Vino & Fino magazine 44

Page 1




SPECIJALIZOVANI MAGAZIN ZA VINSKU I GASTRO KULTURU

JULI 2022 BROJ 44 IZDAVAČ Puna jedra DOO

redakcija@vf.rs www.vinoifino.rs 060 05 01 534 GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Igor Luković igor@vf.rs

SADRŽAJ MOZAIK

6

STVARČICE

26

TAMJANIKA

32

FESTIVAL GRAŠCA 2022

46

DEGUSTACIJA: GRAŠAC

51

VODIČ KROZ VINORODNU SRBIJU

63

GASTRO BREVIJAR: DELIKATESI IZ DIVLJINE

80

VELIKI ŠEFOVI: MARTIN BERASATEGI

90

VODIČ KROZ RESTORANE & KAFANE

97

IMAMO GOSTA: DEJAN MAKSIMOVIĆ

108

IZVRŠNI UREDNIK Nenad Kostić nenad.kostic@vf.rs ADVERTAJZING DIREKTOR Zdenka Kostić zdenka.kostic@vf.rs

strana

DIREKTOR FOTOGRAFIJE Martin Candir LIKOVNO-GRAFIČKI UREDNIK Biljana Babić SARADNICI Jelena Stojčić, Dušan Vranić, Perica Radović, Vuk Vuletić, Vuk Štefanović, Ilija Baša, Katarina Vučić, Mladen Dragojlović, Saša Špiranec, Ivana Simjanovska, Nenad Andrić, Đurđa Katić, Gordan Paunović, Tomislav Ivanović, Bogdan Đaković, Miroslav Šokčić, Jovana Seničan Jankov, Stevica Birčanin, Robert Čevari, Petar Ristović

strana

32

Pisma, predloge i sugestije šaljite na: redakcija@vf.rs ŠTAMPA DMD štamparija, Beograd DISTRIBUCIJA Pretplata DOO office@pretplata.rs

strana

80

CIP - Каталогизација у публикацији Народна библиотека Србије, Београд 663.2+641.5 Vino & Fino : specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu / glavni i odgovorni urednik Igor Luković. - [2013], br. 7- . - Zrenjanin : Puna Jedra, [2013](Beograd : DMD štamparija). - 31cm Preuzima numeraciju publikacije Wine & Fine ISSN 2334-7902 = Vino & Fino COBISS.SR-ID 198188812 Izdavač ne odgovara za sadržinu objavljenih oglasa. Izdavač nije u obavezi da objavljuje demantije tekstova u kojim se iznose mišljenja, već samo onih u kojima se iznose činjenice. Magazin se ne distribuira licima mlađim od 18 godina, i namenjen je profesionalcima u HoReCa sektoru, između ostalih i proizvođačima i distributerima duvanskih proizvoda.

63



MOZAIK

GROW du Monde 2022

KVALITET KOJI NIKO NIJE OČEKIVAO Međunarodno takmičenje GROW du Monde pokazalo je da grašci iz Srednje i Jugoistočne Evrope imaju izvanredan kvalitet i potencijal za razvoj Prvo međunarodno takmičenje vina od grašca GROW du Monde 2022 održano je početkom juna u Srbiji, na Petrovaradinskoj tvrđavi. Na takmičenju je učestvovalo više od 160 vina iz sedam zemalja, a ocenjivao ih je žiri sastavljen od sudija iz cele Evrope.

GROW du Monde pokrenuli su Zoltan Đerfi iz Mađarske, Saša Špiranec iz Hrvatske i Igor Luković iz Srbije, kao platformu za promociju najrasprostranjenije sorte Centralne i Jugoistočne Evrope. Naredne godine, GROW du Monde biće održan u Hrvatskoj, a zatim u Mađarskoj. Detaljni rezultati dostupni su na sajtu vinoifino.rs

Prema mišljenju sudija, vina su pokazala izvanredan kvalitet, čak iznenađujuće visok, što se na kraju i videlo po ocenama. - Vina su izvanredna i, iskreno, nisam očekivao da ih bude toliko dobrih – istakao je Ivan Barbić, švajcarski Master of Wine i jedan od sudija. Rezultati su grašcima doneli pet trofeja, osam platina, 28 zlata, 43 srebra i 35 bronzanih medalja. Organizatori navode da je prag za medalje bio visoko postavljen i da će tako ostati i u budućnosti. - Hteli smo da budemo selektivni i pošaljemo jasne poruke medaljama. To se ispostavilo kao dobra odluka, jer bi u suprotnom gotovo sva prijavljena vina dobila medalju, pošto ih je bilo tek nekoliko neispravnih ili stvarno loših. To je dobra poruka, grašcu su vinari očigledno veoma posvećeni, bar u Srbiji, Hrvatskoj i Mađarskoj, zemljama čija su vina dominirala ove godine – istakao je Saša Špiranec, jedan od organizatora.

6

|

Vino & Fino

Trofeji GROW 2022 GROW TROFEJ ZA MLADI GRAŠAC Balaton Olaszrizling 2021, Zelna Borászat, Balatonfüred-Csopaki, Mađarska GROW TROFEJ ZA ODLEŽALI GRAŠAC Graševina Mitrovac 2016, Krauthaker, Slavonija, Hrvatska GROW TROFEJ ZA ORANŽ GRAŠAC Grašac Amfora 2017, Vinčić, Srem, Srbija GROW PENUŠAVI GRAŠAC Dina 2018, Vinum, Fruška gora, Srbija GROW TROFEJ ZA SLATKI Graševina IBPB 2015, Papak, Hrvatsko Podunavlje, Hrvatska



MOZAIK

DVA TROFEJA ZA SRBIJU NA 11. BIWC-U Trofeji za najbolje crveno suvo vino i za najbolje crveno vino od autohtonih sorti, jedanaest dvostrukih zlata i 45 zlatnih medalja – bilans je ovogodišnjeg učešća naših vinara na The Balkans International Wine Competition

PRIZNANJA ZA VINA IZ SRBIJE NAJBOLJE SUVO CRVENO VINO No 1/2 2018, Ivanović NAJBOLJE CRVENO VINO OD AUTOHTONIH SORTI Prokupac 2019, Grabak, Srbija DVOSTRUKO ZLATO Picus 2019, Lakićević SoviNoa Fume Blanc 2020, Matijašević Trijumf Noir Brut 2010, Aleksandrović Rodoslov Grand Reserve 2016, Aleksandrović Prokupac 2019, Grabak Icon Campana Rubimus 2019, Zvonko Bogdan Chardonnay Ilić-Nijemčević 2020, Ilić-Nijemčević Sila 2020, Mrđanin Grašac 26a 2019, Vinum White Reserve 2012, Vinčić No 1/2 2018, Ivanović

8

|

Vino & Fino

Srpske vinarije nastavile su tradiciju nizanja velikih uspeha na ocenjivanju The Balkans International Wine Competition. Na jedanaestom vinskom nadmetanju koje važi za najuticajnije u regionu, vina iz Srbije osvojila su trofeje za najbolje crveno suvo vino i za najbolje crveno vino od autohtonih sorti, 11 dvostrukih zlata i 45 zlatnih medalja, uz pregršt srebrnih i bronzanih! Odluke o trofejima i medaljama objavljene su na otvaranju Balkanskog vinskog festivala, koji se održao od 16-19. juna u Sofiji, na platou ispred Nacionalne palate kulture. Veliki trofej BIWC-a pripao je vinu Bela voda belo 2021 vinarije Tikveš iz Severne Makedonije. Što se naših vinskih kuća tiče, najveći uspeh postigla su vina No ½ 2018 kuće Ivanović, koje je osvojilo trofej za najbolje suvo crveno vino, kao i Prokupac 2019 vinarije Grabak, koje je proglašeno za najbolje crveno vino od autohtonih sorti. Ocenjivanje The Balkans International Wine Competition ove godine održano je od 1-3. juna na ostrvu Salamina kod Atine.



MOZAIK

Wine Vision by Open Balkan 2022

BEOGRAD U SEPTEMBRU VINSKI CENTAR REGIONA Prvi međunarodni sajam vina Vinska vizija - Otvoreni Balkan 2022 biće održan u Beogradu od 1. do 4. septembra. Manifestacija će okupiti vinare sa celog Balkana, a najavljena su i velika vinska imena iz ostatka Evrope i sveta. Ovaj veliki događaj biće održan u halama Beogradskog sajma pod pokroviteljstvom vlada Srbije, Severne Makedonije i Albanije u okviru inicijative Otvoreni Balkan. Cilj sajma je da proslavi vrhunsko umeće majstora u proizvodnji najboljih vina i promoviše jedinstveni spoj ukusa i mirisa koji predstavljaju kako duh samog Balkana, njegovu geografiju i bogatstvo sorti, tako i mentalitet onih koji na poseban način uživaju u vinima ovog i drugih podneblja. Prvi dan manifestacije biće rezervisan isključivo za profesionalne posetioce, posebno za kupce i distributere, kada će biti organizovan i niz B2B sastanaka sa vinarima. Naredna tri dana, Wine Vision 2022 biće otvoren za sve posetioce od 12 do 20 časova. Kao prestonica najboljih vina tokom trajanja ovog sajma, Beograd će okupiti najeminentnije vinare, vinogradare, majstore podruma, enologe, somelijere i trgovace vinom, kao i izlagače iz najpoznatijih evropskih i svetskih vinarija. Manifestaciju će ispratiti najznačajniji svetski vinski mediji, a svoj dolazak najavili su i brojni vinski eksperti, nosioci titule Master of Wine.

10

|

Vino & Fino

Sajam vina Vinska vizija Otvoreni Balkan 2022 biće najveća vinska manifestacija održana u ovom delu Evrope. Izlagački deo pratiće bogat program koji uključuje stručne skupove različitih formata, stručna predavanja i radionice, razgovore o potencijalima vinske industrije na Balkanu, mogućnostima za pojačano učešće na svetskim tržištima, kao i B2B susrete sa kupcima i distributerima vina iz celog sveta, koji su već najavili svoj dolazak. U okviru sajma biće održano i međunarodno ocenjivanje vina iz Srbije, Severne Makedonije i Albanije pod nazivom Open Balkan Wine Trophy 2022. Vina će ocenjivati 25 međunarodnih vinskih sudija iz celog sveta, među kojima će biti i pet nosilaca titule Master of Wine, najprestižnijeg zvanja u svetu vina. Sve sudije su etablirana sudijska imena, sa velikim iskustvom na prestižnim takmičenjima kao što su Decanter WWA, IWC London, Mundus Vini, BIWC i druga. Žirijem će predsedavati čuvena Kerolajn Gilbi MW, a proglašenje rezultata ocenjivanja i uručenje trofeja i medalja zakazano je za 3. septembar. Za vinare iz zemalja učesnica na sajmu Wine Vision ocenjivanje vina je potpuno besplatno.



PROMO

NOVI TIM U ŠAPATU Vina će u ovoj vinariji od sada stvarati Mladen Dragojlović, novi šef kuhinje je izvanredni Nikola Stojaković, a generalni menadžer restorana – iskusni somelijer Dušan Vranić

Atelje vina Šapat, zanimljiv spoj butik vinarije, restorana i udobnog butik hotela, smešten iznad Slankamena sa impresivnim pogledom na Dunav, ove godine promenio je vlasnika i započeo veoma ambiciozne promene. Ozbiljna osveženja imaju za cilj da ova vinarija uđe u prvi ešelon srpske ponude vinskog turizma, pa su u tom cilju u Šapatu okupili nov tim u kome su čuvena imena enološke i ugostiteljske scene.

restoranima ovenčanim Mišlenovim zvezdicama: restorani 110 Taillevent, Le Pre Catelan i hoteli George, Park Hyatt i Sangri-la oblikovali su ga u šefa od koga se uvek očekuje mnogo. U postojećim kapacitetima Šapat će raditi do kraja sezone, a renoviranje počinje u septembru i trajaće oko tri meseca. U planu je znatno veća kuhinja, kao i proširenje kapaciteta sa 50 na 130 mesta, uz baštu od 60 mesta. Gosti će moći i da koriste bungalove sa pogledom na Dunav, da uživaju u spa centru... Očekuje se i izgradnja heliodroma za goste koji dolaze helikopterom.

Za vina je u Šapatu od sad zadužen Mladen Dragojlović, enolog koji je do sada potpisao neka od najviše nagrađivanih srpskih vina. Već naredne godine na tržište će izaći prva vina stvorena sa potpisom njegovog tima. - Šapat ima odlične vinograde, na izvrsnim pozicijama uz Dunav. Lozi od ove godine pristupamo malo drugačije sa ciljem da dodatno podignemo kvalitet grožđa, a sadiće se i nove površine. Takođe, u samoj vinariji orijentisaćemo se više ka premijum kvalitetu i vinima sa jasnim odlikama teroara – rekao nam je Dragojlović. U restoran Ateljea vina Šapat došao je i novi generalni menadžer Dušan Vranić, somelijer koji se prošle godine vratio u Srbiju nakon veoma uspešnog dela karijere provedenog u Sjedinjenim Američkim Državama, gde je radio u vrhunskim restoranima Njujorka i Filadelfije. On je i najzaslužniji za to što je u Šapat pozvan i vrhunski francuski šef Nikola Stojaković, koji je vinoljupcima i gurmanima sa ovih prostora najpoznatiji po radu u restoranu kuće Tikveš u Kavadarcima. U ovaj restoran Stojaković je doneo iskustvo stečeno u Francuskoj, u

12

|

Vino & Fino

Dušan Vranić kaže za Vino & Fino da novi Šapat ima zaista velike ambicije. - U Šapatu je angažovan novi tim profesionalaca sa ciljem da se dosegne visoko gastronomsko mesto u ovom delu Evrope. Što se nas tiče, od prvog dana apliciramo za Mišlenovu zvezdicu. Kuhinja će biti tri puta veća. Pravimo veliku baštu koja će se nalaziti odmah do restorana i u kojoj će rasti voće, povrće i aromatično bilje. Maksimalno ćemo koristiti ono što nam lokacija nudi, od vrhunske divljači do rečne ribe - govori Dušan Vranić, koji je dolazak renomiranih profesionalaca u Šapat uporedio sa angažovanjem NBA zvezda. - Ideja nam je da se ovde dolazi planirano, što zbog vrhunske gastronomije, što zbog prelepog pogleda koji ostavlja bez daha, što zbog odličnih vina koja će stvarati Dragojlović zaključuje Vranić.



MOZAIK

LANSIRANA JE RIEDEL ČAŠA ZA PROKUPAC! Naročito brendiranu čašu po imenu Prokupac Riedel Performance u Beogradu je predstavio potpredsednik kompanije Riedel, Stefano Kanelo je, kao i o performansama same čaše, u hotelu Square Nine govorio i Stefano Kanelo, potpredsednik kompanije Riedel koja važi za apsolutnog globalnog lidera u segmentu proizvodnje vrhunskih čaša za vino. Čaša Prokupac Riedel Perfomance napravljena je od najfinijeg kristala, izvanrednih je performansi i namenjena je tipovima vina barolo i barbaresko, kao i pino noarima iz velikih apelacija Burgundije, što je dodatni kompliment za naš prokupac i

Najvažnija autohtona sorta vinove loze u Srbiji od ovog leta ima i svoju čašu! Naročito brendirane čaše po imenu prokupac Riedel Performance predstavljene su u Srbiji početkom jula, na posebnom događaju u beogradskom hotelu Square Nine, uz prisustvo svih onih koji žive za vino i od vina: vinskim profesionalcima, somelijerima, ugostiteljima, novinarima... Lansiranjem posebne čaše za prokupac, crvena vina od sorte koja predstavlja stub našeg tradicionalnog vinarstva dobila su posebno međunarodno priznanje i stala rame uz rame sa nekim od najcenjenijih i najtraženijih svetskih vina. O ovome

rezultate koje naši vinari postižu sa njime, iz godine u godinu pomerajući granicu mogućnosti ove svestrane i otmene sorte. Prva količina specijalno brendiranih čaša Prokupac Riedel Performance stigla je u Srbiju zahvaljujući podršci USAID programa za konkurentnu privredu. Čaša za prokupac još jedan je važan korak na putu ka punoj međunarodnoj afirmaciji prve autohtone sorte iz Jugoistočne Evrope koja je dobila svoj međunarodni dan – 14. oktobar, Dan prokupca.

14

|

Vino & Fino



PROMO

16

|

Vino & Fino


PROMO

Ovo je najčešći prvi izbor upravo zato što donosi zrelo voće na nosu. Suvo belo vino raskošnih muskatnih nota sa delikatnim prizvukom ljubičica, ruža i citrusa, lagane strukture u ustima sa odličnim balansom kiselina, ekstrakta i 12% alkohola. Gastronomski specijaliteti poput paste, salate, njoka ili morskih plodova idealno se uklapaju uz kiseline kojima obiluje. Prijatna i meka završnica odgovara svima bez obzira koliko su veliki poznavaoci vina, jer je ova sorta namenjena širem krugu konzumenata. Herbalni tonovi najbolje se dožive na temperaturama služenja između 8 - 10 stepeni Celzijusa, a oni su kod ovog vina veoma izražajni jer se ubrano grožđe hladi po dolasku u vinariju kako bi se zadržale originalne arome.

Lagani povetarac oseća se u svakoj čaši ovog belog vina. Na nadmorskoj visini od 700 metara gde se prostiru vinogradi na vulkanskoj podlozi koje sunčani zraci obasjavaju 200 dana u godini, kreira se suvo vino Barovo Sauvignon Blanc. Arome zelenog limuna, bagrema i asparagusa, kao i izražena mineralnost, daju svež ukus sa suptilnim notama breskve i marakuje. Vrhunskoj prefinjenosti vina doprinosi ručna berba grožđa.

Leto može da se zaokruži ovom divnom simbiozom svežine i elegancije koja dolazi od organskog grožđa. Chardonnay Lepovo iz berbe 2021 je prvi podvig vinarije Domaine Lepovo u težnji da preraste u potpuno organsku vinariju. Za ovo vino karakteristični su divlji kvasci sa kojima se proizvodi, kao i hladna fermentacija. Puno telo, dugački finiš i izraziti južnjački karakter. Intenzivne arome lipe, badema, pečenih lešnika i dinje u ustima daju harmoničnost i dugu završnicu uz jastoga, brancina ili pastrmku sa bademima.

Prateći savremene svetske trendove i želje ljubitelja vina, uz vrhunsku tehnologiju proizvodnje, dobija se Chardonnay kao drugi izbor za letnje vreline. Osvežavajući ukus podseća na grejp, ananas, banane i dinje. Sa 13% alkohola, ima malo punije telo, kao i dugu i elegantnu svežu završnicu. Odličan je izbor uz pastu, ribu ili belo meso.

Korak dalje u istraživanju izbora vina za leto je Bela voda. Kupaža šardonea i grenaš blana koju karakteriše eksplozivan, bogat miris zrelog voća upotpunjen aromama iz francuskih barik buradi u kojima stari 18 meseci, sa notama citrusnih voća, zelene jabuke i putera. Izrazito puno telo, sočno, sa dugom završnicom i prijatnom bademastom gorčinom. Najbolje se uparuje uz brancina i oradu, ali i teletinu u sosu od šampinjona. Mediteranska klima i specifičnо glineno tlo čine ovo vino unikatnim i sofisticiranim. Vino je zaštićenog geografskog porekla i proizvodi se u ograničenim količinama, a razvoj raznovrsnih i bogatih aroma u zrelim zrnima grožđa preovladava u svakoj čaši.

