Vaše zdravlje 12/2018

ISSN 1332-232x | zima 2018. | godina XXI

Pridružite nam se na Facebooku

IMUNITET Ključ vašeg zdravlja

#111

BESPLATAN PRIMJERAK

RIJEČ UREDNICE

CARMEN RIVIER-ZURAK, dr. med., glavna urednica

Sve oko nas može biti okidač za neku ideju. Kakvu, e to ovisi o tome koliko smo kreativni i koliko nam je stalo da je pretočimo u stvarnost.

Zašto spominjem ideje? Možda upravo zato što nam se bliži najdraži blagdan u godini, koji u nama budi brojne osjećaje koje želimo podijeliti, kao i želju da prigodnim darom razveselimo svoje najmilije. Jer, što je Božić bez darova zamotanih u svjetlucave papire koji sve do blagdanskog jutra skrivaju svoju tajnu. Upravo ta tajna može biti plod vaše ideje i mašte, koji će osobi kojoj ste ga namijenili izmamiti osmijeh na lice i pokazati joj koliko ste mislili na nju i s koliko ste ga ljubavi pripremali. Božić je ipak vrijeme topline, ljubavi i čarolije.

Svi se veselimo darovima, ali, priznali vi to ili ne, među njima ipak ima razlike. Ako mene pitate, razlika je u originalnosti ideje. Svi možemo kupiti i ovo i ono, ali ako to nešto oplemenimo osobnom emotivnom notom, poslat ćemo mnogo snažniju poruku onome kome je dar namijenjen.

Na božićno jutro ispod bora netko od vaših dragih može zateći skupocjen dar i baš kad vi pomislite da će izazvati njegovo oduševljenje, dočeka vas samo pristojno „hvala“.

U čemu je problem, pa to košta!? Da, skupo je, ali ima li doista pravu vrijednost za onoga kome je namijenjeno. Darivanje nije samo čin davanja jer, da bi ispunilo svoju svrhu, mora sadržavati i dio davanja sebe onima koje volimo, mora reflektirati uložen trud i imati onaj čudesan sastojak koji se ničim ne može platiti - ljubav. Stoga, ne kupujte tek toliko da se nešto nađe ispod bora, koliko god koštalo, birajte srcem jer možda će vaša kći reći „hvala“ kad odmota skupocjeni mobitel, ali već mjesecima govori kako je vidjela glazbenu kutijicu s balerinom koja joj je „tak’ simpa“. Imajte to na umu i potrudite se nešto sasvim obično pretvoriti u nešto neobično što će dotaknuti dušu....

I ne, nemojte mi reći kako vi jednostavno niste kreativni. Pa mi smo već kao jedinke originalni i jedinstveni, zar ne!? Imajte to na umu i iskoristite. Budite drukčiji, budite svoji i možda ipak neće biti prekasno za originalan dar. „Stvari koje me čine drukčijom su stvari koje čine mene“, A. A. Milne (Winnie The Pooh) Sretan vam Božić i nova 2019.

Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 1

Svim čitateljima i poslovnim partnerima

SRETAN

BOŽIĆ i NOVA

2019.

Oktal Pharma

VaĹĄe zdravlje #111 | prosinac 2018. | 3

SADRŽAJ 8 IMUNITET 14 PREVENCIJA PADOVA U STARIJOJ DOBI 18 OZLJEDE KOD ZIMSKIH SPORTOVA

Četiri desetine skijaških ozljeda zahvaća donje udove, 30 posto ruke i ramena, a preostalih 30 posto glavu i trup

22 DIJABETES I SUPLEMENTACIJA 26 VAŽNOST JODA U ORGANIZMU

Budući da hormoni štitnjače utječu na rad brojnih organa, posljedice njihove snižene razine u krvi imaju zajednički nazivnik – poremećaji uzrokovani nedostatkom joda

30 KROM 32 VITAMIN K2 36 ORAŠASTI PLODOVI I SUHO VOĆE 40 CIMICIFUGA

Ne utječe na razinu hormona i ne sadrži fitoestrogene, pa se može koristiti kao alternativa hormonskoj nadomjesnoj terapiji

44 KONOPLJA 46 SUVREMENA FITOTERAPIJA

8 IMUNITET

Slijediti opće smjernice zdravstvene zaštite najbolji je korak koji možete poduzeti kako biste svoj imunosni sustav održali zdravim i snažnim na što prirodniji način

50 KAŠALJ U DJEČJOJ DOBI

Svaki kašalj koji znatno remeti spavanje ili hranjenje, teški kašalj koji uzrokuje povraćanje nekoliko puta dnevno, a dijete za to vrijeme izgleda iscrpljeno i mirno, zahtijeva posjet liječniku

54 LJUBOMORA I RIVALSTVO BRAĆE I SESTARA 58 MUCANJE U DJECE 60 PANORAMA TEST

Neinvazivni prenatalni DNA testovi otkrivaju i sekvenciraju izvanstaničnu fetalnu DNA iz uzorka majčine krvi, iz koje se s visokom pouzdanošću detektiraju kromosomske anomalije

64 OSTEOARTRITIS 66 KOŽA I ZIMA 72 GRIPA 74 UPALE GORNJEG DIŠNOG SUSTAVA

Ni danas nisu rijetke životno opasne komplikacije neliječenih upala gornjega dišnog sustava. Upravo je zbog toga važno na vrijeme postaviti dijagnozu i liječiti na odgovarajući način

78 PREVENCIJA SRČANOG UDARA ZIMI 80 KARCINOM GUŠTERAČE 80 BLAGDANSKA DEPRESIJA 88 PREDSTAVLJAMO KNJIGE SLJEDEĆE IZDANJE: OŽUJAK 2019.

4 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

32

VITAMIN K2

Manje poznat oblik vitamina K, koji je danas sve više u liječničkom fokusu zbog utvrđenih povoljnih učinaka na zdravlje srca i kostiju

36

ORAŠASTI PLODOVI I SUHO VOĆE

Sadrže visokovrijednu kombinaciju hranjivih tvari, zbog čega im treba dati prednost u svakodnevnom odabiru i iskoristiti njihov pozitivan učinak na zdravlje

72

78

GRIPA

Zbog visoke zaraznosti virusa, opće mjere koje se provode u slučaju drugih respiratornih bolesti kod gripe su u pravilu bez učinka pa je cijepljenje specifična mjera zaštite

PREVENCIJA SRČANOG UDARA ZIMI

Hladnoća djeluje stresno na organizam, a za srčane bolesnike potencijalno može biti i životno opasna, stoga budite umjereni u svemu i, koliko god je to moguće, smanjite boravak na hladnoći

IZDAVAČ Oktal Pharma d.o.o.

Utinjska 40, 10020 Zagreb www.oktal-pharma.hr ZA IZDAVAČA Vlatko Perić, dipl. iur., MBA REDAKCIJA I MARKETING Utinjska 40, 10020 Zagreb T: 01/6595 768 E: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr W: www.vasezdravlje.com GLAVNA UREDNICA Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

LEKTORICA Zrinka Gabelica Toplek, prof.

STRUČNI KOLEGIJ DERMATOLOGIJA dr. sc. Ivana Nola FIZIKALNA MEDICINA prof. dr. sc. Simeon Grazio GINEKOLOGIJA prof. dr. sc. Višnja Latin INTERNA MEDICINA prof. dr. sc. Petar Kes akademik Davor Miličić prof. dr. sc. Željko Metelko prof. dr. sc. Rajko Ostojić NEUROLOGIJA Vida Demarin, akademkinja

OFTALMOLOGIJA prof. dr. sc. Zdravko Mandić OPĆA MEDICINA Ljiljanka Jurković, dr. med.

OTORINOLARINGOLOGIJA prim. mr. sc. Krešo Zurak PEDIJATRIJA prof. dr. sc. Milivoj Jovančević PSIHIJATRIJA prof. dr. sc. Miro Jakovljević

DIZAJN I PRIPREMA ZA TISAK HAND Creative d.o.o. Štefanovečka 10 10000 Zagreb www.hand.hr TISAK Radin print d.o.o.

Gospodarska 9 10431 Sveta Nedelja www.radin.hr NAKLADA 60.000 kom.

PERIODIKA kvartalno

Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 5

MEDICINAINFO

TENA OSREČAK, mag. comm.; CARMEN RIVIER-ZURAK, dr. med.

UPALA CRVULJKA

intenzitet upale obrnuto proporcionalan postojanju alergije www.sciencedaily.com, 7. kolovoza 2018.

Nova studija Sveučilišta Lund i Sveučilišne bolnice u Skåneu u Švedskoj upućuje na to da djeca s alergijama imaju manji rizik od razvoja komplicirane upale slijepog crijeva.

Rezultati te studije, objavljeni u časopisu JAMA Pediatrics, mogli bi otvoriti put razvoju novih dijagnostičkih metoda. Kod sve djece koja su tijekom jednog desetljeća bila podvrgnuta kirurškom zahvatu zbog upale slijepog crijeva otkriveno je da je najčešći oblik alergije, poput alergije na pelud i životinjsko krzno, povezan s tri puta nižim rizikom od razvoja komplicirane upale slijepog crijeva. Trećina djece pogođena je složenijim oblikom apendicitisa koji zahtijeva dulji boravak u bolnici, a ponekad i nekoliko operacija, no još se ne zna razlog tome, niti je li to moguće spriječiti. Jedna teorija tvrdi da komplicirani apendicitis ovisi o imunološkom odgovoru. Prema toj teoriji, djeca s alergijama imaju manji rizik od razvoja kompliciranog apendicitisa jer se njihov imunološki odgovor razlikuje od onog kod djece koja nisu alergična. Međutim, do sada to nije bilo detaljnije istraženo. Ishod studije podupire teoriju da komplicirani apendicitis ima drukčiji imunološki razvoj u usporedbi s nekompliciranom upalom. Rezultati također pružaju zaključke koji mogu dovesti do razvoja novih dijagnostičkih metoda, kao što su krvni testovi.

6 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

PRETILOST

nakupljanje masnoća reguliraju geni www.sciencedaily.com, 5. studenoga 2018.

Kako je pretilost i dalje vodeći uzrok smrti širom svijeta, istraživači intenzivno rade na razumijevanju uloge genetike u predispoziciji za pretilost.

Nova studija s Western’s Schulich School of Medicine & Dentistry, koju je vodila doc. dr. sc. Silvia Penuela, pokazala je da, bez obzira na prehranu, protein zvan Pannexin 1 (Panx1) znatno regulira akumulaciju masnoće kod miševa. Panx1 je glikoprotein uključen u signalizaciju stanica koji igra važnu ulogu u ranom razvoju. Istraživanje sugerira da brisanje Panx1 gena u ranim fazama razvoja mišjih masnih kiselina povećava količinu nakupljene masti, što dovodi do većeg rizika za pretilost poslije u životu. Istraživanje je također pokazalo da odsutnost glikoproteina dovodi do povećanja razine inzulina i glukoze u krvi, povećavajući sklonost dijabetesu tipa 2. U istraživanju su korišteni miševi kojima nedostaje gen za Panx1. Miševi koji su hranjeni normalnom hranom i hranom s mnogo masnoće imali su znatno veću masu masti u usporedbi s miševima s genom za Panx1.

Istraživački tim navodi da nakupljanje masnoće može proizaći iz hiperplazije koja se odnosi na povećanje broja masnih stanica, kao i hipertrofije, koja se odnosi na prekomjeran rast pojedinačnih masnih stanica.

Novo istraživanje rasvjetljuje činjenicu da su vježbanje i dijeta važni, no ponekad postoje genetski čimbenici koji se nalaze na početku igre.

PARKINSONOVA BOLEST

pjevanje smanjuje stres i poboljšava motoričke funkcije www.sciencedaily.com, 7. studenoga 2018.

Prema novim podacima istraživača sa Sveučilišta u Iowi, pjevanje može pridonijeti kontroli disanja i gutanja kod oboljelih od Parkinsonove bolesti.

Rezultati tog pilot-istraživanja pokazali su poboljšanje raspoloženja i motoričkih funkcija, kao i smanjenje stresa. Andrew Zaman mjerio je broj otkucaja srca, krvni tlak i razinu kortizola kod 17 sudionika u terapijskoj pjevačkoj skupini. Sudionici su opisivali intenzitet osjećaja tuge, tjeskobe, sreće i ljutnje. Podaci su prikupljeni prije i nakon jednosatnog pjevanja. Sve tri razine osjećaja nakon pjevanja su smanjene, ali voditeljica studije E. Stegemöller navodi da preliminarni podaci nisu dosegli statističku relevantnost. Nije bilo znatnijih razlika u sreći ili ljutnji nakon pjevanja.

Međutim, sudionici su bili manje tjeskobni i tužni. Jedan od razloga smanjenja razine kortizola kod sudionika mogla bi biti i činjenica da su se tijekom pjevanja s drugima u grupi osjećali pozitivno i manje stresno, što sugerira daljnju analizu oksitocina, hormona koji se često naziva hormon ljubavi jer se otpušta tijekom dodira i fizičke stimulacije. Temeljem tog i prethodnih istraživanja, istraživači tvrde da terapeutsko pjevanje može biti učinkovita metoda liječenja koja bi poboljšala motoričke sposobnosti, smanjila stres i povećala kvalitetu života oboljelih.

ANKSIOZNOST

TRENING SNAGE

bolji za srce od aerobnih vježbi www.medicalnewstoday.com, 19. studenoga 2018.

Prema posljednjim istraživanjima, vježbe snage mogu srcu koristiti više nego aerobne aktivnosti.

Istraživanje 4000 odraslih osoba otkrilo je da je statična aktivnost, kao što je trening snage, više povezana sa smanjenjem rizika od srčanožilnih bolesti u usporedbi s dinamičkom aktivnošću, kao što su šetnja ili biciklizam. Međutim, dr. Maia P. Smith, asistentica na Odjelu za javno zdravstvo i preventivnu medicinu na Sveučilištu St. George’s u Grenadi, upozorava na to da su i vježbe snage i aerobna aktivnost korisne za srce u umjerenom intenzitetu. Naime, osobe koje su sudjelovale u obje vrste aktivnosti imale su više koristi od onih koje su samo povećale intenzitet jedne od njih. Istraživački tim analizirao je kardiovaskularne čimbenike rizika prema vrsti aktivnosti. Nakon prilagodbe rezultata dobi, spolu, etničkoj pripadnosti i pušačkom statusu, definirane su dvije skupine: 21 – 44 godine (mlađi odrasli) i više od 45 godina (starije osobe). Analiza rezultata pokazala je da je provođenje bilo koje vrste vježbanja bilo povezano sa smanjenjem kardiovaskularnih čimbenika rizika između 30 i 70 posto, iako je veza bila najjača kod mlađih odraslih koji su provodili statičke vježbe.

Dr. Smith sugerira da buduće studije trebaju učiniti više u smislu istraživanja razlika među tim vrstama vježbanja kako bi pojedinačni učinci na zdravlje bili jasniji.

DRUŠTVENE MREŽE

utječe na um i tijelo

dokazano povećavaju usamljenost

www.medicalnewstoday.com, 18. srpnja 2018.

www.medicalnewstoday.com, 15. studenoga 2018.

Anksioznost može utjecati na tjelesno i mentalno zdravlje, i to kratkoročnim i dugoročnim učincima na um i tijelo.

Sve popularnija tema među istraživačima danas je trebamo li prestati koristiti društvene mreže te kako one utječu na svakodnevni život i ljudsku psihu.

Dok su mnogima poznati učinci anksioznosti na mentalno zdravlje, manje ljudi svjesno je njezinih fizičkih nuspojava. Anksioznost opisuje skupina poremećaja koji uzrokuju brigu, nervozu i strah, koji nisu proporcionalni događaju i ometaju svakodnevni život. Osobe s tjeskobom mogu doživjeti više tjelesnih i psiholoških simptoma, od kojih su najčešći osjećaj nervoze, napetosti ili straha, ubrzano disanje, znojenje i sl. Medicinska zajednica sumnja da se anksioznost razvija u amigdali, području mozga koji upravlja emocionalnim odgovorima. Kad je osoba pod stresom, zabrinuta ili uplašena, mozak šalje sig­ nale u druge dijelove tijela da se pripreme za borbu ili bijeg, a tijelo reagira otpuštanjem hormona stresa, adrenalina i kortizola, zaslužnih za poremećaj funkcije više organskih sustava. To može uključivati ​​probavne probleme (mučninu, proljev, gubitak apetita), povećan rizik od infekcije (kratkoročno anksioznost povećava imunološki odgovor, dok produljena ima suprotan učinak), promijenjenu funkciju srčanožilnog (povećan broj srčanih otkucaja, vazokonstrikcija...), mokraćnog (povećava se potreba za mokrenjem) i dišnog (ubrzava se disanje) sustava. Dugoročno negativni učinci su depresija, probavni problemi, nesanica, kronični bolovi, teškoće s učenjem, radom ili druženjem, gubitak interesa za seks, poremećaj zloporabe tvari, pa i suicidalne misli.

Melissa G. Hunt, psihologinja sa Sveučilišta Pensilvanija, pokrenula je istraživanje o korištenju Facebooka, Snapchata i Instagrama te vjeruje da je njezin tim zaslužan za prvo eksperimentalno istraživanje uporabe tih društvenih mreža. Facebook, Snapchat i Instagram odabrani su zbog njihove popularnosti među studentima, a studija je uključivala 143 studenta pensilvanijskog sveučilišta. Od studenata su najprije zatražili podatke s njihovih pametnih telefona kako bi analizirali njihove navike korištenja društvenih mreža. Zatim su ih slučajnim odabirom podijelili u dvije skupine. Prva je dobila uputu da nastavi koristiti društvene mreže, onoliko koliko ih uobičajeno koriste, a drugu skupinu zamolili su da smanji korištenje društvenih mreža, po deset minuta dnevno za svaku platformu. Važno pitanje bilo je i njihovo emocionalno praćenje tijekom istraživanja.

U razdoblju od tri tjedna i više sudionici su podatke sa svojih pametnih telefona dijelili s istraživačima, uključujući i svoje emocionalno stanje, poput anksioznosti, depresije ili samoće. Rezultati studije pokazali su da je skupina koja je smanjila korištenje društvenih mreža iskusila znatnije poboljšanje stanja depresije i usamljenosti, a rezultati su bili najvidljiviji kod ispitanika koji su nakon ulaska u istraživanje imali izraženo stanje depresije.

Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 7

TEMA BROJA

Imunitet

IMUNITET

IMUNITET

ključ vašeg zdravlja Iako mislimo da o imunitetu mnogo toga znamo, i dalje postoji dosta toga što istraživači ne znaju, a trude se saznati o zamršenosti i umreženosti reakcija imunološkog odgovora Izvor: www.health.harvard.edu Prevela i prilagodila: Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

U

ove hladne dane, sigurno se pitate kako možete poboljšati funkciju svojeg imunosnog sustava i ojačati njegovu otpornost. U cjelini, vaš imunosni sustav čini izniman posao u obrani vašeg organizma od patogenih mikroorganizama. No, ponekad i malo zakaže pa mikrobi uspješno obave svoj posao i vi se razbolite. Postavlja se pitanje je li moguća intervencija u tom procesu kako biste potaknuli svoj imunosni sustav na snažniju obranu? Što ako poboljšate prehranu, uzmete određene vitamine ili biljne pripravke ili možda napravite druge promjene u načinu života u nadi da ćete dobiti gotovo savršenu imunološku reakciju?

Je li moguće poboljšati imunitet Ideja jačanja imuniteta svima nam je vrlo privlačna, no sposobnost da to i postignemo pokazala se nedostižnom iz nekoliko razloga. Imunosni sustav je upravo to – sustav, a ne jedinka. Da bi pravilno funkcionirao, nužni su sklad i ravnoteža. I dalje postoji mnogo toga što istraživači ne znaju o zamršenosti i umreženosti reakcija imunološkog odgovora.

8 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

Iako za sada ne postoji znanstveno dokazana izravna veza između načina života i poboljšanja imunološke funkcije, to ne znači da učinci načina života na imunosni sustav nisu intrigantni i ne bi trebali biti proučeni. Upravo zato znanstvenici i istražuju učinke prehrane, vježbanja, dobi, psihičkog stresa i drugih čimbenika na imunološki odgovor, kako na životinjama, tako i kod ljudi. U međuvremenu, opće strategije zdravog života dobar su način da počnete pružati podršku svom imunosnom sustavu.

Odaberite zdravu životnu strategiju Neupitno je da je vaša prva linija obrane ustvari odabir zdravog načina života. Slijediti opće smjernice zdravstvene zaštite najbolji je korak koji možete poduzeti kako biste svoj imunosni sustav održali zdravim i snažnim na što prirodniji način. Svaki dio vašeg tijela, uključujući i imunosni sustav, bolje funkcionira kada je zaštićen od negativnog utjecaja okolišnih čimbenika i kada ga podržavate odabirom zdrave životne strategije, što podrazumijeva da: ne pušite; jedete mnogo voća i povrća; redovito vježbate i održavate tjelesnu kondiciju;

ne pretjerujete u količini hrane koju unosite i održavate primjerenu tjelesnu težinu; ne pijete alkohol ili, ako već pijete, da to bude umjereno; dovoljno spavate; poduzimate sve kako biste izbjegli zarazu (npr. čestim pranjem ruku i temeljitom termičkom obradom namirnica – mesa); pokušate smanjiti stres (a ako vam to ne polazi za rukom, pozabavite se nekom od antistresnih tehnika).

Ne posežite za onim što vam može škoditi Za brojne, na tržištu dostupne proizvode tvrdi se da potiču ili podržavaju imunosni sustav. Međutim, jačanje imuniteta, znanstveno gledajući, i nema baš mnogo smisla. Zapravo, povećanje broja stanica u vašem tijelu, imunoloških ili bilo kojih drugih, nije nužno dobra stvar. Na primjer, sportaši koji su skloni „krvnom dopingu“ (ilegalna metoda za poboljšanje sportskog učinka umjetnim povećanjem sposobnosti krvi da donese više kisika u mišiće; u mnogim slučajevima doping krvi povećava količinu hemoglobina u krvotoku) povećavaju rizik od moždanog udara.

Pokušaj poticanja stanica imunosnog sustava posebno je kompliciran zato što postoji toliko različitih vrsta stanica u imunosnom sustavu koje na toliko različitih načina reagiraju na toliko različitih mikroba. Koje biste stanice trebali potaknuti i koliko? Znanstvenici za sada ne znaju odgovor. No, ono što je poznato je da tijelo stalno stvara imunološke stanice. Svakako stvara znatno više limfocita nego što ih može iskoristiti.

Suvišne stanice uklanjaju se iz organizma prirodnim procesom smrti stanice, koji zovemo apoptoza – neke i prije bilo kakve akcije, a neke nakon što je bitka

dobivena. Nitko ne zna koliko je stanica potrebno ili koja je najbolja kombinacija stanica da bi imunosni sustav optimalno funkcionirao.

Starija dob – slabiji imunološki odgovor Kako starimo, imunološki odgovor je sve slabiji, što posljedično rezultira većim brojem infekcija i većom pojavom malignih oboljenja. Kako se očekivano trajanje života u razvijenim zemljama povećalo, sukladno tome, porasla je i učestalost bolesti i stanja povezanih sa starijom dobi.

Iako neki ljudi zdravo stare, zaključak mnogih studija je da, u usporedbi s mlađim ljudima, stariji imaju veću vjerojatnost obolijevanja od zaraznih bolesti, kao i veću vjerojatnost od smrtnog ishoda kao njihove posljedice. Infekcije respiratornog sustava, gripa, a osobito upala pluća, vodeći su uzrok smrti kod osoba starijih od 65 godina širom svijeta. Nitko sa sigurnošću ne zna zašto je tome tako, no neki znanstvenici primjećuju da je taj povećani rizik povezan sa smanjenjem broja T stanica, vjerojatno zbog postupne atrofije timusa i sve manje produkcije T stanica koje su važne u borbi protiv infekcije. No, još uvijek nije jasno je li razlog pada broja T limfocita posljedica atrofije timusa ili je riječ o nekim drugim promjenama. Drugi znanstvenici razmatraju mogućnost manje učinkovitosti koštane srži u proizvodnji matičnih stanica iz kojih nastaju imunološke stanice.

Slabljenje imunološkog odgovora na infekcije najočiglednije je u odgovoru starijih ljudi na cjepiva. Na primjer, studije koje su istraživale cjepiva protiv gripe pokazale su da je u osoba starijih od 65 godina cjepivo znatno manje učinkovito u odnosu na zdravu djecu stariju od dvije godine. No, unatoč smanjenoj Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 9

TEMA BROJA

Imunitet

učinkovitosti, cijepljenje protiv gripe i pneumokoka (Streptococcus pneumoniae) znatno je smanjilo stopu obolijevanja i smrti kod starijih osoba u usporedbi s onima koji se ne cijepe. Čini se da postoji veza između prehrane i imuniteta kod starijih osoba. Oblik neishranjenosti, koji je iznenađujuće čest čak i u bogatim zemljama, poznat je kao „malnutricija mikronutrijenata“.

