Vaše zdravlje 10/2006

v o d I »

z A

z d R A v I J I

ISSN 1332-232x listopad/studeni 2006.

æ I v o T BRoJ 50 / godina Ix

BESPLATAN PRIMJERAK

Pubertet i adolescencija VRIJEME BURA I OLUJA HITNI MEDICINSKI POSTUPCI • VODI» KROZ PRETRAGE

impresum Izdava»

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga

RijeË

urednika

Utinjska 40, 10020 Zagreb www.oktal-pharma.hr

Direktor

Branko Parag, mr. pharm.

Redakcija

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

Glavna urednica

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

LEKTORICA

Lea Zanki

Stru»ni kolegij

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar mr. sc. Mladen DobroviÊ,

P

red vama je pedeseti broj Vaπeg zdravlja, a proslave u naπoj redakciji zasigurno ne bi bilo da nije Vaπe vjernosti.

Stoga zahvaljujem svim poslovnim partnerima, oglaπivaËima, lijeËnicima, vanjskim suradnicima, koji su nesebiËno prenosili svoja znanja i iskustva, kolegicama i kolegama, te Vama dragi Ëitatelji, kojima smo ga i namijenili.

estetski kirurg Sanja GreguriÊ-Mateπa, dr. med. dermatovenerolog doc. dr. sc. Radoslav Herman, ginekolog Kreπo Zurak, dr. med. otorinolaringolog prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar mr. sc. Dubravko Smu, kirurg

Nadam se da Êemo se zajedniËkim snagama i u buduÊnosti truditi ostvarivati ono πto se Ëini nedostiænim, a to je da se svjesno mijenjamo u nastojanju da nam æivot bude ispunjeniji, kvalitetniji i samim time uspjeπniji.

prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ, oftalmolog prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

marketing

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

Glavna urednica

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr www.vasezdravlje.com

Dizajn i priprema za tisak

HAND Design Studio tel/faks: 01/ 2333 489, 2333 490 ©eferova 2, 10000 Zagreb

Tisak

rotooffset - Tiskara MeiÊ tel: 01/6570 964 M. ©enoe 25, 10020 Zagreb

Naklada

90.000 0 Va©e zdravlje #50

#50

Sadræaj PUBERTET I ADOLESCENCIJA . . . . . .

04 14 16 20 24

SVE PREDNOSTI JOGE . . . . . . . . . . . .

Ljiljana Podrug, dr. med., Smiljana Podrug, dr. med.

ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU

doc. dr. sc. Teodora Gregurek-Novak

ATOPIJSKI DERMATITIS . . . . . . . . . . .

INTERVJU: Kreπimir KostoviÊ, dr. med.

Laserski centar ©alata . . . . . . . . . . . . .

TESTOVI NA DROGE I OSTALE LIJEKOVE . . . . . . . . . . . . . .

Lucija BoæiÊ, dr. med.

INTERVJU: Jadranka LaareviÊ, prof.

Nadarena djeca . . . . . . . . . . . . . . . . . .

HERNIJE U DJE»JOJ DOBI . . . . . . . .

30 32

PANI»NI POREME∆AJ . . . . . . . . . . .

Branko PotoËnik, dr. med.

DIJETE I SPAVANJE . . . . . . . . . . . . . .

Marija Krmek, prof.

OVISNOST O UGODI . . . . . . . . . . . . . .

Ozren Podnar, prof.

VJEÆBAJMO ZAJEDNO sloæenije vjeæbe snage s rastezljivom trakom . . . . . . . . . . . . . . . .

36 40 42 48

prim. mr. sc. Dubravko Huljev

VAGINALNE INFEKCIJE . . . . . . . . . . .

Marina Gradinac, dr. med.

AMNEZIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

prof. dr. sc. Vida Demarin, mr. sc. Marija Boπnjak-PaπiÊ, Branka Vidrih, dr. med.

ULKUSNA BOLEST . . . . . . . . . . . . . . .

doc. dr. sc. Marko BaniÊ, Eva PaviÊ, dipl. ing., Irena Martinis, dipl. ing., Irena OreË, dipl. ing.

INTERAKCIJE HRANE I LIJEKOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

58

Suzana TomaπeviÊ, dipl. ing.

OSTEOARTRITIS - LIJE»ENJE HIJALURONSKOM KISELINOM . . . . .

64

doc. dr. sc. Tonko Vlak, Aleksandra JungiÊ, dr. med.

84

mr. sc. Mario KasoviÊ, Tatjana AntoliÊ, prof.

PILIJAR - STAKLENI ZUBNI NOSA» . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

88

Marija SoviÊ, dr. stom.

Antun Kljenak, dr. med.

V.A.C. TERAPIJA KRONI»NE RANE . . . . . . . . . . . . . . . .

66 70 74 78

Vlatko MiπkoviÊ

MEDICINSKI LEKSIKON anoreksija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

92

VODI» KROZ PRETRAGE radioloπke metode pregleda æuËnih vodova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

94

Anton KrniÊ, dr. med.

96 98 100 102 104

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI uganuÊe, istegnuÊe, prijelom . . . . . . . . .

BILJNA LJEKARNA matiËnjak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

dr. sc. Stribor MarkoviÊ

VI PITATE - MI ODGOVARAMO . . .

STRU»NE ZANIMLJIVOSTI . . . . .

PREDSTAVLJAMO KNJIGE . . . . . .

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

#50 Va©e zdravlje

0

Pubertet i adolescencija VRIJEME BURA I OLUJA

Nije jednostavno odrasti Ljiljana Podrug, dr. med., spec. πkolske medicine, Smiljana Podrug, dr. med., spec. πkolske medicine, Zavod za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske æupanije, Sluæba za zaπtitu πkolske djece i mladeæi, Zvonarska 57, Vinkovci

B

,,Biti normalan u vrijeme adolescencije ,, samo po sebi nije normalno.

Anna Freud

Adolescencija je razdoblje æivota izmeu djetinjstva i odrasle dobi, koje traje 8 do 10 godina. PoËinje puber­ tetom, a zavrπava prestankom rasta i razvoja oko 20. godine æivota. U tom razdoblju æivota stjeËe se fiziËka, psihiËka, socijalna i emocionalna 0 Va©e zdravlje #50

zrelost. Najburnije razdoblje adoles­ cencije je izmeu 14. i 17. godine. U adolescenciji se dogaaju najljepπi trenuci stjecanja samostalnosti, ali i vjerojatnost skretanja prema ovisnos­ ti jer u æelji da postanu brzo odrasli, adolescenti Êe isprobati sve izazove.

Predpubertet je razdoblje od 5. do 8. godine æivota koje prethodi pubertetu, kao konaËnom stupnju procesa dozrijevanja HHG osovine (hipota­ lamus - hipofiza - gonade, tj, spol­ ne ælijezde. Iako je nastup puberteta genetski uvjetovan, odreeni utjecaj imaju i geografski poloæaj, izloæe­ nost svjetlu, opÊe zdravstveno stanje, prehrana i psiholoπki Ëimbenici.

Pubertet je dio adolescencije obi­ ljeæen razvojnim procesima koji rezul­ tiraju spolnom i reprodukcijskom zreloπÊu. »etiri su karakteristike puberteta: • intenzivni fiziËki rast i razvoj • seksualna identifikacija • nalaæenje vlastitog identiteta

TEMA B ROJA

Oni odjednom izrastu u visi­ nu ili odu u πirinu, postanu agresiv­ ni, a onda su opet potpuno odsutni ili uzdiπu do nebesa, a veÊ trenutak poslije samo su hrpa jada. Pubertetlije su misterij - svakako za svoje rodi­ telje, a veÊinom i za same sebe.

Tako je i s Jelenom, 13 godina starom. Zapravo je popodne htjela u svom novom bikiniju otiÊi na bazen.

Meutim, sada veÊ satima iz njezin­a stereo ureaja dopire zagluπujuÊa buka, a na telefon se neæeli javiti ni svojoj najboljoj prijateljici. HoÊe li doÊi na veËeru? Ne, Jelena viπe „nikad neÊe jesti”, bijesno dovikuje iz svoje sobe. Ili, npr. Mario, koji je bio uravnoteæeni sportaπ. Svojedobno je æelio postati hokejaπ ili nogometaπ.

Sada jedva da izlazi iz svoje sobe.

UËinak u πkoli mu je naglo opao. Kad njegovi roditelji traæe da razgovara s njima, postaje agresivan.

• oslobaanje od autoriteta rodi­ telja S obzirom na to da se pubertet vremenski poklapa s adolescencijom, teπko ih je odijeliti.

• preadolescencija (10 - 12 godi­ na) - poklapa se s poËetkom puberteta u djevojËica • rana adolescencija (12 - 14 godina) - poklapa se s poËetkom puberteta u djeËaka • adolescencija u uæem smislu (14 - 16 godina) • kasna adolescencija (16 - 18 (20) godina.

Kad djeca postaju odrasle oso­ be, kaos ne vlada samo u njihovim osjeÊajima. Mladi se moraju privik­ nuti i na tjelesne promjene. Tada je naπem podmlatku potrebno razumije­ vanje i sasvim praktiËna pomoÊ.

U izuzetnom stanju Bioloπki gledano, i kod djevojËica i kod djeËaka sve je jasno: sve poËinje izmeu devet i Ëetrnaest godina. Hor­ moni ulaze u igru, a to se moæe i oËitati na centimetru nakon svakog pomaka u uzrastu. Nekako nezgrap­ na i nespretna, velikih stopala ili ruku ili s prividno predugim nogama, dje­ ca se sama sa sobom svakodnevno nalaze u izuzetnom stanju. DjeËacima ramena postaju πira, rastu im moπnje i penis, a muskulatura snaæno jaËa.

Prve dlake (paperje) im izrastaju na prsima i obrazima. I naravno, stid­ ne dlake, isto kao i kod djevojËica.

One dobivaju grudi i zaobljene boko­ ve. Prva mjeseËnica u danaπnje doba pretvara djevojËice od 11 ili 12 godi­ na, praktiËno preko noÊi, u æene. Za usporedbu: u 19. stoljeÊu djevojke su prvu menstruaciju dobivale i sa 17

godina! I djeËaci doæivljavaju prve polucije sve ranije. LijeËnici pretpos­ tavljaju da je poboljπana prehrana uzrok sve ranijem sazrijevanju tijela u razvoju. Tako danas svaki naraπtaj doæivljava pubertet dva mjeseca ranije - i tada viπe nisu djeca, ali joπ uvijek niti odrasle osobe. Svakako ne u svojoj glavi, jer danas se zna da je pubertet i neka vrsta pretvor­ be u mozgu, pri Ëemu se stvaraju nove veze izmeu æivËanih stani­ ca i cijela podruËja mozga funkcio­ niraju drukËije nego kod odraslih - πto je moguÊe objaπnjenje zaπto su tinejdæeri ponekad samosvjesni do nepodnoπljivosti, a nekad sumnjaju u same sebe i cijeli svijet, sve do depre­ sije.

DjeËaci srednja dob poËetka puberteta oko 12 do 12.5 godina tjelesne karakteristike: - rast moπnji: 9 - 14 g.

- stidne dlake: 10 - 15 g.

- dlake pod pazuhom: oko 12 - 14 g.

- dlaËice iznad gornje usne i mutiranje glasa: 13 - 15 g.

- rast penisa: 10 - 15 g.

- nagli rast: 11 - 14 g.

- kraj naglog izrastanja: 15 - 21 g.

- dozrijevanje spolnih stanica: 15 - 16 g.

- noÊne polucije: 14 - 17 g.

- akne (ne nuæno): 14 - 17 g. pojava sezamske kosti kao kriterija fizioloπke zrelosti maksimalna brzina rasta - oko 14. godine; iznosi 10 cm na godinu (12 - 14 g.) oËekivana visina prema visini roditelja = zbroj tjelesne visine oba roditelja plus (+) 13

#50 Va©e zdravlje 0

DjevojËice srednja dob poËetka puberteta - 9.5 - 10 g. prvi znakovi poËetka puberteta - oko 10 - 10.5 g. tjelesne karakteristike: - rast: 8 - 15 g.

- razvoj rodnice i maternice: 8 - 13 g.

- stidne dlake: 8 - 13 g.

- poËetak razvoja grudi: 9 - 16 g.

- prva mjeseËnica: 11 - 16 g.

- akne (ne nuæno): oko 14 - 15 g.

- oblikovanje intimnog podruËja: oko 13 g. pojava sezamske kosti na zapeπÊu sa 10.5 g. podudara se s pojavom puberteta; rtg. snimka zapeπÊa uzima se kao kriterij fizioloπke zrelosti maksimalni prirast tjelesne teæine - izmeu 12.2 i 12.7 g. oËekivana visina prema visini roditelja = zbroj tjelesne visine oba roditelja minus (-) 13

Prva menstruacija (menarha) nastupa kad su sekundarne spolne osobine veÊ vidljive i izraæene, a odreuje je peptidni hormon masnog tkiva leptin, kao i nasljee, geografski poloæaj i drugi Ëimbenici. Jedan od uvjeta pojave prve mjeseËnice je i kriterij minimalne tjelesne teæine od 47.8 kg i 16 - 23.5 posto masnog tkiva. Dob nastupa menarhe spustila se za 3 - 4 godi­ ne. U Hrvatskoj je srednja dob nastupa menarhe 12 godina, s tim da kod 95 posto djevojËica nastupa izmeu 10.5 i 14.7 godina. Treba naglasiti kako su menstruacijski ciklusi prvih godinu i pol do dvije godine anovulacijski.

Preuranjeni pubertet • pojava sekundarnih spolnih osobina prije 8. godine ili menarhe prije 9. godine • 5 - 6 puta ËeπÊi u djevojËica • uzroci - nepoznati; endokrini poremeÊaji; tumori CNS-a • prijevremena pojava telarhe ili pubarhe najËeπÊe ne zahtijeva lijeËenje

Zakaπnjeli pubertet • ËeπÊi u djeËaka • izostanak sekundarnih spolnih osobina u djeËaka do 14 godina • izostanak rasta dojki u djevojËica do 13 godina • kaπnjenje u razvoju sekundarnih spolnih osobina viπe od 5 godina od poËetka promjena na dojkama i oËekivane mens­ truacije

TEMA B ROJA

• lijeËenje zakaπnjelog puberteta uglavnom se poËinje radi izo­ stanka menarhe nakon 16. godine æivota • uzroci - kroniËne bolesti, emocio­ nalni stres, nizak konstitucijski rast, endokrini poremeÊaj

NajËeπÊi poremeÊaji i problemi ginekoloπki problemi • neredovit menstruacijski ciklus - radi nezrelosti funkcije hipotala­ mo-hipofizno-ovarijske osovine; ciklus se ustabili za 3 - 5 godina nakon menarhe • izostanak menstruacije - men­ struacija je jedino fizioloπko krvarenje iz maternice, koje nastaje zbog endogenih cikliËkih hormonalnih promjena. Normalan ciklus traje 28 +/- 7 dana. Kad je u pitanju izostanak menstruacije, moguÊnosti su sljedeÊe: a) primarna amenoreja - odsut­ nost menarhe do 16. godine æivota - 95 posto djevojËica do­ bije menarhu do 16. godine, a 98 posto do 18. godine æivota b) sekundarna amenoreja - ako nema tri menstruacije zaredom (imati na umu da u prvim go­ dinama menstruacija moæe izo­ stati i 12 mjeseci) c) oligomenoreja - izostanak menstruacijskog krvarenja u

razdoblju duljem od 6 tjedana, ali kraÊem od godinu dana.

NajËeπÊi je poremeÊaj ciklusa u adolescentica.

• abnormalna krvarenja - najËeπÊi uzrok abnormalnih krvarenja je upravo izostanak ovulacije radi manjka æutog tijela, tj. progeste­ rona. Oko 50 posto adolescentica ima anovulacijsko krvarenje.

MoguÊi uzroci izostanka ovulacije su poremeÊaji koagulacije, policis­ tiËni jajnici, poviπena ili sniæena tjelesna teæina, πeÊerna bolest, oboljenje πtitne ælijezde...

• dismenoreja (primarna) - bolne menstruacije, ali bez povezanosti s patoloπkim procesom u zdjelici.

Uzroci mogu biti endometrioza, polipi endometrija ili miomi. Ovaj poremeÊaj ima 70 posto adole­ scentica.

• PMS - cikliËka pojava simptoma prije menstruacije u vidu napetih dojki, napuhnutog trbuha... Ove simptome ima 89 posto adolescen­ tica.

Otvoreni razgovori pomaæu Nikad vam to neÊe priznati, ali sada vaπa kÊi ili vaπ sin trebaju pomoÊ. Roditelji se moraju usuditi

Kad djeca postaju odrasle osobe, kaos ne vlada samo u njihovim osjeÊajima.

Mladi se moraju priviknuti i na tjelesne promjene.

Tada je naπem podmlatku potrebno razumijevanje i sasvim praktiËna pomoÊ otvoreno i iskreno razgovarati i o neu­ godnim temama. Na primjer, nakon prve menstruacije, razgovor kojim se objaπnjavaju procesi u tijelu moæe u dokazanoj mjeri pomoÊi onda kad se mlade djevojke tuæe na tegobe u vezi s mjeseËnicom za koje se ne mogu naÊi nikakvi tjelesni uzroci. Ako mla­ de djevojke jako pate od tegoba s mjeseËnicom, lijeËnik moæe propisati i neki hormonski preparat.

Gotovo nijedan tinejdæer ne ostaje poπteen neugodnih bubulji­ ca i mitesera jer organizam joπ nije pronaπao pravi odnos unutar smjese seksualnih hormona. Posebno - i kod djeËaka i kod djevojËica - poveÊani udio muπkih spolnih hormona potiËe na rad lojne ælijezde, koje se onda lako mogu zaËepiti i upaliti. Prvo kuÊno sredstvo koje treba izabra­ ti je mlaka voda za temeljito pranje lica, poruËuju dermatolozi, a zatim se uredno obrisati malim ruËnikom koji se koristi samo jednom. Mogu se primijeniti i preparati za ËiπÊenje bez sapuna koji sadræe pH vrijed­

nost neutralnu za koæu. Prije toga se πminka uklanja mlijekom za ËiπÊenje. O tome Êe vas rado posavjetovati ljekarnik. Ako su problem na koæi miteseri ili je koæa na dodir gruba, moæe pomoÊi i piling.

U Ëetiri oka Mladi u pubertetu imaju probleme o kojima njihovi roditelji nemaju pojma. SreÊom, u tome nisu prepuπteni sami sebi jer u sklopu sistematskih pregleda lijeËnici πkolske medicine ne kontroliraju samo tjelesni razvoj, nego reagiraju i u sluËaju moguÊih problema s koæom i poremeÊaja u prehrani, kao πto su izgladnjivanje ili pretilost. Dobro je da se mladi javljaju na pregled i bez roditelja. Na taj naËin se u ordinaciji mogu na leæerniji naËin iznijeti pitanja u vezi spolnosti, zloporabe dro­ ga i puπenja, kao i problemi iz obitelji i druπtvenog okruæenja.

Savjet majkama i oËevima je da meusobno razgovarati ne znaËi dræati monologe, nego je vaæno sluπati. I roditelji smiju priznati da i sami nisu uvijek savrπeni i da prave pogreπke.

Strpljenja s aknama Kod cvatuÊih akni piling nema πto traæiti. Protiv neËistoÊe koæe pomaæu i preparati koji se mogu kupiti u ljekarni. Oni djeluju dezinficirajuÊe i isuπuju bubuljice. Meutim, savjetuje se strpljenje. Naime, potrebno je Ëetiri do πest tjedana prije nego πto se uopÊe moæe vidjeti neki uËinak, tako da tijekom tog razdoblja ne treba stalno eksperimentirati s nekim novim sredstvima. Ako ne doe do poboljπanja, treba potraæiti savjet dermatologa koji Êe najprije procijeniti tip koæe, a onda prepo­ ruËiti individualno prilagoen preparat. HoÊe li to biti gel, kre­ ma ili mast, odluËuje od sluËaja do sluËaja. U teπkim sluËajevi­ ma potrebna je i antibakterijalna terapija. Da Ëokolada, torta i sliËno mogu pojaËati bubuljice, znanost otpisuje kao bajku jer mast u hrani nema niπta zajedniËko s masnoÊom koæe. Ipak, ako netko kod sebe uoËi neπto πto ne podnosi, neka jednostav­ no izostavi tu namirnicu iz jelovnika.

Tabu je i svaki pokuπaj ponaπanja u stilu „sam svoj maj­ stor”. Naime, nestruËno istiskivanje mitesera i bubuljica vrije­ di i za mame. Teπke akne su sluËajevi za specijalista derma­ tologa ili dobru kozmetiËarku i tako se onda na dulji rok ne treba bojati da Êe na koæi ostati oæiljci. Stvar se dodatno kom­ plicira ako izmeu bubuljica probijaju joπ i prvi izdanci brade.

Pod utjecajem hormona u pubertetu se njeæne tjelesne dlaËice na mnogim mjestima pretvaraju u snaæne dlake. A rastu i stid­ ne dlake i dlake pod pazuhom. O tome brijati se na suho ili

TEMA B ROJA

mokro, miπljenja se razlikuju. Tko se brije na suho, preporuËuje se da pro­ ba i s mokrim brijanjem - i obrnuto!

Svatko mora sam ispitati πto njego­ va koæa bolje podnosi i po potrebi mijenjati pristup. Osim toga, vaæno je aparat za brijanje redovito dezinficira­ ti posebnim preparatima, a kod apa­ rata za mokro brijanje pravodobno mijenjati æilete. Za glatku koæu vodic­a poslije brijanja primjerenija je od losiona, a nakon nje se nanosi sred­ stvo protiv akni.

Joπ nekoliko „bolnih” toËaka...

Jako teπko je i tinejdæerima koji se moraju boriti i protiv permanent­ no masne kose, a njih se Ëesto nala­ zi meu pacijentima s aknama. Kosu treba prati onoliko Ëesto koliko je potrebno. Studije su pokazale da proizvodnja loja time nije dodatno potaknuta. Dobro je upotrebljava­ ti omiljeni πampon, osim ako se baπ ne radi o upali koæe na glavi, kad su potrebni posebni preparati.

Nikad vam to neÊe priznati, ali sada vaπa kÊi ili vaπ sin trebaju pomoÊ. Roditelji se moraju usuditi otvoreno i iskreno razgovarati i o neugodnim temama

Kako nastaje bubuljica • pojaËano izluËivanje muπkih spolnih hormona poveÊava produkciju loja • roænate stanice rastu bræe i mogu zaËepiti otvore lojnih ælijezda • kod otvorenih ili zatvorenih bubuljica mogu se razmnoæiti bakterije, koje oslobaaju tvari πto dovode do upale bubuljice Joπ jedna posljedica djelovanja hormona Ëini odrastanje bolnim. Kaæe se da se „pubertet moæe namirisati”.

U tome ima neπto, jer se tzv. apokri­ ne znojne ælijezde u koæi pazuha i genitalnom podruËju razvijaju tek u pubertetu. Te ælijezde ne izluËuju samo znoj, nego i mirisne tvari. Ako se te tvari i znoj, koji najprije nema mirisa, razgrauju bakterijama, dolazi do tipiËnog loπeg mirisa. Sada je vrije­ me za dezodorans ili sredstvo protiv znojenja, koje ograniËava proizvod­ nju znoja. Podmladak u pubertetu svakako Êe biti zahvalan za savjete o raznim moguÊnostima. Zbog opas­ nosti od bakterijskog zagaenja, ne savjetuje se dezodorans s valjkom, jer uvijek ponovno dolazi u dodir s koæom. Ako je koæa pod pazuhom osjetljiva, bolje je da mladi ljudi odustanu od mirisa i alkohola kao sastojaka dezodoransa. I joπ jedan savjet za mlade: ako puno pijete,

znoj Êe postati rjei, a time Êe mu i miris biti slabiji. Tko se zbog redovi­ tog bavljenja sportom mnogo znoji, manje Êe se morati boriti s loπim miri­ som.

Akne, miris tijela - joπ nedostaje samo aparat za zube pa da tinejdæe­ re dovedemo do oËajanja. Ne obvez­ no. Zubi ukraπeni æicom danas se Ëak smatraju zgodnima, uz pretpos­ tavku da su aparat i zubi njegovan­i.

UobiËajena tehnika ËiπÊenja viπe nije dovoljna. Sada zube trebaju Ëistiti iznad, pa onda ispod obuj­ mica pod kutom od 45 stupnjeva, najbolje srednje tvrdom Ëetkicom s kratkom glavom. Posebne interden­ talne Ëetkice joπ bolje dospijevaju izmeu traka, obujmica i lukova. Ako se pravodobno usvoji naËin ËiπÊenja meuprostora izmeu zubi i pomoÊu svilenog konca, poslije Êe dva savrπena reda zubi doslovce blistati.

10

Pubertet i adolescencija VRIJEME BURA I OLUJA

Psiholoπke

promjene i problemi Adolescencija je faza u kojoj se ne uæiva, veÊ najveÊi dio obitelji jedva Ëeka da je preæivi Konflikti - Adolescent je zao­ kupljen samim sobom. Zbunjen je, nemiran, pun nada i strahova u vezi s prihvaÊanjem odrastanja ili zadræa­ vanjem djetinjstva. Dok u razdoblju puberteta dominira faza negacije, u razdoblje adolescencije prevladava faza afirmacije.

Njihovim æivotom sve viπe domi­ niraju konflikti vezani uz odvajanje. S druge strane nalazi se obitelj, koja to razdoblje takoer teπko proæivljava. „Adolescencija je faza u kojoj se ne uæiva, veÊ najveÊi dio obitelji jedva Ëeka da je preæivi.” Ova faza rodi­ teljima donosi dva iskuπenja - pitanje adolescentne seksualnosti i pitanje granice i hijerarhije moÊi u obitelji.

Obitelj sve daje, ali moæe i mnogo uzeti! Zato je najvaænije: • oboruæati se strpljenjem i argu­ mentima • znati izabrati pravi trenutak za razgovor i kako ga poËeti • biti spreman na sluπanje i prihvaÊanje protuargumenata.

PsihiËke promjene Intelektualne promjene - Puber­ tet je zavrπna faza u razvoju inteli­ gencije. Meutim, preduvjet za svaku intelektualnu aktivnost je emocional­ na sigurnost koju pubertetlija nema i 10 Va©e zdravlje #50

zato postoji nesrazmjer izmeu rezul­ tata testiranja i uspjeha u πkoli.

Emocionalne promjene - Razum ne koËi nagone i zato je to vrijeme emocionalne nestabilnosti. S jedne strane postoji osjetljivost, napetost, strah, a s druge tupost, zasiÊenost i neosjetljivost. Pubertetlija u jednom Ëasu nosi u srcu svu tugu svijeta, potiπten je i pun sjete, a u drugom je optimist, koji se ne boji zapreka u teænji za idealima.

Promjene odnosa prema svijet­u - Sposobnost zamiπljanja dovodi do stvaranja „idealne” slike o svijetu.

Kako se ta slika razlikuje od slike realnog, „roditeljskog” svijeta, dolazi do sukoba s roditeljima, nastavnicima i odraslima.

Zloporaba sredstava ovisnosti - U razdoblju adolescencije ovo je najopasnija sociopatoloπka pojava u suvremenom svijetu, kojoj pridonosi i moralna kriza suvremene civilizacije, odbacivanja tradicionalnih vrijednos­ ti, kriza institucije braka i obitelji, πto sve djecu i mlade Ëini nesretnima i izgubljenima.

Zato je obitelj prvi stup preven­ cije ovisnosti jer bi odgoj u obitelji, usmjeren svjesnom izboru zdravog ponaπanja i izbjegavanja nepotreb­

nog rizika, trebao poËeti veÊ u najra­ nijem djetinjstvu. A za uspjeπan odgoj potrebna je ljubav - od ljubavi koja Ëuva i πtiti do ljubavi koja omo­ guÊje i potiËe proces osamostaljenja.

Takoer je vaæno odræati ravnoteæu izmeu odræavanja kontrole i davanja slobode.

Zaπtitni Ëimbenici • Ëvrste i pozitivne obiteljske veze • nadzor roditelja nad aktivnostima njihove djece i vrπnjaka • jasna pravila ponaπanja koja se dosljedno provode unutar obitelji • ukljuËenost roditelja u æivot njiho­ ve djece • uspjeh u πkolovanju, Ëvrste veze s institucijama poput πkolskih i vjer­ skih organizacija • prihvaÊanje ustaljenih normi o upotrebi droge RiziËni Ëimbenici • kaotiËna obiteljska sredina, pogo­ tovo ako roditelji uzimaju droge • neuËinkovito roditeljstvo, posebno s djecom teπke naravi ili s pore­ meÊajem u ponaπanju • nedostatak veza roditelj-dijete i nedostatak odgoja • neprikladno, povuËeno ili agresiv­ no ponaπanje u razredu • neuspjeh u πkolovanju • loπe sposobnosti snalaæenja u druπtvu • druæenje s vrπnjacima koji su skloni devijantnom ponaπanju i opaæanje odobravanja uporabe droge unutar obitelji, posla, πkole, vrπnjaka i zajednice.

12

Pubertet i adolescencija VRIJEME BURA I OLUJA

NajËeπÊi poremeÊaji zdravlja i psihiËke bolesti PsihiËke bolesti Anorexia nervosa - RijeË je o poremeÊaju hranjenja koji karakte­ rizira neuobiËajeno i teπko shvatlji­ vo ponaπanje - odricanje uzimanja hrane, i to zbog straha od debljanja.

Vrhunac pojavnosti ovog poremeÊaja je izmeu 12 i 18 godina. DjevojËi­ ce obolijevaju ËeπÊe nego djeËaci, i to u omjeru 10-20:1, na πto upozora­ va i podatak da 60 posto djevojËica izmeu 6 i 12 godina misli da je pre­ debelo.

Bolest ima svoje tjelesne i psihiËke aspekte. Kao prvi simptom javlja se amenoreja (gubitak mjeseËnice). Od tjelesnih komplikacija treba spomenu­ ti sniæen puls i krvni tlak, opstipaciju, anemiju, odnosno depresivne simpto­ me kao odraz psihiËkog aspekta boles­ 12 Va©e zdravlje #50

ti. Ovisno o izraæenosti simptoma, postoje dva tipa bolesnika: • restriktivni tip - odbija hranu • prejedajuÊi tip - jede malo, ali se trudi da pojedeno izbaci iz orga­ nizma.

Dijagnoza se postavlja kad je gubi­ tak tjelesne teæine veÊi od 15 posto u zamahu razvoja, znaËi izmeu 10. i 14. godine. Nikako ne treba smetnuti s uma da anoreksija nije adolescentni hir, nego psihiËki poremeÊaj koji treba na vrijeme prepoznati i na odgova­ rajuÊi naËin lijeËiti!

Bulimia nervosa - udruæena je s anoreksijom, a rijeË je o opasnim epi­ zodama prejedanja koje se izmjenjuju s dijetama.

Depresija u djece - i djeca mogu bolovati od depresije, ali za razliku od odraslih, djeca umjesto depresiv­ nog ponaπanja pokazuju razdraæljiv­o raspoloæenje. Znakovi bolesti su gubi­ tak tjelesne teæine, teπkoÊe sa spa­ vanjem, umor, slaba moÊ koncentra­ cije (dekoncentracija) i neodluËnost.

Kako znaci depresije mogu upozo­ riti na uzimanje alkohola i droga (14 posto tinejdæera je pozitivno na testu psihoaktivnih droga u urinu!), treb­a biti veoma oprezan, ali i ima­ ti na umu da je depresija ipak prva!

U svakom sluËaju, postavljanje dijag­ noze je teπko jer djeca neÊe reÊi da su depresivna, nego su krivci πkola, prijatelji i obitelj.

Blaæi oblik depresije koja nekad traje godinama, zove se distimija. U

TEMA B ROJA

takvim sluËajevima treba biti oprezan jer 70 posto djece s distimijom postaje depresivno.

Ono πto prati depresiju je i suici­d.

Podaci pokazuju je suicid Ëetvrt­i uzrok smrtnosti u dobi od 10 do 14 godina (1-2/100.000), odnosno treÊi uzrok smrtnosti u adolescenata izmeu 15 i 19 godina (11/100.000), te da se na 300 pokuπaja suicida biljeæi jedan suicid.

u zatiljnom, sljepooËnom ili fron­ talnom dijelu glave. Bol je tupa, kao osjeÊaj stezanja i pritiska u glavi. Javlja se kod anksioznosti, depresije, emocionalnih strahova, noÊnog mokrenja. Ova se djeca teæe uklapaju u πkolsku sredinu i osjetljiva su na sve πto se oko njih dogaa. Djeca s ovom vrstom gla­ vobolje Ëesto su uspjeπni uËenici, iako imaju negativan stav prema πkoli i strah od ispitivanja.

StatistiËki podaci govore da znako­ ve depresije pokazuje: • 0.3 posto djece predπkolske dobi • 1 - 2 posto djece u niæim razredima • 3 - 4 posto djece u zavrπnim razre­ dima osnovne πkole te da ...

• 50 posto djece s depresijom ima poremeÊaj ponaπanja • 40 posto ima anksiozni poremeÊaj • 25 posto ima deficit pozornosti.

Epilepsija - NajËeπÊa neuroloπka bolest u djece, od koje boluje 1 - 2 posto adolescenata. Na temelju ana­ mnestiËkih podataka dolazi se do podatka da u 4 posto sluËajeva od iste bolesti boluje jedan roditelj, odnosno u 20 - 30 posto sluËajeva oba rodi­ telja, πto upuÊuje na genetsku predi­ spoziciju.

Neuroloπke bolesti

Znaci koji obiËno upozoravaju na bolest srca su bolovi u prsnom koπu, palpitacije, tahikardija (ubrzan rad srca), sinkopa (kratkotrajni gubitak svijesti).

Glavobolja - NajËeπÊi neuroloπki poremeÊaj u djece, Ëemu u prilog govori podatak da 10 - 15 posto dje­ ce ima glavobolju, te da 1/3 djece u neuroloπku ambulantu dolazi upravo radi glavobolje. Oko 10 posto djece ima po jednu jaku glavobolju mjeseË­ no, i to 37 - 51 posto djece do 7 godi­ na, odnosno 57 - 82 posto djece od 7 do 15 godina starosti.

Vrste glavobolja • akutna - javlja se bez prethod­ nih smetnji, a moæe biti difuzna (uzrok - infekcija, hipertenzija, hipoglikemija), lokalizirana (uzrok - upala sinusa, upala uha, bolest oËiju i zubi) ili je u pitanju migrena (najËeπÊi tip glavobolje u djece) • kroniËna - moguÊi uzroci su poviπen krvni tlak, anksioznost, simuliranje, reakcije prilagodbe • tenzijska (psihosomatska glavobolja) - najËeπÊa je u πkolskoj dobi, poglavito u djevojËica, obiË­ no obostrana s predominacijom

Bolesti srca

SrËane greπke - U djece πkolske dobi nalazi se oko 30 posto neduænih srËanih πumova. Od srËanih greπaka najËeπÊi su ventrikularnni (VSD) i atrijalni (ASD) septalni defekt. Pro­ laps mitralne valvule (PMV) najËeπÊi je poremeÊaj u pubertetu. ObiËno se otkriva u Ëetvrtom i petom razredu.

Arterijska hipertenzija - javlja se kod 5 - 7 posto πkolske djece do 14 godina i kod 10 - 15 posto adolescena­ ta u dobi izmeu 14 i 18 godina.

Bolesti diπnog sustava Bronhalna astma - NajËeπÊa je kroniËna, nezarazna bolest πkolske dobi, od koje pati 2 - 3 posto djeËje populacije, djeËaci viπe nego djevojËi­ ce u omjeru 2:1, koji se tijekom ado­ lescencije izjednaËava. U 80 posto sluËajeva javlja se prije pete godine

æivota. KliniËki je obiljeæena znako­ vima ekspirijske dispneje (oteæa­ nog izdisanja), stezanjem u prsima i kaπljanjem. Uzrokuje najviπe izosta­ naka iz πkole.

Bolesti endokrinog sustava ©eÊerna bolest - U ovoj dobi javlja se πeÊerna bolest tipa I, ovis­ na o inzulinu, koja znaËi da postoji nedostatak inzulina. Godiπnje se biljeæi 6 - 8 novootkrivenih sluËajeva na 100.000 djece i adolescenata.

Jednostavna struma πtitnjaËe ObiËno se javlja izmeu 7. i 11. godi­ ne. Sistematskim pregledima ustanov­ ljeno je da 15.7 posto djece ima bla­ go poveÊanu πtitnjaËu, najËeπÊe dje­ vojËice u pubertetu, s tim da su djeca uglavnom eutiroidna, tj imaju uredan nalaz hormona πtitnjaËe.

Bolesti lokomotornog sustava Nepravilno tjelesno dræanje - Od ovog poremeÊaja pati 30 posto djece u osnovnoj i 40 - 45 posto djece u sred­ njoj πkoli.

Skolioza - Od ovog poremeÊaja pati 5 - 6 posto djece u osnovnoj i 8 9 posto djece u srednjoj πkoli. Ako je nuæno, operativni zahvat preporuËuje se tek kad dijete dosegne konaËni rast - djevojËice sa 14 - 15, a djeËaci sa 16 - 17 godina.

U 70 posto sluËajeva radi se o idiopatskoj skoliozi (nepoznata uzro­ ka). Ako se javi do treÊe godine staros­ ti, naziva se infantilna i moæe pro­ gredirati. O juvenilnoj skoliozi govori­ mo ako se pojavi u razdoblju izmeu treÊe godine i puberteta, odnosno o adolescentnoj koja se javlja od poËetka puberteta do dostizanja koπtane zrelosti.

Juvenilne osteohondroze - RijeË je o poremeÊaju u rastu epifize, odnos­ no same epifizne hrskavice.

#50 Va©e zdravlje 13

14

Nutritivne alergije u porastu doc. dr. sc. Teodora Gregurek-Novak, dr. med., spec. dermatovenerolog, voditeljica alergoloπkog odsjeka Klinike za koæne i spolne bolesti KB Sestara milosrdnica, Vinogradska c. 29, Zagreb

Pojam koprivnjaËe potjeËe joπ iz vremena Hipokrata, da bi od 18. stoljeÊa bio u sluæbenoj upotrebi i kao dijagnoza. Nakon toga vremena postupno i mukotrpno usavrπavani su dijagnostiËki i terapijski postupci, iako joπ treba puno rada i istraæivanja da bi se postiglo gotovo potpuno savrπenstvo.

Uz alergijske reakcije na lijekove, najËeπÊe su one na alergene iz hrane. KliniËke slike variraju, pa se kao simptom moæe javiti: samo koprivnjaËa kombinacija koprivnjaËe i edema sluznica uz diπne tegobe samo edem sluznica samo probavni simptomi (koji Êe u nastavku biti navedeni i zahvaÊaju cijeli probavni sustav) anafilaktiËki πok, relativno rijedak kod alergena iz hrane (prema svjetskim statistikama javlja se kod oko 0,4 posto populacije, blaæe je izraæen nego πok izazvan lijekom ili ubodom kukaca) kombinacija svih navedenih simptoma.

Iako su alergijske reakcije na lijekove najËeπÊe, otprilike 50 posto osoba s koprivnjaËom ili edemom sluznice u dermatoloπko-alergoloπku ambulantu javilo se zbog nekih alergena iz hrane. Simptomi su obiË­ 14 Va©e zdravlje #50

no akutni i nastupe 30 - 90 minuta nakon uzimanja odreene hrane, a rijetko nakon nekoliko sati ili dana.

Bolesnik obiËno moæe navesti hranu na koju sumnja.

Osobe koje imaju samo pro­ bavne simptome ne javljaju se u naπu ambulantu, nego obiËno u gastroenteroloπku, gdje Ëesto ne dobiju dijagnozu zbog vrlo πirokog raspona diferencijalne dijagnos­tike.

To je jedan od razloga πto se godi­ nama povlaËe pod dijagnozom nerazjaπnjene gastrointestinalne bole­ sti, iako oko 20 - 45 posto bolesnika u svijetu za svoje tegobe okrivljuje upravo hranu. Dokazana pojav­ nost iznosi oko jedan do Ëetiri posto svjetske populacije, iako su podaci priliËno nepouzdani.

Reakcija vezana uz IgE antitijela - Mehanizam alergijske reakcije isti je u svim navedenim oblicima. RijeË je o tipu I. alergijske reakcije vezane uz specifiËna IgE antitijela u krvi bole­ snika koja se veæu s antigenom iz hrane i izazivaju pucanje mastocita te oslobaanje medijatora alergijske reakcije, od kojih je najvaæniji histamin. Mastociti se u izobilju nalaze u koæi, ali i u svim unutarnjim organi­ ma, pa tako i u cijelom probavnom sustavu, koji je po povrπini, od usta do analnog otvora, najveÊa povrπina sluznice u organizmu. Za razliku od stanica koæe, zbog dobre prokrvljenos­

ti i nezaπtiÊenosti stanica sluznice, povrπina sluznice probavnog susta­ va puno jaËe resorbira alergene, pa tako na njih i reagira. U naπem tije­ lu postoje i dvije vrste receptora za histamin - H1 (brojni organi - respi­ ratorni, koæa) i H2 receptori u cije­ lom probavnom sustavu, na koje se tijekom lijeËenja Ëesto zaboravlja.