Vino & Fino

|

17




PROMO

TREBINJE U SRCU BEOGRADA Vinska galerija Vukoje, dorćolska oaza hercegovačkih vina, nudi najbolja vina kuće Podrumi Vukoje 1982 Vinarija Vukoje, jedna od najznačajnjih hercegovačkih vinskih kuća, dobro poznata ljubiteljima vina u Srbiji najviše po svojim žilavkama i vrancima, od početka ove godine poseduje i vinoteku, odnosno vinski bar ili, najtačnije: vinsku galeriju u srcu Beograda. Ušuškani lokal u ulici Strahinjića Bana na prvom spratu je vinoteka, u kojoj se, osim vina kuće Podrumi Vukoje 1982, nude i njihove izvrsne rakije, uz par odabranih proizvoda drugih vinskih kuća iz Srbije, regiona i sveta. Uz njihovu klasičnu ponudu, ovde je sada moguće kupiti, ali i isprobati, sve perjanice vinarije Vukoje i to čak i neke retke, kultne etikete iz starijih, čuvenih berbi, poput Vranca rezerve ili Carske žilavke i to u različitim formatima.

Vinska galerija Vukoje nudi i prostor za degustaciju, odnosno za uživanje u vinima i selekciji izvanrednih hercegovačkih zalogaja u ekskluzivno uređenom podrumskom prostoru ispod prodavnice. Daske sa sirom iz mešine, torotanom, pršutama, izvrsnim Vukojevim maslinovim uljem odlična su pratnja selekciji vina. Prostor je idealan za druženja, ali i vođene degustacije, sa velikim degustacionim stolom, zastakljenom hladnom kuhinjom i udobnom garniturom za dugo uživanje u destilatima, vinima, kafi ili cigarama. Uskoro će biti otvorena i mala, udobna bašta ispred lokala.

20

|

Vino & Fino

Vinarija Vukoje je porodična vinska kuća iz Trebinja, koja svoju reputaciju gradi duže od četiri decenije, danas vođena harizmatičnim Radovanom Rašom Vukojem i njegovom suprugom Jagodom. Njihova vina prodaju se širom sveta, redovno osvajajući najviše nagrade i priznanja na takmičenjima. Poznati su pre svega po vinima od žilavke i vranca, ali nude i izvrsni šardone, širaz, burgundac... Pre nekoliko godina, tržištu su ponudili i širok asortiman vrhunskih rakija, među kojima se posebno izdvajaju sortne lozovače proizvedene u najboljoj mediteranskoj tradiciji. Njihovi maslinjaci polako dostižu svoj puni kapacitet, a njihovo aromatično ulje za sada je moguće probati samo na licu mesta, jer ga za prodaju još uvek nema dovoljno. Njihova Vinska galerija Vukoje u sklopu vinarije u Trebinju nezaobilazna je turističko - gastronomska tačka u Hercegovini, a sada je deo te jedinstvene mediteranske atomosfere, kroz delikatne ukuse vina i autentičnih zalogaja, dostupan i u Beogradu.



PROMO

DUŠA ISTOČNE SRBIJE U ČETIRI ETIKETE Nevena Ilić, utemeljivač brenda Mala Vlajna, kaže da je kroz proizvodnju prirodnog meda, namaza od šljiva bez šećera i aditiva, i propolis kapi najvišeg kvaliteta, želela da približi tržištu prirodna blaga istočne Srbije - Prvi korak bio je osnivanje poljoprivrednog gazdinstva u selu Gornjane, poznatom u narodu kao "mala Švajcarska". Selu, odakle poticu moji preci, gde nekontaminiranost prirode i onoga što meštani u selu rade, daju potpunu slobodu u razvijanju naših senzornih čula i nas samih kroz njih, razumejući prevashodno naše pretke, prirodu kao takvu i sve kulture oko nas. Potom, dolazi ponuda nekoliko proizvoda koji se trenutno nalaze na tržištu - govori Nevena Ilić, čiji se otac celog života bavi pčelarstvom i uz koga je i ona ovladala finesama ove plemenite veštine čiji je rezultat med koji, kako kaže, predstavlja DNK predela u kome je nastao. Četiri vrhunska proizvoda od prirodnih sastojaka prikupljenih u devičanski čistom okruženju istočne Srbije, lep dizajn ambalaže, iskrena i jednostavna priča koja snažno rezonira sa današnjim očekivanjima tržišta, sitog industrijske konfekcije i željnog direktnog kontakta sa prirodom - brend Mala Vlajna srećan je spoj svih ovih karakteristika. Dve vrste meda, livadski i bagremov, potom voćni namaz od 100% šljiva, organski gajenih i poniklih na tlu istočne Srbije, i propolis kapi koje osnažuju organizam, jačaju imunitet i deluju antioksidativno, antivirusno i antibakterijski, predstavljaju portfolio Male Vlajne. Utemeljivač brenda Mala Vlajna jeste Nevena Ilić, master inženjer prehrambene tehnologije, koja je dobro poznata u svetu vina, ostvarivši se kao brend menadžer poznatih regionalnih vinskih kuća. U jednom trenutku karijere osetila je potrebu da mesto odakle joj potiče porodica proslavi stvaranjem proizvoda koji su jedinstveni izraz prirodnog blaga tog kraja. Nevena Ilić kaže da je za nju hrana najuniverzalniji način komuniciranja, i da je želela da od sirovina koje su bile sastavni deo njene trpeze tokom odrastanja napravi proizvode koji je povezuju sa mestom porekla i koji će i drugim ljudima približiti neverovatno prirodno i kulturno blago istočne Srbije.

22

|

Vino & Fino

Selo Gornjane i njegova okolina predstavljaju unikatnu zonu netaknute prirodne lepote, oivičenu visokim planinama i otvorenu prema Dunavu i Karpatima. Ovakvo okruženje pravo je utočište za širok dijapazon lekovitog bilja, čija je esencija našla put do proizvoda sa oznakom Mala Vlajna. Voćni namaz od šljiva, proizveden putem izvornih tehnologija iz vremena naših prabaka, i bez šećera i aditiva bilo koje vrste, potom dve vrste meda od cvetova raslih u predelu bez zagađivača, i propolis, prirodni saveznik organizma u jačanju imuniteta - ovi darovi sela Gornjane već su našli put do srca potrošača u Srbiji, a Nevena Ilić kaže da će eventualne novine u asortimanu biti refleksija njenog intimnog istraživačkog pohoda kroz srce istočne Srbije i njenih ogromnih prirodnih potencijala.



MOZAIK

DEVET ZLATA ZA VINA IZ SRBIJE NA DEKANTERU! Vina iz naše zemlje osvojila su ovog proleća ukupno 85 medalja na takmičenju DWWA, a čak devet vina ovenčalo se zlatom - pet više nego prošle godine Vinari iz Srbije oborili su sopstveni rekord na Dekanteru, osvojivši čak devet zlatnih medalja na najprestižnijem vinskom nadmetanju na planeti. Ovaj senzacionalan uspeh još jednom je potvrdio rastući značaj i prepoznatljivost naše vinske scene, i dao zamah našim vinarima da se pripremaju za još veće uspehe. Vino SoviNoa Fume Blanc 2020 vinarije Matijašević je sa 96 poena najbolje ocenjeno vino iz Srbije na ovogodišnjem Decanteru, dok je Prokupac 2018 iz Doje dobio i posebnu oznaku Value Gold koja se dodeljuje vinima sa ocenom od 95 i više poena, i cenom nižom od 15 funti (oko 2.000 dinara).

Srpska vina osvojila su i 30 srebrnih medalja, kao i 46 bronzanih. Ocenjivanje DWWA ušlo je u devetnaestu godinu postojanja. Ove godine, vina su ocenjivana u Londonu od 24. aprila do 7. maja. U sedište Decantera stiglo je 18.500 uzoraka vina iz 56 zemalja sveta, a ocenjivao ih je sudijski panel od oko 300 renomiranih vinskih stručnjaka, uključujući i više od 60 nosilaca titula Master of Wine i Master Sommelier.

MEDALJE ZA VINA IZ SRBIJE ZLATO SoviNoa Fumé Blanc 2020, Matijašević, Orašac 96 poena Regent Reserve 2018, Vinarija Aleksandrović, Oplenac 95 poena Prokupac 2018, Doja, Toplica 95 poena Breg Prokupac 2017, Doja, Toplica 95 poena Momentum Cabernet Sauvignon 2017, Veritas, Fruška gora 95 poena Amanet Vranac 2019, Aleksić, Vranje 95 poena Žuti Cvet Penušavo Tamnjanika Sec 2019, Aleksić, Vranje 95 poena Biser Smederevka Extra Brut 2016, Aleksić, Vranje 95 poena Rebus Merlot-Cabernet Sauvignon-Probus 2018, vinarija Reljić, Palić 95 poena

24

|

Vino & Fino


MOZAIK

SREBRO

BRONZA

Rebus Reserve 2019, vinarija Reljić, Palić

Rebus Crveni 2019, Max-Ex DOO, Subotica-Horgoš

Aksiom 2017, Deurić, Fruška gora

Cabernet Sauvignon 2019, Podrum Petrović, Fruška gora

Classic Chardonnay 2019, Deurić, Fruška gora

Vinis, Red 2016, Jagodina

Kremen 2017, Matalj, Negotinska krajina

The Secret Code of Our Terroir 2020, Nikolich Neuzinsky Vineyards, Novi Sad/Kovilj

Crna tamjanika 2021, Matalj, Negotinska krajina Severna Morava 2020, vinarija Deurić, Fruška gora Aksiom Beli 2019, Deurić, Fruška gora Marselan 2020, Sokolov Zamak, Fruška gora Moscato Guallo 2021, Sokolov Zamak, Fruška gora Prokupac 2019, Aleksandrović, Oplenac Trijumf Gold 2020, Aleksandrović, Oplenac Vožd Cabernet Sauvignon 2017, Aleksandrović, Oplenac Menuet 2021, Tarpoš, Šumadija 1804 2015, Tarpoš, Šumadija Ergo 2018, Temet, Jagodina Tri Morave Reserve Red 2018, Temet, Jagodina Tri Morave Reserve Orange 2019, Temet, Jagodina

King Supreme Marselan 2020, BT Winery, Fruška gora Probus Princeps 2016, Deurić, Fruška gora Terasa Chardonnay 2019, Matalj, Negotinska krajina Bukovski Cuvee 2018, Matalj, Negotinska krajina Kings Crown 2020, BT Winery, Fruška gora Chardonnay Classic 2020, Deurić, Fruška gora Balance 2019, vinarija Aven, Srem Chardonnay 2018, Lastar, centralna Srbija Prokupac 2018, Rubin, Zapadna Morava Sauvignon Blanc 2018, Rubin, Zapadna Morava Rodoslov Grand Reserve 2016, Aleksandrović, Oplenac Trijumf Terroir 2020, Aleksandrović, Oplenac Rose 2021, Tarpoš, Oplenac

Ergo rose 2018, Temet, Jagodina

Tamjanika 2021, Tarpoš, Oplenac

Čukundeda Prokupac 2019, Matijašević, Oplenac

Lipar 2021, Tarpoš, Oplenac

Čukundeda Superiore 2019, Matijašević, Oplenac

Ergo beli 2018, Temet, Jagodina

SoviNoa Sauvignon Blanc 2020, Matijašević, Oplenac

Ergo crveni 2017, Temet, Jagodina

Credo Red 2017, Virtus, Mlava

Tri Morave crveno 2019, Temet, Jagodina

733 Prokupac 2017, Virtus, Mlava

Tri Morave belo 2020, Temet, Jagodina

Stifler’s Mom 2017, Erdevik, Fruška gora

Burgundac Sivi 2019, Temet, Jagodina

Omnibus Lector Chardonnay 2019, Erdevik, Fruška gora

Palava 2021, vinarija Komazec, Srem

Trianon 2018, Erdevik, Fruška gora

Rose 2021, vinarija Komazec, Srem

Cabernet Franc 2020, Aleksić, Vranje

Belina 2020, vinarija Matijašević, Oplenac

Icon Campana Rubimus 2019, Zvonko Bogdan, Palić

Prva lasta Prokupac 2021, Grabak, Šumadija

Icon Campana Albus 2020, Zvonko Bogdan, Palić

Sauvignon Blanc 2021, Virtus, Mlava

Rose Sec 2021, Zvonko Bogdan, Palić

Marselan 2018, Virtus, Mlava Pinot Grigio 2020, Virtus, Mlava Prokupac 2018, Virtus, Mlava Marlon Delon 2016, Erdevik, Fruška gora Geronimo 2020, Erdevik, Fruška gora Cuvee Reserve 2017, Zmajevac, Šumadija Zavet 2019, Podrum Janko, Šumadija Omnibus Lector Chardonnay 2016, Erdevik, Fruška gora Black Label Limited Edition Chardonnay 2020, Belo Brdo, Fruška gora Belo Brdo 2018, Belo Brdo, Fruška gora Black Label Cabernet Sauvignon 2018, Belo Brdo, Fruška gora Žuti Cvet Tamjanika 2021, vinarija Aleksić, Vranje Bonaca Chardonnay 2021, vinarija Aleksić, Vranje Pinot Noir 2019, Dumo, Fruška gora Chardonnay 2019, Zvonko Bogdan, Palić Merlot 2019, Zvonko Bogdan, Palić Pinot Blanc 2019, Zvonko Bogdan, Palić

Vino & Fino

|

25


STVARČICE

Za ljubitelje vina i prirode Ovog leta u modi su maleni vinski piknik stolovi koji se ukucavaju u zemlju poput klina za šator. Ovaj jednostavni i neverovatno praktični mali predmet od bambusa napravila je kompanija Saltwater: ne košta puno, zauzima malo mesta, i omogućava uživanje u vinu pod krošnjama drveća.

Cena: 3.200 dinara

PRIREDIO: ILIJA BAŠA

Savremena izvedba, tradicionalna kuhinja Tradicionalni tažin možda nije baš za svaki ambijent i za sve kuvare: ovaj tažin od nerđajućeg čelika, po imenu Scanpan Impact Tagine, zadržava sve osobine klasične severnoafričke posude za kuvanje, a dizajniran je na savremen način i sa lakim održavanje u vidu.

Cena: 15.600 dinara

Šarene čaše za sokove i tropske koktele Dizajner Adam Goldberg zaista se potrudio pri stvaranju čaša koje su šarene poput duge, a pritom ne odaju utisak kiča: na ovim ručno duvanim i oslikavanim čašama sve je puno promišljene nesavršenosti. Savršen primer nepretencioznog dizajna koji privlači pogled apsolutno svakome.

Cena: oko 20.000 dinara za komplet od četiri čaše

Pasta iz snova u vašoj kuhinji Pravljenje paste kod kuće je delikatan posao koji zahteva malo strpljenja i znanja, ali su rezultati izvanredni i neuporedivi sa kupovnim pastama. Marcato Atlas Regina Extruder je mašina za pravljenje pet oblika paste projektovana po vrlo visokim specifikacijama, a dizajn joj je dobro promišljen, sveden i vanvremenski.

Cena: 38.000 dinara

26

|

Vino & Fino





MOZAIK

San Pellegrino & Aqua Panna Top 50 Pizza

PIZZE IZ BEOGRADA MEĐU NAJBOLJIMA U EVROPI! Majstor i Margarita ove godine je na 35. mestu poznate rang liste, a pridošlica na listi najboljih je Pietra, vračarska picerija koja je zauzela 37. mesto Rezultati poznatog svetkog izbora San Pellegrino 50 Top Pizza, objavljeni početkom leta na svečanosti u Milanu, doneli su sjajne vesti za dvojicu beogradskih picajola i njihove timove! Ove godine, čak dve picerije iz Beograda našle su se u pedeset najboljih u Evropi!

Čuvenoj beogradskoj piceriji Majstor i Margarita ovo je treći put zaredom da se nalazi među najboljima - sada je na 35 mestu, što je u odnosu na prošlu godinu za čak osam mesta bolje. Nova na listi najboljih je Pietra, malena picerija smeštena na Vračaru koja gostima služi autentične napolitanske pice, odličan espreso i autorske koktele. Pietra se našla na 37. poziciji. - Restoran je mali, prijatan i dobro održavan. Pice su u napolitanskom stilu, a pica majstor Goran Abramović deo je napuljskog udruženja picajola. Meni je podeljen na STG (Specialità Tradizionale Garantita) pice, bele i crvene pice. Za

30

|

Vino & Fino

pripremu pica koristi se odličan izbor namirnica, a u sve to uloženi su istraživanje, briga i strast, i to se jasno vidi u konačnom proizvodu. Testo je baš onako kako tradicija nalaže, a još jedna jača strana ovog mesta je karta pića na kojoj je više od stotinu etiketa vina. Takođe, Pietra je verovatno i jedan od najboljih koktel barova u gradu. Cene su malo iznad gradskog proseka, a usluga je veoma profesionalna - navodi se na sajtu 50 Top Pizza.

Na prvom mestu evropske liste našla se Peppe Pizzeria iz Pariza, restoran u kome picajolo Pepe Kutraro, kako je naveo žiri, pravi pice sa izraženom koricom koje su u rangu vrhunskih italijanskih pica. Iz zemalja, bivše Jugoslavije, picerija Verace iz Nove Gorice zauzela je 31. mesto, Matto Napoletano iz Skoplja je na 41. mestu, Pop’s Pizza iz Ljubljane na 43. poziciji top liste, a Franko’s Pizza & Bar iz Zagreba je na 45. mestu.


Meljine, Braće Pedišića bb +382 69 340 666 ycwineoclock@gmail.com wine_o_clock_yc wine o’clock yacht club


VINOPIS

PIŠE: NENAD KOSTIĆ

- Ova muskatna sorta kadra je za stvaranje vina sa puno finesa, i sa izuzetno čistim i cvetnim ukusom grožđa - napisala je Džensis Robinson o tamjaniki, sorti koju često doživljavano zdravo za gotovo, kao deo našeg sortimenta koji, na sreću, nije iskrčen u decenijama kada su kod nas sistematski uništavane stare sorte vinove loze. Danas je tamjanika, sasvim sigurno, najpopularnija lokalna bela sorta u Srbiji i čini se da pod tim natpisom na etiketi doslovno sve može da se proda. Prodaje se u fine dining restoranima, jednako kao i u kafanama; i tražena je u vinotekama, baš kao i u supermarketima.

32

|

Vino & Fino

Tamjanika, ili muscat blanc de petit grain, mirišljava, drevna sorta koja se čvrsto ukorenila u celoj Srbiji, čini nas jednom od zemalja u kojima se tradicionalno pravi vino od sorte za koju je Džensis Robinson rekla da je, "bez sumnje, sorta sa najdužom istorijom". Na našim prostorima, tamjanika se često naziva autohtonom sortom. Ova tvrdnja, iako laskava za naš sortiment ipak nije sasvim tačna. Iako su naša vina od tamjanike deo tradicije koja seže u najdublje slojeve istorijske prošlosti, to je ipak sorta rasprostranjena po celoj Evropi, koja vuče poreklo sa Mediterana ili Bliskog Istoka.