Nedostatak esencijalnih vitaminima i minerala u tragovima koji se unose suplementacijom redovite prehrane može biti čest u starijih osoba. Osim što stariji ljudi obično manje jedu, njihova prehrana nije raznolika. Postavlja se pitanje može li dodatak prehrani pomoći starijim osobama održati zdravlje imunosnog sustava. O tome bi starije osobe svakako trebale popričati s liječnikom koji je dobro upućen u gerijatrijsku prehranu jer, iako određena suplementacija može biti korisna za starije osobe, čak i male promjene mogu imati ozbiljne posljedice u toj dobnoj skupini.

Mikronutrijenti – pogonska sila Kao i svakoj borbenoj sili, tako je i vojsci imunoloških stanica potrebna redovita opskrba hranjivim tvarima. Znanstvenicima je već dugo poznato da su ljudi koji žive u siromaštvu pothranjeni i osjetljiviji na zarazne bolesti. Ipak, još uvijek nije sigurno je li povećana stopa bolesti uzrokovana djelovanjem pothranjenosti na imunosni sustav.

Još uvijek ima relativno malo studija o učincima prehrane na imunosni sustav ljudi, pa čak i manje studija koje izravno povezuju učinke prehrane s razvojem bolesti u odnosu na liječenje.

Postoje dokazi da razni nedostaci mikronutrijenata – na primjer, 10 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

Opća strategija zdravog života dobar je način da počnete pružati podršku svom imunosnom sustavu nedostatak cinka, selena, željeza, bakra, folne kiseline te vitamina A, B6, C i E – mijenjaju imunološke reakcije kod životinja, što je mjereno u epruveti, dakle, in vitro. Međutim, utjecaj tih promjena u imunosnom sustavu na zdravlje životinja manje je jasan, a učinak sličnih nedostataka na imunološki odgovor kod ljudi tek treba procijeniti. Što možete učiniti? Ako sumnjate da vam vaša prehrana ne pruža sve potrebne mikronutrijente jer, na primjer, ne volite povrće – svakodnevno uzimanje multivitaminskog i mineralnog dodatka prehrani može vam pružiti druge zdravstvene prednosti, kao blagotvorne učinke na imunosni sustav. Međutim, imajte na umu da uzimanje megadoza jednog vitamina neće pružiti očekivane učinke jer više nužno ne znači i bolje.

Biljke i dodaci prehrani Danas je na tržištu dostupan velik broj proizvoda za koje se tvrdi da podupiru imunitet ili na neki drugi način potiču zdravlje imunosnog sustava. Iako je utvrđeno da neki proizvodi mijenjaju određene komponente imunološke reakcije, do sada nema dokaza da oni zapravo potiču imunitet do točke u kojoj ste bolje zaštićeni od infekcije i bolesti.

Dokazati može li neka biljka ojačati imunitet još uvijek je vrlo složena stvar.

Na primjer, znanstvenici ne znaju ima li biljka za koju se misli da podiže razinu

antitijela u krvi zapravo ikakav koristan učinak na ukupni imunitet.

Međuodnos stresa i imuniteta Suvremena medicina uzima u obzir blisku vezu između tijela i uma. Mnoge bolesti, uključujući „nervozu želuca“, osip, pa čak i srčane bolesti, povezane su s učincima emocionalnog stresa.

Unatoč izazovima, znanstvenici aktivno proučavaju odnos između stresa i funkcije imunosnog sustava.

Teško je definirati stres jer ono što može izgledati kao stresna situacija za jednu osobu, nije i za drugu. Kada su ljudi izloženi situacijama koje smatraju stresnim, teško im je mjeriti razinu stresa koji osjećaju, a znanstveniku je teško znati koliko je subjektivni dojam razine stresa točan. Ono što znanstvenik može je mjeriti ono na čemu se odražava stres, kao što je, na primjer, broj otkucaja srca svake minute, no na rezultat takvih mjerenja mogu utjecati i drugi čimbenici.

Većina znanstvenika koji proučavaju odnos stresa i imunološke funkcije ne proučava iznenadne, kratkotrajne stresore, nego pokušavaju proučavati stalnije i česte stresore poznate kao kronični stres, uzrokovane narušenim odnosima s obitelji, prijateljima i suradnicima ili kontinuiranim izazovima usmjerenim što boljem obavljanju posla. Neki znanstvenici istražuju hoće li kontinuirani stres naplatiti svoj danak narušavanjem funkcije imunosnog sustava.

No, teško je provesti ono što znanstvenici nazivaju „kontroliranim pokusima“ na ljudskim bićima. U kontroliranom eksperimentu znanstvenik može mijenjati samo jedan čimbenik, kao

VaĹĄe zdravlje #111 | prosinac 2018. | 11

TEMA BROJA

Imunitet

što je količina određene kemijske tvari, a zatim mjeriti učinak te promjene na neki drugi mjerljivi fenomen, kao što je količina antitijela koju proizvede određena vrsta imunološke stanice kada je izložena djelovanju kemijske tvari. Ta vrsta kontrole jednostavno nije moguća niti na životinjama, a posebno ne na ljudima, s obzirom na to da se u trenutku mjerenja toliko toga događa u tijelu životinje ili čovjeka.

Međutim, unatoč tim neizbježnim teškoćama u mjerenju odnosa stresa i imuniteta, znanstvenici pomalo napreduju u spoznaji koliko stres zaista utječe na imunološke funkcije.

Umjerena hladnoća ne narušava imunitet Čim zahladi, gotovo svaka majka ponavlja: „Toplo se obuci jer ćeš se prehladiti!“ Istraživači koji proučavaju odnos hladnoće i imuniteta smatraju da normalna izloženost umjerenoj hladnoći ne povećava osjetljivost na infekciju. Većina zdravstvenih stručnjaka slaže se da je zima sezona gripe i prehlade ne zato što je ljudima hladno, nego zato što provode mnogo vremena vani, u bližem kontaktu s drugim ljudima koji prenose uzročnike bolesti.

No, istraživače i dalje zanima što se po tom pitanju događa u različitim populacijama. Neki pokusi s miševima upućuju na to da izloženost hladnoći može smanjiti sposobnost nošenja s infekcijom. Ali, što je s ljudima? Znanstvenici su uranjali ljude u hladnu vodu, dok su drugi sjedili goli na temperaturi pothlađivanja. Ujedno su proučili ljude koji su živjeli na Antarktici i one s ekspedicija u Kanadski Stjenjak. Rezultati su bili različiti. Na primjer, istraživači su dokumentirali povećanje učestalosti respiratornih infekcija gornjeg dišnog 12 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

sustava kod natjecateljica skijaškog trčanja koje su dugo trenirale na hladnoći, no ostalo je nepoznato jesu li te infekcije bile potencirane hladnoćom ili nekim drugim čimbenicima, kao što su intenzitet vježbanja ili suhoća zraka.

Skupina kanadskih istraživača, koja je pregledala stotine medicinskih studija na tu temu i provela neka vlastita istraživanja, zaključila je da nema potrebe brinuti se o umjerenom izlaganju hladnoći jer hladnoća nema štetnog utjecaja na ljudski imunosni sustav.

Problem se može javiti ako ste na hla­ dnoći dulje vrijeme, kada postoji rizik od pojave smrzotina ili hipotermije, ali za imunitet se ne trebate brinuti.

Vježbanje – dobro ili loše za imunosni sustav?

Redovito vježbanje jedan je od stupova zdravog života. Poboljšava zdravlje srčanožilnog sustava, smanjuje krvni tlak, pomaže u kontroli tjelesne težine i štiti od raznih bolesti. Međutim, pomaže li održati snagu imunosnog sustav?

Baš kao i zdrava prehrana, tjelovježba može pridonijeti općem zdravlju, pa i zdravlju imunosnog sustava. Doprinos je čak još izravniji u smislu jačanja cirkulacije, što omogućuje imunološkim stanicama i supstancijama bolje kretanje po tijelu i učinkovito obavljanje njihovih funkcija.

Neki znanstvenici pokušavaju poduzeti sljedeće korake kako bi utvrdili ima li vježbanje izravan utjecaj na osjetljivost osobe na infekciju. Na primjer, neki istraživači istražuju utječe li ekstremni intenzitet vježbanja na češće obolijevanje sportaša ili ometa njihove imunološke funkcije na neki drugi način. Da bi se takva vrsta istraživanja provela, znanstvenici obično zahtijevaju od sportaša da intenzivno vježbaju,

zatim analiziraju njihovu krv i mokraću prije i poslije vježbanja kako bi otkrili postoje li promjene u komponentama imunosnog sustava. Znanstvenici provjeravaju krv i urin prije i poslije vježbanja kako bi otkrili eventualne promjene u funkcioniranju imunosnog sustava. Iako su do sada zabilježene neke promjene, imunolozi još ne znaju što te promjene zaista znače u smislu ljudskog imunološkog odgovora.

Uzimajući u obzir da je u tim slučajevima ipak riječ o profesionalnim sportašima podvrgnutim intenzivnom fizičkom naporu, postavlja se pitanje što se događa u slučaju umjerenog vježbanja kod prosječnih ljudi, odnosno pridonosi li to zdravlju. Iako izravna korist nije ustanovljena, za sada je razumno smatrati da umjerena i redovita tjelovježba ima svoj doprinos te da je potencijalno važna za održavanje ne samo zdravlja imunosnog sustava, nego i zdravlja u cjelini.

Pristup koji bi istraživačima mogao pomoći da dobiju potpunije odgovore na pitanje pridonose li čimbenici zdravog stila života, kao što je vježbanje, poboljšanju imuniteta, je korištenje sekvenciranja ljudskoga genoma. To istraživanje, utemeljeno na najnovijoj biomedicinskoj tehnologiji, može se upotrijebiti kako bi se dobio potpuniji odgovor na ta i slična pitanja o imunosnom sustavu. Na primjer, nizovi ili „genski čipovi“ temeljeni na ljudskom genomu znanstvenicima omogućuju da istodobno promatraju kako se tisuće sekvenci gena uključuje ili isključuje kao odgovor na specifične fiziološke uvjete – primjerice, krvne stanice sportaša prije i poslije vježbanja. Istraživači se nadaju da će te alate koristiti za analizu uzoraka da bi bolje razumjeli kako brojni uključeni procesi istodobno funkcioniraju.

VaĹĄe zdravlje #111 | prosinac 2018. | 13

ZDRAV ŽIVOT

sport i rekreacija

VAŽNOST PREVENCIJE

padova u starijoj dobi Vjerojatnost da će se kod starije osobe dogoditi pad ili da postoji rizik od pada možemo pripisati osobnom uzroku, tj. karakteristikama svakog pojedinca, ali i utjecaju okoline izv. prof. dr. sc. MARIO KASOVIĆ; doc. dr. sc. JADRANKA VLAŠIĆ, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

S

vake godine jedna trećina 65-godišnjaka i starijih pati od zdravstvenih problema koji su posljedica pada.

Podaci pokazuju da u Sjedinjenim Američkim Državama od 35 milijuna starijih osoba čak 10 milijuna pretrpi pad.

Padovi su vodeći uzrok smrtnosti i ozljeđivanja kod starijih osoba, koje za posljedicu imaju invalidnost i nepokretnost, što često zahtijeva trajnu medicinsku skrb i visoke troškove liječenja.

Uzroci padova Uzroci su zapravo vezani uz međudjelovanje vanjskih (izlaganje vanjskim opasnostima) i unutarnjih činitelja (karakteristike pojedine osobe). Vjerojatnost da će se dogoditi pad ili da postoji rizik od pada često možemo pripisati osobnom uzroku i utjecaju okoline.

Osobni uzrok uključuje karakteristike svakog pojedinca, kao što su starosna dob, pokretljivost, funkcionalne sposobnosti te kronične bolesti i stanja, preciznije, zdravstveni status osobe. Kod osoba starije životne dobi pod pojmom okoline u kojoj se izlaže riziku podrazumijevamo njihov stan ili kuću, ali i okućnicu, prostor oko zgrade, ulice kojima svakodnevno hoda. Postoji rizik od spoticanja o tepih i druge predmete, sve skliske površine, posebice mokar i tvrd pod u kupaonici, stube, visoke elemente i ormare, koji se mogu dosegnuti jedino penjanjem na druge predmete, te sve nestabilne i neravne površine u zamračenim prostorijama.

Klasifikacija rizika pada Možemo ih klasificirati na one na koje ne možemo utjecati i one na koje možemo.

U kategoriju rizika na koje ne možemo utjecati ubrajamo spol, starosnu dob i ukupan broj padova u prošlosti.

Kategoriju rizika na koje možemo utjecati čine slabost mišića nogu te problemi pri hodu i ravnoteži. Kronične bolesti i stanja kao što su Parkinsonova bolest, moždani udar i artritis povećavaju rizik od pada. Nasuprot tome, osteoporoza ne povećava rizik, ali povećava vjerojatnost prijeloma kuka pri svakom padu. U pravilu, rizik od pojave pada povećava se s brojem rizičnih činitelja, a oni se pak povećavaju s brojem godina života (vidi sliku). Primarni cilj u prevenciji pada je svesti na najmanju moguću mjeru rizične činitelje i njihov broj.

14 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

VaĹĄe zdravlje #111 | prosinac 2018. | 15

ZDRAV ŽIVOT

sport i rekreacija

Ravnoteža i snaga mišića U činitelje na koje možemo utjecati ubrajamo ravnotežu i snagu mišića, koje su veoma povezane.

Ravnotežu možemo opisati kao sposobnost zadržavanja određene pozicije tijela ili dijela tijela pri kontaktu s podlogom koja je u mirovanju ili gibanju. Razlikujemo statičku i dinamičku ravnotežu. Statička ravnoteža je sposobnost kontrole posturalnoga gibanja, tj. zadržavanje statičke pozicije tijela i uspravnog stava u stojećem stavu.

Dinamička ravnoteža je sposobnost pravovaljanog odgovora tijela na promjene ravnoteže i predviđanje promjena pri pokretu tijela. Dinamička ravnoteža važna je u hodu. Hodati znači biti pokretljiv, neovisan i imati kvalitetniji život.

Mnoge studije pokazuju da se kod starijih osoba snaga mišića može poboljšati primjenom različitih tipova treninga snage. Učinak samo treninga snage, s ciljem unaprjeđivanja ravnoteže i prevencije pada, je skroman, iako postoji velika povezanost između snage i ravnoteže. Razlog tome je mehanizam održavanja ravnoteže. To je složen set različitih procesa koji zahtijeva uspješno povezivanje višebrojnih komponenti, uključujući nekoliko senzornih sustava koji se treningom snage ne podražavaju. Komponente uključuju sljedeće senzorne sustave: vizualni sustav – osigurava vidne informacije o poziciji i pokretu tijela u prostoru te prepoznavanje potencijalno opasnih objekata i situacija; vestibularni sustav – smješten je u unutarnjem uhu, a osigurava informacije o pokretima glave i poziciji tijela u prostoru; somatosenzorni sustav – nadgleda poziciju tijela i kontakt s ostalim 16 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

objektima, osobito tlom, i to uporabom receptora. Proprioreceptori ili

održanja ravnoteže i povećava rizik od pada.

mehanoreceptori nalaze se u mišićima, tetivama i zglobnim tijelima, a zaduženi su za prijenos informacija o poziciji pojedinog ekstremiteta. Kožni receptori prenose informacije s kože o dodiru i različitim vibracijama na koži.

Središnji živčani sustav obrađuje informacije koje dolaze iz tih senzornih sustava i daje naredbe skeletnim mišićima koji su bitni za održavanje ravnoteže tijela. Ako je funkcija bilo kojeg od senzornih sustava oštećena ili oslabljena, smanjuje se mogućnost

S godinama opadaju mišićna snaga i funkcija senzornih sustava, a uz pomoć loše ravnoteže povećava se i rizik od pada.

U prevenciji pada programi tjelesne aktivnosti moraju se temeljiti na multidimenzionalnom aspektu održanja ravnoteže i biti usmjereni na aktiviranje svih relevantnih senzornih sustava u održavanju ravnoteže, kao što su koštanomišićni sustav, vizualni, vestibularni i somatosenzorni sustav.

SMJERNICE ZA PREVENCIJU

SAM SVOJ MAJSTOR Svake godine velik broj starijih osoba pada u svojim domovima, a mnogi od njih teško se ozlijede i trajno onesposobe za samostalan nastavak života. Takve promjene uvelike smanjuju kvalitetu života. U Hrvatskoj su padovi vodeći uzrok smrtnosti i bolničkog liječenja od ozljeda u starijih osoba. U Hrvatskoj je 2015. godine od pada i njegovih posljedica umrlo 1160 osoba, od toga 93 posto (1079) starijih od 65 godina.

Padove obično pripisujemo riziku, lako ih je previdjeti, ali je lako i rizik ukloniti.

Smjernice će vam omogućiti prepoznavanje rizičnih mjesta u vašemu domu i dati prijedloge kako ih ukloniti.

KUHINJA PITANJE: Jesu li predmeti koje često koristite na visokim mjestima koja ne možete dosegnuti?

RJEŠENJE: Premjestite ih na mjesta koja su vam nadohvat ruke kako se ne biste penjali da ih dohvatite.

PITANJE: Jesu li vaše stube nestabilne i stare?

RJEŠENJE: Ako jesu, popravite ih. Važno je koristiti samo stabilne stube i one koje imaju rukohvat. Osim toga, ne koristite stolac za penjanje.

POD U SVAKOJ PROSTORIJI VAŠEG DOMA PITANJE: Zaobilazite li pri kretanju po prostorijama predmete i namještaj?

RJEŠENJE: Zamolite nekoga da vam pomakne namještaj i osigura nesmetan hod kroz prostorije.

PITANJE: Imate li tepih koji ne prianja čvrsto uz pod, nego se kad hodate po njemu stalno pomiče?

RJEŠENJE: Uklonite tepih ili ga zalijepite na pod dvostruko ljepljivom trakom.

PITANJE: Ostavljate li predmete kao što su knjige, časopisi, cipele, kutije na podu?

RJEŠENJE: Pokupite sve predmete s poda i pospremite ih u za to predviđena mjesta, kao što su ormari i police! Pod uvijek mora biti pregledan i čist.

PITANJE: Ima li u prostorijama u kojima boravite žica od telefona ili svjetiljki?

RJEŠENJE: Skratite žice, učvrstite ih na zid kako se ne biste spotaknuli ili ih ukopčajte u drugu utičnicu.

KUPAONICA PITANJE: Je li pod u vašoj kupaonici sklizak?

RJEŠENJE: Postavite protuklizne prostirke ili podloge na pod i u kadu.

PITANJE: Je li vam potreban rukohvat kad ulazite i izlazite iz kade ili toaleta?

RJEŠENJE: Postavite rukohvate koji će vam osigurati lakše kretanje.

SPAVAĆA SOBA PITANJE: Je li vam lampa pokraj kreveta nadohvat ruke?

RJEŠENJE: Postavite lampu pored kreveta na mjesto koje možete lako dosegnuti.

PITANJE: Je li put od vaše sobe do toaleta u mračnom i tamnom dijelu stana?

RJEŠENJE: Postavite noćno svjetlo tako da jasno vidite put.

STUBE PITANJE: Nalaze li se na stubama predmeti kao što su knjige, časopisi, cipele, kutije?

RJEŠENJE: Pokupite sve predmete sa stuba. One uvijek moraju biti pregledne i čiste.

PITANJE: Je li koja stuba potrgana ili neispravna?

RJEŠENJE: Popravite ih.

PITANJE: Nalaze li se vaše stube u mračnom i tamnom dijelu stana ili kuće?

RJEŠENJE: Postavite svjetlo na dno i na vrh stuba kako biste jasno vidjeli svaku stubu. Prekidač za svjetlo također postavite na dno i na vrh stuba.

PITANJE: Jesu li vaše stube skliske!

RJEŠENJE: Postavite tepih koji se ne kliže.

PITANJE: Postoji li rukohvat na vašim stubama?

RJEŠENJE: Postavite rukohvat s obje strane stuba.

DODATNE SMJERNICE ZA PREVENCIJU PADA redovito vježbajte; raspitajte se kod liječnika ili ljekarnika o svojim lijekovima; neki mogu izazvati pospanost i vrtoglavicu, što može utjecati na vaše motoričke sposobnosti; redovito provjeravajte vid; polako se uspravljajte iz nižih položaja, ležanja i sjedenja; pripazite da vam u domu osvjetljenje bude odgovarajuće jačine; rubove stuba označite kontrastnom bojom kako bi bili uočljiviji; brojeve za hitnu intervenciju držite pored svakog telefona; postavite telefone blizu tla kako bi vam u slučaju pada bili nadohvat ruke, i razmislite o uvođenju alarmnog uređaja pomoću kojeg biste mogli dozvati pomoć u slučaju nezgode!

Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 17

ZDRAV ŽIVOT

sport i rekreacija

(Ne)sigurnost

na snježnim padinama U skijanju su ozljede najčešće posljedice padova i sudara, a ponajviše se događaju neiskusnim, fizički slabo pripremljenim ili tehnički nepotkovanim skijašima OZREN PODNAR, prof.

P

očetkom svake sezone snježnih sportova umnogostručuje se rizik od traumatskih ozljeda. Planirate li na snježne padine, upoznajte se s najčešćim ozljedama koje na njima prijete.

Svaki zimski sport zahtijeva drukčiju pripremu i prijeti drukčijim ozljedama. Za alpsko skijanje potrebne su dobra kondicija i tehnička osposobljenost. Za skijaško trčanje, s obzirom na to da ta disciplina izlaže organizam produljenim naporima, traži se solidna aerobna otpornost. No, pri skijaškom su trčanju ozljede mnogo rjeđe nego kod alpskog skijanja.

Snowboarding ili snježno daskanje iznimno je spektakularna disciplina, osobito popularna među mladima.

Povezana je s još višom stopom ozljeda nego skijanje, a osobito su česte teže ozljede, poput prijeloma i iščašenja.

Dok se kod skijanja spojevi automatski otkapčaju pri padu, kod snowboardinga čizme se ne odvajaju od daske, a padovi ne dopuštaju osobitu kontrolu.

Skijanje je kraljevski sport za hrvatske ljubitelje snijega. Njime se u svijetu bavi više od 220 milijuna ljudi, a vjerojatnost ozljeđivanja je 2,6 do 3,9 ozljeda na 1000 skijaša dnevno. To znači da je skijanje jedan od najopasnijih sportova.

Do prije četvrt stoljeća bilo je još opasnije, s pet do osam ozljeda na 1000 skijaša dnevno. Najviše se ozljeda, 55 18 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

posto, zbiva u prvih sedam dana, no ta statistika možda nije osobito važna.

Mnogi skijaši i ne borave na snijegu više od jednog tjedna pa im je to razdoblje jedino kad se uopće mogu ozlijediti.

U skijanju su ozljede najčešće posljedica padova i sudara, a ponajviše se događaju neiskusnim, fizički slabo pripremljenim ili tehnički nepotkovanim skijašima. Na drugome su mjestu po izloženosti previše temperamentni i samouvjereni skijaši.

Mnogim je rekreativcima skijanje jedini sport kojim se bave, što je nepovoljno za njihovu sigurnost na skijalištima. Za sigurno bavljenje skijanjem potrebno je trenirati i izvan sezone snježnih

sportova, radi održavanja dobre forme, a ne pokušavati izgraditi formu skijanjem.

Na rizik od ozljeda utječu i skije u lošem stanju, neprikladni spojevi i kvaliteta snijega. Zaleđeni snijeg povećava opasnost od ozljeda gornjih udova, a težak i vlažan snijeg više ugrožava donje udove.

Koljena su najslabije točke Četiri desetine skijaških ozljeda zahvaća donje udove, 30 posto ruke i ramena, a preostalih 30 posto glavu i trup. Četiri ligamenta koji stabiliziraju koljeno trpe najveći broj ozljeda.

Najugroženiji je prednji križni ligament, presudan za stabilizaciju koljena jer pomaže kontrolirati razdaljinu na koju se potkoljenica pomiče u odnosu na bedrenu kost. Ozljeda tog ligamenta česta je kod kružnih pokreta ili naglih promjena smjera jer tada lako dolazi do pretjeranog istezanja ili rotacije.

Kad mu se dogodi takva ozljeda, skijaš obično osjeti pucketanje u koljenu te prodornu i naglu bol praćenu upalom.