Uz tipiËne alergoloπke mehaniz­ me, postoji i pojam intolerancije (nepodnoπljivost na neke vrste hra­ ne - laktozu, glutene ili posebno na histamin, πto je sve uËestalije - kod koje je rijeË o nealergijskoj reakciji, pa sve naπe dijagnostiËke metode ostaju bez rezultata).

NajËeπÊi simptomi probavnog sustava - PoËevπi od usta, to su edem sluznice usana, obrazne sluznice, jezika, glotisa i grkljana, koji izazi­ vaju i tegobe s disanjem, zatim edem jednjaka, sluznice æeluca i komplet­ nog crijeva, πto je proæeto i brojnim eozinofilima.

Uz to se bolesnici tuæe na osjeÊaj svrbeæa u grkljanu i usnoj πupljini (u kombinaciji s edemom to se zove oralni alergijski sindrom). U podruËju æeluca javljaju se refluks (povrat) æeluËane kiseline sa ægaravicom, muËnina i povraÊanje, zatim bolovi u tankom crijevu, malapsorpcija i malasimilacija hrane, a u debelom crijevu proljev, opstipacija, krvarenje u stolici.

ALER G OLO G I JA

Alergoloπko testiranje - U svim sluËajevima moæe se potvrditi alergoloπkim testovima na hranu (pri­ ck test) ili preciznije odreivanjem specifiËnog IgE u krvi na pojedin­e vrste hrane. Sigurnost danaπnjih moguÊnosti testiranja iznosi 75 - 85 posto, nikako 100 posto. Naime, aler­ gen katkad nije Ëisti uzorak hrane koji se prireuje za testiranja nego postoji moguÊnost reagiranja na metaboliËke produkte zbog prisutne upale sluzni­ ce probavnog sustava, poremeÊaja u luËenju æeluËane kiseline, postojanja parazita ili Candide u stolici, prisut­ nosti H.pylori u æelucu ili poremeÊaja pomoÊnih probavnih organa (jetre, guπteraËe i æuËnog mjehura). Ti novo­ stvoreni metaboliËki produkti, tipiË­ ni za pojedinu osobu, ne mogu se dokazati testiranjem, pa su potrebni gastroenteroloπka obrada i lijeËenje kako bi se postigla normalna probava.

Alergeni se mijenjaju - Posljed­ njih sedam do osam godina u cijelom svijetu primjeÊuju se velike promjene u alergenima koji izazivaju alergijske reakcije na hranu. Dok su se joπ prije l0 godina najËeπÊe navodilo mlijeko, jaja, svinjetina, mahunarke, citriËno voÊe i morska riba, danas raste broj pozitivnih testova na govedinu, teletinu, janjetinu, piletinu i konjetinu (ima je u brojnim salamama i koba­ sicama). »este su i reakcije na soju i riæu, zamjensku hranu za alergiËare.

Uz luk (bijeli i crveni) te veÊ pozna­ tu rajËicu, javlja se sve viπe reakcija i na πpinat, blitvu, zelje, celer, mrkvu i perπin. Kod voÊa prevladavaju marelica, breskva, lubenica, groæe te πljive, kruπke i jabuke, a alergija na jagode, pogotovo u odraslih, se gubi. I dalje je opasno oraπasto voÊe (orah, ljeπnjak, kikiriki - meu prvi­ ma je u svijetu, a izaziva Ëesto i ana­ filaksiju - badem). Posebno treba upo­ zoriti na porast pozitivnih reakcija na rijeËnu ribu, a morska riba i mor­ ski proizvodi uvijek su bili jednako zastupljeni. Sve je viπe reakcija i na kakao i kavu.

Promjene preosjetljivosti vjerojat­ no moæemo objasniti promjenom naËina prehrane i pripremanja hrane, ali i Ëinjenicom da smo prije bili viπe okrenuti prirodnim, ruralnim vrstama hrane, a danas urbanim, koje su katkad nepotpuno razjaπnjena sastava i dodataka. I brza priprema u mikrovalnoj peÊnici pogo­ duje promjenama u sastavu hrane i drukËijem djelovanju na organizam.

Konzervansi su i dalje prisutni u izazivanju alergija. Uz acetilsalicilnu kiselinu, danas su na prvome mjestu natrijev benzoat te glutamat i gluta­ raldehid, a tartrazin (æuta boja koja se dodaje brojnim piÊima i konzervi­ ranim jelima) postao je neπto rjei u naπim testovima.

Iz svega se vidi da su nutritivne alergije postale problem u cijelom

svijetu jer je doπlo do bitnih promje­ na u uzroËnim alergenima, ali i u socioekoloπkim Ëiniteljima i naËinu æivota, a zapostavljaju se i proble­ mi probavnog sustava, πto zahtijeva bolju suradnju dermatologa alergolo­ ga i gastroenterologa. Naime, nakon osnovne gastroenteroloπke obrade, a osobito nalaza edema sluznice i eozi­ nofila u stijenci crijeva, alergoloπkim testovima mnoge bi se obrade skrati­ le, a smetnje bolesnika smanjile. Tre­ ba se samo sjetiti da veÊina tih aler­ gija nema simptoma na koæi.

Vaæna je suradnja - Kad se testi­ ranjem i dodatnom obradom otkrije uzrok, terapija se provodi kao i u svih alergijskih bolesti - antihistaminom, a u jaËim reakcijama kraÊe vrijeme kortikosteroidima, obvezno H2 blo­ katorima zbog brojnih H2 receptora u probavnom sustavu, uz izbjegavanje svih, na testu pozitivnih alergena. Na taj naËin bolesnici Êe se rijeπiti broj­ nih neugodnih simptoma koji ih ome­ taju u svakodnevnom æivotu.

Meutim, bez dobre suradnje aler­ gologa i bolesnika nema dobrih rezul­ tata! Zato, kad se javite u alergoloπku ambulantu zbog pogorπanja bole­ sti, nikad nemojte reÊi: „Kuπao sam malo da sam vidim...” jer tako nema dobrih rezultata. Katkad su potrebna i odricanja.

#50 Va©e zdravlje 15

16

Dermokozmetika u sluæbi atopijskog dermatitisa Za uspjeπan oporavak koæe oboljelih od atopijskog dermatitisa vaæno je ne odvajati higijenu od njege Atopijski dermatitis nije opasna bolest, ali je sloæena i vrlo Ëesto dugotrajna. VeÊ i sam naziv dermatitis sugerira da postoji upala koæe. Njezini su simptomi jako suha koæa, intenzivan svrbeæ, crvenilo koæe i ekcemi. ZahvaljujuÊi su­ vremenim tretmanima, komplikacije su rijetke, no atopijski dermatitis ipak se moæe zakomplicirati razvijanjem sekun­ darne infekcije. Najopasniji mikrobi su stafilikoki i virus herpesa, koji mogu izazvati teπke infekcije.

Poznato je da je jedan od osnovnih simptoma suha i iritaciji sklona koæa. Zato je vrlo vaæno odræavanje higijene jer je koæa oboljelih sklona bakterijskim, gljiviËnim i viru­ snim infekcijama. Meutim, pri pranju se treba pridræavati odreenih pravila: nastojati da se koæa πto manje nadraæuje s obzirom na to da je suha, sredstvo za higijenu koæu trebalo bi Ëistiti i vlaæiti, voda ne bi smjela biti pretopla kako ne bi izazvala ili reaktivirala svrbeæ, a kupanje i tuπiranje ne bi smjeli predugo trajati da ne bi dodatno isuπili koæu.

Uz odræavanje higijene, zbog suhoÊe koæe vaæna je i njega. Hidratantne kreme prilagoene koæi bolesnika s ato­ pijskim dermatitisom poveÊavaju vlaænost koæe i poboljπavaju njezino stanje, sprjeËavaju prolazak alergena kroz koæu i smanjuju potrebu za primjenom lokalnih kortikosteroida.

Treba ih koristiti kao nadopunu lijeËniËkom tretmanu kod pogorπanja atopijskog dermatitisa ili samostalno tijekom povlaËenja ekcema. Hidratantne kreme nanose se laganim 16 Va©e zdravlje #50

umasiravanjem, a to je dragocjen trenutak njeænosti, bliskosti i smirenja, koji je od neprocjenjive vaænosti za emocionalnu ravnoteæu djeteta u tom, za njega teπkom razdoblju.

U svakom sluËaju, za uspjeπan oporavak koæe oboljelih od atopijskog dermatitisa vaæno je ne odvajati higijenu od njege koæe.

Exomega - sinergizam aktivnih sastojaka Exomega, dermokozmetiËka linija nastala na temelju dugogodiπnjih ispitivanja u dermatoloπkom laboratoriju ADERMA, specijalno je namijenjena higijeni i njezi atopiËne i izrazito suhe koæe dojenËadi, djece i odraslih.

Naime, jedino dermokozmetiËki proizvodi zbog svoje aktivne tvari, razjaπnjena mehanizma djelovanja te dokaza­ ne uËinkovitosti mogu dati odgovarajuÊi rezultat u terapiji.

Vaæan je i sastav proizvoda, koji mora biti prilagoen suhoj koæi kako bi se poveÊala vlaænost, poboljπalo njezino stanje te sprijeËio prolazak alergena. Lokalno naneseni lipidi tre­ bali bi biti sliËni prirodnim komponentama epidermisa, koje se ugrauju u strukturu epidermisa, a ne djeluju okluzivno.

Proizvodi za njegu i higijenu atopiËne i suhe koæe moraju imati i odgovarajuÊi hidratacijski uËinak.

UËinkovitost Exomega proizvoda temelji se na sinergis­ tiËkom djelovanju njezinih aktivnih sastojaka - prirodnog ekstrakta rhealba zobi (koji kao osnovni aktivni sastojak sadræe i svi ostali A-DERMA proizvodi) i omega-6 esencijalnih masnih kiselina.

Rhealba zob posebna je vrsta bijele zobi, a u laborato­ rijima A-DERMA odabrana je zbog svoje ËistoÊe, bogatstva aktivnih sastojaka te dokazanog umirujuÊeg, protuupalnog i antiiritacijskog djelovanja na oπteÊenu koæu. Ekstrakt Rheal­ ba zobi osigurava vlaæenje koæe i sprjeËava prianjanje stafi­ lokoka. Za te uËinke odgovoran je πkrob, odnosno pojedini njegovi sastojci. Naime, πkrob se sastoji od amiloze, amilo­ pektina i linearnih beta-glikana. Sva tri sastojka jednako su vrijedna za njegu i lijeËenje atopijskog dermatitisa - amiloza pomaæe obnovu stanica, amilopektin je odgovoran za hidra­

tacijski uËinak jer nakuplja vodu i bubri, a linearni betaglikani imaju hidratacijski i zacjeljujuÊi uËinak.

Ekstrakt rhealba zobi dodatno je obogaÊen polifenolima odgovornima za antioksidacijski i protuupalni uËinak.

Stoga Exomega proizvodi imaju i pojaËano protuupalno djelovanje.

Drugi vaæan sastojak su omega-6 esencijalne masne kiseline jer su sastavni dio ljudske koæe. Uz to, ukljuËene su u imunoloπke i upalne mehanizme, a kliniËki je dokazan njihov nedostatak u koæi bolesnika s atopijskim dermatiti­ som. Rezultat toga je pojaËan gubitak vode iz koæe, dehidra­ cija, suhoÊa i pojaËana propusnost za prodor alergena koji podræavaju upalu.

Redovito koriπtenje Exomega proizvoda kod atopijskog dermatitisa osigurava smanjenje suhoÊe i iritacije koæe, poveÊava njezinu vlaænost, smanjuje prianjanje bakterije S.aureus na koæna oπteÊenja, a sve to smanjuje upalni po­ draæaj. PosljediËno, smanjuje se koliËina kortikosteroida u terapiji i, najvaænije, poboljπava kvaliteta æivota oboljelih jer se smanjuje svrbeæ i dijete bolje spava.

Exomega ulje za tuπiranje Proizvod za ËiπÊenje, vrlo njeæan i bez sapuna, namijenjen svako­ dnevnoj higijeni. Uz osnovne sa­ stojke, ekstrakt rhealba zobi koji djeluje protuupalno i umirujuÊe te omega-6 masne kiseline koje ob­ navljaju i jaËaju prirodnu barijeru koæe, sadræi glicerin koji odræava vlaænost.

Primjenjuje se za svakodnev­ no pranje lica i tijela. Njeæno se umasira na mokru koæu, nakon Ëega je vaæno dobro ga isprati i osuπiti koæu bez trljanja (samo tapkanjem ruËnikom). Vrlo je po­ godno za higijenu u akutnoj fazi bolesti, kad je bitno odræavati hi­ gijenu prilagoenim higijenskim sredstvom.

Exomega krema i mlijeko - »ine osnovu hidratantne njege koæe. Nastali su nakon brojnih istraæivanja ekstrakta

rhealba zobi. Za razliku od neu­ tralnih proizvoda, Exomega kre­ ma i mlijeko predstavljaju aktivnu njegu koja obnavlja zaπtitnu ba­ rijeru koæe, smiruje upalu i πtiti oπteÊena podruËja od infekcije.

Sadræe ekstrakt rhealba zobi obogaÊen polifenolima, omega6 masne kiseline te vitamin B3 (nikotinamid), koji pomaæe sin­ tezu ceramida kao sastavnih dije­ lova povrπinskog sloja koæe, te obnavlja i jaËa prirodnu zaπtitnu barijeru koæe.

Exomega krema i mlijeko sluæe svakodnevnoj njezi. Treba ih nanositi svaki dan, najmanje ujutro i naveËer, obvezno na cijelo tijelo, a ne samo na oπteÊena podruËja. Time pruæamo jednako kvalitetnu njegu koæi cijeloga tijela i sprjeËavamo izbijanje ekcema na drugim, dotad nezahvaÊenim dijelo­ vima. Kremu ili mlijeko ne nanositi izravno na koæu nego proizvod prethodno protrljati meu dlanovima kako bismo ga ugrijali i olakπali njegovo razmazivanje. UËinak je bolji ako se proizvod primjenjuje uz blagu masaæu.

Krema ili mlijeko? OpÊenito je pravilo da se krema zbog guπÊe teksture koristi kod teπkih i lokaliziranih oblika ato­ pijske suhoÊe, za lice i zimi, a mlijeko, koje je rjee, za lakπe i difuzne oblike atopijske suhoÊe, za tijelo i ljeti. No, sve su kombinacije dopuπtene.

Exomega kupka - Nije sredstvo za higijenu, iako nas na­ ziv kupka upuÊuje na to. Naime, ne sadræi deterdæente, nego se koristi kao dodatna njega vrlo suhe koæe i koæe bolesnika s atopijskim dermatitisom. ZahvaljujuÊi kombinaciji ekstrakta rhealba zobi i omega-6 masnih kiselina te dodatnih hidratant­ nih sastojaka, ne pjeni se, umiruje iritaciju i vlaæi koæu.

Primjenjuje se tako da se u vodu za kupanje stave dva zatvaraËa kupke za djecu ili Ëetiri za odrasle. Voda za kupku ne smije biti pretopla kako ne bi izazvala svrbeæ, a da se koæa ne bi isuπivala, kupanje bi trebalo trajati najviπe 10 mi­ nuta. Koæa se nakon kupanja ne ispire, nego samo njeæno osuπi bez trljanja.

U akutnoj fazi bolesti Exomega terapijska kupka idealno je sredstvo za ovlaæivanje i umirenje koæe jer nije okluzivna, a i smanjuje svrbeæ.

#50 Va©e zdravlje 17

18

Avène Eluage

inovacija u borbi protiv starenja UËinak aktivnih sastojaka, fragmenata hijaluronske kiseline i retinaldehida, znatno je jaËi u spoju nego samostalno, a rezultat je vidljivo mlai izgled koæe lica Hijaluronska kiselina (HA) ima vaænu strukturalnu funkciju u odræa­ vanju gustoÊe dermisa, pa tako i Ëvrs­ toÊe koæe te upijanju vode, πto je bit­ no za trajnu hidrataciju. Pridonosi i lijeËenju oæiljaka i upalnih procesa.

Njezina sinteza i kvaliteta s godina­ ma opadaju, πto objaπnjava zaπto koæa starenjem postaje dehidrirana, opuπtena i gubi ËvrstoÊu. Kako tijelo stari, proces obnove HA postaje sve neuËinkovitiji, πto zahtijeva njezin unos u koæu.

Formula Avène Eluage Jednostavan proces obnove HA kozmetiËkim sredstvima dosad nije bio moguÊ jer njezina velika moleku­ larna teæina onemoguÊuje apsorp­ ciju kroz koæu. Rjeπenje je ipak pronaeno. Kao rezultat zdruæene ekspertize πvicarskog istraæivaËkog tima profesora Saurata i Pierre Fabre dermokozmetiËkih laboratorija razvijeni su fragmenti hijaluronske kiseline (HAF) koji imaju viπestruko manju molekularnu teæinu i ekskluziv­ no su primijenjeni u liniji Eluage.

18 Va©e zdravlje #50

S obzirom na to da su HAF sin­ tetizirani biotehnologijom, njihova specifiËna i kontrolirana molekular­ na teæina omoguÊuje im da se veæu s receptorima u stanicama koæe (CD44 receptori), gdje potiËu sintezu hija­ luronske kiseline. Taj proces sinteze rezultira poveÊanjem debljine dermisa i epidermisa, πto znatno pomlauje izgled koæe.

Drugi aktivni sastojak je retinaldehid (RAL), koji je veÊ uspjeπno koriπten u liniji Ystheal+. Retinal­ dehid, derivat vitamina A, poznat je veÊ viπe od 11 godina, a njego­ va uËinkovitost dobro je prouËena i dokazana. RAL stimulira pojavu receptora CD44 na koje se veæe veÊi broj fragmenata hijaluronske kiseline, πto rezultira njezinom boljom sinte­ zom.

Formula Avène Eluage pra­ va je inovacija u borbi protiv sta­ renja ponajprije zahvaljujuÊi siner­ gijskom djelovanju tih dvaju aktivnih sastojaka, koji u spoju znatno pojaËa­ vaju svoj samostalni uËinak.

Iz linije Avène Eluage predstavljamo...

Eluage krema - RestrukturirajuÊi proizvod za njegu lica, koji zateæe, zaglauje i hrani koæu. Kontinuira­ nom primjenom, konture lica postaju ujednaËenije, bore se zaglauju, koæa je nahranjena i revitalizirana, a lice izgleda vidljivo mlae.

Svojim kremastim svojstvima koæi pruæa iznimnu ugodu, a njezi­ na hranjivost osigurava sve elemente potrebne zreloj koæi, a da pritom nije masna. Blago je obojena (breskva) i namirisana. IsporuËuje se u vakuu­ mski pakiranoj bezzraËnoj boËici s pumpicom, namijenjenoj oËuvanju preparata od zagaenja i oksidacije tako da se moæe koristiti dva mjeseca.

Eluage gel koncentrat - Restruk­ turirajuÊi proizvod za njegu koæe, posebno predvien za ciljano nanoπenje na lice s dubokim borama i brazdama (od nosa prema ustima, svraËje noge - naborano podruËje oko sljepooËnice, uglovi usta, itd.). Nje­ gova napredna formula osigurava tre­ nutaËno vidljiv uËinak zaglaivanja (zatezanja) - prenaglaπene linije lica blijede, duboke bore i brazde se popunjavaju iznutra, koæa poËinje blistati, a izraz lica ponovno postaje blag. Zbog svojih nemasnih svojstava vrlo je ugodan za primjenu. Blago je obojen (breskva) i namirisan. Moæe se koristiti nakon Eluage restrukturi­ rajuÊe kreme protiv starenja na dubo­ kim borama i brazdama. IsporuËuje se u tubi s aplikatorom koji omo­ guÊuje precizno nanoπenje potrebne koliËine preparata.

20

intervju

Kreπimir KostoviÊ, dr. med., dermatovenerolog

Laserski centar ©alata Razgovarala: Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

Brz razvoj laserske tehnologije u posljednjem desetljeÊu obogatio je terapijske moguÊnosti i omoguÊio uspjeπno uklanjanje brojnih priroenih i steËenih promjena na koæi Otkad datira upotreba lasera u dermatologiji i koje se promjene mogu ukloniti njime?

Laser se u dermatologiji uspjeπno primjenjuje veÊ viπe od Ëetiri desetljeÊa. No, tek je razvoj laserske tehnologije u posljednjem desetljeÊu obogatio terapijske moguÊnosti i omo­ guÊio uspjeπno uklanjanje brojnih priroenih i steËenih promjena na koæi. To su vaskularne i pigmentne promjene, dobroÊudne tumorske tvor­ be, tetovaæe, nepoæeljne dlake, bore i oæiljci.

Koje su prednosti lasera u odnosu na druge terapijske moguÊnosti?

Prednosti lasera su njegova selek­ tivnost pri uklanjanju promjena na koæi, izvrsna podnoπljivost, kratko trajanje tretmana i odliËni estetski rezultati.

Koliko mi je poznato, Centar za primjenu lasera u korektivnoj dermatologiji pri Klinici za koæne i spolne bolesti KBC-a Zagreb jedini je takav centar u ovom dijelu Europe.

Da. RijeË je o jedinom laserskom centru pri SveuËiliπnoj klinici u ovom

20 Va©e zdravlje #50

dijelu Europe. Na razliËitim suvre­ menim laserskim ureajima moæe se tretirati veÊina indikacija za primje­ nu lasera u dermatologiji. Dosad su steËena bogata iskustva u primjeni diodnog ND:YVO4 lasera, CO2 lasera, Q-switched ruby lasera, diodnog 810 nm lasera i Erbium:YAG lasera.

Moæete li nam ukratko reÊi koje su indikacije za svaki od tih lasera?

Diodni Nd:YVO4 laser omoguÊuje uklanjanje vaskularnih promjena koæe. NajËeπÊe indikacije za nje­ govu primjenu su teleangiektazije (proπirene kapilare), spider nevus, angiokeratomi, angioma senile.

CO2 laserom postiæe se vrlo pre­ cizno rezanje ili koagulacija tkiva s minimalnim toplinskim oπteÊenjem okolnih struktura koæe. Njime se uspjeπno odstranjuju dobroÊudne tvorbe na koæi kao πto su fibromi, seboroiËke keratoze, hiperplazija loj­ nih ælijezda i neki dobroÊudni tumori koæe.

Q-switched ruby laser koristi se za selektivno uklanjanje pigmentnih promjena, kao πto su staraËke pjege, sunËane pjege, pjege boje bijele kave

(café au-lait makule), te amaterske, profesionalne i traumatske tetovaæe.

Diodni 810 nm laser vrlo se uspjeπno primjenjuje za dugotrajnu epilaciju neæeljenih dlaka kao i za uklanjanje nekih vaskularnih promje­ na. Laserski tretmani su metoda izbo­ ra za dugotrajno uklanjanje dlaka.

UËinkovito se uklanjaju smee i crne dlake, ali nemaju dovoljnu uËinkovi­ tost za uklanjanje svijetlih ili sjedih dlaka.

Erbium:YAG laser koristi se pri provoenju tretmana „pomlaivanja” koæe, tzv. laserskog „resurfacinga” i laserskog „peelinga”, za ublaæavanje oæiljaka nakon akni te za uklanjanje dobroÊudih tumora koæe.

Pretpostavljam da vaπ tim svoja znanja i iskustva prenosi i drugim lijeËnicima?

Tim koji radi u centru sastoji se od Ëetiri specijalista dermatovene­ rologa koji su dodatno educirani za primjenu lasera u dermatovenerolo­ giji. Naπi uspjeπni rezultati potaknu­ li su nas na odræavanje teËaja trajne medicinske edukacije pod nazivom „Primjena lasera u dermatologiji”, na kojem Êe lijeËnici naπe klinike te nekoliko uvaæenih struËnjaka iz ino­ zemstva iznijeti svoja iskustva u pri­ mjeni lasera u dermatologiji. SljedeÊi teËaj odræat Êe se 27. listopada 2006. godine u Klinici za koæne i spolne bolesti KBC-a Zagreb, a u organizaciji Katedre za dermatovenerologiju i Kli­ nike za koæne i spolne bolesti KBC-a Zagreb.

Samokontrola glukoze u krvi radi za vas Svjesnost o razini glukoze u krvi snaæno je oruæje kojim moæete utjecati na vlastito dobro stanje i osigurati zdraviju buduÊnost Zaπto mjerite glukozu u krvi?

Tek ste poËeli provoditi samokontrolu glukoze u krvi ili to radite veÊ neko vrijeme. Koristite li dobivene rezultate mjerenja kako biste bolje regulirali svoju πeÊernu bolest ili provodite mjerenje da biste na redovitoj kontroli imali πto pokazati svom lijeËniku?

Radite li to zbog svog lijeËnika, a ne zbog sebe, gotovo je sigurno da vaπ napor neÊe poluËiti zavidne rezultate. Trebate razviti svjesnost o razini glukoze u krvi kao snaænom oruæju kojim moæete utjecati na trenutaËno dobro stanje, odnosno kojim moæete osigurati zdraviju buduÊnost.

Kad nauËite kako koristiti dobivene rezultate, shvatit Êete kako redovita i pravilna samokontrola „radi za vas”!

Samokontrola glukoze u krvi - jednostavno kao nikad do sada.

1. Umetnite testtraku u aparat i nanesite uzorak krvi

Postupak mjerenja ketona u krvi identiËan je mjerenju glukoze u krvi.

22 V a © e z d r a v l j e # 5 0

©to dobivate redovitom samokontrolom?

Izbjegavanje potencijalne (ozbiljne) hipoglikemije Hipoglikemija je stanje koje nastaje kad je razina glukoze u krvi preniska. Ako ste na terapiji inzulinom, potpuno izbjegavanje rizika hipoglikemije iznimno je zahtjevno.

Rizik od stanja hipoglikemije poveÊan je: • ako glukozu u k r vi odr æ av ate n a nisk im razinama • kod velikih oscilacija izmeu visokih i niskih vrijednosti glukoze u krvi.

Uspijevate li razinu glukoze u krvi dobro regulirati, moæda Êe ËeπÊe biti na donjoj granici, ali je rizik od ozbiljne hipoglikemije znatno smanjen.

2. OËitajte toËnu razinu glukoze u krvi

OsjeÊam se bolje!

Uspije li vam odræati razinu glukoze u krvi u granicama normale, primijetit Êete da se osjeÊate bolje i imate viπe energije!

Ako vam je glukoza u krvi bila dulje poviπena, moæda Êe biti potrebno neko vrijeme da se organizam prilagodi novim, niæim vrijednostima.

VeÊina ljudi pozitivnu promjenu osjeÊa odmah!

Izbjegavanje potencijalne (ozbiljne) hiperglikemije Dopustite li da vam glukoza u krvi poraste iznad dopuπtenih granica, poveÊan je rizik od razvoja dijabetiËke ketoacidoze. Taj rizik sasvim je razumljiv, jer πto je razina glukoze u krvi niæa, potrebno je viπe vremena da ona postane opasno visoka!

Manji rizik od razvoja kroniËnih komplikacija πeÊerne bolesti Vjerojatno ste upoznati s Ëinjenicom da πeÊerna bolest s vremenom moæe uzrokovati dodatne komplikacije. DugoroËno poviπene vrijednosti glukoze u krvi mogu oπtetiti tijelo i dovesti do promjena na oËima, bubrezima, srcu i cirkulaciji. Zato je dobro da ste svjesni moguÊih komplikacija.

Niz kliniËkih ispitivanja potvrdio je da sami moæete znatno utjecati na potencijalni razvoj komplik acij a πe Êer ne bole st i redovit om samokontrolom glukoze u krvi.

# 5 0 V a © e z d r a v l j e 23

24

Droge, specifiËni lijekovi... πto otkriva bolniËki laboratorij

Lucija BoæiÊ, dr. med., Abbott laboratories

U

Uz praÊenje koncentracije droge,

testovima za bolniËku primjenu mogu se otkriti i koncentracije brojnih lijekova Bolesti ovisnosti danas su vrlo raπiren javnozdravstveni problem, a poËetke Ëesto biljeæe u najosjetljivijoj æivotnoj dobi, pubertetu i adolescen­ ciji. U æelji da koliËinu stresa u svako­ dnevnom æivotu svede na najmanju moguÊu mjeru, Ëovjek poseæe za rjeπenjima koja ublaæavaju nelagodu, a ujedno potiËu osjeÊaj ugode, dobrog raspoloæenja, sreÊe i euforije.

Ovisnost je fiziËke ili psihiËke prirode, a izaziva promjenu osob­ nosti, raspoloæenja i ponaπanja, ali i brojne fiziËke simptome, glavobolje, vrtoglavice, halucinacije, povraÊanje i teæe nuspojave koje nerijetko rezul­ tiraju teπkim posljedicama za lju­ dsko zdravlje. Primjerice, samo jedna tableta ekstazija dovoljna je da izazo­ ve smrt.

Droge djeluju izravno na evolu­ cijski najprimitivnije dijelove moz­ ga (limbiËki sustav), koji zajedno s 24 V a © e z d r a v l j e # 5 0

korom velikog mozga kontroliraju naπe ponaπanje. Kod ovisnika evolu­ cijski stariji dijelovi mozga, uglavnom zaduæeni za emocije, nadvladaju koru mozga, tj. uklanjaju najhumanije dijelove koji upravljaju naπim funkcijama.

Zato veÊina europskih zemalja ulaæe golem novac i napor da stavi pod kontrolu uporabu sredstava ovis­ nosti i odræi je u podnoπljivim grani­ cama. No, joπ ne postoje veliki nacio­ nalni programi probira nad sredstvi­ ma ovisnosti kod djece i mladih, pa i dalje velika odgovornost ostaje na razini roditeljskog doma i sustava jav­ nog zdravstva i πkolstva.

Radi prevencije poπasti 20. i 21. stoljeÊa ulaæe se u zdravstveni odgoj puËanstva, programe edukacije, u smislu osposobljavanja za specija­ lizirani rad s ovisnicima, programe

resocijalizacije nakon odvikavanja od upotrebe sredstava ovisnosti i sliËno. Ono πto ostaje roditeljima i sustavu prosvjete i zdravstva je praÊenje i primjeÊivanje promjena u ponaπanju pojedinaca koje u podlo­ zi mogu imati uæivanje u sredstvima ovisnosti.

Identifikacija i kvantifikacija droga U otkrivanju ovisnosti kreÊe se od identifikacije i kvantifikacije dro­ ga u uzorku. Kao bioloπki uzorak koji se pretraæuje najdostupniji je urin.

Do njega je relativno lako doÊi, no moæe biti predmet manipuliranja kako bi se zavaralo osobu koja anali­ zira i izdaje rezultat. Tu leæi opasnost od moguÊeg izdavanja laæno negativnog rezultata, tj. kod osobe koja konzumira drogu ne moæemo pro­ naÊi dovoljnu koncentraciju droge u uzorku zbog prisutnosti neke druge tvari koja oteæava analizu (npr. sol, Aspirin, sredstva za ËiπÊenje, razliËiti Ëajevi, pretjerana hidracija ovisnika, soda bikarbona i brojne druge).

Træiπte testova za identifika­ ciju i kvantifikaciju droga bori se s opasnoπÊu izdavanja laæno negativ­ nih nalaza. Naime, uvijek Êe postojati opasnost da se ne otkrije osoba koja konzumira drogu ili proglasi pozitiv­ nim uzorak osobe koja je konzumi­ rala neku drugu tvar, po kemijskom sastavu sliËnu odreenoj drogi, npr.

D I JA G NO S T I KA

sirup protiv kaπlja - kodein je po sastavu nalik skupini opijatnih sred­ stava ovisnosti u koje se ubrajaju opijum, morfin i heroin.

Na razvijenom træiπtu dijagnos­ tiËkih testova postoje i sigurniji testovi, mnogo osjetljiviji i specifiËniji, a ujedno relativno otporni na brojne pokuπaje zavaravanja konzumenta razliËitih sredstava ovisnosti.

Takvi testovi izvode se u laboratorijima bolniËkih ustanova, na potpu­ no automatiziranim aparatima i uz voenje struËne osobe koja zna ana­ lizirati uzorak, ali i uz kratak razgo­ vor s osobom koja daje uzorak moæe se izbjeÊi moguÊnost izdavanja laæno pozitivnog ili negativnog nalaza.

BolniËka identifikacija i kvantifikacija najsigurnija je metoda izdavanja takvih rezultata, pa je to ujedno potvrdna metoda svih drugih testova koji su danas lako dostupni πirokoj populaciji. Pri­ mjer takvih testova su test-trakice.

Na træiπtu postoje brojni proizvoaËi test-trakica koji otkrivaju prisutnost desetak najËeπÊe koriπtenih droga.

Ta faza identifikacije, Ëesto naziva­ na screening metodom, daje samo najosnovniju informaciju o tome kon­ zumira li netko drogu ili ne. Zamka test-trakica leæi u njihovoj osjetlji­ vosti, tj. sigurnosti otkrivanja stvarnih konzumenata droge, te se nerijetko konzumenta droge moæe proglasit­i „Ëistim”. Zato je mnogo sigurniji naËin bolniËko testiranje, koje Êe, uz osjetljiviju metodu detekcije, pruæiti kvantifikaciju eventualno pozitivnog uzorka, tj. tijekom odreenog razdo­ blja pratiti zbivanje s konzumentom sredstava ovisnosti. Dakle, znat Êemo je li netko za tjedan, dva prekinuo s konzumiranjem ili i dalje aktivno uzi­ ma drogu.

Radi daljnje potvrde pozitivne test-trakice uvijek se treba obrati­ ti najbliæoj bolniËkoj ustanovi koja provodi takva ispitivanja u specija­ liziranim bolniËkim laboratorijima, i to kako smo veÊ spomenuli, na preporuku lijeËnika. Takve analize

mogu se u Hrvatskoj raditi u gotovo svakoj kliniËkoj bolnici, kliniËkom bolniËkom centru, specijaliziranim psihijatrijskim bolnicama te pojedi­ nim opÊim bolnicama.

PraÊenje koncentracije lijekova Uz praÊenja koncentracije droge u prethodno potvrenom pozitivnom uzorku, mogu se pratiti i koncentra­ cije mnogih drugih analita, pri Ëemu vaæno mjesto pripada praÊenju kon­ centracije lijekova koji se koriste za lijeËenje osnovne bolesti.

NajËeπÊe odreivane koncentracije lijekova u bolniËkim laboratorijima su sljedeÊih skupina: antiaritmici, antiast­ matici, antibiotici, antikonvulzivi, antineoplastici, glikozidi digitalisa i imunosupresivi.

Posebna pozornost potrebna je prati li se lijek koji ima usko podruËje djelovanja, onaj koji iz podruËja æeljenoga terapeutskog djelovanja

moæe prijeÊi u podruËje neæeljenoga toksiËnog uËinka. Kako bi se postig­ lo πto uspjeπnije lijeËenje i smanji­ le nuspojave, Ëesto treba periodiËki odreivati koncentraciju lijeka u seru­ mu pacijenta. Svaki lijeËnik zna pred­ nosti i opasnosti primjene pojedinog lijeka, pa u sluËajevima i najmanjeg moguÊeg ugroæavanja pacijentova stanja, lijeËnik u suradnji sa specija­ liziranim bolniËkim i toksikoloπkim laboratorijima prati koncentraciju pojedinog lijeka u serumu, nakon Ëega na osnovi dobivenog nalaza i fiziËkog pregleda utvrdi daljnju dozu primjene pojedinog terapeutika.

MoguÊnosti primjene dijagnos­ tiËkih testova bolniËkih laboratorija uistinu su brojne, no uvijek se oba­ vljaju na temelju preporuke lijeËnika koji je utvrdio da postoje objektiv­ ni razlozi za ciljane pretrage koje se izvode u visokospecijaliziranim labo­ ratorijima, na sofisticiranim analiza­ torima. #50 Va©e zdravlje 25

26

Doppelherz snaga dva srca

Doppelherz® aktiv proizvodi sadræe prirodne sastojke, vitamine, minerale i elemente u tragovima te daju velik doprinos vaπim nastojanjima za oËuvanjem zdravlja Umanjite rizik od bolesti srca i krvnih æila Dovoljno kretanja i zdrava prehrana vaæni su Ëimbenici za zdravlje srca. No, organizam Ëesto optereÊujemo loπom prehranom, viπkom kolesterola, puπenjem, alkoholom i nedostatnom tjelesnom aktivnoπÊu. Ne treba zaboraviti ni stres ni prekomjernu tjelesnu teæinu, koji svakako ne Ëine dobro zdravlju.

S obzirom na to da vitalnost organizma i osjeÊaj zdravlja uvelike ovise o nama samima, uz malo truda moæemo utje­ cati na razne Ëinitelje koji pridonose razvoju bolesti srca i krvnih æila. Imajte na umu sljedeÊe neprijatelje zdravlja sr­ ca i krvnih æila, jer upravo na njih moæete utjecati snagom svoje volje...

Puπenje - Bolesti srca i krvnih æila najËeπÊi su uzrok smr­ ti puπaËa. Duhanski dim sadræi brojne πtetne tvari, poput nikotina, ugljiËnog monoksida i katrana, uz oko 4000 osta­ lih sastojaka razliËita stupnja πtetnosti, od kojih 43 djeluju kancerogeno. Na sreÊu, nikad nije kasno za prestanak, jer se poboljπanje zdravlja uoËava vrlo brzo, a nakon nekoliko godina gotovo potpuno nestaju rizici za razvoj bolesti uzro­ kovanih puπenjem. Nema Ëarobne formule za prekid puπenja koja Êe svakome odgovarati. Za to trebate biti emocionalno spremni i donijeti odluku sami, a ne na nagovor okoline.

Ipak, potraæite podrπku dragih osoba.

26 Va©e zdravlje #50

Stres - PoveÊava rizik od srËanog udara i bolesti krvoæil­ nog sustava, a moæe izazvati i teπkoÊe s miπiÊnim, probav­ nim i diπnim sustavom, koæom te poremeÊaje u prehrani i spolnom æivotu. KroniËni stres povisuje krvni tlak i razinu kolesterola u krvi, poveÊava potrebu za cigaretama, kavom i piÊima te umanjuje funkciju obrambenog sustava. Pokuπajte umanjiti stres dijeleÊi probleme s prijateljima i razmiπljajuÊi o dobrim stvarima u æivotu!

Pretilost i nepravilna prehrana - Mnoga istraæivanja pokazuju da je pretilost vaæan Ëinitelj u razvoju bolesti srca i ateroskleroze. Iako moæe biti uzrokovana i genetskim Ëini­ teljima, ËeπÊe je povezana s loπim prehrambenim navikama, kao πto je prevelik unosa masnoÊa i πeÊera, tako da se na nju moæe utjecati s malo napora. U pojavu pretilosti mogu biti ukljuËeni i stres, premalo tjelesne aktivnosti te pozitivna obiteljska anamneza.

Nedostatna tjelesna aktivnost - Uz pravilnu prehranu, koja ukljuËuje i prehrambene tvari vaæne za zdravlje srca, od velike je vaænosti i redovita tjelesna aktivnost. StruËnjaci preporuËuju najmanje 30 do 60 minuta vjeæbanja srednjeg in­ tenziteta, tri do Ëetiri puta tjedno. Redovito vjeæbanje odræa­ va tijelo u dobroj kondiciji, zbog Ëega se lakπe i uspjeπnije odupire bolestima. Aerobne vjeæbe (hodanje, trËanje, voænja bicikla, plivanje...) dobre su za zdravlje srca i krvnih æila te izdræljivost, a anaerobne (npr. dizanje utega) su vaæne za snagu miπiÊa i fleksibilnost.

NOVO - Doppelherz® aktiv Uz pridræavanje svih mjera o zdravom naËinu æivota, nije naodmet uËiniti i neπto viπe za zdravlje srca i krvih æila, ali i zdravlje opÊenito. Zato preporuËujemo dodatke prehrani Doppelherz® aktiv.

Joπ davne 1919. godine njemaËki kemiËar Josef Peter Hen­ nes razvio je svoje prve ljekovite pripravke koristeÊi biljke i druge sastojke prirodnog podrijetla. Liniju je objedinio pod nazivom Doppelherz®, koja je i danas namijenjena veÊinom za oËuvanje zdravlja srca i krvnih æila, ali i zdravlja cijelog organizma.

28

Acetilsalicilna kiselina dokazana uËinkovitost

dr. sc. Goran KrstaËiÊ, dr. med., spec. kardiolog

M

ladi kemiËar dr. Felix Hoffmann 1897. godine prvi je put napravio acetilsalicilnu kiselinu (ASK) u ke­ mijski Ëistom i postojanom obliku. Tome su, meu ostalim, pridonijeli i osobni razlozi jer mu je otac bolovao od teπkog oblika artritisa. Otad pa do danas, acetilsalicilna kiselina u svijetu je postala najËeπÊe koriπten i provjeren lijek. Dvije godine poslije otkriÊa, uvedena je na njemaËko træiπte, da bi veÊ 1915. godine postala dostupna bez recepta.

Godine 1948. kalifornijski lijeËnik dr. Lawrence Craven primijetio je da nijedan od njegovih 400 bolesnika kojima je propisao ASK nije dobio srËani udar. Njegova je preporuka kolegama i bolesnicima bila da jedna tableta na dan smanjuje moguÊnost razvoja infarkta srca.