VINOPIS

Muskatne sorte sa nama su hiljadama godina, i još je Plinije Stariji, vojnik, istraživač prirode, hroničar i pomalo ampelograf, pokušavao da utvrdi njihovo poreklo. Plinijev zaključak je da su muskatne sorte potomci grožđa koje su stari Grci zvali anathelicon moschaton, a čije su cvetne arome cenili i stari Rimljani. A čak ni Heleni nisu prvi koji su uživali u vinima koja nas, kao malo koja, vraćaju direktno u najdublju prošlost Mediterana. Stručnjaci danas tvrde da su se muskatne sorte grožđa koristile još u drevnom Egiptu i Persiji, bilo za jelo, bilo za pravljenje vina. Ovo neverovatno voće potom je putovalo do Egejskog mora, Balkana, Apeninskog poluostrva i u pravoj liniji istorijskog i ampelografskog kontinuiteta stiglo i do naših čaša.

Iz ovih razloga, tamjanika i druge muskatne sorte, iako ne uživaju globalni prestiž kao što je to slučaj sa, na primer, kaberne sovinjonom ili rizlingom, danas poseduju adute kojima se čak ni te sorte ne mogu pohvaliti: cvetne, direktne arome muskatnih vina odlične su za uvođenje mladih ljudi u plemeniti svet vina i kao osnova za dalje razvijanje vinskog ukusa, a priča o muskatnom grožđu ne samo da se ne mora "dorađivati" u PR agencijama već je teško sažeti je na dva pasusa promotivnog teksta - ona zahteva istorijski dvočas da bi se pokrile samo njene osnove, i to u svetu koji u sve većoj meri zahteva vina koja umeju da pripovedaju.

Srbija, uz Severnu Makedoniju i Bugarsku, ima i treći adut, sasvim autentičan za ovo podneblje, a koji donekle opravdava reč autohtonost u vezi sa tamjanikom: ako samo grožđe nije autohtono, vinski stil koji se ovde neguje vrlo je autentičan. Govorimo, naravno, o suvim vinima od tamjanike, koja su se tradicionalno proizvode kod nas. Srećna okolnost za sortu je to da za tamjaniku postoji praktično neograničeno lokalno tržište: vrlo rado se pije u restoranima, mlade osobe vole da poručuju tamjaniku jer razumeju i cene njen ukus – vina od ove sorte često se smatraju prvim korakom u osvajanju visoke vinske kulture - a naš teroar izuzetno je pogodan za njen uzgoj.

egejskim i mediteranskih ostrva na kojima su se pravila vina o kojima je pisao još lord Bajron ("Naspite punu čašu samoskog vina!"). Takođe, treba uzeti u obzir da se i najstarijim zapisima o lozi na srpskom jeziku, gotovo svuda pominje tamjanika. O njoj je pisao i Prokopije Bolić u svom delu Savršen vinodelac iz 1816. godine, nabrajajući šta se sve tada gajilo na Fruškoj gori. Ta teza ide u prilog činjenici da je ova sorta bila rasprostranjena ne samo na prostoru Centralne Srbije, već i na severu.

Niko ne može da sa sigurnošću tvrdi kako je tamjanika dospela u Srbiju. Jedna, prilično klimava teorija govori da je ova sorta došla na naše prostore, paradoksalno, sa Zapada, iz Francuske, zajedno sa talasom drugih čuvenih međunarodnih sorti koje su se tokom XIX veka munjevito širile Evropom. Međutim, potpuno je neverovatno da se sorta sa egejskih ostrva uopšte mogla da stigne do zapadne Evrope, a da ne pređe preko Balkana. Druga, i verovatno sa više istorijskog utemeljenja, kaže da se tamjanika proširila sa prostora današnje Grčke, tačnije sa

Šta god da je istina, činjenica je da tamjanika ovde ima sasvim poseban izraz, i u osnovnoj aromi i u načinu vinifikacije. Pre svega zato što je malo vinogorja na svetu u kojima se muskatna vina prave suva. Takođe, tipične voćne, parfemske i cvetne arome muskata, čiji karakterističan spoj donekle podseća na tamjan koji je zaslužan za lokalno ime sorte, ovde su u pratnji mirisa mediteranskog bilja kao što su žalfija, bosiljak i origano. U našoj tamjanici nalazimo i citrusne note lajma, mandarine, kore narandže, a naši vinari, sve veštiji u radu sa ovom sortom, uspevaju da sve te slojeve pretoče u naoko jednostavna, pitka vina koja kriju veliko aromatsko bogatstvo.

Vino & Fino

|

33


VINOPIS

Muskat aleksandrijski Atraktivno ime koje priziva Mediteran i davnu istoriju - a iza njega se krije sorta koja ne može da se meri sa tamjanikom, to jest muskat blanom. Veoma je bujna sorta, rodna, sa krupnim bobicama, a analize su pokazale da je nastala ukrštanjem belog muskata i grčke sorte aksina de tres bias. U kupažama, ova sorta dodaje lep aromatski sloj drugim muskatima, a koristi se i za pravljenje vina pasito - slatkog vina iz Italije.

Crna tamjanika ili muskat ruža Za crnu tamjaniku i muskat ružu sve donedavno nije bilo jasno da li su posredi dve odvojene sorte ili jedna sorta sa dva imena. DNK analize pokazale su da je posredi jedna sorta koja potiče sa Istoka i koja je, neznanim nomadskim i trgovačkim stazama, stigla i do Negotinske Krajine i Istre. Daje veoma aromatična i prepoznatljiva vina.

Muskat otonel Ova sorta veoma je karakteristična za Centralnu i Istočnu Evropu - Srbiju, Rumuniju, Češku, Ukrajinu, Austriju, Moldaviju, Rusiju... Ranije sazreva, a ako se trenutak berbe dobro proceni, može biti izvanredno mirišljava, i zato predstavlja svojevrsni izazov za vinare i vinogradare. Kod nas ima zavidan broj poklonika, i za mnoge od njih mirišljavi muskat otonel je predstavljao najraniji uvid u svet vina.

34

|

Vino & Fino


VINOPIS

Od grožđa koje mi poznajemo pod imenom tamjanika, a koje ima bezbroj sinonima (moskato bjanko, muskat blan, muskateler, frontinjan, frontinjak, raderglen muskat, tamaioasa... i to je tek vrh ledenog brega) širom sveta prave se vina u širokom stilskom spektru. U Italiji je najpoznatije vino od ove sorte penušavac Asti Spumante, a tu je i Moskato d'Asti, frizante vino niskog sadržaja alkohola. Ova osvežavajuća vina su bestseleri u letnjim mesecima. U Francuskoj se beli muskat, to jest tamjanika, nalazi pre svega u Alzasu i na jugu Francuske. Alzaški muskat je, zahvaljujući specifičnostima teroara, grožđe od koga nastaju velika vina, u grand cru klasi –

koncentrisana i kompleksna. Poseban specijalitet su vina iz kasnih i probirnih berbi, izuzetnog kvaliteta, sposobna za duže odležavanje. Još jedan čuveni izraz belog muskata je i Muscat de Frontignan, odnosno Vin Doux Naturel iz Rusijona, fortifikovano vino čija se fermentacija prekida dodavanjem brendija i koje se čuva u drvenim bačvama. Grčko ostrvo Samos je i danas, kao i u vreme Bajrona, ostrvo na kome beli muskat ima prirodan dom: tamošnja vina od ove sorte imaju dosta slasti, ali nemaju preliku kompleksnosti, osim onih koja su dužim odležavanjem stekla dodatne finese.

U svom osnovnom izrazu, tamjanika je pre svega sveže, lako vino izrazite aromatike, i kao takvo razigraće lagane specijalitete od belih mesa - piletine i ćuretine. Ona će biti odlična pratnja i delikatnim jelima kao što su pohovani cvetovi tikvica. Čaša tamjanike može se popiti i uz vrlo mladu jagnjetinu ispod sača ili sa ražnja. Može se služiti i uz morsku belu ribu i morske plodove, ali rečnu ribu ipak treba izbegavati - ona traži vina izraženih kiselina i svakako bez izrazito muskatnih karakteristika. Balkanske salate - grčka, šopska, srpska - i mezetluci koji uključuju lake sireve prirodan su par suve tamjanike. Tamjanika se katkad pravi i kao oranžno vino, i u tom slučaju može biti izvanredan par sa voćnim delikatesima, kao što je, na primer, tart sa smokvama. Ne treba zaboraviti ni srodnu sortu, crnu tamjaniku, od koje se sve češće prave ozbiljna vina uravnoteženih aroma - za razliku od preslatkih i ukuvanih verzija kakve se i sada lako mogu naći kod preambicioznih vinara nedovoljnog znanja o ovoj zahtevnoj sorti traži i ozbiljna jela. Pogrešićemo ako tretiramo crnu tamjaniku pre svega kao desertno vino, što je pre nekoliko godina odlično demonstrirao šef Filip Ćirić iz restorana Homa, uparivši ovo vino sa musom od pačije džigerice i salamurenim junećim jezikom u bordolez sosu.

Vino & Fino

|

35


VINSKI VODIČ

MIRIS I SVEŽINA! Preporuka za šest svežih, ali karakternih srpskih tamjanika

TAMJANIKA BELLUCCI 2021 Vinarija Erdevik, Fruška gora

TAMJANIKA LASTAR 2021 Vinarija Lastar, Levacˇ

Od grožđa iz Gvozdenjaka, starog vinograda zasađenog i tamjanikom u jednom delu, vinarija Erdevik ove godine izbacila je etiketu Bellucci. Eksplozivno herbalna i puna svežih, voćnih aroma, pa tek onda cvetno. Dakle, naglasak je na bosiljku, matičnjaku i zelenim citrusima, a posle dolazi i tipična parfemsko - muskatna nota. Sočna i vibrantna, sa dozom ozbiljnosti u strukturi.

Tipičan predstavnik novog, modernog stila tamjanike gde je akcenat na svežini i voćnom karakteru. Veoma sveža, vibrantna i hrskava, puna citrusa, limete i limuna. Na to se nadovezuju note začinskog bilja i nežne floralne note. Vibrantna, prijatno začinska završnica.

88/100

88/100

TAMJANIKA DOJA 2021 Vinarija Doja, Toplica

TAMJANIKA SPASIC´ 2021 Vinarija Spasic, ´ Župa

Vino puno karaktera, koje nudi više od svežine i primamljivog muskatnog karaktera. Tu je pre svega voće, grejpfrut, kora limuna i breskva, a tek iza toga nota svežeg bosiljka, belog bibera i sveži, lepršavi cvetni ton. Izuzetne strukture, sočna i sveža sa slankastom, čvrstom i postojanom završnicom.

Župska klasika i verovatno najprodavanija srpska tamjanika. Intenzivno muskatna, sa karakterom zove, divlje ruže, zrelog grožđa i žutog voća. Laganog tela, meka i zaokružena, snažne muskatne završnice pune zrelog voća i medastih nota.

89/100

TRI MORAVE 2021 Vinarija Temet, Lozovik, Tri Morave

87/100

TAMJANIKA BUDIMIR 2021 Vinarija Budimir, Župa

Vino jasno zacrtanog stila, na koje možete da se oslonite iz berbe u berbu. Otvoreno voćnog mirisa, donosi breskve, zelenu jabuku i limetu, uz jasne note sitnog cveća. Umereno puna, skladna i gipka, sa puno fine citrusne svežine.

Vino koje objedinjuje bogatstvo i rustičnost tradicionalnih stilova tamjanike sa svežinom i preciznošću. Bela ruža, zova, matičnjak, začinsko bilje, a zatim breskva, dinja, limun i nežne tropske note. Sočna i sveža, karakterna.

87/100

88/100

36

|

Vino & Fino



MOZAIK

Vinarija Ivanović

GAGINIM STOPAMA U vinariji Ivanović, mladi vinari Iva i Nadežda nastavljaju putem koji je zacrtao njihov otac, a prva priznanja već pristižu Vinarija Ivanović iznenadila nas je u protekle dve godine vidljivim pomacima u portfoliju svojih, ionako već izvanrednih vina. Prošle godine na svetlo dana konačno je izašao dugo očekivani prokupac Gaga 2017, verovatno najbolje vino koje je prerano otišli Gaga Ivanović stvorio u karijeri. Priznanje sa tržišta ubrzo je stiglo, a zatim i niz drugih potvrda da je porodični tim sastavljen od Ive, Nadežde i Nine nastavio pravim putem, razvijajući dalje Gagino zaveštanje. Iva je u vinogradu i podrumu, Nadežda u prodaji i marketingu, a Nina čvrst naslon svojoj deci i prava domaćica vinarije i degustacione sale. Prošle godine Ivanovići su dobili organske sertifikate za deo svojih vina, a uskoro se očekuje da sve njihve etikete budu sertfikovane. Zatim je u junu odjeknula vest da je na ovogodišnjem takmičenju BIWC, održanom u Grčkoj, vino Ivanović No ½ 2018 osvojilo trojef za najbolje crveno vino Balkana za 2022. godinu! - Tu nagradu shvatamo kao Gagin uspeh – kaže Iva Ivanović, dodavši da je to samo pokazatelj onoga što su u vinariji već znali. - Moj otac je umeo da pravi velika vina! Na pitanje kako se on sam snašao u novoj životnoj ulozi glavnog vinara u svojoj vinariji, Iva kaže: - Zadovoljan sam za sada, mislim da smo se svi dobro snašli. Najveći izazov je berba i organizacija prijema grožđa, kao i selekcionisanje onoga što je vrhunskog kvaliteta. Za sada, za

38

|

Vino & Fino

tamjaniku sam siguran da smo je dobro napravili, a za prokupac ćemo tek videti, mada za sada u buradima se vide kako bi trebalo – uverljivo kaže Ivanović, i dodaje: - Na stranu svi sertifikati i nagrade, pravo priznanje leži u činjenici da nam je prodaja porasla u posednje dve godine, a broj posetilaca u našoj vinariji sve je veći. Mi verujemo u naša vina i izgleda da i publika to prepoznaje – zaključuje mladi župski vinar.



INTERVJU

PREPORUKA PRIJATELJA JE NAJPOUZDANIJA REKLAMA Hurol Emre Džandan, vlasnik kompanije Amarone koja u Srbiju uvozi zanimljiva vina iz celog sveta, kaže da je živa reč i dalje najbolje propagandno sredstvo

40

|

Vino & Fino


INTERVJU

Kuća Amarone već niz godina predstavlja jedinstvenu i dobro promišljenu vinsku priču, odgovornu za to što naša publika ima pouzdan pristup najboljim vinima Kalifornije, Argentine, Južne Afrike, Turske i drugih veoma zanimljivih zemalja i regija, sa posebnim akcentom na vina Novog sveta.

vina nisu mogli da se održavaju. Naše poslovne veze ostvarivali smo putem društvenih mreža ili video poziva. Naravno, imamo neke planove za budućnost, ali ovo nije dobar trenutak za dalje investicije – govori Hurol Emre Džandan za Vino & Fino.

Svako vino koje prođe kroz kuću Amarone ima pečat lične naklonosti Hurola Emrea Džandana, zaljubljenika u vino koji je svoju strast pretvorio u inteligentno osmišljen vinski biznis koji ovih dana opstaje i razvija se i pored veoma lošeg opšteg ekonomskog stanja u svetu.

Na tržište Srbije ipak će stići nove, zanimljive etikete vina?

Na pitanje kako ide posao ovih dana, u svetlu višestrukih međunarodnih izazova koji ometaju poslovanje u gotovo svim sektorima, Hurol Emre Džandan kaže da se kuća Amarone bori da se aktuelna poskupljenja u što manjoj meri odraze na maloprodajnu cenu vina. - Svima nam je poznato koje smo problema imali nakon izbijanja epidemije kovida. Bili su to teški dani za uslužni sektor, tačnije za restorane i kafiće. Kako smo mislili da je gotovo i da se sve polako vraća u normalu, agresija u Ukrajini stvorila je još jedno previranje na tržištima koje direktno utiče na poslovanje sektora hrane i pića. Cene nafte rastu, a samim tim i transportni troškovi. Mi se trudimo da ta poskupljenja ne prenosimo na naše maloprodajne cene, već smanjujemo naš profit, ali je prilično teško proceniti koliko dugo možemo tako da nastavimo. U svakom slučaju, svi se nadamo da će se ovaj problem uskoro mirno okončati i da će ekonomski uslovi ostati stabilni još neko vreme. Ovi uslovi negativno su uticali na naše poslovanje i stoga nismo mogli da ponudimo nove etikete tržištu. Kako je naš slogan „uvoznik egzotičnih vina”, tako i treba da se ponašamo. Tokom trajanja pandemije, vinske manifestacije i sajmovi

Plan nam je da dovedemo još jedan ili dva premijum brenda iz Južne Amerike i još jedan iz Kalifornije, tačnije iz doline Napa. Poput Burgundije ili Bordoa, dolina Napa je klasična regija. Vina iz Oregona ili Vašingtona su ovih dana u trendu i njihova popularnost je sve veća i veća. Na primer, uspostavili smo vezu sa poznatom vinarijom iz Walla Walla doline, u želji da uvozimo njihova vina u Srbiju, ali njihov odgovor nije bio pozitivan usled već postojećih obaveza. Rekli su da su prethodnu berbu već rasprodali i da imaju poteškoće da dodele novu berbu. Iako smo istakli da Srbija nije veliko tržište u poređenju sa drugim zemljama EU, kao što su Nemačka, Italija, Francuska itd, i da nećemo zahtevati velike količine, rekli su nam da će nas možda uzeti u obzir sledeće godine, ukoliko povećaju svoje kapacitete predstojećom berbom. Dakle, čini se da nećemo moći da uvozimo njihova vina tako brzo, ali se naši pokušaji novih inicijativa i poslovnih veza za predstavljanje novih vinarija u Srbiji nastavljaju. Postoji i jedno veliko ime koje tek treba da finalizujemo. Jedno od njihovih vina je nedavno nagrađeno sa 100 punih poena od strane Džejmsa Saklinga. Svi drugi su u okviru svog vrhunskog asortimana dobili prilično visoke poene, kao što su 97 ili 98, što pokazuje nivo njihovih vina. Takođe smo u pregovorima sa još jednom vinarijom iz SAD, i trenutno radimo interne procene da li će taj brend biti pravi izbor za tržište, ili ne. Nakon što završimo sa svim istraživanjima i procenama, odlučićemo da li ćemo ih uvoziti ili ne.

Vino & Fino

|

41


INTERVJU

Moj lični favorit, Simonsig Chenin Blanc, se takođe dosta dobro prodaje i veoma sam optimističan po pitanju prodaje te vrste grožđa u budućnosti na teritoriji Srbije. Moja strast prema ovoj sorti grožđa pružila mi je priliku da steknem nezaboravne uspomene kada mi je Bratstvo vitezova od Šantplera (the Brotherhood of the Knights of Chantepleure) dodelilo titulu „Chevalier“ (Vitez) povodom dolaska na 126. ceremoniju viteštva u Vuvreju u Francuskoj. Bez obzira na sve, nastaviću da uvozim u Srbiju najbolja vina napravljena od ovog divnog grožđa - šenan blan.

