. sjednici jednoglasno su još usvojene i Odluke o donošenju Plana zaštite i spašavanja i Plana civilne zaštite Općine Vir, kao i Odluka o osnivanju Postrojbe civilne zaštite opće namjene Općine Vir s predviđenih 25 pripadnika spomenute postrojbe. Odlukom Općinskog vijeća tvrtki „Vir turizam“ dodijeljeno je na upravljanje zemljište u Biskupljači k.č. 1930 k.o. na kojemu se nalazi jedan od najljepših turističko-ugostiteljskih objekata na cijelom otoku, a donesena je i Odluka o nabavi idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja uređenja središta naselja Vir na otoku Viru.


VirskiLIST MAGAZIN ZA PROMIDŽBU OTOKA VIRA LJETNI DVOBROJ GODINA V. SRPANJ / KOLOVOZ 2012.

tema broja

REKONSTRUKCIJA

CESTE D-306

MILIJUN KUNA ZA VIR TURIZAM

O

dlukom o pokrivanju troškova promicanja turizma za 2011. i 2012. godinu, temeljen ranije odluke Općine Vir i podnesene dokumentacije troškova, općinskom poduzeću „Vir turizam“ pokriveno je ulaganje od 600 tisuća kuna u promociji Općine Vir na turističkim sajmovima. Također, donesena je i Odluka o kapitalnoj donaciji tvrtki „Vir turizam“ u iznosu od 400 tisuća kuna za pokrivanje troškova nabavke suncobrana za virske plaže Jadro i plažu kod Mula. Iako one zbog nedostatka sanitarnog čvora i tuševa nemaju uvjete za dobivanje „plave zastavice“, uređenjem ovih plaža obogaćena je turistička ponuda otoka, a svim turistima i kupačima osigurani su pristojni uvjeti uživanja na moru. Kako se nabavljeni suncobrani ne naplaćuju gostima na plažama, ovaj dio troška u sklopu kapitalne donacije pokriva Općina Vir.

od Virskog mosta do centra Vira

prilog LANTERNA & LANTERNISTI

turizam na crno POJAČANI NADZOR NELEGALNIH IZNAJMLJIVAČA

košarka MORNARI OPET PLOVE

POSEBNO BESPLATNO IZDANJE NA 56 STRANICA

općinsko vijeće USVOJENI POTICAJI ZA TURIZAM, POLJOPRIVREDU, OBRT I PODUZETNIŠTVO

VirskiLIST

magazin za promidžbu otoka Vira

IZDAVA» Vir turizam d.o.o. za turistiËko-ugostiteljske djelatnosti Put Mula 7, 23234 Vir Kontakt: 023 362-713 Direktor Zdenko MiËiÊ

ASFALTIRANJE ULICA

U

svojena je Odluka o davanju ovlasti načelniku Općine Vir za potpisivanje Ugovora sukladno natječaju u predmetu nabave: Pojačano održavanje – asfaltiranje nerazvrstanih lokalnih cesta na području Općine Vir. Ranijom Odlukom Općinskog vijeća za prethodni natječaj asfaltiranja virskih ulica ovlasti su bile prenijete poduzeću „Vir održavanje“, što je uobičajena praksa drugih jedinica lokalne samouprave, no promjenom zakona i prakse plaćanja PDV-a nije se, kako je bilo u planu, uštedjelo na tadašnjih 23% poreza. Kako je, također, u međuvremenu promijenjen i Zakon o cestama, sugestijom pravne službe i temeljem revizijskog naloga ovlasti se nužno prebacuju na jedinice lokalne samouprave koje sada jedine mogu upravljati nerazvrstanim cestama. U spomenutom predmetu nabave riječ je o sanaciji ulica Put Progona, Put Smratine i zatvaranju virske kružnice od Torova do stare Lanterne, odnosno spajanju s postojećim asfaltom u Zapadnom polju, ili asfaltiranju oko 30-ak ulica za koje su građani Vira već platili 75% iznosa. Vrijednost radova iznosi nešto manje od 2,2 milijuna kuna bez PDV-a s najpovoljnijim izvođačem radova tvrtkom „Sarađen“ iz Stankovaca.

Glavni i odgovorni urednik Kaæimir ©krbiÊ Mob. 091 42-26-699 e-pošta: kazimir.skrbic@gmail.com Suradnici Ive BašiÊ Velid JakupoviÊ Zvonko Kucelin Andrija LuËiÊ Draæen Æepina Samir HusiÊ ÆupanËiÊ Tisak PRINTERA GRUPA d.o.o., Zagreb GrafiËka priprema ŽUPAN»IΔ H R d.o.o. za nakladniËku i grafiËku djelatnost e-pošta: info@zupancic-hr.hr Naklada 5000 komada Izlazi mjeseËno Godina V. Ljetni dvobroj Srpanj / Kolovoz 2012. © VirskiLIST Sva prava zadržana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohraniti ili prenositi u bilo kojem obliku ili bilo kojim putem, elektroniËki, mehaniËki, fotokopiranjem, snimanjem ili drukËije bez prethodnog pisanog dopuštenja vlasnika autorskoga prava.