Godine 1980. AmeriËka nacionalna agencija za lijekove odobrila je upotrebu acetilsalicilne kiseline za smanjenje rizika od moædanog udara. Tijekom posljednjih dvadesetak godina prepoznata je njezina nezamjenjiva uloga u smanjivanju pobola i umiranja od krvoæilnih bolesti, koje su najveÊi javnozdravstveni problem u suvremenom svijetu.

Primjerice, samo u Hrvatskoj tijekom 2004. godine od srËa­ noæilnih bolesti umrlo je gotovo 25.000 ljudi. Zapravo, svaki drugi smrtni sluËaj uzrokovan je srËanoæilnim pobolom.

Zanimljivo je da je velik broj ljudi, koristeÊi ASK za smanjenje bolova ili sniæenje temperature, tijekom vremena poËeo uzimati niæu dozu, pri Ëemu je do izraæaja doπao pozitivan patofizioloπki uËinak na proces zgruπavanja krvi.

Jedna za drugom, slijedile su medicinske studije na brojnim

ispitanicima, Ëiji su rezultati upuÊivali na to da ASK treba biti obvezna terapija kod bolesnika koji imaju anginu pek­ toris, nakon preboljelog infarkta miokarda, moædanog udara ili kod oboljelih od πeÊerne bolesti.

No, nije baπ uvijek sve tako jednostavno kako se Ëini.

Naime, poznati i potvreni pozitivni uËinci acetilsalicilne kiseline dokazani su u uvjetima kad bolesnici disciplinira­ no i dosljedno uzimaju preporuËenu dozu. Meutim, to kat­ kad nije tako lako ostvarivo! Sigurno poznajete nekog Ëlana obitelji ili prijatelja koji uzimaju ASK, a povremeno se æale na odreene bolove u æliËici, nadutost, teæinu u trbuhu i sl. Moæete razumjeti takvog bolesnika, koji najprije poËinje oklijevati, a zatim neredovito uzimati terapiju acetilsalicil­ ne kiseline. Ne treba ni spominjati rijetke sluËajeve hitnog lijeËenja oπteÊenja sluznice probavnog sustava zbog krva­ renja nastalog djelovanjem ASK.

Kako izbjeÊi probleme...

Kako bi se izbjegli problemi, acetilsalicilnu kiselinu treba uËiniti lakπe podnoπljivom i neopasnom za oπteÊenje sluznice probavnog sustava. A to je upravo ono πto pruæa obloæena tableta acetilsalicilne kiseline - dobru podnoπljivost uz dokazanu uËinkovitost.

Odnedavno se i kod nas moæe nabaviti upravo takav pripravak - obloæeni ASK po imenu Cardiopirin, koji nema negativnog uËinka na probavni sustav, a utjeËe na smanjenje loπih posljedica srËanoæilnih bolesti kao vodeÊih oboljenja suvremenog svijeta.

Cardiopirin - vaπ izbor i dobra odluka Bez recepta u ljekarnama. | Prije primjene proËitajte uputu!

Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog lijeËnika ili ljekarnika.

28 Va©e zdravlje #50

30

intervju

Jadranka LaareviÊ, prof. logopedije

Darovito dijete

kako ga razumjeti i odgajati Darovita djeca vrlo brzo mentalno sazrijevaju, kreativno su drukËija i imaju snaænu unutarnju motivaciju Profesorica logopedije Jadranka LaareviÊ, osnivaËica i vlasnica ordi­ nacije za logopedsku dijagnostiku i terapiju Jezik i govor, veÊ godinama radi iskljuËivo s djecom. Kroz njezinu je ordinaciju, ali i igraonicu stranih jezika, tijekom godina proπlo stotine maliπana s razliËitim sposobnostima i potrebama. Profesorica LaareviÊ Ëesto istiËe vaænost individualnog pristupa svakom pojedinom djete­ tu, poticanje kreativnosti u skladu s djetetovim temperamentom i sklo­ nostima, te upuÊuje na Ëinjenicu da danaπnji æivot traæi razliËit odgoj­ ni pristup od onoga prije dvadeset i viπe godina. Za Vaπe zdravlje govori o fenomenu darovite djece, potrebi njihova usmjeravanja kroz suradnju

30 Va©e zdravlje #50

roditelja i struËnjaka, kao i uvrijeæe­ noj zabludi prema kojoj su darovita djeca iskljuËivo odliËni uËenici.

Kako danas definiramo darovitu djecu?

Intelektualne sposobnosti djece uglavnom su mjerljive. Promatraju se kao moguÊnost da se shvate odno­ si izmeu razliËitih elemenata neke situacije, te da se njima prilagodi u smislu razrjeπenja odreenog proble­ ma. Zamislimo li piramidu djeËje inte­ ligencije, na vrhu bi se nalazile dvije grupe: genijalci i kreativci. Genijal­ nost je nemoguÊe utvrditi testovima, ona se oËituje u praksi. Djeca genijal­ ci, primjerice, Ëitaju ili raËunaju s tri godine, kao πto je mali Mozart

Razgovarala: Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

svirao u dobi od pet. Kreativci, pak, posjeduju specifiËnu vrstu inteligen­ cije, obiËno jaËe usmjerenu na jedno podruËje. Darovita djeca nisu nijedno od navedenoga, nego bismo ih mogli smjestiti stepenicu ispod genijala­ ca, uz napomenu da i ona posjeduju izraæenu kreativnost. Nadalje, darovi­ tost se moæe utvrditi odgovarajuÊim testovima.

Kakve posebne sposobnosti imaju darovita djeca?

Ona vrlo brzo mentalno sazrije­ vaju, kreativno su drukËija, imaju snaænu unutarnju motivaciju. »itaju mnogo viπe od vrπnjaka, i to tekstove koji su kudikamo iznad razine razu­ mijevanja njihove kronoloπke dobi.

Strastveno su zainteresirana za poje­ dine teme, ali ne moraju nuæno biti odliËni uËenici jer se kod njih Ëesto javlja fenomen podbacivanja. Pro­ sjeËan πkolski program obiËno im je nezanimljiv, a mogu pokazivati i znakove poremeÊaja u ponaπanju, kao i oteæane socijalizacije. Nikako ne

I NTER V JU

ze prijatelje meu vrπnjacima. Uz to, darovito dijete koje nastavu sluπa prema redovnom πkolskom progra­ mu vrlo brzo usvaja gradivo, koje mu djeluje u najmanju ruku dosadno, zbog Ëega postaje hiperaktivno, ome­ ta tijek nastave i skreÊe pozornost na sebe. Time zapravo pokazuje da æeli suraivati, ali na sebi prilagoenoj razini. Najlakπi naËin da se ublaæi raskorak izmeu njihovih intenziv­ nih potreba i πkolskog programa je uvoenje dodatne literature za darovi­ te uËenike.

Hiperaktivnost darovite djece Ëesto se tumaËi kroz specifiËnu biokemijsku aktivnost njihova mozga. Znanstvenici tvrde da je mozgu darovita djeteta potrebno viπe podraæaja.

toleriraju autoritet, te vrlo loπe pod­ nose stroge okvire, kako kod kuÊe, tako u πkoli. Najbolje reagiraju kad im se odrasli obraÊaju ravnopravno, kao pomoÊnici i partneri, a ne nadreeni.

Kako dolazi do spomenutog podbacivanja u uËenju?

Zbog njihova intenzivnog zani­ manja za odreena podruËja, reci­ proËno slabi interes za druge teme.

Darovito dijete koje mnogo Ëita i sjaj­ no se snalazi s rijeËima, ne mora biti nadareno i za matematiku. Upravo iz tog razloga, πkolski ih sustav Ëesto zanemaruje ili uopÊe ne prepoznaje.

Neka istraæivanja pokazuju da meu πkolskom djecom ima Ëak 10 posto darovitih, pa je njihovo neprepozna­ vanje zapravo gubitak za druπtvo u cjelini. Naime, ako ne razvijamo spo­ sobnosti te djece, ona Êe biti izgublje­ na u prosjeËnosti grupe.

Zbog Ëega dolazi do poremeÊaja u ponaπanju i teæe socijalizacije kod darovite djece?

Darovita djeca kognitivnim razvojem premaπuju drugu djecu iste kronoloπke dobi, pa teπko pronala­

Upravo tako. Ilustrirano, da bi mogao odræati optimalnu razinu kon­ centracije, mozak darovitog djete­ ta treba veÊu koliËinu informacija u usporedbi s mozgom prosjeËnog dje­ teta. Dodatni podraæaj uvodimo u obliku novih sadræaja, prilagoenih sklonostima darovitog uËenika. Vrlo je poticajno s takvom djecom rasprav­ ljati o temama koje ih zanimaju.

Nastavnici bi se pritom trebali nao­ ruæati strpljenjem i razumijevanjem, odgovoriti na svako djeËje pitanje, te pritom koristiti uzroËna objaπnjenja.

Znatiæelju djeteta valja poticati, a ne zataπkavati. Iz tog, ali i drugih razlo­ ga, treba educirati nastavni kadar.

Sama spoznaja o postojanju takve djece velik je napredak, no sljedeÊi korak konkretan je odgojno-obrazovni program za darovitu djecu i edukacija kadra, Ëemu se u Hrvatskoj joπ nije ozbiljno pristupilo. Koliko su nastavnici i profesori spremni raditi s nadarenom djecom kad to od njih zahtijeva dodatnu obuku?

Mlai pedagozi uglavnom isprav­ no detektiraju probleme nadarene djece, pokuπavaju pomicati granice i stjecati nova praktiËna znanja, volj­

ni su pristupiti svakom djetetu indi­ vidualno. »ak i voditeljice teËajeva stranih jezika u naπoj igraonici Ëesto mi prilaze s upitima, te se, ako pre­ poznaju nadareno dijete ili dijete koje na bilo koji naËin odudara od osta­ lih, pokuπavaju dodatno informirati kako bi prilagodile pristup. Kod sta­ rijeg kadra, πto ne mora biti pravi­ lo, no Ëesto se pokazuje problemom, prevladavaju i stariji odgojni obrasci, pa katkad izostaje razumijevanje za potrebe danaπnje djece opÊenito. Zato bi sustavna i obvezna edukacija kadra uvelike pomogla i samim prosvjetnim djelatnicima.

Koliko je bitna suradnja roditelja i nastavnika?

Ona je kljuËna za napredovanje nadarenog djeteta. U svojoj terapeut­ skoj praksi redovito kontaktiram s nastavnikom djeteta, a po potrebi i sa πkolskim pedagogom i psihologom.

Interakcija nas kao struËnih surad­ nika vrlo je vaæna, jer dijete razliËito funkcionira individualno i u grupi, pa je povratna informacija nastav­ nika, koji dijete prati u socijalnom okruæenju, od velike koristi.

Darovita djeca Ëesto se povlaËe u vlastiti svijet te odbijaju suraivati u realnosti.Treba li roditelj poπtovati taj zatvoreni svijet maπte ili ipak pokuπati inicirati dijete u vanjski svijet?

Daleko je zdravije kad roditelji reagiraju i pokuπaju dijete navesti da traæi sadræaje i izvan svog svijeta, odnosno da ne dopuste djetetu daljnje povlaËenje u sebe. »ak i ako ono pokazuje otpor, roditelj bi postup­ no trebao uvoditi „vanjske” sadræaje bliske interesima djeteta i ukljuËiti u aktivnosti cijelu obitelj. Razumije­ vanje, iskrenost, podrπka i poπtovanje unutar obitelji svakako su prve stepe­ nice prema uspjeπnom razvoju daro­ vitog djeteta.

#50 Va©e zdravlje 31

32

Ima li moje dijete bruh?

Antun Kljenak, dr. med., spec. djeËje kirurgije, Klinika za djeËje bolesti Zagreb Medicinskog fakulteta u Zagrebu, KlaiÊeva 16

Svaka odgoda toËne dijagnoze u akutnom stanju moæe uzrokovati nepovratnu πtetu za zdravlje djeteta, a u najteæim okolnostima ugroziti i njegov æivot

Hernija (hernia, kila, „bruh”) nastane kad se tkivo ili dio tije­ la pomakne izvan tjelesne πupljine u kojemu normalno leæi. Hernije najËeπÊe nastaju u podruËju trbuha, iako se mogu pojaviti bilo gdje na tijelu gdje je stijenka slabija i ne moæe izdræati pritisak koji nastaje u unutraπnjosti tijela (primjerice, kaπalj, kihanje, napor pri tjelesnim aktivno­ stima i sl.).

Sadræaj hernije, obiËno vijuga tankog crijeva ili dio trbuπnog masnog tkiva, probije slabe slojeve trbuπne stijenke pa se, iako ne uvijek i ne kod svih vrsta kila, javlja opasnost od strangulacije. Strangulacija je ter­ min koji opisuje prekid krvne opskrbe nekog organa ili tkiva πto, ako se na vrijeme ne prepozna i primjereno ne zbrine, moæe izazvati odumiranje tog tkiva i komplikacije poput infekcije, sepse, Ëak i smrti.

32 V a © e z d r a v l j e # 5 0

Kako razlikovati one najËeπÊe Kako nije moguÊe obraditi sve postojeÊe oblike hernija u djeËjoj dobi, osvrnut Êemo se na one najËeπÊe i relativno lako prepoznatlji­ ve roditeljima i laicima. Ovaj prikaz svakako ne znaËi da ne postoje odstu­ panja od pravila.

PupËana hernija (Hernia umbilicalis) - NajËeπÊa je i ne zahtijeva uvijek kirurπku terapiju. Specijalist djeËje kirurgije treba procijenti pupËa­ nu herniju s obzirom na veliËinu i dob djeteta te preporuËiti kliniËko praÊenje uz kontrolni pregled (manje pupËane hernije, dijete u dobi do Ëetiri godine) ili korektivni plastiËni zahvat prednje trbuπne πupljine (veÊa pupËana hernija, dijete u dobi kad se veÊ moæe iskljuËiti moguÊnost sponta­ ne regresije).

PupËana hernija relativno je uobiËajena nakon roenja te Ëini pribliæno 10 - 30 posto svih hernija u djece. UoËava se kao izboËenje pupka novoroenËeta, koje se moæe pojavljivati ili pojaËavati dok dijete plaËe ili kaπlje. Nastaje kao posljedi­ ca nepotpunog zatvaranja otvora koji normalno postoji na trbuπnom zidu prije roenja djeteta. RiziËni Ëimbeni­ ci su prijevremeni porod i niska porod­ na teæina.

PupËana hernija takoer moæe sadræavati vijugu tankoga crijeva, no komplikacije poput strangulacije javljaju se izuzetno rijetko (u manje od 1 posto sluËajeva) jer je otvor pupËane hernije dovoljno πirok da ne pravi takve probleme (za razliku od femoralne). U sluËaju da je dijete oËito u bolovima, poËne povraÊati ili hernijska vreÊa postane napeta, oteËena i promijeni boju, obvezno treba potraæiti pomoÊ lijeËnika.

PupËanim hernijama sliËna je i hernija u srediπnjoj liniji tije­ la (nadpupËana hernija, Hernia supraumbilicalis), koja se prema procjeni kirurga uglavnom rjeπava kirurπki.

PupËane hernije mogu se javi­ ti i kod starijih osoba, obiËno onih s riziËnim Ëimbenicima πto povisuju tlak unutar trbuπne πupljine, kao πto su pretilost, dizanje teπkog tereta, viπestruke trudnoÊe i sliËno.

Terapija pupËane hernije kod djece Ëesto ukljuËuje samo niz periodiËnih pregleda i praÊenje jer se veÊina spon­

K I RUR G I JA - DJE » JA

tano zatvori do druge godine æivota.

Hernije koje se poveÊavaju, uklijeπte ili ne nestanu do Ëetvrte ili pete godi­ ne, mora se operirati.

Preponska hernija (Hernia inguinalis, „bruh”) - Medicinski je termin za najËeπÊi oblik hernije tog podruËja i podrazumijeva prodor crijevne viju­ ge ili drugih trbuπnih organa (trbuπna maramica, jajnik ili jajovod u dje­ vojËica) u preponu. Za razliku od odraslih, u djece se u pravilu radi o indirektnoj preponskoj herniji pa je zbog te vaæne anatomske razlike preporuËljivo da djeËje hernije operira specijalist djeËje kirurgije. Pre­ ponska hernija u djeËaka je 30 puta ËeπÊa nego u djevojËica, i to zbog anatomsko-razvojnih razloga. Prepo­ znajemo ih po „kvræici” u podruËju

prepone (ingvinalnog kanala). Neke anatomske varijacije viπe su struËnog znaËaja (uraπtena kila, Hernia acreta i dr.), ali ako ostanu neprepozna­ te, koji put mogu zavesti nedovoljno iskusnog lijeËnika.

Preponske hernije ne moraju se nuæno manifestirati simptomima.

Zna se dogoditi da herniju prvi prepo­ zna lijeËnik tijekom rutinskog pregle­ da. Za potvrdu hernije koja se vidi samo pri naporu sluæi jednostavan test - dijete se nakaπlje u stojeÊem poloæaju, pri Ëemu se prikaæe her­ nijska vreÊa. Ako postoje, simptomi se oËituju u obliku nelagode ili bolo­ va u preponi, posebno pri naporu, kaπljanju ili kihanju. Kod djeËaka se moæe javiti i bol u skrotumu zbog izbijanja vijuge tankog crijeva u skro­ tum.

Preponska hernija Ëesta je u prije­ vremeno roene djece, u Ëak 30 posto sluËajeva. Poznato je da je ËeπÊa s desne strane tijela (60 posto), a obo­ strano se javlja u oko 15 posto ukup­ nog broja djece s preponskom her­ nijom.

desnostrana preponska hernija

60%

lijevostrana preponska hernija

25%

obostrana preponska hernija

15%

Viπe od 50 posto sluËajeva prepon­ skih hernija u djece dijagnosticira se u prvoj godini æivota djeteta. Rjeπenje je uvijek kirurπko. Operacija se uglav­ nom izvodi ubrzo nakon postavljene dijagnoze, preoperacijske pripreme

K I RUR G I JA - DJE » JA

PupËana hernija (pogled sprijeda)

PupËana hernija (pogled sa strane)

Udruæena pupËana i preponska hernija

Vodena hernija testisa (hidrokela)

Preponska hernija (shematski prikaz)

i odreivanja najboljeg vremena za operaciju, uz obvezno upozorenje roditeljima na moguÊnost ukljeπtenja preponske hernije. Uklijeπtena preponska hernija zahtijeva promptnu hospitalizaciju i neodgodiv kirurπki postupak vraÊanja uklijeπtenog sadræaja.

Razvojem kirurπkih tehnika ta se operacija u centrima izvrsnosti Ëesto izvodi kao jednodnevna kirurgija. Ne postoji jedinstveni stav struke je li tijekom operacije preponske hernije potrebna i istodobna eksploracija, tj. operacija suprotne strane. Hrvatsko druπtvo za djeËju kirugiju ujednaËeno ne podræava ovakav stav koji se zago­ vara u literaturi.

Funikulokela (Funiculocele) - Poseban oblik preponske hernije, koji se moæe ultrazvuËno potvr­ diti i izmjeriti. Tijekom operacije, uz anatomske strukture nalazimo manje opseæan ili opseæniji mjehur s tekuÊim sadræajem. »esto je udruæena s manjom preponskom hernijom.

Vodena hernija (Hydrocel­e testis) - Prepoznaje se po pojavi opseænog tekuÊeg sadræaja. Lako se kliniËki i ultrazvuËno dijagnosticira.

34 V a © e z d r a v l j e # 5 0

Ako je prisutna i nakon druge godine æivota djeËaka, obvezno se operativ­ no rjeπava, a i prije ako je izraæena i napeta (tenzijski oblik vodene kile).

U starije djece i muπkaraca hidroke­ la moæe nastati zbog upale testisa ili epididimisa, odnosno ozljede skrotal­ ne vreÊe.

Femoralna hernija (Hernia femoralis) - Javlja se na mjestu gdje nor­ malno prolaze femoralna (bedrena) arterija, vena i æivac kroz femoralni kanal. Prirodno je taj prostor uzak i kroz njega ne moæe niπta proÊi, no kao i kod preponske direktne hernije, moæe doÊi do slabljenja zida femoral­ nog kanala zbog prirodnih promjena povezanih sa starenjem.

Incizijske (postoperacijske) hernije - Postoperacijski, na mjest­u kirurπke incizije ili reza, zbog popuπtanja πivaÊeg materijala, razvoja infekcije ili pretjeranog naprezanja pacijenta, moæe nastati put hernija­ cije, koji se uvijek mora prikladno kirurπki zbrinuti.

Navedene hernije, kao πto su femoralna ili pak incizijske, u djece nisu Ëeste.

Dijafragmalna hernija (Hernia diafragmalis) - Dijagnosticira­ na tijekom trudnoÊe ili neposredno nakon poroda zahtijeva hitnu intenziv­ nu skrb i kirurπko zbrinjavanje.

Hijatalna hernija (Hernia hiatalis) - OznaËava postojanje defekta u podruËju otvora (hijatusa) u dija­ fragmi. SreÊom, takoer je relativno rijetka u djece.

Odgovorno roditeljstvo podrazumijava i znanja Odgovorno roditeljstvo podrazu­ mijeva i prikupljanje znanja nuæ­ nih za prikladno praÊenje djeteta u odrastanju. Stoga se nikad ne treba ustruËavati potraæiti savjet struËnjaka.

Premda se u centrima prikladnim i osposobljenim za djecu hernije u djeËjoj dobi rjeπavaju kvalitetno i s velikom sigurnoπÊu, bez komplika­ cija, od roditelja se oËekuje da zatraæe struËnu pomoÊ na vrijeme. Svaka odgoda toËne dijagnoze u akutnom stanju moæe uzrokovati nepovratnu πtetu za zdravlje djeteta, a u najteæim okolnostima ugroziti i njegov æivot.

36

V.A.C. terapija

inovacija u lijeËenju kroniËne rane prim. mr. sc. Dubravko Huljev, dr. med., spec. plastiËne i rekonstruktivne kirurgije, proËelnik odjela za plastiËnu kirurgiju OB-a Sveti duh, Sveti duh 64, Zagreb

U posljednje dvije godine V.A.C. terapija je u hrvatskim bolnicama pronaπla vrlo πiroku primjenu kod razliËitih kliniËkih indikacija te postigla vrlo zavidne rezultate LijeËiti rane od pamtivijeka je bio problem. VeÊ prije 2000 godina ranu su smatrali kaznom Boæjom, tako da je povijest lijeËenja rana kombinacija magije, religije i medicine. Pokuπaji lijeËenja datiraju iz prapovijesti kad su se rane pokrivale raznim oblozima (blato, mahovina). U staroegipatsko doba prekrivali su ih æivotinjskim izmetom, medom i miomirisnim smo­ lama, u starorimsko doba lijeËene su uljima, pπenicom itd.

Obnova oπteÊenoga tkiva Cijeljenje rane moæe se defini­ rati kao proces tijekom kojeg organi­ zam zamjenjuje i obnavlja funkcije oπteÊenog tkiva razliËitim procesima.

U procesu cijeljenja razlikujemo Ëeti­ ri faze: • 1. faza - dolazi do stiskanja krv­ nih æila (vazokonstrikcija) i pres­ tanka krvarenja (koagulacija) • 2. faza (upalna faza) - krvne stanice iz rane odstranjuju bakte­ rije i strano tkivo

36 Va©e zdravlje #50

• 3. faza (proliferativna faza) - stvara se kolageno i granula­ cijsko tkivo koje zatvara nastali defekt, stvaraju se nove krvne æile, dolazi do kontrakcije rane i pokrivanja rane epitelom • 4. faza - faza sazrijevanja tkiva i remodelacije.

Na cijeljenje rane utjeËu lokalni Ëimbenici (vlaænost, toplina, hipok­ sija, kisik, pH rane) i opÊi Ëimbenici (prehrana, neravnoteæa elektrolita, tjelesna graa, sistemske infekcije, stres, imunosupresivni agensi, lijeko­ vi, dob te brojne kroniËne bolesti).

Kad cijeljenje zastane...

KroniËne rane velik su problem za bolesnike jer im znatno umanjuju kvalitetu æivota, a i veliko su opte­ reÊenje za zdravstveni sustav zbog Ëestih hospitalizacija i intenzivnog lijeËenja.

Pojam kroniËna rana odno­ si se na ranu koja ne zacjeljuje u

Slika 1 - aparat za V.A.C. terapiju s pripadajuÊom dodatnom opremom

predvienom razdoblju, ovisno o vrsti i lokalizaciji, odnosno kad nema napretka u cijeljenju u razdoblju od 4 do 6 tjedana. Kod kroniËne rane cijeljenje zastaje u poËetnom dije­ lu treÊe faze cijeljenja, a najËeπÊe nastaju kao zavrπna faza oπteÊenja tkiva kod vaskularnih, metaboliËkih i neuropatskih bolesti.

Problemi kroniËnih rana: prekomjerni eksudat - dovodi do maceracije okolne koæe loπa prokrvljenost - nemoguÊnost stvaranja novog tkiva edem - dovodi do kompresije okolnih kapilara velika potreba za njegom - Ëesta previjanja, po nekoliko puta dnevno, Ëesto presvlaËenje, njega koæe opasnost od komplikacija sekundarni defekti uzrokovani maceracijom, infekcije nezadovoljni bolesnici dugotrajno i neizvjesno lijeËenje visoki troπkovi lijeËenja

K I RUR G I JA - PLA S T I » NA I REKON S TRUKT I V NA

Slika 2 - oblikovanje spuæve prema obliku i veliËini rane

Slika 3 - prekrivanje spuæve sterilnom nepropusnom folijom

kroniËne rane te suportivne metode cijeljenja kao πto su barokomora, V.A.C. terapija itd.

Vakuumski sistem za poboljπano cijeljenje Slika 5 - izgled rane prije primjene V.A.C. terapije

Slika 6 - izgled rane 15 dana nakon terapije V.A.C.-om

Mnoπtvo je Ëimbenika koji mogu usporiti ili u cijelosti prekinuti pro­ ces cijeljenja rane, kao πto su edem, prisutstvo bakterija, gubitak tkiva, prijaπnji oæiljci ili ozljede na mjestu sadaπnje rane, loπa arterijska ili ven­ ska cirkulacija, πeÊerna bolest, nekro­ tiËni materijal itd.. Ovisno o uzroË­ nom Ëimbeniku, u kroniËne rane ubrajaju se dijabetiËki ulkus i dijabetiËko stopalo, dekubitalni ulkus, venski i arterijski potkoljeniËni ulkus i radijacijski ulkus. Bez obzi­ ra na vrstu kroniËne rane, u zavrπnoj fazi karakterizira ih hipoksija i ishe­ mija koje rezultiraju nekrozom i daljnjim propadanjem tkiva.

Osnovni cilj lijeËenja kroniËnih rana je kroniËnu ranu pretvoriti u akutnu, uspostaviti odgovarajuÊu lokalnu cirkulaciju u podruËju rane, odnosno nastaviti prekinutu 3. fazu cijeljenja rane. U cilju lijeËenja koris­ te se brojni postupci, ovisno o tipu i lokalizaciji rane. U prvom redu, tu su aktivni kirurπki postupci koji­ ma se na neki od moguÊih naËina odstranjuje odumrlo tkivo, lokalno lijeËenje raznim oblogama za rane (postoji veÊi broj tipova obloga koje se postavljaju na ranu ovisno o izgle­ du i vrsti rane), lijeËenje osnovne bolesti koja je dovela do nastanka

U posljednja dva desetljeÊa, V.A.C. (Vacuum Assisted Closure) terapija jedna je od najvaænijih ino­ vacija u tretmanu cijeljenja rane i integralni je dio lijeËenja kroniËnih rana, a praktiËki se koristi u veÊini klinika diljem svijeta.

PoËeci V.A.C. terapije datiraju iz 1995. godine. RijeË je o posebnom ureaju (slika 1) koji stvara negati­ van tlak u rani (-125 mm Hg) i preko posebnih spuævi, koje se umeÊu u ranu i oblikuju prema njoj (slika 2), posebnim sustavom odvodi sekret iz rane u zatvoreni kontejner u sklo­ pu aparata. Negativni tlak osigurava optimalnu koliËinu tekuÊeg sadræaja u rani, tenziju tkiva i kapilarni pro­ tok u cilju poboljπanja kapilarne per­ fuzije. Na taj se naËin osiguravaju idealni vlaæni uvjeti za cijeljenje rane i odstranjuju devitalizirano (odumrlo) tkivo i bakterije. Rana i spuæve prekri­ vene su polupropusnom membranom (slika 3) i u cijelosti sterilno izoli­ rane (slika 4), pa nema moguÊnosti oneËiπÊenja rane iz okoline, Ëime se sprjeËava sekundarna infekcija rane i πirenje bakterija iz rane u okolinu, a nema ni maceracije okolne koæe koju uzrokuje sekret iz rane.

V.A.C. terapija poboljπava perfu­ ziju tkiva (perfuzija u rani poveÊana za 30 posto, a u okolnom tkivu za 15 posto), dovodi do stvaranja novih kapilara (neoangiogeneza poveÊana

Slika 4 - izgled rane nakon postavljene spuæve, folije i drena

Ëetiri puta), stimulira stvaranje gra­ nulacijskog tkiva, smanjuje edem, znatno smanjuje broj bakterija u rani (i MRSA), odstranjuje viπak eksuda­ ta (zajedno s upalnim citokininima, slobodnim radikalima, tkivnim irita­ torima, toksinima i staniËnim detritu­ som) te dovodi do kontrakcije rane.

PodruËja primjene V.A.C. terapija upotrebljava se kod akutnih opseænih rana, primarno inficiranih rana (ugrizi, kontaminira­ ne svjeæe rane), prekrivanja autolog­ nih koænih transplantata te praktiËki kod svih kroniËnih rana. Idealno je rjeπenje za inficirane rane.

UËinci kod razliËitih vrsta kroniË­ nih rana: Dekubitus 3. i 4. stupnja (duboke rane koje dopiru i do kosti) Zatvaraju se znatno bræe nego kod uobiËajenih postupaka prekrivanja i tretiranja rane (slika 5 - izgled rane na poËetku terapije, slika 6 - rana nakon 15 dana terapije).

DijabetiËke rane - Smanjenje rane znatno je veÊe nego kod klasiËnih metoda lijeËenja (27 posto prema 7 posto), kao i poveÊanje granulacijskog tkiva u rani (63 posto prema 25 posto), a Ëesto je zabiljeæena i potpu­ na epitelizacija.

Rane kod otvorenih prijeloma dugih kostiju - Smanjuje uËestalost osteomijelitisa i infekcije mekih tkiva.

UËestalost osteomijelitisa kod V.A.C. terapije je 11 posto prema 31 posto u bolesnika kod kojih nije upotrijebljen.

PotkoljeniËni ulkusi - Skloni su infekciji i u sluËaju jake infekcije #50 Va©e zdravlje 37

K I RUR G I JA - PLA S T I » NA I REKON S TRUKT I V NA

Slika 7 - primjena na potkoljenicu

Slika 8 - primjena na opseæni duboki defekt trbuπne stijenke

Prednosti V.A.C. terapije u lijeËenju rana: ubrzano cijeljenje rane (do Ëetiri puta bræe cijeljenje) kontinuirano ËiπÊenje rane odstranjivanjem manjih fragmenata stranih tkiva i devitaliziranog tkiva Slika 10 - Mini V.A.C. mobilni aparat

kontinuirano odstranjenje sekreta iz rane smanjenje edema rane i okolnog tkiva smanjenje veliËine rane kao rezultat vakuuma u rani koji privlaËi rubove rane (retrakcija rane) novo stvaranje i stimulacija razvoja granulacijskog tkiva

Slika 11 - naËin primjene mobilnog V.A.C. aparata

Ëesto rezultiraju amputacijom.

UobiËajenim metodama granulacije se teπko postiæu. Upotreba V.A.C. terapije u veÊini sluËajeva rezultira stvaranjem granulacijaskog tkiva, πto je preduvjet za epitelizaciju rane. U velikom broju sluËajeva, nakon 10ak dana lokalno stanje rane znatno se popravlja te se rana moæe kirurπki prekriti autolognim slobodnim koæ­ nim transplantatom (Tiersch).

Primjena u Hrvatskoj

pojaËano i ubrzano stvaranje novih kapilara - bolja oksigenacija tkiva, dotok lijekova, hrane i tkivnih stanica koje sudjeluju u cijeljenju sprjeËavanje oπteÊivanja okolne koæe nema kontakta sa sekretom pri previjanju smanjuje potrebu za kirurπkim inervencijama smanjenje broja bakterija u rani onemoguÊena sekundarna infekcija rane bakterijama iz okoline smanjenje potrebe za antibioticima sterilno prekrivanje rane kontinuirani vizualni monitoring rane neutralizacija mirisa iz rane

PoËeci primjene V.A.C. terapije u Hrvatskoj datiraju unatrag tri godine.

Tada je, zahvaljujuÊi suradnji Odjela za plastiËnu kirurgiju OB-a Sveti Duh i predstavnika uvoznika za Hrvatsku, u Zagrebu prvi put uspjeπno isproba­ na V.A.C. terapija kod nekoliko vrlo teπkih bolesnika.

U posljednje dvije godine V.A.C. terapija je u hrvatskim bolnicama 38 Va©e zdravlje #50

smanjena uËestalost previjanja rana (previjanje svakih 2-3 dana maksimalno do 7 dana) potpuna mobilnost bolesnika kod nepokretnih bolesnika bitno olakπana njega bolesnika moguÊnost normalne toalete (tuπiranje) smanjenje troπkova lijeËenja

Slika 9 - primjena na defekt u podruËju lea

pronaπla vrlo πiroku primjenu kod razliËitih kliniËkih indikacija (akut­ ne inficirane rane, kroniËni venski i arterijski ulkusi, dekubitusi, nekro­ tiËni fascitisi, Fournierove gangrene, defekti trbuπne stijenke, compartment abdomena, traumatske rane, sternal­ ne rane…) (slika 7 i 8) te postigla vrlo zavidne rezultate. Kad je primje­ na toËno indicirana, postiæu se brzi i veliki uspjesi u lijeËenju rana.

Terapiju u pravilu izvodi jedna osoba, a vrijeme obrade rane u pro­ sjeku iznosi oko 15 minuta. Postupak se ponavlja svaka dva-tri do najviπe sedam dana. Pacijent je cijelo vrije­ me terapije pokretan, a sam postupak je bezbolan. Prikladna je i kod nepo­ kretnih bolesnika (slika 9), naroËito onih s dekubitalnim oπteÊenjima, πto znatno olakπava svakodnevnu njegu takvih bolesnika.

Posebno treba istaknuti primje­ nu vakuum terapije kod inficiranih rana koje jako vlaæe, a zbog prisustva mikroorganizama poput Pseudomonas aeruginosa, MRSA i Proteus mirabilis iziskuju upotrebu skupih i diferentnih antibiotika. Primjenom V.A.C. tera­ pije potreba za antibioticima znatno je manja, a kod dobre i pravodobne indikacije, Ëesto i nepotrebna.

Takoer je vaæno napomenuti da osim klasiËnog ureaja koji se koris­ ti u bolnicama postoji i mini aparat (slika 10) koji je u potpunosti mobi­ lan, nosi se na remenu, oko struka ili u torbici preko ramena, pa tako primjena vakuum terapije nije rezer­ virana iskljuËivo za bolnice, nego se moæe koristiti i kod ambulantnih bolesnika koji dolaze na previjanje, odnosno promjenu spuævi i kontejne­ ra, svakih nekoliko dana. (slika 11).

Nova internetska stranica putniËka i tropska medicina

mr. sc. Dean DeliÊ, dr. med., glavni urednik zdravstvenog portala Cybermed

N

ova internetska stranica o putniËkoj i tropskoj medicini pokrenuta je na be­ splatnom zdravstvenom portalu www. cybermed.hr (Centri za edukaciju). Jedinstvena je u Hrvatskoj sadræi informacije o opasnostima i bolestima koje prijete na putovanjima, kao i o preventivnim mjerama.

Mnogi se putnici, zbog nedovoljne informi­ ranosti, izlaæu opasnostima zaraze od razliËitih bolesti tijekom putovanja, a posebno atraktiv­ ni egzotiËni krajevi skrivaju brojne opasnosti za zdravlje. RazliËite bolesti poput hepatitisa A i B, malarije, dizenterije, tifusa, æute groz­ nice, bjesnoÊe i drugih zaraznih bolesti mogu

uniπtiti ugodan doæivljaj putovanja i ozbiljna su prijetnja zdravlju.

Nova internetska stranica srediπnje je mje­ sto za pravodobnu informaciju o svim rizicima zaraze na putovanju. Brz i jednostavan pristup informacijama te moguÊnost razmjene iskus­ tava Ëini ovu stranicu dobrim izborom uoËi putovanja.

Putnik moæe dobiti sve obavijesti o potreb­ nom cijepljenju i preventivnim mjerama, a stra­ nica sadræi i korisne podatke za lijeËnike i ljekar­ nike, tako da svi zainteresirani mogu dobiti najbolje savjete prije i nakon putovanja.

#50 Va©e zdravlje 39

40

Vaginalne infekcije Ëest pratilac spolne zrelosti Do upale dolazi zbog promjene ravnoteæe izmeu bakterija koje se normalno nalaze u rodnici spolno zrele æene i hormonalnih promjena Vaginalne infekcije jedan su od najËeπÊih problema s kojima se susreÊu spolno zrele æene. Iako su simptomi upale veoma Ëesti, uglavnom se o ovim upalama malo ili nedovoljno zna. Vaginitis, vaginosa i colpitis razliËiti su termini koji oznaËavju isto stanje - upalu rodnice. Upalu mogu izazvati razliËiti mikroorganizmi, kao i kemijski ili fizikalni podraæaji.

Zdrava vagina producira sekret koji je vlaæi i odræa­ va Ëistom, na sliËan naËin na koji ælijezde slinovnice dje­ luju u usnoj πupljini. Vaginalni sekret (iscjedak) normalna je pojava kod spolno zrelih æena i najËeπÊe je proziran ili bjelkast, a osuπen na donjem rublju moæe biti i æuÊkast.

Izgled sekreta mijenja se tijekom razliËitih faza men­ strualnog ciklusa, trudnoÊe, emocionalnog stresa, promje­ ne naËina prehrane, uzimanja razliËitih medikamenata (ukljuËujuÊi kontraceptive) ili tijekom spolne uzbuenosti. pH vrijednost vagine je kisela, πto je πtiti od poja­ ve infekcije. Meutim, tijekom razliËitih faza menstrual­ nog ciklusa mijenja se i kiselost vagine, pa je tako najniæa neposredno prije i tijekom menstruacije, kad su i infekcije najËeπÊe.

Do upale dolazi zbog promjene ravnoteæe izmeu bak­ terija koje se normalno nalaze u rodnici spolno zrele æene i hormonalnih promjena. Uzroci koji dovode do neravnoteæe mogu biti viπestruki: uzimanje razliËitih lijekova (npr. anti­ biotika), preËesta upotreba intimnih kupki, kontraceptivi

40 Va©e zdravlje #50

Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

(oralno ili lokalno), emocionalni stres, seksualno prenosive bolesti ili Ëesta promjena seksualnih partnera.

NajËeπÊi znaci vaginalne infekcije su: • obilan vaginalni iscjedak neugodna mirisa • promjena boje vaginalnog iscjetka (bijeli, sirast, zelenkast, æuÊkasto-zelenkast) • svrbeæ i peckanje u predjelu vagine • bol u donjem dijelu trbuha ili Ëak i grËevi • peckanje tijekom mokrenja • bol tijekom spolnog odnosa • osip ili bradavice u blizini vaginalnog otvora.

Svaki simptom treba shvatiti ozbiljno, a treba imati na umu i to da neke upale u poËetku nemaju simptoma. Zato, ne odgaajte ginekoloπki pregled jer izraæenost simpto­ ma upale rodnice nije uvijek u skladu s teæinom infekcije i moguÊim posljedicama. Samo na vrijeme uoËena i lijeËena infekcija moæe preduprijediti kasnije komplikacije. Naime, neprepoznata, nelijeËena i/ili nedovoljno lijeËena infekcija rodnice moæe se proπiriti na druge dijelove reproduktivnog sustava i izazvati ozbiljne posljedice, kao npr. djelomiËnu ili potpunu neprohodnost jajnika. Zato bi redoviti posjeti ginekologu trebali postati pokazatelj dobrog odnosa prema vlastitom zdravlju. Ovo je osobito vaæno tijekom trudnoÊe jer nelijeËena upala rodnice moæe dovesti do preranog poro­ da, niske poroajne teæine djeteta i drugih komplikacija.

Individualan pristup lijeËenju Za pravilan tretman najvaænija je ispravna dijagnoza, a samo ginekolog moæe odrediti o kojoj se vrsti upale, odnos­ no infekcije doista radi.

Pristup u lijeËenju je individualan, a uzima u obzir dob, opÊe zdravstveno stanje i povijest bolesti æene. Na izbor terapije svakako utjeËe i proπirenost infekcije, podnoπljivost odreenih lijekova te naËin æivota.