Osim tog ligamenta, ugrožen je i lateralni medijalni ligament te meniskus, a česta su i iščašenja tetiva lista, koje liječnici katkad pogrešno dijagnosticiraju kao obično uganuće stopala.

Puknuće lateralnog medijalnog ligamenta obično se liječi ortopedskim aparatima i rehabilitacijom, a potpuno

VaĹĄe zdravlje #111 | prosinac 2018. | 19

ZDRAV ŽIVOT

sport i rekreacija

puknuće prednjega križnog ligamenta, u pravilu, zahtijeva kiruršku intervenciju.

Sve do ranih osamdesetih, najčešća je ozljeda donjih ekstremiteta bio prije­ lom, osobito potkoljenice, no njihovu je učestalost smanjio moderan di­zajn spojeva i pancerica, koje su više i savitljivije. Dok krute plastične pancerice, koje se koriste u današnje vrijeme, dopuštaju bolju kontrolu nad skijama od kožnatih, kakve su se nekoć koristile, te smanjuju rizik od lomova gležnja i potkoljenice, prenose i velik dio sile i torzije skije na koljeno.

Sile kojima je izložen skijaš na stazi vrlo su zahtjevne za ligamente. Dok, primjerice, u hokeju naglo zaustavljanje izlaže donje udove sili od 15 G (G – mjera za gravitaciju), iznenadno zaustavljanje pri skijanju nanosi nogama „udar“ veći od 130 G, što zglobovi i ligamenti teško podnose.

Djeci stradaju gornji udovi Na gornje ekstremitete odnosi se 79 posto ozljeda kod djece, no kod odraslih oni su manje ugroženi od donjih ekstremiteta. Kod skijaša, najčešći je prijelom ključne kosti, a slijede prijelom zapešća i uganuće palca. Potonja ozljeda naziva se i „skijaškim palcem“, na koji se odnosi sedam do 10 posto skijaških ozljeda, i to zbog pada na zatvorenu šaku dok je u njoj štap, tako da remen ili drška štapa izazovu naglo savijanje i puknuće ligamenata palca. Stradanje ramena događa se najviše pri padu koji prati kotrljanje.

Ozljede gornjih ekstremiteta tri su puta češće kod snowboardera nego kod skijaša, a najčešće ih pogađa lom zapešća, na koji se odnosi 62 posto svih snowboarderskih prijeloma. Do njih obično dolazi pri padu unatrag, na

20 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

tvrdom ili zaleđenom snijegu. Snowboarderima se, kao i klizačima, preporučuju štitnici za zapešća, koji smanjuju učestalost prijeloma za 25 posto.

Učestalost težih ozljeda kralježnice pri skijanju veoma je niska, jedan na sto tisuća skijaša dnevno, dok je pri snowboardingu čak četiri puta veća.

Te se ozljede događaju prije svega pri namjernim skokovima višim od dva metra. Teške neurološke ozljede kao posljedica prijeloma kralježnice iznimno su rijetke i trpi ih samo jedan od dva milijuna skijaša dnevno.

Na rizik od ozljeda utječu i skije u lošem stanju, neprikladni spojevi i kvaliteta snijega. Zaleđeni snijeg povećava opasnost od ozljeda gornjih udova, a težak i vlažan snijeg više ugrožava donje udove Praktični savjeti za snježne sportove Da bi se vjerojatnost ozljeda kod snježnih sportova svela na minimum, poželjno je slijediti nekoliko temeljnih preporuka.

Na snježne padine pođite dobro tjelesno pripremljeni. Treba se baviti sportom cijele godine ili početi s treninzima barem šest tjedana prije odlaska na snježne terene. Najbolje pripreme uključuju kombinaciju aerobne aktivnosti, kao što je lagano trčanje, bicikliranje i vježbe izdržljivosti. Vježbe je potrebno izvoditi svaki drugi dan, s jednim danom stanke radi oporavka.

Mišići koje valja ojačati uoči odlaska na obronke su kvadricepsi, glavna skupina nožnih mišića. Kvadricepsi, smješteni uz bedrenu kost, omogućuju stabilnost na stazi i pružaju zaštitu koljenima. Vježbe kojima se jačaju ti mišići su iskoračivanje, čučnjevi i nožni potisak. Druga bitna mišićna skupina su mišići lista, za koje postoje vježbe odizanja listova u stojećem i čučećem položaju. Trbušne i leđne mišiće ne valja zanemariti, pa se pozabavite i trbušnjacima i potiskom s klupe.

Trčanje je izvrsna vježba za izdržljivost i jačanje prepona i listova. Povoljno je trčati umjerenim ritmom, onim pri kojemu niste zadihani, nego ste u stanju razgovarati.

Preskakanjem preko užeta barem u tri dnevne serije od po 60 sekundi ojačat ćete noge za male skokove potrebne kod skijaških zaokreta. Dopunite tu vježbu tako da odložite uže na minutu i skakućete sa spojenim nogama lijevodesno u serijama od po jedne minute.

Vježbe istezanja nužne su za skijaše jer osiguravaju veću savitljivost. Tijekom priprema za odlazak na skijanje istežite noge svaki dan po pet minuta.

Istežite i vrat jer opušteni vratni mišići pomažu ugodnom opuštanju cijeloga tijela. Istezanje vrata izvodi se tako da ruku sklopljenih iza leđa rotirate glavom pet do deset puta, najprije u jednom, pa u drugom smjeru. Kad ste na skijanju, istežite se svako jutro.

Obratite pozornost i na prehranu i osigurajte si dovoljno bjelančevina, željeza i kalcija. Dobri su izvori bjelančevina meso, jaja i mahunarke, željezo ćete naći u zelenom lisnatom povrću, a kalcij u mlijeku i mliječnim prerađevinama. Osloniti se možete i na dodatke prehrani.

VaĹĄe zdravlje #111 | prosinac 2018. | 21

HRANA I ZDRAVLJE

dodaci prehrani

Prehrambeni paradoks pogađa i dijabetičare Bez obzira na to bolujete li od dijabetesa tipa 1 ili tipa 2, držeći se pomno odabrane dijete možete sebi pomoći ciljanom suplementacijom vitamina i minerala SUZANA TOMAŠEVIĆ, dipl. nutricionist

S

vatko tko boluje od dijabetesa treba pažljivo planiranu prehranu. Premda će općeniti nutricionistički savjeti biti slični za oba tipa dijabetesa (dijabetes tipa 1 i 2), razlikovat će se individualne potrebe, ovisno o općem zdravstvenom stanju i drugim čimbenicima, poput tjelesne težine i tjelesne aktivnosti.

Uz poštivanje dijabetičke prehrane, obrazac dijetoterapije mora voditi računa i o vremenu uzimanja i vrsti inzulina ili propisanim lijekovima.

22 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

Vitamini i minerali od vitalne su važnosti za odvijanje fizioloških funkcija organizma i održavanje struktura stanica, tkiva i organa. Njihov je rad međusobno povezan te djeluju poput katalizatora mnogih bioloških reakcija unutar ljudskog tijela, uključujući kontrakcije mišića, prijenos poruka kroz živčani sustav, metabolizam i iskorištavanje hranjivih tvari iz hrane, a veliku ulogu imaju i u sintezi hormona.

Četiri hrabra „borca“ Trebamo li doista uzimati dodatke prehrani ili je dovoljna hrana koju pojedemo? Uravnoteženu prehranu često nalazimo u knjigama, ali tako rijetko na tanjuru. Iako namirnice koje svakodnevno konzumiramo sadrže raznovrsne hranjive tvari, mnoge na

naš stol stižu osiromašene zbog iskorištenog tla na kojem se uzgajaju, načina skladištenja i transporta, pripreme i termičke obrade. Mnoge ljetne namirnice u ponudi su i tijekom zimskih mjeseci. Upravo nam zbog takve situacije prijeti prehrambeni paradoks: obilje hrane – nutritivni deficit.

Najčešće se detektira nedostatak kroma, no nutricionističke preporuke kod dijabetičara često uključuju i dodatke magnezija Uz napetost i stres, koje smo prihvatili kao dio svakodnevnog života, i energiju kao nužnost, potreban nam je vitaminsko-mineralni režim koji nas neće ostaviti na cjedilu. No, ne smijemo zaboraviti da sve mora biti u paketu s uravnoteženom prehranom.

Analizirajmo stanje stresa kojem smo manje-više svi izloženi, bilo da je riječ o fizičkom ili emocionalnom naprezanju tijela ili duha. Promjene posla, bolest, tjelesne i emocionalne traume – sve to uzima danak u hranjivim tvarima. Naš organizam radi dvadeset četiri sata dnevno. Stanice ne idu na spavanje zajedno s nama i ne bi preživjele bez stalnog dotoka kisika i hranjivih tvari. Krajnja je posljedica takvog stanja udar na probavni, srčanožilni i živčani sustav, a zbog toga se javljaju umor, nesanica i alergijske reakcije. Jednom riječju, organizam je u kolapsu i treba hitnu regeneraciju.

Stvari izgledaju mnogo bolje kad se naspavamo, no štetu počinjenu našim stanicama treba „sanirati“ upravo vitaminima i mineralima. Pružanje prve pomoći obavit će antioksidansi. To su „četiri borca“ koja čuvaju obrambenu liniju našeg organizma od napadača, slobodnih radikala, koji nastaju pri udisaju svakog atoma kisika. Tu hrabru četvorku čine vitamini A, C, E i mineral selen. Redovita opskrba antioksidansima najvažniji je preduvjet zdravlja. Oni su glavni stražari organizma i svakodnevno se brinu o zaštiti naših stanica od procesa oksidacije. Primjerice, kod oboljelih od šećerne bolesti LDL („loši“ kolesterol) podložniji je oksidaciji, a samim time i većoj mogućnosti začepljenja arterija. Budući da su dijabetičari izloženi riziku obolijevanja od očnih bolesti, a zaštitno djelovanje antioksidansa je dokazano, preporučuje se nadopuniti prehranu luteinom, zeaksantinom te vitaminom E i C. Za one na inzulinskoj terapiji znanstveno su dokazani veliki gubici vitamina C, stoga je obvezna njegova suplementacija.

Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 23

HRANA I ZDRAVLJE

dodaci prehrani

U koje doba dana treba uzeti te čudesne tvari? Nadopune je najbolje uzimati uz obrok ili neposredno nakon obroka kako bi njihovo djelovanje bilo potpuno. Budući da se vitamini topivi u vodi (osobito B kompleks i vitamin C) razmjerno brzo izlučuju, bilo bi najbolje uzimati ih uz večeru.

Pravilno dozirana vitaminizacija i mineralizacija potrebna je tijekom cijele godine. Popiti bočicu multivitamina uoči zime ili proljeća i smatrati da smo time podmirili svoje potrebe velika je zabluda kojoj obično podliježemo. Da bi se vidjeli prvi rezultati suplementacije, treba proći određeno vrijeme, najmanje mjesec dana, a zatim je poželjno nastaviti terapiju radi održavanja optimalnog stanja.

Kako znati što nedostaje Potrebe za vitaminsko-mineralnim dodacima treba zadovoljavati ciljano, ovisno o zdravstvenom stanju organi­ zma, spolu, dobi, vrsti prehrane, načinu življenja i mogućim prehrambenim ograničenjima.

Danas, kad je izbor prehrambenih dodataka veći nego ikad i kad ih možemo nabaviti „na svakom uglu“, teško je 24 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

snaći se i odabrati upravo ono što nam je najpotrebnije. Gotove, pripremljene multiformule nude idealne kombinacije i koncentracije svih potrebnih vitamina i minerala. Suplementi prirodnog podrijetla sadrže i bioflavonoide, a takva kombinacija pruža veliku bioiskoristivost. No, najsigurnija metoda ipak je dijagnostika i utvrđivanje postojećeg stanja. Tek nakon toga možemo sa sigurnošću utvrditi koji dodatak treba uzimati, u kojoj koncentraciji i koliko dugo da bismo zaštitili organizam i zaustavili napredovanje bolesti.

Kako je dokazano da se određene tvari koncentriraju na točno određenim točkama na koži glave i trupa, uglavnom poznate kao akupunkturne točke, određivanje količine vitamina i minerala može se provesti preko kože. To je potpuno bezbolna pretraga koja pokazuje trenutačnu koncentraciju određenih vitamina i minerala u organizmu, pa se kod eventualnih nedostataka preporučuje ciljano uzimanje upravo onih koji nedostaju. Velike poklonike našla je i u preventivnoj dijagnostici kod djece. Pretraga traje oko 20 minuta i obuhvaća sve poznate vitamine i minerale. Aparat na kojem se provodi testiranje i koji ujedno služi za dijagnostiku i terapiju zove se EAV organometar. Njegova je uporaba prihvaćena u svijetu, a najviše se koristi u Njemačkoj, Francuskoj, Engleskoj i Kanadi.

Mjerenje se provodi tako da pacijent u ruke primi sondu koja služi kao “uzemljenje”, a terapeut drži “olovku” – sondu kojom se provodi testiranje. Prije mjernog postupka svakom pacijentu odredi se otpor kože (svaka osoba ima svoju vlažnost kože), a prije mjerenja svaka se točka premaže specijalnom tekućinom. Kako bi se izbjegli lažno pozitivni ili lažno negativni rezultati, treba dobro poznavati točke mjerenja (mjerenje se provodi u centru točke).

Takvo mjerenje podupire propisivanje ciljane suplementacije koja je od velike važnosti za dobro funkcioniranje organizma, ali samo pod stručnim nadzorom i uz napomenu da suplementi nisu zamjena za zdravu prehranu, nego samo njezina nadopuna. Ovisno o dobivenim rezultatima, četiri do šest tjedana nakon prvog ispitivanja slijedi kontrolni pregled.

Bez obzira na to bolujete li od dijabetesa tipa 1 ili tipa 2, držeći se pomno odabrane dijete možete si pomoći ciljanom suplementacijom vitamina i minerala.

Kritični su krom i magnezij Najčešći detektirani deficit je nedostatak kroma, minerala koji potiče aktivnost enzima uključenih u metabolizam glukoze i povećava inzulinsku aktivnost te na prirodan način potiče dobru regulaciju šećera u krvi (glikemiju).

Dovoljne količine kroma mogu prevenirati stvaranje plakova u aorti, a njegov nedostatak može pridonijeti aterosklerozi, koja je vrlo česta u oboljelih

od dijabetesa. Stoga prehrana mora sadržavati dovoljne količine omega-3 masnih kiselina, a ako u jelovniku nema plave morske ribe (srdela, skuša, losos, inćun, tuna) tri do četiri puta tjedno, suplementacija je od neprocjenjive važnosti.

Nutricionističke preporuke kod dijabetičara često uključuju i dodatke minerala magnezija. Bubrezi su regulator serumske koncentracije i ukupnog sadržaja magnezija u organizmu, a rezerve magnezija pohranjene su u kostima. Koncentracija magnezija u serumu ne odražava stanje u organizmu zbog velikih razlika između koncentracije unutarstaničnog i izvanstaničnog prostora te visokog sadržaja u kostima.

Transport magnezija u stanicu i iz nje ovisi o glukozi, a inzulin pomaže ulasku magnezija u stanicu. Kod nedostatka

magnezija dolazi do preuranjenih kontrakcija srčanih klijetki i njihove fibrilacije, a najčešći su simptomi slabost i mišićni tremor. Magnezij izravno sudjeluje u stvaranju energije u ljudskom organizmu te kao kofaktor dvaju enzima (lecitin kolesterol aciltransferaze i lipoprotein lipaze) u metabolizmu lipida.

Magnezij je često je nedovoljno zastupljen zbog loših i nepravilnih prehrambenih navika, mnoštva rafinirane hrane i prekomjerne količine kofeinskih napitaka. Da bi organizam namirio potrebe za magnezijem (420 mg dnevno), trebalo bi pojesti 50 g bučinih sjemenki, ili 700 g sira ili popiti 4 l mlijeka. Jednostavno je uočiti da to izlazi iz okvira uravnotežene prehrane, a time i dijabetičke dijete, koja mnogima može poslužiti kao primjer uravnotežene prehrane.

Suplementi nisu zamjena za hranu Uz dobar izbor suplementacije, ne zaboravite na osnovne prehrambene smjernice – jedite više ribe, mahunarki, integralnih žitarica i brokule. Pripazite na vrstu i količinu masnoća u prehrani, a ako imate pretjeranu tjelesnu težinu, obvezno se posavjetujte s liječnikom i nutricionistom kako biste je uspješno reducirali i na vrijeme spriječili mnoga oboljenja i oštećenja organizma.

Briga o zdravlju briga je za vlastitu budućnost, a suplementi u tome mogu biti jedna od važnijih karika. Dobro odabrana suplementacija važna je za zdravlje, ali samo pod stručnim nadzorom i uz napomenu da suplementi nisu zamjena za hranu, nego samo njezina nadopuna.

Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 25

HRANA I ZDRAVLJE

hranjive tvari

JOD jedinstveni

mikroelement Jod se najvećim dijelom ugrađuje u hormone štitnjače. Iako nam je potreban u malim količinama, jod je esencijalan za naš organizam koji bez njega jednostavno ne može funkcionirati

SLAĐANA DIVKOVIĆ, dr. med., Acu Medic centar za akupunkturu i nutricionizam, J. Šižgorića 19, Zagreb, T: 01/3456 974; dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine

Jod ubrajamo u skupinu elemenata u tragovima koji su u malim količinama prijeko potrebni našem organizmu za odvijanje metabolizma. Jedinstven je među mikroelementima jer je nužan za proizvodnju hormona štitne žlijezde potrebnih svakoj stanici našeg tijela.

Š

titna žlijezda sadrži visoku koncentraciju joda jer njezino tkivo ima posebnu sposobnost privlačenja, pohranjivanja, koncentriranja i postup­ nog otpuštanja joda. Nerijetko, štitna žlijezda slikovito se naziva pumpa za jod jer može koncentrirati ione joda unutar svojih folikula, zbog čega je njihova koncentracija u žlijezdi i do 20 26 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

puta veća nego u krvi. Stoga pravilan rad štitne žlijezde izravno povezujemo s uzimanjem i apsorpcijom joda. Njezini hormoni prijeko su potrebni našem organizmu jer imaju funkciju kontrole metaboličkih procesa, što je i razlog da se u slučaju odstranjenja žlijezde ti hormoni moraju doživotno svakodnevno uzimati.

Organizam jod prima gotovo isključivo putem vode i hrane. Jod se apsorbira u tankom crijevu kao jodid, koji stiže u stanice štitnjače i njezine folikule gdje pomoću enzima peroksidaze prelazi u elementarni jod (oksidira se), veže za bjelančevinu (tireoglobulin) i akumulira u obliku hormona T3 (trijodtironina) i T4 (tiroksina). Hormoni se zatim otpuštaju u krv i sudjeluju u metabolizmu svih stanica tijela.

Enzimi potrebni za njihovo stvaranje iznimno su važni jer se u slučaju nedostatne količine peroksidaze u stanicama znatno smanjuje proizvodnja hormona. Od ukupne količine hormona koje izlučuje štitna žlijezda, oko 90 posto čini tiroksin, a samo 10 posto trijodtironin.

Tiroksin je izoliran iz tkiva štitnjače davne 1915. (Kendall) i smatra se jednim od najdulje poznatih hormona. S obzirom na to da se dulje zadržava u krvi i čvršće veže za stanične proteine, njegovi učinci u tkivima traju četiri puta dulje.

Stvaranje hormona moguće je samo ako u hrani ima dovoljno joda, dok u slučaju njegova pomanjkanja dolazi do

S obzirom na to da se dulje zadržava u krvi i čvršće veže za stanične proteine, učinci tiroksina u tkivima traju četiri puta dulje

kompenzatornog povećanja štitnjače (hiperplazija), poznatog kao guša ili struma.

Kontrola lučenja hormona T3 i T4 odvija se preko hipotalamusa i hipofize koja izlučuje tireostimulirajući hormon (TSH). To znači da u slučaju smanjene proizvodnje hormona u štitnjači dolazi do jačeg izlučivanja TSH koji potiče štitnjaču na proizvodnju hormona i obrnuto, što je poznato kao mehanizam negativne povratne sprege. Stoga je određivanje razine TSH, T3 i T4 iz krvi dobar pokazatelj rada štitnjače. Štitna žlijezda proizvodi još jedan hormon, tireokalcitonin (TCT), koji sudjeluje u metabolizmu kalcija, i čije je izlučivanje ovisno o koncentraciji kalcija u krvi.

Izvori joda Ako uzmemo u obzir da se većina joda u prirodi nalazi u morskoj vodi, možemo zaključiti da ga vode oceana i mora sadrže u znatnoj količini, zbog čega su namirnice podrijetlom iz mora bogat prehrambeni izvor joda. S druge strane, jod nije prirodno prisutan u određenim namirnicama, u kojima njegova koncentracija ovisi o prisutnosti joda u tlu na kojemu namirnice rastu.

Općenito, nedostatak joda rezultat je

neravnomjerne zastupljenosti joda u Zemljinoj kori.

organizam koji bez njega jednostavno ne može funkcionirati.

Budući da je morska voda bogata jodom, dobri izvori joda u prehrani su namirnice iz mora: riba, plodovi mora, alge i morske trave. Ovisno o uvjetima proizvodnje, joda ima i u jajima, mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima, gljivama, pšeničnim klicama, lisnatom povrću, mahunarkama, cikli, bobičastom voću itd.

Najvažniji učinci joda koji se zrcale kroz aktivnost hormona: � sudjeluje u regulaciji metabolizma (izmjene tvari) u organizmu; � jača otpornost organizma (sekret štitnjače djeluje baktericidno); potiče mršavljenje razgradnjom vi­ška � masti; potiče rast i razvoj (povećane potre� be imaju djeca, trudnice, sportaši); � obnavlja energiju tijela; � poboljšava mentalnu bistrinu; � smiruje živčani sustav i oslobađa od napetosti; � održava zdravlje kose, kože i noktiju.

Ipak, gotovo glavni izvor joda u prehrani je jodirana sol (morska ili kamena). U osnovi, sol je natrij klorid (NaCl), no morska sol u svom sastavu ima i dodatnih minerala, među kojima su najviše zastupljeni kalij, magnezij i kalcij.

Godine 1997. u Hrvatskoj je donesen novi Pravilnik o obveznom jodiranju soli u prehrani ljudi, uz propisanu količinu od 25 mg na kilogram soli. Budući da je kalij jodid (KJ), kojim se jodira bijela kristalna tvar, osjetljiv na svjetlost, kuhinjsku sol koju koristimo potrebno je držati na tamnom i suhom mjestu te redovito kontrolirati rok upotrebe jer dugotrajno stajanje na policama i apsorpcija vlage može smanjiti učinkovitost joda u kuhinjskoj soli.

Bez joda jednostavno ne ide Prethodno smo istaknuli da se jod najvećim dijelom ugrađuje u hormone štitnjače. Iako nam je potreban u malim količinama, jod je esencijalan za naš

Međuovisnost hormona štitnjače i metabolizma Funkcija svake tjelesne stanice ovisna je o hormonima štitnjače koji su potrebni za regulaciju vlastitog metabolizma. Ako je lučenje hormona nedovoljno, metabolizam i cirkulacija se usporavaju, pa tako i sam tempo života. Nedostatna opskrba jodom pokreće mehanizme pomoću kojih se jod u povećanoj mjeri koncentrira u štitnjači, no suvišak joda djeluje na štitnjaču poput utega i koči stvaranje hormona. Kad razina hormona u krvi počne opadati (posebice T4), aktivira se hipofiza koja pojačano izlučuje TSH koji stimulira štitnjaču na proizvodnju hormona. Stoga su vrijednosti TSH i

TABLICA 1 – Preporučeni dnevni unos joda

dob

preporučeni dnevni unos (u mikrogramima)

0 – 12 mjeseci

50

1 – 6 godina

90

7 – 12 godina

120

> 12 godina i odrasli

150

trudnice

200

dojilje

200 Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 27

HRANA I ZDRAVLJE

hranjive tvari

T4 iz krvi prvi pokazatelj njezina rada, čak i prije pojave klinički manifestnih simptoma.

alveola, bogato je opskrbljena krvlju, tako da široka mreža kapilara na površini folikula štitnjače pod elektronskim mikroskopom izgleda poput fino tkane čipke. Stanice su grupirane u folikule (poput mjehurića) ispunjene koloidom (žućkastom tekućinom) u kojem nalazimo specifičnu bjelančevinu potrebnu za vezanje joda i sintezu hormona kao i niz enzima koji to omogućuju.