Kakvo je interesovanje tržišta za postojeća vina u vašem portfoliju? Veoma smo zadovoljni rastućim trendom i interesovanjem. Verujemo da ljubitelji vina zaista cene jedinstvenost i kvalitet naših vina. Stoga nastavljaju da kupuju i preporučuju svojim prijateljima. Naravno, trudimo se da što više promovišemo naša vina putem svih kanala, ali nijedan nije tako efikasan kao usmenim putem. Najpouzdanija reklama je preporuka vašeg prijatelja, u čiju procenu verujete, naročito ako je ta osoba stručnjak na tu temu. Na primer, ako somelijer preporuči naša vina svojim prijateljima, to bi bila najbolja reklama za nas. Verujemo da se tako razvija interesovanje za vina iz našeg portfelja. Američka vina idu odlično. Povećali smo nivo naših zaliha da bismo zadovoljili potražnju. Posebno za HESS Allomi Cabernet Sauvignon, odlučili smo da utrostručimo postojeće zalihe zbog odluke vinarije da 2020. ne ubere sve grožđe iz Allomi vinogada, zbog mogućih posledica dima, nakon rekordnih požara izazvanih vetrom te iste godine u Napa dolini. Ne ostavljajući ni najmanju šansu za rizik, menadžment HESS-a je odlučio da ne pusti u prodaju celu berbu Allomi Cabernet Sauvignon-a. Ali - bez brige, imamo dosta zaliha za snabdevanje tokom cele godine dok ne počnu da puštaju svoju berbu iz 2021. godine. Berba iz 2018. godine, kojoj je Džejms Sakling dao 92 poena, nedavno je rasprodata i trenutno prodajemo HESS Allomi Cabernet Sauvignon iz 2019. Kako stoje stvari sa ostalim regionima? Ima li novosti iz Južne Afrike ili Australije? Mi smo predstavnici tri velika imena i jednog butik proizvođača iz Južne Afrike. Klein Constantia, Kanonkop i Simonsig su prilično poznata imena širom sveta. Posebno, Klein Constantia je svetski poznat po svom legendarnom vinu Vin de Constance, vinu u kojem su uživale mnoge velike istorijske ličnosti. Među njima su Napoleon Bonaparta, kralj Luj i Marija Antoaneta, engleski kralj Džordž, kraljica Elizabeta, Džordž Vašington, Tomas Džeferson, Oto fon Bizmark itd. Uvezli smo dva sanduka berbe iz 2015. neposredno pre Božića i rasprodati su za dva meseca.

42

|

Vino & Fino

Možete li najaviti neki predstojeći događaj ili degustaciju? Da, trudimo se da se pridružimo svim važnijim događajima koliko god možemo. Pored toga, svakog proleća i jeseni organizujemo degustaciju našeg portfolija za somelijere i ostale učesnike. Međutim, mimo naše rutine, radimo na organizovanju specijalnih degustacija tako što ćemo ugostiti vinare iz vinarija koje predstavljamo. Ovo smo uradili sa Mustafom Čamlidžom iz vinarije Chamlija (Čamlidža), ali zbog kovida nismo mogli da nastavimo. Naš novi cilj je da ugostimo vinara Alberta Antoninija, iz vinarije Altos las Hormigas iz Mendose, koji je bivši vinar velikih imena poput Antinorija i Freskobaldija i poznat je kao jedan od najuticajnijih vinskih konsultanta na svetu. Drinks Business i Decanter svrstali su ga u pet najboljih konsultanta za vino na svetu. Jurim ga već dve godine i dajem sve od sebe da organizujem degustaciju ovde u Beogradu sa kolegama, ljubiteljima vina.


INTERVJU

Vino & Fino

|

43


Vaša mašina iz snova!

Winterhalter Gastronom YU d.o.o. Profesionalni sistemi za pranje posuđa Zrenjaninski put 84 c, 11210 Beograd Telefon: +381(0)11 208 5 950

www.winterhalter.rs info@winterhalter.rs

WINTERHALTER mašine za pranje za ugradnju ispod pulta UC serije, upravljaju se u potpunosti u skladu sa vašim željama. Servirajte Vašim kupcima uz dobro vino čašu bez tragova karmina, krpe i mirisa - BEZ POLIRANJA!


Uvoznik i distributer: www.supernovawine.rs


REPORTAŽA

PIŠE: NENAD KOSTIĆ

Festival grašca 2022

Prvi Festival grašca održan je drugog petka u junu na Petrovaradinskoj tvrđavi pretvorivši se, sasvim spontano, u višesatnu vinsku zabavu na kiši. Manifestaciju je sutradan ispratila i celodnevna konferencija posvećena grašcu, kao i ugostiteljska

akcija „Vreme je za grašac!“ tokom koje su grašci služeni po promotivnim cenama u restoranima i barovima širom Srbije. Ekipa domaćih i stranih novinara imala je priliku da poseti nekoliko reprezentativnih fruškogorskih vinarija koje proizvode vina od grašca

Među ljubiteljima koncerata na otvorenom dobro je poznato da kiša stvara sasvim poseban ambijent - publika i izvođači se povežu na nezaboravan način, a kako je organizatorima koji se bore sa blatom, mokrom elektronskom opremom i strahom od propasti celog događaja, samo oni znaju. Junski Festival grašca na Petrovaradinskoj tvrđavi u potpunosti se sinhronizovao sa vremenskim pojavama, na takav način da je

kiša - u svim izdanjima, od rominjanja do pljuska uz jak vetar - pratila događaj od početka do kraja, uz kratke pauze za instagramsko fotografisanje na zidu Art platoa ispod hotela Leopold, sa uzburkanim Dunavom u pozadini i spektakularnim pogledom na Novi Sad i njegove mostove. Sasvim neočekivano, efekat je bio isti kao na dobrim kišnim koncertima!

46

|

Vino & Fino


REPORTAŽA

Vinoljupci sa kišobranima, i oni bez njih, odazvali su se pozivu da proslave renesansu najvažnije i najrasprostranjenije autohtone bele sorte grožđa na Fruškoj gori, ali i u celoj Srbiji. Uz sudaranje kišobranima, skrivanje ispod pokretnih tendi i nadvikivanje sa vetrom i kišom, vinari, mokri do gole kože, ponudili su na probu spektakularni presek grašaca u širokoj paleti stilova - od tradicionalnih, svežih i laganih, pa do ambicioznih i kompleksnih vina snažnog karaktera.

Grašac kuće Vinčić, iz 2020. godine, služen iz boca koje još uvek nemaju etiketu, impresionirao nas je balansom intenzivnih aroma i kiselina i sočnim, punim telom, a ništa manje nismo oduševljeni ni grašcem iz 2021. fruškogorske vinarije Verkat, u kome se, ispod bogatog, egzotičnog voćnog sloja, nazire i snažna mineralnost. Za nepce, pomalo umorno od vina snažnog karaktera, grašac kuće Langov podrum iz Inđije predstavljao je pravo osveženje - izuzetno mlad, aristokratski bled grašac prijatne, sveže arome i laganog tela. Vino za okrepljenje, za gledanje Dunava po toploj, letnjoj kiši. Puno sočnog zrelog voća i raskošan sortni karakter našli smo u grašcu kuće Vojnović, a s nogu nas je oborio i mladi grašac iz male fruškogorske vinarije Šukac. Dobro poznata klasika iz Vinuma, vinarije Kiš i Fruškogorskih vinograda ni ovog puta nije izneverila, a nepca i srca su nam osvojili i grašci iz autentičnih malih vinarija Patkov vinograd i Tri međe i oblak. Kuće Botunjac i Smiljković predstavile su župsku tradiciju grašca, dok su boje iločkog vinogorja branila izvanredna vina vinarije Trs. I to je bio samo deo od četrdesetak izlagača na Tvrđavi…

I pored toga što neki vinari nisu ni uspeli da se probiju do Petrovaradina, najveći deo uspešno je predstavio svoja vina veoma motivisanoj publici. Malo po metodu slučajnog uzorka, malo prateći preporuke i savete, degustirali smo veći deo - a ovi koje ćemo ukratko pomenuti predstavljaju nasumični presek stanja na našem tržištu vina od grašca i pokazatelj da na njemu vlada pravi "kreativni haos". Imperatorov grašac iz 2021, svež grašac umereno punog tela napravljen u vrlo ograničenoj seriji, još jedan je dobar primer opredeljenosti ove kuće za organsko vinarstvo. Banoštorska kuća Šijački donela je dva grašca - osvežavajući Italijanski rizling 2021 sa malo fine slasti u dobrom balansu sa kiselinama, i već poznati Aldumaš, ovog puta iz berbe 2021, koji je fermentisao u novom mađarskom hrastu, jake aromatike, izrazitih voćnih tonova i sa, kako je rekla Ivana Šijački, potencijalom za odležavanje od 2-3 godine.

Nakon događaja koji se završio u isto vreme kada i pljusak, sabrali smo utiske - i konsensuz je bio da jaka kiša, uglavnom, razbija ovakve događaje brže i efikasnije nego intervencija policije. Degustacije pod kišobranima su izuzetak, a ne pravilo, a Festival grašca, koji se po kiši pretvorio u veliku i sasvim spontanu višesatnu vinsku zabavu, novo je svedočanstvo o vitalnosti i sve većoj snazi naše vinske scene, kao i ogromnom interesovanju publike za ovu autentičnu sortu!

Vino & Fino

|

47


REPORTAŽA

Konferencija o grašcu 2022

Glavna poruka koju je publici posle celog dana ispunjenog predavanjima, degustacijama i diskusijama ostavila prva konferencija o grašcu, održana 11. juna u Svečanim salonima Petrovaradinske tvrđave, bila je činjenica da je tog dana samo načeta jedna velika vinska tema. Grašac kao velika sorta, sa dugom tradicijom i neslućenim mogućnostima za vrhunska i karakterna vina, traži i puno više prostora da se o njemu govori i piše. Takođe, opšti konsenzus među prisutnim bio je da nema autohtone bele sorte sa tolikom tržišnim potencijalom poput grašca.

Počelo je predavanjem dr Vladimira Puškaša o aromatskom profilu vina od grašca, što je bio tek sažetak mnogo većeg naučnog istraživanja čiji će rezultati uskoro biti publikovani. O grašcu u vinogradu, njegovim karakteristikama i klonskoj selekciji govorio je dr Dragoslav Ivanišević. Nastavilo se radionicom na kojoj su tri iskusna somelijera: Dušan Vranić, Vuk Vuletić i Stevan Kostreš govorila o mestu grašca u gastronomiji i njegovom uparivanju sa hranom. Probani grašci pokazali su da je to sorta koja može da pokrije širok spektar jela, u zavisnosti od stila u kom je napravljen.

48

|

Vino & Fino

Govorilo se i o istorijskim faktima i prvi put publika je imala priliku da vidi stranice sa uzorcima grašca iz više od dva veka starog Volnijevog herbarijuma, a tu su bili i izvodi iz istorijske literature na nemačkom i mađarskom jeziku. I svi argumenti ponovo su nas uputili na jednu istu, notornu činjenicu:

najstariji pomen grašca belog nalazi se u Volnijevom herbarijumu i u knjizi Savršeni vinodelac, autora Prokopija Bolića, izdatoj u Budimu 1816. Razvejana je i magla sa misterije odakle je, uopšte, u upotrebu dospeo naziv italijanski rizling, korišćen masovno od polovine prošlog do početka ovog veka. Događaj se završio panel diskusijom na kojoj su vinarke i vinari pričali o svom ličnom odnosu prema sorti i svom viđenju grašca u vinogradu, u podrumu i u čaši. Degustirana vina tokom celog dana, od penušaca, preko svežih, mineralnih vina izvanredne strukture, do barikiranih i onih odležalih dugi niz godina, još jednom su potvrdila činjenicu da je grašac sorta sa potencijalom da daje velika vina u najširem mogućem spektru stilova, kao i da zaslužuje još čitav niz konferencija i događaja, kako bi se o njemu ispričala kompletna priča.


TEMA BROJA


TEMA BROJA


DEGUSTACIJA – CENA I KVALITET




PROMO

ROĐENDANSKA GODINA VINARIJE KOZLOVIĆ Od 2012. u dizajnerskoj vinariji, domu za ljude i vino, a od 1904 u dolini Valle Dizajnerska vinarija Đanfranka i Antonele Kozlović, četvrte generacije vinara porodice Kozlović, slavi ove godine deseti rođendan. Arhitektonsko rešenje

potpisuje izvanredni Željko Burić, a zbog naročite lepote vinariju je u svojoj luksuznoj monografiji recenzirao i slavni Paolo Baso.

Porodica Kozlović sa vinom i od vina živi od 1904. Prva je generacija u dolini Valle posedovala jedan hektar vinograda, a danas na ovoj poziciji vinogradi zauzimaju pet hektara površine. U sklopu imanja je i dizajnerska vinarija, čije arhitektonsko rešenje potpisuje arhitekta Željko Burić, a za koji je vinarija dobila nemali broj nagrada, uključujući i uvrštenje u luksuznu monografiju somelijera svetskog glasa, Paola Basa – Sommeliers Heaven – The Greatest Wine Cellars of the World. Ove godine ta moderna, u okolinu skladno uključena vinarija u čijem se projektovanju vodilo računa o funkcionalnosti vinskog

poslovanja, ekologiji i estetici, slavi 10 godina. Otvorena je 2012. godine, u maju, u produžetku nekadašnje vinarije sa salom za degustaciju koja danas služi kao muzej starih alata, a u posebnim prilikama u njoj se mogu održavati degustacije naročitih arhivskih vina.

54

|

Vino & Fino

Vinarija Kozlović u vizualu koji joj je dao Željko Burić sa svojim timom pulske Fabrike postala je tokom deset godina dom za ljude i vino, mesto susreta i suživota, mesto koje s poštovanjem i pažnjom prima grožđe i ljubitelje vina. U doba svog otvaranja


PROMO

bila je prva takva vinarija u Hrvatskoj, i upravo se ovde pionirski razvijao vinski turizam kao boutique turistički proizvod. Zahvaljujući dalekovido postavljenom konceptu koji je baštinio rešenja austrijskih vinarija sa elegantnim i profinjenim vinskim barovima, vinarija Kozlović odmah je dobila prostor za degustaciju u sklopu vinarije kao salu za privatne degustacije, potom velike otvorene površine za vinske

programe na zelenim površinama imanja, odnosno na zastakljenoj terasi koja se nalazi u središtu vinograda Valle, dok je podrum dizajniran sa velikom pažnjom i visokim estetskim standardima koji taj funkcionalan prostor pretvaraju u one-of-a-kind-cellar koji kroz 3 nivoa i ukupno 2.200 kvadratnih metara posetiocu posreduje priču o putu grožđa od vinograda do boce.

VINOGRAD JE SVE Filozofija Đanfranka Kozlovića je pozitivistička u smislu valorizacije nauke u vinogradarstvu, pa svoje vinograde, koje uz 5 hektara u dolini Valle čini još 25 hektara prvoklasnih zasada na Santa Luciji, jednoj od hrvatskih grand-cru pozicija kada bi se primenjivao francuski model, održava poštovanjem biološke raznolikosti i ekoloških načela, i redovno se konsultuje sa strukom, što naučnicima i istraživačima, što konsultantima iz susednih zemalja. Iz tog je razloga upravo vinograd Santa Lucia jedan od dva zasada na kojima se sprovodi evropski međunarodni projekt EcoVineGoals, posvećen održivom upravljanju vinorodnim predelima. - Merenjem svih parametara u vinogradu, od sastava, temperature i vlažnosti tla, preko osobina vinove loze do agrometeorološkog okvira, želi se definisati pojedini teroar, utvrditi šta iz tla i sredine dolazi u biljke, a šta im nedostaje, kako bi se optimizacijom navodnjavanja i đubrenja lozama

davalo samo ono što im treba i samo onda kada im to treba. Time će se utvrditi i po čemu su vina sa tog teroara specifična, a ako se primenjuju naučena načela pri sadnji novih vinograda, podiže se i vrednost predela. Ključno za postizanje tih ciljeva je uvođenje sistema pametnog, odnosno preciznog navodnjavanja – rekao je prof. dr Ivan Pejić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Radi se na digitalnoj bazi parcela kako bi se uvek precizno moglo nadgledati stanje grožđa, uz mikrolokacijsko praćenje. Herbicidi se ne koriste, vinogradi se zatravljuju mešavinom bilja koje će svojom nutritivnom vrednošću obogatiti tle upravo u onom segmentu koji nedostaje, a što je potkrepljeno pedološkim istraživanjima. Berba se u celosti odvija ručno, sa dvostrukom selekcijom – onom u vinogradu i dodatnom na stolu za selekciju. U vinifikaciji, enološki fokus se izoštrava: sortnost I teroar dve su ključne reči u organoleptici.

NE TREBAJU NAM “(PRE)BRZA VINA” Tomaž Sršen je u svom intervjuu sa Đanfrankom Kozlovićem, dok ispijaju Selekciju Malvaziju iz berbe 2017, zabeležio ove vinarove riječi: - Ovo vino ima veliki potencijal, a vremenom se smiruje i gasi onog koji pije mnoštvom odabranih aroma i ukusa koji traju i traju. Taj stil je dobar put za budućnost. Mislim da treba edukovati tržište da ljudi razumeju takva vina. Ne trebaju nam (pre)brza vina, već velika i trajna remek-dela. Naša Santa Lucia je tako nešto, ali čini mi se da su ugostitelji preterali i točili je kao ludi. Ugostitelji su napravili kontrafekat i ekskluzivnost vina je zamrla. Santa Lucia Malvazija Po mojen, za koju grožđe dolazi iz 60 godina starog vinograda, a prinos je manji od kilograma po čokotu, takvo je vino. Vino je macerirano u velikim drvenim bačvama (9 meseci). Na nosu, čisti mirisi karamele i maslaca sa cimetom i đumbirom. U ustima, vino je beskrajno i zapravo svakih deset sekundi daje nove slike koje se jedva artikulišu na nepcu. Elegantna izvrsnost! A dokaz da im odležavanje prija jeste i u maju osvojena nagrada na Vinistrinom takmičenju Svijet Malvazije. Naime, Santa Lucia Malvazija, berba 2018, između 273 uzorka malvazije iz 10 zemalja, dobila je zlatno priznanje, kao i titulu Best in Show.

Vino & Fino

|

55



Vino & Fino

|

57



Vinorodna Srbija svakim danom raste, razvija se i širi, u svim svojim rejonima i vinogorjima. Od samog početka obnove vinske tradicije i industrije, svake godine sve je više novih čokota, vinograda i vinarija, od obnovljenih malih porodičnih podruma do modernih i impresivnih vinskih kuća. Zahvaljujući upornosti i kreativnosti srpskih vinogradara i vinara, za samo dve decenije, Srbija je svoju vinsku tradiciju uzdigla iz pepela i svojim vinima stala uz rame sa slavnim vinskim regijama sveta. Srpska vina vratila su se na vinske karte, ponosno se guraju na policama vinoteka, a čini se i da polako stižu u svaki kutak planete.