KlasiËna antiinfektivna terapija upale rodnice usmje­ rena je na uklanjanje uzroËnika odgovornih za kliniËku sliku. Meutim, treba imati na umu da viπestruka otpor­

nost mikroorganizama i nedovoljna djelotvornost lijekova mogu biti razlogom ponovljenih infekcija. I neka stanja æene, poput trudnoÊe i dojenja, dodatno suæavaju primjenu oralnih lijekova i preferiraju sredstva za lokalnu primjenu. Zato se pre­ poruËenim oblicima lijeËenja savjetuje i upotreba antiseptika.

Prednosti lokalno primijenjenih antiseptika su: mali rizik od popratnog djelovanja, nizak rizik od nuspojava, nema rezistencije mikroorganizama, microbiocidna (ona koja ubija) koncentracija postiæe se upravo u rodnici, a moguÊe je i kom­ binirano lijeËenje.

Time u prvi plan dolazi Octenisept, antiseptik za rane i sluznice, koji ima sve potrebne osobine: • πirok spektar djelovanja (gram-pozitvne i gram-negativne bakterije, klamidije i mikoplazme, trihomonas, gljive, virusi) • djeluje na mikroorganizme, ali ne i na tkiva (nema resorp­ cije u krvotok) • nema toksiËnog, mutagenog niti teratogenog djelovanja, pa ga mogu upotrebljavati i trudnice • brz poËetak djelovanja (unutar 30 sekundi) i produljeno djelovanje viπe od jednog sata • bezbojan je i ne ostavlja mrlje. ©to moæete poduzeti kako biste rizik od vaginalne infekcije sveli na najmanju moguÊu mjeru: • Svakodnevno odræavati intimnu higijenu, upotrebljavajuÊi vrlo blaga sredstva. Nakon njihove upotrebe, intimno podruËje dobro isprati vodom i njeæno, ali temeljito posuπiti.

• Brisati intimno podruËje od naprijed prema analnom otvoru.

• Nositi donje rublje izraeno iskljuËivo od pamuka i prirod­ nih materijala.

• Ne nositi tijesnu odjeÊu i sintetiËke hulahopke, pogotovo tijekom toplih dana.

• Uzimati antibiotike samo po preporuci lijeËnika i u strogo propisanoj dozi.

• OgraniËiti broj seksualnih partnera i upotrebljavati kon­ dome.

• Redovito posjeÊivati ginekologa, a posebno svaki put kad se primijeti neobiËan iscjedak ili miris.

42

Izgubljene slike sjeÊanja prof. dr. sci. Vida Demarin, spec. neuropsihijatar, mr. sci. Marija Boπnjak PaπiÊ, dr. med., spec. neurolog, Klinika za neurologiju, i Branka Vidrih, dr. med., spec. psihijatar, Klinika za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti, KB Sestara milosrdnica, Vinogradska c. 29, Zagreb

Kod bolesnika s izraæenim poremeÊajem pamÊenja treba prije svega iskljuËiti organski uzrok izraæenih smetnji

Amnezija je kvantitativni pore­ meÊaj memorije ili pamÊenja. Sama rijeË ima korijene u grËkom (a-ne + mnesis = sjeÊanje) i oznaËava gubi­ tak pamÊenja, sjeÊanja, potpuno ili djelomiËno zaboravljanje Ëinjenica, dogaaja i sliËno, koji se odnose na odreeno razdoblje. NajËeπÊe se javlja kao posljedica ozljede glave, razliËi­ tih funkcionalnih i organskih bolesti mozga, drugih bolesti organizma ili jakih duπevnih potresa.

PamÊenje ili memorija sloæe­ na je psihiËka funkcija pomoÊu koje se sadræaji naπe svijesti, tj. ono πto opaæamo, osjeÊamo ili mislimo, regi­ striraju i zadræavaju u vidu slika sjeÊanja (engrama), a zatim voljno ili nevoljno reproduciraju, tj. ponov­ no dovode u svijest. To je ukupna koliËina spremljenih iskustava neke osobe, na Ëemu se temelje razlike izmeu pojedinih ljudi. Povezana je s dva vaæna procesa, a to su uËenje i sjeÊanje. UËenje je spremanje ili engramiranje novog iskustva, a 42 V a © e z d r a v l j e # 5 0

sjeÊanje dovoenje k svijesti prije zapamÊenog iskustva. Zaboravljivost je oteæano prisjeÊanje na prijaπnja iskustva.

Gledano kliniËki, postoje tri vrste pamÊenja koje se razlikuju u trajanju sjeÊanja: • neposredno pamÊenje - trajanje sjeÊanja iznosi nekoliko sekundi, npr. sjeÊanje imena osoba ili tele­ fonskog broja • kratkotrajno, recentno pamÊenje - prisjeÊanje dogaaja nakon nekoliko minuta, sati ili dana, primjerice sjeÊanje svjeæih dogaaja tijekom dana ili tjedna; kratkotrajno pamÊenje moæe se definirati i kao sposobnost uËenja i spremanja novih podraæaja te moguÊnosti njihove reprodukcije nakon nekog intervala, npr. minu­ te, nekoliko sati ili dana • dugotrajno pamÊenje - sjeÊanje nekoliko mjeseci ili godina nakon dogaaja.

PoremeÊeno pamÊenje zahtijeva pregled U bolesnika koji imaju izraæen poremeÊaj pamÊenja prije svega tre­ ba iskljuËiti organski uzrok smetnji.

Stoga nakon uzimanja podataka o izraæenim smetnjama (dobivenih od samog bolesnika i/ili njegove pratnje) i kliniËkog neuroloπkog pregleda, koji ukljuËuje i detaljno ispitivanje bole­ snikova pamÊenja, slijedi obrada koja se sastoji od sljedeÊih pretraga: labo­ ratorijske pretrage krvi i moædane tekuÊine, snimanje elektriËne moæda­ ne aktivnosti (EEG), kompjutorizirane tomografije (CT) ili magnetska rezo­ nanca (MR) mozga te prema potrebi i druge pretrage.

Kako su viπe æivËane funkcije vrlo vaæan dio neuroloπkog ispiti­ vanja, neuroloπki se status nado­ punjuje testovima mentalnog statusa. NajËeπÊe se orijentacijski koristi opÊeprihvaÊen, tzv. minimentalni status koji omoguÊuje kvantifikaciju oπteÊenja (tablica 1.).

Tim ispitivanjem obuhvaÊeno je ispitivanje orijentacije bolesnika, pre­ poznavanja predmeta i imenovanja, njegova paænja, moguÊnost raËu­ nanja, pamÊenja i govora. Svaki toËan odgovor boduje se jednim bodom i na kraju, kad je poznat konaËni zbir, donosi se miπljenje o moguÊem pore­ meÊaju.

U ispitivanju pamÊenja ispitivaË mora imati mnogo takta kako bi izbje­ gao bolesnikovu neugodnost, a u pro­

sudbi rezultata treba uzeti u obzir neke parametre kao πto su doba dana, umor, afektivno stanje bolesnika i sl. (vidi tablicu 1)

AmnestiËki sindrom Organska amnezija ili amnestiËki sindrom nastaje zbog fiziËkih, tok­ siËkih i drugih Ëinitelja koji izazivaju promjene u strukturi i/ili funkciji srediπnjeg æivËanog sustava. U tim sluËajevima amnezija je izazva­ na kako onemoguÊavanjem procesa pamÊenja (stvaranja engrama ili slika sjeÊanja), tako nesposobnoπÊu da se oni zadræe i reproduciraju.

U praksi se organska amnezija najËeπÊe vidi zbog oπteÊenja dubljih moædanih struktura ili moædane kore, i to poslije ozljeda (potresa mozga, nagnjeËenja ili kontuzije mozga), davljenja ili neuspjelog vjeπanja ili, pak, nakon teæih trovanja, epilep­ tiËkog napada, delirantnih pomuÊenja svijesti ili sumraËnih stanja, pore­ meÊaja moædane cirkulacije ili dege­ nerativnih promjena pojedinih dijelo­ va mozga.

NajËeπÊa, organski uzrokovana amnezija nastaje nakon ozljede gla­ ve - tzv. posttraumatska amnezija. »esta je nakon pretrpljenog potresa mozga ili nagnjeËenja mozga. Ako se osobe ne mogu prisjetiti dogaaja neposredno prije ozljede, tj. traume, govorimo o - retrogradnoj amneziji.

Ona pokriva razliËito dugo razdoblje prije nastanka ozljede, najËeπÊe neko­ liko sekundi ili minuta, rijetko neπto dulje. Retrogradna amnezija upuÊuje na to da se i nakon zavrπenog procesa opaæanja joπ neko vrijeme nastavlja tzv. mnestiËki proces - „stabilizacijsko ili fiksacijsko vrijeme”, nuæno da se stvore engrami, odnosno fiksiraju slike sjeÊanja.

Ako osobe nakon ozljede gla­ ve djeluju svjesno i razgovaraju, ali

se poslije tih dogaaja ne sjeÊaju, rijeË je o - anterogradnoj amneziji.

Te osobe nisu sposobne zapamtiti nove dogaaje. Ovaj oblik anmenzije pokriva izvjesno razdoblje i poslije oËigledna vraÊanja svijesti i uspostav­ ljanja kontakta s okolinom. NajËeπÊe se vidi nakon pretrpljenog potresa ili nagnjeËenja mozga, kad moæe biti udruæena s retrogradnom amnezijom.

I anterogradna amnezija izazva­ na je nesposobnoπÊu stvaranja slika sjeÊanja i njihova zadræavanja. Taj oblik amnezije jedan je od pouzdanih kriterija za procjenu teæine oπteÊenja, odnosno ozljede mozga.

U tim sluËajevima posrijedi je oπteÊenje kratkotrajnog pamÊenja koje je karakterizirano oπteÊenjem spremanja i reprodukcije novih spoz­ naja. U toj funkciji nuæni su uredna registracija i kratkotrajno spremanje novog znanja. U spremanju i repro­ dukciji znanja vaænu ulogu imaju moædane strukture ispod moædane kore, koje nazivamo limbiËkim struk­ turama, zatim hipokampus, mami­ larna tijela i dorzomedijalna jezgra talamusa. OπteÊenje tih struktura uzrokuje nemoguÊnost pohranji­ vanja novog materijala (anterogradna amnezija) ili prisjeÊanja pamÊenja iz recentne proπlosti (retrogradna amne­ zija).

Za razliku od kratkotrajnog, dugotrajno pamÊenje nije vezano uz odreena moædana podruËja nego uz integritet cjelokupne moædane kore, a vjerojatno i struktura ispod nje. Kao primjer moæemo navesti kako se sta­ rije osobe teπko prisjeÊaju skoraπnjih dogaaja, ali se mogu dobro prisje­ titi zbivanja iz svoje mladosti. Sto­ ga difuzna oπteÊenja moædane kore uzrokuju poremeÊaje i dugotrajnog pamÊenja, najËeπÊe kod Alzheime­ rove bolesti i multiinfarktne demen­ cije. Takvi oblici organskih amnezija javljaju se kod izraæenih demencija

NEUROLO G I JA

zbog atrofiËnih, degenerativnih i dru­ gih oπteÊenja srediπnjeg æivËanog sustava, kad se razvija teæak pore­ meÊaj pamÊenja i gubitak inventara, tj. koliËine znanja.

I poremeÊaj neposrednog pamÊenja javlja se zbog oπteÊenja, tj. gubitka stanica moædane kore, koje negativno utjeËu na govorne, osjet­ no-motoriËke i opÊe intelektualne

funkcije. PamÊenje je u tim sluËajevi­ ma znatno oteæano ili nemoguÊe, pa se razvija nesposobnost sjeÊanja, oso­ bito za svjeæije dogaaje. U poËetku je oËuvana sposobnost reprodukcije

Tablica 1 - Mini Mental status (MMS)

1. Orijentacija (1 bod za svaki toËan odgovor) Koliko je sati?

Koji je naziv:

Koji je datum?

odjela

Koji je dan?

bolnice

Koji je mjesec?

okruga

Koja je godina?

grada

/uk. 5 bodova/

dræave

/uk. 5 bodova/

2. Prepoznavanje - Imenovati tri predmeta koja se pokaæu (npr. olovka, sat, kljuË).

Ocjena od 1 do 3 boda ovisi o toËnosti ponavljanja. Ponoviti nazive dok ih bolesnik ne ponovi toËno, zbog kasnijeg utvrivanja pamÊenja.

Ocjenjuje se samo prvi pokuπaj.

/ukupno 3 boda/

3. Pozornost i raËunanje - Od bolesnika se traæi da oduzima 7 od 100 te da od dobivenog rezultata ponovno oduzima 7, ukupno 5 puta, do brojke 65. Svaki toËan odgovor je jedan bod. MoguÊe je od bolesnika traæiti i da unatrag Ëita zamiπljenu rijeË od pet slova, npr. „mozak - kazom” - za svako toËno slovo ocjenjuje se jedan bod.

/ukupno 5 bodova/

4. PamÊenje - Ponoviti prije imenovana tri predmeta koja su koriπtena u ispitivanju prepoznavanja. Jedan bod za svaki toËan odgovor.

/ukupno 3 boda/

5. Govor - Jedan bod za toËno imenovanje svakog od dva objekta (npr. ËekiÊ i stol).

/ukupno 2 boda/

- Jedan bod za toËno ponavljanje, npr. „ne tako ili ako”.

/ukupno 1 bod/

- Tri boda ako su toËno izvedena tri stupnja zapovijedi, npr. „Uzmite komad papira u desnu ruku, presavinite ga na polovicu i stavite na stol!”.

/ukupno 3 boda/

- Jedan bod ako je toËno izvedena pisana zapovijed: „Zatvorite oËi!”.

/ukupno 1 bod/

- Zatraæiti od bolesnika da napiπe reËenicu. Jedan bod ako ona ima znaËenje, glagol i subjekt.

/ukupno 1 bod/

- Vidno-prostorni test - traæiti od bolesnika da prekopira jednostavan lik od dva kriæajuÊa pentagona (pokazano na slici).

/ukupno 1 bod/ Sveukupno 30 bodova

Bolesnik s manje od 20 bodova vjerojatno je dementan. Zbir veÊi od 20 bodova upuÊuje na vjerojatno normalnu osobu, no poremeÊaj nedominantne moædane hemisfere moæe biti prikriven.

44 V a © e z d r a v l j e # 5 0

NEUROLO G I JA

Tablica 2 - Klasifikacija amnezija

1. Amnezija s naglim poËetkom i postupnim nepotpunim oporavkom tromboemboliËki infarkti obostrano ili jednostrano u dominantnoj (najËeπÊe lijevoj) moædanoj hemisferi, u opskrbnom podruËju straænje moædane arterije ili donjim sljepooËnim ograncima infarkti obostrano ili jednostrano u dominantnoj (lijevoj) moædanoj polutci u jezgri smjeπtenoj u dubljim dijelovima mozga koja se naziva talamus infarkti u podruËju prednjih bazalnih dijelova mozga zbog zaËepljenja prednje moædane arterije ili prednje komunikantne arterije subarahnoidalno krvarenje („izljev krvi na mozak„), najËeπÊe zbog prsnuÊa aneurizme prednje komunikantne arterije ozljede meumozga, dijela sljepooËnog reænja ili oËno-Ëeone regije srËani arest, otrovanje ugljiËnim monoksidom i druga hipoksiËna stanja (ozljede hipokampusa) produljeni epileptiËni status produljeni delirijum tremens

2. Amnezija s naglim poËetkom i kratkog trajanja napadi temporalne epilepsije (izbijanja u sljepooËnom reænju) postepileptiËka stanja prolazna globalna amnezija histerija

3. Amnezija subakutnog tipa, razliËitog stupnja oporavka, koja ostavlja trajne posljedice Wernicke-Korsakoffljev sindrom Herpes simplex encefalitis tuberkuloza i druge granulomatozne upale

4. Sporo progredirajuÊa amnezija tumori treÊe moædane komore i limbiËkih kortikalnih struktura Alzheimerova bolest i druge degenerativne bolesti koje zahvaÊaju sljepooËni reæanj paraneoplastiËki „limbiËki„ encefalitis

engrama, tj. slika sjeÊanja iz daljnje proπlosti, ali postupno se i to sjeÊanje moæe izgubiti.

Lakunarna amnezija katkad se vidi kod senilne i arteriosklerotiËne demencije, progresivne paralize, deli­ rantnih i sumraËnih stanja razliËita uzroka. To je fragmentirani tip amne­ zije koji nesistematski i neselektivno zahvaÊa razliËite dogaaje iz jednog razdoblja, a sjeÊanja za druge su oËu­ vana.

Pod pojmom hipermnezija podrazumijeva se pojaËana sposob­ nost sjeÊanja, odnosno pamÊenja doæivljaja iz odreenog razdoblja ili samo specifiËnih dogaaja i doæivljaja koji imaju posebnu vaænost. ObiËno je posrijedi pamÊenje jako emocional­ no obojenih doæivljaja, koji se inaËe registriraju jaËe od drugih, pa sjeÊanja na njih ostaju vrlo æiva i detaljna.

SusreÊe se u situacijama koje ugroæa­ vaju æivot i izazivaju strah i psihiËki πok, stanjima poviπene tjelesne tem­

perature, pod djelovanjem nekih sred­ stava, kao πto je amfetamin, druge psihostimulativne droge i halucinoge­ ni, u maniËnoj fazi maniËno-depresiv­ nih psihiËkih poremeÊaja, u shizofre­ niji, gdje su takva sjeÊanja utkana u halucinacije te u sjeÊanjima izazvani­ ma hipnotiËkom sugestijom ili psihoa­ nalitiËkom terapijom.

Prolazna - globalna amnezija u podlozi ima smetnje moædane cirku­ lacije. RijeË je o prolaznom smanje­

#50 Va©e zdravlje 45

nom dotoku krvi u dijelovima mozga smjeπtenim duboko ispod moæda­ ne kore, koje nazivamo talamus i hipokampus. U takvim sluËajevima, promjene kao πto su sitniji moædani udari zbog zaËepljenja krvnih æilica ili pak sitnog krvarenja katkad su vidlji­ ve dostupnim metodama pretraga (CT ili MRI mozga). Bolesnici su najËeπÊe osobe srednje dobi, koje iznenada gube kratkotrajno pamÊenje, a oËu­ vane su budnost, uljudnost te motor­ ne i osjetne funkcije. OËuvano je i neposredno sjeÊanje, ali bolesnik nije u stanju upamtiti nove informacije.

PoremeÊaji su naizraæeniji u poËetku i postupno nestaju za 12 do 24 sata bez posljedica. Prognoza je u takvim sluËajevima dobra.

Gubitak kratkotrajnog pamÊenja takoer uzrokuju oπteÊenja razliËi­ tih, dublje ispod moædane kore smjeπtenih dijelova mozga zbog drugih uzroka, a ne cirkulacijskih promjena (najËeπÊe sljepooËnog reænja, dijela mozga koji nazivamo talamus, kod obostranog oπteÊenja dijela mozga koji nazivamo hipokam­ pus).

Takva su oπteÊenja moguÊa i pri nedostatku vitamina B (tiamina) i tada govorimo o Korsakovljevu sin­ dromu. U tim sluËajevima postoji sklonost minimiziranja poremeÊaja nadomjeπtanjem ispada sjeÊanja uopÊenim izjavama ili konfabula­ cijama (nadomjeπtanje praznina u pamÊenju izmiπljenim dogaajima).

SliËne konfabulacije mogu se vidjeti i u bolesnika nakon ozljede mozga ili s moædanim krvarenjem (subarahnoi­ dalnim krvarenjem, tzv. izljevom krvi na mozak).

Psihogeno-funkcionalne amnezije Amnezija se simulira ËeπÊe nego drugi psihiËki poremeÊaji, i to bi tre­ bali stalno imati na umu. Amnezije

psihogeno-funkcionalnog podrijetla nastaju u sluËajevima kad nije bilo gubitka svijesti, odnosno poremeÊaja svijesti i ako ne postoji oπteÊenje inte­ ligencije. Uzrok psihogene amnezije Ëesto je oËigledan. Prethodno obra­ dom treba iskljuËiti organski uzrok smetnji. Kod psihogeno izazvanih amnezija obiËno se gubi sjeÊanje na ono πto je u izravnoj vezi s njezinim uzrokom. Amnezija, dakle, ima selek­ tivan karakter, pa se naziva sistematizirana.

Pod pojmom katatimna anmezija podrazumijeva se ograniËen gubitak sjeÊanja za neki jako afektivno oboje­ ni doæivljaj, kao πto je neæeljena trud­ noÊa, gubitak voljene osobe i sliËno.

U psihogenoj amneziji zaprav­o postoji inhibicija sjeÊanja iz psiho­ loπkih razloga. Engram, tj. slika sjeÊanja postoji, ali se ne reproducir­a.

Dakle, nije posrijedi gubitak slika sjeÊanja, nego aktivna, nesvjesn­a obrana od doæivljaja koji su nepodnoπljivo bolni i izazivaju anksioznost putem „zaboravljanja”.

Psihogena amnezija u nekim je sluËajevima bijeg od odreenih situacija i aktivnosti koje bi mogle imati bolne posljedice. Naziva se joπ i funkcionalnom amnezijom, a najËeπÊe se susreÊe kod konverzivne neuroze.

LijeËenje amnezija u svakom sluËaju ovisi o uzroku koji je doveo do poremeÊaja, tj. oπteÊenja pamÊenja. Zapravo se lijeËi sam uzrok. U nekim sluËajevima rezul­ tat je potpuni oporavak pamÊenja, ali katkad oπteÊenje ostavlja trajne posljedice na pamÊenje. U tablici 2 navedena je klasifikacija amnezija s uzrocima i prognozom poremeÊaja pamÊenja.

48

Ulkusna bolest hrana kao lijek

Kod ulkusa bi hranu trebalo birati prema vlastitim tjelesnim reakcijama, a onu koja uzrokuje nelagodu, treba izbjegavati

ULKUSNA BOLEST doc. dr. sc. Marko BaniÊ, dr. med., spec. internist - gastroenterolog, Klinika za unutarnje bolesti KB Dubrava, Av. Gojka ©uπka 6, Zagreb

PeptiËni ulkus (vrijed, Ëir ili grizli­ ca) ograniËeno je oπteÊenje probav­ nih organa koje prodire kroz njiho­ vu sluznicu u dublje slojeve stijenki.

Pojavljuje se u dijelovima probavnog sustava u kojima postoji aktivnost æeluËane kiseline i pepsina: jednjaku, æelucu, dvanaesniku te bliæim dijelo­ vima tankog crijeva.

ObiËno zarasta oæiljkom, ali u sluËajevima kad bolest napreduje, ulkus prodire u susjedne organe (guπteraËa i jetra) ili moæe puknu­ ti stijenka æeluca ili dvanaesnika te sadræaj isteÊi u trbuπnu πupljinu (per­ foracija). Takvo hitno stanje ugroæava æivot bolesnika.

Helicobacter pylori, uzimanje neste­ roidnih protuupalnih lijekova, stresna zbivanja kao πto su teπke opekline, ozljeda i operacija srediπnjega æivËa­ nog sustava te teπki oblici infekcija ili zatajenje organa, osobito jetre i bubrega. »eπÊe se pojavljuje u bolesnika koji boluju od kroniËnih bolesti, pri­ mjerice kod onih s kroniËnom pluÊ­ nom bolesti, cirozom jetre, bolesnika na hemodijalizi te onih koji uzimaju imunosupresijsku terapiju nakon tran­ splantacije bubrega. Vaænu ulogu u nastanku ulkusa imaju psiholoπki i genski Ëimbenici.

»esta bolest - PeptiËni ulkus je

U nastanku i razvoju peptiËnog ulku­ sa odluËujuÊa je neravnoteæa izmeu obrambenih (sluz, bikarbonati, sluz­ niËni tijek krvi) i agresivnih Ëinitelja u luËevinama iz organa (kiselina,

Neravnoteæa obrane i napada Ëesta bolest, pa se procjenjuje da 5 do 10 posto puËanstva barem jednom u æivotu ima aktivnu bolest. NajuËe­ staliji uzroci su infekcija bakterijom 48 Va©e zdravlje #50

pepsin) koji u sprezi s vanjskim agre­ sivnim Ëiniteljima (H. Pylori, puπenje, alkohol, neodgovarajuÊa prehrana) izravno i neizravno oπteÊuju sluznicu i oteæavaju cijeljenje ulkusa.

NajËeπÊi simptomi - Bol u æliËici (epigastriju), osobito nataπte i noÊu (kisela dispepsija), koju mogu prati­ ti ægaravica i podrigivanje, napuha­ nost, osjeÊaj punoÊe nakon obroka, muËnina i povraÊanje. Petina obolje­ lih uopÊe nema tegobe, stoga postoji opas­nost da aktivni ulkus ostane neotkriven dulje vrijeme.

Uzorak tkiva za dijagnozu Bolest se otkriva pomoÊu dijagnos­ tiËke metode nazvane egzofagogastro­ duodenoskopija, koja omoguÊuje uvid u stanje sluznice uzimanjem uzoraka tkiva.

Terapijski pristup - U lijeËenju se najËeπÊe koriste lijekovi koji smanjuju luËenje æeluËane kiseline, a ako je bolesnik inficiran bakterijom Helicobacter pylori, lijekovi se uzimaju u kombinaciji s antibioticima. Navede­ na terapija uz dijetalnu prehranu u veÊine bolesnika dovodi do nestanka tegoba i cijeljenja ulkusa.

Izbjegavanjem vanjskih agresiv­ nih Ëimbenika, kao πto su puπenje, alkohol te nepravilna prehrana, moæe se smanjiti rizik nastanka peptiËnog ulkusa i komplikacija, odnosno mogu se znatno smanjiti tegobe uzrokovane ovom boleπÊu.

NUTR I C I ON I ZAM

DIJETOTERAPIJA ULKUSNE BOLESTI Eva PaviÊ, dipl. ing., Irena Martinis, dipl. ing., Irena OreË, dipl. ing., Odjel prehrane KB Dubrava, Avenija Gojka ©uπka 6, Zagreb

Hrana i piÊe koji putuju kroz æeludac i crijeva dolaze do ulkusa te mogu ublaæiti ili pogorπati simptome bolesti. Tako izbor hrane i piÊa moæe pomoÊi u kontroli izluËene koliËi­ ne æeluËane kiseline i ojaËati obranu æeluËanih stanica.

Dijetoterapija ulkusne bolesti indi­ vidualna je, pa nekim bolesnicima odreena jela odgovaraju, a drugi ih ne podnose. Stoga bi hranu trebalo odabrati prema vlastitim tjelesnim reakcijama - ako odreena hrana uzrokuje nelagodu, treba je izbjega­ vati. Poæeljno bi bilo pridræavati se savjeta iz tablice 1 i sljedeÊih prepo­ ruka: • Prema Savjetima s Klinike Mayo, bolje je uzimati tri obroka dnev­ no nego, suprotno uvrijeæenome miπljenju, ËeπÊe manje obroke.

Takvi ËeπÊi, manji obroci mogu biti uzrokom poveÊanja luËenja kiseline.

• Jela ne smiju biti prevruÊa, pre­ hladna, preslatka ili prekisela.

• Hranu treba jesti polako i dobro je saævakati.

• Ne preporuËuju se veÊe koliËi­ ne tekuÊine izmeu, tijekom ili nakon obroka.

• Nije preporuËljivo puπenje, kon­ zumiranje alkohola i kave.

• Nakon prekida lijeËenja lijeko­ vima, treba nastaviti dijetote­ rapiju jer sprjeËava povratak i pogorπanje bolesti.

Hrana koja moæe pogorπati ulkus Izbjegavajte namirnice koje su najveÊi proizvoaËi kiseline: mlijeko, pivo, æestoka piÊa, kava, gaziran­i

sokovi, Cola napitci, Ëokolada i proizvodi koji sadræe mentu (bombo­ ni, ævakaÊe gume i sl.).

Predrasuda o mlijeku - Nemojte imati povjerenja u one koji vam savjetuju da pijete puno mlijeka za smirenje ulkusa. Sippyjeva dijeta ili kura iz 1915. godine je proπlost. On je svoje stavove zasnivao na tvrdnji da mlijeko neutralizira hiperacidni æeluËani sok, no danas znamo da u veÊim koliËinama mlijeko ima samo privremeni neutralizirajuÊi uËinak, nakon Ëega joπ viπe povisuje sekreciju kiseline, i to jedan do dva sata nakon uzimanja. Obrano mlijeko u kombina­ ciji sa æitaricama (zobene pahuljice, riæa, pπeniËna i kukuruzna krupica) zbog njihove sluzi povoljno djeluje na stijenku æeluca.

Oprez s alkoholnim piÊima - Istraæivanja stalno pokazuju da alkoholna piÊa mogu stvoriti oπteÊenja na æeluËanoj sluznici. Sto­ ga se pacijentima s ulkusom savjetuje umjerenost, odnosno izbjegavanje alkohola. Posebno valja istaknuti pivo, „malu tvornicu kiseline”, kod kojeg glavni krivac nije alkohol nego fermentacija uzrokovana dodavanjem kvasca.

Kava i ulkus - Dokazano je da kava poveÊava luËenje kiseline u æelu­ cu, stoga se kod oboljelih od ulkusne bolesti nikako ne preporuËuje. Izazi­ va li kava ulkus? Smatra se da kofein moæe smanjiti priliv krvi u tkivo æelu­ ca te zbog toga umanjiti pokretljivost æeluca, kao i sekreciju zaπtitnih tva­ ri, πto otvara put pojavi ulkusa. Iako nema Ëvrstih dokaza da kofein izrav­ no pogoduje pojavi ulkusa, iz prethod­ no navedene Ëinjenice ipak slijedi: izbjegavajte kavu!

Hrana koja moæe ublaæiti ulkus Jedite banane - Da biste zaπtitili æeludac od kiseline i ulkusa, jedit­e banane. Naime, one potiËu brzo i obil­no razmnoæavanje stanica i sluzi, koje stvaraju ËvrπÊu prepreku izmeu æeluËane sluznice i nagrizajuÊe kise­ line.

Sok od kupusa - Kupus sadræi gefarnat, spoj koji potiËe stanice da naprave tanku prepreku od sluzi kao πtit od napada kiseline.

Recept: Napravite sok od svjeæeg sirovog zelenog kupusa (upotrijebite sokovnik). Mora biti svjeæe priprem­ ljen jer se aktivne tvari uniπtavaju skladiπtenjem, zagrijavanjem ili pre­ radom. Najbolji je sok od proljetnog i ljetnog kupusa.

Mahunarkama protiv kiseline U istraæivanjima objavljenim u Scandinavian Journal of Gastroenterology znanstvenici su, traæeÊi najaktivniju hranu protiv kiseline, otkrili da su najbolji pasirani crveni i bijeli grah.

Ostale pasirane mahunarke takoer su se pokazale dobrim „ËistaËima kiseline”.

Maslinovo ulje - Maslinovo ulje vrlo je prikladno za sluznicu æeluca, koja ga odliËno podnosi. Æeludac se prazni bræe nego pri upotrebi drugih masnoÊa, osobito suncokretova ulja i masnoÊa animalnog podrijetla. Upo­ treba maslinova ulja sprjeËava upa­ lu, gastritis, a time i ulkusnu bolest.

Maslinovo ulje povoljno djeluje na æeluËanu sluznicu, potiËuÊi cijeljenje ulkusa.

Riba - Bogatstvo proteina, viπestruko nezasiÊenih masnih kise­ lina te umjerena koliËina masti bijel­u ribu stavlja na sam vrh prehran­e boles­nika s kroniËnim ulkusom æeluc­a i dvanaesnika. PreporuËuju se riblja juha i kuhana riba (πkarpina, osliÊ, brancin) prelivena maslinovim uljem.

LijeËenje ljekovitim biljem Pruæite priliku Ëaju, jer on moæe ublaæiti tegobe vezane za ulkus.

#50 Va©e zdravlje 49

NUTR I C I ON I ZAM

Tablica 1 - ©to smijemo, a πto ne smijemo jesti kod ulkusa PreporuËuje se u manjim koliËinama

Namirnice

PreporuËuje se

JUHE

Nemasne juhe od pasiranog povrÊa (ukuhati sitnu tjesteninu, riæu, krupicu), juha od teletine i peradi, riblja juha

MESA

Nemasno mlado meso pirjano u vlastitom soku, kuhano, peËeno u foliji ili vreÊici (teletina, junetina, kuniÊ, bijelo meso peradi)

PureÊa prsa u ovitku, toast πunka, nemasno svinjsko meso

Præeno i pohano meso, dimljeno meso, salame i trajne kobasice, paπtete, mesne konzerve

RIBE

Bijela riba kuhana ili peËena u foliji, prije serviranja prelivena maslinovim uljem

Nemasna kuhana pastrva

Masna riba (skuπa, tuna, srdela, πaran, som), riblje konzerve, suπena, marinirana, dimljena i soljena riba, lignje, dagnje, rakovi

JAJA

Tvrdo kuhana jaja

MLIJEKO I MLIJE»NI PROIZVODI

Obrano mlijeko 1% m.m., posni svjeæi sir, jogurt, acidofil, probiotik, stepko

KRUH I ÆITARICE

Bijeli, odstajali kruh, dvopek, tost, tjestenina, riæa, kukuruzna i pπeniËna krupica

POVR∆E I SALATE

Kuhano i pasirano povrÊe (krumpir, πpinat, blitva, mrkva, mladi graπak, mlade mahune, cvjetaËa, brokula, tikvice, oguljena rajËica, korabica, cikla, mladi grah)

Mlada salata s limunovim sokom (cikla, zelena salata, matovilac), svjeæi kupus

Paprika, kiseli kupus, krastavci, kelj, patlidæan, koncentrat rajËice, konzervirano povrÊe, præeni i peËeni krumpir, suhi grah, bob, leÊa, soja

MASNO∆E

Maslinovo, suncokretovo i ulje kukuruznih klica

Maslac, margarin

Svinjska i guπËja mast, majoneza

SLASTICE

Biskvit, puding, krupica i riæa na mlijeku

Med (lavanda, ruæmarin)

Præena i dizana tijesta, palaËinke, Ëokolada, kolaËi s nadjevom (orasi, mak, ljeπnjaci, bademi)

VO∆E

Kuhano voÊe, prirodni voÊni sokovi, kaπice od voÊa, banane

Dæem

Neoguljeno, nedozrelo i kiselo voÊe, groæe, citrusi, konzervirano voÊe

PI∆A

Blagi biljni Ëajevi (kamilica), stolisnik, zeleni Ëaj, sok od svjeæeg kupusa

Slaba kava, blagi kakao, mineralne vode

Crni Ëajevi, crna kava, pivo, alkoholna æestoka piÊa, slatki gazirani napici, sokovi na bazi limuna, Cola napitci

ZA»INI

Limunov sok razblaæeni, sol, lovor, perπinov list

JabuËni ocat razblaæeni, umbir

Crveni luk, Ëeπnjak, ocat alkoholni, senf, hren, keËap, mononatrijev glutaminat, zaËinska paprika, papar

»ajevi koji povoljno djeluju na ulkus mogu se pripremiti od sljedeÊeg ljeko­ vitog bilja: kamilica, stolisnik (Achillea millefolium), matiËnjak (Melisa officinalis), trputac (razne vrste biljke Plantago), imela (Viscum album) i sl.

Terapija medom (apiterapija) - Med (lavanda, ruæmarin) se pre­ poruËuje uzimati uvijek poslije jela (uzme li se prije jela poveÊava kise­ lost æeluca) po jednu Ëajnu ælicu oto­ pljenu u mlakoj vodi ili Ëaju. Med

50 Va©e zdravlje #50

Ne preporuËuje se Masne juhe, industrijske gotove juhe, juha od suhog mesa, mesni ekstrakti

Præena jaja Svjeæe vrhnje 12% m.m.

Punomasno mlijeko, zreli, masni sirevi, dimljeni sir, vrhnje s veÊim postotkom mlijeËne masti Kruh s integralnim æitaricama, svjeæi, vruÊi kruh i pecivo, dizana tijesta, kroketi, valjuπci

ima sposobnost regeneracije sluznice, ublaæava bol u æelucu i smanjuje æga­ ravicu.

Vitamini koji mogu biti korisni u lijeËenju ulkusa - Æelite li joπ neπto poduzeti u lijeËenju ulkusa, u prehra­ nu moæete uvrstiti vitamine poput beta-karotena, kompleksa vitamina B i vitamin C te cink i omega-3 masne kiseline.

Mineralne vode i ulkusna bolest - Poznato je da odgovarajuÊe mine­

ralne vode djeluju tako da kiseli sadræaj æeluca Ëine luænatim (alkal­ nim) te povoljno djeluju na probav­ ne funkcije. Mineralne vode mogu se piti stalno (nekoliko puta na dan) ili kad se osjeÊa ægaravica. PreporuËuju se piti tzv. Ëiste kiselice, tj. one mine­ ralne vode koje u sebi sadræe malo ugljiËnog dioksida, a ne smije biti viπe od 1 g u litri vode. Naime, ugljiËni dioksid u veÊoj koliËini od te djeluje nadraæajno na sluznicu æeluca.

Tablica 2 - Primjer tjednog jelovnika

1. dan

5. dan

DoruËak »aj od πipka Tost πunka Svjeæi sir Bijelo pecivo

DoruËak Zeleni Ëaj PileÊa prsa Svjeæi sir Bijelo pecivo

RuËak

TeleÊa juha s noklicama Kuhana teletina Pire krumpir Umak od rajËice

RuËak

VeËera

Riæa na mlijeku s cimetom Banana

Riblja juha Kuhana πkarpina u povrÊu Kuhani krumpir s perπinom Zelena salata s matovilcem Kompot od kruπaka

VeËera

Æganci s acidofilom

2. dan

6. dan

DoruËak »aj od kamilice Maslac Med Kruh

DoruËak Bijela kava Maslac Med Kruh

RuËak

Juha od rajËice Kuhani osliÊ Blitva leπo s krumpirom Kompot od jabuka

RuËak

Juha od rajËice PureÊi odrezak Pirjane mlade mahune Puding vanilija

VeËera

Okruglice od sira i griza

VeËera

TeleÊi riæoto s tikvicama

3. dan

7. dan

DoruËak Obrano mlijeko Corn flaks Banana

DoruËak: PπeniËna krupica na mlijeku Banana

RuËak

Juha od brokule Pirjano meso kuniÊa Pirjana riæa Cikla ribana

RuËak

VeËera

PureÊa πunka Kuhano jaje Stepko

Juha od mrkve Pirjana junetina u vlastitom soku Pire krumpir Pire πpinat

VeËera

Gratinirana tjestenina sa sirom

4. dan DoruËak »aj od stolisnika Maslac Marmelada Kruh RuËak

PileÊa juha PeËena piletina Mijeπano povrÊe Banana

VeËera

JuneÊi haπe ©pageti Kupus salata

Ono smo πto jedemo Izvor: P. Jackson & D. Dawn: „The Importance of Bowel Health”

Moæda je to tek stara poslovica, no kao i sve poslovice, sadræi dio istine.

Probavni sustav je srediπnja toËka u naπemu tijelu, a sposobnost apsorpcije hranjivih tvari iz hrane kljuË je naπega preæivljavanja. ©toviπe, zdrav probavni sustav kljuËan je za naπe opÊe blago­ stanje, a mnoge bolesti, od kroniËnih poput raka, do brojnih alergija naπega doba, mogu se svesti na crijevne pro­ bleme koji su im osnova.

Zatvor (konstipacija) je problem Zapada. Pridruæili su mu se sindrom osjetljivih crijeva, upale divertikulu­ ma, ovisnost o laksativima, puknuÊa analne stijenke, hemoroidi, tromost, umor, nadutost itd. Je li to sluËajna podudarnost?

Sinbiotik Crijeva su domaÊin viπe stotina mi­ lijardi æivih bakterija. Meu njima su i probiotici, tzv. korisne ili dobre bakte­ rije, koje nam pomaæu u razgradnji hra­ ne, ne dopuπtaju razmnoæavanje tzv. loπih bakterija, πto pomaæe oËuvanju ravnoteæe crijevne mikroflore. Prebiotici su neprobavljiva biljna vlakna koja

povoljno utjeËu na domaÊina selektiv­ nom stimulacijom rasta i/ili aktivnosti jedne ili ograniËenog broja bakterija u debelom crijevu, πto poboljπava zdrav­ lje domaÊina.VeÊina potencijalnih pre­ biotiËkih sastojaka hrane su ugljikohid­ rati bazirani na oligosaharidima.

Kombinacija probiotiËkih mikroor­ ganizama i prebiotiËkih sastojaka hrane poznata je pod nazivom sinbiotik.

Osnovni terapeutski i zdravstveni pozitivni uËinci pre- i probiotika su: jaËanje imuniteta kod crijevnih infekcija jaËanje opÊeg imuniteta prevencija bolesti vezanih uz proljev prevencija raka debelog crijeva prevencija hiperkolerolemije poboljπanje prerade laktoze sprjeËavanje bolesti gornjeg dije­ la probavnog sustava stabilizacija crijevnog epitelnog tkiva ublaæavanje sporadiËnih uËinaka antibiotika, steroida, hormona i sliËno.

56

Prirodno ËiπÊenje organizma

Ana LaziÊ, dipl. ing. biologije, Ro.Ra. Natura d.o.o.