U uvjetima stresa, kada nadbubrežna žlijezda pojačano izlučuje hormon stresa kortizol, dolazi do cirkulatornih promjena i promjena u metabolizmu vezivnog tkiva te povećane potrošnje kisika potrebnog za transport joda, što u konačnici utječe na enzimsku aktivnost same žlijezde jer se usporava primanje joda u štitnjaču, smanjuje razina proteinski vezanog joda u krvi i pojačava bubrežno izlučivanje jodida.

Budući da hormoni štitnjače utječu na rad brojnih organa, posljedice snižene razine u krvi, koje mogu biti uočljive u cijelom tijelu neovisno o starosnoj dobi, imaju zajednički nazivnik – poremećaji uzrokovani nedostatkom joda (Iodine Deficiency Disorders, IDD).

U nekim dijelovima svijeta postoji veći rizik za pojavu takvih poremećaja, što je većim dijelom povezano sa životom u okolišu siromašnom jodom i s manjkom joda u prehrani stanovništva.

Premda se ti poremećaji vežu za određene regije, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), zbog nedostatka joda u prehrani oko 650 milijuna ljudi u svijetu ima strumu, a oko 20 milijuna mentalne poremećaje.

Iako se pravilan rad štitne žlijezde i produkcija hormona većim dijelom povezuju s dostatnim unosom joda, na njezinu aktivnost velik utjecaj imaju i živčani podražaji i temperatura okoline.

Tako je poznato da sniženje temperature okoline povećava aktivnost štitne žlijezde, odnosno da je povećanje temperature smanjuje, dok je nagle promjene toplo-hladno (prelazak iz zagrijanog u klimatizirani prostor i obrnuto), kao i nagli pad temperature (uvjetovan vanjskim atmosferskim promjenama) dodatno opterećuju.

Funkcija štitnjače usko povezana s emocijama Iako je štitnjača u prosjeku teška samo oko 30 grama, u fiziološkim uvjetima proizvede dovoljno hormona za sve ostale stanice u tijelu i s pravom nosi ime štitna jer poput štita čuva mentalno i fizičko zdravlje.

28 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

Neravnoteža u proizvodnji hormona utječe na naše raspoloženje, no, s druge strane, fizički i mentalni napori kao i emocionalni stres mogu je izbaciti iz ravnoteže i biti okidač za razvoj bolesti uvjetovanih njezinim nepravilnim radom (malo češće u žena nego kod muškaraca). Prema tradicionalnoj kineskoj medicini (TCM), rad štitne žlijezde snažno se veže za emocije, zbog čega se paralelno s liječenjem nastoji vratiti narušena emocionalna ravnoteža.

Budući da intenzivni fizički i psihički napori (koji su ujedno i predispozicija za slabljenje imuniteta i upalne procese) dodatno opterećuju štitnjaču, ona ponekad jednostavno ne može odgovoriti na količinu stresa koji joj „svakodnevno serviramo“, zbog čega se često naziva „barometar za stres“.

Ponekad su kronični umor, nedostatak energije, bezvoljnost, nesanica ili neobjašnjiv gubitak ili porast tjelesne težine ustvari prvi znak poremećenog rada te žlijezde, što svakako treba uzeti u obzir u dijagnostičkom postupku, a poslije i u liječenju.

TABLICA 2 – Normalne vrijednosti hormona i tireoidnih protutijela

Pretraga Ne zaboravimo da štitna žlijezda ima specifičnu građu koja se, kao i kod drugih endokrinih žlijezda (žlijezda s unutarnjim izlučivanjem) odražava na njezinu funkciju. Štitnjača ima dvostruku vezivnu ovojnicu i, poput plućnih

Referentne vrijednosti

TSH

0,27 – 4,20 Miu/L

FT4

12,0 – 22,0 pmol/L

FT3

3,1 – 6,8 pmol/L

Anti-TG

0,0 – 115,0 IU/ml

Anti-TPO

0,0 – 34,0 IU/ml

VaĹĄe zdravlje #111 | prosinac 2018. | 29

HRANA I ZDRAVLJE

hranjive tvari

Krom

nepoznati mineral Kromov pikolinat sastavni je dio kromodulina, proteinskog kompleksa koji potiče djelovanje inzulina, a ima utjecaja i kod redukcije triglicerida i lošeg LDL kolesterola u krvi LUCIJA JOVIĆ, mag. nutricionizma

N

aše tijelo zahtijeva veliku lepezu minerala koji potpo­ mažu normalno odvijanje svih metaboličkih funkcija.

Jedan od tih minerala je i krom, mineral u tragovima, esencijalan za naš organizam, koji primarno sudjeluje u metabolizmu ugljikohidrata i masti. Manje je poznat od željeza, kalcija ili magnezija upravo zbog toga što nam je potreban u vrlo malim količinama, odnosno u tragovima. Zbog toga i rijetko dolazi do nedostatka tog minerala, no to ne isključuje mogućnost da se kod nekih skupina pojavi njegov nedostatak (deficijencija).

Revolucionarno otkriće Biološka funkcija kroma prvi je put otkrivena pedesetih go­dina prošloga stoljeća pod vodstvom dr. Waltera Mertza.

Nakon završene medicine u rodnoj Njemačkoj, Mertz je radio kao znanstveni istraživač u području nutricionizma pri Ministarstvu za poljoprivredu SAD-a (U.S.D.A.). Sa skupinom znanstvenika vodio je istraživanje u kojemu je dokazano da krom ima ulogu u poticanju aktivnosti inzulina, odnosno da je prehrambeni krom glavna komponenta kromodulina (Glucose Tolerance Factor), to jest kompleksa koji potiče aktivnost već dobro nam poznatog inzulina.

30 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

Testna skupina u istraživanju bile su osobe starije dobi kojima je bio dijagnosticiran dijabetes tipa 2 i koje su dobivale pivski kvasac kao terapiju. Zašto osobe starije dobi? Zašto pivski kvasac? Svima nam je poznato da tijekom godina mnoge funkcije u našem organizmu slabe pa tako dolazi i do smanjene apsorpcije kroma iz hrane u crijevima, što rezultira smanjenjem njegove vrijednosti u krvi i posljedično smanjene funkcije inzulina, a u krajnjem slučaju, i većeg rizika od razvoja dijabetesa tipa 2.

Mertz je prvi uočio da nedostatak kroma (zbog smanjene apsorpcije) može dovesti do razvoja dijabetesa tipa 2.

Nadoknada se provodila pivskim kvascem jer je on jedan od najbogatijih prirodnih izvora kroma. Nakon suplementacije tijekom određenog razdoblja pacijentima se znatno smanjila razina šećera u krvi i imali su bolju unutarnju (endogenu) regulaciju inzulina. Kod nekih pacijenata čak je bila ukinuta vanjska (egzogena) primjena inzulina jer se suplementacijom oporavila vlastita regulacija.

Tako je od jednog manje poznatog minerala Mertz napravio revoluciju. A zašto je to bilo veliko otkriće, govori sama činjenica da godišnje od dijabetesa tipa 2 u svijetu oboli oko 150 milijuna ljudi i taj broj se povećava iz godine u godinu.

Nakon tog otkrića, kromu se počela pridavati veća važnost i otkrivene su brojne druge njegove funkcije. Osim u metabolizmu ugljikohidrata, krom sudjeluje i u redukciji masti (triglicerida) u krvi, smanjuje loš kolesterol (LDL) nauštrb dobrog kolesterola (HDL), a neke su studije čak pokazale i njegov povoljan utjecaj na lučenje serotonina, dobro nam poznatog „hormona sreće“.

Uloga kroma u metabolizmu ugljikohidrata i masti Krom, odnosno njegov oblik kromov pikolinat, sastavni je dio kromodulina, proteinskog kompleksa koji potiče djelovanje inzulina. U uvjetima povišene razine šećera u krvi (primjerice, nakon obroka), stanice gušterače luče inzulin kako bi se višak glukoze spremio u stanice, to jest inzulin se veže na stanicu i sudjeluje u procesu prijenosa glukoze u stanicu. Stanica iskorištava glukozu za dobivanje energije, a ako joj energija nije potrebna, ta ista glukoza pohranjuje se u obliku glikogena. Glikogen predstavlja zalihe glukoze u stanicama koja se iskorištava u uvjetima smanjene koncentracije glukoze u krvi, primjerice, kod intenzivne fizičke aktivnosti.

U jednom istraživanju atletičarima je mjerena razina kroma u mokraći prije i poslije treninga. Rezultati mjerenja nakon treninga pokazali su visoku razinu kroma u mokraći. Što se ustvari dogodilo? Tijekom fizičke aktivnosti raste potreba za

Neke su studije čak pokazale povoljan utjecaj kroma na lučenje serotonina energijom, zbog čega se glikogen razgrađuje i u krv se otpušta glukoza, a to može upućivati na visoku aktivnost kromodulina tijekom fizičke aktivnosti te posljedično gubitak određene količine kroma. Zbog toga se kod nekih izrazitih fizičkih aktivnosti sugerira suplementacija kromovim pikolinatom.

Unošenje glukoze u stanicu i njezino ponovno otpuštanje iz stanice osnovni je princip rada našeg organizma.

Kada se taj sustav poremeti, nastupa inzulinska rezistencija, a zatim i dijabetes. Inzulinska rezistencija je stanje organizma u kojem se inzulin ne može vezati na stanicu, zbog čega se glukoza ne može pospremiti u stanicu. To dovodi do porasta razine glukoze u krvi i, s vremenom, do razvoja dijabetesa.

Zato je važno shvatiti koliko je bitna funkcija kroma, odnosno kromodulina, u poticanju vezanja inzulina na stanicu i sprječavanju povećanja razine šećera u krvi.

Daljnjim proučavanjem kroma otkriven je i njegov utjecaj kod redukcije masti (triglicerida) i lošeg (LDL) kolesterola u krvi, čime se sprječava nastajanje naslaga u arterijama (plakova), reduciraju postojeći plakovi i preveniraju kardiovaskularna oboljenja te postiže bolja regulacija dobrog i lošeg kolesterola u krvi.

U jednom istraživanju, testna skupina oboljelih od kardiovaskularnih bolesti kao terapiju je dobivala kromov pikolinat. Rezultati su dokazali znatno niže razine masti (triglicerida) i lošeg kolesterola u krvi te povišene razine dobrog kolesterola (HDL). Suplementacijom je omogućena bolja regulacija krvnog tlaka, reducirano je formiranje masnih

naslaga u arterijama i smanjen rizik od srčanog i moždanog udara.

Suplementacija kao alternativa Jasno je da se potrebe za svim nutrijentima mogu zadovoljiti iz prirodnih izvora i raznolike prehrane. Prirodni izvori kroma su dagnje, pivski kvasac, rajčice, kruške, brokula, češnjak i mnogi drugi, tako da dodaci prehrani ne mogu i ne smiju biti zamjena za uravnoteženu prehranu.

Međutim, kod nekih rizičnih skupina suplementacija kromom, i to njegovim prirodnim oblikom – kromovim pikolinatom, rezultirala je brojnim povoljnim učincima, a to su: � poboljšana regulacija šećera u krvi – krom potpomaže smanjenje vrijednosti šećera u krvi i bolju regulaciju inzulina, što može pomoći pretilim osobama i osobama oboljelima od dijabetesa tipa 2; � sniženje krvnog tlaka – nekoliko istraživanja na životinjama pokazalo je kako suplementacija kromom pomaže kod redukcije masti i lošeg kolesterola (LDL) u krvi nauštrb dobrog kolesterola (HDL), čime se prevenira nastanak masnih naslaga u arterijama i reducira postojeće; � smanjen gubitak koštane mase – djeluje na sprječavanje gubitka kalcija i pojavu osteoporoze. Osobito povoljni učinci uočeni su kod žena u menopauzi kojima je povećan rizik od osteoporoze; � povoljan učinak kod psihičkih oboljenja – uočeno je da kromov pikolinat potiče lučenje serotonina.

Rizične skupine koje bi morale pripaziti na unos kroma: osobe starije dobi; osobe oboljele od dijabetesa; atletičari.

Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 31

HRANA I ZDRAVLJE

hranjive tvari

Vitamin K2 nedovoljno prepoznat nutrijent

Tek u novije vrijeme utvrđena je važna uloga vitamina K2 u metabolizmu kostiju i drugih tkiva te održavanju zdravlja srčanožilnog sustava KARMEN MATKOVIĆ MELKI, dipl. ing. preh. teh., nutricionistica, Definicija hrane d.o.o.

V

itamin K čini skupina strukturno sličnih organskih spojeva (naftokinona) esencijalnih za normalno funkcioniranje organizma. Riječ je o liposolubilnim vitaminima koji se skladište u masnom tkivu i jetri. Vitamin K1 (filokinon) iz biljaka i K2 (menakinon) koji proizvode bakterije, prirodni su oblici, dok su vitamin K3 (menadion), K4 i K5 sintetski spojevi.

32 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

Još od njihova otkrića, tridesetih godina prošloga stoljeća, sva je istraživačka aktivnost usmjerena na antihemoragičnu ulogu vitamina K1, a nakon otkrića druge forme, vitamina K2, smatralo se da je riječ tek o strukturnoj varijaciji istog vitamina. Međutim, to nije tako.

Vitamin K1 potreban je za aktivaciju određenih proteina uključenih u procese zgrušavanja krvi. Kad faktori zgrušavanja trebaju zatvoriti ranu, trebaju se „zalijepiti“ na površine obližnjega tkiva. Ono što im pruža “ljepljivost” je proces karboksilacije, konkretno, vitamin K-ovisne γ-karboksilacije specifičnih ostataka glutaminske kiseline.

Ta reakcija omogućava proteinima,

Poboljšava zdravlje kostiju i smanjuje rizik od fraktura Održavanje zdravlja kostiju nije jednostavan proces i ne ovisi isključivo o unosu dovoljne količine kalcija. Unatoč neospornoj važnosti tog minerala u strukturalnom smislu, drugi važni nutrijenti, poput vitamina D3 i K2 te minerala magnezija, uz odgovarajuću tjelesnu aktivnost i zdravlje probavnog i imunosnog sustava, ključni su čimbenici održavanja gustoće kostiju.

Osteoklasti su stanice koštanog tkiva odgovorne za demineralizaciju kostiju.

Oni sudjeluju u otpuštanju minerala iz kostiju koji su zatim „na raspolaganju“ tijelu za razne funkcije. Osteoklasti su važni za zdravlje kostiju, no njihovu homeostazu važno je održavati jer u slučaju hiperprodukcije dolazi do znatnije nepoželjne demineralizacije kostiju. Kontrolu tog procesa osigurava upravo vitamin K2 u kombinaciji s vitaminom D3 jer sprječava prekomjernu proizvodnju osteoklasta, a pretpostavlja se i da potiče njihovu programiranu smrt (apoptozu).

tzv. faktorima zgrušavanja, da vežu kalcij, a sposobnost vezanja kalcijevih iona ključna je za njihovu aktivaciju. Bez vitamina K1 ne događa se karboksilacija, a proteini nisu biološki aktivni, što povećava rizik od krvarenja.

Tek u novije vrijeme utvrđena je važnija uloga vitamina K2 (menakinona) u metabolizmu kostiju i drugih tkiva.

Kako je deficit vitamina K1 rijedak, nerijetko se događalo da se zanemarivalo znatno češći deficit vitamina K2, manje poznatog oblika vitamina K, koji je danas sve više u liječničkom fokusu zbog utvrđenih povoljnih učinaka na zdravlje srca i kostiju.

Zdravlje kostiju ovisi o koštanom proteinu osteokalcinu koji ima sposobnost vezanja minerala (u prvome redu, kalcija), a aktivnost osteokalcina ovisi o procesu karboksilacije, u kojem je vitamin K2 ključni čimbenik u djelovanju karboksilaza koje kataliziraju karboksilaciju glutaminske kiseline na osteokalcinu. Tim mehanizmom vitamin K2 uspostavlja homeostazu proteina unutar koštane strukture aktiviranjem osteokalcina koji veže kalcij i omogućava osteoblastima ugradnju kalcija u koštani matriks, čime se održava mineralna gustoća kostiju.

Tako su više razine vitamina K povezane s boljom gustoćom kostiju, dok se niske razine povezuju s nastankom osteoporoze. Istraživanja pokazuju da

Novorođenoj djeci koja se isključivo hrane dojenjem nedostaje vitamina K jer ga majčino mlijeko ne sadrži u dovoljnoj količini, a u nerazvijenom probavnom sustavu još nema bakterija koje bi ga proizvodile

vitamin K poboljšava zdravlje kostiju i smanjuje rizik od fraktura, posebno u žena u postmenopauzi pa se u nekim zemljama koristi kao prevencija osteoporoze.

Sprječava nakupljanje kalcija u arterijama i venama Metabolička uloga vitamina K2 ne prestaje samo u koštanom sustavu.

Naime, ona je jednako važna u održavanju zdravlja srčanožilnog sustava gdje sprječava kalcifikaciju stijenki krvnih žila, koje zbog tog procesa očvrsnu i gube elastičnost, a dugoročno nastaju aterosklerotski plakovi, što povećava rizik od razvoja srčanožilnih bolesti.

Način na koji se zaustavlja i sprječava nakupljanje kalcija u arterijama i venama je održavanje obilnih zaliha specifičnog MGP – matriks Gla proteina koji blokira nakupljanje kalcija i formiranje kalcijevih kristala unutar krvnih žila, ali i u hrskavici i mekim tkivima. Jednako kao i osteokalcin, i MGP se mora karboksilirati da bi bio metabolički aktivan, a za karboksilaciju mu je potreban vitamin K. Oba oblika vitamina K, filokinoni i menakinoni, sprječavaju kalcifikaciju.

Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 33

HRANA I ZDRAVLJE

hranjive tvari

Vitaminom K2 aktiviran MGP smatra se najjačim čimbenikom sprječavanja kalcifikacije, a potencijalno i čimbenikom dekalcifikacije tkiva i krvnih žila. U znanstvenim istraživanjima utvrđeno je da osobe koje boluju od dijabetesa imaju nižu razinu MGP-a u arterijama, što djelomično pridonosi višem riziku od kalcifikacije arterija i razvoju srčanožilnih bolesti.

Prehrambeni izvori i metabolizacija Dvije podvrste vitamina K2 su menakinon-4 (MK-4) i menakinon-7 (MK-7).

Istraživanja su pokazala da se većina vitamina K1 pretvara u vitamin K2 (MK4) u tkivima u kojima se on skladišti, no točni biokemijski putevi još su uvijek nepoznati. MK-7 nastaje sintezom iz filokinona bakterijskom fermentacijom.

Nutricionistička preporuka je svakako uvrstiti prehrambene izvore vitamina K1 i K2 u svakodnevnu prehranu i, ako postoji potreba, uvesti odgovarajuću suplementaciju. Većina vitamina K zastupljenog u hrani je vitamin K1, a njegovi glavni izvori su povrće, posebice zeleno lisnato, dok su dobri izvori i brokula, cvjetača, mahune, šparoge, grašak, zeleni čaj i avokado. Otporan je na termičku obradu tako da se ne gubi kuhanjem hrane. Izvori vitamina K2 (MK-4 i MK-7) nalaze se u mesu (posebice jetri i mesu životinja koje pasu travu), jajima (žumanjku) i mliječnim proizvodima (punomasni sirevi). Bakterijska fermentacija hrane pogoduje povećanju količine vitamina K2. Veganski izvor bogat vitaminom K2 je natto – prehrambeni proizvod od fermentirane soje, koji je dobio naziv po bakteriji Bacillus natto koja pretvara vitamin K1 u K2. Također, neki sirevi (poput ementalera) fermentiraju se uz pomoć propionskih bakterija koje proizvode velike 34 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

Usporedba vitamina K1 i K2 Vitamin K1

Vitamin K2

NAZIV

filokinon

menakinon

ULOGA

koagulacija

iskoristivost kalcija

IZVORI

zeleno lisnato povrće, kupušnjače

jetra, žumanjci, punomasni mliječni proizvodi, natto

DRI

90 do 120 mcg/dan – nije specificirano K1 / K2

NEDOSTATAK

rijedak

češći

*DRI = Dietary Reference Intakes (preporučeni unos)

količine vitamina K. Crijevna mikroflora također sintetizira menakinone u debelom crijevu (MK-6 sve do MK12), ali je ukupna sinteza nedostatna da „pokrije“ potrebe organizma za vitaminom K2, stoga ga je potrebno unositi hranom.

Jednom kad se unese u organizam, pogotovo ako je riječ o hrani koja sadrži masti i ulja, vitamin K uključuje se u masne kapljice i kao takav ulazi u tanko crijevo, gdje se i apsorbira u visokom postotku te dalje prenosi do jetre (prije svega, K2) i ciljanih tkiva (krvnih žila i kostiju, ali i masnog tkiva).

Vitamin K2 koji je proizveden fermentacijskim procesima u crijevima apsorbira se u debelom crijevu u manjem obimu, više služi kao nutrijent za metaboličke procese crijevne mikrobiote. Jedan od razloga zašto je nedostatak vitamina K1 u ljudi rijedak leži u činjenici da tijelo reciklira vitamin K putem ciklusa oksidacije i redukcije, tzv. ciklusa vitamina K, što omogućava vitaminu K da djeluje višekratno pri karboksilaciji proteina (kao kofaktor karboksilaza koje stvaraju γ-karboksiglutaminsku kiselinu).

Hipovitaminoza može biti prisutna Nedostatak vitamina K (hipovitaminoza) ipak može biti prisutan u

specifičnim skupinama kojima su povećane potrebe za tim vitaminom, a to su osobe s bolestima koje rezultiraju malapsorpcijom masti, što uzrokuje i smanjenu apsorpciju vitamina K – celijakija, Crohnova bolest, upalne bolesti crijeva, ulcerozni kolitis i cistična fibroza. Bolesti jetre mogu rezultirati smanjenom sintezom žučnih kiselina, što također može umanjiti apsorpciju vitamina K. Treba naglasiti ono najvažnije, a to je da novorođenoj djeci koja se isključivo hrane dojenjem nedostaje vitamina K jer ga majčino mlijeko ne sadrži u dovoljnoj količini, a u nerazvijenom probavnom sustavu djeteta još nema bakterija koje bi ga proizvodile, stoga se vitamin K suplementira obvezno neposredno nakon poroda.

Iz svega navedenog jasno je kako je vitamin K ključan čimbenik za normalno funkcioniranje organizma, ali i da je u formi vitamina K2 još uvijek nedovoljno poznato njegovo dvojako djelovanje u osnaživanju koštanog sustava i zaštiti srčanožilnog sustava. Trenutačno su znanstveni dokazi još u fazi ispitivanja, a brojna istraživanja u tijeku, no sigurno je da će biti još mnogo novih saznanja koja idu u prilog važnosti vitamina K2 kao nadopuni uravnoteženoj i raznolikoj prehrani i aktivnom životnom stilu.

Zona Vital

PROMO

Čuvar

VAŠIH KOSTIJU

MARTINA NOLA SAU

Zona vital predstavlja Bone health – K2D3 kapsule, koje su u prvom redu namijenjene očuvanju zdravlja kostiju, ali i zdravlja krvožilnog sustava.

Sadrže u mastima topljive vitamine K2 i D3, koji su otopljeni u pročišćenom ribljem ulju, što pridonosi njihovoj bioiskoristivosti i općem zdravlju organizma. Riblje ulje je standardizirano na 211 mg EPA i 141 mg DHA u dnevnoj dozi, što je dovoljno za koristan učinak omega-3 masnih kiselina.

Poznato je da omega-3 masne kiseline djeluju protuupalno i pridonose normalnoj funkciji srca, a novija istraživanja upućuju i na značajan zaštitni utjecaj vitamina K2 i D3 na kardiovaskularno zdravlje, temeljem čega se pokazalo da ta kombinacija pozitivno djeluje na povišeni krvni tlak, znatno smanjujući i sistolički i dijastolički krvni tlak.

Količine vitamina K2 i D3 u Bone health – K2D3 kapsulama najčešće su ispitivane doze. Vitamin K2 u obliku menakinina-7, u dozi od 90 mcg, ima dokazano djelovanje bez obzira na to govori li se o zdravlju kostiju ili krvožilnog sustava te zadovoljava 120 posto preporučenog dnevnog unosa, dok 600 IU (15 mcg) vitamina D3 pokriva dnevne potrebe te osigurava pravilnu homeostazu kalcija i regeneraciju koštanog tikva.

Oba vitamina su semiesencijalna, što znači da se jedan dio stvara u tijelu, dok je drugi važno unijeti putem hrane.