Srbija je podeljena na tri vinska regiona: Vojvodinu, Centralnu Srbiju i Kosovo i Metohiju. Regioni se dele na 22 rejona, a oni na ukupno 77 vinogorja. U njima se kriju na hiljade vinogradara i na stotine vrednih vinara, sa svojim tajnama, nasleđem i pričama. Ipak, još mnogo je posla ostalo da se uradi, još mnogo vinograda da se podigne, vinarija da se obnovi i buradi da se ovini. Priča o vinorodnoj Srbiji tek je na početku, a Savez vinogradara i vinara Srbije u svakom broju magazina Vino & Fino predstavlja vinske rejone i upoznaje nas sa njihovom tradicijom, sortama, autentičnim vinima i vinarima. U ovom broju, pričamo priču o Potiskom, Niškom, Nišavskom i rejonu Telečka.

Vino & Fino

|

59


Na nadmorskim visinama od 200 do 450 metara, na umereno strmim terenima, prostire se 1312 hektara vinograda u okviru Niškog rejona u donjem slivu Nišave i Južne Morave. Ovde se u šest vinogorja, sokobanjskom, aleksinačkom, žitkovačkom, čegarskom, kutinskom i svrljiškom, vinova loza uzgaja na smonici, aluvijalnom tlu i gajnjači, u klimi koja se odlikuje umirujućim uticajem karpatskih i rodopskih planina - Ozrena, Svrljiških planina, Suve planine i Jastrepca - kao i toplim vetrovima koji kroz Nišku i Moravsku kotlinu donose ovom kraju vedri dah Mediterana. Sortiment rejona je mešavina međunarodnih i regionalnih sorti kao što su merlo, prokupac, kaberne sovinjon, sovinjon blan, župljanka, grašac, plovdina...

60

|

Vino & Fino

U ovom kraju, izrazito podesnom za uzgoj vinove loze, vinograde poseduje 8.415 gazdinstava, od kojih se najveći broj nalazi u opštini Niš. U malčanskom i sićevačkom kraju vinarstvo i vinogradarstvo imaju izuzetno bogatu tradiciju, koja danas ponovo počinje da živi. Na teritoriji Niškog rejona u ovom trenutku deluje desetak vinarija, a ljubitelji vina i drugih lepih stvari u životu svake godine okupljaju se na Naissus Wine & Fine festivalu na Niškoj tvrđavi. Uspeh ovog tradicionalnog dešavanja daje nadu da će ovaj kraj u budućnosti biti još važniji nosilac vinske obnove Srbije.


Balkanske planine - Svrljiške planine, Vlaška i Suva planina, Vidlič - svojim masivima "opkoljavaju" ovaj sunčan i topao kraj kroz koji protiče reka Nišava. Ovde se nalaze tri vinogorja, belopalanačko, pirotsko i babušničko, koja se odlikuju povoljnim uslovima za gajenje dobre vinove loze, a naročito one koja ima povećanu otpornost na niske zimske temperature: neke vinogradarske zone ovog rejona imaju velike temperaturne amplitude.

U ovom kraju vinograde poseduje 3.598 domaćinstava a najveće površine pod vinogradima nalaze se u Pirotskom vinogorju. Sortiment Nišavskog rejona takav je da omogućava uspešan rad sa tradicionalnim regionalnim i autohtonim sortama, kao i sa onim koje imaju međunarodnu slavu: vranac, prokupac, grašac, smederevka, plovdina, merlo, kaberne sovinjon, šardone i sovinjon blan.

Vinogradi, posađeni na površini od 471 hektara, na tlu mahom od vertisola i fluvisola, nalaze se na nadmorskoj visini od 320 do 550 metara, na nagnutim terenima preovlađujuće južne i jugoistočne ekspozicije.

Vino & Fino

|

61


Obale reke Tise sa banatske i bačke strane, od Kanjiže do ušća Tise u Dunav, kriju raštrkane vinogradarske oaze u tri vinogorja, severnopotiskom, srednjepotisko i južnom potiskom, na ukupnoj površini od 253 hektara vinograda. Za ovaj mali vinski rejon čuli su svi koji u našoj zemlji vole vino, čak i ako ne znaju ni za jedno drugo vino sa ovog terena osim čuvenog krokana, vina duge istorije i sa aurom ekskluzivnosti, koje se pravilo od sorte muskat krokan na izvanrednom lokalitetu Bisernog ostrva pored Novog Bečeja. Najveće površine pod vinogradima u potiskom rejonu nalaze se na teritoriji opštine Čoka, na visinama od 70 do 100 metara, sa izuzetkom Titelskog brega gde čokoti rastu na 120 metara nadmorske visine.

Bačka lesna zaravan, blago uzvišenje koje preseca pitomu ravnicu i koje se prostire od Vrbasa pa sve do severne granice Srbije, jedan je od vizuelnih simbola Bačke, i ujedno je deo vinskog rejona Telečka koji se sastoji od tri vinogorja: zapadnotelečkog (Telečka kosa), centralnotelečkog (Bačka Topola) i istočnotelečkog (Mali Iđoš). Ovaj mali rejon ima 115 hektara vinograda na nadmorskim visinama od 80 do 110 metara. Zapad rejona definisan je bačkom lesnom zaravni i prostire se duž Telečke kose, dok se istočni deo nalazi u ravnici, duž sliva reke Krivaje, na terenu koji se odlikuje velikim rizikom od poznog mraza.

62

|

Vino & Fino

Pored muskat krokana, istorijske sorte koju je u ovaj kraj doneo austrougarski grof Rohonci krajem XIX veka da bi potom postala sinonim za Biserno ostrvo, danas zapušteni vinogradarski raj površine od oko 15 hektara, u potiskom rejonu gaje se još i druge sorte tipične za centralnoevropski sortiment: tu su rajnski rizling, sovinjon blan, šardone, muskat hamburg, frankovka, muskat frontinjan i merlo. Ovo grožđe gaji se u 654 gazdinstava. Blagotvorna blizina reke Tise, zdravo aluvijalno tle od crnice i zanimljiva vinska istorija faktori su koji bi u budućnosti mogli da ovom rejonu daju znatno bolje mesto na vinskoj mapi Srbije.

U vinogradima rejona Telečka sade se mnoge regionalne i lokalne sorte koje mu daju tipično centralnoevropski identitet: tu su rajnski rizling, grašac, kevedinka, ezerjo, neoplanta, sila, frankovka, probus, kao i pino griđo, sovinjon blan, šardone, pino noar, game i merlo. Ovo grožđe uzgaja se u 334 gazdinstava, a najveće površine pod vinovom lozom su u opštini Bačka Topola. Interesantno je da deo ovog rejona obuhvata i grad koji jedini u Srbiji ima na svojoj teritoriji tri vinogradarska rejona. Sombor se, naime, prostire i na rejonu Bačka i rejonu Subotica.



PROMO

Vinarija Imperator

DVA KORAKA NAPRED! Na tržište su stigla dva nova, izvrsna fruškogorska vina od autohotnih sorti

Vinarija Imperator, prva sertifikovana za organsku, a zatim i biodinamičku proizvovodnju na Fruškoj gori i u Srbiji, velikim koracima zakoračila je u sasvim novi segment. Njihov portfolio do sada je bio prepoznatljiv po karakternim crvenim kupažama i upečatljivim sortnim belim vinima od traminca i rizlinga. Meditativna, duboka vina, sposobna da dugo odležavaju bila su kupcima tako i ponuđena, upakovana iz etiketa sa imenima slavnih rimskih imperatora rođenih u Sremu. Sada, za onaj deo tržišta koji preferira gipka, sveža i lepršava, ali i dalje veoma karakterna vina, vinarija Imperator lansirala je dva nova vina: silu pod etiketom Nika i grašac koji se zove, jednostavno i domišljato, GRAШАЦ. Potonje vino, iz prošlogodišnje berbe, omaž je fruškogorskoj tradiciji koja tu sortu neguje vekovima, dajući neke od njenih najboljih inkarnacija. Kao prvi organski grašac ikada proizveden našim

64

|

Vino & Fino

prostorima, Imperatorovo vino svojevrsni je kamen međaš i najava za neke buduće trendove. Pre svega, ovde je reč o izvanredno preciznom, čistom i jasno sortnom vinu. Zlatno žute boje, intenzivno voćnog karaktera sa puno tonova breskve i zrelog limuna, uz intrigantne začinske tonove belog bibera i suvog ruzmarina. Lagano i lepršavo, sa obiljem hrskavih kiselina i sočnim i voćnim završetkom. Tu je zatim, i sila Nika, takođe iz 2021, vino nastalo od sorte rođene baš na Fruškoj gori krajem prošlog veka, a koje se uporno širi, stičući već kultni status među vinopijama. Osvaja mirisom zrelog žutog voća, jabuka petrovača, slatkastih nota i tonom koji podseća na sveže seno. U ustima fino i elegantno, precizno balansira lagani alkohol, umerenu strukturu i svežinu. Izvanredno vino za aperitiv, za ceo dan, za salate, fine ribe i lagana mesa, odnosno, za leto. Još kad pogledate etiketu…



PROMO

Podrumi Vukoje 1982 objedinili su vekovnu baštinu i najsavremenije tehnologije u priču koja je za četiri decenije postala istinski ponos trebinjskog kraja

66

|

Vino & Fino


PROMO

Punih četrdeset godina Podrumi Vukoje 1982 bave se ograničenom proizvodnjom vrhunskih vina i alkoholnih pića. Proizvodnja je oslonjena na sinergiju modernih tehnologija, kontrolisanih procesa fermentacije i tradicionalnih metoda odležavanja vina u hrastovim barrique bačvama u podrumima koji se nalaze osam metara ispod površine zemlje. Dobitnici su više od 500 nagrada koje se tiču kvaliteta vina i vinskog

turizma u zemlji i inostranstvu. One su potvrda vrhunskog kvaliteta proizvoda, kao i veliki podsticaj da se radi na unapređenju starih i proizvodnji novih proizvoda. Vina i destilati Vukoje su prisutni na evropskom tlu, na američkom i azijskom kontinentu, i najbolji su ambasadori Hercegovine.

Podrumi Vukoje 1982 poseduju sopstvene vinograde na dva lokaliteta ukupne površine 30 hektara na kojima su zasađene autohtone i internacionalne sorte vinove loze. Carski vinogradi nalaze se na lokalitetu Ušće, 10 kilometara od Trebinja prema Crnoj Gori, na ušću reka Trebišnjice i Sušice. Te vinograde je posadila Austrougarska monarhija krajem XIX veka i proglasila ih najpogodnijim za uzgoj žilavke i nazvala ih „Carskim“ jer je vino od grožđa sa ovog lokaliteta ekskluzivno otpremano na bečki dvor. U ovim vinogradima raste samo Vukoje žilavka! Vinogradi u Zasad polju podignuti su uz samo korito reke Trebišnjice. Na ovom lokalitetu koji se nalazi na ulazu u Trebinje iz pravca zapada zasađene su sorte vranac, žilavka, kaberne sovinjon, šardone, pino noar, sira, muskat, merlo, malvazija dubrovačka i tamjanika.

Destilerija Podrumi Vukoje 1982 izgrađena je 2018. godine u Trebinju, na lokalitetu Zasad polje, uz korito rijeke Trebišnjice u srcu vinograda u Zasad polju. U destileriji se proizvode nove monosortne rakije Grozda, kao i travarice i Gin Vukoje, a uskoro će početi i proizvodnja voćnih likera od voća uzgajanog u okolini Trebinja. Uz pomoć tehnologije Adolf Adrian, koja je priznata kao najbolja za obradu destilata, a implementirana je u destileriju Podruma Vukoje 1982, radi se destilat tako da se od svake sorte grožđa pravi i posebna rakija Grozda. Destilat se dobija destilacijom kljuka grožđa u savremenim kazanima sa rektifikacionim kolonama.

Vino & Fino

|

67


PROMO

Ovakav način obrade jedinstven je na ovom prostoru i garantuje vrhunski kvalitet proizvoda. Na ovaj način široku lepezu vina koja dolaze iz Podruma Vukoje 1982 upotpunjuju i aduti destilerije Podruma Vukoje: grozda vranac, grozda žilavka, grozda muškat, grozda merlo, grozda sira, travarica i džin.

Pored monosortnih rakija u ponudi destilata Vukoje pronaći ćete i travaricu koja je dobijena oplemenjivanjem prirodne voćne rakije začinskim i samoniklim lekovitim biljem sa hercegovačkih planina. Prvi hercegovački džin je takođe proizveden u ovoj destileriji. Prilikom njegove izrade se koriste vrhunski destilat i začinsko bilje i voće koje raste u Hercegovini.

Proleće 2013. godine za Podrumi Vukoje 1982 počelo je podizanjem novog maslinjaka na lokalitetu Zasad polje koji se, kao i vinograd, nalazi uz korito rijeke Trebišnjice. Odmah do Vukoje vinograda zasađeno je 1000 stabala poznatih sorti maslina Frantoio, Bianchera, Buga, Leccino i Pendolino.

Note vinskog ditiramba, kojim porodica Vukoje već petu deceniju slavi vino, život i Hercegovinu, najjasnije možete čuti u Vinskoj galeriji koja se nalazi na vrhu – to jest na petom, šestom i sedmom spratu - jedne od najboljih vinarija u jugositočnoj Evropi. Tu vam se pruža mogućnost da u višenamenskom restoranu sa 300 mesta, vinotekom, tapas barom i dva lounge-a, birate između 20 različitih vina napravljenih od grožđa iz vlastitih vinograda.

Maslinjaci se ručno obrađuju, a ni u berbi se ne koriste mašine tako da se samo probrani plodovi koriste za dalju preradu. Ceo proces proizvodnje je organski pa je ulje iz ovih maslinjaka izuzetno visokog kvaliteta. Kroz vinograd i maslinjak slobodno hoda 160 grla ovaca koje čiste ove zasade, pa je i proces čišćenja zasada vinove loze i maslina prepušten majci prirodi. Ekstra devičansko maslinovo ulje iz Podruma Vukoje 1982 dobija se dobija hladnim ceđenjem plodova maslina na temperaturi do 27 ºC.

´ Vinogradareva kuća je smeštena usred Carskih vinograda koje je Austrougarska monarhija podigla još davne 1894. godine i gde vas tokom vrelog hercegovačkog leta očekuje osveženje dveju reka, Trebišnjice i Sušice koje se ulivaju jedna u drugu upravo na tom mestu.

68

|

Vino & Fino

Skladnost tonaliteta ditiramba „Vukoje“ daju i hercegovačke delicije napravljene od povrća iz vlastite proizvodnje i pažljivo biranih sirovina, a dobro obučeno osoblje će vam pomoći da sami sklopite svoju eno-gastronomsku kompoziciju. Vinska galerija Vukoje posetiocima nudi jedinstven panoramski pogled na grad Trebinje i vinograde i maslinjak u Zasad polju i nezaboravan ambijent sa predivnim botaničkim vrtom gde u mirisu hercegovačkog bilja i mediteranskom povetarcu doživljavate nezaboravne trenutke.



PIŠE: ILIJA BAŠA

Vinarija Benvenuti

Sorta, teroar, vinarske prakse, tradicija... Sve su to delovi slagalice koja tek potpuno sklopljena daje kompletnu sliku: dobro vino. Ipak, koliko god dobro bilo, vino ne možemo do kraja da razumemo bez priče o njemu. Priča je ta koja kod vinoljupca budi čežnju za predelima u kojima je vino nastalo, za upoznavanjem sa istorijom i vina i njegovih tvoraca. Neke vinarije

70

|

Vino & Fino

imaju više sreće od drugih kada je u pitanju ovaj ogroman adut današnjih vinara – ne moraju da pribegavaju za reklamnim trikovima i složenim manevrima „kopirajtera“, već je dovoljno da skromno ispričaju priču o svom poreklu – priču koja je sama po sebi dovoljna da opčini svakoga ko ima i jedan romantični molekul u svom srcu.


VINOPIS

Vinarija Benvenuti može da se pohvali jednim takvim, beskrajno vrednim detaljem. Kada se dođe u vinograde u Kaldiru i vinariju koja je ujedno i porodični dom Benvenutija, domaćini će pokazati ka vinogradima smeštenim u predeo dostojan razglednica i reći – ovde se vino pravi toliko dugo da je u našem vinogradu pronađen antički vrč za vino. Taj vrč je danas smešten u jednom muzeju u Trstu, a u Kaldiru, tihom mestu sa prelepim pogledom na Motovun, porodična vinarija Benvenuti, koja na ovom prostoru ima jako dug istorijski trag, danas pravi vina od grožđa iz vinograda svedenog i dobro promišljenog sortimenta, fokusirani na pažljivu negu loze, tradicionalne načine dozrevanja vina, kao i na vinarske tehnologije koje u svakom pogledu čuvaju autentičnost plemenitog istarskog teroara. Čuvari ove autentičnosti su braća Albert i Nikola Benvenuti. Ova skladna vinarska porodica, kada ne radi u slikovitim vinogradima koji na prvi pogled pozivaju na skupljanje lajkova na Instragramu i drugim mrežama – a stručnjake oduševljavaju neverovatnim potencijalom za stvaranje vrhunskih vina – putuje na sve veći broj vinskih događaja, i to u statusu pravih vinskih zvezda. Među glavnim razlozima za taj status je i njihova već kultna Santa Elisabetta 2017, jedno od najekskluzivnijih vina u našem delu Evrope, a za ovim vinom ne zaostaju mnogo ni druge njihove etikete. Nema ih mnogo, a svaka ima svoju unikatnu sortnu i teroarsku priču i dobar razlog za postojanje.

Vinogradi koji okružuju sedište porodične vinarije zasađeni su trima tradicionalnim sortama: malvazijom istarskom, teranom i muskatom, uz još neke „goste iz inostranstva“. Ove sorte posađene su na nizu veoma specifičnih mikrolokacija koje su – vođene i negovane rukama porodice Benvenuti – pokazale najbolje od sebe i postale reper za kvalitet i potencijale istarskog teroara. U kući Benvenuti govore da su vinogradi u samom srcu njihove vinarske filozofije. Svi su smešteni na pozicijama koje objedinjuju i vrhunsku zemlju i klimu, i lepotu brižljivo preoblikovane prirode koju očekujemo od pitomih istarskih bregova. Velika nadmorska visina – svi vinogradi kuće Benvenuti smešteni su na nekim od najviših pozicija u Istri, a vinograd San Salvatore doseže i visinu od 400 nadmorskih metara – omogućava da čokoti rastu visoko iznad jutarnje magle, i da stalno budu izloženi strujanju vazduha. Zahvaljujući ovim blagotvornim faktorima, na takozvanoj beloj zemlji sa velikim udelom laporca i gline, rastu zdravi plodovi kojima je ovo nutritivno siromašno tlo sa dosta naslaga izdignutih sa dna mora podarilo snažnu mineralnost. Uz sve to, jedna srećna okolnost jako olakšava posao vinogradarima: čak i tokom najsušnijih i najvrelijih godina, ovo tlo ne zahteva nikakvo veštačko navodnjavanje.