P

Pomno odabrane ljekovite

biljke ciljanog djelovanja u

kombinaciji s oligoelementima imaju dokazano pozitivan uËinak na proces detoksikacije Jetra, koju joπ nazivaju „glavnim laboratorijem organiz­ ma”, najveÊa je ælijezda i najveÊi organ u ljudskom organiz­ mu, a ujedno i jedini unutarnji organ koji se moæe regeneri­ rati. Svakodnevno obavlja izniman posao i ima kljuËnu ulogu u metaboliziranju hrane i procesu detoksikacije, koji nas πtiti od πtetnog utjecaja brojnih toksina kojima smo izloæeni.

PoremeÊaj u radu jetre rezultira brojnim problemima na fizioloπkoj razini. NajËeπÊi su zadræavanje toksina unutar metaboliËkog procesa, loπa resorpcija nutrijenata, nedosta­ tak vitamina i minerala, pomanjkanje apetita.

Prije terapije poæeljna detoksikacija Nagomilavanje toksina moæe utjecati na stanje ravnoteæe organizma (homeostaza) i rezultirati nastankom bolesti. Zato je bilo koju vrstu terapije prirodnim ili sintetskim lijekovima dobro poËeti procesom detoksikacije, odnosno odabranim

56 Va©e zdravlje #50

prirodnim proizvodima na bazi ljekovitog bilja koji Êe po­ moÊi izluËivanju πtetnih tvari iz organizma.

Takvi proizvodi ponajprije djeluju na metabolizam vode i u vodi topivih tvari, πto ih Ëini idealnima za uklanjanje me­ taboliËkih nusproizvoda organizma, kao i nepoæeljnih tva­ ri koje ulaze u organizam (konzervansi, pesticidi i sl.). Na taj naËin detoksikacija potiËe ubrzavanje izmjene hranjivih tvari i vode te rad sustava za proËiπÊavanje organizma (je­ tra, bubrezi i koæa).

Primjerice, osjeÊaj umora, malaksalost, problemi s aler­ gijama, probavne tegobe, problemi s cirkulacijom, umorna koæa bez sjaja i sklonost stvaranju celulita samo su neke od svakodnevnih tegoba koje se lako mogu umanjiti, a u velikom broju sluËajeva i rijeπiti koriπtenjem proizvoda koji potiËu detoksikaciju.

Biljne kombinacije potvrenog djelovanja Pomno odabrane ljekovite biljke ciljanog djelovanja u kombinaciji s oligoelementima (mineralima) imaju doka­ zano pozitivan uËinak na proces detoksikacije, potvren u meunarodnoj literaturi i kliniËkim ispitivanjim.

Ekstrakt breze potiËe detoksikacijsku funkciju jetre i djeluje diuretski - ekstrakt potoËarke djeluje tonizirajuÊe, ekstrakt ËiËka ubrzava metabolizam i pomaæe pri uklanjanju ekcema i akni, ekstrakt artiËoke regulira rad jetre, probavu i izluËivanje mokraÊe, koncentrirani sok πljive djeluje blago laksativno, a koncentrirani sokovi jagode i marelice imaju okrepljujuÊe, detoksikacijsko i diuretsko djelovanje.

Dodatak magnezija vrijedna je pomoÊ kod stresa, pada koncentracije, grËeva i napetosti miπiÊa, cink je vaæan re­ gulator odreenih enzimatskih sustava i staniËne izmjene tvari, a kalij, prijatelj srca, regulira srËani ritam i podraælji­ vost æivËanog sustava.

Takvim pristupom i periodiËkim pospjeπivanjem pro­ cesa otklanjanja toksina i nepoæeljnih tvari iz organizma, poboljπat Êemo i ubrzati djelotvornost drugih terapijskih pos­ tupaka te djelovati na brojne svakodnevne tegobe prouzroËe­ ne nakupljanjem πtetnih tvari.

58

Lijekovi i hrana πto ne ide zajedno?

Suzana TomaπeviÊ, dipl. ing. nutricionistica, Nutrivita - nutricionistiËko savjetovaliπte i dijetoterapija, Vlaπka 68/II, Zagreb, tel: 01/4617 027, www.nutrivita.hr

Kad se govori o interakcijama hrane i lijeka, uglavnom se razmatra utjecaj pojedine hranjive tvari na terapijski uËinak lijeka LijeËniku ili farmaceutu uglavnom se postavlja pitanje kad uzeti lijek (prije ili nakon obroka), no pitanje koju vrstu hrane treba izbjegavat­i, vrlo je rijetko. Manje je poznato da kod uzimanja odreenih lijekov­a treba obratiti pozornost na odabir namirnica jer one mogu djelovati na pojedine sastojke lijeka i stvoriti neæeljene, pa Ëak i opasne posljedi­ ce. To nazivamo interakcijom hrane i lijeka.

Postoji nekoliko takvih interakcij­a, ali uglavnom se razmatra utjecaj pojedine hranjive tvari na terapijski uËinak lijeka, pri Ëemu od velike korist­i moæe biti poznavanje pribliæ­ nog sastava namirnica. UËinak inter­ akcija hrane i lijekova moæe biti individualn­o razliËit, a ovisi o dozi lijeka, dobi, spolu, sastavu obroka te nutritivno-zdravstvenom statusu poje­ dinca. Za razvoj interakcija najpod­ loænije su osobe starije dobi, djeca i adolescenti, pothranjene osobe i kro­ niËni bolesnici.

58 Va©e zdravlje #50

Populacija starije dobi poseb­ no je ugroæena, s obzirom na to da nerijetko moraju uzimati mnogo pro­ pisanih lijekova, ali i zbog uËesta­ log koriπtenja bezreceptnih lijekova.

U toj dobnoj skupini slabi funkcija jetre i bubrega, πto uzrokuje i sla­ biju eliminaciju lijekova iz organiz­ ma. Kao rezultat te pojave, lijekovi se dulje zadræavaju u organizmu i tako pojaËavaju moguÊnost nastanka neæeljenih popratnih pojava. Znan­ stvene studije dokazale su smanje­ ne razine vitamina B skupine, kao i vitamina A i C u toj dobnoj skupini, πto se velikim dijelom moæe pripisati interakcijama lijekova i neprimjerene prehrane.

Terapijsko djelovanje lijekova je nedvojbeno, ali ovisno o hrani koju smo konzumirali, proces njegove apsorpcije moæe biti usporen ili ubrzan. Velik dio lijekova, kao i manje poznate kombinacije lijeko­ va mogu utjecati na apetit, a njiho­

va dugotrajna uporaba moæe biti uzrokom pothranjenosti. Pritom se vrlo Ëesto potpuno zaustavlja apsorp­ cija hranjivih tvari u organizmu, πto moæe izazvati deficitarna nutritivna stanja.

Suprotno tome, lijekovi koji se koriste za sprjeËavanje alergijskih reakcija (antihistaminici), protuupal­ na sredstva (steroidi), kao i lijekovi kod depresivnih stanja (antidepresivi) potiËu apetit. Ako se uzimaju dulje vrijeme, veÊini ljudi poveÊa se tjelesna teæina.

Na πto treba obratiti pozornost?

• Biljna vlakna, a posebice pektin, usporavaju apsorpciju veÊine lijekova. To posebice vrijedi za digoksin (jedan od lijekova za srËane bolesnike) i acetaminofen (popularan protiv razliËitih vrsta bolova).

• Jedna od najpoznatijih inter­ akcija je izmeu mlijeka i antibiotika, a kao posljedica javlja se usporena apsorpcija lijeka, πto za posljedicu ima slabiji terapeutski uËinak antibiotika.

• Pojedine vrste sireva (chedar, parmezan) mogu koËiti djelovanje antidepresivnih lijekova, πto je posebice izraæeno u sluËaju lijekova temeljenih na djelovanju monoaminooksida­ za. Takvo ometanje prije svega izaziva djelovanje aminokiseline

NUTR I C I ON I ZAM

tiramin, koju, osim u pojedinim vrstama sireva, moæemo pro­ naÊi u namirnicama kao πto su fermentirani mlijeËni proizvodi, haringa, bakalar, feferoni, pileÊa jetrica itd.

• Najpoznatija neæeljena posljedica javlja se kod uzimanja alkohola u kombinaciji s antihistaminicima, antidepresivima, analgeticima, antidijabeticima kao i lijekova koji sadræe kodein (lijekovi koji djeluju na centralni æivËani sustav). Takva interakcija moæe dovesti do pospanosti, stanja zbunjenosti, oslabljenih refleksa, a vrlo Ëesto i do negativ­ nih posljedica za zdravlje.

• Namirnice bogate kalijem (banane, rajËice, krumpir) ne bi trebalo konzumirati u veÊim koliËinama kad se koristi diuretik koji „πtedi kalij”, jer dolazi do prevelika nakupljanja tog minerala u organizmu.

• Ako uzimate hipertenzive (lijekove za regulaciju krvnog tlaka), svakako bi valjalo obratiti pozornost na koliËinu unesene soli.

• Manje je poznat utjecaj kave, Ëaja i Cola napitaka na lijekove propisane kod astme i bronhitisa. Ti lijekovi oteæavaju metabolizam kofeina, koji zbog duljeg zadræavanja u organizmu ubrzava srËani ritam i pretje­ rano stimulira srediπnji æivËani sustav. Djelovanje kofeinskih napitaka i namirnica negativno se odraæava i ako se konzumiraju lijekovi na bazi teofilina, priprav­ ka za lijeËenje astme. Rezultat spomenute kombinacije bit Êe poveÊanje koliËine metilksantin­ skih spojeva u tijelu, a posljedica je toksiËno djelovanje ksantin­ skih spojeva. Bronhodilatatori

na bazi teofilina osjetljivi su na djelovanje ugljikohidrata (kruha, riæe, tjestenine). Kombinacija nije opasna za æivot, no znatno je smanjena uËinkovitost lijeka zbog njegove usporene apsorp­ cije. Suprotno ugljikohidratima, masnoÊe poveÊavaju koncentra­ ciju teofilina.

• Grejp nije dobar odabir za osobe koji zbog dijagnosticirane hiperkolesterolemije dobivaju propisanu terapiju statinima.

Isto vrijedi i za one koji koriste imunosupresore (kod autoimunih bolesti) i lijekove kod hiperten­ zivnog stanja (poviπenog krvnog tlaka). Ova namirnica pojaËava djelovanje tih lijekova, pa isto­ dobno konzumiranje moæe dove­ sti do predoziranja.

Vitamini i minerali - Vitamini i minerali, o kojima vlada miπljenje kao sasvim bezazlenim sredstvi­ ma, te razliËiti drugi dodaci prehrani mogu se vezati na neke lijekove, iza­ zivajuÊi neuobiËajene reakcije orga­ nizma (teπkoÊe u disanju, slabost, povraÊanje, opstipaciju ili proljev).

Gotovo nema vitamina koji ne interfe­ rira s nekim lijekom.

Znanstvenim studijama dokaza­ no je da tvari naene u lijekovima protiv prehlade, bolova i alergije, koji se u svakoj ljekarni mogu dobiti bez recepta, uvelike smanjuju razinu vitamina A u organizmu. BuduÊi da je njegova zadaÊa da πtiti i jaËa sluz­ nicu koja oblaæe nos, grlo i bronhe, pomanjkanje tog vitamina moæe pruæiti bakterijama pogodan medij u kojem se mogu nesmetano razmno­ æavati. Tako se moæe produljiti tijek bolesti, iako je prva namjena lijeka ublaæiti bolest.

Poznat je uËinak lijekova iz skupine sulfosalazida koji se primjenjuju

kod upalnih bolesti crijeva na razi­ nu folata u organizmu, pa je tijekom terapije nuæno dodatno uzimanje (suplementacija) folne kiseline.

Kod lijekova laksativnog djelovanja treba uzeti u obzir nemo­ guÊnost apsorpcije, odnosno iskoriπtavanja vitamina topivih u mastima, poput vitmina A, D i E. Kod starijih osoba koje Ëesto pate od opstipacije upravo je tako izazvan ili pogorπan postojeÊi deficit tih vitami­ na.

Kod osoba koje koriste lijekove za „razrjeivanje krvi” (antikoagulansi) treba izbjegavati hranu boga­ tu vitaminom K, koji ima koagula­ tivno svojstvo, tj. utjeËe na proces zgruπavanja krvi. Zbog toga πto je bogato vitaminom K, tamnozeleno povrÊe koËi hipoprotrombinemijski uËinak oralnih antikoagulansa, lijeko­ va koji sprjeËavaju zgruπavanje krvi (varfarin, pelentan, heparin i sl.). Sto­ ga pripazite na unos πpinata, kupusa, graha, perπina i ribe.

RazliËiti lijekovi utjeËu i na mno­ ge minerale sadræane u hrani, a uglavnom se kao posljedica javlja smanjenje njihovih rezervi u orga­ nizmu. Djelovanjem diuretika, mokraÊom se izluËuju kalij, magne­ zij i cink. Dulje koriπtenje aspirina (acetilsalicilne kiseline) uzrokuje krvarenja u probavnom sustavu, πto moæe smanjiti razinu æeljeza u orga­ nizmu i izazvati blaæi ili teæi oblik anemije. Lijekovi koji se uzimaju radi uklanjanja suviπne kiseline u æeluËanom soku izazivaju nedosta­ tak fosfata i magnezija, πto dovodi do miπiÊne slabosti i grËeva u miπiÊima.

Stoga, ako vam je propisana odgo­ varajuÊa terapija lijekovima, pripazi­ te na izbor hrane kako biste πto bolje ostvarili njezin potpuni uËinak.

#50 Va©e zdravlje 59

60

Hemoroidi pod kontrolom Anica Ledenko ManojloviÊ, mr. pharm.

P

Pilex® biljeæi izvrsne rezultate i

meu naπim pacijentima - 85 posto ih se u potpunosti rjeπava svih hemoroidalnih tegoba Iako je Pilex® poznat mnogim korisnicima, joπ postoje odreene dvojbe vezane uz njegovo djelo­ vanje, pa smo zbog brojnih upita naπih pacijenata duæni dati dodatna objaπnjenja.

Pilex® je potpuno prirodan prepa­ rat, a njegova se uËinkovitost temelji na sinergistiËkom djelovanju aktiv­ nih tvari iz biljaka Berberis Vulgaris, Mesua Ferrea i Melia Azadirachta, dobivenih posebnim proizvodnim postupkom kako bi djelovanje bilo πto uËinkovitije. Bitna osobina Pilexa® je izostanak neæeljenih popratnih poja­ va, πto ga uz visoku uËinkovitost Ëini jedinstvenim proizvodom.

Korist versus cijena Jedna kura Pilexa® od 14 kapsula veÊinu pacijenata oslobaa od svih

60 Va©e zdravlje #50

hemoroidalnih tegoba tijekom πest mjeseci, a valja naglasiti da je svakim ponovnim uzimanjem njegovo djelo­ vanje dugotrajnije, a simptomi slabiji.

Pilex® kura uzima se oralno (na usta) do 14 dana, a ima prolongira­ no djelovanje. Kod veÊine pacijena­ ta uslijedi rapidno poboljπanje veÊ nakon pet do πest dana, a kod manjeg broja pozitivan uËinak moæe se oËeki­ vati jedan do tri tjedna nakon uzi­ manja.

Bez obzira na cijenu kure Pilexa® od 369,36 kuna za sedam kapsula, odnosno 598,02 kune za 14 kapsu­ la, na godiπnjoj razini isplativiji je od mnogih proizvoda jer se ne uzima kontinuirano, nego samo dva puta godiπnje. Sedam kapsula preporuËuje se osobama koje su prvi put primije­ tile hemoroidalne tegobe i æenama poslije poroda, a 14 kapsula svima

ostalima, osobito pacijentima koji dulje pate od hemoroidalnih tegoba.

Kako bi Pilex® bio joπ uËinkovi­ tiji, vaæno je obratiti pozornost na higijenu, izbjegavati laksative, ljutu i jako zaËinjenu hranu te dizanje teπkih tereta.

Podudaranje rezultata kliniËkih ispitivanja Pilex® je u mnogim kliniËkim ispi­ tivanjima dokazao visoku uËinkovi­ tost, a πto je najvaænije, gotovo iden­ tiËne rezultate biljeæi i meu naπim pacijentima, od kojih se oko 85 posto potpuno rjeπava svih hemoroidalnih tegoba.

Izravnim kontaktom s pacijentima doznali smo da ima izvanredan uËi­ nak ne samo kod hemoroidalnih tego­ ba nego i kod ostalih problema koji se javljaju na debelom crijevu i anusu, kao πto su analne fisure, analne raga­ de, perianalni ekcem, iritacija, svrbeæ, perianalne fistule i apscesi.

Nova studija, u koju je bilo ukljuËeno 220 pacijenata, pokazuje izuzetno djelovanje kod analnih fisu­ ra, koje su Ëeste kao i ostale hemoroi­ dalne tegobe. Analna fisura djelomiË­ no je napuknuÊe povrπinskog rektal­ nog dijela, πto je vrlo bolno zbog iri­ tacije koju izaziva stolica pri prolasku preko tog dijela, kao i zbog kiselosti stolice, zbog Ëega je vrlo Ëest intenzi­

van i neugodan osjeÊaj peËenja. Pre­ ma rezultatima studije, 145 pacijenata (65 posto) u potpunosti je izlijeËe­ no od te hemoroidalne tegobe, a 44 pacijenta (20 posto) djelomiËno.

Kod mnogih pacijenata koji pate od hemoroidalnih tegoba prisutan je strah od bolnog praænjenja crijeva, zbog Ëega ga odgaaju i time situa­ ciju dodatno pogorπavaju jer stolica dehidrira i postaje tvra, a praænjenje bolnije. Isto ispitivanje dokazuje kako strah kod pacijenata koji uzimaju Pilex® nestaje zajedno s gore navede­ nim tegobama.

Upravo u takvim sluËajevim Pilex® djeluje na detoksifikaciju, regenera­ ciju crijeva i smanjenje kiselosti, koja je Ëesto uzrok navedenih tegoba i regulira formiranje stolice.

LijeËniËka iskustva U æivotu je uvijek bitno Ëuti miπljenja drugih, bez obzira na to o Ëemu je rijeË, a pogotovo kad su posrijedi iskustva u lijeËenju

odreenih tegoba. Stoga smo potraæili miπljenje dr. Miroslava Trkovnika, koji ima dugogodiπnje iskustvo s pacijen­ tima i izvrsne rezultate u tretiranju jetrenih oboljenja i naruπenog imuno­ sustava. „Napokon vrlo uËinkovit preparat za tretiranje hemoroidalnih tegoba!

Viπe od 75 posto populacije tijekom æivota iskusilo je hemoroide iz razliËi­ tih razloga (starenje, zatvor, jetreni problemi, stres...) i neugodnosti koje ih prate (osjeÊaj svrbeæa, boli i even­ tualno pojava svjeæe krvi u stolici), a neki i teæe zdravstvene komplika­ cije, primjerice anemiju zbog trajnijeg krvarenja.

Kad govorimo o prevenciji, uz promjenu odreenih æivotnih navika (konzumiranje viπe voÊa, povrÊa i tekuÊine, tjelovjeæba...), moæemo pre­ poruËiti i novi pristup, a to je preparat Pilex®. Iskustva Ëlanova moje obitelji i poznanika dodatno su me uvjerila u njegovu uËinkovitost, kao i rezultati studija na velikom broju pacijenata,

koji pokazuju da se njegova uËinkovi­ tost u tretiranju hemoroidalnih tegoba oËituje kod viπe od 80 posto tretiranih osoba.

Jednostavnost upotrebe (oralno konzumiranje kapsula), brzina dje­ lovanja (veÊ nakon nekoliko dana), visoka uËinkovitost, te izostanak neæeljenih popratnih pojava Pilex® Ëine najatraktivnijim preparatom za konzervativni tretman hemoroidalnih tegoba.”

S obzirom na to da je svaËiji problem individualne prirode, svakome smo omoguÊili izravan kontakt sa struËnom osobom koja Êe vam dati individualan savjet, potrebna objaπnjenja i smjernice djelovanja. Stoga se sa svojim pitanjima obratite u naπe struËno besplatno savjetovaliπte.

Za sva pitanja o uËinkovitosti, djelovanju i uzimanju Pilexa® obratite se naπoj struËnoj savjetnici Anici Ledenko ManojloviÊ, mr. pharm., spec. med. biokemije i homeopatske medicine, na broj 091/5930 353.

62 Moje prve kontaktne leÊe priËa nositeljice kontaktnih leÊa N. ».

Godine 1998. krenula sam u osmi razred osnovne πkole.

VeÊ sam primijetila kako sve manje vidim proËitati s ploËe, no nisam tome pridavala previπe pozornosti. I moji roditelji su primijetili da tijekom gledanja televizije prilazim sve bliæe televizoru. OdluËili smo posjetiti oftalmologa. Doktorica je bila ljubazna, ali finalna dijagnoza (miopia alta) i dioptrije koje je ispisala slabo Ëitkim rukopisom (-4,00 i -4,50) bili su zastraπujuÊi. Mojim roditeljima bilo je neshvatljivo da sam dotad izdræala ne traæeÊi pomoÊ.

Odmah smo otiπli u najbolju optiku u gradu, izabrali najljepπi okvir za naoËale i za dva tjedna, kad su naoËale bile gotove, konaËno sam „progledala”. Bilo mi je malo neugodno πto sam i ja postala „cvikeraπica”, ali polako sam se navikla na svoj novi izgled, s obzirom na to da sam konaËno vidjela sve na ploËi i bez problema gledala televiziju.

Nakon dvije godine na kontrolnom pregledu doktorica je rekla da se dioptrija poveÊava i da moram promijeniti naoËa­ le! Ovaj put -5,00 i -5,50. To smo i uËinili. »inilo mi se da su mi oËi sitnije nego inaËe, ali sam naoËale uredno nosila.

Zatim sam poËela igrati tenis. Uslijedili su prvi problemi: naoËale su mi klizile po nosu kad bih se oznojila, suæavale su moje vidno polje, a i bojala sam se da ih ne razbijem. Prija­ teljica s kojom sam igrala pitala me zaπto ne isprobam kon­ taktne leÊe, jer ih ona nosi veÊ godinama bez problema.

I tako sam dospjela u Kabinet za kontaktne leÊe. U Ëekao­ nici sam Ëekala tri sata, ali ne æalim, jer se moje strpljenje viπestruko isplatilo. Kad je konaËno doπao red na mene, uπla sam u ordinaciju i rekla: „Æelim nositi kontaktne leÊe!”

62 Va©e zdravlje #50

Sestra i lijeËnik su se nasmijali i prionuli poslu. Najprije sam sestri dala sve podatke o sebi i povijest moje oËne bo­ lesti - kratkovidnosti. Pitala me i za moje navike - Ëitanje, bavljenje sportom i sliËne stvari, πto mi je u poËetku bilo Ëudno. Zatim je lijeËnik provjerio moju dioptriju, napravio kompjutorski pregled i upotrijebio joπ neku „spravu” koja je pokazala zakrivljenost roænice. Nakon toga je pregledao sve podatke koje sam prethodno dala i rekao sestri da mi stavi leÊe. „Ravno, otvorite oËi...” i hop, leÊa je bila u oku. Tako brzo i jednostavno, niπta ne boli, a vidim bolje i jasnije nego s naoËalama. To je to!

S parom leÊa koje sam dobila u kabinetu i startnim uzorkom otopine Complete otrËala sam u svoju optiku, gdje sam s receptom naruËila svoje prve kontaktne leÊe. Da nije sve tako jednostavno, shvatila sam kad sam prema uputi lijeË­ nika prvi put trebala skinuti leÊe nakon osam sati noπenja.

Kad si poËetnik, nije sve tako jednostavno. SreÊom, knjiæica s uputama kako staviti i skinuti leÊe puno mi je pomogla, kao i broπura o njihovu odræavanju, puna korisnih savjeta i pravila kojih se svaki nositelj leÊa treba pridræavati.

Danas su mi 22 godine, nosim meke kontaktne leÊe veÊ pet godina, dræim se pravila o njihovoj njezi i redovitoj zamjeni, a moj vid jednako je funkcionalan kao i kod osoba koje nemaju dioptriju.

Kontaktne leÊe Aquavision preporuËila bih uvijek svima koji imaju veÊu dioptriju i kojima obiËne dioptrijske naoËale smetaju pri voænji, bavljenju sportom i svima koji su u prilici ËeπÊe nositi sunËane naoËale.

64

Osteoartritis

lijeËenje hijaluronskom kiselinom

P

doc. dr. sc. Tonko Vlak, dr. med., spec. fizijatar, Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KB Split, Aleksandra JungiÊ, dr. med., Oktal Pharma

Primjenom hijaluronske kiseline znatno

se usporava napredovanje osteoartritisa i odgaaju invazivnije mjere lijeËenja Osteoartritis je multifaktorijal­ na bolest zgloba, a rezultat je meha­ niËkih i bioloπkih zbivanja koja destabiliziraju normalnu funkciju hondrocita (hrskaviËnih stanica), pregradnju hrskavice, izvanstaniË­ nog matriksa i podruËja kosti ispod hrskavice (subhondralna kost). Pro­ ces zahvaÊa sve sinovijalne zglobove tijela, ukljuËujuÊi i Ëahuru zgloba, te ligamente i okolne miπiÊe. NajËeπÊe lokalizacije su zglobovi πaka, koljena ili kukovi.

S obzirom na uzroke i vrijeme javljanja, osteoartritis dijelimo na primarni i sekundarni. Danas je ËeπÊi sekundarni, koji uglavnom poËinje degenerativnim promjenama hrska­ vice nakon Ëetrdesete godine æivota.

U poËetku se javljaju na rubovima i povrπinskom dijelu zglobova, s ten­ dencijom πirenja u dublje zone hrska­ vice, promjenama kosti ispod hrska­

64 Va©e zdravlje #50

vice u smislu „ovapnjenja” te formi­ ranja cistiËnih tvorbi i koπtanih izda­ naka (osteofita).

S obzirom na teæinu kliniËke slike i rendgenskog nalaza, osteoartritis se dijeli u Ëetiri stupnja ( I - IV prema Kellgrenu).

Proces je u svim fazama karak­ teriziran progresivnim smanjenjem koncentracije hijaluronske kiseline u sinovijalnoj tekuÊini. Hijaluronska kiselina je po kemijskom sastavu polisaharid velike molekularne teæine i sastavni je dio sinovijalne tekuÊine, hrskavice i vezivnog tkiva ljudskog organizma. Sinovijalnu tekuÊinu svakog sinovijalnog zgloba izluËuje sinovijalna membrana Ëahure zgloba, koja kontinuirano proizvodi i hijalu­ ronsku kiselinu.

Sinovijalna tekuÊina πtiti i pod­ mazuje zglob te omoguÊuje prehranu hrskavice. U sinovijalnoj tekuÊini hija­

luronska kiselina tvori kontinuiranu mreæu koja sinovijalnoj tekuÊini daje viskozna svojstva, ima visok kapaci­ tet vezanja vode na molekulu, zbog Ëega podmazuje zglobne povrπine pri pokretu i amortizira pokret. OblaæuÊi receptore za bol u sinovijalnoj mem­ brani, smanjuje bolnu reakciju zglo­ ba. U hrskavici ublaæava sile tlaka nastale optereÊenjem, tjelesnom teæi­ nom i pokretom zgloba.

Proizvodnja hijaluronske kise­ line u sinovijalnim zglobovima smanjuje se tijekom æivota, pa je veÊi­ na pedesetogodiπnjaka ima 50 posto manje u koljenim zgobovima nego πto su imali u mladosti. Uz to, svojstva hijaluronske kiseline starenjem se mijenjaju, u smislu smanjenja veliËi­ ne molekule i njezinih viskoelastiË­ nih svojstva. Zbog toga i sinovijalna tekuÊina osteoartritiËno promijenjenih zglobova gubi elastiËnost i viskoz­ nost.

Nadoknada hijaluronske kiseline Primarni ciljevi lijeËenja osteoar­ tritisa su ublaæavanje boli, odræavanje i poboljπavanje opsega pokreta te zau­ stavljanje progresije osteoartritiËkog procesa. U tom smislu primjenjuju se fizikalna terapija, analgetici, visko­

ORTOPED I JA / F I Z I JATR I JA

suplementacija ili invazivni zahvati, tj. operativne metode - artroskopski zahvati ili djelomiËna i totalna ugrad­ nja umjetnog zgloba.

Jedna od primjenjivanih metoda lijeËenja koja pokazuje dobre rezul­ tate u ublaæavanju tegoba i sprjeËa­ vanju daljnjeg pogorπanja nastalih promjena je viskosuplementacija, tj. primjena hijaluronske kiseline intraartikularno (direktno u oboljeli zglob). Primjena je opravdana kod osteoartritisa od I. do III. stupnja prema Kellgrenu.

Medicinski pripravci hijaluronske kiseline, prisutni na naπem træiπtu, proizvode se ekstrakcijom iz krijeste pijetla i biofermentacijom iz nepato­ genog soja bakterija. Proizvodnja bio­ fermentacijom iskljuËuje prisutnost proteina æivotinjskog podrijetla i prio­ na u medicinskom pripravku, kao i moguÊnost nastanka nuspojava (otok, bol) ili neæeljenih alergijskih reakcija.

Intraartikularno primijenjena hijaluronska kiselina ima razliËita fiziËka i farmakoloπka svojstva FiziËka svojstva - Odraz su viskoelastiËnih svojstva hijaluron­ ske kiseline, znanstveno su dokaza­ na brojnim kliniËkim istraæivanjima i ukljuËuju: poboljπanje uËinka kli­ zanja/podmazivanja izmeu dvije „glave” zgloba, amortizaciju, odnos­ no apsorpciju sila pri optereÊenju zgloba (sile tlaka), zadræavanje sino­ vijalne tekuÊine u zglobnom prostoru (hijaluronske kiseline ima visok kapa­ citet vezivanja vode na molekulu),

poboljπanje viskoelastiËnih svojstva sinovijalne tekuÊine.

Farmakoloπka svojstva Utvrena su dugogodiπnjom primje­ nom hijaluronske kiseline u lijeËenju osteoartritisa i u fazi su brojnih kli­ niËkih istraæivanja: smanjenje staniË­ ne aktivnosti upalnih stanica zglobne Ëahure, poticanje sinteze hijaluronske kiseline u sinovijalnim stanicama, sprjeËavanje otpuπtanja hondrode­ generativnih enzima (metaloprotei­ naze), oblaganje receptora za bol u tkivima zgloba i smanjenje bolnosti zgloba, poboljπanje transporta vode i minerala iz sinovijalne membrane u povrπinski sloj hrskavice i obrnuto, poboljπanje staniËnog metabolizma hondrocita i stvaranje meustaniËnog matriksa hrskavice.

Molekularna teæina medicinskih pripravaka hijaluronske kiseline, o kojoj ovise i viskoelastiËna svojstva samog pripravka, kreÊe se od 0,5 do 2,0 mil. Daltona. S obzirom na molekularnu teæinu, viskosuplementi se dijele na: • niskomolekularne proizvode molekularne teæine od 0,5 do 0,7 mil. Daltona • visokomolekularne proizvode - molekularne teæine veÊe od 0,7 mil. Daltona.

KliniËka istraæivanja dokazala su da hijaluronska kiselina visoke molekularne teæine poveÊava uËinko­ vitost i produljuje razdoblje bez mani­ festacije simptoma osteoartritisa.

Ipak, hijaluronska kiselina moleku­

larne teæine oko 6 mil. Daltona zbog velike molekularne teæine moæe izazvati neæeljene reakcije u zglobu, otok i bolove, te se zbog veÊe viskoz­ nosti teæe primjenjuje.

Primjena direktno u zglob Intraartikularne injekcije primjenjuju se po svim pravilima asepse u dozi od tri do pet injekcija u tjednim raz­ macima, ovisno o molekularnoj teæini proizvoda, teæini kliniËkih simptoma, odnosno æeljenom uËinku lijeËenja.

Prema stupnju pozitivnog odgovo­ ra i terapijskog uspjeha, lijeËenje s pet injekcija smatra se uËinkovitijim, osobito kod osteoartritisa III. stup­ nja. LijeËenje s tri injekcije opravdano je kod blaæe izraæene kliniËke slike i kliniËkog nalaza osteoartritisa, ili pri­ mjene preparata hijaluronske kiseline velike molekularne teæine.

Sigurnost, uËinkovitost i dobra podnoπljivost - Viskosuplementacija intraartikularnom primjenom hijalu­ ronske kiseline sastavni je dio terapije osteoartritisa. Taj postupak znatno usporava napredovanje osteoartritisa i odgaa invazivnije mjere lijeËenja.

Brojna ispitivanja dokazuju da je ta vrsta lijeËenja sigurna, uËinkovi­ ta, dobro podnoπljiva i moæe se pre­ ma potrebi ponavljati. Dokazano je poboljπanje simptoma i do jedne godi­ ne nakon posljednje intraartikularne primjene hijaluronske kiseline.

#50 Va©e zdravlje 65

66 Povratak zdravlju Vlatko MiπkoviÊ, Medical Yoga Centar Zagreb, tel. 01/2431 681, www.medical-yoga.com

VeÊ prvi susret s jogom zavrπava

savrπen na poslu, a kod kuÊe dobar roditelji i savrπen braËni partner…

osjeÊajem ugodne opuπtenosti cijelog

LijeËnici sve viπe poπtuju jogu

tijela i divnim stanjem smirenog duha

Kad poslovni ljudi, koji dvade­ set sati dnevno osjeÊaju da su „na rubu æivËanog sloma”, Ëuju kako je rjeπenje njihove predinfarktne situa­ cije prihvaÊanje æivota u duhu joge, najËeπÊe to odbijaju misleÊi kako prihvatiti jogu znaËi obrijati glavu, preko noÊi postati vegetarijanac, uto­ nuti u beskrajne svakodnevne medi­ tacije i (πto je najgore!) prekinuti sa seksom.

Koje li zablude! Joga, naime, nije nikakva ekstravagantna disciplina, nikakvo dubiozno iscjeliteljstvo niti alternativa. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) sluæbeno je priz­ naje kao jedan od znanstveno veri­ ficiranih zdravstvenih i terapijskih sustava.

Opseæne ankete, koje se veÊ 15 godina sustavno provode u zagre­ baËkom Medical Yoga Centru, jedinoj πkoli joge u Hrvatskoj s verifikacijama zdravstvenih institucija, nedvojbeno

Crne statistike biljeæe da svaki drugi Ëovjek umire od posljedica koronarnih bolesti. AnalitiËari upozo­ ravaju i na sve veÊi broj ærtava raka pluÊa i moædanog udara, smrtonos­ ne su Ëak neke vrste gripe i viroza, a lijeËnici opÊe prakse biljeæe sve viπe pacijenata s razliËitim alergijama, nizom psihosomatskih bolesti, gla­ voboljama, nervozom, depresijom, nesanicom...

Pritisnut silovitim tehnoloπkim razvojem, u kojem trka za materijal­ nim dobrima postaje dominantna æelja i nerijetko jedini æivotni cilj, Ëovjek je poËeo zapostavljati potre­ bu za odræavanjem vlastitog zdravlja (fiziËkog i mentalnog podjednako).

Tako je sve viπe otuen od svoje iskonske prirodne biti.

66 Va©e zdravlje #50

Drevni jogiji bi rekli: „»ovjekov organizam nije stvoren da æivi pakle­ nim tempom 365 dana u godini, nje­ gov æivËani sustav nije u stanju pod­ nositi neprekidne stresove bez pravog poËinka, njegova probava ne moæe beskrajno neutralizirati otrove iz zagaene hrane koju konzumira...”

I πto se dogaa? Ono πto se mora dogoditi. Obrambeni sustavi polako slabe, prepuπtajuÊi tijelo bolestima fiziËkim i duhovnim podjednako. ©to uËiniti? U dinamiËnom æivo­ tu ne moæe se iskljuËiti telefon koji neprekidno zvoni, niti promijenit­i πefa koji je nervozan, skratiti radn­i dan, izbjeÊi neugodne stranke, kuÊn­e probleme, otkloniti unaprijed sve stres­ne situacije, brige i novËan­e teπkoÊe. I joπ, poslije svega, biti

upuÊuju na glavne aspekte zdravstvenog i terapijskog djelo­ vanja programa joge, no ti su rezultati potpuno komplemen­ tarni spoznajama znanstvenih istraæivanja o jogi koja se veÊ desetljeÊima provode diljem svijeta.

Mrπavljenje bez dijeta i prisile Prvi uËinak je iznimno gipko i elastiËno tijelo, πto nema samo estetsku nego izrazitu zdravstvenu vrijednost, osobito ako je posrijedi elastiËnost kraljeænice, njezina pokretljivost i aktiviranje svih miπiÊa koji je dræe u optimalnom prirodnom poloæaju. Jer, mnogi deformiteti kraljeænice mogu rezultirati bolovima i zdravstvenim tegobama u drugim dijelovima tije­ la, na ekstremitetima ili organima. Pravilnim izborom vjeæbi, jogom moæemo otkloniti i te tegobe.

Otpornost prema bolestima i zarazama drugi je bitan aspekt joge, jer ona jaËa imunoloπki sustav i sve obrambene snage tijela. Redoviti sljedbenici joge primjeÊuju da ih neus­ poredivo rjee pogaaju kojekakve prehlade, gripa, viroze i sl. „Joga je uËinila Ëudo!”, skloni su reÊi. Ali, ne Ëini joga Ëudo, ona samo aktivira obrambene sustave koji veÊ postoje u naπem tijelu, ali su postali neaktivni i slab, jer smo ih tijekom godina zatrovali i oslabili neodgovarajuÊom prehranom, loπim æivotnim navikama, nedovoljnim kretanjem, pogreπnim disanjem i sl.

Jogom postiæete i poboljπanje svih aspekata probave.

Prema nekim statistikama, uz bolove u kraljeænici, nesanicu i nervozu, probavne smetnje su Ëetvrta najveÊa grupa tego­ ba na koje se æali prosjeËna zaposlena æena. Posebno kad su postrijedi opstipacija i „lijena crijeva”. Katkad Ëujem pitanje: „©to jogiji savjetuju da je dobro pojesti ili popiti kako bi se otklonilo opstipaciju?” Pogreπno postavljen problem! Pitanje bi trebalo glasiti: „Kako se pravilno hraniti, vjeæbati i zdravo

PR I RODA I ZDRA V LJE

ponude. OËito, tradicija stara nekoliko milenija i jedna nova znanost zdravog æivljenja naπle su se na istom putu. S viπestruko pozitivnim uËincima.

OsjeÊaj ugode veÊ pri prvom susretu

æivjeti, pa da opstipacije uopÊe ne bude?” Kao odgovor na milijune doza razliËitih laksativnih sredstava koji se danas svakodnevno koriste, joga vam daje ne samo uËinkovite vjeæbe za aktiviranje probavnog sustava, nego i niz savjeta za pravilnu prehranu kako biste trajno uklonili uzrok opstipacije, umjesto da se svakih nekoliko dana bavite njezinim posljedicama.

Joga je izvanredno uËinkovit i potpuno prirodan naËin gubljenja suviπnih kilograma. Bez nepotreb­ nih dijeta, bez prisile i gladovanja!

Iako se vjeæbe izvode bez gubitka velike koliËine tekuÊine i bez znatnog „energetskog troπenja”, vremenom nastupa sustavni gubitak teæine. Prije svega zbog izrazitog djelovanja koje jogijske vjeæbe imaju na πtitnjaËu i kompletan metabolizam, te pravilnu probavu i redukciju masnih naslaga.

No, dogaa se joπ neπto: tijelo s vre­ menom poËinje samo odbacivati obil­ ne obroke, masnu hranu i prejedanje.

Nadalje, zbog opÊeg smirujuÊeg uËinka joge, nestaje potreba pretjera­ na konzumiranja hrane zbog stresa i nervoze, πto je takoer bitan Ëimbe­ nik odræavanja idealne tjelesne teæine.

Povratak prirodnoj ravnoteæi Prestanak bolova u leima, vratu i kraljeænici - Joga je jedan od najuËinkovitijih sustava uklanjanja tih bolova. Prije svega zato πto se temelji na vjeæbama koje kraljeænicu i njezi­ ne duboke posturalne miπiÊe odræa­ vaju u savrπenoj funkciji. Nadalje,

68 Va©e zdravlje #50

jogom se idealno opuπtaju miπiÊi i time se automatski uklanja prevelika napetost koja uzrokuje bolove. TreÊe (ali ne i najmanje vaæno) je smirujuÊe djelovanje joge πto izravno neutrali­ zira sve oblike bolova u leima koji nastaju zbog trajnoga grËenja miπiÊa izazvanog æivËanom prenadraæenoπÊu i psihiËkom napetoπÊu.

Antistresno djelovanje joge Ta je Ëinjenica davno dokazana u svjetskoj znanosti. Toliko da je joga neka vrsta sinonima za apsolutni duπevni mir i samokontrolu. Pozna­ te su smirujuÊe meditativne seanse joge, ali i specifiËne seanse tzv. joganidre (budnog jogijskog sna) te niz specifiËnih smirujuÊih tehnika dubo­ kog disanja. Uz to, veÊ i same asa­ ne (fiziËke vjeæbe) djeluju smirujuÊe i opuπtajuÊe. Doda li se tome cijela lepeza savjeta za uravnoteæen osobni i druπtveni æivot, jasno je koliki uËi­ nak ima joga na eliminiranje πtetnih posljedica svakodnevnih stresnih situacija.