Sposobnost našeg tijela da samo stvori te vitamine dokaz je njihove važnosti za funkcioniranje organizma. Vitamin D3 u tijelu se stvara putem djelovanja UV zraka na potkožno masno tkivo, dok se vitamin K2 stvara kao metabolit probiotičkih bakterija u debelom crijevu. Budući da za stvaranje tih vitamina trebamo „pomoć“, bilo sunca ili crijevne mikrobiote, njihov se status u organizmu vrlo lako može narušiti zbog neodgovarajuće prehrane i infekcija (crijevne infekcije), kada je uputno pojačati njihov unos, u prvome redu putem hrane, ali i suplemenata. Prirodni prehrambeni izvori vitamina D3 prije svega uključuju ribu i morske plodove, dok su prehrambeni izvori vitamina K2, i to menakinina-7, uglavnom mliječni proizvodi poput kefira, jogurta i sireva.

Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 35

HRANA I ZDRAVLJE

prehrambene preporuke

Dajte prednost zdravim grickalicama Orašasti plodovi i sušeno voće sadrže visokovrijednu kombinaciju hranjivih tvari važnih za funkciju moždanih stanica i tijela u cjelini, smanjuju rizik od srčanožilnih bolesti i pridonose zdravijoj probavi SLAĐANA DIVKOVIĆ, dr. med., Acu Medic centar za akupunkturu i nutricionizam, J. Šižgorića 19, Zagreb, T: 01/3456 974; dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine

D

anašnji način života, ubrzan životni tempo, osobito u urbanim sredinama, doslovno iscrpljuje. Od pojedinca se u svakom trenutku očekuje maksimum, u obitelji općenito, školi, na fakultetu i radnome mjestu, što mnogima ne ostavlja previše vremena za osmišljeno pripremanje obroka, dok je istodobno sve veća ponuda brze, takozvane fast food hrane. No, unatoč tome, treba imati na umu da je važno pomno isplanirati obroke i međuobroke kako bi se organizam opskrbio funkcionalno važnim tvarima.

Podsjetnik na smjernice pravilne prehrane Od svih činitelja zdravog načina života prehrana vjerojatno ima ključnu ulogu. Hranu unosimo u organizam svaki dan i ona je os oko koje se okreće naša svakodnevica. Počevši od izbora namirnica, nabave, načina pripreme i osmišljavanja samog obroka pa sve do konzumiranja, prirodno je da pravilnoj prehrani moramo posvetiti određeno vrijeme i pozornost. No, to je ujedno i dobra investicija u zdravlje jer pravilnim načinom prehrane djelujemo na organizam i preventivno i terapijski. Hrana je energija i pogonsko gorivo za naše stanice, hrana je i užitak i za većinu osoba predstavlja zadovoljstvo, a prema Hipokratu, hrana je i lijek.

36 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

Danas znamo da jesti nije isto što i hraniti se te da pravilnom prehranom svakodnevno moramo unositi sve tri glavne vrste namirnica (makronutrijenata) – ugljikohidrate, masti i bjelančevine, tekućinu, voće i povrće te vitamine i minerale koji su nam potrebni za odvijanje normalnog metabolizma.

O izboru namirnica uglavnom odlučujemo sami ili, kada je to potrebno u terapijskom smislu, uz pomoć stručne osobe. Stoga kažemo da je pravilna prehrana individualna i prilagođena uzrastu, spolu, zdravstvenom statusu osobe, pa i afinitetu za pojedinom namirnicom. Svi mi imamo svoja omiljena jela. Za neku namirnicu ne možemo reći da bi je baš svi trebali uvrstiti u svoj jelovnik jer se ipak međusobno metabolički razlikujemo, nemamo istu razinu probavnih enzima niti istu krvnu grupu. Izuzetak je samo voda koja je potrebna svima.

Pored izbora namirnica, u sastavljanju jelovnika svakako moramo voditi računa i o energetskoj potrebi i unosu kalorija te o nutritivnoj vrijednosti hrane koju uzimamo. No, za očuvanje dobrog zdravlja prije svega su važni umjerenost, raznolikost i redovitost obroka. U izboru namirnica poželjno je koristiti sezonske, svježe i što manje prerađene namirnice, a u pripremi koristiti što jednostavnije načine. Treba uzeti u obzir i prirodni potencijal biljaka čije pojedine tvari i pigmenti djeluju kao prirodni antioksidansi, zbog čega je dobro da dugine boje budu što češće na tanjuru, što se lako može postići već izborom voća, povrća, mahunarki i žitarica.

Zdravim prehrambenim navikama čuvamo i zdravlje probavnih organa, primjerice, unosom dovoljne količine tekućine, poglavito vode, temeljitim žvakanjem hrane, ne preskakanjem obroka, izbjegavanjem kasnih i obilnih večera, smanjenim unosom rafiniranih namirnica i slično.

Orašasti plodovi Plodovi oraha, badema i lješnjaka pravi su izvor visokovrijednih tvari: nezasićenih masnih kiselina, bjelančevina, vitamina i minerala. U kombinaciji sa sušenim voćem, primjerice, smokvama, grožđicama ili marelicama, mogu biti zamjena za jedan obrok. Posebna vrijednost tih plodova očituje se u sadržaju minerala (mikroelemenata) i elemenata u tragovima (kao što su željezo, cink i bakar), koji se svakodnevnom prehranom najčešće nedostatno unose.

Budući da su to energetski visokovrijedne namirnice, treba ih konzumirati u manjim količinama. Dovoljno je dnevno uzeti, primjerice, tri do četiri oraha ili pet do šest badema

Sušeno voće Dobar je izvor monosaharida, jednostavnih šećera (npr. fruktoze) koji zadovoljavaju želju za slatkim, a da pritom ne dolazi do velikih promjena u koncentraciji glukoze u krvi, što izvrsno nadoknađuje izgubljenu energiju. Osim toga, osjećaj sitosti dulje traje, a glukoza se bolje iskoristi kao energija na razini stanice.

U odnosu na svježe, suho je voće postupkom dehidriranja samo „izgubilo vodu“ i malo više vitamina C, dok je zadržalo minerale, određene vitamine, vlakna i korisne flavonoide koji su u osušenim plodovima koncentrirani, zbog čega je intenzitet boje, ali i okusa jači u odnosu na svjež plod.

Sušeno voće prava je riznica minerala (kalija, magnezija, kalcija, cinka i željeza) te vitamina A, B i C. Među vitaminima B kompleksa izdvajaju se B1, B2, B3 i B6. Grožđice, sušene smokve i suhe šljive sadrže i bakar, mikroelement važan za stvaranje crvenih krvnih stanica (eritrocita) i sintezu krvnog pigmenta hemoglobina pa se savjetuju kod slabokrvnosti i umora. Datulje, koje nisu „domaća vrsta“ voća, imaju specifičan okus pa ih vole djeca i odrasli. Obiluju vitaminom B5 koji potiče vitalnost i sposobnost koncentracije, zbog čega su datulje primjeren zalogaj za vrijeme ispitnih rokova. Datulje sadrže i triptofan, aminokiselinu važnu za funkciju imunosnog sustava, kao i za mirniji san. Suhi orah, badem, rogač i sušene smokve prednjače kada je riječ o količini magnezija Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 37

HRANA I ZDRAVLJE

prehrambene preporuke

u 100 grama ploda. Magnezij je, poslije kalija, najvažniji elektrolit staničnog prostora, ujedno i jedan od tri glavna elementa kostiju (uz kalcij i fosfor). Od vitalne je važnosti za organizam jer aktivira više od 300 enzimskih sustava.

Preporučljiva dnevna doza magnezija iznosi 300 mg (ukupna količina magnezija u organizmu iznosi oko 25 g).

Magnezij je organizmu potreban za: stvaranje energije unutar stanice (prelazak glukoze u ATP, što se odvija u staničnim energetskim centralama koje nazivamo mitohondriji); sintezu bjelančevina u stanici; prijenos živčanih impulsa; regulaciju metabolizma kalcija preko hormona do štitne žlijezde; protuupalni učinak u sprezi s kalijem; normalnu funkciju žučnog mjehura; pomoć kod funkcionalnih poremećaja debelog crijeva; borbu protiv slobodnih radikala (antioksidativno djelovanje) i očuvanje imuniteta.

Suho i kandirano voće te zasoljeni i u ulju prženi oraščići i kikiriki ne savjetuju se osobama sa šećernom bolešću.

Dijabetičari mogu konzumirati umjereno jezgre oraha, badema ili lješnjaka.

Još je bolja varijanta močeni badem suha jezgra se preko noći namoči u čaši vode, ujutro se smeđa opnica oguli.

Oguljena, prethodno namočena jezgra ima nekoliko puta više kalcija i magnezija nego suha jezgra jer se „ponaša kao klica“.

Sve za funkciju moždanih stanica Orašasti plodovi i sušeno voće sadrže sve što je potrebno za optimalnu funkciju moždanih stanica i zato su učinkoviti kod intelektualnih napora, 38 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

Osim kao zdrave grickalice, orašasti plodovi i sušeno voće neizostavan su dio brojnih slastica.

Iskušajte ponuđene recepte i zdravo se zasladite.

Dalmatinski kolač od suhog voća Sastojci: 15 dag suhih marelica, 2 dl prosijanog rogača u prahu,1,5 dl ulja, 2 dl prženih i grubo samljevenih badema, 1 dl ječmenog slada ili 10 dag smeđeg šećera, 3 dl crnog brašna, ½ praška za pecivo, 4 – 5 dl jabučnog soka ili vode.

Postupak: Marelice namočite u hladnu vodu, nakon sat vremena ocijedite i što sitnije narežite. Narežite i smokve pa dodajte bademe, brašno pomiješano s praškom za pecivo, slad, ulje i na kraju jabučni sok. Sve sastojke dobro izmiješajte, stavite u lim obložen papirom za pečenje i pecite oko 40 minuta na temperaturi od 170 ºC. Vruć kolač izrežite na kocke, pokrijte i pustite da se ohladi.

Kolač od lješnjaka i oraha s rogačem Sastojci: 100 g oraha, 150 g lješnjaka, 3 žlice mljevenog rogača, 3 bjelanjka, 120 g smeđeg šećera ili ječmenog slada.

Postupak: Orahe zdrobiti, lješnjake samljeti i dodati mljeveni rogač. Bjelanjke istući u čvrst snijeg pa pomalo dodavati smeđi šećer dok smjesa ne postane sjajna. U bjelanjke pažljivo dodati mješavinu oraha, lješnjaka i rogača, peći 30 minuta na 175 ºC, ohladiti i narezati.

Nepečena torta od banana, naranči i oraha S 2 manje šalice vode prokuhati 150 g smeđeg šećera i tome dodati 200 g mljevenih oraha, 100 g mljevenog keksa i 2 žlice vrhnja. Smjesu oblikovati na podlozi za tortu koju smo prethodno posuli mljevenim orasima. Zatim narezati po dužini 1 kg banana i rasporediti po prvome dijelu.

Sa 6 žlica šećera umutiti 160 g maslaca i u smjesu dodati 100 g mljevenih oraha, ribanu koricu od naranče i 2 žlice sirupa od naranče te premazati preko banana.

Na taj nadjev na sitni ribež izribati 100 g marcipana ili, ako nemate marcipan, 3 bjelanjka umutiti sa 6 žlica šećera te premazati preko nadjeva od maslaca.

primjerice, kad se uči i polažu ispiti, zbog čega se ta kombinacija popularno naziva „studentska hrana“.

Jednostavni šećeri, kojima sušeno voće obiluje, jedini su energetski izvor za mozak, dok su nezasićene masne kiseline, kojima su bogati orašasti plodovi, potrebne za mijelinske ovojnice živaca. Upravo je zbog toga ta kombinacija izvrsna u situacijama kada je tijelu potrebna veća psihofizička izdržljivost i budnost. No, savjetuje

se i u slučaju astenije i slabokrvnosti, djeci i mladima tijekom rasta i razvoja, osobama s neredovitom prehranom, u slučaju oslabljenog imuniteta i stresa, aktivnim sportašima i preventivno za očuvanje zdravlja i vitalnosti.

Korist i za srčanožilni sustav Orasi, lješnjaci i bademi sadrže dosta bjelančevina i masnoća, vitamine B skupine i vitamin E, a od minerala kalcij, magnezij, željezo, fosfor i cink.

Orasi, osobito mladi, imaju dosta vitamina C (kombinacija s medom najbolji je način „konzerviranja“ vitamina C). Veći dio masnoća čine nezasićene masne kiseline koje ne štete organizmu.

Bogatstvo vitamina i minerala iz tih plodova, uz učinak nezasićenih masnih kiselina i biljnih vlakana djeluje antioksidacijski, tako da sprječava i usporava razvoj ateroskleroze (ovapnjenja krvnih žila). Pri tome je važno spriječiti oksidaciju lošeg LDL kolesterola, ključnog za razvoj ateroskleroze.

Nedavna epidemiološka istraživanja pokazala su da postoji izrazito obrnuta povezanost između konzumiranja različitih vrsta koštičavog, orašastog voća i rizika od koronarne bolesti. Oni koji jedu takvo voće jednom do tri puta na dan imali su 22 posto manji rizik od infarkta miokarda i moždanog udara od onih koji ga jedu rjeđe od jednom tjedno. Pri tome valja naglasiti da je u jednom obroku dostatno konzumirati samo nekoliko jezgri oraha, badema ili lješnjaka, primjerice, tri do četiri oraha ili pet do šest badema. Dakle, svakodnevno, ali u manjoj količini.

Moguća sporadična alergija Kod djece se, iako sporadično, može javiti alergija na orašaste plodove, osobito lješnjake, a u posljednje vrijeme i na kikiriki i sezam. U tom slučaju svakako je poželjno istražiti uzrok „pogrešno“ usmjerenog imunološkog odgovora i uopće sklonosti alergiji te obratiti pozornost na vrlo često neprepoznatu dehidraciju kod djece (prije svega, nedostatan unos vode) koja dovodi do pojačanog lučenja histamina, medijatora alergijske reakcije. Drugim riječima, dehidrirano dijete više je predisponirano za razvoj alergijskog odgovora.

Deficit određenih vitamina, minerala i esencijalnih tvari, primjerice, masnih kiselina, također može imati isti učinak.

Stoga, ako imate nedoumica vezanih uz prehranu vašeg djeteta, svakako se posavjetujte sa stručnom osobom.

Prednost u odabiru Sušeno voće i orašaste plodove možemo kombinirati sa žitnim pahuljicama, posijama i klicama žitarica. Mogu zamijeniti omiljene slatkiše, a od njih se mogu raditi i brze nepečene slastice. Budući da nam je sve to dostupno tijekom cijele godine, a sadrži visokovrijednu kombinaciju hranjivih tvari, trebali bismo im dati prednost u svakodnevnom odabiru i iskoristiti njihov pozitivan učinak na zdravlje.

Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 39

BILJNA LJEKARNA

biljke od A do O

Cimicifuga

ljekovita biljka bez fitoestrogena Jedna od mogućih terapijskih opcija za ublažavanje tegoba menopauze, nakon savjetovanja s liječnikom ili ljekarnikom, može biti i primjena biljnih lijekova prof. dr. sc. SANDA VLADIMIR- KNEŽEVIĆ, mag. pharm.; MIA METLIČIĆ, mag. pharm.

M

enopauza je prirodno razdoblje u životu žene koje označava završetak njezina reprodukcijskog ciklusa, a posljedica je smanjene proizvodnje estrogena, progesterona i testosterona u jajnicima. Nastupa gubitkom mjesečnog krvarenja, obično u dobi između 45. i 55. godine života.

Promjene u lučenju spolnih hormona u perimenopauzi dovode do poremećaja menstruacijskog ciklusa i pojave prvih tegoba, čiji se intenzitet pojačava ulaskom u menopauzu. Valovi vrućine, noćno znojenje, nesanica, napetost i razdražljivost, kronični umor, gubitak libida i urogenitalne tegobe najučestaliji su simptomi, međutim, mogu nastati i ozbiljniji psihički poremećaji poput anksioznosti i depresije.

40 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

Učestalost i intenzitet navedenih simptoma vrlo su raznoliki. Tegobe su prisutne u prosjeku oko pet godina, iako to razdoblje može potrajati i dulje od deset godina. Procjenjuje se da četiri od pet žena u menopauzi ima fizičke ili psihičke probleme koji im narušavaju kvalitetu života i ometaju ih u obavljanju svakodnevnih poslovnih i privatnih obveza. Žene se najčešće žale na valove vrućine (valunge) i noćno

znojenje. Iznenadni naleti vrućine, koja se širi cijelim tijelom, često su praćeni crvenilom i znojenjem. Tijekom noći pojavljuju se i epizode obilnog znojenja, samostalno ili neposredno nakon vala vrućine.

Moguće terapijske opcije za ublažavanje tegoba menopauze su hormonsko nadomjesno liječenje prema uputi ginekologa ili primjena biljnih lijekova nakon savjetovanja s liječnikom ili ljekarnikom.

Znanstveno potvrđena tradicionalna primjena cimicifuge Cimicifuga (Cimicifuga racemosa (L.) Nutt., Ranunculaceae) ljekovita je biljka s dugom tradicionalnom primjenom koja potječe iz Sjeverne Amerike.

Tamošnje domorodačko stanovništvo koristilo ju je kod različitih bolesti i zdravstvenih tegoba, uključujući prehladu, grlobolju, opću slabost, malariju, reumu, oslabljen rad bubrega, zmijski

VaĹĄe zdravlje #111 | prosinac 2018. | 41

BILJNA LJEKARNA

biljke od A do O

Istraživanja pokazuju da aktivne tvari učinak ostvaruju preko središnjeg živčanog sustava djelujući kao agonisti serotoninskih receptora (aktiviraju ih) te tako utječu na različite fiziološke funkcije ugriz i neredovitu mjesečnicu te kao pomoć pri porođaju. U 19. stoljeću pripravci s cimicifugom bili su široko poznati kao tonici za žene.

Počeci njezina korištenja u Europi za olakšavanje tegoba menopauze zabilježeni su u Njemačkoj. Tamo je još 1956. godine registriran prvi biljni lijek s ekstraktom cimicifuge, a tako je registriran još i danas.

U podzemnim dijelovima biljke koncentrirane su terapijski aktivne tvari, među kojima nema fitoestrogena. Glavne djelatne sastavnice su triterpenski saponini, fenolne kiseline i biogeni amini koji nemaju sposobnost vezanja za estrogenske receptore pa se isključuje hormonski učinak. Iako mehanizam djelovanja nije u potpunosti razriješen, istraživanja pokazuju da aktivne tvari učinak ostvaruju preko središnjeg živčanog sustava djelujući kao agonisti serotoninskih receptora (aktiviraju ih) te tako utječu na različite fiziološke funkcije.

Dosadašnja znanstvena istraživanja potvrdila su opravdanost tradicionalne primjene cimicifuge i njezina uključivanja u suvremenu medicinu i farmaciju.

42 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

Primjena temeljena na kliničkim dokazima Biljni lijekovi s cimicifugom sadrže suhe ekstrakte dobivene korištenjem izopropanola ili etanola kao ekstrakcijskih otapala koji se primjenjuju u dnevnim dozama 5 – 6,5 mg, što u prosjeku odgovara 40 mg osušenog biljnog materijala.

Prema Europskoj agenciji za lijekove, fitopreparati s cimicifugom registriraju se isključivo u kategoriji biljnih lijekova provjerene medicinske uporabe za ublažavanje tegoba menopauze, kao što su navale vrućine i pojačano znojenje.

Većina kontroliranih kliničkih studija o učinkovitosti cimicifuge, u kojima je sudjelovalo više od 11 tisuća pacijentica, odnosi se na ispitivanje lijekova s izopropanolskim ekstraktom. To potvrđuje veliku snagu dokaza i razinu preporuke za taj ekstrakt koji djeluje bolje od placeba, posebice ako se koristi već u ranoj menopauzi. Povoljan učinak na vazomotorne tegobe, anksioznost i depresiju usporediv je s hormonskom nadomjesnom terapijom, ali uz znatno bolji sigurnosni profil.

Izopropanolski ekstrakt ispunjava kriterije Europske agencije za lijekove o sigurnosti dugotrajne primjene, tako da se u dozi od 5 mg na dan može uzimati i dulje od šest mjeseci, uz preporuku savjetovanja s liječnikom ili ljekarnikom nakon šest do 12 mjeseci primjene.

ksiloza-0

Aktein - glavna djelatna sastavnica cimicifuge

Iako klinički nisu potvrđena hepato­ toksična svojstva cimicifuge, potreban je dodatni nadzor u slučaju poremećaja funkcije jetre. Posebna pozornost posvećuje se ženama u menopauzi s kontraindiciranom primjenom hormonske nadomjesne terapije ili fitopreparata koji djeluju slično estrogenima. Budući da ne utječe na razinu hormona i ne sadrži fitoestrogene, cimicifuga se može koristiti kao alternativa hormonskoj nadomjesnoj terapiji i u slučaju raka dojke, endometrioze ili mioma.

VaĹĄe zdravlje #111 | prosinac 2018. | 43

BILJNA LJEKARNA

biljke od A do O

Biološki aktivan spoj iz

konoplje photo: pharmahemp.store

Kanabidiol čini 40 posto ekstrakta industrijske konoplje, njezin je glavni kanabinoid i nije psihotropan MIRJA JOŠIĆ, dipl. ing. nutricionizma, Vitaminoteka

T

ijekom posljednjih nekoliko godina, industrijska konoplja privukla je pozornost velikog dijela zdravstveno i ekološki osviještene populacije. Iako je riječ o „sestri“ biljke Cannabis indica ili kanabisu, industrijska konoplja Cannabis sativa znatno se razlikuje od indijske konoplje jer se ne koristi kao opojna droga, već poglavito u industrijske svrhe. Osnovna razlika između te dvije sestrinske biljke je u tome što indijska konoplja obiluje fitokanabinoidom THC-om, dok je u industrijskoj konoplji THC prisutan u zanemarivim tragovima, zbog čega ona nema psihoaktivno djelovanje.

U današnje vrijeme brojna nekonvencionalna biljna ulja privlače pozornost potrošača, pa tako i ulje konoplje. Ulje konoplje ima povoljan nutritivni sastav, a određena istraživanja pokazala su i da blagotvorno djeluje na zdravlje. Omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina u ulju konoplje iznosi 3:1, što mu daje prednost u odnosu na ulja žitarica koja se češće koriste u prehrani. Novijim istraživanjima otkriveno je da ulje konoplje sadrži terpene, fenolne spojeve, biljne sterole i brojne druge biološki aktivne spojeve.

Konoplja intrigira znanstvenike više od 120 godina U biljci konoplji otkriveno je više od 400 različitih spojeva, od čega su oko stotinu spojeva fitokanabinoidi, spojevi koji nisu otkriveni niti u jednoj drugoj biljci. Što sve ta zanimljiva biljka skriva u svom sastavu, znanstvenici su počeli otkrivati još davne 1895. godine, kada 44 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

je otkriven prvi kanabinoid. Kanabidiol (skraćeno CBD), treći po redu izolirani kanabinoidni spoj, otkriven je 1940., i to oko 20 godina prije najpoznatijeg THC‑a. Kanabidiol čini 40 posto ekstrakta industrijske konoplje, njezin je glavni kanabinoid i nije psihotropan.

Ranih devedesetih godina prošloga stoljeća znanstvenici su se prilično iznenadili otkrićem da ljudsko tijelo proizvodi svoje vlastite kanabinoide. Jedan

od njih je anandamid ili kolokvijalno “molekula sreće”. Taj endokanabinoid naziv je dobio od sanskrtske riječi ananda što znači sreća i blaženstvo.

Kako djeluje kanabidiol Danas znamo da tijelo posjeduje cijeli endokanabinoidni sustav koji regulira našu tjelesnu homeostazu – ravnotežu raspoloženja, sna, apetita, lučenja hormona, boli i imuniteta. Sastoji se od brojnih receptora na stanicama smještenima u mozgu i središnjem živčanom sustavu (CB1 receptori) i receptora u imunosnom sustavu (CB2). Kanabidiol ima nizak afinitet vezanja na te receptore, međutim, svoj snažan učinak u organizmu izražava tako da „tjera“ spojeve koji bi inače svojim vezanjem inaktivirali kanabinoidni sustav.

Naš unutarnji neurotransmiter anandamid vrlo je nestabilan, a to je i razlog što nismo u stalnom stanju sreće i blaženstva. No, kanabidiol ima moć inhibicije apsorpcije i hidrolize anandamida, čime njegova koncentracija u organizmu raste. Naš endokanabinoidni sustav svakodnevno radi pod opterećenjem, a glavna uloga kanabidiola je pružiti mu potporu u zdravlju ili bolesti.

Mehanizam djelovanja kanabidiola u organizmu uključuje i prevenciju oksidativnog oštećenja stanica jednako dobro, čak i bolje od vitamina C i E, te vezanje na isti receptor na koji se veže i kapsaicin iz ljute papričice poznat po svom protuupalnom djelovanju.