Vino & Fino

|

71


VINOPIS

Vina kuće Benvenuti podeljena su na tri linije. Linija Tradition obuhvata sortnu malvaziju, višestrukog šampiona na takmičenju World of Malvasia, kao i Caldierosso - kupažu terana, merloa, nebiola i tempranilja, te raskošno slatko vino Corona Grande, napravljeno od malvazije, muskat blana i gotovo zaboravljene sorte po imenu ulovina. U liniji Selection nalazimo još trofejnih vina: Malvazija Anno Domini, sortna malvazija istarska, ovenčana trofejem takmičenja IWC, kao i Teran Anno Domini koji je na izuzetno strogom ocenjivanju Decanter dobio platinu. U liniji Single Vineyard vina ponosno nose nazive vinograda u kojima su ponikla. Tu su Teran Santa Elisabetta, kao i izvanredno, raskošno muskatno vino od prosušenih bobica, slasni Muskat San Salvatore koji je osvojio i trofej na takmičenju IWC i vinski „sveti Gral“ – platinu na Decanteru.

72

|

Vino & Fino

FAKTI - Vinu Teran Santa Elisabetta posvećena je cela jedna kolumna čuvenog vinskog pisca Endrjua Džeforda u magazinu World of Fine Wine - Benvenuti vina služe se u šest restorana ovenčanih Mišlenovim zvezdicama - Kupovina vina Teran Santa Elisabetta podrazumeva i jednogodišnje čekanje, usled malog tiraža i velike potražnje - U kući Benvenuti kažu da su dve stvari najvažnije za dobar teran: puno sunca i debeli živci!


VINOPIS

Najbolji vinogradi kuće Benvenuti nose imena San Salvatore, Fratrija i Santa Elisabetta. Poslednji vinograd tradicionalno daje najbolje grožđe terana, što je porodicu Benvenuti navelo na odluku da ovoj lokaciji poklone posebnu pažnju i od tog terana naprave posebno i veoma ambiciozno vino. Santa Elisabetta odlikuje se nešto siromašnijim tlom od druga dva vinograda, i maksimalnom izloženošću suncu. Ovi izvrsni uslovi, sami po sebi dovoljni da obezbede dobar plod, dodatno su akcentirani veoma strogom zelenom berbom pri kojoj se više od 70 procenata ukupnog roda ostavi na vinogradskom tlu, a na lozi ostanu samo najbolje pozicionirani grozdovi, radi postizanja maksimalne koncentracije i zrelosti vina. Ideja je, kažu u kući Benvenuti, da se na ovaj način „omekša“ potencijal terana da daje grube ili zelene tonove, i da se stvori složeno i zanimljivo vino koje je kadro da odležava dugi niz godina.

Vino & Fino

|

73


VINOPIS

ČEKAJUĆI MALVAZIJU IZ SNOVA Slatka vina Benvenuti su sasvim izvesno među najboljima u Istri, o čemu svedoči i niz najviših međunarodnih priznanja. U vinariji Benvenuti kažu da ključ uspeha ovih vina leži u vinogradu San Salvatore, čija velika nadmorska visina omogućava razvoj izuzetno zdravih plodova koji se pažljivo suše i izlažu izuzetno dugoj spontanoj fermentaciji. Oni navode i da dobro desertno vino traži sposobnost da se, čak i posle dugog i mukotrpnog rada, žrtvuje prinos, a ponekad čak i samo vino. Natčovečansko strpljenje koje se traži za ovakve žrtve možda je i glavni faktor u očuvanju najvišeg mogućeg nivoa kvaliteta ovih vina.

Benvenuti je danas sinonim za izvanrednu malvaziju i vrhunski teran. Sveža malvazija je u ovom trenutku najprodavanije vino Benvenutija, a u ovoj vinariji rade na tome da stvore vino od te sorte čiji će kvalitet dostići nivo na kome su danas njihova najbolja vina od terana, pre svega Santa Elisabetta koja je za samo dve berbe, 2015. i 2017, postala izuzetno traženo vino sa pomalo mitskim statusom – pre svega zbog malog tiraža i ograničenog broja mesta na kojima se može probati. Kako kažu, svi faktori su se stekli, dobro tle i klima su tu, takođe i iskustvo i ambicija. Zato će se uskoto u bačvama naći i malvazija iz snova, ona koja će, isto kao i teran Benvenuti, postati drugo ime za sortu.

Zanimljiva primena ove dve mediteranske sorte sa ciljem da se teroarski izraz Benvenuti vina, pomalo paradoksalno, pojača uvođenjem „stranog“ elementa, samo je jedan primer za pažnju sa kojom se u ovoj istarskoj kući prilazi regionalnom vinskom nasleđu. Oni kažu da će to tako ostati i u budućnosti i da smatraju sebe vinskom stražom ovog prostora i istinskim zaljubljenicima u ovaj prelepi teroar. U sortimentu kuće Benvenuti nalaze se i, pomalo neočekivano, tempraniljo i nebiolo. Španska i italijanska sorta uvedene su u kupaže kako bi pomogle da se pripitomi pomalo divlja narav terana kod onih vina koja nisu namenjena dugom odležavanju, već je ideja da se služe u manje formalnim prilikama. Tako su u kupažu Caldierosso, pored terana i merloa, ušle i ove dve sorte, koje su vinu dodale na šarmantnom, voćnom karakteru, kao i na lepom balansu tanina i kiselina. Rezultat je zaokruženo vino koje se može piti i svakodnevno i služiti kao par jelima iz domena visoke gastronomije. A teroarski dah motovunskog kraja u ovom vinu se i dalje oseća u svakom gutljaju.

74

|

Vino & Fino

- Fragmenti naše priče mogu se naći u svakoj boci sa etiketom Benvenuti, kao rezultat ideje da je vino nepogrešivi odraz fuzije čoveka i tla, teroara, o kome se mi generacijama brinemo. Na ovaj način mi pokušavamo da vinoljupcima prenesemo osećaj koji gajimo prema ovom mestu - kažu braća Benvenuti.



PIŠE: NENAD KOSTIĆ

Sunce, tako intenzivno da se zraci mogu opipati

maslačka. Ako je miris čulo koje u nama, kako kažu

u vlažnom vazduhu porečja. Miris šumske stelje

neurolozi, ore najdublju brazdu, onda su svi ovi

i presušenog poljskog bilja pomešan sa lakim

utisci - neverbalni, isti za nas i za našeg davnašnjeg

dahom sredstva za zaštitu od komaraca. Grm

pretka! - način da se, pod uslovom da smo barem

kupina, neprohodan, upozoravajućeg izgleda, i

deo detinjstva proveli u takvim prostorima, tokom

uvek izgledajući kao naknadna misao u projektu

celog života sa najvećom lakoćom vratimo u

tvorca šume i proplanka, iznenađujući nas

beskrajno složene i sasvim racionalno ustrojene

zagasito-ljubičastom bojom i snažnom, slasnom

prostore samostalno rastućeg života. I to prostim

aromom. Ćutljivi i mračni koprivnjak, previsoki

prisećanjem na prirodu kroz konzumaciju njenih

dud, nezemaljski krug pečuraka pored staze, i

divljih plodova, na parfem dudinja, na bodljikave

vlažan trag puža koji prelazi preko oborenog

žbunove, na zujanje insekata u vrelini podneva.

76

|

Vino & Fino


KORIJANDER MEĐU TRULIM ALGAMA Skupljanje plodova u prirodi danas se, moderno, zove foraging, i na njega pozivaju gastronomski velikani kao što je Rene Redžepi, a suština ovog posla je naoko jednostavna: ode se u prirodu, poželjno na lokacijama u blizini mesta gde će hrana biti spremljena i poslužena, i sa "švedskog stola" prirode uzmu se sveže, jednostavne namirnice koje će na sto doneti lepotu, arome i boje šume i livade.

Pomalo ekscentrični šef koji svoje učenike voli da "tera" u prirodu da tamo sakupljaju njene darove, često i na vrlo nepristupačnim terenima, ne voli da preterano teoretiše o hrani. On svoju stručnost dokazuje u kuhinji Nome, iz koje na stolove gostiju stižu jela koja izgledaju kao da ih je izvajala sama priroda. Za teoriju prikupljanja hrane iz prirode mediji imaju daleko bolje sagovornike, među kojima je jedan od aktutelnih autoriteta za ovu temu, Ava Čin iz Njujorka.

Restoran Noma, koji je proslavio Renea Redžepija, i danas je centralna gastronomska tačka Skandinavije i laboratorija od izvanredne važnosti za svetsko kulinarstvo. U ovom restoranu u Kopenhagenu, Rene Redžepi je prikupljanje plodova iz prirode podigao na veoma visok tehnički i konceptualni nivo. Svaki odlazak u prirodu za njega je istraživački pohod. - Razne su nas stvari iznenadile, od toga da travke koje rastu među trulim algama imaju ukus nalik na korijander, do toga da mravi podsećaju na limun - rekao je Redžepi u jednom intervjuu i dodao da deca imaju najveću korist od učenja roditelja tome da je priroda najbolji supermarket na svetu: - Šta ako bi naša deca bila u mogućnosti da, tokom šetnje u parku, prikupljaju namirnice na isti način kao što u supermarketu biraju kornfleks i slatkiše? - zapitao se veliki kuvar.

Vino & Fino

|

77


GASTRO BREVIJAR

IZNIKLI SMO IZ ZEMLJE! Tokom cele istorije, ljudi su naučili da koriste u ishrani i lečenju gotovo trideset hiljada biljaka. Ove biljke mahom su samonikle. Mi smo verovatno evoluirali kao skupljačka vrsta na otvorenim prostorima unutar gustih šuma Afrike. Na obasjanim proplancima koje su za sobom ostavili koraci krupnih životinja, prikupljali smo korisno bilje i bobice. Biti svedokom obilju prirode zahtevalo je izum novih jezika. Objašnjavajući tehnike za preradu bilja, opisujući njihove kuhinje, izumeli smo kuhinjska zapevanja. Naučili smo da govorimo i da kuvamo u sintetičkoj formi. To je bio pristup izvan intelekta, i stoga su prve kulinarske tradicije imale estetiku proizašlu iz slučajnosti i sreće. I na taj način naše mnogobrojne kulture su, može se reći, iznikle direktno iz zemlje. Đina Re La Serva, On the Lost Art of Foraging for Food and Medicine, Emergence Magazine

NAJTRADICIONALNIJA GASTRONOMSKA PRAKSA Ava Čin je ekspert za jednu pomalo ekstremnu formu prikupljanja divljeg bilja: ona taj posao obavlja u velikom gradu, što zahteva dosta razmišljanja o tome da li su te biljke, nakon izlaganja gradskom vazduhu i vodi, podesne za jelo. Svoja iskustva u ovoj oblasti sabrala je u knjizi pod nazivom Eating Wildly: Foraging for Life, Love and the Perfect Meal, a u kojoj se bavi branjem bilja u Njujorku. Ava Čin često ističe da je branje bilja prijatna i bezbedna alternativa korišćenju herbicida i poziva nas da neugledne biljke gledamo kao hranu, a ne kao napast. - Postoji mnogo divljih biljnih vrsta kao što su maslačak, češnjača srcolisna i divlji luk, koje se vrlo retko beru. Ljudi ih često smatraju za korov i uništavaju herbicidima. Skupljanje tog bilja daleko je prirodniji i bezbedniji način da se neki prostor "oslobodi" od njega - govori Ava Čin. Na pitanje da li je prikupljanje bilja samo logičan nastavak farm-to-table pokreta koji insistira na prirodnom poreklu namirnica, Ava Čin kaže da ovde nije u pitanju prolazna moda, već novo buđenje praksi koje su sa nama još od praistorije.

Tina Stafren, Visit Sweden

- Pripadnici ljudske vrste od samog početka bave se prikupljanjem hrane iz prirode. Stoga je, na mnogo načina, ovo najtradicionalnija gastronomska praksa - kaže Ava Čin, koja upozorava i da pri prikupljanju hrane iz prirode uvek uzmemo u obzir i to da treba da ostavimo dovoljno bilja i za sledeću godinu. - Nije svako skupljanje ekološki održivo. Neke biljke se mogu i preterano iskrčiti, jer nisu sve neuništive kao maslačak. Čovek treba da nauči da prikuplja bilje tako da ono nastavlja da raste iz godine u godinu. Naučite o biljci dovoljno da je možete brati bez ubijanja - kaže Ava Čin.

78

|

Vino & Fino


GASTRO BREVIJAR

BALKANSKA PRIRODNA KUHINJA Priroda na Balkanu i u Srbiji daje nebrojene opcije za uživanje u prikupljanju jestivog bilja, od onoga što i svako dete radi branja bobica kupina, divljih jagoda i malina - do posvećene identifikacije retkih biljaka neobičnog ukusa. Jedan od jako dobrih, zapravo referentnih izvora za učenje o ovoj temi je knjiga "Ishrana u prirodi" dr Borivoja Vračarića, lekara, učesnika NOB-a i oficira koji je veliki deo karijere posvetio istraživanju divlje flore i faune kao izvora hrane u uslovima krajnje oskudice. Od ovog autora ne možemo, naravno, očekivati izlete u gastronomiju, nego, možda, baš ono što početniku u ovoj oblasti i treba. Sveobuhvatno saznanje o tome koje sve biljke mogu da se jedu, i gde ih naći. A mi ćemo dati samo nekoliko primera za bilje koje raste u našoj okolini i koje možemo pronaći i upotrebiti sa velikom lakoćom. Pred nama je još par meseci lepog vremena: posle svih nevolja koje su nas stigle u poslednjih par godina, zašto ne bi umirili duh tihim razgovorom sa prirodom i njenim darovima, i obogatili trpezu besplatnom, ukusnom hranom koja se nalazi svuda oko nas?

Kopriva Većina nas zna kako koprive izgledaju - ovi listovi su nekada, u uslovima rata i kriza, nudili izvanredno zdravu alternativu gajenom povrću - a umnogome i zdraviju, usled gvožđa koje je u koprivi prisutno u velikim količinama. No, ovde se, ipak, ne bavimo narodnim travarstvom, već gastronomijom: a kopriva je malo gastronomsko čudo, "zelenog", pomalo reskog, delikatnog ukusa koji se odlično "snalazi" u jelima pripremljenim na način na koji postupamo sa spanaćem ili blitvom - možemo je jesti obarenu i proprženu sa lukom, možemo je dodati ukusnoj, gustoj čorbi sa krompirima, pa i sa jagnjetinom uz koju se odlično slaže, ili je dodati u varivo sa krompirima koje ćemo poslužiti uz dobru rečnu ribu. Beremo je, naravno, sa rukavicama na rukama kako bi se zaštitili od žarenja, i na lokacijama daleko od puteva i drugih izvora zagađenja. Besplatna je, ukusna, i ima je posvuda!

Kleka Na peskovitim, osunčanim prostorima kao što je onaj u Deliblatskoj peščari, ali i na drugim terenima na kojima ima dosta sunčeve svetlosti sa lakoćom ćemo naći kleku, četinarski žbun koji u jesen rađa plavičasto-crne bobice intenzivne arome. Kleka se, znamo to dobro, dodaje u naše rakije, a dalje na zapadu kontinenta ona je glavni aromatski sastojak džina. A kao hrana - kleka je jedan od začina koji će, ako se oprezno primeni, jelima od mesa, pa i pečuraka dati "kičmu" i snažan ukus.

Vino & Fino

|

79


GASTRO BREVIJAR

Matičnjak Matičnjak je jedna od najprepoznatljivijih mediteranskih biljaka, koje, u našoj sve toplijoj i suvljoj klimi, danas ima sve više, i u vrtovima i na sunčanim podbrđima. Ovo malo čudo prirode daje pčelama "sirovinu" za izvrstan med, a pored toga - od nje se može spremati čaj, može se koristiti u prirodi radi zaštite hrane od muva koje ne trpe njen intenzivan miris nalik na limunov, a zablistaće kao začin kada se sitno isecka i pospe po sosu, varivu ili salati.

Sremuš Prizemna, skromna biljka sočnih, strelastih listova koja voli hlad i sveže terene pored vode, do pre samo nekoliko godina bila je pomalo egzotičan sastojak ishrane pravih sladokusaca, da bi se danas u sezoni sa lakoćom nalazila na svakoj pijaci, kao simbol ranog proleća i izvanredan dodatak jelima, ukusa koji pomalo podseća na beli luk. Sremuš je savršen za pravljenje nadeva za pite, za cepkanje i dodavanje u salate...Današnja prolećna trpeza u mnogim domaćinstvima nezamisliva je bez sremuša, bilo da je kupljen na pijaci, sakupljen u nežan stručić, bilo da je ubran u prirodi, uz jednu važnu meru opreza: sremuš se po izgledu lako pomeša sa kozlacem i mrazovcem, biljkama koje su štetne za čovekov organizam. "Lakmus" je lak - sremuš, pored vizuelnih razlika koje su naviklom oku sasvim očigledne, a ako ni ovo nije dovoljno - sremuš miriše na beli luk i uvek treba protrljati biljku i proveriti da li je ovaj miris prisutan.

Maslačak Prijatna gorčina je, za one koji su probali ovu biljku koje na našim prostorima ima praktično svuda, od pukotina u asfaltu do planinskih terena, prva asocijacija na maslačak. A za mnoge od nas je maslačak i podsednik da su proleće i leto među najlepšim besplatnim stvarima na svetu: od Reja Bredberija, u čijoj noveli "Maslačkovo vino", ovaj cvetić predstavlja metaforu za dečju radost zbog dolaska leta, do potpisnika ovih redova. Listovi maslačka imaju ukus koji podseća na rukolu, i mogu se u svežem stanju dodati salati kojoj će dodati malo ugodne reskosti, a od njih se može praviti i varivo - sasvim lišeno gorčine - tako što se listovi prvo stave u hladnu, posoljenu vodu na petnaestak minuta, i potom kuvaju dok ne omekšaju. A ako imate ambiciju da napravite nešto sasvim nesvakidašnje, možete pokušati i da napravite čudesno maslačkovo vino, leto natočeno u bocu. Rezultat vašeg napora, uz korišćenje namirnica kao što su, pored zrelih cvetova maslačka, i sok pomorandže i limuna, vinski kvasac i šećer, biće blag napitak neodoljivo slasnog ukusa sa osvežavajućom notom gorčine.

80

|

Vino & Fino

Pečurke O pečurkama ovde, ipak, nećemo mnogo govoriti. Naši tereni su puni jestivih pečuraka, od običnih i smeđih šampinjona, preko bukovača i lisičarki, do skupog i slasnog srmrčka, pa i tartufa za čije je prikupljanje potrebno puno znanja i "dojava" o dobrim lokacijama, uz, podrazumeva se, podršku dobro obučenog psa. No, ovaj posao zahteva ozbiljnu prethodnu pripremu u društvu iskusnih gljivara, posvećenost i oprez, gotovo enciklopedijsko znanje o vrstama jestivih gljiva i njihovim "zlim", otrovnim dvojnicima kakve ima većina vrsta. Zapravo - idealno bi bilo da se pečurke, na pohodima u prirodu na kojima se skuplja jestivo bilje, posmatraju, fotografišu, pokazuju znalcima. Učenje o ovim neobičnim plodovima koji nisu ni biljke ni životinje obogatiće, na bezopasan način, naše znanje o prirodi, a prikupljanje, ipak, ostavimo onima koji su to učili celog života.