TEMA

55


NOVOSTI U ZAGREBU POTPISAN UGOVOR O SUFINANCIRANJU IZGRADNJE I. FAZE VODOVODNE I KANALIZACIJSKE MREŽE OTOKA VIRA

VRIJEDNOST UGOVORA 3 MILIJUNA I 230 TISUĆA KUNA Na svečanosti su bili prvi potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva Radimir Čačić, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i generalni direktor „Hrvatskih voda“ Ivica Plišić. S druge strane ugovore je potpisao 81 direktor komunalnih društava, među kojima i direktor općinskog poduzeća „Vodovod Vir“ Hrvoje Bašić

U

prostorijama državnog poduzeća „Hrvatske vode“ u Zagrebu potpisan je Ugovor o sufinanciranju izgradnje I. faze vodovodne i kanalizacijske mreže otoka Vira i podmorskog ispusta, te nabave opreme u crpnoj stanici Centar-jug. Vrijednost potpisanog ugovora iznosi 3 milijuna i 230 tisuća kuna, a riječ je o nepovratnim sredstvima koja bi trebala biti dovoljna za dovršetak izgradnje cjelokupnog projekta I. faze mjesne vodovodne i kanalizacijske mreže otoka Vira, kao i crpne stanice i podmorskog ispusta. Rok korištenja sredstava određen je do 14. prosinca 2012. godine, što znači da bi do toga datuma kompletna I. faza trebala biti završena. S obzirom na stanje izgrađenosti I. faze mjesne vodovodne i kanalizacijske mreže, sigurno je kako će sve biti završeno i prije navedenog roka. U toj je fazi još preostalo postavljanje oko 120 metara vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, te dovršetak opremanja crpne stanice na početku podmorskog ispusta.

Ugovor je potpisan na maloj svečanosti potpisivanja 158 ugovora o financiranju izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda na području cijele Hrvatske u ukupnoj vrijednosti od 400 milijuna kuna. Na potpisivanju su bili prvi potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar gospodarstva Radimir Čačić, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i generalni direktor „Hrvatskih voda“ Ivica Plišić. S druge strane ugovore je potpisao 81 direktor komunalnih društava, među kojima i direktor općinskog poduzeća „Vodovod-Vir“ Hrvoje Bašić. Osim ovog ugovora, za vodoopskrbu otoka Vira značajno je i sufinanciranje izgradnje III. faze zapadnog magistralnog vodovodnog cjevovoda, odnosno podmorskog dijela između Vira i kopna. Početak izgradnje ovog projekta planiran je po završetku ljetne turističke sezone, a realizacijom svih preostalih radova na dijelu podmorskog cjevovoda magistralnog pravca voda bi se u virskoj vodospremi mogla očekivati krajem ove godine.

DESETO IZDANJE TRADICIONALNE NINSKE „ŠOKOLIJADE“

Stipe i Goran Budija osvojili treće mjesto

U

spjeh virskih šokolara na desetom izdanju ninske „Šokolijade“: Stipe i Goran Budija podijelili su treće mjesto među rekordnim brojem natjecatelja. Njih 69 na jubilarnoj ninskoj manifestaciji natjecalo se polovicom srpnja na Ljetnoj pozornici ispred srednjovjekovne crkvice Svetog Križa za glavnu nagradu, originalnu šokoloreznicu, koja je otišla u ruke apsolutnim pobjednicima Šimi Skočiću iz Nina i Igoru Gulanu iz Zadra. Dva žirija „Šokolijade“, vanjski i ninski, potom su odabrali spomenute pobjednike, a drugo mjesto u

56

VIRSKI LIST LJETNI DVOBROJ

domicilnoj kategoriji pripalo je Romanu Marguću, dok su treće mjesto podijelili Ninjani Josip Stulić i Slavko Dejanović. Drugi žiri za najbolje vanjske šokole u konkurenciji 41 šokolara iz svih mjesta Županije, prvo mjesto dodijelio je prošlogodišnjem pobjedniku Gulanu iz Zadra, drugo mjesto pripalo je Mladenu Jurešku iz Mrljana na otoku Pašmanu, dok su treće mjesto osvojili spomenuti Virani. Drugoplasiranima i trećeplasiranima na ninskoj „Šokolijadi“ dodijeljeni su pladnjevi za posluživanje šokola i prigodne čaše za vino.

PROFESOR IVE BAŠIĆ PREDSTAVLJA NOVU KNJIGU

RODOSLOVLJE BUDIJA I KERA

N

akon povijesne monografije otoka Vira u dva izdanja, brojnih istraživačkih radova na temu virskih prezimena i prošlosti Virana, te niza objavljenih knjiga o rodoslovljima virskih obitelji, neumorni istraživač prošlosti otoka i kolumnist našeg magazina, profesor Ive Bašić, u nedjelju 12. kolovoza s početkom u 18 sati predstavit će svoju novu knjigu: „Rodoslovlja Budija i Kera, iz Vira“. Predstavljanje spomenute knjige profesor Bašić održat će u Lozicama, predio Potok, a u zabavnom programu nastupit će virski KUD „Sveti Ivan“ i dalmatinska klapa „Vir“.

Virski list ljetni dvobroj 2012  

Tema broja: Rekonstrukcija ceste D-306

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you