Brojna područja istraživanja Ulje konoplje s visokim udjelom kanabidiola istražuje se u brojnim in vitro i istraživanjima na životinjama, a tijekom posljednjih godina provedeno je i više

originalnih kliničkih istraživanja. Temeljna područja u kojima se kanabidiol istražuje su epilepsija (Dravet sindrom), tjeskoba, anksioznost i nesanica, shizofrenija, ovisnosti i drugi neuropsihijatrijski poremećaji, neurodegenerativne bolesti, upale, bolovi i različite autoimune bolesti i bolesti kože, s obzirom na to da se preporučuje i njegova lokalna primjena, a istražuje se i njegova suportivna primjena kod malignih bolesti.

Najnovije spoznaje O ljekovitom potencijalu kanabidiola govori i činjenica da je krajem lipnja ove godine američka agencija FDA (Food and Drug Administration) odobrila oralnu otopinu kanabidiola za liječenje napadaja izazvanih dvama rijetkim oblicima epilepsije – Dravetovim sindromom i Lennox-Gastautovim sindromom, u bolesnika u dobi od dvije ili više godina. U ovom slučaju riječ je o prvom odobrenom lijeku na bazi konoplje i ujedno prvoj odobrenoj terapiji za bolesnike s Dravetovim sindromom.

O neškodljivosti i sigurnosti te supstancije svjedoči i ovogodišnji potez Svjetske antidopinške agencije koja je kanabidiol uklonila s liste zabranjenih tvari, dok sintetski kanabis i proizvodi koji sadrže THC i dalje ostaju zabranjeni.

Ta institucija svake godine provodi godišnji pregled znanstvene literature te proučava trendove i informacije koje su, među ostalim, prikupile farmaceutske tvrtke. Nakon ovogodišnjeg pregleda literature, zaključeno je kako kanabidiol djeluje protuupalno te kao antioksidans i anksiolitik, štiti funkciju i strukturu neurona te može ublažiti bolove.

Temeljem dobivenih podataka znanstvenici su zaključili kako bi u skoroj budućnosti kanabidiol mogao naći svoje mjesto i u pripremi profesionalnih sportaša za natjecanja.

Tehnologija superkritičnih fluida Ova tehnologija temelji se na ekstrakciji tvari uz pomoć komprimiranog plina na principu difuzije (najčešće se koristi ugljični dioksid). S obzirom na to da se ekstrakcija provodi na nižim temperaturama, nema bojazni da će doći do termalne degradacije delikatnih kemijskih spojeva, zbog čega se ta tehnologija primjenjuje i u prehrambenoj industriji u proizvodnji najfinijih aroma za kavu, čaj i slično. Tekući ugljični dioksid smatra se superiornim otapalom za ekstrakciju botaničkih ulja jer nije toksičan, ne ostavlja talog, prirodnog je podrijetla, niske temperature, selektivan, visoko učinkovit i ekološki prihvatljiv, tako da primjenom te metode možemo dobiti esenciju tvari u najčišćem i najprirodnijem obliku.

Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 45

BILJNA LJEKARNA

fitoterapija

Kratki vodič kroz

suvremenu fitoterapiju Znanstvene discipline koje ispituju sastav i farmakološku opravdanost primjene ljekovitog bilja često daju prednost biljnim pripravcima pred kemijskim preparatima

poznavalo. Nazive fitoterapija i fitoterapeutici uveo je francuski liječnik Henri Leclerc (1870. – 1955.), dok se Aviceni (980. – 1037), perzijskom liječniku i filozofu, pripisuje usavršavanje mnogih postupaka kojima se iz biljnog materijala ekstrahiralo eterično ulje.

Danas se suvremena fitoterapija klasificira kao znanstvena medicina koja čini osnovu prevencije i pomoći u izlječenju raznih bolesti ili poremećaja.

Znanstvene discipline koje ispituju

Suvremena fitoterapija ima uži opseg od drevne fitoterapije koja je uključivala i toksične biljne vrste, poput velebilja, mrazovca ili, na primjer, raznih vrsta Digitalis. Razvojem suvremene

“Nije čovjek tvorac tkanine života, već samo vlakno u njoj. Što uradi s tkaninom, čini i sa sobom”, poglavica Seattle, 1854.

Čovjek je oduvijek koristio biljke, bilo u svrhu izrade oruđa i oružja, namještaja i nastambi, bilo kao hranu ili ogrjev, za izradu odjeće i obuće ili za izradu lijekova, kozmetičkih pripravaka i mirisa.

Mirisne biljke od pamtivijeka se smatraju velikom vrijednošću, a njihovo korištenje datira još prije pisane povijesti.

Liječenje biljkama bio je prvi oblik medicine, a dugo i jedini koji je čovječanstvo 46 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

Ogranci fitoterapije Fitoterapija se može dijeliti prema izvorištu aktivnih tvari ili prema vrsti ekstrakta. Izvor aktivnih tvari mogu biti biljke, alge ili gljive, dok ekstrakti mogu biti eterična ulja, hidrolati, biljna ulja ili, na primjer, alkoholni ekstrakti. Prema tome, razlikujemo ogranke fitoterapije poput aromaterapije (primjena eteričnih ulja), mikoterapije (primjena aktivnih tvari gljiva poput beta-glukana) i oleoterapije (primjena biljnih ulja).

U fitoterapiji se upotrebljavaju cijele ljekovite biljke ili njihovi dijelovi, poput cvijeta, lista, korijena ili samo njihovi sastojci, poput eteričnih ulja, ekstrakata, hidrolata ili drugih izolata.

MARINA ČEPRNJA, spec. medicinske biokemije i laboratorijske medicine

Kratki pregled povijesti

sastav i farmakološku opravdanost primjene ljekovitog bilja često daju prednost biljnim pripravcima pred kemijskim preparatima.

VaĹĄe zdravlje #111 | prosinac 2018. | 47

BILJNA LJEKARNA

fitoterapija

medicine i farmacije upotreba takvih biljnih lijekova je standardizacijom pripravaka sa striktno definiranim dozama potpuno integrirana u službenu medicinu.

biljke. Duboko zamrznuti biljni materijal usitnjava se mljevenjem, ekstrahira 30 vol% etanolom i nakon toga centrifugira, a zaostali ekstrakt i svježi biljni sok bogat aktivnim spojevima netopivim u etanolu prešanjem se cijedi te tako

Danas razlikujemo francuski i engleski model aromaterapije. Francuski princip eterična ulja koristi u svrhu tretiranja tegoba pacijenta, eksternom (dermalnom primjenom) ili oralnom, vaginalnom i rektalnom primjenom.

Engleski model prakticira samo eksterno korištenje ulja.

širokom paletom ljekovitih spojeva u odnosu na klasične tinkture osigurava svoju prednost. Ti preparati sadrže aktivne tvari topive u etanolu, ali i one koje to nisu, i to su obično suspenzije.

Biljna ulja Biljna ulja mogu se nazvati biljnim ekstraktima čijim sastavom dominira-

Fitoterapeutski pripravci Biljni ekstrakti U svrhu ekstrahiranja biljnih aktivnih tvari postoje različiti ekstrakcijski načini i, shodno tome, različiti ekstrakti. Svima njima zajedničko je da se poželjni biljni sastojci izdvajaju od ostatka biljnog sadržaja. Ekstraktima se tako nazivaju pripravci od običnog „kuhanog čaja“, biljnih dijelova natopljenih u hladnoj vodi, do alkoholnih, glicerinskih i uljnih macerata. Takvi ekstrakti nazivaju se infuzima, dekoktima, tinkturama, glicerolnim ekstraktima ili uljnim maceratima.

Suvremena fitoterapija zlatnim standardom uporabe biljnih pripravaka smatra SIPF ekstrakte (franc. suspension integrale des plantes fraîches). To su preparati pripravljeni procesom stabilizacije pothlađivanjem kojim se blokiraju enzimske reakcije, čime se čuvaju cjelovitost i integritet svježe ljekovite 48 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

ju masne kiseline u obliku triglicerida, koji spadaju u lipide. Lipidi u biljkama skladišni su oblik energije te se obično nalaze u sjemenkama biljaka (npr. suncokret ili lješnjak) i, u malo manjoj mjeri, u plodu biljke (npr. maslina, kokos ili palma). Lipidi su izvor esencijalnih masnih kiselina (poznate i kao omega-3 i omega-6) koje našem organizmu služe kao početne molekule za sintezu brojnih važnih spojeva. Oni imaju brojne biološke funkcije, nalaze se u sastavu staničnih membrana svih živih bića, sudjeluju u procesima međustanične signalizacije i potiču razne fiziološke procese.

Biljna ulja nalaze se na granici između

u izradi kozmetičkih pripravaka ili kao bazna ulja u aromaterapiji.

Danas se brojnim biljnim uljima pripisuju ljekovita svojstva; ulje crnog kima smatra se vrlo dobrim imunoregulatorom, a laneno ulje optimalnim izvorom omega-3 masnih kiselina, zbog čega se smatra biljnom alternativom ribljem ulju.

Hidrolati Hidrolati su vodeni nusprodukti destilacije biljnih materijala koji nastaju tijekom proizvodnje eteričnih ulja.

Zbog ugodnog mirisa često se nazivaju i cvjetnom vodicom i koriste u spravljanju tonika i krema. Najčešće su blagog i ugodnog mirisa te su sigurni za uporabu, bez rizika od pojave neželjenih iritacija, pa je zbog toga i njihova primjena česta.

Eterična ulja Eterična ulja među biljnim ekstraktima imaju poseban status. Visoka lipofilnost i niska molekulska masa omogućavaju im iznimno dobru apsorpciju kroz kožu ili sluznice, dok im velika hlapljivost omogućava laku inhalaciju, što je također čest način primjene.

prehrambenih artikala i lijekova pa, dok

Vagitoriji i supozitoriji

sojino, maslinovo i bučino ulje koristi-

Fitoterapija vagitorijima odnosi se na proizvode prikladnog farmaceutskog oblika za vaginalnu primjenu eteričnih ulja. Nosači eteričnih ulja moraju imati prikladna svojstva, moraju biti kruti na

mo u kulinarstvu, ulje crnog kima i laneno ulje koristimo kao dodatak prehrani.

Bademovo ulje, ulje marelice i makadamija koriste se kao vrlo popularna ulja

Danas se suvremena fitoterapija klasificira kao znanstvena medicina koja čini osnovu prevencije i pomoći u izlječenju raznih bolesti ili poremećaja sobnoj temperaturi a otapati se na temperaturi ljudskog tijela. Vagitoriji s eteričnim uljima apliciraju se kod infekcija rodnice ili grlića maternice.

Supozitoriji su pripravci za analnu primjenu, a koriste se u razne svrhe.

Danas se najčešće koriste za pedijatrijsku populaciju kao analgetici, antipiretici ili laksativi, a mogu se koristiti i kao fitoterapijski pripravci u svrhu liječenja hemeroida ili za liječenje respiratornih infekcija i infekcija prostate. S obzirom na to da je apsorpcija eteričnih ulja iz rektuma iznimno brza i dobra, ima prostora i za širu primjenu eteričnih ulja u supozitorijima.

Situacija danas Sastav biljke ovisi o mnogim čimbenicima, poput kvalitete tla, klimatskih uvjeta, vremena berbe i načina sušenja. Da bismo bili sigurni da će prirodni ljekoviti pripravak djelovati, moramo znati koju djelatnu supstanciju treba ekstrahirati.

Zbog toga danas veću prednost imaju gotovi pripravci sa standardiziranim sadržajem u odnosu na domaće pripravke čiji sadržaj varira. Isto tako, uz napredak industrijskih mogućnosti i doba u kojem je zarada jedini imperativ na tržištu, susrećemo se s poplavom raznih vrsta patvorina. U tom smislu možemo se susresti s namjernim lažiranjem deklariranja podrijetla

proizvoda, miješanjem preparata jeftinijim sličnim proizvodima čiji okus nije dominantan pa sve do dodavanja drugih sastojaka. U tom svjetlu danas je iznimno važno prednost dati provjerenom proizvođaču.

Unatoč obilnoj ponudi kemijski sintetiziranih preparata na tržištu, danas se sve više ljudi ipak okreće prirodnim načinima rješavanja zdravstvenih problema. I dok neki bjesomučno tragaju za aktivnim biljnim supstancijama koje treba sintetizirati u laboratoriju i time pojednostavniti i pojeftiniti njihovu dostupnost, drugi pak uviđaju da su biljke tvornice iznimno širokog spektra aktivnih spojeva koji djelovanje postižu i zbog svog sinergističkog učinka.

Podizanje svijesti o složenosti biljnih preparata daje nam uvid u to koliko su naša industrijska dostignuća još uvijek mala u usporedbi s prirodom.

Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 49

DJEČJE ZDRAVLJE

pedijatrija

Kašalj

u dječjoj dobi

Razlog oko 80 posto posjeta pedijatru upravo su upale dišnih puteva i popratni kašalj, pri čemu je u dvije trećine slučajeva riječ o djeci koja svakodnevno borave u kolektivu izv. prof. prim. dr. sc. MILIVOJ JOVANČEVIĆ, dr. med., spec. pedijatar, pedijatrijska ordinacija Dr. Jovančević, Zvonigradska 9, Zagreb, izvor: www.littledotapp.com

K

ašalj je široko rasprostranjen fenomen, osobito u pred­školskoj dobi, a označava naglo i eksplozivno izdisanje, pri čemu brzo strujanje zraka ponese nakupljeni sadržaj sa sluznice dišnih puteva prema ustima. Najčešće je riječ o refleksnom odgovoru zbog podražaja receptora za kašalj u sluznici ždrijela, grkljana, dušnika, bronha i manjim dijelom u manjim bronhalnim ograncima. Podražaj na kašalj mogu izazvati strana tijela, čestice prašine, hlapljiva kemijska sredstva, promjene u temperaturi i, najčešće kod djece, nakupljanje sekreta koji nastaje zbog

50 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

alergije ili upale na sluznici dišnih puteva.

Boravak u kolektivu – čest uzrok Razlog oko 80 posto posjeta pedijatru upravo su upale dišnih puteva i popratni kašalj, pri čemu je u dvije trećine slučajeva riječ o djeci koja svakodnevno borave u kolektivu.

Tijekom djetinjstva imunosni sustav postupno se razvija i u potpunosti sazrijeva tek u dobi od oko 15 godina.

U prvim mjesecima i godinama života sposobnost obrane od infekcije virusima, bakterijama i gljivicama znatno je smanjena. Ranim polaskom u kolektiv (jaslice), dijete je pojačano izloženo uzročnicima, tako da se može očekivati da će u prosjeku obolijevati dva do tri puta mjesečno. Brojne studije pokazuju da tek nakon treće godine pohađanja kolektiva učestalost obolijevanja od akutnih respiratornih infekcija pada na razinu učestalosti obolijevanja djece koja ne pohađaju predškolske ustanove.

Tijekom prvih mjeseci i godina pohađanja kolektiva uočava se dugotrajno curenje nosa, uz slijevanje sekreta u ždrijelo te dalje u dušnik i bronhe, zbog čega se djeca povremeno zakašlju, kad se čuje “otkidanje” sekreta sa sluznice – tzv. vlažni ili produktivni kašalj.

Takav kašalj pojačava se pri tjelesnim naporima, kad struja zraka pokrene nataloženi sekret sa sluznice bronha i dušnika te izazove podražaj receptora za kašalj. Produktivni kašalj koji nastaje zbog curenja nosa javlja se i noću.

Podražaj na kašalj mogu izazvati i strana tijela, čestice prašine, hlapljiva kemijska sredstva, promjene u temperaturi i, najčešće kod djece, nakupljanje sekreta koji nastaje zbog alergije ili upale na sluznici dišnih puteva Tipično, neko vrijeme nakon što dijete zaspi, dolazi do grčevita vlažnog iskašljavanja nataloženog sekreta. Naime, tijekom spavanja slabi refleks gutanja i, umjesto da sekret koji se cijedi iz nosa bude progutan, odlazi u dušnik.

Zbog nezrelosti obrambenih mehanizama pojedini virusi (rino virusi i RSV – respiratorni sincicijski virus) izazivaju teška oštećenja sluznice dišnih puteva, koja mogu zaostati i nekoliko godina nakon prebolijevanja. U prve dvije godine boravka u kolektivu sva djeca prebole infekciju RSV virusom. Sluznica oštećena tim virusom promijenjena je izgleda, a prirodni mehanizmi zaštite sluznice znatno su oslabljeni, stoga lakše dolazi do idućih infekcija, uz izraženije znakove upale. Kao odgovor na novu infekciju javlja se jak otok sluznice koji u najmanjim ograncima bronha

znatno priječi prolaz zraka (postoji tzv. hiperreaktivnost sluznice). Dolazi do opstrukcije donjih dišnih puteva, koju možemo prepoznati po sipnji (piskutanju u fazi izdisaja), kratkom i ubrzanom disanju, produljenom izdisaju i napadima “gušćeg” kašlja koji se pojačava u ležećem položaju.

Kada zatražiti liječničku pomoć Svaki kašalj koji znatno remeti spavanje ili hranjenje, teški kašalj koji uzrokuje povraćanje nekoliko puta dnevno, a dijete za to vrijeme izgleda iscrpljeno i mirno, zahtijeva posjet liječniku. Znaci otežana disanja (ubrzano i površno disanje, produljen izdisaj, fićukanje pri izdisaju) mogu biti znaci izraženije upale donjih dišnih puteva (bronha i ogranaka). Bolni kašalj (bol iza prsne

kosti, bol u prsnom košu ili bol u ždrijelu prigodom kašljanja) upućuje na mogućnost bakterijske upale i potrebe liječenja antibioticima. Promukli kašalj praćen zvukom “struganja” koji nalikuje na glasanje tuljana ili lavež psa upućuje na subglotični laringitis.

Nadalje, liječnički pregled potreban je ako se nakon duljeg razdoblja kašljanja koje ne remeti opće stanje djeteta javi vrućica, pogotovo izražena vrućica praćena tresavicom. Poseban oprez potreban je kod djece mlađe od 12 mjeseci, a naročito u mlađih od pet ili šest mjeseci. U najmlađoj dobnoj skupini znaci teških infekcija mogu biti oskudni (ne razvija se vrućica), a zbog nezrelog imunosnog sustava upala se može brzo širiti. Stoga treba obratiti pozornost na opće stanje djeteta – ako je mirno, blijedo, površno i ubrzano diše te ako odbija hranu, svakako je potrebno posjetiti pedijatra.

Možemo li upale spriječiti Bolesti dišnih puteva najčešće su u jesen i zimi, kada djeca uglavnom borave u zatvorenim, grijanim prostorima.

Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 51

DJEČJE ZDRAVLJE

pedijatrija

Svjež i hladan zrak je koristan Kod prekomjernoga grijanja suhi zrak isuši sluznicu dišnih puteva, sluz se zgusne, nestaju sluznička protutijela, a trepetljike se slijepe pa prestaje čišćenje sluznice koja postaje suha i ranjiva. Izlaskom na svjež i hladan zrak sluznica reagira i počinje pojačano lučiti sekret, što ojačava učinak čišćenja. Djeca koja borave u prostorijama u kojima odrasli puše višestruko češće obolijevaju od upala dišnih puteva (npr. tri puta češće obolijevaju od upala uha ili bronhitisa), kao i djeca koja žive u područjima visokih razina onečišćenja zraka.

Treba se kretati Boravak u zatvorenom prostoru povezan je i s manje kretanja. Kretanjem se ubrzavaju disanje i strujanje zraka, a time i čišćenje dišnih puteva. Dok dijete mirno sjedi, zrak se izmjenjuje tek u jednoj trećini pluća, a u preostalom dijelu nakupljaju se sekret i ustajali zrak koji pogoduju razvoju bakterija. Uz to, tjelesna aktivnost i neposredno stimulira obrambene sposobnosti.

Važno je prati ruke Neobično je važna spoznaja da se većina upala dišnih puteva širi upravo rukama! Uobičajeno se smatra da je najveći rizik od respiratorne infekcije ulazak u prostoriju u kojoj boravi osoba s prehladom, no nedvojbeno se pokazalo, pogotovo kad je riječ o predškolskim ustanovama, da se pranjem ruku (djece i njegovatelja) i korištenjem papirnatih ručnika (ili svako dijete treba imati svoj ručnik) znatno smanjuje učestalost obolijevanja. Djeca obično rukama raznose sekret koji se na njima nakupi zbog kašljanja (stavljanje ruke na usta kod kašlja) ili brisanja nosa.

Zato se preporučuje poučiti ih da kišu i kašlju u rukav jer će tako šake ostati čiste. U vrijeme učestalih prehlada treba češće prati igračke i površine na kojima se djeca igraju.

Jačanje imuniteta Imunost se najučinkovitije postiže cijepljenjem, ali samo protiv manjeg broja uzročnika bolesti. Uz cjepiva koja se nalaze u obveznom programu imunizacije, mogu se primijeniti i cjepiva koja štite od teških oblika infekcije pneumokokom (Streptococcus pneumoniae), protiv vodenih kozica i gripe.

Iz široke palete proizvoda koji se nude za jačanje imuniteta određene mjerljive koristi ima od ehinaceje, cinka i probiotika. Od vitamina jedino vitamin C ima određene povoljne učinke, a nekritična upotreba ostalih vitamina (multivitaminskih preparata) se ne preporučuje jer, ne samo da nema koristi, nego može biti i škodljiva.

52 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

VaĹĄe zdravlje #111 | prosinac 2018. | 53

DJEČJE ZDRAVLJE

odgoj

Mama, vrati seku njezinoj kući “Najvažnije stvari u dječjim životima su sigurnost, ljubav, prihvaćanje i ohrabrivanje”, B. Miller mr. sc. IVICA STANIĆ, pedagog i polivalentni defektolog

R

ođenje drugog djeteta u obitelj unosi goleme promjene, veliku sreću, radost i veselje, ali i mnogo briga i obveza roditeljima koji, uz cjelovitu skrb o novorođenčetu, moraju rješavati brojne probleme starijeg djeteta jer ono ne želi ni s kim dijeliti majčinu i očevu ljubav. Osjeća se ugroženo, ljubomorno je na bracu ili seku, smatra ih konkurencijom i rivalima koji mu otimaju ono „što pripada samo njemu“. To je prirodna reakcija starijega djeteta koja se automatski aktivira kada se majka bavi mlađim djetetom, stavlja ga na grudi radi hranjenja ili ga kupa, ljubi i sprema na spavanje. Iako su mu tri-četiri godine i odavno je prestalo sisati, starije dijete trpa se u mamino krilo, otima dojku od bebe i želi sisati. Kada ga majka u tome spriječi, plače, dere se, štipa i grize bebu, a zna i reći mami: „Vrati bebu njezinoj kući da se samo nas dvoje igramo i mazimo.“ Ne popušta, osjeća se ugroženo, odbačeno, manje voljeno, sprječava mamu da se bavi bebom i grčevito se bori za ekskluzivnu majčinu pažnju i punu posvećenost samo njemu. Sva majčina uvjeravanja da je beba gladna i da je mora nahraniti, kao i svi njezini izljevi ljubavi, nježnosti, milovanja, poljupci, obećanja i pokušaji da ga smiri, ostaju bez učinka.

U takvim situacijama, otac, s kojim je dijete vrlo blisko, emotivno čvrsto povezano i uvijek se rado mazilo i igralo, na sve moguće načine bezuspješno ga pokušava pridobiti i umiriti. Kada ga tata ipak na neki način odvoji od mame, uzme u naručje i odnese u drugu sobu, 54 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

ono ga grebe, udara, dere se i viče: „Hoću svojoj mami!“ i odbija sve tatine nježnosti, ponude i prijedloge. Strpljiv, snalažljiv i vješt otac u većini slučajeva nađe načina da ga zabavi, priredi mu neku ugodu, iznenađenje i skrene djetetovu pozornost na neke njemu drage

i omiljene predmete, igračke i aktivnosti pa ga tako makar nakratko umiri. Tatina pomoć je dragocjena jer mama može mnogo lakše i brže nahraniti, okupati i spremiti bebu na spavanje.

Postoji još jedno vrlo jednostavno, čak i bolje rješenje, a to je da prije nego što se majka počne baviti bebom, otac, djed, baka ili neki drugi član obitelji kojeg starije dijete silno voli odvede dijete u šetnju, trgovinu ili na vidikovac gdje mu pokazuje sve ljepote prirodnog okruženja i druge zanimljivosti, a kući ga vrati nakon što je majka obavila sve poslove oko bebe i uspavala je.