Destilerija Zarić

RAKIJE MEĐU NAJBOLJIM SVETSKIM PIĆIMA Za sve svoje godine postojanja DESTILERIJA ZARIĆ iz Kosjerića dokazala je domaćoj i svetskoj javnosti da rakije iz našeg kraja mogu da stanu svojim kvalitetom uz rame sa najboljim svetskim pićima Edukacijom zaposlenih u ugostiteljskim objektima i trgovinskim lancima, organizovanjem škole rakije u samoj destileriji, uspeli smo da brend srpske rakije vratimo na pripadajuće mesto. Sinergija stare dobre tradicije u proizvodnji rakije i najnovije tehnologije, nesebično zalaganje svih zaposlenih predvođenih iskusnim i nadasve stručnim tehnolozima rezultiralo je najprestižnijim domaćim i svetskim priznanjima. Sa ponosom ističemo samo neke od mnogobrojnih:

Šljivovica KRALJICA ZLATNA medalja 2018 i 2019 . godine Spirit Selection by Concours de Bruxelles Viljamovka NIRVANA DUPLA ZLATNA medalja WSWA Convection Las Vegas 2016, VELIKA ZLATNA medalja Spirit Selection by Concours de Bruxelles 2020 kada je svrstana medju 10 najboljih pića na svetu, a svoj kvalitet potvrdila i 2021. godine na istom ocenjivanju ZLATNOM medaljom. Kajsijevača MAGIJA Zlatna medalja WSWA Convection Las Vegas 2016, ZLATNA medalja Spirit Selection By concours de Bruxelles 2021. godine. Dunjevača NOSTALGIJA Velike zlatne medalje 2012 i 2016. godine na svetskom ocenjivanju u Budimpešti gde je proglašena za Svetskog šampiona medju dunjevačama, a svoj kvalitet potvrdila i 2021. godine ZLATNOM medaljom na Spirit Selection By concours de Bruxelless Rakija od maline OPSESIJA 2019. godine svrstana medju 15 najboljih rakija sveta, a 2020. dobitnik ZLATNE medalje na Spirit Selection By concours de Bruxelles

I još mnogo, mnogo.... medalja i priznanja. Svetski stručnjaci su našim rakijama dali najviše ocene, a Vi probajte i prosudite da li su u pravu!

84

|

Vino & Fino




VELIKI ŠEFOVI

Martin Berasategi je legenda. On je superzvezda tradicionalne baskijske kuhinje i šef sa najvećim brojem Mišlenovih zvezdica u istoriji ovog vodiča u Španiji - čak dvanaest! Prvu zvezdu osvojio je sa samo dvadeset i pet godina, a tokom karijere duge skoro pet decenija otvorio je još tri restorana u Španiji koja su ovenčana Mišlenovim najvišim priznanjima. Dakle, on nema jedan, već dva restorana sa maksimalne tri zvezde, a u 2022. godini dobio je i specijalnu nagradu od čuvenog vodiča, Chef Mentor. Martin je prepoznatljiva i uticajna ličnost u Španiji, trenutno treći najbolji šef na svetu i definitivno čovek koji je odigrao značajnu ulogu u uspostavljanju Baskije kao gastro destinacije pokazavši da je prepoznatljiva kuhinja moguća i u malim i velikim sredinama. Berasategijevo kuvanje zasnovano je na njegovim životnim iskustvima i to posebno na vaspitanju koje je imalo ogroman uticaj na sam stil kuvanja ovog izuzetnog šefa.

-Sviđa mi se što gosti u restoranu, odakle god da dolaze, shvataju da je moja kuhinja iz Baskije. Odrastao sam uz kulturu gostionica, gde bi se ljudi iz svih sfera života okupljali da jedu, ćaskaju i opuštaju se. Moji roditelji zajedno sa tetkom su vodili restoran koji je bio institucija u našem rodnom gradu San Sebastijanu. Tu smo uglavnom svi provodili vreme. Sećam se da sam čim završim sa školom odlazio u restoran koji je bio podeljen na dve trpezarije, jednu sa leve strane za širu javnost, drugu sa desne strane, odvojenu vratima koja je bila za porodicu i najbliže rođake. Tu smo ručali, večerali, dogovarali se. To je bio epicentar naših života. Kući smo odlazili samo da se istuširamo i prespavamo. – ispričao je slavni šef u intervju za Amuse Vice.

ŽELEO BI DA GA LJUDI PAMTE KAO DOBROG KUVARA I JOŠ BOLJU OSOBU

Kuvanjem do sreće Berasategi je učio da kuva od svoje majke Gabrijele i tetke Marije u njihovom tradicionalnom baskijskom restoranu Bodegon Alehandro, za koji je i dobio prvu Mišlenovu zvedicu nakon što ga je preuzeo posle očeve smrti. Sa petnaest godina umeo je da napravi izvrsne ćufte, lignje i marmitako, tradicionalnu baskijsku čorbu od tunjevine. Martin je bio jedno od četvoro dece i jedini zainteresovan da započne karijeru kuvara. Kada je bio u tinejdžerskim godinama nudili su mu razne poslove, od dostavljača do rada u bankama i osiguravajućim društvima ali, on je želeo da radi isključivo ono što voli. - Prijatelji su mi stalno govorili, i danas to rade, da bih imao super život sa mnogo manje stresa da sam prihvatao poslove koji su mi se nudili, a ja sam ustvari samo želeo da budem

srećan. I stvarno sam oduvek verovao sebi. Stalno mi se vrtelo u glavi kako zapravo imam potrebu da uradim nešto značajno kao kuvar. Želeo sam da radim finu hranu, da kuvam, da budem slobodan i kreativan – pričao je Berasategi o svojim počecima u kuhinji u razgovoru za La Espanola pre nekoliko godina. - I roditelji i tetka su pokušavali da me odgovore od karijere kuvara. Govorili su mi da je to veoma teško zanimanje, da ima lepših stvari u životu i da bi me bilo koji drugi posao sigurno više usrećio od kuvanja. Ali, nije postojala mogućnost da pobede moju tvrdoglavost. Jednostavno, kulinarstvo mi je bilo i ostalo u krvi – pričao je legendarni šef.

Vino & Fino

|

87


VELIKI ŠEFOVI

Sijaju zvezdice I tako, na samom početku karijere, danas slavnog Berasategija roditelji su uslovili rekavši mu da ukoliko želi da postane kuvar mora da radi od osam ujutru do ponoći, kao i svi, i to bez prestanka. I to ga nimalo nije uplašilo. Odmah je rekao da i sutradan se pojavio na poslu tačno na vreme. Osim rada u porodičnom restoranu, nekoliko slobodnih dana mesečno i vreme tokom raspusta koristio je kako bi putovao u Francusku na razna usavršavanja, za pravljenje peciva, za poslastice, sladolede… U to vreme nije postojao nijedan restoran sa Mišlenovom zvezdom u Baskiji. Berasategi je svoj prvi restoran Martin Berasategui otvorio zajedno sa suprugom Onekom Aregui u Lasarte Oriji, mestu udaljenom svega sedam kilometara od njegovog rodnog San Sebastijana. Samo šest meseci nakon otvaranja, restoran je dobio svoju prvu Mišlenovu zvezdu. Tri godine kasnije drugu, a 2001. godine treću. Tada je njegov restoran bio četvrti u Španiji koji je dobio

treću Mišlenovu zvezdu, posle restorana Arzak, El Raco de Can Fabes i El Bulli i jedini restoran koji su korisnici TripAdvisor-a dve godine zaredom izabrali za najbolji u celom svetu. - Uživam u svemu što radim, pa i u nagradama koje dobijam i koje na neki način predstavljaju potvrdu mog rada. E sad, sve što sam postigao za ovih skoro pedeset godina bavljenja kulinarstvom i gastronomijom, desilo se dok sam se ludo zabavljao, pa mi onda ne preostaje ništa drugo osim da samo nastavim da se zabavljam, zar ne? Šalu na stranu, svet je veoma veliki i svuda ima sjajnih kuvara. Svestan sam da mi zapravo ne preostaje ništa drugo nego da moj tim i ja nastavimo vredno da radimo i da se konstantno usavršavamo kako bismo bili bolji, pa samim tim i srećniji – kaže Berasategi.

SVIĐA MI SE ŠTO GOSTI U RESTORANU, ODAKLE GOD DA DOLAZE, SHVATAJU DA JE MOJA KUHINJA IZ BASKIJE.

88

|

Vino & Fino


VELIKI ŠEFOVI

MIŠLENOVO SAZVEŽĐE Trenutno, Martin Berasategi ima dvanaest Mišlenovih zvezdica. Tri u restoranu Martin Berasategui u Lasarte Oriji, tri u restoranu Lasarte u Barseloni, dve u restoranu sa njegovim imenom na Tenerifima i po jednu u restoranima Oria u Barseloni, Eme Be Garrote u San Sebastijanu, Ola Martin Berasategui u Bilbau i u restoranu Fifty Seconds Martin Berasategui u Lisabonu. Po broju Mišlenovih zvezda ispred njega su samo čuveni Alen Dikas koji ima devetnaest zvezda i Pjere Ganjer sa četrnaest.

Tri zakona kuvanja I zaista, entuzijazam, stalna želja za inovacijama, talenat i vredni rad slavnog šefa i njegovog tima pretvorio je San Sebastijan u jedan od svetskih gradova sa najviše Mišlenovih zvezda po stanovniku. Martin Berasategi i dalje je podjednako popularan kao na početku karijere i jednako omiljen među kolegama. Za njega kažu da je brižan, velikodušan i uvek spreman da ohrabri što je u poslu kuvara veoma važno, kao i da sve to radi sa širokim osmehom i rukom spremnom da stisne pesnicu uz uzvik Garrote! - moto koji je izmislio na početku karijere koji je postao njegov zaštitni znak. Hrana je njegova strast, nešto što ga svakodnevno inspiriše, a u njegovom kulinarskom pristupu koje brani poslednjih četrdesetsedam godina - koliko mu karijera već traje - postoje tri zakonitosti. To su kvalitetni suhomesnati proizvodi, vešte tehnike i ispred svega, naporan rad, što na kraju rezultira

kuvanjem koje je totalno iskreno i koje na tanjiru otkriva karakter ovog izuzetnog šefa. U stvaranju jela, Berasategijev fokus je na tipičnim španskim proizvodima, maslinovom ulju, vinu i belom luku. On je jedan od nosilaca španske avangardne kuhinje, a njegova želja za stalnim profesionalnim usavršavanjem i ozbiljna disciplina nisu ga sprečili u razvijanju veoma važnog aspekta savremene gastronomije, a to je timski rad. U prevodu, svi bi želeli da im Martin bude šef. On je perfekcionista, veoma je intuitivan i uporan, šef koji je uvek bio ispred svog vremena, a kada umre, poverio se jednom baskijskoj novinaru, želeo bi da ga ljudi pamte kao dobrog kuvara i još bolju osobu.

Vino & Fino

|

89


VELIKI ŠEFOVI

Šef i kod kuće Martin Berasategi ima ukupno osam restorana u Španiji i još šest širom sveta, u Dominikanskoj Republici, Meksiku i Kostariki. Prvi međunarodni projekat dogodio mu se pre više od decenije u Kini kada je u Šangaju otvorio restoran Martin Shanhgai koji je predstavljao kuhinju njegovih gastronomskih kreacija u baskijskom stilu i lokalnih kineskih sastojaka. Zanimljivo, kuvanje za Berasategija ne završava se samo u restoranima koje otvara jer je isključivo on zadužen i za kuvanje kod kuće. Njegovo omiljeno jelo je omlet od krompira sa bakalarom ili oslićem pripremljen na starom šporetu na ugalj na kome inače kod kuće sprema hranu, bez obzira što pored njega uredno stoji moderan šporet. U svetu baskijske kuhinje prepoznatljiv je po sočnom golubu na žaru sa citrusima, kaparima i crnim maslinama, a izvan granica Španije po karpaću od Wagyu govedine sa ekstraktom estragona i jodiranom salatom. Zapravo on i nema signature dish, već je svako novo jelo koje napravi upravo to, prepoznatljivo i sa potpisom Martin Berasategija.

SVE ŠTO SAM POSTIGAO ZA OVIH SKORO PEDESET GODINA BAVLJENJA KULINARSTVOM I GASTRONOMIJOM DESILO SE DOK SAM SE LUDO ZABAVLJAO, PA MI ONDA NE PREOSTAJE NIŠTA DRUGO OSIM DA SAMO NASTAVIM DA SE ZABAVLJAM, ZAR NE?

90

|

Vino & Fino

Kada je osetio potrebu da pokaže da može više od kuvanja, stvorio je grupu Berasategui koja se pored vođenja restorana sa njegovim imenom bavi i konsaltingom za druge restorane u Španiji i Portugaliji, kao i izdavaštvom. Do sada, Martinova grupa izdala je dvadeset gastronomskih knjiga i kuvara.



Telefon za rezervacije 011 453 63 32


VODIČ KROZ RESTORANE & KAFANE

PIŠE: JELENA STOJČIĆ

Odlični restorani na domaćoj gastro sceni nikli su kao pečurke posle kiše. Ponuda je šarena, iako se sve vrti oko lokalnih proizvoda i sopstvene proizvodnje. Kvalitet je u fokusu i definitivno je odneo pobedu nad kvantitetom. Domaće kobasice i sveži ili odležali komadi mesa najveće su zvezde novootvorenih restorana, a tu je i po neka riba i malo Mediterana, makar samo na tanjiru, čisto da najavi da je leto tu!

Vino & Fino

|

93


VODIČ KROZ RESTORANE & KAFANE

Ribar Đure Daničića 4, Beograd 062 223773 Na mestu gde se nalazio čuveni restoran Daka, otvoren je Ribar. Baš kao što mu ime kaže u njemu se služi riba i to isključivo iz Jadranskog mora. Ribar u Beogradu zapravo je nastavak tradicionalne bokeške porodične priče iz cenjene konobe istog imena, smeštene u Kostanjici, malom mestu u Boki Kotorskoj, prepoznatljivom po ponudi koja zavisi od dnevnog ulova ribe. U principu, slično je i u beogradskom Ribaru, jer riba direktno iz Jadrana za manje od 24 sata stiže pred gosta. Jelovnik je tu samo forme radi, jer ponuda i ovde zavisi od ulova, odnosno od toga šta je stiglo do Beograda. Kuvarica Zora ekspert je za sve morske specijalitete, od ukusne hobotnice na žaru do veoma dobro pripremljenih Sen Žak školjki. Konobari su iskusni u radu sa ribom, ljubazni i edukovani. Vinska karta sa preko 150 etiketa odlično prati priču ribljeg restorana. Uz sve to, dodajemo i baštu restorana koja je zasigurno jedna od najlepših u gradu.

Avala Ljutice Bogdana 24, Beograd 011 4536332 Čuvena Mala Avala ili Avalica kako vam je draže da je zovete, a zvanično restoran Avala, već više od pola veka jedno je od omiljenih mesta za prave gurmanluke u Beogradu. Glava u škembetu i brizle legendarni su specijaliteti ove kuće, a i kompletan meni satkan je od sličnih delikatesa koje još od prošlog leta priprema slavni kuvar Stambol Geštamov koji je i šef kuhinje. Za ovo leto, Stambol i njegov tim uveli su i neke novine na jelovnik, a iz ponude su izbacili teletinu i jagnjetinu ispod sača. Sada se umesto toga u Avalici služe dinstana teletina i jagnjetina, a od noviteta tu je još i teleći kotlet, kao i malo drugačije prolećne rolnice od heljdinih kora i rižoto sa domaćim crnim tartufima. Takođe, svakog dana su u ponudi i dnevna jela koja se kreiraju na osnovu nabavke, tj. na bazi onoga što je tog dana bilo najsvežije na pijaci. Konačno, Avala ima i lepu baštu, a već duže vreme svoje goste ugošćava u malo svedenijem ambijentu od onog na koji ste ranije bili navikli. Braon boju koja je dominirala starim enterijerom zamenili su svetli i prozračni tonovi. A kao i do sada, da u restoranu teče sve kako treba, zadužen je Vojin Nikitović, poznato lice ovdašnjeg restoraterstva, ugostitelj koji iza sebe ima regionalnu karijeru dugu preko četvrt veka.

94

|

Vino & Fino


VODIČ KROZ RESTORANE & KAFANE

Tomahawk Karađorđeva 9, Beograd 064 1115552 www.tomahawk.rs Tomahawk je relativno nov ekskluzivni restoran u Beogradu. Iako iz njegovog naziva možete da naslutite o kakvoj ponudi je reč, ipak će vas iznenaditi to što za razliku od drugih restorana ovog tipa ovde nema odležalih komada mesa, već isključivo svežih. Akcenat je na kvalitetu, a „srednje pečen“ zaštitni je znak ovog mesta. Mada se u Tomahawk uglavnom dolazi zbog komada mesa poput istoimenog odrezaka, za nas bi specijalitet ovog restorana slobodno mogle da budu domaće kobasice koje se bukvalno tope u ustima. Vlasnici restorana imaju sopstvenu farmu u Kuzminu, pa je većina namirnica iz sopstvene proizvodnje, od domaćih kobasica i mangulice, do odličnih voćnih rakija. Sva jela potpisuje šef kuhinje Marko Miljuš, a kako ona nastaju gosti mogu i da nadgledaju dok čekaju, jer je kuhinja otvorena. Lokal se prostire na dva nivoa: donji restoranski i gornji koji je klub sa velikom ponudom kubanskih cigara i premijum pića, postavljen kao prostor za uživanje pre i posle jela.

Potez 25 Omladinskih brigada 86e, West 65 060 282101 Novo, malo mesto u naselju West 65, sa svedenom, ali odličnom ponudom mesa zove se Potez 25 i jedna je od gastronomskih tajni Novog Beograda. Jelovnik je praktično podeljen na odležale komade mesa, sveže teleće, juneće i konjske bifteke i nekoliko probranih jela nacionalne kuhinje poput ćevapa, svinjskog vrata i kobasica. Specijalitet restorana je Biftek šefa kuhinje koji se služi u zvonu, u dimu od začinskog bilja, a karakteriše ga to što su sosovi i dodaci uvek drugačiji. Čak i u samom meniju, ispod naziva nema sastojaka već samo stoji „iznenađenje“. Sva mesa ovde odležavaju 45 dana, osim specijalnog, Rib Eye stejka koji sazreva čak šezdeset dana. U kuhinji restorana svaki dan se priprema i nekoliko vrsta hleba koji se vrući donose pred gosta i tu seku. Poslastica ima samo tri, i to vrednih i ukusnih klasika: reforma torta, kotorska krempita i baklava. Restoran je moderno uređen, sa primesama industrijskog dizajna i pažljivo biranim detaljima. Unutra ima svega nekoliko stolova, a napolju lepu baštu sa pogledom na fontanu.