Na kraju svega, treba li uopÊe posebno naglaπavati komplementar­ nost programa joge i sadræaja well­ ness centara. U mnogim aspektima pristupa njihova je filozofija jednaka, pruæiti i tijelu i duhu optimalne uvjete za opuπtenost i mir, za regeneraciju i povratak iskonskoj ravnoteæi duboko u nama samima. Nije stoga neobiË­ no πto mnogi wellness centri u svije­ tu nastoje u program svoje ponude uklopiti jogu kao bitnu komponentu

Joga djeluje praktiËki na sve orga­ ne i organske sustave te na sve aspek­ te naπeg duhovnog æivota. Neka nje­ zina djelovanja oËituju se veÊ nakon nekoliko treninga, neka tek poslije godina i godina vjeæbanja, ovisno o problemu i svakom Ëovjeku ponao­ sob. Pravila u biti nema. Neki polaz­ nici programa Medical Yoga Centra rijeπili su se nesanice ili opstipacije veÊ poslije prvih sati teËaja, drugi su ih „vukli” joπ mjesecima.

Osobno, nisam od onih koji vole apostrofirati samo ekstremno pozitiv­ ne i atraktivne sluËajeve i na njima graditi komercijalne uËinke i propa­ gandne slogane. Ali, kad me nova polaznica joge upita: „Nakon koliko Êu vremena osjetiti smirujuÊe djelo­ vanje joge?”, bez mnogo razmiπljanja odgovaram joj: „VeÊ poslije prvog sata vjeæbanja”.

Doista, taj prvi susret s jogom praktiËki zavrπava osjeÊajem ugo­ dne opuπtenosti cijelog tijela i div­ nim stanjem smirenog duha, Ëak i kad vjeæbanje asana nije dopunjeno nekom posebnom tehnikom medita­ cije ili opuπtanja.

Popularni pjevaË Sting, koji uvijek naglaπava da mu upravo joga otvara neizrecivo duboke sfere inspiracije, osvjeæenja, produhovljenosti i unutar­ nje æivotne radosti, tom se drevnom indijskom disciplinom poËeo baviti posve sluËajno, na nagovor prijatelja. „Hajde, odvjeæbaj sa mnom jednu seriju asana”, bio je prijedlog koji je promijenio Stingov æivot. Samo jed­ na serija asana bila je dovoljna da se pokaæu (ili barem jasno nagovijeste) svi blagotvorni uËinci koje joga moæe imati na tijelo i duh.

69

Ginkgo Belupo rjeπenje za loπu cirkulaciju

- 10 godina u sluæbi vaπega zdravlja!

Kako djeluje ginko?

Ginko se upotrebljava kod oslabljene moædane i periferne cirkulacije jer smanjuje viskoznost krvi, a istodobno djeluje relaksirajuÊe na stijenku krvne æile poveÊavajuÊi tako pro­ toËnost krvi. Poboljπavanjem cirkulacije u mozgu smanjuju se simptomi nedovoljne prokrvljenosti moædanih struktura, koji se najËeπÊe oËituju kao gubitak kratkotrajnog pamÊenja, vrtoglavica, glavobolja, πum u uπima, depresija.

Brojna kliniËka istraæivanja dokazala su uËinak 24-po­ stotnog ekstrakta lista ginka na smanjenje viskoznosti kr­ vi, sprjeËavanje agregacije trombocita i stavaranja krvnih ugruπaka. Upravo se zbog tih blagotvornih svojstava ginkgo preporuËuje i u terapiji ateroskleroze.

Ginko moæe pomoÊi i kod ranih stadija Alzheimerove bo­ lesti, tako πto u poËetnoj fazi bolesti poboljπava pamÊenje te usporava njezino napredovanje.

Najnovije studije potvruju pozitivno djelovanje ginka i kod sprjeËavanja makularne degeneracije te dijabetiËke retinopatije, a antioksidativno djelovanje ginka utjeËe i na usporavanje procesa starenja organizma.

Kako pravilno odabrati preparat ginka?

Danaπnje træiπte nudi brojne preparate ginka. Njihova kvaliteta i djelotvornost nisu jednake, veÊ variraju ovisno o razliËitim Ëimbenicima (vrsta ekstrakta ginka, kvaliteta eks­ trakta, proizvodni postupak…). Kako biste izbjegli eventual­ ne æeluËane tegobe, uzimajte ginko preparate nakon obroka i svakako traæite da vaπ izabrani preparat ginka ima filmovojnicu. Ona je bitan dodatni Ëimbenik stabilnosti i bolje podnoπljivosti samog preparata.

Zaπto je potrebno uzimati ginko viπe puta dnevno?

Vrijeme polueliminacije aktivnih supstanci, kad uu u krvotok, iznosi samo dva do Ëetiri sata. To znaËi da njihova koncentracija u tom razdoblju padne na pola od poËetne.

Zbog toga je nuæno odabrati preparat ginka koji se uzima viπe puta na dan. Samo se na taj naËin omoguÊava djelotvor­ nost preparata ginka.

Kada primijeniti Ginkgo Belupo?

Ginkgo Belupo film-tablete moæete primijeniti: • za ublaæavanje tegoba kod nedovoljne prokrvljenosti mozga (vrtoglavica, πum u uπima, glavobolja, oslablje­ no pamÊenje, poremeÊaj koncentracije) • kod loπe cirkulacije u rukama i nogama koja se oËituje gubitkom osjeta, trncima, grËevima, osjeÊajem hlad­ noÊe i peËenja • za ublaæavanje posljedica nedovoljne cirkulacije u vratnoj kraljeænici kao πto je oslabljen sluh • kod hemoroida i varikoznih vena.

PreporuËuje se svim osobama koje imaju izraæene simp­ tome poremeÊaja moædane ili periferne cirkulacije, te onima koje su preæivjele ishemijski moædani udar.

Zaπto Ginkgo Belupo?

• • • •

uËinkovito uklanja simptome loπe cirkulacije kliniËki dokazano djelotvoran provjerene farmaceutske kvalitete kljuË je u pravilnom doziranju - 3x1 tableta na dan

Traæite originalni Ginkgo Belupo - samo u ljekarnama!

Bez recepta u ljekarnama. Prije primjene proËitajte uputu!

Za detaljnije informacije obratite se lijeËniku ili ljekarniku.

H R VAT S K A K VA L I T E TA Z A E U R O P S K U B U D U ∆ N O S T www.belupo.hr bezreceptni@belupo.hr

Besplatni info telefon:

0800-20-30-40 #50 Va©e zdravlje 69

70 PaniËni poremeÊaj osjeÊaj nadolazeÊe propasti

Branko PotoËnik, dr. med., spec. psihijatar, psihijatrijska ordinacija, CrikveniËka 55, Zagreb, tel.: 01/3024 971

Iza fasade paniËnog poremeÊaja kriju se osobe koje svemu u æivotu prilaze sa strahom i zabrinutoπÊu, socijalno su nesigurne i stalno sumnjaju u svoje sposobnosti PriËa Marine K. Do svoje dvadesetdruge godine bila sam normalna djevojka koja se nakon zavrπene srednje πkole zaposlila i upisala fakultet. Bez obzira na to πto sam radila i studirala, mnogo sam izlazila van. Bila sam komunikativna i otvorena osoba. No, dogaaj koji je uslijedio promijenio je mene i moj æivot.

Sve je poËelo jednog vikenda kad su roditelji otiπli na more. Bila je subota i druπtvo se skupilo kod mene. Popila sam pola Ëaπe bambusa i kako je bilo marihuane, iz Ëiste radoznalosti povukla sam dva dima. Nisu proπle niti dvije sekunde, a ja sam se poËela osjeÊati nestvarno. Javio se upravo nepodnoπljiv strah, lupanje srca i tako jako guπenje da sam bila sigur70 Va©e zdravlje #50

na da umirem. Imala sam osjeÊaj da su mi duπa i misli odvojeni od tijela.

Zatim sam osjetila pritisak u glavi, u rukama kao da su mi se æile stiskale, suhoÊu u ustima i jaku æe. PoËela sam hodati, stalno piti vodu i govoriti da se sa mnom neπto dogaa, da osjeÊam pritisak, ne mogu disati, neka zovu Hitnu pomoÊ. Strah je bio neizdræiv, a osjeÊaj bliske smrti i ludila neopisiv. Trajalo je samo 20 minuta, ali nakon toga viπe nisam bila ista osoba. Cijeli dan prestraπena oËekivala sam da Êu poludjeti, uostalom, kao i sljedeÊih mjeseci.

NaveËer su se vratili roditelji i sve sam im ispriËala. Nisu me ozbiljno shvatili, ali su me ipak odveli lijeËniku opÊe prakse, koji me poslao na pretrage krvi i πtitnjaËe. Naravno, svi

su nalazi bili dobri, premda sam na neki naËin molila Boga da mi neπto nau samo da se rijeπim tih misli i osjeÊaja.

Stalno sam imala jake strahove i osjeÊaj da Êu dobiti infarkt. Bojala sam se svake svoje misli i svega πto sam vidjela. Ljude oko sebe nisam registrirala, sve oko mene bilo je rasplinuto. OsjeÊala sam samo straπnu duπevnu bol.

Ne moæete zamisliti kako je to kad vlastite misli bole. Smrπavjela sam 10 kilograma i izgledala anoreksiËno.

Nikud se nisam mogla samostalno kretati, a nisam mogla ni zamisliti da sama uem u tramvaj ili autobus.

Uvijek su roditelji ili deËko morali biti pored mene. Nisam mogla sama ostati kod kuÊe. Strah da mi se moæe neπto straπno dogoditi, a da nikoga neÊe biti da pozove Hitnu potpuno bi me blokirao. Povukla sam se u sebe, nisu me zanimale teme koje su zanimale moje prijatelje, osjeÊala sam se kao robot, bezvoljno, tuæno i puna loπih misli.

Moja je æelja rijeπti se toga do kraja, jer æivjeti s tim nije lako niti jednostavno. VeÊ se dugo muËim s boleπÊu, skupila sam kilogram nalaz­a, ali se i dalje osjeÊam samo napola æivom. Ipak, ne gubim nadu da i za mene ima pomoÊi.

PriËa Marine K. sliËna je priËi mnogih ljudi koji su oboljeli od paniË­

P S I H I JATR I JA

nog poremeÊaja. U proπlosti se toËn­a dijagnoza paniËnog poremeÊaja rijetko postavljala, veÊ se traæila tjele­ sna bolest. Bolesnici su Ëesto dolazi­ li s hrpom nalaza, najËeπÊe πtitnjaËe i srca, a prava dijagnoza je izmica­ la. A odgoeno i nepotpuno lijeËenje paniËnog poremeÊaja moæe dovesti do kronificiranja i razvoja depresije.

U teπkim sluËajevima, bolesnici su potpuno nesposobni za samostalan æivot.

SreÊom, danas je situacija drukËija. PaniËni poremeÊaj je defi­ nirano stanje i na njega se misli pri svakom stanju u kojem lupanje srca i jaki strah izbezume pacijenta.

Rana dijagnoza i energiËna terapija poboljπali su prognozu bolesti. Tera­ pijska praksa znatno se poboljπala i naglasak stavlja na antidepresive.

Nije rijetkost da bolesnici veÊ nakom dva do tri mjeseca potpuno ozdrave.

To joπ uvijek ne znaËi da je lijeËenje gotovo. Ono mora trajati mnogo dulje jer je bolest sklona vraÊanju.

Simptomi koji prate napade straha...

Osnovno obiljeæje su napa­ di straha ili uæasa s iznenadnim poËetkom, praÊeni osjeÊajem nadola­ zeÊe propasti. Napadi se mogu javiti iz Ëista mira, ali su ËeπÊi nakon kon­ zumacije piÊa s kofeinom, marihuane i drugih droga. Uz te napade prisutni su i sljedeÊi simptomi: • lupanje srca i ubrzan puls • bol u prsiπtu i guπenje • drhtanje • vrtoglavica i nesigurnost • osjeÊaj nestvarnosti (derealiza­ cija) • osjeÊaj odvojenosti od sebe (depersonalizacija) • muËnina • strah od ludila i gubitka kontrole

• strah od nagle smrti • navale topline, hladnoÊe, strujanja ili bockanja.

Naznake veÊ u djetinjstvu Iza fasade paniËnog poremeÊaja leæe osobe koje svemu u æivotu prila­ ze sa strahom i zabrinutoπÊu, socijal­ no su nesigurne i stalno sumnjaju u svoje sposobnosti. One veÊ u djetinj­ stvu imaju strahove, neurovegetativ­ ne simptome i znakove. NajËeπÊe su to crvenjenje lica, znojenje dlanova, lupanje srca, osjeÊaj kao da Êe pasti u nesvijest, nelagoda u druπtvu sta­ rijih i autoritativnih ljudi. Tijekom djetinjstva kod njih se moæe javi­ ti enureza (noÊno mokrenje), noÊni strahovi, spastiËni kolon, migrena, astma, alergije ili poviπena reaktiv­ nost autonomnog æivËanog sustava.

JaËe je izraæen strah od odvajanja, koji se najËeπÊe oËituje kao fobija od πkole. Ponaπanjem dominira pasiv­ nost i izbjegavanje svih situacija koje mogu izazvati strah. Pokazuju sklo­ nost sanjarenju, idealiziranju, nemaju takmiËarski duh i ponaπanje. Njihova percepcija drugih ljudi pomalo je naiv­ na jer ne mogu procijeniti skrivene namjere loπih ljudi. Stalno su razoËa­ rani, ali ne mijenjaju ponaπanje. Neki od njih nemaju sposobnost pratiti svoje psiholoπke procese i uvjere­ ni su da boluju od tjelesne bolesti.

Tek kad im krene nabolje uvjere se u suprotn­o.

Antidepresivi - temelj lijeËenja U lijeËenju se najuspjeπnijim pokazao integralni model, u kojem se sukcesivno primjenjuju svi postupci koji su se u dosadaπnjoj praksi poka­ zali uspjeπnima.

Temelj danaπnjeg lijeËenja su antidepresivi, a anksiolitici se upo­ trebljavaju kraÊe vrijeme. LijeËenje lijekovima uËinkovito otklanja napa­ de panike, ali ne djeluje na izbjega­ vajuÊe ponaπanje. S druge strane, psihoterapija ne djeluje na uËesta­ lost i snagu paniËnih napada, ali je uËinkovita u lijeËenju izbjegavajuÊeg ponaπanja. ZnaËi, potrebno je oboje.

Psihijatar koji se dræi integra­ tivnog modela primjenjuje ove postupke u odreenom slijedu, korak po korak. Prvo se intenziv­ nim psihofarmakoloπkim lijeËenjem uklanja napade panike, a zatim inten­ zivira psihoterapija, kojom se pacijen­ ta osposobljava da pobijedi strah od straha i poËne se samostalno kre­ tati. Za takav postupak potrebno je dosta vremena i strpljenja jer je opo­ ravak spor, a poæurivanje i preveliko oËekivanje Ëesto vode do zastoja u lijeËenju i pogorπanja.

Strpljivim radom s pacijentom ohrabrujemo svaki napredak i sti­ muliramo da ide korak dalje. Korak po korak i pacijent Êe doÊi u stanje u kojem Êe i bez pomoÊi psihijatra raditi sve ono Ëega se bojao: izlaziti sam na ulicu, Ëekati u redu u banci ili poπti, voziti se tramvajem i autobu­ som, sam voziti auto...

Marina je danas dobro. Radi puno radno vrijeme, a uskoro plani­ ra i udaju. Izbjegava kofein i nikotin, marihuana joj viπe ne pada na pamet i nastoji æivjeti zdravim i sadræaj­ nim æivotom. Rijetko joj se javljaju ruæna sjeÊanja, ali je nauËena æivje­ ti u sadaπnjosti. Sve viπe razmiπlja o materinstvu i u tome ima punu podrπku psihijatra.

#50 Va©e zdravlje 71

72

Topla limunada za hladne dane Kaπalj, hunjavica i promuklost simp­ tomi su prehlade. Iako nema potpune zaπtite od prehlade, snaæan imunoloπki sustav moæe smanjiti moguÊnost zara­ ze. Zato treba osigurati dovoljan unos vitamina, minerala i elemenata u tra­ govima.

1,5 dL tople vode, kratko promijeπa da se granulat potpuno rastopi i popije.

ZahvaljujuÊi posebnoj formuli, vitamin C u toploj otopini ostaje stabilan.

Hermes Cevitt topla limunada -

Lovac na slobodne radikale - Poz­

Uzimanjem ovog proizvoda svaki dan moæete odræati obrambeni sustav or­ ganizma u dobrom stanju, jer ga jaËa­ te vitaminom C, cinkom, citrus-flavo­ noidima i inulinom. Istodobno organi­ zam opskrbljujete tekuÊinom, a znamo da je unos dovoljne koliËine tekuÊi­ ne tijekom prehlade vaæan kako bi se saËuvala optimalna vlaænost sluznica.

Hermes Cevitt topla limunada priprema se tako πto se sadræaj vreÊice prelije sa

nato je da vitamin C ima vrlo vaæ­ nu ulogu u ljudskom organizmu. Nje­ gov je uËinak vezan, meu ostalim, uz antioksidativno djelovanje i zaπtitu stanica od oπteÊenja zbog djelovanja agresivnih slobodnih radikala. Osobito znaËenje vitamin C ima kod prehlade, jer moæe ojaËati imunoloπki sustav i pruæiti organizmu najbolje uvjete u borbi s infekcijom. Uzimanje vitamina C opÊenito se preporuËuje osobama Ëija prehrana nije bogata svjeæim voÊem i povrÊem.

U Ëemu je tajna zaπtitne funkcije...

su od æivotne vaænosti, mnogi povoljno utjeËu na razliËite funkcije u organizmu i unaprjeuju zdravlje. Citrus-flavonoidi ili pojaËivaËi djelovanja vitamina C, djeluju sinergistiËki s vitaminom C. To se oËituje smanjenjem prijevremene razgradnje i izluËivanja vitamina C iz organizma, Ëime se produljuje njegova djelotvornost. Imaju izraæeno i antiok­ sidativno djelovanje.

Aktivator imunoloπkog sustava Cink je element u tragovima koji sudje­ luje u gotovo svim æivotnim procesima.

Sastavni je dio viπe od 300 enzima od­ govornih za aktiviranje razliËitih meta­ boliËkih procesa u organizmu. Osobito je vaæan za pokretanje obrambenih snaga. UoËeno je da potiËe stvaranje obrambenih stanica, pa ga se prepo­ ruËuje uzimati u razdobljima uËestalih prehlada i gripe.

PojaËivaËi djelovanja vitamina C Flavonodi (bioflavonoidi) su skupina u vodi topivih biljnih pigmenata. Iako ni­

72 Va©e zdravlje #50

Za zdravu crijevnu floru - Inulin se u prirodi pojavljuje kao grupa spojeva nastala spajanjem nekoliko jednostav­ nih πeÊera. Neprobavljiv je za enzim­e koji razgrauju πkrob, zbog Ëega ne­ promijenjen stiæe do debelog crijeva, gdje sluæi kao hrana za mlijeËne i bifid­o bakterije te pospjeπuje njihovo raz­ mnoæavanje. MlijeËne i bifido bakterije ubrajaju se u bakterije zdrave crijevne flore - potiËu probavu, odræavaju rav­ noteæu crijevne flore i pridonose obrani od infekcija. Zbog takvog djelovanja inulin pripada grupi prebiotika.

74 Mama, molim te, joπ samo pet minuta Marija Krmek, psiholog, Poliklinika za zaπtitu djece grada Zagreba, Argentinska 2, Zagreb, tel. 01/3457 518

Svako dijete jedinstveno je, drukËije i posebno. Kako u svemu ostalom, tako se te razlike primjeÊuju i pri navikama spavanja Mnogi su roditelji Ëesto Ëuli reËe­ nice sliËne naslovu. Neka ih djeca izgovaraju s namjerom da ostanu dulje budna i odgledaju svoju omi­ ljenu seriju ili da se dulje igraju, a druga njome nastoje produljiti vrije­ me spavanja i kasnije otiÊi u vrtiÊ, πkolu… Koliko je sna djeci potrebno u odreenom razvojnom razdoblju?

Kako postaviti granice i uvesti pravi­ la spavanja? Kako roditelji mogu sami sebe ojaËati da bi se lakπe nosili s dje­ tetovim ritmom spavanja?

74 Va©e zdravlje #50

Sva æiva biÊa trebaju san San je primarna aktivnost mozga tijekom ranog razvoja. Ritam bud­ nosti i spavanja reguliran je ritmom dana i noÊi, a potrebno je odreeno vrijeme da se ta dva ritma usklade.

To se poËinje dogaati nakon otprilike 6 tjedana od roenja, a ravnomjerni ciklusi uspostave se u prosjeku nakon 3 do 6 mjeseci. Do druge godine veÊi­ na djece viπe vremena proved­e spa­

vajuÊi nego u budnom stanju pa, pre­ ma nekim istraæivanjima, 40 posto djetinjstva provedu spavajuÊi. San je za djecu osobito vaæan jer izrav­ no utjeËe na njihov psihiËki i fiziËki razvoj.

Razlikujemo dvije vrste sna: • non-REM faza ili pasivni san tijekom kojeg je pojaËana opskr­ ba miπiÊa krvlju, energija se pohranjuje, tkivo se obnavlja i raste, izluËuju se hormoni za rast i razvoj • REM faza ili aktivni san tijekom kojeg je mozak aktivan i tada sanjamo. Tijelo nam je mirno, a disanje i puls nepravilni.

Bebe provedu 50 posto vremena u svakoj od tih faza koje se izmjenjuju otprilike svakih 50 minuta. U pro­ sjeku, u dobi od 6 mjeseci REM faza zauzima oko 30 posto sna. Kad dije­ te dosegne predπkolsku dob, faze se izmjenjuju otprilike svakih 90 minuta.

P S I H OLO G I JA

NovoroenËad (1 - 2 mjeseca) Kod novoroenËadi ciklusi budnos­ ti i spavanja povezani su s osjeÊajem gladi, potrebom za presvlaËenjem i paænjom. Ukupno spavaju od 10.5 do 18 sati dnevno, u nepravilnim razmacima s razdobljima budnosti u trajanju od 1 do 3 sata. Razdoblja spavanja mogu trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati. Tijekom sna Ëesto su aktivni, isteæu se, miËu ruËicama i noæicama, smiju se, siπu i opÊenito su nemirni.

Djeca na razliËite naËine pokazuju da su pospana. Katkad su grintava, plaËu, trljaju okice... Svako dijete ima sebi svojstven naËin iskazivanja ove potrebe. Najbolje je staviti bebu u krevetiÊ kad primijetite da je pospana i umorna, ali joπ nije zaspala. Time se poveÊava vjerojatnost da Êe brzo zaspati te vremenom nauËiti sama sebe uspavati, pa kad se tijekom noÊi probudi, sama ponovno zaspati bez traæenja roditeljske paænje i podrπke.

Kod djece koja se naviknu na rodi­ teljsku prisutnost dok Ëvrsto ne zaspu, veÊa je vjerojatnost da Êe, kad se tijekom noÊi probude, Ëesto plakati traæeÊi roditelja da bi ponovno usnuli.

Kako biste kod djeteta razvili naviku spavanja noÊu, tijekom dana im se viπe posvetite i dræite ih aktivnima, a

buke izvana kako se djetetov san ne bi prekidao.

Djeca u dobi od 1 - 3 godine

»arobne svjetiljke - priËe koje Ëitate svojem djetetu kako bi potaknuli mir, povjerenje i kreativnost (izdavaË: Planetopija d.o.o.)

kako se pribliæava noÊ, atmosfera oko djeteta trebala bi biti tiπa, mirnija i zatamljenija.

Spavanje i dojenËad (3 - 11 mjeseci) Nakon napunjenih 6 mjeseci, noÊna hranjenja viπe nisu potrebna i mnoga djeca spavaju cijelu noÊ. Kod 70 - 80 posto djece to Êe se dogodi­ ti do dobi od 9 mjeseci. Kao i kod novoroenËadi, i u ovoj bi dobi bilo dobro djecu staviti u krevet u trenut­ ku kad primijetite da su pospani i umorni, ali su joπ uvijek budni. Neka vrijeme polaska na spavanje svaki dan bude isto, a soba u kojoj dijete spava tiha, zatamnjena, hladna i bez

Djeci ove dobi potrebno je dnevno 12 - 14 sati sna. Spavanje „po danu” sada neprekinuto traje od jednog do tri sata. Potrebno je paziti da dijete ne spava u kasnim poslijepodnevnim satima jer bi to moglo odgoditi pra­ vodobni odlazak na spavanje noÊu jer dijete u tom sluËaju naveËer nije dovoljno umorno i pospano. »esti su noÊni strahovi i noÊne more. Potrebno je odræati raspored spavanja i ostati dosljedan te omoguÊiti djetetu da stal­ no spava na istome mjestu. U ovom razdoblju djeca Ëesto imaju odreeni objekt sigurnosti poput dekice ili pliπane igraËke s kojima spavaju. Slo­ bodno im dopustite da ih zadræe.

Predπkolci (3 - 5 godina) Predπkolci obiËno spavaju izmeu 11 i 13 sati na noÊ. Nakon pete godi­ ne veÊina viπe ne spava tijekom dana.

Kako im se razvija imaginacija, Ëesti su noÊni strahovi i noÊne more, a neki poËnu i mjeseËariti. ©to biste kao roditelji trebali napraviti: • zadræite pravilan i dosljedan raspored spavanja

• potaknite neku opuπtajuÊu rutinu prije spavanja koja se odvija u sobi u kojoj dijete spava (Ëitanje priËe, pjevanje, sluπanje glazbe i sl.)

• vodite raËuna da dijete svaku veËer spava na istome mjestu koje je tiho, mirno, tamno i bez televizije i raËunala.

Djeca πkolske dobi U prosjeku, djeci πkolske dobi potrebno je 10 do 11 sati sna. Djeca ove dobi imaju sve manje slobod­ nog vremena jer se poveÊava koliËina obveza koje trebaju ispuniti nakon πkole (napisati domaÊu zadaÊu, otiÊi na sportski trening, u glazbe­ nu πkolu...), poËinju pokazivati sve veÊi interes za TV, raËunalo, Internet, proizvode koji sadræe kofein (CocaCola, kava, Ëaj), a to sve moæe utjeca­ ti na nastajanje teπkoÊa s usnivanjem, pojavljivanje noÊnih mora te buenje tijekom noÊi. Neka istraæivanja poka­ zala su kako je gledanje televizije neposredno prije spavanja poveza­ no s odbijanjem odlaska u krevet, teπkoÊama usnivanja, anksioznoπÊu prije spavanja te s manjom ukup­ nom koliËinom sna. Bilo kakve teπkoÊe ili nepravilnosti povezane sa spavanjem mogu voditi Ëestim promjenama raspoloæenja, proble­ mima u ponaπanju poput hiperaktiv­ nosti i kognitivnih problema, koji zatim utjeËu na djetetovu sposobnost uËenja u πkoli.

Kako djetetu olakπati i uljepπati spavanje…

Evo ukratko nekoliko naËina koji vam pritom mogu pomoÊi: • neka uspavljivanje bude dio svakodnevne rutine prije spa­ vanja • budite dosljedni pri postavljanju vremenske granice kad vaπe dije­ te treba iÊi na spavanje - slobod­ no ga upozorite da npr. za pola sata treba biti u krevetu

• dopustite djetetu da, u okviru pravila koja ste vi postavili, neπto moæe i samo izabrati (npr. koju pidæamu æeli obuÊi, s kojom igraËkom æeli spavati i sl.)

• ako vaπem djetetu to odgovara, moæete tiho pustiti neku laganu glazbu • njeæno uπuπkajte dijete prije spa­ vanja kako bi se osjeÊalo sigurno i zaπtiÊeno • starije dijete ili adolescenta potaknite da na vrijeme ide spa­ vati kako bi se dovoljno odmorilo prije jutarnjeg polaska u πkolu.

Roditelji, mislite i na sebe...

• spavajte i odmarajte se kad i vaπe dijete spava (i danju i noÊu) • iskljuËite telefon • traæite i prihvatite pomoÊ prija­ telja i rodbine (osobito kad vam je nude) • odgodite obveze koje ne morate odmah ispuniti (neËisto posue neÊe nikud pobjeÊi) • posvetite odreeno vrijeme sebi - otiite u πetnju, nazovite prija­ teljicu, obavite toliko odgaani shoping…, jer ako vi niste dobro, neÊe ni vaπe dijete biti dobro • ako postoji u vaπoj lokalnoj zajed­ nici, uËlanite se u neku grupu roditelja - razmjena iskustava s roditeljima koji su to veÊ proπli mogla bi vam iznimno koristi­ ti, a i bolje Êete se osjeÊati kad Ëujete da joπ netko ima teπkoÊa u odgoju djeteta sliËne vaπima Na kraju, nuæno je naglasiti kako je svako dijete jedinstveno, drukËije i posebno. Kako u svemu ostalome, tako se te razlike primjeÊuju i pri navikama spavanja. Ne postoji sigu­ ran recept kako odgojiti dijete koje dobro spava. Jedino rjeπenje je da ga od njegove rane dobi pokuπavate nauËiti zdravim navikama spavanja koje Êe moæda potrajati cijeli æivot.

78 Naπe male i velike ovisnosti kockanje, kupovanje, seks, telefoniranje...

O

Ozren Podnar, prof.

Ovisnici o kocki i bilo kojem drugom obliku riskiranja zapravo su ovisni o

uËinku hormona koji djeluju na mozak tijekom upraænjavanja ovisnosti Kad se spomene ovisnost, obiËno pomislimo na alkohol, nikotin, opojne droge i analgetike, no predmeta ovis­ nosti ima mnogo viπe. To mogu biti namirnice poput ugljikohidrata (Ëoko­ lada i drugi slatkiπi), naprave (telefon, raËunalo) i aktivnosti (kupovanje, seks, nasilje i razni oblici riskiranja).

Ukratko, sve πto moæe izazivati ugodu i πto nam moæe nedostajati kad nam nije na raspolaganju.

78 Va©e zdravlje #50

Ljudi su ovisni o onome πto im pruæa ugodu kad je prisutno, a bol kad je odsutno. Bez obje komponen­ te, ugode i boli, nema ovisnosti. Bol o kojoj govorimo zove se apstinencijska kriza i ona je kljuË shvaÊanja ovisnosti.

Tko je ovisan o kockanju, Interne­ tu, alkoholu ili nikotinu, ima moguÊ­ nost snagom volje prestati uzima­ ti svoju drogu, ali nema moguÊnost

izbjeÊi apstinencijsku krizu! Kad bi to bio u stanju, ne bi uopÊe bio ovi­ san. Upravo je u apstinencijskoj kriz­i razlika izmeu zdravih ljudi koji povre­ meno uplate listiÊ u kladionici i ovis­ nika, koji to moraju Ëiniti svakodnev­ no, da bi novom dozom ublaæili bol.

Kako nastaje ovisnost Kakva osoba uopÊe postaje ovi­ snik? Prije svega, kod svakoga mora postojati barem djeliÊ genetske predispozicije koja uvjetuje potrebu za jakim podraæajima te nisku toleran­ ciju na neugodu kakvu izaziva apsti­ nencija. Mozgovi ovisnika razliËiti su od neovisniËkih, i po strukturi i fizio­ logiji, utoliko πto pod razliËitim uvje­ tima luËe i koriste hormone ugode, iznad svih dopamin.

AmeriËka i njemaËka istraæivanja pokazala su da sve ovisnosti, i one koje podrazumijevaju uzimanje tvari­,

P S I H OLO G I JA

i one koje se odnose na aktivnosti poput kupovanja ili kockanja, imaju jednake fizioloπke temelje. Dobivanje na kocki, Ëin kupovanja ili spolnog odnosa izazivaju biokemijske promje­ ne u istim dijelovima mozga koji su podraæeni kad Ëovjek uzima jake dro­ ge. U svakom sluËaju, u mozgu dolazi do luËenja veÊih koliËina dopamina, moædane tvari koja stvara osjeÊaj zadovoljstva, ali i sudjeluje u razvoju ovisnosti.

Osim toga, mora postojati i barem jedan od sljedeÊih Ëimbenika: • tjeskoba ili depresija, za koju osoba otkriva da je moæe ublaæiti uz pomoÊ neke tvari ili postupka • visok stupanj radoznalosti koji osobu tjera da kuπa neπto πto moæe izazvati ovisnost • jak pritisak okoline na osobu, obiËno vrπnjaka, tako da joj se pripadnost grupi uvjetuje Ëinjenjem neËega, primje­ rice pijenjem, puπenjem ili kockanjem. Ovaj Ëimbenik je najopakiji i najzastupljeniji. Jak protuovisniËki utjecaj obitelji i πkole moæe dio mladih zaπtititi od ovisnosti, ali nije sva mladeæ jednako prijemËiva na utjecaj starijih i autoriteta. Dio mladih podloæniji je utjecaju vrπnjaka i ne sluπa glas onih s kojima se ne moæe poistovijetiti.

Ovisnost o kockanju i πopingu Neke ovisnosti temelje se na potroπnji novca ili riskiranju s novcem ili imovinom. Potroπnji novca, kupovini kao drogi, ËeπÊe pri­ bjegavaju æene, no novija istraæivanja pokazuju da su muπkarci neznatno manje ugroæeni. Navodno je æenama od prvobitne zajednice usaeno sku­ pljanje materijalnih dobara, dok su muπkarci viπe bili okrenuti lovu, kao opasnijoj i riskantnijoj aktivnosti.

Stoga muπke ovisnosti imaju veze s opasnoπÊu u veÊoj mjeri nego æen­ ske. Kockanje u raznim oblicima tipiËna je manifestacija muπke potre­ be za neizvjesnoπÊu i koketiranjem s opasnoπÊu. Ovisnici o kockanju nisu samo tipovi koji su opsjednuti kockar­ nicama i kladionicama, nego i mnogi od „hrabrih” poduzetnika i burzovnih πpekulanata.

Kako kockanje moæe izazvati ovis­ nost? Kao i druge adiktivne stvar­i - kroz utjecaj na mozak i srediπnji æivËani sustav. U trenucima kockanja kod ovisnika dolazi do aktivacije srediπnjeg æivËanog sustava i snaæ­ nih fizioloπkih promjena. Raste razi­ na hormona stresa i ugode, diæe se krvni tlak, srce ubrzano kuca, a koæa postaje podraæljivija. Ovisnici o kocki i o bilo kojem drugom obliku riski­ ranja zapravo su ovisni o uËinku raz­ nih hormona koji djeluju na mozak tijekom upraænjavanja ovisnosti.

Ako ne postoji moguÊnost veÊeg dobitka i gubitka, ovisniËki se mozak ne aktivira u dovoljnoj mjeri. No, kad je u igri novac ili neka druga znatnija vrijednost, dolazi do snaænih elektro­ kemijskih procesa u mozgu veÊ pri razmiπljanju o predstojeÊem kockar­ skom Ëinu.

Ovisnost o seksu Mada veÊina ljudi seksualne pro­ bleme poistovjeÊuje s nedostatkom seksa, bilo zbog odsustva æelje, sniæe­ ne potencije, neprivlaËnosti ili part­ nerova pomanjkanja interesa, postoji i suprotan problem koji potjeËe od prevelike spolne æelje i potencije: neizdræiva potreba za seksom!

ProsjeËnoj je osobi teπko objasniti da neki ljudi imaju stvarnih problema zbog prevelike potrebe za seksom, a pogotovo malo tko moæe saæalijevati dotiËne kad dozna da oni i uspijevaju zadovoljavati te goleme, svakodnev­

ne potrebe, i to s raznim osobama.

Kako moæe san veÊine nekima biti problem?

Meutim, izmeu 5 i 8 posto odraslih ima toliko jak i nekontroli­ ran spolni nagon da mu podreuju svu æivotnu energiju i stoga upadaju u ozbiljne teπkoÊe. U zapadnim je zemljama ovisnost o seksu priznata kao poremeÊaj srodan ovisnostima o alkoholu, drogama, kockanju i sliË­ nim πtetnim tvarima i aktivnostima.

Takvim ljudima seks nije izraz ljubavi niti ugodna rekreacija, nego nasuπna potreba koja im æivot pretvara u pakao. Neki struËnjaci smatraju da su seksualni ovisnici zapravo ovisnici o ljudima, osobe koje se bez prisnog kontakta osjeÊaju bolno osamljenima, pri Ëemu im je jedini dovoljno prisan kontakt onaj seksualni.

Jasno je da seksualni ovisni­ ci mogu biti samo osobe s izrazi­ to velikim libidom i potencijom, fizioloπkim procesima koji ne ovise o Ëovjekovoj volji. Meutim, mora postojati joπ neki Ëimbenik koji navo­ di ljude da bjesomuËno traæe seksual­ no zadovoljenje. Psiholozi okrivljuju manjak prisnosti ili stresove, primjeri­ ce nasilje, u djetinjstvu. MoguÊe je da je kod nekih pojedinaca genetska pre­ dispozicija prevladavajuÊa te da im nije ni potreban kasniji podraæaj kao aktivator ovisnosti.

Telefoni i Internet Psiholozi Ëesto meu ovisnosti navode i ovisnost o telefoniranju, osobito mobilnom, i komuniciranju putem Interneta. Upotreba mobitela i Interneta moæe uzrokovati novËa­ ne probleme korisniku ili osobi koja plaÊa raËune, a moæe i oduzeti vrije­ me koje bi bilo korisnije upotrijebiti u druge svrhe - uËenje, rad, sport, lju­ bav, higijenu.

Meutim, valja znati da telefoni i Internet mnogima pomaæu odræavati

#50 Va©e zdravlje 79

P S I H OLO G I JA

bilo kakve kontakte s ljudima i da bi bez njih mnogi bili tragiËno osamlje­ ni. Na mobitel, internetske chatove, komunikatore i servise za upozna­ vanje upuÊeni su ljudi koji imaju real­ nih teπkoÊa u stjecanju i odræavanju kontakata u „stvarnom” svijetu. RijeË je o osobama koje zbog bolesti ne mogu napuπtati kuÊu, zatim onima koje su smanjeno privlaËne i napokon onima koje su posebno osjetljive pa ne mogu podnijeti stresove svojstvene komunikaciji uæivo.

Ljudi koji bez vlastite krivnje trpe odbijanje, podsmijeh i uvrede nisu oni „zloËesti” ili „nepristojni”, nego krhki, ranjivi i najËeπÊe krajnje dobroÊudni. BuduÊi da je njihova osjetljivost na druπtveni stres uko­ rijenjena u æivËani sustav, preostaje im jedino izbjegavati ono πto im izazi­ va bol, a svoje potrebe za druæenjem zadovoljavati na daljinu - telekomu­ nikacijama.

Kako izgleda ovisniËki ciklus?

Kakva stanja proæivljava ovisna osoba, πto je potiËe da posegne za novom dozom svoje droge? Osoba prvo osjeÊa neπto neugodno - tjesko­ bu ili depresiju - πto se vremenom pojaËava. Zatim se osoba sjeti da joj je dosad u takvim sluËajevima pomo­ glo ako je uzela neku tvar (alkohol, nikotin, kofein, kokain, πeÊer itd.) ili neπto uËinila (otiπla u kupovinu, upla­ tila listiÊ u kladionici i sl.).

ProsjeËnoj je osobi teπko objasniti da neki ljudi imaju stvarnih problema zbog prevelike potrebe za seksom, a pogotovo malo tko moæe saæalijevati dotiËne kad dozna da oni i uspijevaju zadovoljavati te goleme, svakodnevne potrebe, i to s raznim osobama.

Pri pomisli na tu tvar ili aktiv­ nost, javlja se ugodno iπËekivanje, koje veÊ poËinje ublaæavati neugodu.

Zatim osoba poseæe za svojom dro­ gom - ispija piÊe, pali cigaretu, kupuje cipele, odlazi u poslovnicu lutrije itd.). Dok provodi svoju ovisniËku aktivnost, osobi se psihiËko i fiziËko stanje popravlja, s tendencijom pre­ ma vrhuncu ugode. Naæalost, ugoda brzo popuπta i ustupa mjesto prvobit­ noj neugodi, koja osobu opet tjera da posegne za svojom drogom.

Kod svih ovisnosti, mozak postup­ no razvija toleranciju, pa su potreb­ ne sve veÊe doze za jednak uËinak.

KonaËno, osoba viπe ne pije ili kocka da bi uæivala, nego da bi se zakratko osjeÊala normalnom.

Terapija odvikavanja Osim πto mora osvijestiti svoj pro­ blem i donijeti odluku o prekidu sa

svim ovisniËkim aktivnostima, ovis­ nik se mora obratiti profesionalcu, dakle psihologu ili psihijatru. Ukrat­ ko, sve πto vam ublaæava tjeskobu i depresiju ujedno Êe i smanjivati vaπu potrebu za upraænjavanjem vaπe ovis­ nosti.