U ovom slučaju, čim se pojavi na vratima, dijete će potrčati majci u zagrljaj, ne samo ono koje tata nije mogao umiriti, nego i ono koje se vrlo lijepo zaigralo s njime, nakon čega slijedi grljenje, ljubljenje, maženje... Majka mu tada može posvetiti više vremena, izraziti tople majčinske emocije, uvjeriti da ga mnogo voli kao i prije rođenja brace ili seke te pokazati razumijevanje za njegove osjećaje, strah, ljubomoru, emocionalne strahove i probleme. Time mu pomaže da se lakše nosi s neugodnim osjećajima ljubomore, rivalstva i straha od gubitka mamine ljubavi te ga, barem

nakratko, oslobodi bojazni da će mu “mali uljez” oteti maminu ljubav.

Nažalost, neke majke, umjesto nježnosti, ljubavi i smirivanja djeteta, izražavaju ljutnju, prijetnju, zabranu, pa čak i ucjenu poput: „Ako odmah ne prestaneš cmizdriti i ometati me u pripremi bebe za spavanje, neću te više voljeti...“ To kod djeteta izaziva još veći strah, jača otpor, ljubomoru, mržnju i animozitet prema bebi. Usto, često odbija hranu, mokri u krevet, iako to odavno nije činilo, povlači se u sebe ili postaje agresivno prema majci i bebi te koristi svaku prigodu da bebu uštipne, ugrize ili udari. Očajne majke pitaju se što im je činiti i kako to izbjeći. No, odgovor je vrlo jednostavan: silom, prijetnjom, zastrašivanjem, ucjenom i uskraćivanjem ljubavi kod djeteta će stvoriti još veće probleme jer, ako s ljubavlju ne postignu što žele, onda sigurno neće ni batinom, a još manje ucjenom. Harold Hulbert tvrdi: “Djeca trebaju ljubav, posebno onda kad se čini da je ne zaslužuju.”

Osmišljena i kvalitetna priprema djeteta za rođenje brace ili seke Navedeni problemi mogu se izbjeći ili barem svesti na najmanju moguću mjeru kvalitetnom i pravodobnom pripremom djeteta za rođenje brace ili seke. Uključujući dijete u obavljanje raznih, uzrastu primjerenih poslova, roditelji ga pripremaju za suradnju i rad. Na primjer, rečenica „Pomozi mami obrisati prašinu“ i pohvala nakon što je to učinilo, djetetu pruža radost. Slično trebaju činiti otac i drugi članovi obitelji jer dijete tako stječe dragocjena radna iskustva i uživa u obavljenom poslu. To je dobar temelj na kojemu treba graditi suradnju i poslije, kod kupanja i drugih poslova oko novorođenčeta.

Izravna priprema za skrb o bebi i razvijanje prijateljskog i bratskog odnosa počinje već tijekom trudnoće, kad majka treba djetetu objasniti da će roditi bracu ili seku s kojim će se moći igrati, kao i s drugom djecom. Neka dijete miluje mamin trbuh, osjeća micanje bebe ili naslanja uho i osluškuje, priča o tome, smije se, raduje i sudjeluje u biranju imena.

Majka treba objasniti da beba u početku samo jede, spava i plače, da piški i kaka u pelene, zbog čega će je morati prati i presvlačiti, hraniti i još mnogo toga, a dijete će joj oko toga pomagati. Može djetetu pokazati slike kada je ono bilo beba, kako ga je kupala i hranila, kako je puzalo i nespretno pokušavalo hodati te mu reći da će se i beba jednako tako ponašati. Nakon svega dijete će vjerojatno reći: „Jedva čekam da se rodi.“ Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 55

DJEČJE ZDRAVLJE

odgoj

rituale i češće ga izvoditi te ga kroz sve to uvjeriti da mu beba nije prijetnja za oduzimanje mjesta u vašem srcu. Što je dijete više uvjereno da ga beskrajno volite, utoliko će biti manje ljubomore i rivalstva.

Razgovarajte i o tome kako se brat i sestra veoma vole, paze, maze i igraju i dijete će zaključiti da će jako voljeti bebicu i da će sve poduzimati da ona bude sretna, zadovoljna i da brzo raste pa da se s njom može igrati.

Poslije može s majkom bebi pjevati pjesmice, pričati pričice, izražavati tople emocije i ljubav.

S djetetom treba često razgovarati i naglašavati kako će vam ono biti od velike pomoći te da ćete se zajedno brinuti o bebi.

Ako ga dobro pripremite, dijete će biti radosno kada ga upitate hoće li dati svoj krevetić i kolica seki ili braci, ponosno će ih i s veseljem uređivati i pripremati za svog bracu/seku te će maziti i paziti bebicu da joj se što ružno ne dogodi.

Trenutak poroda je stigao...

Poseban trenutak za dijete je u trenu­ tku kad ga majka poljubi i kaže: „Idem ja u rodilište roditi bebu i za nekoliko dana ću je donijeti kući. Ti ostani s tatom i budi dobar.” Još veća radost je kada s tatom posjeti mamu u rodilištu i vidi bebu, a vrhunac sreće kad mama i beba dođu kući. Tada ga odmah poljubite, pokažite mu bebu i recite 56 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

mu da ste ga se silno zaželjeli. Grlite ga i mazite, govorite mu da ga braco/ seka mnogo vole i ne dopustite da se kod njega pojavi osjećaj odbačenosti i ljubomora.

Predstavite bebi starije dijete u njegovoj nazočnosti riječima: “Ovo je tvoj/a veliki/a, pametni/a, lijepi/a i dobri/a stariji brat/sestra. Nadam se da ćeš i ti biti tako velik/a i pametan/a.” A onda predstavite bebu starijem djetetu riječima: „Ovo je tvoj/a sestrica/braco koja/i te puno voli. Vidi kako ti se smješka i pokazuje da te voli najviše na svijetu. Sigurno ćeš biti jako ponosan/a na nju/njega. “ Recite mu da vam donese bočicu ili podigne zvečku s poda… Zahvalite mu i recite: „Što bih ja bez tvoje pomoći?“ Uz tatinu intenzivnu brigu o starijem djetetu i pojačanu maminu pažnju te djetetov angažman u brizi o braci/seki pri kupanju (dodaje šampon, ručnik), hranjenju (donosi ili pridržava bočicu), uspavljivanju (tiho pjeva uspavanku zajedno s vama), kao i naglašavanje kako se ono jako dobro brine o braci/ seki, voli ga/je i zaštitnički se odnosi prema njemu/njoj, vrlo rijetko se javljaju ljubomora i rivalstvo.

Ujedno je važno odvojiti vrijeme samo za starije dijete, osmisliti neke

Potrebno ga je češće pohvaliti i pred drugima, uz isticanje kako vam mnogo pomaže u brizi oko bebe. Dobro je i češće mu reći: „Braco/seka te voli, smješka ti se, zahvaljuje ti što se brineš o njemu/njoj i ne lupaš dok spava...“ To će dijete učiniti ponosnim i važnim, a porast će mu i ugled u vlastitim očima.

Događat će se i to da će baš starije dijete ponekad upozoriti mamu: „Seka/ braco plače, gladan/a je.“ ili „Pričajte tiho, beba spava.“

Miroslav Krleža je rekao: “Igra izvire iz djece kao vrelo iz brijega.” Zato se, kad beba malo poraste, igrajte s njima, a zatim ih ostavite da se nastave sami igrati jer igra ih zbližava Kad braća/sestre malo porastu, češće dolazi do sitnih sukoba, svađa i tužakanja, ali time njihova ljubav i zaštitnička uloga ne slabe. Tijekom školskog uzrasta i u odrasloj dobi emotivne veze braće i sestara ojačaju i poprime trajan karakter. Ispomažu si u učenju i radu te pozitivno utječu jedni na druge. Braća štite sestre, a one njih oplemenjuju nježnošću. Ako se i pojave problemi, bratskim dogovorom ih i riješe. Zato mudrost kaže: „Gdje se bratska srca slože i olovo plivat’ može!“

Međusobni utjecaj na sazrijevanje i osamostaljivanje Ne postoji tako iskrena i snažna ljubav kao što je ljubav prema bratu ili sestri. Oni se vole i u dobru i u zlu. Čak i kada su najljući jedni na druge, ne žele jedni drugima zlo i uvijek su spremni braniti onoga tko je u nevolji i kome prijeti neka opasnost. Za njihove međusobne odnose karakteristično je to što čine kombinaciju suprotnih osjećaja: snažnih osjećaja međusobne privrženosti i povezanosti, ali, jednako tako, i snažnih suprotnih osjećaja.

Govoreći o utjecaju braće i sestara na sazrijevanje i osamostaljivanje, psihologinja i psihoterapeutkinja, mr. sc.

Mirjana Šprajc Bilen iz Klinike za dječje bolesti u Zagrebu kaže: „Bratska je ljubav nesumnjivo trajno i neprocjenjivo bogatstvo koje nas hrani i podržava cijeli život. Iskustvo, kao i rezultati studija pokazuju da tijekom djetinjstva, braća i sestre snažno potiču razvoj ličnosti u pravcu bržeg sazrijevanja i osamostaljivanja, razvoja emocionalne inteligencije, osjećaja za potrebe drugih oko sebe, radoznalosti i suosjećanja.“ Stariju djecu roditelji upozoravaju na bespomoćnost male djece i potrebu da netko o njima skrbi, zabavi ih, igra se s njima i posveti im posebnu pozornost. Pri tome ih zamole da preuzmu dio brige o mlađem bratu ili sestri, što ona rado, odgovorno i s ponosom čine. S njima se igraju potičući time razvitak motorike, zabavljaju ih, pružaju im pomoć, podršku, sigurnost i zaštitu od opasnosti.

Mlađe dijete provodi mnogo vremena sa starijim i, oponašajući ga, jednostavno i brzo uči razne igre, ponašanje pri jelu, kroz razgovor obogaćuje svoj rječnik, razvija mišljenje i samopouzdanje te tako s boljim predznanjem polazi u školu i lakše uči. Mlađe dijete svojom dobrotom, optimizmom i humanošću oplemenjuje starije, budi u njemu osjećaj nježnosti, požrtvovnosti i brige za druge. Roditelji su tu samo da ih usmjeravaju i upućuju na pravi put, dok ona sama iznalaze razne zanimljivosti. Alexandra K. Trenfor kaže: “Najbolji učitelji su oni koji vam pokazuju kamo da pogledate, ali vam neće reći što trebate vidjeti.”

Na kraju, preporučujem roditeljima da ljubavlju, pažnjom i suradnjom sa starijim djetetom još tijekom trudnoće bude u njemu ljubav te grade sreću i radost što će dobiti brata ili sestru jer će time u najvećoj mogućoj mjeri spriječiti pojavu rivalstva, ljubomore i straha da će izgubiti njihovu ljubav.

Time ujedno osiguravaju dobre odnose među djecom, sebi olakšavaju bavljenje njima te grade vlastitu sreću i sreću svoje djece. I, ne zaboravite savjet Svetog Franje Saleškog: “S djecom je potrebna čašica mudrosti, bačva razuma i more strpljenja.”

Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 57

DJEČJE ZDRAVLJE

logopedija

Moje dijete muca Mucanje se može razviti zbog pretjerane roditeljske kontrole, a ponekad i naglo kod djeteta koje je imalo sasvim tečan govor, i to kao reakcija na izrazito jak stres ili traumu mr. sc. NATAŠA ŠUNIĆ, prof. logoped, Logoped – terapija glasa i govora, Belostenčeva 3, T: 01/4666 222, M: 091/3219 777

Pa-pa-pa-paaaatka... Kada vaše dijete prvi put riječ „patka“ izgovori na takav ili drukčiji, ali vrlo sličan način, ostajete bez riječi, a pitanja samo naviru: Zar muca, zašto, pa ja nisam mucala/o... Zato ćemo u nastavku pokušati pojasniti što je mucanje, zašto nastaje i kako djetetu pomoći.

Poremećaj govornog ritma Mucanje je prije svega poremećaj govornog ritma, što zapravo znači da je poremećena govorna tečnost. Zbog karakterističnog govornog efekta mucanje je najpoznatiji i lako prepoznatljiv govorni poremećaj.

Kada govorimo o mucanju, ponajprije mislimo na govor djeteta koje muca, odnosno na njegovo verbalno-glasovno ponašanje koje karakterizira sljedeće: ponavljanje dijelova riječi i rečenica, produljenje glasova, zastoji u govoru, neodgovarajuće pauze, ubacivanje različitih glasova, poštapalice (ovaj, pa...), dulje trajanje govora, razni nepotrebni zvukovi (uh, aa, ah...), manja količina govora, tj. izbjegavanje govora i slično.

Mucanje se ponekad može naglo razviti kod djeteta koje je imalo sasvim tečan govor, i to kao reakcija na izrazito jak stres ili traumu. Takva reakcija karakteristična je za djecu kod koje je govor „slaba točka“ pa je povod mucanju gotovo uvijek 58 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

poznat i ono se javlja dan ili dva nakon određenog događaja.

Mucanje nastaje i zbog pretjerane kontrole, tj. kada roditelji žele dijete upozoriti na „pravi način“ govora ispravljajući ga i upozoravajući, ili izjavama kao što su: „Govori sporije“, „Nemoj toliko žuriti“, „Potrudi se malo“... U tim slučajevima roditeljima se savjetuje da se što prije jave logopedu za savjet kako bi se spriječio razvoj kroničnog mucanja.

Razlike između zapinjanja u govoru i početnog mucanja Osobito osjetljivo razdoblje govorno-jezičnog razvoja je dob između druge i pete godine života, kada su za dječji govor karakteristična takozvana fiziološka zapinjanja. Prema istraživanjima, ta je pojava karakteristična za čak 80 posto djece. Fiziološka zapinjanja i ponavljanja u dječjem govoru uzrokovana su time što intenzivni razvoj mišljenja u to doba nadilazi razvoj djetetovih govornih mogućnosti. U tom razdoblju djetetov aktivni vokabular još nije bogat, izražavanje misli nije usavršeno, a pokreti govornih organa uvelike su neprecizni. Ipak, mališan mnogo toga razumije i želi reći, a još više saznati pa postavlja bezbroj raznih pitanja. Sva njegova aktivnost popraćena je emocionalnim uzbuđenjem. Zbog svega toga govor veoma velikog broja djece od druge do pete godine obiluje raznim ponavljanjima, premještanjima riječi u

rečenici, blokadama, netočnostima u izgovoru i oblikovanju misli u rečenicu.

Takvo stanje dječjeg govora na određenom je razvojnom stupnju prirodno, s tim da se tijekom daljnjeg razvoja mišljenja i govora na temelju sazrijevanja mozga i komunikacije s okolinom dijete zauvijek oslobađa zapinjanja u govoru.

Dobro je znati razlikovati normalna dječja zapinjanja u govoru od početne pojave mucanja i, ako je potrebno, reagirati na vrijeme, odnosno obratiti se logopedu. Fiziološka zapinjanja znatno se razlikuju od mucanja, po svojoj količini i načinu odvijanja.

Fiziološka zapinjanja, karakteristična za djecu u dobi od dvije do pet ili šest godina ponavljanje cijele rečenice, dijela rečenice ili riječi: “Patka, patka trči po dvorištu.”; preoblikovanje rečenice tijekom govora: “Ona s perjem, patka, trči po dvorištu.”; stanke, napunjene s “mm”, “ah”, “uh”: “Mm, patka, ah, trči po dvorištu.”; prekidanje govora šutnjom: “Patka (pauza) trči po dvorištu.”; pojedina, rijetka lagana ponavljanja dijelova riječi: “P patka trči po dvorištu.”.

Naznake koje upućuju na mogućnost da dijete muca dijete se “bori” s riječima (pri ponavljanju sloga ili riječi naglo povisuje glas); povećao se broj ponavljanja (prije je dijete govorilo npr. “ka-kapa...”, a onda “ka-ka-ka-ka-kapa...”; dijete je počelo ponavljati sve kraći element riječi; dok dijete govori, počinje se uočavati da je izražena napetost mišića lica i da guta zrak, odnosno neravnomjerno koristi disanje. To znači da se

PRAVILA PONAŠANJA S DJETETOM KOJE MUCA ako primijetite simptome mucanja, odmah se obratite logopedu za savjet; od prvog dana djetetu se obraćajte mirnim, ohrabrujućim glasom; koristite jednostavne riječi i izgovarajte ih pravilno; osigurajte djetetu rast i razvoj u mirnom i vedrom okruženju; nemojte grditi dijete zbog mucanja ili izgovarati riječi umjesto njega; nemojte ga uspoređivati s njegovim vršnjacima; nemojte ga ispitivati ne ostavljajući mu vremena da odgovori; uvijek ga gledajte u oči dok govori jer će mu vaše prirodno držanje pomoći da savlada teškoće; uvijek ga slušajte sa zanimanjem jer dijete mora osjetiti da imate povjerenja u njega; organizirajte zajedničke igre koje potiču komunikaciju u opuštenoj obiteljskoj atmosferi; pokušajte smanjiti komunikacijske pritiske i predvidljive stresne situacije; osobe iz djetetove okoline i odgajateljice u vrtiću obavijestite o djetetovu problemu kako bi mu pomogle da se uklopi; govorite sporo tako da vas dijete nastoji oponašati i sporo govoriti te mu budite uzoran model lijepog i tečnog govora.

žurno treba javiti logopedu kako bi se dijete uključilo u logopedsku terapiju radi uklanjanja početnog fiziološkog mucanja.

Veoma je važno znati da mucanje mogu pratiti i druge negativne pojave koje pogađaju dijete koje muca, primjerice, strah od govora i govornih situacija, tikovi, različiti pokreti glavom, tijelom i udovima, neodgovarajuće fiziološke reakcije (znojenje, crvenilo, ubrzan rad srca), strah, emocionalna nestabilnost, smanjena koncentracija, izbjegavanje vizualnog kontakta sa sugovornikom, netolerantan stav spram govornih situacija i slično.

Kada potražiti pomoć terapeuta (logopeda)?

Ako posumnjate, ali ne možete sa sigurnošću ustanoviti je li riječ o mucanju ili tek prolaznim smetnjama izgovora, potrebno je obratiti se logopedu koji će vas pravodobno savjetovati jer, prema

mišljenju većine stručnjaka, rani početak liječenja uvelike smanjuje mucanje u odrasloj dobi.

Prolazne, ali normalne smetnje javljaju se najčešće između treće i šeste godine života. No, ako kod djeteta čiji govor nije tečan postoje sljedeće činjenice, potrebno je obvezno javiti se specijalistu za govor, tj. logopedu: postojanje obiteljske anamneze kad je riječ o mucanju ili poremećajima izgovora; dijete teško izražava i pretače svoje misli u govor; dijete pokazuje znakove frustracije ili je vrlo uznemireno zbog svoga govora; dijete se “bori” sa svojim govorom; dijete odrasta u dvojezičnoj sredini i mucanje se izražava u njegovu materinjem jeziku; vi ste kao roditelji zabrinuti zbog djetetova govora; djetetovo općenito poprilično nesigurno ponašanje uzrokuje zabrinutost.

Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 59

ŽENSKO ZDRAVLJE

ginekologija

Neinvazivni prenatalni

DNA test

Panorama test za sada je jedini NIPT koji razlikuje majčinu od fetalne DNA i kojim je moguće analizirati uzorke i s udjelom fetalne frakcije od samo 2,8 posto te je procijenjen kao najkvalitetniji na našem tržištu dr. sc. VESNA HARNI, dr. med., spec. ginekologije i porodiljstva, Poliklinika dr. Harni, Bukovačka 1, Zagreb, T: 01/2923 648

K

ombinirani probir označava procjenu fetalnog rizika za kromosomopatiju procjenom kombinacije ultrazvučnih biljega kromosomopatija i biokemijskog probira (određivanje serumskih biljega). Ultrazvučni biljezi za kromosomopatije su specifični ultrazvučni pokazatelji koji nisu obvezno i anomalije, a obuhvaćaju procjenu nuhalnog nabora, prisutnosti nosne kosti, dvije umbilikalne arterije, procjenu protoka kroz ductus venosus i prisutnost trikuspidalne regurgitacije. Ako trudnica spada u skupinu s niskim rizikom, nisu nužne daljnje mjere, kao i kod trudnica s umjerenim rizikom ako su ultrazvučni biljezi negativni.

Ako su ultrazvučni biljezi pozitivni kod trudnica s umjerenim rizikom i kod trudnica s visokim rizikom za kromosomopatiju, preporučuje se kariotipizacija ili analiza fetalnih kromosoma.

Trudnicama su danas na raspolaganju dvije skupine tih testova: NIPT – neinvazivno sekvenciranje slobodne fetalne DNK iz majčine krvi i invazivni testovi tipa biopsije korionskih resica (CVS) ili punkcije plodove vode (amniocenteza), kada se iz dobivenih fetalnih stanica određuje broj i izgled kromosoma bebe.

NIPT Panorama – vodeći test sekundarnog probira Neinvazivni prenatalni DNA testovi (NIPT) otkrivaju i sekvenciraju izvanstaničnu fetalnu DNA iz uzorka majčine krvi, iz koje se s visokom pouzdanošću detektiraju Downov sindrom (trisomija 21) i ostale fetalne genetske anomalije u razdoblju između 9+0 tjedna trudnoće do predzadnjeg dana termina poroda. Poliklinika Harni, Fetal Medicine Foundation (FMF), certificirana ustanova za obavljanje kombiniranog 60 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

prenatalnog probira za kromosomske abnormalnosti, u suradnji s tvrtkom Seqventia među brojnim NIPT testovima odabrala je PANORAMA test, vodeći test među svjetskim i američkim neinvazivnim prenatalnim testovima.

Panorama test za sada je jedini NIPT koji razlikuje majčinu od fetalne DNA i kojim je moguće analizirati uzorke i s udjelom fetalne frakcije od 2,8 posto te je procijenjen kao najkvalitetniji na našem tržištu.

Za razliku od ostalih NIPT testova na tržištu koji koriste metodu prebrojavanja, analiza Panorama testa bazira se na SNP metodi (eng. single nucleotide polymorphism) kojom se ciljano sekvenciraju polimorfne regije, tj. promjene jednog nukleotida. Takav pristup rezultira manjim brojem lažno pozitivnih i negativnih nalaza te daje mogućnost utvrđivanja triploidija i resorpcije fetusa (vanishing twins).

Najbolje mjesto NIPT testiranja je sekundarni probir nakon konvencionalnih prenatalnih testova kod pacijentica s visokim i umjerenim rizikom za kromosomopatije, kada se broj nepotrebnih amniocenteza smanjuje za više od 90 posto.

Pri tome se istodobno smanjuje i broj spontanih pobačaja, uz poboljšanje odnosa između broja otkrivenih slučajeva kromosomopatije u odnosu na broj amniocenteza.

Panorama test: provodi se kod trudnica s abnormalnim ultrazvučnim nalazom, kod trudnica s abnormalnim biokemijskim probirom, kod trudnica kod kojih kombinirani probir pokazuje visok ili umjereno visok rizik, kod trudnica s odgovarajućom obiteljskom anamnezom i kod svih trudnica koje to žele. ne provodi se u slučajevima: višeplodne trudnoće kada je rađen IVF s doniranom jajnom stanicom, višeplodne

trudnoće kada je majka surogat, višeplodne trudnoće s tri ili više plodova i ako je majci transplantirana koštana srž. utvrđuje: à postoji li promjena u broju kromosoma 13, 18, 21, X, Y; à postoje li mikrodelecije kromo­ soma (poremećaji u građi kromosoma); à fetalni spol – važno kod spolno nasljednih bolesti.

Ovisno o opsegu analize, postoje tri opcije testa: opcija 1 (standardni panel) – analiza trisomije 21, 13, 18, aneuploidije spolnih kromosoma/triploidije/određivanje spola; opcija 2 (prošireni panel I) – opcija 1 + DiGeorge sindrom (22q11.2); opcija 3 (prošireni panel II) – opcija 1 + DiGeorge + Prader-Willi + Angelman + Cri-du-chat + 1p36 delecija.

Značenje rezultata: nizak rizik – malo je vjerojatno da će dijete imati neki od sindroma koje testira Panorama; visok rizik – postoji velika vjerojatnost će dijete imati neki od sindroma koje testira Panorama; s obzirom na to da je Panorama test probira, rezultate je potrebno potvrditi dijagnostičkom metodom (amniocenteza ili biopsija korionskih resica); bez rezultata – u iznimno malom broju slučajeva iz uzorka krvi nije moguće dobiti dovoljno informacija za točan rezultat; u tom slučaju potreban je novi uzorak krvi, bez dodatne nadoplate.