Vino & Fino

|

95


VODIČ KROZ RESTORANE & KAFANE

Giulia Bulevar Vudroa Vilsona 12, TC Galerija 011 6185567 www.giulia.rs Čim uđete u restoran Giulia, odmah ćete zaboraviti na činjenicu da je smešten u tržnom centru. Prvo što ćete primetiti je dugačak mermerni šank i dosta prostrana sala. Stolovi su veliki i između njih je dovoljno prostora da gosti mogu da imaju intimu, stolice su veoma udobne, a sam servis je na veoma visokom nivou. Hrana je odlična, za šta je zadužen mladi šef kuhinje Strahinja Milenković koji je zanat pekao u hotelima Square Nine u Beogradu i Kempinski u Portorožu, kao i u poznatom restoranu Landerik u Ljubljani. Njegov zaštitni znak su ručno rađeni, sočni i sveži ravioli punjeni junećim repom, posluženi uz ukusni krem od šargarepe i patlidžana. Od glavnih jela osobuko sa domaćim njokama definitivno je pun pogodak. Ceo meni je sveden i podeljen na glavna jela, ručno pravljenje paste i rižota i desetak pica pečenih na šamotu. Giulia je kompletan i dobro definisan ugostiteljski objekat, sa veoma ljubaznim i posvećenim osobljem na čijem čelu je iskusni menadžer Danilo Marić, iza koga je ugostiteljska karijera duga dvadeset godina.

Balkon Traditional Balkanska 13, Beograd 060 6886959 www.balkon.rs Nekada fino, ali jednostavno mesto sa italijanskim specijalitetima, danas je Balkon izrastao u odličan restoran lokalne, domaće kuhinje. Renoviran i redizajniran, počeo je sa radom krajem prošle godine. Enterijer je osvežen, koncept je skroz nov, a iz starog Balkona ostao je samo balkon, odnosno velika terasa sa pravim gradskim šmekom na koju može da stane i do 120 gostiju. Kada je reč o hrani, Balkon Traditional je zapravo autentični srpski bistro u kome se služe provereni domaći proizvodi, počev od različitih tradicionalnih mesnih delikatesa iz sopstvene proizvodnje do modernih jela, ali opet temeljenih na tradicji, kao što je sočna pašteta od fazana sa tartufima koja će vas raspametiti. Zalivena je guščijom mašću i zaista je pravi specijalitet. Ipak, Balkon Traditional gosti su prepoznali zahvaljujući izvrsnim domaćim kobasicama napravljenim mesa jelena lopatara i mangulice. Te kobasice su u prirodnom crevu, dovoljno su jake i dovoljno slasne da zadovolje i najrazmaženija gurmanska nepca. U Balkonu, gosti mogu i da kupe odabrane lokalne proizvode, domaća vina i vrhunske stare rakije od čiste požegače.

96

|

Vino & Fino


VODIČ KROZ RESTORANE & KAFANE

Corso Savski Nasip bb, Blok 70, Novi Beograd 066 111444 www.korzo.rs Jeste li možda skoro bili na popularnom novobeogradskom splavu Corso? Znate li da su sada skoro duplo veći nego nego što su bili i da su potpuno promenili svoj izgled? Imaju i specijalnu kartu pića samo za džin tonik na kojoj je petnaest ozbiljnih etiketa džina i deset različitih tonika, a od pre nekoliko meseci i dosta dobar suši je u ponudi, uz pogled na reku koji je i dalje jedan od najlepših sa beogradskih splavova jer se prostire praktično u nedogled. Od pre nekoliko meseci, svakog dana od 15 sati, osim ponedeljkom, u izdvojenom sushi corneru koji se nalazi na gornjem nivou splava, dva talentovana majstora prave odličan suši sa kojim će vam, po želji, somelijer Stefan Mladenović upariti vino. Stefan je inače i menadžer splava, a zajedno sa kolegom Nemanjom Neškovićem i šefom kuhinje Vlajkom Pešićem čini jako dobar i uigran tim što se odmah i oseća u restoranu. Naravno, nije suši jedino što se ovde jede, već je samo deo pažljivo osmišljene ponude: od nesvakidašnje kombinacije jagnjetine i inćuna, preko slasne paste sa celim gamborima i humusom do foie gras složenog preko hrskavog bageta i džema od jagoda. Kada je reč o poslasticama, 4D kolač definitivno se izdvaja iz ponude, u obliku musa je, sa tri vrste belgijske čokolade, karamelom, pistaćima i komadićima keksa, kao i zanimljiv sladoled od šardonea i kabernea koji specijalno za Korzo priprema poznati majstor Veroljub Šobić iz Poslastičarnice u Maršala Birjuzova. Na vinskoj karti su odabrana vina, 75 različitih etiketa od kojih se skoro polovina služi na čašu, a karta je kreirana tako da se na njoj od svake sorte nađu vina koja su odležavala i u bariku i u inoksu.

Ahmee Kumanovska 6, Beograd Ahmeekoreanrestaurant@gmail.com Potpuno autentični korejski restoran za samo par meseci stekao je verne goste i postao mesto u kom se traži stolica više. Moderan je, neobičan i totalno šik, sa skroz crnim zidovima u enterijeru i šarmantnim osobljem obučenim u crno od glave do pete. Nalazi se na Vračaru i tu je otvoren sasvim slučajno jer se vlasnica Viktorija zatekla u Beogradu na proputovanju u sred pandemije i zaključavanja i tu i ostala. Kaže da se zaljubila u Beograd, zato je u njemu i rešila da ostvari svoju davnu želju, da otvori restoran korejske kuhinje. U Ahmee-u je bogato kulinarska tradicija daleke Azije izvanredno predstavljena, a jelo koje je osvojilo Beograđane upravo je nezaobilazni deo tradicionalne kulture Korejaca. To je pileći gangiung, specijalitet koji podrazumeva deljenje sočne i veoma ukusne pržene piletine i piva sa ljudima za stolom. Viktorija kaže da najviše i želi da u svom restoranu podeli takozvani Jeong što bi u slobodnom prevodu bilo simpatija, ljubav, veza i naklonost. Za sada joj to odlično ide!

Vino & Fino

|

97


VODIČ KROZ RESTORANE & KAFANE

Tata Uskočka 8, Beograd 069 4422383 www.tatarestoran.rs Restoran Tata tipičan je mediteranski restoran sa ne preterano tipičnom ugostiteljskom pričom. Nastao je tako što ga je jedna ćerka otvorila svom tati u penziji kako bi u Beogradu nastavio tamo gde je stao baveći se 45 godina ugostiteljskim biznisom u Beču. Tata je Žarko Skočić, pravi pravcijati ugostitelj koji svako jutro provodi na pijaci u nabavci za restoran, a potom odlazi u kuhinju kako bi sve bilo spremno za ručak. Kod Tate nema jelovnika, već se svaki dan pravi novi. Dakle, pet radnih dana znači i pet različitih menija, osim subotom, ona je rezervisana za a la carte priču. Riba stiže dva puta nedeljno iz Dalmacije, a celokupna ponuda zasnovana je na morskim plodovima, rižotima i pastama. Specijalitet kuće su pečeni gambori na rižotu od tikvica, tu je i odličan bakalar „na belo“, suva riba koja dva dana omekšava u vodi, pa se kuva tri do četiri sata i služi sa kuvanim krompirom i belim lukom, jelo koje gosti obožavaju. Kada je reč o poslasticama, ovde se služe samo dva deserta, kolač od maka i rožata. Restoran radi od 2019. godine i kako kažu, mogu da se pohvale da sve vreme radi odlično. Za to, sasvim očigledno, postoje jaki razlozi.

Bad Sushi Šafarikova 11 011 7493 9980 Sasvim zavučen u podrum u uzanoj uličici u centru grada, Bad sushi istinski je skriveni biser beogradske suši scene. Lokal je veseo i udoban, uređen u stilu japanskog pop-arta. Najvažnije, suši im je izvanredan, iako je ponuda relativno svedena. Iskusni šef je Sezar Alvarez Kahurao, kome je suši već porodična tradicija, budući da mu se otac svojevremeno proslavio kao majstor u restoranu Ebisu na vrhu hotela Square Nine. Riba im je savršeno sveža, perfektno sečena, a pirinač skuvan bez ikakve greške: dovoljno kompaktan, a rastresit, punog ukusa, ni trunku prekiseo ili presladak. Pored japanske klasike, tu je i solidna ponuda maki rolnica, posebno onih iz američke fusion tradicije, a tu su i autorske kreacije na istu temu. Takođe, tempura im je izvrsna, vazdušasta, lagana i beskrajno hrskava, a miso supa vrlo dobra. Jedina zamerka ide na adresu mediokritetske i ispodprosečne ponude pića. Uz osrednje industrijsko pivo, nudi se i veoma sužen izbor vina (istina, solidnih), kao i bezvredna industrijska kopija sakea. Ipak, suši je izvanredan i to je sasvim dovoljno da toplo preporučimo Bad sushi!

98

|

Vino & Fino



100

|

Vino & Fino


TS Ventures Fond kao svoju prvu investiciju predstavio je ulaganje u domaći startap OTA Sync koji razvija rešenje u hospitality industriji. Pored TS Ventures Fonda, investitori u ovaj startap su i grupa poslovnih anđela predvođena Inicijativom „Digitalna Srbija“ i organizacija Startup Wise Guys, a početno ulaganje iznosi 250.000 evra. Prvi korporativni investicioni fond u ovom delu Evrope, TS Ventures Fond, takođe najavljuje dodatna ulaganja u više startapa u narednom periodu. Osnivanjem investicionog fonda, Telekom Srbija nastavlja razvojnu strategiju pozicioniranja kompanije kao lidera u ovom delu Evrope i pružanja podrške razvoju startap ekosistema u regionu, rekao je generalni direktor kompanije Vladimir Lučić i dodao: „Bliska saradnja svih učesnika u ekosistemu od izuzetnog je značaja, jer se svaki pojedinačni uspeh pozitivno odražava, kako na svakog aktera u ekosistemu, tako i na ekosistem kao celinu. Ulaganje u startape u ranoj fazi, ali i praćenje njihovog daljeg razvoja, stvara pozitivnu klimu za kvalitetan rast i razvoj startap zajednice.“ TS Ventures Fond ulaže u tehnološke inovacije odnosno digitalne servise koji imaju perspektivu brzog rasta i širenja na globalno tržište, pored tržišta Srbije i regiona. „Veliko nam je zadovoljstvo što nakon deset meseci pažljive selekcije imamo priliku da otpočnemo saradnju sa startapom OTA Sync, za koji verujemo da poseduje sve ono za čim tragamo – posvećen tim, inovativan proizvod, kao i ostvarljivu strategiju tržišnog razvoja. U pregovorima smo sa još nekoliko timova, tako da očekujemo da ćemo u narednom periodu imati još dobrih vesti poput ove“, rekao je Davor Sakač, direktor TS Ventures Fonda, i pozvao tehnološke preduzetnike da se obrate fondu, kao potencijalnom investitoru. Da su ovakve investicije izuzetno važne za domaću startap scenu napomenuo je i Nebojša Bjelotomić, ispred grupe poslovnih anđela Inicijative „Digitalna Srbija“. „Isuviše dugo se nedostatak sredstava za rano finansiranje ističe kao jedan od najvećih problema domaćeg ekosistema. Ovo je primer podrške potrebne našim startapima, i mogućnosti koje se otvaraju kada se udruže startap akcelerator, grupa poslovnih anđela i jedan investicioni fond“, rekao je Bjelotomić.

Janko Mićić, član stručnog tima TSVF koji ima dugogodišnje iskustvo rada u kompanijama Microsoft, Apple i Google, istakao je da se startap OTA Sync izdvojio kao najzreliji tim od skoro 400, koliko se prijavilo za ovu rundu finansiranja. „Proces selekcije bio je veoma dugotrajan, ali čvrsto verujemo da ovaj tim mladih ljudi poseduje znanje i posvećenost da svoj proizvod skalira na globalno tržište. Konkurencija je uvek veoma jaka, i zato je važno da na vreme dobiju svu moguću podršku koju ovaj ekosistem može da im pruži. Upravo ovakvim udruživanjem Srbija pokazuje da je na dobrom putu, jer su ovakve investicije karika koja je nedostajala“, rekao je Mićić. OTA Sync predstavlja kompletno digitalno rešenje za upravljenje hotelima, hostelima i privatnim apartmanima, omogućavajući efikasniji menadžment recepcije, prijema i odjave gostiju, kao i sinhronizaciju različitih onlajn kanala prodaje među kojima su i neki od najpopularnijih svetskih pretraživača za smeštaj. „Prijatelji smo iz srednje škole, a 2018. godine smo odlučili da izradimo softver koji ćemo da testiramo u Srbiji i Crnoj Gori i dobijemo povratne informacije od korisnika, kako bi napravili najmodernije rešenje na tržištu. Kako nam je znanje o efikasnom rastu na globalnom tržištu bilo ograničeno, a motivacija velika, povezali smo se sa Startup Wise Guys iz Estonije, našim prvim investitorima. U prethodnih šest meseci intenzivno smo radili na prilagođavanju softvera i poslovne strategije, jer nam je želja da naš softver pozicioniramo na okolnim tržištima Hrvatske, Rumunije, Albanije, a onda i dalje preko partnerskih mreža u Grčkoj, Portugaliji i Španiji. Investiraćemo u promociju na tim tržištima, organizovaćemo konferencije, okupljanja hotelijera i ugostitelja, posete sajmovima, kako bi privukli talente koji će nam pomoći u skaliranju prodaje, i zauzimanju pozicije najboljeg softvera za upravljanje hotelima i privatnim smeštajima u regionu” rekao je Đorđe Jevtić, jedan od osnivača OtaSync-a. TS Ventures Fond planira da u narednih pet godina izdvoji 25 miliona evra za podršku razvoja startup ekosistema u Srbiji i regionu.

TS Ventures Fond čini tim međunarodnih eksperata i profesionalaca u oblasti tehnološkog preduzetništva, sa iskustvom rada na najkonkurentnijim tržištima kakva su SAD i Izrael.

Vino & Fino

|

101


Sada već daleke 1997. godine, prvog juna, osnovan je Telekom Srbija. Nekako u isto vreme čitav svet je počeo da se menja kao nikada ranije u istoriji. Zajedno smo svedočili tehnološkim revolucijama koje su živote ljudi preoblikovale do neverovatnih granica, menjajući naše navike, načine na koje obavljamo svakodnevne poslove, na koje učimo, radimo i zabavljamo se, pružajući istovremeno neslućene mogućnosti. Naravno, menjao se i Telekom Srbija, ali ne samo prateći nove tehnologije, već i uspostavljajući trendove. Prvo smo mogli da se čujemo fiksnim, posle toga da se gledamo mobilnim, da razmenjujemo informacije putem interneta ili da gledamo šta i kada želimo na TV-u i taj put smo prošli zajedno, vaš Telekom i vi. I na tom zajedničkom putovanju svi smo se menjali i rasli, pritom ostvarujući svoje ciljeve. Danas kada slavimo 25. rođendan, Telekom Srbija je lider u Srbiji i regionu, sinonim za najbolju mobilnu mrežu, najbolji televizijski sadržaj, najkvalitetniji optički internet. U godini jubileja Telekom Srbija je prvi put od osnivanja lider na tržištu Srbije u svim telekomunikacionim uslugama, snažno pozicioniran u regionu kroz svoje ćerke kompanije, ali i u prilici da vrhunske usluge i prestižni televizijski sadržaj ponudi globalno. Od impulsa i brojčanika na fiksnom telefonu, do vodećeg producenta serija koje se gledaju na pet kontinenata

102

|

Vino & Fino

stigli smo marljivim radom, predanošću i učenjem, pritom osluškujući potrebe korisnika čiji se broj iz godine u godinu povećavao. Sada želimo da pomognemo i svima onima koji kreću u avanturu za ostvarivanje svojih želja i pokretanjem fonda za pomoć mladim tehnološkim kompanijama postajemo deo novih uspešnih priča. Na tom putu uvek smo želeli da budemo snažna i iskrena podrška čitavoj zajednici. Svesni da ulažući u zdravstvo i obrazovanje kreiramo preduslove daljeg razvoja društva stvarali smo partnerstva koja traju godinama. Podržavajući umetnost, kulturu i sport, mladima smo omogućavali da se ostvare na kreativne i plemenite načine, istovremeno čuvajući tradiciju i osvajajući nove meridijane. Trudili smo se da uvek budemo tu gde ste vi. Šta nas očekuje u narednih 25 godina? To naravno niko ne može sa sigurnošću da zna, ali kao neko ko je uspevao da ostvari svoje ciljeve da postane i ostane lider, sigurno je da ćemo nastaviti da sanjamo velike snove. San o besprekornim komunikacijama u digitalnom svetu bez granica. Zajednički san koji želimo da ostvarimo osvajajući male pobede svaki dan, Tu gde ste vi.



IMAMO GOSTA

Imamo gosta: Dejan Maksimović Maks

Panakota od maka sa tartarom od jagoda

Dejan Maksimović Maks šef kuhinje u rezidenciji norveškog ambasadora

Savršeno kremasta, lagana i osvežavajuća panakota sa posebnim tvistom talentovanog Maksa, šefa kuhinje u Ambasadi Norveške u Srbiji, u isto vreme će vas i zasladiti i rashladiti, a ukoliko pažljivo ispratite sve korake za pripremu ovog čuvenog italijanskog slatkiša, i u kućnim uslovima možete dobiti panakotu kao iz italijanskih restorana.

PRIPREMA:

SASTOJCI:

Mleko, pavlaku, šećer, koru limuna i vanilu dovesti do ključanja. Dodati mak, izmešati pa skloniti sa vatre. Poklopiti i ostaviti da se ohladi, pa procediti kroz fino sito. Podgrejati preostalo mleko i dodati omekšan želatin, pa izmešati sa masom od prokuvanog maka. Nasuti u čaše i ostaviti da se ohladi u frižideru. Jagode očistiti od peteljki i iseći na kockice veličine 5x5 milimetara, pa izmešati sa limunovim sokom i ostaviti da malo odstoje. Na panakotu rasporediti tartar od jagoda i ukrasiti listićima melise.

za panakotu 300 ml pavlake za kuvanje, 300 ml mleka, 200 g mlevenog maka, 125 g šećera, 1 štapić vanile (presečen uzduž-), rendana kora jednog limuna, 100 ml mleka, 7 g želatina (potopljenog u malo vode) za tartar od jagoda 500 g jagoda, sok od jednog limuna, par listova sveže melise (matičnjak)

Eden Semillon 2018 Vinarija Eden, Šumadija

Savršeni par! Somelijeri iz Vino & Fino tima preporučuju izvanredni slatki semijon kao idealan par za ovako pripremljenu panakotu.

104

|

Vino & Fino

Vino sa obiljem voća koje donosi sočnu dinju, mango, breskvu i tropske note ananasa. Zatim se pojavljuju medne note, suva kajsija i mandarina. Na nepcima osvaja raskošna slast i žive kiseline, koje vino čine balansiranim i idealnim za uparivanje sa dobrom panokotom.






Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.