To znaËi da djelotvorna moæe biti psihoterapija (ako ste tip koji rea­ gira na psihoterapiju), ili lijekovi s uËinkom na srediπnji æivËani sustav - antidepresivi i sredstva za smirenje.

Antidepresivi su vrlo pouzdani i dje­ lotvorni te ne izazivaju naviku i ovis­ nost, dok sredstva za smirenje valja koristiti umjereno i prema potrebi.

Mada postoje snaæne genetske i druπtvene predispozicije za razvoj ovisnosti, one ne iskljuËuju odgovor­ nost ovisne osobe. Najkasnije u onom trenutku kad je upozorena ili kad poË­ ne osjeÊati tegobe, svaka osoba ima moguÊnost odluËiti hoÊe li poËeti tera­ piju odvikavanja ili Êe neodgovorno nastaviti æivjeti kao ovisnik.

PraktiËno je svaki ovisnik, koja god bila njegova droga, svjestan da sebi i drugima Ëini πtetu i zna da postoje naËini da se svoje ovisnos­ ti otarasi. Naæalost, mnogi ovisni­ ci svjesno biraju nastavak ovisnosti, jer im je to u prvi mah najudobnije i zahtijeva najmanje odricanja. Zato su ovisnici u cijelosti moralno i kaz­ neno odgovorni za svaku πtetu koju prouzroËe te ne zasluæuju nikakva popusta od okoline i pravosua za svoje postupke.

82

Protiv boli bez tableta

T

Rekreativci i sportaπi

Topli terapijski postupak

preporuËuje se kao uËinkovita pomoÊ kod srednje jakih bolova u miπiÊima, kostima i zglobovima Akutne i kroniËne tegobe Osobe razliËite æivotne dobi Ëesto se æale na miπiÊne i reu­ matske tegobe. Bolovi u leima i druga sliËna stanja najuËe­ staliji su uzrocima izostanka s radnog mjesta. Taj podatak ne zaËuuje uzmemo li u obzir da Ëovjek ima oko 600 miπiÊa i da oni Ëine 40 posto cjelokupne tjelesne mase.

Kao sredstvo za ublaæavanje srednje jake miπiÊne i koπtane boli prikladno je i opravdano primijeniti lokalni analgetski pripravak. Osobe koje boluju od neke kroniËne bolesti Ëesto uzimaju lijekove u obliku tableta, πto moæe negativno utjecati na sluznicu probavnog sustava. No, pri­ mjenjujemo li analgetski pripravak lokalno, utrljavanjem u koæu, zaobilazimo probavni sustav i na taj naËin sprjeËavamo njegovo oπteÊenje. Takav naËin tretiranja boli osobito se pre­ poruËuje osobama koje boluju od ulkusne bolesti æeluca.

Bolovi u miπiÊima su svakodnevica i osobama koje se rekreativno bave sportom, kao i profesionalnim sportaπima. Uz pravilno odabrane sportske aktivnosti i programe treniranja, kod prevencije sportskih ozljeda po­ trebna je i odgovarajuÊa priprema kako do ozljede ne bi ni doπlo. To se postiæe zagrijavanjem miπiÊa prije sportske aktivnosti, πto ukljuËuje i primjenu pomoÊnih sredstava za zagrijavanje.

Sredstva za zagrijavanje omoguÊuju bolju miπiÊnu aktiv­ nost, πto zdravom sportaπu osigurava kvalitetnije bavljenje tjelesnom aktivnoπÊu. Sredstva za zagrijavanje primjenjuju i ozlijeeni sportaπi koji se postupno ukljuËuju u trening, jer omoguÊuju bolju pokretljivost ozlijeenog dijela tijela i smanjuju osjeÊaj boli.

Toplo, toplije, najtoplije...

Ako ste u bilo kojoj od ovih situacija prepoznali sebe, preporuËujemo vam Deep Heat - topli terapijski postupak kao uËinkovitu pomoÊ kod srednje jakih bolova u miπiÊima, kostima i zglobovima.

Deep Heat krema, sprej i oblozi sadræe aktivne sastojke koji poboljπavaju cirkulaciju i dubinski zagrijavaju mjesto na koje se nanose. Lokalno zagrijavanje poboljπava cirkulaciju, omoguÊuje bolju ishranu bolnog podruËja i ublaæava bol.

Pomaæu kod reumatskih bolova, iπijasa, bolova u leima te ostalih miπiÊnih bolova.

Rekreativcima i sportaπima preporuËuje se primjena Deep Heat proizvoda za zagrijavanje miπiÊa, Ëime se pripremaju za pojaËanu aktivnost, a istodobno se smanjuje rizik od sport­ske ozljede. Upotreba prije ili tijekom sportskih aktivnosti ujedno poveÊava pokretljivost i gipkost miπiÊa i tetiva.

Sve su to razlozi zbog kojih bi Deep Heat proizvodi trebali postati sastavni dio svake sportske torbe i kuÊne ljekarne.

Deep Heat - toplinom protiv boli 82 Va©e zdravlje #50

84

Vjeæbajmo zajedno:

sloæenije vjeæbe snage s rastezljivom gumenom trakom

mr. sc. Mario KasoviÊ, Tatjana AntoliÊ, prof., Kinezioloπki fakultet u Zagrebu

U proπlom broju pokazali smo jed­ nostavnije vjeæbe snage rastezljivom gumenom trakom, a sada donosimo sloæenije. Namijenjene su prije svega iskusnijim vjeæbaËima i osobama koje su uspjeπno svladale jednostavnije vjeæbe te imaju odreeno predznanje.

OptereÊenje se moæe kontrolirati izborom trake razliËite sile rastezanja od kilogram pa sve do 12 kg, πto smo opisali u proπlom broju.

Moramo se pridræavati pravila da izvodimo najprije jednostavnije vjeæ­ be, a zatim postupno prelazimo na

zahtjevnije, ali i da poveÊavamo, pre­ ma naπoj kondiciji, broj ponavljanja i broj serija odreene vjeæbe.

U programima razvoja snage pre­ poruËljivo je vjeæbanje rastezljivom gumenom trakom dva do tri puta tjed­ no, a iskusniji mogu i viπe puta.

Vjeæba broj 1 PoËetni poloæaj: Uspravni raskoraËni stav, lea ravna, jed­ na ruka opruæena u predruËenju. Jedan kraj trake dræati u ruci, a stopalom iste no­ ge stati na njezin drugi kraj.

Opis vjeæbe:

Udahnuti u poËetnom poloæaju te izdahom povlaËiti opruæenu ruku do visine ramena rasteæuÊi traku. Udahom spuπtati ruku do poËetnog poloæaja. Isto ponoviti drugom rukom.

Izvoenje vjeæbe: 3 serije po 8 ponavljanja svakom rukom.

Vjeæba broj 2 PoËetni poloæaj: Uspravni raskoraËni stav, lea ravna, ruke opruæene u predruËenju u πirini ramena, traka Ëvrsto izmeu ruku.

Opis vjeæbe:

Udahnuti u poËetnom poloæaju te izdahom πiriti ruke do odruËenja rasteæuÊi traku. Udahom se vratiti u poËetni po­ loæaj.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 8 ponavljanja.

84 Va©e zdravlje #50

S PORT I REKREAC I JA

Vjeæba broj 3 PoËetni poloæaj: Iz uspravnog stava iskorak desnom nogom na­ prijed. Lea ravna, lagani pretklon. Osloniti se desnom rukom na prednju nogu, straænja je opruæena. Jedan kraj trake je ispod stopala po­ grËene noge, a drugi u suprotnoj ruci. Dlan je okrenut prema tijelu.

Opis vjeæbe:

Udah u poËetnom poloæaju te uz izdah opruæati ruku pored tijela, do zaruËenja rasteæuÊi traku.

Sada dlan usmjeravati prema gore. Udahom se vratiti do poËetnog poloæaja. Isto ponoviti dru­ gom rukom.

Izvoenje vjeæbe: 3 serije po 8 ponavljanja svakom rukom.

Vjeæba broj 4 PoËetni poloæaj: RaskoraËni stav u πirini kukova.

PoËuËanj i pretklon trupa ravnim leima do pozicije da lea budu para­ lelna s tlom. PredruËiti. Krajeve trake Ëvrsto dræati. Stopalima stati na sredinu trake.

Opis vjeæbe:

Udahnuti u poËetnom poloæaju te izdahom povlaËiti laktove prema gore u πirini ramena rasteæuÊi traku. Istodob­ no privlaËiti lopatice jednu drugoj. Ne uvijati lea. Udahom se vratiti u poËet­ ni poloæaj.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 8 ponavljanja.

Vjeæba broj 5 PoËetni poloæaj: Upor sjedeÊi, noge prednoæno pogrËene. Lea ravna. Zategnuti stopala. Sredinu trake postaviti s donje strane stopala, a njezine krajeve dræati u dlanovima. Zbog veÊeg otpora prekriæiti traku.

Opis vjeæbe:

Udahnuti u poËetnom poloæaju te uz izdah spuπtati ravna lea prema tlu rasteæuÊi traku. Laga­ no povlaËiti laktove prema natrag i nikako ne uvijati lea. Udahom se vratiti u poËetni poloæaj.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 8 ponavljanja.

#50 Va©e zdravlje 85

S PORT I REKREAC I JA

Vjeæba broj 6 PoËetni poloæaj: LeæeÊi poloæaj na leima, noge savijene u kolje­ nom zglobu, cijelu povrπinu lea Ëvrsto osloniti uz tlo. Ruke opruæene uz tijelo. Traku svezati dvostrukim Ëvorom oko potkoljenica.

Opis vjeæbe:

Udahnuti u poËetnom poloæaju te uz izdah razdvajati koljena jedno od drugog rasteæuÊi traku, ne podizati zdjelicu od tla. Udahom se vratiti u poËetni poloæaj. Vjeæbu izvoditi po­ lako.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 8 ponavljanja.

Vjeæba broj 7 PoËetni poloæaj: LeæeÊi na boku. Donja ruka opruæe­ na, dlanom gornje ruke oslanjati se o tlo ispred trupa. Lea ravna. Noge opruæene, traku svezati dvostrukim Ëvorom oko potkoljenica malo iz­ nad skoËnoga zgloba. Teæinu tijela usmjeravati ispred tijela kako ne biste padali na lea.

Opis vjeæbe:

Udahnuti u poËetnom poloæaju te izdahom povlaËiti gornju nogu pre­ ma gore rasteæuÊi traku. Donja no­ ga ostaje na tlu. Ne uvijati tijelo.

Udahom se vratiti u poËetni poloæaj.

Isto ponoviti drugom nogom.

Izvoenje vjeæbe: 3 serije po 8 ponavljanja.

Vjeæba broj 8 PoËetni poloæaj: LeÊi licem prema tlu. »elo osloniti na dlanove. Jedna noga opruæena, a druga savijena u koljenom zglobu.

Traka svezana dvostrukim Ëvorom oko potkoljenica malo iznad skoËnih zglobova. Petom pogrËene noge napeti traku.

Opis vjeæbe:

Udah u poËetnom poloæaju te na izdah odvajati potkoljenicu po­ grËene noge od tla rasteæuÊi gumu, pritom kontrahirati miπiÊe straænjice.

Udahom se vratiti u poËetni poloæaj.

Isto ponoviti drugom nogom.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 8 ponavljanja.

Informacije: VitaSport • Centar za sportsku rekreaciju osoba treÊe æivotne dobi • Trg sportova 10, ZP Mladost, 10000 Zagreb • tel. 098 / 31 56 32 86 Va©e zdravlje #50

88 Piliar

Slike iz arhive stomatoloπke ordinacije dr. SoviÊ

sustav staklenih zuba nosaËa

S

Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/2333 888, 091/5049 311

Sustav staklenih zuba nosaËa jedinstven je jer uklanja problem nedostatka vlastitih zuba nosaËa, potrebnih za primjenu fiksnog zubnog nadomjestka

Kad ostanemo bez veÊeg ili manjeg broja zubi, ako ih na ovaj ili onaj naËin ne zbrinemo, odno­ sno nadomjestimo, javljaju se broj­ ni problemi. O tome smo veÊ pisali i dali pregled terapijskih moguÊnosti zbrinjavanja takvih stanja pomoÊu fiksnih ili mobilnih protetskih nadomjestaka i implantata.

88 Va©e zdravlje #50

U stomatologiji postoji priliËno velika skupina pacijenata s razliËitim modificiranim defektima, koji su pri­ marno vezani za skraÊeni zubni niz, kad je indicirana mobilna parcijalna proteza. Meutim, mnogo pacijenata nerado prihvaÊa tu moguÊnost i traæi fiksni nadomjestak zbog moguÊnosti bolje prilagodbe. U takvim sluËaje­

vima godinama su primjenjivani implantati kao jedina alternativa.

Implantati su pokazali svoju uspjeπnost i potvrdili rezultate brojnih znanstvenih i kliniËkih istraæivanja.

Meutim, usprkos uspjeπnosti njihove primjene, postoje sluËajevi kad ih se, na æalost, ne moæe primijeniti. Osim toga, skupi su, zbog Ëega su pacijen­ tima Ëesto nedostupni, a za njihovu ugradnju potreban je kirurπki zahvat i naknadno priliËno dug proces zacjelji­ vanja (od Ëetiri do πest mjeseci).

Nova nada za pacijente Ako pacijent nikako ne æeli mobil­ ni nadomjestak, odnedavno mu moæemo ponuditi alternativu, tj. kom­ promisno rjeπenje u obliku staklenog bataljka, tzv. piliar (ZX-27 sustav).

Ovaj sustav daje novu nadu mno­ gim pacijentima jer im pruæa estetski prihvatljiv fiksni zubni nadomjestak, Ëak i u situacijama kad se prepo­ ruËuje samo djelomiËno odstranjiva proteza.

ZX-27 sustav staklenih zuba nosaËa jedinstven je jer uklanja problem nedostatka vlastitih zuba nosaËa, potrebnih za primjenu fiks­ nog zubnog nadomjestka. Da bi se stakleni nosaË mogao primijenit­i, najvaænije je postojanje Ëvrstog­a i izraæenoga zubnoga grebena za smjeπtaj ZX-27 staklene potpore. Ono πto je najvaænije, njihova primjena ne zahtijeva kirurπku intervenciju, a i sam postupak izrade fiksnog pro­ tetskog nadomjestka uz pomoÊ stak­ lenih zuba nosaËa za pacijenta nije nimalo sloæeniji ili invazivniji u odno­ su na postupak izrade klasiËnog fiks­ nog nadomjestka.

Piliar, stakleni zub nosaË, proizve­ den je od specijalnog materijala koji prianja uz sluznicu zubnog grebena, i to na onim dijelovima Ëeljusti na koji­ ma nema zuba, te tako zamjenjuje vlastite nepostojeÊe zube nosaËe. Da bi se stakleni nosaË mogao primije­ niti, najvaænije je postojanje Ëvrs­toga i izraæenoga zubnoga grebena za smjeπtaj ZX-27 staklene potpore. Stak­ leni potporanj uvijek je smjeπten na straænjem (distalnom) dijelu mosta skraÊenog zubnog luka. Primjerice, u praksi to izgleda ovako: ako treba nadomjestiti peticu i πesticu, ideal­ no je brusiti trojku i Ëetvorku, s tim da petica u ovom sluËaju postaje meuËlan, a πestica je stakleni potpo­ ranj. Stakleni potporanj mora ima­ ti svog antagonista (zub u suprot­ noj Ëeljusti) kako bi se uspostavili artikulacijski odnosi i dobra funkcija nadomjestka. Nepisano je pravilo da πto su bolji potporni zubi prema naprijed (mezijalno), to se viπe zubi koji nedostaju moæe nadomjestiti distalno, tj. na straænjem dijelu.

Sustav ZX-27 staklenih bataljaka traæi svoje mjesto u prvome redu u sluËajevima kad je to razumna

zamjena za implantate s obzirom na funkciju i skupoÊu. Naime, ovaj sustav staklenih nosaËa ima znatno uæe indikacijsko podruËje i ne moæe zamijeniti implantologiju. Meutim, u mnogo sluËajeva prihvatljiva je alternativu s niskim faktorom rizika za pacijente koji æele fiksni pro­ tetski nadomjestak. Treba joπ poseb­ no istaknuti da sustav ZX-27 stak­ lenih bataljaka zahtijeva opseænije bruπenje, pravilno planiranje i redovi­ te kontrole.

Kada DA, a kad NE Primjena ovog sustava stakle­ nih zuba nosaËa u praksi ima svoje indikacije i kontraindikacije za pri­ mjenu, kao i bilo koja druga tera­ pijska moguÊnost.

Kontraindikacije za primjenu: • nestabilnost i mlohavost zubno­ ga grebena • predubok zagriz • razne bolesti oralne sluznice (npr. leukoplakija) • nedovoljno zalijeËena alveola nakon vaenja zuba.

Ovaj sustav daje novu nadu mnogim pacijentima jer im pruæa estetski prihvatljiv fiksni zubni nadomjestak, Ëak i u situacijama kad se preporuËuje samo djelomiËno odstranjiva proteza Indikacije za primjenu - Stakleni nosaË moæe se uspjeπno primijeniti u situacijama kad je zubni niz skraÊen na jednom ili oba kraja zubnoga luka, u fronti ili kombinaciji. Dobri rezulta­ ti takoer se postiæu i u kombinaciji s implantatima.

90

Protefix

stomatoloπka ordinacija Na pitanja odgovara: Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/2333 888, 091/5049 311

Je li opravdano vaditi zdrave osmice kad ne rastu pravilno?

Bez kliniËkog pregleda, ovako napamet, teπko je reÊi jer je to u nekim situacijama opravdano, a u drugima nije. Naravno, sve ovisi i o tome u koji tzv. nepravilni poloæaj one rastu jer su osmice u odreenom nepravilnom poloæaju moæda iskoristive, a u drugom opet nisu. U svakom sluËaju, treba napraviti kliniËki pregled i obvezno rtg snimku.

vo. Amalgam je prvi i najstariji materijal koji se koristio za ispune. On se na zub veæe mehaniËki, a noviji kompozitni materijali veæu se kemijski. Bezobrazno bi bilo reÊi da amalgam kao takav ne funkcionira. Meutim, kako se sve razvija, pa tako i materijali za ispune, on kao takav viπe ne zadovoljava potrebe suvremenoga Ëovjeka. Koja Êe od plombi biti trajnija - amalgam ili kompozit - velikim dijelom ovisi i o tome kako je napravljena.

Imaju li bijele plombe joπ koju prednost, osim πto ljepπe izgledaju od amalgamskih? Koje su trajnije?

Viπe sam pobornik bijelih kompozitnih materijala, koji osim πto u potpunosti zadovoljavaju estetsku komponentu, imaju i drukËiji, smatram, bolji princip vezivanja materijala za zub. Osim toga, pri bruπenju nema preventivnih πirenja, πto je sluËaj kod bruπenja zuba za amalgam. Drugim rijeËima, πtedi se zdravo zubno tki-

»uo sam za terapiju karijesa kisikom. Kako se provodi i kome se preporuËuje?

Terapija kisikom (HealOzon terapija) temelji se na ponovnoj mineralizaciji demineraliziranog zubnog tkiva upotrebom ozona koji je jak oksidans. Ureaj radi na bazi ozona koji proizvodi iz kisika πto nas okruæuje. Nakon πto se dijagnosticira veliËina karijesa, pripremljen i oËiπÊeni zub tretira se ozonom koji uniπtava sve bak-

terije u zubu. Nakon toga zub se premaæe posebnom reducirajuÊom otopinom koja potiËe caklinu, odnosno dentin na remineralizaciju. Vaæno je naglasiti da se terapija karijesa ozonom provodi iskljuËivo u sluËajevima poËetnog karijesa. To znaËi da se ozonom ne moæe ukloniti stari ispun (plomba) i nastali karijes ispod plombe, nego se takav sluËaj mora rjeπavati klasiËnom metodom bruπenja. Ovakva vrsta terapije preporuËuje se svima, bilo djeci ili odraslima, ali samo ako je karijes u poËetnoj fazi razvoja. ©to je to bijeli karijes i kako se tretira?

Tzv. bijeli karijes poËetna je faza karijesa. Ovisno o sluËaju, na temelju kliniËkoga pregleda ustanovi se je li zub potrebno brusiti i zbrinuti klasiËnim stavljanjem ispuna (plombe) ili je takvu promjenu dovoljno redovito kontrolirati i eventualno tretirati nekim preventivnim postupcima.

Poπtovani Ëitatelji, ako imate pitanja vezana uz stomatologiju, uputite ih na adresu Oktal Pharma d.o.o., Utinjska 40, 10020 Zagreb, s naznakom Za Protefix stomatoloπku ordinaciju. Na vaπa pitanja odgovara doktor stomatologije.

Draga djeco, zabavite se uz Prospijevu igralicu...

92

medicinski

leksikon

Anoreksija Obiljeæja

Trajanje

Pridruæeni simptomi

Pretrage

Dijagnoza

viπe ili manje izraæena inapetencija (smanjeni tek) sve do potpu­ne anoreksije

varijabilno

nesanica; srËane tego­be; arterijska hipotenzija; aste­­nija (slabost); nagi­ njanje melankoliËnim ra­spoloæenjima i plaËu

pregled psihologa

Depresija

znaËajna inapetencija i katkad potpuna anoreksija

kroniËno, ako se ne lijeËi

mrπavljenje sa znat­nim propadanjem op­Êe kondicije; jako izra­­æeno bljedilo koæe; arterijska hipotenzija (sniæen krvni tlak)

CT ili MR glave; odre­ ivanje razine hormona hipofize

Insuficijencija hipofize

opÊenita inapetencija, nevaæne koliËine

varijabilno, ovisno o trajanju infektivne bolesti, akutne ili kroniËne, koja je stanje i izazvala

karakteristiËni za odreenu infektivnu bolest

one koje omoguÊuju po­stavljanje dijagnoze infe­ktivne bolesti

KroniËne (bruceloza, kroniËni bronhitis, osteomije­litis, itd.) i akutne (in­fluenca, itd.) infekcije

progresivno smanjiva­ nje teka, koje postaje sve naglaπenije, po­seb­no u odnosu na odre­ene pre­hram­be­ ne namirnice (me­so, ma­snoÊa)

kroniËno

muËnina i povraÊa­nje, Ëesto bilijarno (æuËno); glavobolja; osjeÊaj umora i brzo umara­nje; anemija i bljedilo koæe; ko­æni ikterus (æutilo) ra­zli­Ëi­te jakosti; difuzni ede­mi; dilatirani abdo­men ispunjen tekuÊi­nom (ascites)

jetrene pretrage u krvi (transaminaze, gama-GT, elektrofo­reza proteina, bilirubin u krvi, alkalna foasfataza, krvna slika, itd.); ultrazvuk i biop­sija jetre

KroniËna hepatopatija Jetrena ciroza

znatna inapetencija sve do anoreksije, posebno s odbijanjem mesa

varijabilno, ovisno o te­æini (zloÊudnosti) tumo­ra i zahvaÊenom organu

ovise o mjestu razvitka tumora i eventualnom pri­sutstvu metastaza; ane­ mija; mrπavljenje

razliËite, ovisno o tipu i lokalizaciji tumora

Maligni tumor

opÊenito blago sma­ je­nje teka, koje se, meutim, moæe i pogorπati ovi­sno o primljenoj terapi­ji

kroniËno ili pak mjesecima ili godinama

u pluÊnom obliku: na­draæajni suhi kaπalj, Ëesto s tragovima kr­vi; trajna blago povi­πena tem­peratura, po­sebno uveËer, mrπavlje­nje s anemijom i bljedilom koæe; u abdominalnim oblicima: naizmjence proljev i opstipacija

radiografija prsnog koπa; abdominalna laparoskopija; radiografija probavne cijevi; pregled iskaπ­ljaja s izolacijom Kocho­va bacila

PluÊna i abdominalna tuberkuloza

opÊenito inapetencija, ali ne previπe naglaπena

kroniËno, s razdobljima poboljπanja i pogorπanja

u akutnim fazama pro­ljev 4 - 6 puta na dan sa stolicom pomije­πa­nom s krvlju; anemija; katkad poviπena temperatura; abdominalni bolovi

kolonoskopija

Ulcerozni kolitis

inapetencija, posebno s odbijanjem masnoÊa

kroniËno

abdominalni bolovi; muËnina, katkad i po­vraÊanje; tendencija op­sti­paciji s abdominalnim meteorizmom

ultrazvuk i CT abdomena; razina amilaza u krvi; mjerenje sekrecije pankreasa

KroniËni pankreatitis

92 Va©e zdravlje #50

Tekst preuzet iz nove knjige Medicinski leksikon uz suglasnost izdavaËa MOSTA d.o.o., 10 000 Zagreb, MajeviËka 12a, tel. 01/302 51 96, 369 07 70, www.naklada-mosta.hr

Anoreksija Obiljeæja

Trajanje

Pridruæeni simptomi

Pretrage

Dijagnoza

progresivna tendencija odbijanja hrane, koja moæe postati i apsolutna i potpuna

varijabilno; katkad, ako se ne lijeËi, i sa smrtnim ishodom

promjene psihiËkoga stanja (anksioznost, depresija); promjene menstrualnoga ciklu­sa (amenoreja, dismenoreja); znatno mrπavljenje i anemija

odreivanje razine hormona hipofize (gona­do­ tropina) i spol­­nih hormona (estrogeni i progesteroni u æena, testosteron u muπkaraca); pregled psihologa

Anorexia nervosa

smanjenje teka, opÊe­ni­to umjerene teæine

kroniËno

difuzni abdominalni bo­lovi; naizmjence pro­ljev i razdoblja opstipacije; anemija; prisutnost krvi u fecesu; mrπavljenje

radiografija crijeva; irigografija; kolonoskopija

Terminalni ileitis (ili regionalni ileitis ili Crohnova bolest)

znaËajna inapetencija s odbijanjem posebno mesa i masnoÊa (i di­ma u puπaËa)

opÊenito od 1 do 4 tjedna

astenija; muËnina i kat­kad povraÊanje; prvih dana Ëesto poviπena tem­peratura, a zatim ikterus koæe; bolovi u podruËju jetre

pretrage krvi (transaminaze, bilirubin u krvi, krvna slika, markeri hepatitisa, proteinogram)

Virusni hepatitis

sve izraæenija inapetencija koja se moæe razviti i do gotovo potpune anoreksije

kroniËno, ili dok god ne prestane konzumacija toksiËne supstance

razliËiti, ovisno o toksiËnoj supstanci (npr. u sluËaju puπenja: kaπalj s crnkastim katarom, dispneja, cijanoza, itd.)

ovisno o toksiËnoj supstanci (radiografija prsnoga koπa kod puπenja; ultrazvuk jetre i kontrola funkci­je jetre kod alkoholizma, itd.)

KroniËne intoksi­ kacije (alkohol, puπe­nje, itd.)

blaga inapetencija

kroniËno

difuzni abdominalni bolovi; izmjenjivanje proljeva i opstipacije; meteorizam i abdominalna dilatacija; Ëesta stanja psihiËke napetosti

irigografija; kolonoskopija

KroniËni enterokolitis

opÊenito smanjen tek, iako ne uvijek i rijetko u znatnijem obliku

varijabilno, ovisno o bolesti

bljedilo koæe i anemija; Ëesto splenomega­lija (poveÊanje slezene)

pretrage krvi (kompletna i diferencijalna krvna slika); biopsija koπtane sræi (sternalna punkcija)

Bolesti krvi (teπke anemije, leukemija, itd.)

Ëesto izraæeno smanjenje teka

kroniËno

arterijska hipertenzija; bljedilo koæe s anemijom te difuzni edemi; muËnina i katkad povraÊanje

pretrage krvi (krvna slika, ureja, kreatinin, mokraËna kiselina, elektroliti); pretrage urina; ultrazvuk bu­­bre­ga i eventualno bi­opsija bubrega

Bolesti bubrega (kroniËna renalna insuficijencija, kroniËni glomerulonefritis, kroniËni pijelonefritis)

smanjeni tek s odbijanjem prije svega krute hrane

kroniËno

umor i zamaranje pri minimalnom naporu; dispneja i teπkoÊe pri disanju; Ëesto cijanoza

EKG; ultrazvuk srca; Doppler krvnih æila; kardioloπki pregled

Kardiovaskularne bolesti (teπke kongeni­talne kardiopatije, arterioskleroza u uz­napre­do­valoj fazi, itd.)

#50 Va©e zdravlje 93

94

vodiË

kroz pretrage

ÆuËni vodovi

radioloπke metode pregleda Anton KrniÊ, dr.med., Zavod za radiologiju, OB „Sveti Duh„, Zagreb

U

Upotrebom metoda oslikavanja æuËnih

vodova otkrivaju se morfoloπke promjene i utvruje mjesto zastoja u otjecanju æuËi i uzrok zastoja

Jetrene stanice (hepatociti) proizvode æuË koja putem unutarjetre­ nih æuËnih vodova, a zatim izvanje­ trenih æuËnih vodova dospijeva u dvanaesnik, gdje sudjeluje u proces­u emulzifikacije (probave) i apsorpcije masti. Problemi u otjecanju æuËi u dvanaesnik mogu se javiti u jetri (uglavnom nisu u domeni kirurπkog lijeËenja) i izvan nje (uglavnom u domeni kirurπkog lijeËenja).

Uloga radiologa je upotrebom metoda oslikavanja unutraπnjosti organizma ocijeniti do kakvih je morfoloπkih promjena na æuËnim vodovima doπlo, te utvrditi mjest­o zastoja u otjecanju æuËi i uzrok zastoja. Definitivnu dijagnozu postav­ lja specijalist koji lijeËi pacijenta, i to na osnovi radioloπkog i kliniËkog nalaza, krvnih pretraga i drugih dijagnostiËkih postupaka. Odluka o 94 Va©e zdravlje #50

metodama lijeËenja najËeπÊe je kon­ zilijarne prirode (tzv. bilijarni tim gastroenterolog, kirurg i radiolog).

Ultrazvuk - Najdostupnija, najπire primjenjivana i vrlo precizna metoda.

Ultrazvukom se u gotovo 100 posto sluËajeva prepoznaje prisutnost kame­ naca u æuËnom mjehuru, koji mogu biti uzrok njegovih bolnih i opasnih upala. Meutim, manji dio pacijenat­a s kamencima æuËnog mjehura ima kamence i u ostalim æuËnim vodo­ vima, koje ultrazvuk Ëesto ne prepo­ znaje, a oni mogu biti uzrok daljnjih tegoba pacijenta, i to nakon kirurπki uspjelog odstranjenja æuËnog mje­ hura.

Unutar jetrenih uzroka æutice (kli­ niËki simptom zastoja u æuËnim vodo­ vima) ultrazvukom se u veÊem broju sluËajeva prepoznaje uzrok, kao npr.

ciroza jetre ili hepatitis. Meutim, navedene dijagnoze upotpunjuju se tek iscrpnom kliniËkom i laborato­ rijskom obradom pacijenta.

Zastoj u optoku æuËi i æuticu mogu uzrokovati i tumori. Tumor æuËnih vodova (kolangiokarcinom), ako se nalazi unutar jetre (πto je rjee), moæe uzrokovati veÊi ili manji zastoj, a osim ultrazvukom, dijagno­ sticira se i dopunskom CT obradom, uz upotrebu kontrastnog sredstva te magnetskom rezonancom. I u ovom sluËaju vrlo su bitni i drugi kliniËki te laboratorijski parametri. Ako se takav tumor nalazi u jetrenim æuËnim vodo­ vima, dijagnoza Êe takoer najËeπÊe biti rezultat viπestruke radioloπke (ultrazvuk, CT, magnetska rezonanca) i kliniËke obrade.

Tumor glave guπteraËe (adenokarcinom) Ëest je uzrok æutice, poglavito u starijih ljudi.. Razlog tome su anatomski odnosi zavrπnog dijela glavnog æuËovoda, koji prolazi kroz glavu guπteraËe, gdje se stapa s glav­ nim guπteraËnim izvodnim kanalom, s kojim tvori zajedniËku ampulu πto se ulijeva u dvanaesnik (vidi sliku). I u ovom sluËaju definitivna dijagnoza najËeπÊe je rezultat sloæene obrade, mada Êe u uznapredovalim sluËajevi­ ma veÊ prvi ultrazvuËni ili CT pregled dati jasan odgovor.

95

Mali æuËni kanaliÊi unutar jetre koji vode æuË u zajedniËki æuËni kanal Jetra

ÆuËni mjehur ZajedniËki æuËni kanal Mjesto utoka æuËi u dvanaesnik iz zajedniËkog æuËnog kanala

GuπteraËa

Æeludac

Dvanaesnik (poËetni dio tankog crijeva)

Prikaz unutarjetrenih i izvanjetrenih æuËnih vodova i æuËnog mjehura te njihov sloæen odnos prema dvanaesniku i guπteraËi (izvor: http://www.patient.co.uk/showdoc/27000939/)

Kompjutorizirana tomografija (CT) - Tehnoloπki napredna radioloπka metoda koja se bazira na rengenskim zrakama i metodama sloæene raËunalne obrade signala iz tijela pacijenata. Njezine prednosti su izvrstan prikaz anatomskih struk­ tura, po Ëemu nadmaπuje ultrazvuk, a mane su joj ionizirajuÊe zraËenje, koje moæe dugoroËno πtetiti pacijen­ tu, nezgrapnost i veliËina aparature te slabija dostupnost od ultrazvuka.

Osim toga, treba naglasiti da su æuË­ ni kamenci zbog svog specifiËnog kemijskog sastava Ëesto bolje vidljivi ultrazvukom nego CT-om, tako da je bolest æuËnih kamenaca, poglavito u æuËnome mjehuru, jedna od rijetkih bolesti gdje je ultrazvuk precizniji od CT-a.

Magnetska rezonanca (MR) Tehnoloπki je najnaprednija radioloπka metoda pregleda, a slika koja se njome dobije odraz je radio­ valova koje emitiraju jezgre vodiko­ vih atoma u snaænom magnetskom polju kad ih potaknu radiovalovi πto ih odaπilje sam ureaj. Interpretacija nalaza zahtijeva visok stupanj edu­ ciranosti radiologa jer je slika rezul­ tat sloæenih fizikalnih namjeπtanja samog aparata. Ova pretraga rijetko se upotrebljava kao primarna, veÊ se uglavnom koristi kad ostale meto­ de daju dvojbene odgovore ili je potrebno pomno planiranje even­ tualnog kirurπkog zahvata. Njezina glavna prednost je neobiËno preciz­ na dijagnostika i vrlo malih tkivnih

promjena, koje nisu vidljive drugim metodama (npr. tumori u poËetnom stadiju), Ëemu pridonosi i upotreba kontrastnih sredstava. Osim toga, za magnetsku rezonancu nema dokaz­a o eventualnoj πtetnosti za zdravlje pacijenta. Ali, MR ureaji su vrlo skupi, nezgrapni, teπko dostupni, a i edukacija struËnjaka je dugotrajan i zahtijevan proces.

MRCP (kolangiopankreatografija upotrebom magnetske rezonance) - Ova metoda na bezbolan i brz naËin prikazuje izvanjetrene i veÊe unutarjetrene æuËne vodove te je tako moguÊe jasno utvrditi mjesto na kojemu je doπlo do zastoja æuËi.

Meutim, metoda je malo manje pre­ cizna u otkrivanju samog uzroka zastoja pa zato, ovisno o fizikalnim namjeπtanjima, u nekim sluËajevima bolje otkriva æuËne kamence, a u dru­ gima tumor kao uzrok æutice.

ERCP (endoskopska retrogradna kolangiopankreatografija) - Vrlo je precizna, ali i vrlo agresivna metoda prikaza æuËnih vodova, a rezervira­ na je za bolniËke pacijente s teπkom zastojnom æuticom. Osim dijagnos­ tiËke, ima i terapijsku komponentu.

Endoskopom, koji se uvodi kroz usta, preko jednjaka i æeluca do dvanaes­ nika, ulazi se i u zavrπni dio glavnog æuËovoda te daje rendgensko kon­ trastno sredstvo, koje pomaæe da se upotrebom rendgenske cijevi prikaæe izgled æuËnih i guπteraËnih vodova te postojeÊe promjene. Ovom metodom moguÊe je dio pacijenata osloboditi

tvrdokornih i nesnosnih æutica. Nai­ me, ako je glavni æuËni vod u svom zavrπnom dijelu blokiran kamencem ili tumorom, na ovaj je naËin moguÊe rijeπiti blokadu pomoÊu elektriËnog spaljivanja otvora glavnog æuËovoda (sfinkterotomija) i vaenja kamenca, a zbog dugotrajnijeg uËinka u otvor se moæe staviti i potporna mreæica („stent”), koja Êe sprijeËiti novo uras­ tanje tumora.

Zbog velike agresivnosti ove pre­ trage, koju pacijenti Ëesto teπko pod­ nose, i moguÊnosti komplikacija (krvarenje, ozljeda crijeva, upala guπteraËe), trend je da se ove metode (ako nisu nuæne) koriste samo u tera­ pijske svrhe, a da se u dijagnostiËke svrhe koriste druge metode, prije sve­ ga MRCP.

Rjee koriπtene metode oslikavanja æuËnih vodova - To su peroralna i intravenska kolangiografija koje nisu invazivne, ali su manje precizne, te PTCA (perkutana transhepatalna kolangiografija), vrlo precizna, ali i invazivna metoda, kojom lijeË­ nik kroz koæu pacijenta iglom dopire u æuËne vodove u jetri i daje rengen­ ski kontrast. Tijekom same operacije æuËnih vodova kirurg moæe izravno u njih ubrizgati rengenski kontrast, snimiti ih i vidjeti postoje li zaostali kamenci, koji nisu odstranjeni. Dru­ ga je moguÊnosti ostaviti dren u æuË­ nim vodovima, koji nakon operacije komunicira s vanjskim svijetom i kroz koji se ubrizga kontrast pa tako ren­ genskim putem opservira anatomija æuËnih vodova.

Ostale metode - Dio æuËnih kamenaca moæe se vidjeti i na obiËnoj (nativnoj) rengenskoj snimci abdomena, ali ova metoda nije dovoljno osjetljiva. U svrhu prikaza patologije æuËnih vodova koriste se i radionuklidne metode, koje spadaju u domenu nuklearne medicine.

#50 Va©e zdravlje 95

96

hitni

medicinski postupci

IπËaπenja, uganuÊa, prijelomi

Izvor: www.hitna-pomoc-zg.hr

I©»A©ENJA

1 2

Shematski prikaz iπËaπenja - pomak zglobne glavice (1) iz zglobne Ëaπice (2)

IπËaπenje je ozljeda kod koje zglobna glavica izlazi iz zglobne Ëaπice. Zglob je izobliËen i bolan, a ekstremitet u neobiËnom poloæaju.

Svaki pokuπaj kretnje nailazi na otpor i bol. IπËaπenje se najËeπÊe dogaa u ramenom zglobu.

Prije prijevoza do bolnice imo­ bilizirajte zglob u poloæaju u kojem ste ga i zatekli. Ne pokuπavajte sami namjestiti iπËaπene kosti.

IπËaπenje patele - Patela ili iver je ovalna tetivna kost na prednjoj strani koljena. Daje koljenu njegov karak­ teristiËan oblik. Pri iπËaπenju, patela je pomaknuta u stranu (prema van).

Koljeno je izobliËeno, poluskvrËe­ no i bolno. IπËaπenje patele moæete ispraviti sami. Spasilac treba rukama ispruæiti poluskvrËeno koljeno. Kad se koljeno ispruæi, patela se sama vraÊa u prirodni poloæaj, na sredinu prednje

96 Va©e zdravlje #50

strane koljena. Ako se ne vrati sama, lagano je potisnite prstima (kolje­ no mora biti ispruæeno). Bitno je zapamtiti da se koljeno opruæa „pasiv­ no”, tj. vanjskom silom. Ozlijeena osoba ne moæe, niti treba pokuπavati ispruæiti koljeno „aktivno”, tj. sna­ gom miπiÊa noge.

Habitualna iπËaπenja - Nestabil­ nost pojedinoga zgloba moæe dovesti do uËestalih iπËaπenja koja se javljaju i pri manjim ozljedama ili odreenim pokretima. To je posljedica nepotpu­ nog cijeljenja zglobne Ëahure i liga­ menata nakon prvog iπËaπenja, ili priroene slabosti zglobnih sveza.

Habitualna iπËaπenja najËeπÊa su u ramenom zglobu i pateli. PopraÊena su slabijim bolovima, a mogu biti i bezbolna. Neke osobe mogu i namjer­ no odreenim pokretom ruke izazva­ ti (bezbolno) iπËaπenje ramena, a zatim isto tako vratiti zglob u prirodni poloæaj.

UGANU∆A UganuÊe ili distorzija je ozljeda ligamenata i zglobne Ëahure nastala zbog naglog, prejakog pokreta u zglo­ bu. NajËeπÊe se dogaa u gleænju i vratnoj kraljeænici.

UganuÊe gleænja - »esto se dogaa pri hodanju i trËanju po neravnom terenu. Javlja se oπtra

bol, a zatim i oteklina zgloba. Tego­ be se mogu ublaæiti hladnim oblo­ gom ili ledom. Noga treba mirovati u poviπenom poloæaju. U teæim sluËaje­ vima potreban je lijeËniËki pregled.

Distorzija vratne kraljeænice - Dogaa se u prometnim nesreÊa­ ma zbog naglog pomicanja glave pri sudaru (trzajna ozljeda vratne kraljeæ­ nice). OËituje se kao bol u straænjem dijelu vrata koja se javlja odmah nakon nesreÊe ili malo poslije. Bol se moæe πiriti u potiljak, lea i ruke, a pojaËava se pokretima glave pa osoba dræi vrat ukoËenim. Potrebna je lijeË­ niËka pomoÊ. Treba imati na umu da u sudaru mogu nastati i znatno teæe ozljede vratne kraljeænice s prijelomi­ ma vratnih kraljeæaka i moguÊnoπÊu oπteÊenja kraljeæniËne moædine.

Ovakve ozljede traæe znatno sloæeniji pristup u pruæanju prve pomoÊi.

PRIJELOMI Koπtani prijelom bez ozljede koæe (rane) zovemo zatvorenim prije­ lomom. Ako na mjestu prijeloma postoji rana, to je otvoreni ili vanjski prijelom. Koπtani ulomci mogu svojim oπtrim rubovima ozlijediti krvne æile, æivce i miπiÊe ili probiti koæu. To se moæe dogoditi u trenutku prijeloma ili naknadnim pomicanjem slomljenih kostiju.

Pogreπan naËin izravnavanja deformiranog slomljenog uda

Znakovi prijeloma ruke ili noge • bol • nemoguÊnost pokretanja ozlijeenog uda • oteklina na mjestu prijeloma nije uvijek prisutna • deformitet uda - nije uvijek pri­ sutan; ako postoji, siguran je znak prijeloma I sama sumnja na moguÊnost prijeloma zahtijeva postupak kao da prijelom postoji.

Postupak • Ako je slomljeni ud deformiran, pokuπajte ga izravnati

uzduænim istezanjem. PovlaËite lagano dva susjedna zgloba u suprotnim smjerovima. Ovaj postupak ne smije biti nasilan i treba ga prekinuti ako naiete na otpor ili jaËu bol. Nepravilna manipulacija slomljenim udom moæe dovesti do oπteÊenja krv­ nih æila, æivaca i ostalih tkiva ili pretvoriti zatvoreni prijelom u otvoreni.

• Slomljena kost mora se imobilizirati prije prenoπenja ili prijevoza ozljeenika. Ako je hitna medicinska pomoÊ dostupna, najbolje je imobilizaciju i trans­

Ispravan naËin izravnavanja deformiranog slomljenog uda uzduænim istezanjem

port prepustiti struËnim osoba­ ma. Ozljeenik mora mirovati do dolaska pomoÊi.

• Kod otvorenih prijeloma pokrijte ranu sterilnom gazom.

Na gazu stavite jastuËiÊ od pamuka (vate) ili vune i sve uËvrstite zavojem. Ako slomlje­ na kost viri iz rane, ne smije se istezanjem uda vraÊati u prirodni poloæaj, nego se nakon pre­ vijanja rane imobilizira u zateËe­ nom poloæaju.

U sljedeÊem broju: Imobilizacija i ozljede kraljeænice

98

biljna

ljekarna

MatiËnjak

dr. sc. Stribor MarkoviÊ, fitoaromaterapeut, Voditelj istraæivaËkog programa, GlaxoSmithKline istraæivaËki institut, Ëlan centra Cedrus, www.centarcedrus.hr

katkad pogreπno naziva prema latin­ skom imenu melisa, a pod tim ime­ nom se Ëesto prodaje kao eteriËno ulje.

Dijelovi biljke koji se koriste: Prem­a europskoj regulativi, sluæbeno su ljekoviti listovi matiËnjaka te njegove iscrpine. Druge dijelove biljke ne sma­ tra se ljekovitima. U aromaterapiji se koristi eteriËno ulje matiËnjaka.

Kemijski sastav List - Sadræi vrlo malo eteriËnoga ulja, 0,06 - 0,375 posto. Stoga eteriËno ulje uopÊe nije ljekovi­ ti sastojak lista. Suhi list sadræi vrlo velike koliËine ruæmarinske kiseline (oko 4 posto) i po tom je sastojku droga kemijski prepoznat­ ljiva. Sadræi i flavonoide poput luteolina, kvercetina, apigenina i kemferola te manje koliËine triter­ pena poput ursoliËne kiseline.

MatiËnjak (Melissa officinalis L.)

BotaniËki podaci: MatiËnjak (Melissa officinalis L.) je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najËeπÊe bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suæeni u krat­ ke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazuπcima gornjih listo­ va nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi zdruæeni u prividne prπljene. Cijev vjenËiÊa cvijeta trbuπasto je proπirena i savijena prema gore. »aπka je tronas­ ta, takoer dvousnata. MatiËnjak se

98 Va©e zdravlje #50

EteriËno ulje - Dobiva se desti­ lacijom vodenom parom lista matiËnjaka. BuduÊi da je sadræaj eteriËnoga ulja iznimno nizak, nastalo ulje vrlo je skupo (viπe od 300 kn za 5 mL): potrebno je destilirati 5 - 16 tona svjeæe biljke za jedan kg eteriËnog ulja!

Stoga je eteriËno ulje matiËnjaka svrstano u klasu skupocjenih ulja (zajedno s ruæom, ylangylangom ekstra, nerolijem gorke naranËe…), pa veÊina ljudi u Hrvatskoj, Ëak i znatan broj aro­ materapeuta, nikad nije niti pomi­ risao to eteriËno ulje. U njegovu

sastavu istiËu se aldehidi (gera­ nial, neral, citronelal) i vrlo je ugodne, osebujne limunaste aro­ me. Vrlo su traæene, a na police uglavnom dolaze loπe patvori­ ne, vrste citronela pomijeπane s lavandom, limunska trava, litsea, destilirano ulje limuna te smjese eteriËnoga ulja matiËnjaka s nave­ denim uljima. U najgorem sluËaju patvori se sintetskim spojevima.

Budite iznimno oprezni u kup­ nji, a cijena vam moæe biti jedan od kriterija. Oznake poput „100 posto prirodno i Ëisto” ni pribliæno ne garantiraju kvalitetu eteriËnoga ulja, jednako kao niti mjes­to prodaje jer mnoge ljekarne, pa Ëak i πkole za aromaterapiju, pro­ daju patvorine eteriËnoga ulja matiËnjaka.

Indikacije List - Sluæbeno je odobren za unu­ tarnju i vanjsku primjenu. Unutarnja primjena indicirana je za: nervoze, iritabilnost i sliËne lakπe psihiËke tegobe te za probleme probavnog sustava, poput grËeva i oteæane probave. Vanjska primjena indicirana je za: infekcije herpes virusom, pogotovo herpes labialis.

U tradicionalnoj fitoterapiji koris­ ti se kod nesanice, premda je manje djelotvorna od vrsta odoljena (Valeriana officinalis) i pasiflore (Passiflora incarnata). Katkad se koristi i kao pomoÊna terapija muËnine u ranoj

99 trudnoÊi, zajedno sa sokom svjeæeg umbira (Zingiber officinale). Tradi­ cionalno se koristio s listom kopri­ ve za lijeËenje anemije izazvane manjkom æeljeza.

EteriËno ulje - Regulatorne agen­ cije nisu odobrile eteriËno ulje, vjerojatno zbog rijetkosti i cijene te manjka podataka o kliniËkoj i tradicionalnoj upotrebi. VodeÊi aromaterapeuti - Daniel Pénoël, Pierre Frachomme, Dominique Baudoux i Kurt Schnaubelt - slaæu se da indikacije sliËe upotrebi lista, stoga se koristi kod nervoze, nesanice, napada histerije i fobija, a koristi se i kao dodatna pomoÊ kod tahikardije (poveÊanog broja otkucaja srca) izazvane stresom.

Uglavnom se sugerira dermal­ na upotreba, a zbog sadræaja aldehida oralnim putem smije se uzimati iskljuËivo u kapsulama.

Nasuprot tvrdnjama iz mnogih knjiga, eteriËno ulje matiËnjaka nije uËinkovito protiv herpes virusa, veÊ se za tu tegobu koris­ te vodeni ekstrakti matiËnjaka.

Ulje matiËnjaka rijetko se upotre­ bljava zbog cijene, ali postoje i djelotvorne zamjene, poput ete­ riËnog ulja maæurana i usploa mandarine. Stoga Êemo navesti samo dermalni naËin upotrebe.

NaËin primjene i doziranje LIST Unutraπnja primjena Infuz se priprema tako da se 2 - 3 grama suhog lista prelije s 200

ETERI»NO ULJE Dermalna upotreba MatiËnjak droga

mL kipuÊe vode, ostavi stajati 10 minuta i procijedi. Ta koliËina priprema se tri puta na dan i pije izmeu obroka.

Tinktura koju kupujete mora biti spravljena od jednog dijela suhe biljke na pet dijelova 45-postot­ nog etanola. Pije se u dozi od 2 - 6 mL u Ëaπi mlake vode tri puta na dan.

SIPF ekstrakt (integralna suspenzija ljekovitog bilja) najdjelotvorniji je iscrpak biljke jer objedinjuje najviπe razine djelotvornih spoje­ va. Sadræi i najviπe koliËine ete­ riËnog ulja jer se biljka ne podvr­ gava suπenju, pa u tom pripravku ono postaje djelatna komponen­ ta. Koristi se u dozi od 3 do 5 mL dva do tri puta dnevno, u pola Ëaπe vode izmeu obroka.

Vrijeme terapije traje do poboljπanja simptoma, uz konzulta­ cije s lijeËnikom.

Vanjska primjena Krema koja sadræi 1 posto liofili­ ziranog (hladno osuπenog) vodenog ekstrakta matiËnjaka (70:1), maæe se na oboljelo podruËje 2 - 4 puta dnev­ no. Koristi se do poboljπanja stanja.

Dermalna upotreba mahom se pri­ mjenjuje putem masaæe. Pripravljaju se obiËno 1 - 2 postotne otopine ete­ riËnog ulja u hladno preπanom, nera­ finiranom bademovu ulju, zajedno sa sinergijskim uljima (eteriËna ulja usploa ili lista mandarine, maæura­ na…). Bademovo ulje preporuËuje se zbog vrlo blagog mirisa koji ne naruπava miris eteriËnog ulja. Masaæa se izvodi po potrebi, kao dodatni tret­ man navedenih tegoba (1 - 2 puta tjedno). Pazite da koristite iskljuËivo pravo, nepatvoreno eteriËno ulje.

Oralna upotreba Ne sugerira se oralna upotreba ovog eteriËnog ulja. »ak i profesional­ no educirani aromaterapeuti rijetko oralno propisuju Ëisto eteriËno ulje matiËnjaka.

Kontraindikacije i nuspojave MatiËnjak je iznimno sigurna, netoksiËna biljka. Ne postoje ogra­ niËenja i upozorenja za njegovu upo­ trebu. Upotrebom kod psihiËkih tego­ ba ne razvija se ni tolerancija niti ovis­ nost. U propisanoj koliËini, eteriËno ulje posve je sigurno za koriπtenje. »isto eteriËno ulje izaziva iritaciju i crvenilo koæe. Upotrebom patvorina Ëesto se mogu javiti neæeljene reakcije poput alergije, iritacije, pa Ëak i muË­ nine. To pogotovo vrijedi za sintetske patvorine.

#50 Va©e zdravlje 99

100

Vi pitate...

DERMATOLOGIJA

dr. sc. Ivana Nola, dermatovenerolog, Zagreb

Imam pitanje vezano uz pojavu bijelih flekica na licu. Na Ëelu, odmah uz korijen kose, i sa strane obraza, takoer uz kosu i malo prema obrazima, u zimskom razdoblju pojavljuje mi se neπto sliËno liπaju, πto svrbi i ljuska se. Posljednjih mjesec dana na mjestima ljuskica primijetila sam te bijele flekice, kao nedostatak pigmentacije. Iskreno, bojim se da se to ne bi proπirilo po cijelom licu, pa me zanima πto bi to moglo biti, ako mi moæete ovako na nevieno pomoÊi. Promjene maæem Lamisilom, koji pomaæe i za flekice na dijelu lea.

Moæete li mi dati savjet. InaËe, uvijek maæem lice samo Niveom.

K.B. Kod vas je najvjerojatnije rijeË o suhoj seboreji na rubnom dijelu vlasiπta, zbog Ëega se Ëesto savjetuje upotreba neu­ tralnih lokalnih pripravaka, ili lokalni pripravci dermatoloπke kozmetike. Oni sadræe odreene aktivne tvari koje sma­ njuju ljuske, koje postupno nestaju. No, toËna vrsta lokalnog pripravka moæe se odrediti na temelju kliniËkog pregleda.

Rjeπavanjem osnovnog problema nestat Êe i bijele mrlje, koje su najvjerojatnije reakcija koæe na osnovni problem. Sva­ kako se javite dermatologu koji vas tre­ ba pratiti, i ovisno o kretanju promje­ na na vaπoj koæi vlasiπta, prilagoavati terapiju.

DIJAGNOSTIKA Anka DoriÊ, dr. med., spec. transfuzijske medicine, voditeljica laboratorijske dijagnostike i savjetovaliπta za spolno prenosive bolesti, VIROGENAPLUS

ProËitala sam Ëlanak u vaπem Ëasopisu o HPV-u, pa me zanima radi li se u Hrvatskoj Papa test metodom LBC-a?

Postoji li to uopÊe kod nas?

M. J. Naæalost, u Hrvatskoj se joπ niti u jednoj zdravstvenoj ustanovi Papa test ne radi metodom LBC (engl.- Liquid Based Cytology; u prijevodu - tekuÊinskom citologijom). RijeË je o posebnoj tehnici izrade i oËitavanja rezultata Papa testa, kao i pohrane i pripreme uzorka, kojom se poveÊava postotak pouzdanosti nala­ za. Naime, iz istog uzorka moæe se pono­ viti i izraditi veÊi broj preparata za ana­ lizu (πto nije sluËaj kod klasiËnog Papa testa), a kod pozitivnog, abnormalnog 100 Va©e zdravlje #50

...mi odgovaramo

nalaza tako uzet uzorak moæe se koristi­ ti i za dodatne analize (npr. za HPV-DNA test). Kako u klasiËnom Papa testu broj laæno negativnih rezultata moæe biti 20 - 40 posto, nova tehnologija koristi se u mnogim zemljama EU zbog veÊe osjet­ ljivosti i specifiËnosti.

Papa test obavljam redovito svake godine. S obzirom na to da sad veÊ godinu dana nisam imala spolni odnos (nakon kojeg sam napravila Papa test i nalaz je bio uredan), zanima me trebam li ponoviti test?

M. J. U svrhu probira na karcinom, prema najnovijim preporukama Svjetske zdrav­ stvene organizacije iz 2006. (naslov knji­ ge: ‘’Comprehensive cervical cancer con­ trol: a guide to essential practice”), Papa test preporuËuje se kao metoda probira u inaËe zdravih æena, svake tri godine. Æenama mlaima od 30 godina prepo­ ruËuje se skrining (Papa test) ËeπÊe od jednom godiπnje ako pripadaju skupi­ ni osoba s riziËnim ponaπanjem, ËeπÊe mijenjaju partnere ili imaju promiskui­ tetne partnere. Savjetovala bih vam da ipak za godinu dana odete na Papa test, s obzirom na njegove nedostatke (ogra­ niËenu osjetljivost i specifiËnost). ©teta πto niste napisali koliko vam je godina.

Naime, prema SZO preporukama, na probirno testiranje viπe ne trebaju iÊi æene nakon navrπene 65. godine æivota, koje su imale uzastopno posljednja dva Papa testa uredna.

KIRURGIJA - PLASTI»NA prim. mr. sc. Dubravko Huljev, dr. med., spec. plastiËne i rekonstruktivne kirurgije

Molim za struËnu pomoÊ. Nedavno su mi dijagnosticirali melanom dorsi na leima. Madeæ su mi odstranili i nak­ nadno obavili reeksciziju tumorozne tvorbe na istome mjestu i biopsiju sentinel Ëvorova. Moæete li mi objasniti dijagnozu. Terapija mi joπ nije propisana.

Dragica, Labin Kod atipiËnih madeæa (nepravilni rubovi, razliËite nijanse boje, veÊi od 6 mm, upaljeni rubovi, mijenjanje veliËi­ ne i boje, itd.) postavlja se indikacija za odstranjenje i histoloπku analizu.

Inicijalno se odstranjuju s najmanjom moguÊom ekscizijom. Ako se histoloπki dokaæe da je rijeË o melanomu (malig­ nom tumoru), treba uËiniti πiru eksci­ ziju, odnosno odstraniti i dio koæe oko

madeæa u πirini nekoliko centimeta­ ra, kako bismo bili sigurni da je tumor odstranjen u cijelosti. Biopsija sentinel Ëvora (najbliæi limfni Ëvor od tumora) radi se zbog dokazivanja postojanja metastaza u limfnim Ëvorovima, odnos­ no da se dokaæe je li se tumor veÊ proπirio ili je joπ lokaliziran, ali i zbog odluke o daljnjoj terapiji.

U vaπem sluËaju rijeË je o dokaza­ nom malignom tumoru koæe na leima, pa je zato dodatno odstranjeno okolno tkivo i uzet Ëvor za analizu. Ovisno o histoloπkom tipu melanoma, veliËini tumora (procjenjuje se po Breslow i Win­ slov klasifikaciji - procjena zahvaÊenosti slojeva koæe), kao i histoloπkom nalazu sentinel Ëvora, odluËuje se o daljnjoj terapiji. Raspon terapije kreÊe se samo od ekscizije tumora i okolnog tkiva (ako nema dokaza o raπirenosti tumora i ovis­no o klasifikaciji), πto je kod vas veÊ uËinjeno, do kemoterapije i zraËenja.

KonaËnu odluku donosi onkolog na temelju histoloπkog nalaza. Dosad su u vaπem sluËaju uËinjeni svi postupci pre­ ma pravilima struke i najnovijim spoz­ najama o lijeËenju melanoma. Prognozu daljnjeg lijeËenja i rezultat nemoguÊe je dati na temelju podataka koje ste poslali, nego tek nakon patohistoloπkog nalaza tumora i limfnog Ëvora. prim. Davorin VelniÊ, dr. med., spec opÊe i abdominalne kirurgije, Zagreb

Moj otac ima ugraenu gastrostomu i hrani se preko nje veÊ πest mjeseci. Uvijek se pomalo micala unutra i van, no veÊ tjedan dana poËinje se sve viπe uvlaËiti u trbuh. Hrana nekad prolazi kako treba, a nekad se vrati.

Bojimo se da se ne uvuËe u potpunosti.

Moæe li se gastrostoma zaπtititi neËim od uvlaËenja, odnosno je li normalno da se pomiËe? Od lijekova tata uzima samo Ranisan za æeludac. Molim vaπ komentar i upute.

Dijana Gastrostoma je kirurπki formiran otvor na æelucu koji sluæi za privreme­ no ili trajno hranjenje bolesnika, koji iz razliËitih razloga ne mogu uzimati hra­ nu prirodnim putem. ObiËno je rijeË o boles­tima usta, ædrijela, jednjaka ili gor­ njeg dijela æeluca. Moæe se kreirati otvo­ renim ili laparoskopskim postupkom.

Nekoliko je metoda formiranja gastros­ tome. UobiËajena je pomoÊu cjevËice uvedene i priËvrπÊene u donji dio æelu­ ca, koja se samo malo pomiËe prema

Svoja pitanja moæete slati na adresu Oktal Pharma, Utinjska 40, 10020 Zagreb ili na e-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr s naznakom - VI PITATE, MI ODGOVARAMO

unutra, u πupljinu æeluca. Primjereno postavljena, stoma bi trebala omoguÊi­ ti nesmetan ulazak tekuÊine i usitnjene hrane u æeludac, bez povrata sadræaja ako je ostatni dio æeluca dovoljno velik.

Zbog toga se preporuËuje bolesnika s gastrostomom hraniti nekoliko puta na dan manjim obrocima. Kako ovdje nije navedena vrsta gastrostome (obiËno je navedena na otpusnom pismu), teπko je predvidjeti hoÊe li doÊi do njezina poto­ nuÊa. Da se ukloni bilo kakva sumnja, preporuËuje se posjetiti kirurga koji je obavio zahvat i koji Êe uËiniti korekciju gastrostome.

NUTRICIONIZAM Suzana TomaπeviÊ, dipl. ing., nutricionistica

Zanima me mogu li negdje pronaÊi tablicu svih namirnica i njihove vrijednosti u kalorijama?

M. J. Prehrambene tablice daju analitiËke podatke o kemijskom sastavu namirni­ ca i uglavnom se odnose na 100 g jesti­ vog dijela. Za svaku navedenu namirni­ cu daju se podaci o sadræaju nutritivnih tvari - ugljikohidrata, proteina, ukupnih masti, minerala, vitamina, prehrambe­ nih vlakana, kao i ukupne energetske vrijednosti iskazane u kilojoulima (kJ) i kilokalorijama (kcal). Na www.kaorije. com moæete naÊi iscrpnu bazu podataka o nutritivnim vrijednostima namirnica, pa moæete obaviti pretragu prehrambe­ nih proizvoda po kategorizaciji (skupina namirnica, proizvoaË).

OFTALMOLOGIJA dr. sc. Nadeæda BiliÊ, dr. med., spec. oftalmolog

Nakon πto sam se probudila jedno jutro, odjednom nisam niπta vidio na lijevo oko. Moæete li mi reÊi πto bi mogao biti uzrok tome?

H. LJ. Postoje mnogi uzroci potpunoga, nagloga gubitka vida na oku. Jedan je zaËepljenje arterije, odnosno vene mreæ­ nice. Stanje je sliËno moædanom udaru, samo πto je zahvaÊena cirkulacija oka, a moæe nastati ako postoji bolest kardio­ vaskularnog sustava (ateroskleroza) kod koje su oπteÊene krvne æile. Krvna æila moæe se zaËepiti i ugruπkom ako postoji bolest srca (npr. fibrilacija ili suæenje srËanih zalistaka).

Nagli gubitak vida moæe biti i poslje­ dica krvarenja u oku. Ono moæe nastati u osoba sa πeÊernom boleπÊu s promje­ nama na krvnim æilama mreænice (proli­ ferativna dijabetiËka retinopatija), odnos­ no u osoba s poveÊanom sklonoπÊu krva­ renju.

Ostali uzroci gubitka vida kao πto su ablacija (odljepljenje) mreænice, odnos­ no upala vidnog æivca, obiËno se ne razvijaju tako naglo, nego obiËno proe dan-dva, a gubitak vida obiËno nije potpun.

Katkad se dogodi da osoba veÊ dulje ne vidi na jedno oko, no zbog uredne vidne oπtrine na drugom oku ne pri­ mjeÊuje loπ vid sve dok ne zatvori zdravo oko (npr. potpuno zamuÊena oËna leÊa, odnosno siva mrena).

Potpuni gubitak vida stanje je koje zahtijeva detaljnu oftalmoloπku obradu i pravodobno lijeËenje, pa savjetujem da se πto prije javite na pregled.

Za dodatne informacije moæete nam se obratiti na telefon 01/4678 444, rad­ nim danom od 9 do 19 sati.

PSIHIJATRIJA Branko PotoËnik, dr. med., spec. psihijatar, Zagreb

Æivim u Splitu. Od prosinca 2005. poËela su mi se dogaati stanja poput uznemirenosti, napadaja panike, tjes­ kobe, straha od banalnog izlaska iz kuÊe do trgovine, posla, odlazaka bilo gdje. Javila sam se svojoj doktorici opÊe medicine, koja mi je propisala Lexaurin 1.5 mg, πto pijem po potrebi. Nikakva traumatska iskustva nisam doæivjela, nego je sve poËelo samo od sebe i javlja se u intervalima, a posebice je pojaËano uoËi menstruacije. OsjeÊam se grozno, vrti mi se od panike, bojim se biti sama, a ne æelim da mi se to dogaa jer smat­ ram da se u æivotu Ëovjek suoËava i s veÊim problemima. Ne volim piti tablete, no da ih ne popijem, mislim da bih izludjela. Molim vas dajte mi nekakve upute kome da se javim, samo ne u bolnicu.

M. A. PaniËni poremeÊaj i lakπa depresivna stanja koja s njim idu ne zahtijevaju bol­ niËko lijeËenje. Danas su psihijatrijske ordinacije pune ljudi s istim problemom, koji je posljednjih godina sve uËestaliji.

Uspjeπno se lijeËe, ali lijeËenje ne treba odgaati jer se poremeÊaj moæe i kro­ nificirati. Lijek koji troπite deset mjese­ ci ne moæe izlijeËiti paniËni poremeÊaj,

101

a nakon dugotrajna uzimanja, stvara naviku. To se i vama dogodilo, jer kad ga ne popijete, imate osjeÊaj da Êete izlud­jeti. Sada paralelno treba lijeËiti joπ jedan poremeÊaj koji se zove ovis­ nost o benzodiazepinima. PaniËni pore­ meÊaj lijeËi se antidepresivima iz grupe selektiv­nih inhibitora povrata serotoni­ na. Ima ih πest na træiπtu, a psihijatar Êe znati odrediti koji je za vas optima­ lan. Antidepresivi su jedini lijekovi koji imaju moÊ dovesti bolesnika u zdravo stanje. Uz to, ne stvaraju naviku, a rizik od ozbiljnijih nuspojava je razmjerno malen. Provode se i odreeni psihote­ rapijski postupci kojima se bolesnik postupno vraÊa u normalno stanje. Ne Ëekajte viπe! Postoje struËnjaci koji se svaki dan suoËavaju s takvim problemi­ ma i rjeπavaju ih u visokom postotku.

STOMATOLOGIJA dr. sc. Aleksandar AntiÊ, dr. stom. - Zagreb, dr. med. univ. - BeË

Nakon posjeta dermatologu zbog promjena na vlasiπtu (Alopecia areata), savjetovano mi je da se javim i stomatologu, zbog odreene povezanosti promjena i bolesti zuba. Moæete li mi reÊi o Ëemu je rijeË.

XY Pacijente kod kojih se javlja Alopecia areata (gubitak kose na vlasiπtu, okrug­ log oblika, promjera 1 - 3 cm, na mjes­ tima na kojima to nije tipiËno kao πto je to kod androgenetske alopecije), derma­ tolog najËeπÊe upuÊuje i na stomatoloπki pregled, jer uzrok moæe biti oboljenje zuba, tj. upala zbog dugotrajno prisut­ nog karijesa koja se proπirila u dio kosti (granulom). Takve promjene prepoznat­ ljive su na rentgenskoj slici, a lijeËe se na nekoliko naËina. Za poËetak se pristupa endodonciji, tj. lijeËenju zuba iglicama.

Prema individualnoj procjeni stomatolo­ ga, ako je rijeË o srednje velikom proce­ su, endodoncija se kombinira s apikoto­ mijom (manja operacija koja se izvodi u ordinaciji, u lokalnoj anesteziji). No, kod velike periapikalne promjene, za koju se na temelju iskustva moæe procijeniti da prethodne dvije metode neÊe poluËiti dugotrajniji uspjeh, pacijentu se prepo­ ruËuje vaenje zuba, uz odstranjivanje granulomatoznog tkiva. Vaenje takvih zuba ima, prema reakcijama pacijenata, odliËne uËinke na pokretljivost zglobova u tijelu, oπtrinu vida, katkad Ëak i na rast kose na oÊelavljenim podruËjima.

#50 Va©e zdravlje 101

102

struËne

Antitijelima protiv Alzheimerove bolesti

zanimljivosti Otkrivena molekula odgovorna za osjeÊaj sitosti

Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 20.07.2006.

Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 02.10.2006.

Tretman antitijelima koje proizvodi organizam moæe zaustaviti razvoj neurodegenerativne Alzheimerove bolesti, otkrili su ameriËki znanstvenici.

PostojeÊi lijekovi namijenjeni treti­ ranju Alzheimerove bolesti pruæaju tek umjereno olakπanje nekim pacijentima i ne mogu zaustaviti napredovanje boles­ ti. Nasuprot tome, istraæivanje provede­ no na Weill Cornell Medical Schoolu u New Yorku pokazalo je kako antitijela koja se veÊ koriste u tretiranju multiple skleroze i drugih autoimunih bolesti mo­ gu sprijeËiti oπteÊenja mozga prouzroËe­ na Alzheimerovom boleπÊu. Osim πto je zaustavio napredovanje bolesti, novi tretman kod nekih je pacijenata donio i poboljπanje stanja u odnosu na ono u kakvom su bili na poËetku terapije. Pa­ cijenti su tijekom istraæivanja tretirani mjeπavinom antitijela prikupljenih iz uzoraka krvi zdravih dragovoljaca. An­ titijela djeluju tako πto uniπtavaju beta amiloidne proteine Ëije naslage uzrokuju oπteÊenja stanica mozga i dovode do gu­ bitka pamÊenja.

Japanski znanstvenici sa sveuËiliπta Gunma identificirali su molekulu koja kod sisavaca dovodi do osjeÊaja sitosti.

IstraæivaËi vjeruju kako Êe rezultati studije objavljeni u znanstvenom Ëaso­ pisu Nature omoguÊiti razvoj novih me­ toda tretiranja pretilosti kod ljudi. Po­ kazalo se da je za kontrolu apetita od­ govoran dio mozga koji se zove hipota­ lamus te da je novootkrivena molekula, nazvana nesfatin-1, kljuËna za poveÊanje i smanjenje apetita. Pokusi provedeni na æivotinjama potvrdili su da je injici­ ranjem ove molekule u mozak moguÊe manipulirati apetitom. Procjenjuje se da viπe od milijardu ljudi πirom svijeta ima viπak kilograma te da ih je 300 milijuna pretilo. Pretilost je povezana s razvojem mnogih kroniËnih bolesti, ukljuËujuÊi dijabetes tipa 2 i bolesti kardiovasku­ larnoga sustava.

Bræe starenje æena Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 04.10.2006.

KoristeÊi se tehnikom utemeljenom na upotrebi lasera, njemaËki su znanstvenici utvrdili kako koæa æena stari mnogo bræe nego koæa muπkaraca.

U istraæivanju, Ëiji su rezultati objav­ ljeni u struËnom Ëasopisu Optics Letters, za analizu dubljih slojeva koæe koriπtena je infracrvena laserska svjetlost. Poka­ zalo se kako æene gube kolagen znatno bræe nego muπkarci. Kolageni su sku­ pine proteina u vezivnom sloju koænog tkiva odgovorne za snagu koæe. Ljudski organizam u mlaoj dobi proizvodi ve­ like koliËine kolagena, no starenjem se proizvodnja postupno smanjuje. Dosad su dermatolozi za analizu kolagenske mreæe morali uzeti uzorak tkiva te ga pregledati uz pomoÊ mikroskopa. Nje­ maËki znanstvenici oËekuju da Êe nova neinvazivna tehnika koja se koristi la­ serom olakπati istraæivanja koænih bo­ lesti koje utjeËu na strukturu kolagena te ubrzati testiranja novih kozmetiËkih proizvoda.

102 Va©e zdravlje #50

Sindrom slomljenoga srca Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 04.10.2006.

Sindrom slomljenoga srca ili manje laiËki, stresna kardiomiopatija, uzrokovan je naglim naletom adreanlina, kao npr. nakon prometne nesreÊe ili gubit­ ka voljene osobe.

Gotovo svi smo kad-tad u æivotu doæivjeli „slamanje” srca. IstraæivaËi sa SveuËiliπta Johns Hopkins nedavno su otkrili da velika tuga doista moæe prouzrokovati zdravstveno stanje veo­ ma nalik srËanom udaru.

Jedna pacijentica, Pat Massof, prisjeÊa se lijepih trenutaka koje je provela sa svojom majkom pa bolnog iskustva koje je uslijedilo nakon njezine smrti. „Izgu­ bila sam najbolju prijateljicu i bilo mi je veoma teπko. Mislim da jednostav­ no nisam bila spremna na to.” Nije bi­ la spremna ni na ono πto je uslijedilo: snaæna bol u prsima zbog koje je otiπla lijeËniku. On joj je rekao da je doæivje­ la teπki srËani udar. Tada je kardiolog Wittstein postavio dijagnozu: „sindrom slomljenog srca” odnosno stresna kar­ diomiopatija.

Do sindroma slomljenog srca dola­ zi kad zbog stresa tijelo proizvede ve­ liku koliËinu andrenalina. Svi simpto­

mi upuÊuju na srËani udar, zbog Ëega se Ëesto pogreπno dijagnosticira, ali ipak je mnogo drukËije. Iako srce izgleda veo­ ma slabo kad pacijent doe, potpuno se oporavlja i nema trajne πtete, kaæe dr.

Wittstein. Jedan dan srce jedva kuca, a za Ëetiri dana radi normalno. U poËetku se lijeËi kao srËani udar, ali terapija postaje nepotrebna nakon samo neko­ liko dana. SliËan se sluËaj dogodio i sa æenom kojoj je netko prijetio oruæjem - sindrom, naime, moæe prouzrokovati bilo koja vrsta stresa.

Dr. Wittstein procjenjuje da otprilike dva posto svih pacijenata koji su lijeËeni kao srËani bolesnici zapravo imaju sin­ drom slomljenog srca, koji je najËeπÊi u sredovjeËnih æena. Pacijenti moraju naÊi naËin kako dræati stres pod kontrolom.

Treba vremena, ali dokazuje se da se slomljeno srce moæe izlijeËiti.

Novi krvni test za rak pluÊa Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 03.10.2006.

Francuski znanstvenici razvili su novi test kojim se rak pluÊa otkriva u ranijoj fazi razvoja nego πto je to sada moguÊe.

IstraæivaËi iz Hopital Arnaud de Vil­ leneuvea u Montpellieru vjeruju kako Êe novi test u roku od 5 do 10 godina olakπati lijeËenje raka pluÊa te tako omo­ guÊiti spaπavanje milijuna æivota. Prema rijeËima znanstvenika, test je ponajprije namijenjen naizgled zdravim osobama koje imaju poviπen rizik obolijevanja od raka pluÊa, primjerice puπaËima stariji­ ma od 45 godina. Test se temelji na otkri­ vanju proteina koje proizvode stanice raka. Uz pomoÊ 170 ispitanika, od kojih je 147 imalo rak pluÊa, znanstvenici su utvrdili kako novi test ima preciznost veÊu od 90 posto. Procjenjuje se da se svake godine u svijetu rak pluÊa dijagno­ sticira kod 2 milijuna ljudi, uglavnom puπaËa. U gotovo tri Ëetvrtine sluËaje­ va, rak pluÊa otkriva se tek nakon πto se proπiri na druge dijelove tijela, pa samo 6 do 16 posto oboljelih preæivi 5 godina nakon dijagnoze. Vaænost ranijeg otkri­ vanja raka pluÊa ogleda se i u Ëinjenici da u sluËaju pravodobne dijagnoze iz­ gledi za 5-godiπnje preæivljavanje rastu na 70 posto.

Nagraujemo prvih 20 Ëitatelja koji poπalju toËne odgovore na oba nagradna pojma.

ToËne odogovore πaljite na adresu Oktal Pharma - Za nagradnu kriæaljku, Utinjska 40, 10020 Zagreb Nagradni pojam 1

Ime i prezime

Nagradni pojam 2

Adresa

Poπtanski broj i grad

104

predstavljamo

OSTEOPOROZA tiha epidemija Marilyn Glenville

PolazeÊi od alarmantnih brojËanih poda­ taka vezanih uz osteoporozu, postavlja se pitanje πto se krije iza epidemije osteopo­ roze. Je li rijeË o modernoj pojavi koja se prije moæe pripisati prehrani i naËinu æivota ili starenju i smanjivanju razine estrogena nakon menopauze? Zaπto ne postoje nikakvi simptomi? Kako moæete znati bolujete li od osteoporoze? Kako moæete poboljπati zdrav­ lje kostiju? Zaπto su prehrana i tjelovjeæba vrlo vaæne? Odgovore na sva ta pitanja, po­ moÊ i savjete koji kombiniraju prirodne alter­ native i konvencionalne tretmane u lijeËenju naÊi Êete u novoj knjizi koju potpisuje poz­ nata nutricionistica i autorica mnogih knjiga Marilyn Glenville.

Za razliku od pretpostavke da je osteopo­ roza opasna samo za starije æene, a katkad i muπkarce, najviπe su zapravo ugroæene dje­ vojke sljedeÊeg naraπtaja, od kojih mnoge, zbog naËina æivota, do 25. godine neÊe do­ segnuti vrπnu koπtanu gustoÊu. Naime, mo­ deran naËin æivota vrlo Ëesto ukljuËuje ovis­ nost o duhanu, nedostatak tjelovjeæbe, loπu prehranu i razliËite dijete. Kako se odmak­ nuti od toga i posvetiti vlastitom tijelu na jedinstven naËin, doznat Êete u ovoj knjizi koja nudi odgovore na sva pitanja vezana uz osteoporozu.

Ivan MareniÊ Format: 15,5 x 23 cm Broj stranica: 216 stranica / meki uvez Nakladnik: Planetopija d.o.o., Deæmanova 8, 10000 Zagreb, www.planetopija.hr Prodaja: Knjigu moæete kupiti u Planetopijinoj knjiæari u Ilici 72 i u svim boljim knjiæarama diljem Hrvatske. Moæete je naruËiti i putem interneta na www.planetopija.hr ili http//:knjige.planetopija.hr kao i na tel./faks: 01/4846197 Izdanje: 2006.

Cijena: 135 kuna

104 Va©e zdravlje #50

knjige

OZDRAVLJENJE: LijeËenje stresa, anksioznosti i depresije bez lijekova i psihoterapije dr. David Servan-Schreiber NaglaπavajuÊi Ëinjenicu da 11 milijuna Amerikanaca trenutaËno uzima antidepre­ sive, David Servan-Schreiber, profesor i suo­ snivaË Centra za komplementarnu medicinu u Pittsburghu, nudi sedam prirodnih tera­ pija za lijeËenje bolesti izazvanih stresom. »lan LijeËnika bez granica u svom holis­ tiËkom pristupu ne ukljuËuje ni lijekove ni tradicionalnu psihoterapiju (za koje tvrdi da nikad nisu bili uËinkoviti), ali oslanja se na sposobnost mozga za iscjeljenje. Kom­ binirajuÊi znanstvene podatke, dijagrame i anegdotalne dokaze, autor nas vodi kroz alternativne terapije, ukljuËujuÊi akupunk­ turu, prehranu i sliËne metode, koje su su­ vremeni lijeËnici gotovo posve izbacili iz prakse, a koje smatra presudno vaænima za postporoajnu depresiju i bipolarni po­ remeÊaj. U posljednjem odlomku nudi sa­ vjete i tehnike za poboljπanje komunikacije u osobnim odnosima te za integraciju te­ rapija u svakodnevni æivot. Dr. David Ser­ van-Schreiber nagraivan je i meunarodno priznat struËnjak na podruËju psihijatrije i neuroznanosti. KliniËki je profesor psihija­ trije pri Medicinskom fakultetu SveuËiliπta u Pittsburghu i aktivan i u odboru LijeËnika bez granica.

Ivan MareniÊ Format: 18,5x23,5 cm Broj stranica: 232 stranica / meki uvez Nakladnik: Planetopija d.o.o., Deæmanova 8, 10000 Zagreb, www.planetopija.hr Prodaja: Knjigu moæete kupiti u Planetopijinoj knjiæari u Ilici 72 i u svim boljim knjiæarama diljem Hrvatske. Moæete je naruËiti i putem interneta na www.planetopija.hr ili http//:knjige.planetopija.hr kao i na tel./faks: 01/4846 197.

Izdanje: 2006.

Cijena: 135 kuna

TAJNE SEKSUALNOG GOVORA TIJELA Martin Lloyd-Elliott Naπ mozak u samo nekoliko sekundi pro­ cijeni osobu koju gledamo - kako izgleda, kako priËa, kako se dræi, kakve nam signale πalje - i odmah o njoj stvara svoj sud. Kad nam se osoba svidi, podsvjesno reagiramo i odgovaramo na njezine seksualne signale.

Naπa su tijela stvorena za seksualni uæitak.

Dok æene iniciraju dvije treÊine spolnih od­ nosa, zavode profinjeno i suptilno, muπkarci Ëesto nisu svjesni da vode pasivnu ulogu.

Ova knjiga namijenjena je muπkarcima i æe­ nama koji æele prepoznavati, primjeÊivati i razumijevati neverbalne signale koje nam πalju drugi i koje mi pokazujemo drugima.

To najprije zahtijeva da promatramo sebe i osvijestimo vlastito ponaπanje. UpoznajuÊi se bolje, steÊi Êemo samopouzdanje i postati samosvjesni, πto nas Ëini privlaËnijima. Neo­ doljive su nam radosne, strasne osobe koje se dobro osjeÊaju u vlastitom tijelu. Ova je knjiga mali vodiË u tom smjeru.

Ivana ÆderiÊ Format: 16x23 cm Broj stranica: 160 stranica / meki uvez Nakladnik: Profil International d.o.o., Kaptol 25, Zagreb Prodaja: PouzeÊem kod nakladnika na tel. 01/4882 260, 4882 265 ili faks 01/4882 277 uz 25 posto popusta (74 kune) ili u svim boljim knjiæarama po punoj cijeni.

Izdanje: 2006.

Cijena: 99 kuna