Kombinirani probir S obzirom na to da NIPT metoda otkriva veći broj sumnjivih nalaza nego neinvazivni DNA test, moguće je otkriti

NEKOLIKO JE RAZLOGA ZAŠTO JE PANORAMA NAJBOLJI IZBOR: jedini test koji možete napraviti od devetog tjedna trudnoće; ima najmanje lažno pozitivnih nalaza jer zasebno analizira fetalnu DNA; najtočnije utvrđuje spol; jedini je test koji može utvrditi triploidiju, teški poremećaj koji može rezultirati ozbiljnim komplikacijama u trudnoći; u jednoplodnim trudnoćama, neovisno o načinu začeća, pri čemu se kod izvantjelesne oplodnje (IVF) – trudnoća s doniranom jajnom stanicom ili ako je majka surogat, provodi samo osnovni panel; kod jednojajčanih blizanačkih trudnoća sa visokom sigurnošću utvrđuje prisutnost Turnerovog sindroma te najčešću mikrodeleciju 22q11.2 (DiGeorge-ov sindrom)

i druge abnormalnosti fetusa. Kombiniranim se probirom iz skupine fetusa s visokim rizikom, a ovisno o visini rizika, dijagnoza kromosomopatije postavi u jedan do 50 posto slučajeva. Ako se u primarnom probiru koristi Panorama test, kod 91 posto fetusa iz skupine “visokog rizika” bit će postavljena dijagnoza kromosomopatije.

Definitivna dijagnoza kod trudnica s visokim rizikom za kromosomopatije postavlja se biopsijom korionskih resica (CVS) ili amniocentezom. Obje metode su invazivne i sa sobom nose određeni rizik spontanog pobačaja.

otkrivenih slučajeva Downova sindroma u odnosu na broj amniocenteza. U sekundarnom prenatalnom probiru na trisomiju 21, NIPT testiranje zadržava prednosti kombiniranog probira uz istodobni porast otkrivanja trisomije i smanjenja stope invazivnog testiranja.

Druga velika prednost neinvazivnih prenatalnih testova je što u interpretaciji rezultata kod NIPT testiranja postoji ili veoma visok ili veoma nizak rizik pa je roditeljima lakše odlučiti se za invazivnu dijagnostiku.

Ako se koristi sadašnji prenatalni probir, da bi se otkrio jedan fetus s kromosomskim abnormalnostima, trebalo bi učiniti 18 amniocenteza. Ako bi kombinirani probir bio dopunjen neinvazivnim DNA testom kao sekundarnim probirom, svaka druga amniocenteza otkrila bi fetus s promjenom broja kromosoma koja zahvaća pojedine kromosome u setu (aneuploidija).

Samom testiranju prethodi detaljno savjetovanje, nakon čega se uzima 20 ml krvi u dvije epruvete. U organizaciji tvrtke Seqventia, uzorak krvi se, sukladno strogim propisima o transportu i pohrani, prenosi u američki laboratorij Natera u Kaliforniji, gdje se provode genetska testiranja. Rezultat se pismeno dostavlja liječniku u roku od sedam do deset radnih dana te on obavijesti trudnicu i daje joj informacije o eventualnim daljnjim koracima.

Uporaba neinvazivnih prenatalnih DNA testova u smislu sekundarnog probira nakon konvencionalnih prenatalnih testova (kombinirani ultrazvučni i biokemijski probir) smanjuje broj amniocenteza za više od 90 posto, smanjuje broj spontanih pobačaja i fetalnih gubitaka te poboljšava odnos između broja

Za uspješno provođenje Panorama testa važan je udio slobodne fetalne DNA, koji varira od trudnice do trudnice zato što ovisi o raznim čimbenicima.

U slučaju da udio slobodne fetalne DNA nije dovoljan, analiza se ponavlja iz novog uzorka krvi, ali bez dodatnih troškova.

Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 61

PROMO

PROCARE

NOVA SNAGA

u borbi protiv HPV infekcije

Učestalost infekcije humanim papiloma virusom (HPV) posljednjih se desetljeća znatno povećala, tako da je infekcija HPV-om danas najčešća spolno prenosiva bolest IVANKA VESELČIĆ, dr. med. dent.

Niskorizični genotipovi HPV-a uzrokuju dobroćudne promjene, kao što su spolne bradavice (kondilomi), dok su visokorizični odgovorni za nastanak promjena na sluznici vrata maternice koje se otkrivaju Papa testom.

S obzirom na zahvaćenost tkiva, promjene na sluznici vrata maternice uzrokovane HPV-om mogu biti:  lakšeg stupnja (low-grade – LSIL) – cervikalna intraepitelna neoplazija (CIN I);  težeg stupnja (high-grade – HSIL) – cervikalna intraepitelna neoplazija (CIN II i CIN III) koja dalje može napredovati do zloćudne promjene, to jest raka vrata maternice.

Iako se kod većine žena infekcija HPVom može spontano povući u razdoblju od godinu i pol do tri godine, kod nekih žena zadržava se dulje vrijeme.

Čimbenici klirensa HPV-a Stručnjaci razmatraju četiri čimbenika povezana sa zadržavanjem ili „čišćenjem“ HPV-a iz organizma:  virusni genotip – različiti tipovi virusa imaju različit onkogeni potencijal.

Genotipovi 16 i 18 uzrokuju najveći broj karcinoma vrata maternice.

62 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

 stanje sluznice vrata maternice – za ugradnju HPV-a i nastanak infekcije potrebne su stanice koje se intenzivno dijele. Stanice transformacijske zone vrata maternice najbolja su meta za ugradnju virusa. Zdrava i dobro epitelizirana sluznica vrata maternice nije pogodna okolina za kolonizaciju HPV-om.  vaginalna mikrobiota – nedavni podaci pokazuju da vaginalna mikrobiota ima važnu ulogu u nastanku promjena uzrokovanih HPV-om. Vaginalna mikrobiota većinom je sastavljena od različitih vrsta laktobacila. Njihova ravnoteža i raznolikost mogu znatno utjecati na lokalni imunitet, dok poremećena vaginalna mikrobiota može utjecati na dulje zadržavanje HPV-a u organizmu.  imunološki status – poznato je da su žene oslabljenog imuniteta sklonije razvoju oštećenja sluznice vrata maternice uzrokovanih infekcijom HPV-om. Stoga bi poboljšanje lokalnog imuniteta u području djelovanja virusa mogla biti dobra strategija za lakše „čišćenje“ virusa iz organizma.

PAPILOCARE® novo terapijsko rješenje Papilocare® je prvi proizvod na hrvatskom tržištu namijenjen za ponovnu

epitelizaciju transformacijske zone vrata maternice te za sprječavanje i pomoćno liječenje oštećenja uzrokovanih HPV-om.

Sadrži sedam djelatnih tvari: niosome hijaluronske kiseline i ẞ-glukana, fitosome Gotu kole, prebiotik BioEcolia®, Aloe veru, medicinsku gljivu Coriolus versicolor i ekstrakt biljke nim.

Niosomski i fitosomski oblici nastaju najnovijom tehnologijom enkapsulacije koja osigurava poboljšanu bioraspoloživost i ciljano otpuštanje djelatnih tvari.

Hijaluronska kiselina i Aloe vera vlaže tkivo, a Gotu kola pomaže u ponovnoj epitelizaciji.

Prebiotik BioEcolia® potiče rast korisne bakterijske flore i uravnotežuje mikrobiotu u području vrata maternice i rodnice. Zahvaljujući antioksidativnim svojstvima, niosomi ẞ-glukana održavaju strukturu i prirodnu funkcionalnost kože i sluznice.

Coriolus versicolor je medicinska gljiva koja potiče ponovnu epitelizaciju oštećenja sluznice u području vrata maternice i rodnice.

Ekstrakt biljke nim ima emulgirajući učinak koji pogoduje prirodnom procesu zacjeljivanja.

Papilocare ® omogućava stvaranje obrambene barijere u transformacijskoj zoni vrata maternice, čime se sprječava rizik od integracije HPV-a i poboljšava proces ozdravljenja kad se koristi kao pomoć u liječenju intraepitelnih lezija sluznice vrata maternice i rodnice uzrokovanih HPV-om. Također, pomaže u uspostavljanju zdrave mikrobiote rodnice, kao važnog čimbenika u obrani od infekcije.

Preporučuje se kod svih pacijentica pozitivnih na HPV kod kojih još ne postoje lezije te kod pacijentica pozitivnih na HPV s ASCUS ili LSIL nalazom.

VaĹĄe zdravlje #111 | prosinac 2018. | 63

BOLESTI I STANJA

kosti – mišići – zglobovi

Napredak u liječenju

osteoartritisa

Preporuka novijih smjernica za liječenje osteoartritisa je da se bolesnicima koji trpe blagu do umjerenu kroničnu bol u prvoj fazi liječenja primijene simptomatski sporodjelujući lijekovi doc. prim. dr. sc. DUBRAVKA BOBEK, dr. med, spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, uži specijalist reumatolog, pročelnica Zavoda za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu s reumatologijom, KB Dubrava, Zagreb

P

roduljenje životnog vijeka objašnjava sve veću pojavnost osteoartritisa (OA), koji je izravno povezan sa starenjem. Najčešći je tip artritisa (upale zgloba) destruktivnog karaktera i progresivnog tijeka koji može zahvatiti gotovo svaki zglob, ali ipak najčešće zahvaća „male zglobove“ šake i kralježnice te „velike“ nosive zglobove kuka i koljena. Iako se tradicionalno smatrao u prvome redu bolešću hrskavice uzrokovanom preopterećenjem ili ponavljanim korištenjem, početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća histopatološkom analizom dokazana je prisutnost upalnog procesa sinovijalne ovojnice promijenjenog zgloba (sinovitis).

Navedeno su potvrdile i slikovne dijagnostičke metode (magnetska rezonancija i ultrazvuk) upućujući na to da je upalni proces povezan s boli i strukturnom progresijom.

Multifaktorijalna bolest OA se može razviti na neoštećenom zglobu ili bolešću, ozljedom ili operacijom promijenjenom zglobu, može zahvatiti samo jedan zglob, ali istodobno i više zglobnih etaža, što nazivamo generalizirani osteoartritis.

Iako još uvijek nije poznat jedinstveni uzrok nastanka, poznati su čimbenici koji povećavaju rizik obolijevanja kao što su dob, spol, debljina, ozljede i nasljeđe. Primjerice, poznato je da obično počinje u kasnim četrdesetima te da je češći i ozbiljniji kod žena, posebice OA šaka i koljena. Poznata je i povezanost razvoja s ozljedom ligamenata, uklanjanjem meniska i 64 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

ponavljajućim napornim fizičkim aktivnostima, čime se objašnjava povećana pojavnost kod pojedinih zanimanja kao što su poljodjelci ili profesionalni sportaši.

Dominiraju bol i zakočenost zgloba Slično drugim reumatskim bolestima, glavni simptomi su bol i kratkotrajna zakočenost zloba. U određenom razdoblju simptomi mogu biti minimalni, a zatim se intenzivirati zbog nespecifičnih okolnosti, primjerice, meteoroloških promjena (hladnoća i povećana vlažnost zraka pojačavaju bolove i smanjuju funkciju zglobova).

Bol u osteoartritisom promijenjenom

koljenskom zglobu intenzivnija je pri hodu niza stube i pojačava se nakon fizičkog opterećenja.

Zato što ne zahvaća samo hrskavicu i neposredno priležeću kost, nego uzrokuje i slabost okolnih mišića i ligamenata, uzrokuje povremeni osjećaj nestabilnosti ili „klecanja“ zgloba. U fazama pogoršanja ili u uznapredovalom OA pojavljuje se oteklina zgloba, koža, primjerice, iznad koljenskog zgloba, postaje toplija, a funkcija koljena sve se više narušava pa bolesnik šepa.

Djelomično učinkovite terapijske mogućnosti Iako ova bolest utječe ne samo na kvalitetu života pojedinca, nego i na globalno opterećenje zdravstvenog sustava, trenutačno dostupno liječenje više je palijativno nego bolest-modificirajuće. Primjerice, prema nacionalnim i svjetskim smjernicama, lijek izbora za liječenje OA su nesteroidni antireumatici koji ne samo da imaju ograničenu učinkovitost, nego je i njihova uporaba često limitirana nuspojavama. U liječenju se primjenjuju i brojni topički lijekovi i modaliteti fizikalne terapije, no i oni su djelomično učinkoviti.

Jedan od glavnih terapijskih stupova je kirurško liječenje. U bolesnika s teškim OA, u kojih su konzervativni postupci liječenja nedovoljni, zamjena zgloba

endoprotezom omogućava poboljšanje kvalitete života.

Međutim, iako zamjena zgloba, primjerice, kuka ili koljena, spada u najučinkovitije metode liječenja, taj modalitet nije prikladan ni za sve pacijente ni sve zglobove.

Simptomatski sporodjelujući lijekovi Zbog svega navedenog istražuju se nove mogućnosti liječenja, što je jedan od razloga porasta interesa za OA iz godine u godinu.

Preporuka novijih smjernica za liječenje osteoartritisa (ESCEO) je da se bolesnicima koji trpe blagu do umjerenu kroničnu bol u prvoj fazi liječenja primijene simptomatski sporodjelujući lijekovi (engl. symptomatic slow-acting drugs for osteoarthritis, SySADOAs).

Lijek iz te skupine, s djelatnom tvari kristaliziranim glukozaminsulfatom, učinkovitije smanjuje bol, zakočenost i druge simptome osteoartritisa nego dosadašnji oblici glukozamina jer mu posebna formulacija omogućava bolje prodiranje u sam zglob. U dozi od 1500 mg jednokratno postiže veću koncentraciju glukozamina u plazmi usporedno s drugim preparatima glukozamina. Mehanizam njegova učinka očituje se poboljšanjem metabolizma hrskavice, poticanjem sinteze proteoglikana i protuupalnim učinkom.

Rezultati određenog broja objavljenih kliničkih studija pokazuju usporeno suženje zglobnog prostora u odnosu na kontrolnu skupinu, što te lijekove čini potencijalno bolestmodificirajućim lijekovima koji usporavaju napredovanje oštećenja hrskavice. Navedena istraživanja su obećavajuća, iako se za konačnu ocjenu bolest-modificirajućeg učinka očekuju rezultati studija s primjenom, primjerice, magnetske rezonancije na većem broju bolesnika.

Nuspojave preparata glukozamina najčešće su blage gastrointestinalne naravi (npr. dispepsija, mučnina i proljev), no treba napomenuti kako je za glukozamin sulfat poznato da može povisiti inzulinsku rezistenciju pa ga bolesnici koji boluju od šećerne bolesti moraju uzimati s oprezom i uz liječnički nadzor.

Preporuka skupine eksperata, autora hrvatskih smjernica za liječenje OA koljena, je kontinuirana primjena preparata glukozamin sulfata visoke čistoće u dovoljnoj dozi (primjerice, 1500 mg) tijekom najmanje šest mjeseci. Odluka o nastavku liječenja temelji se na dogovoru liječnika i bolesnika, ovisno o postignutom učinku.

S obzirom na to da je osteoartritis multifaktorijalna bolest, učinkovito liječenje zahtijeva multidisciplinarni pristup i kombinaciju različitih modaliteta liječenja.

Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 65

BOLESTI I STANJA

kožne bolesti

Čemu zima

(ne) pogoduje Iako je zimsko razdoblje za kožu i postojeće kožne probleme relativno nepovoljno, ujedno je idealno za različite tretmane i terapijske postupke dr. sc. IVANA NOLA, dr. med., spec. dermatovenerolog, Poliklinika Nola, Folnegovićeva 1c, Zagreb, T: 01/4619 191, E: info@poliklinika-nola.hr, W: www.poliklinika-nola.hr

H

ladno godišnje doba uglavnom ne pogoduje našoj koži. Zimski klimatski uvjeti isušuju kožu, čemu pogoduju centralno grijanje koje veoma isušuje zrak, kao i redovito kupanje i tuširanje. Sve to utječe na zaštitni hidrolipidni omotač, uz pojavu neugodnih manifestacija na koži, u vidu svrbeža, ljuskanja, hrapavosti, crvenila i pojačane iritabilnosti i osjetljivosti kože. Simptomi postaju još izraženiji ako je koža i inače suha i osjetljiva.

66 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

Sve navedeno jednoznačno upućuje na to da tijekom zime moramo voditi više brige o njezi kože, u smislu vraćanja vlage i masnoće koje naša koži gubi zbog djelovanja nepovoljnih utjecaja.

Kosa, koža, nokti – izvana i iznutra Njega se prije svega odnosi na uporabu odgovarajućih uljnih pripravaka ili kremastih gelova koji tijekom kupanja štite našu kožu od isušujućeg djelovanja vode, kao i na uporabu hranjivih emolijensa, koji se nanose na kožu cijeloga tijela nakon kontakta s vodom.

Veća pozornost mora se pridavati i rukama, koje su izložene ne samo djelovanju vode, sapuna i deterdženata, nego i utjecaju hladnoće i vjetra. Stoga i ruke treba njegovati odgovarajućim hranjivim kremama, koristiti sindete za

VaĹĄe zdravlje #111 | prosinac 2018. | 67

BOLESTI I STANJA

kožne bolesti

pranje ruku (sredstva koja ne sadržavaju sapune i deterdžente) te silikonske kreme prije bilo kojeg kontakta s vodom kako bi se spriječilo prejako isušivanje kože.

Ne smijemo zaboraviti ni usne i kožu lica (osobito obraza), kao ni kosu, koja također teže podnosi zimsko vrijeme, s obzirom na to da učinak hladnog vjetra i centralnoga grijanja i na njoj ostavlja trag.

Svakako da se tijekom zime ne smiju zaboraviti ni nokti na rukama i nogama, koji zahtijevaju dodatnu njegu keratolitičkim sredstvima i posebnim rašpicama namijenjenim za poliranje noktiju.

Uz njegu kože lica, usana, vrata i dekoltea, veoma je važna i njega stopala, na što nakon ljeta često zaboravljamo.

Da bi koža stopala, pogotovo peta, ostala lijepa i njegovana, njegovati ih treba tijekom cijele godine. Danas na tržištu postoji cijeli niz lokalnih pripravaka sa salicilnom kiselinom, urejom viših postotaka ili biljnim sterolima, namijenjenih tretiranju promjena na stopalima. No, kako nije svejedno koji pripravak, u kojoj mjeri i kada primijeniti, preporučuje se potražiti stručni savjet.

Osim primjene hranjivih pripravaka za kožu, kosu i nokte, treba voditi računa i o prehrani iznutra što, drugim riječima, znači da i tijekom hladnog razdoblja treba piti dovoljno tekućine i raznovrsno se hraniti, a preporučuje se uzimati i dodatne količine vitamina, minerala i elemenata u tragovima u obliku tableta, kapsula ili dražeja.

„Zimski“ tretmani Unatoč tome što hladno zimsko razdoblje baš i ne pogoduje koži, kosi i noktima, zapravo je idealno vrijeme za mnoge tretmane estetske dermatologije. Jedan od glavnih razloga je 68 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

Liječenje i njega kožnih promjena koje se tijekom zime pogoršavaju, moraju biti intenzivniji nego inače činjenica da nakon većine estetskih tretmana kožu određeno vrijeme treba čuvati od utjecaja sunca.

Pripravci koji se koriste za rješavanje mrlja na koži sadrže više različitih kiselina. Propisuju se individualno i kombiniraju s drugim lokalnim pripravcima, ovisno o tipu kože i problemu koji se želi riješiti.

Tijekom zime nezaobilazne su i hranjive maske za kožu lica, koje se nanose barem jednom do dva puta tjedno.

Koriste se kao maske za kućnu upotrebu, ali i u sklopu estetsko-dermatoloških tretmana.

Tretmani popunjavanja bora hijaluronskom kiselinom također se najčešće provode zimi, iako se mogu obavljati tijekom cijele godine, uz savjet da se nekoliko dana nakon tretmana koža ne izlaže suncu.

Tretmani uklanjanja kapilara i vena na donjim ekstremitetima te kapilara na licu i dekolteu također su tretmani hladnijeg doba godine. Idealan tretman za uklanjanje proširenih kapilara na donjim ekstremitetima je skleroterapija, a za proširene kapilare na koži lica idealan je laserski tretman. Intense pulse light (IPL) tretman utječe na smanjenje crvenila kože lica kod određene kliničke slike za koju je taj tretman indiciran.

Lasersko uklanjanje neželjenih dlačica, čiji je pravi naziv trajna redukcija rasta dlaka, obično se provodi tijekom šest tretmana, uz tretmane održavanja, čiji se ritam individualno određuje.

Zima je idealno vrijeme i za provođenje terapije anitmikoticima, lijekovima protiv gljivica na noktima, koja traje nekoliko mjeseci, a cijelo vrijeme kožu nije poželjno izlagati suncu.

Svima koji tijekom zime provode estetsko-dermatološke zahvate, uz lokalne pripravke za njegu kože nakon tretmana, obvezno se preporučuje i krema s visokim zaštitnim faktorom, jer sunce može biti prijetnja i tijekom zime, što se često zaboravlja.

Nešto se i pogorša Tijekom zime pogoršaju se određene kožne promjene, kao što je seboroični dermatitis, atopijski dermatitis ili psorijaza, zbog čega oboljeli od tih bolesti zimi češće posjećuju dermatologa.

Terapijski postupci i tretmani koji se koriste u liječenju tih dermatoza strogo su individualni. Najčešće se kombiniraju s fototerapijom (terapija ultraljubičastim svjetlom) i provode isključivo pod kontrolom dermatologa. U liječenju tih kožnih promjena primjenjuju se lokalni preparati u obliku losiona, krema ili masti, koji u različitim postocima sadrže omega masne kiseline i ureju. Kako se tijekom zime te promjene pogoršavaju, tako i liječenje i njega moraju biti intenzivniji nego inače.

Uz stručni savjet do najbolje odluke Iako je zimsko razdoblje za kožu relativno nepovoljno, ujedno je idealno za provođenje različitih tretmana i terapijskih postupaka jer je jednostavnija zaštita kože od nepovoljnog djelovanja sunca. Uz to, uz pridržavanje uputa stručnjaka, mogu se smanjiti i svi ostali nepovoljni utjecaji te držati pod kontrolom dermatoze koje se zimi pogoršavaju.

Pierre Fabre – A-Derma

PROMO

Obnovite ljepotu kože Jedna od inovacija A-Derme je i formula obogaćena Cicahyalumidom, patentiranim kompleksom koji hidrira kožu i dodatno ubrzava njezino obnavljanje bez tragova MIHAELA VIDIČEK, dipl. ing. preh. teh.

Uz to što potiče brže obnavljanje kože*, Epitheliale A.H DUO ultraobnavljajuća krema također učinkovito ublažava tragove nastale kao posljedica dermatoloških tretmana, malih kirurških zahvata ili svakodnevnih oštećenja površinskog sloja – epidermisa.

Kemijski pilinzi, laserski tretmani, mali kirurški zahvati i svakodnevne ozljede uzrokuju lezije kože koje mogu ostaviti tragove, poput suhoće, fragilnosti, crvenila i krasti, uz rizik stvaranja ožiljkastih tragova. Zacjeljivanje kože prirodni je proces koji se aktivira kad je koža oštećena. Proces traje nekoliko mjeseci, sve dok se tkivo ne obnovi.

Kad je sve u redu, koža ponovno izgleda

Stop predrasudama!

NE, kraste nisu znak pravilnog zacjeljivanja. Zapravo, one usporavaju prirodan proces zacijeljivanja i potiču stvaranje ožiljaka.

NE, nije bolje ostaviti ranu da zaraste na zraku. Koža se bolje obnavlja u vlažnom okruženju, zaštićena prilagođenom kremom.

Preuzeto iz A-DERMA/MAG for fragile skin #4

savršeno, kao da je netaknuta, no kad se proces zacjeljivanja naruši, na koži ostaje ožiljak.

Kultna formula Epitheliale A.H DUO mala je A-Derma tuba koja već više od 20 godina pomaže odraslima i djeci koji se nađu „u škripcu“. Bilo da je riječ o oštećenjima kože zbog dermatoloških tretmana ili zahvata, ogrebotinama, posjekotinama ili blažim opeklinama, ova kultna formula s ekstraktom Rhealba® zobi i hijaluronskom kiselinom potiče obnavljanje kože.

Tri snažne djelatne tvari u srcu Cicahyalumida A-Derma je 2015. predstavila jednu od svojih inovacija – formulu obogaćenu Cicahyalumidom, patentiranim kompleksom koji hidrira kožu i dodatno ubrzava njezino obnavljanje* bez tragova.

Zvijezda samoobnavljanja – L-ALA-LGLU dipeptid – pojačava stanični metabolizam epidermisa. Kombinacija aminokiselina L-alanin i L-glutamin dobro je poznata atletičarima koji je koriste kao dodatak prehrani za oporavak nakon teških fizičkih napora, poput maratona i triatlona. Primjenjuje se i intravenozno za poticanje metabolizma pacijenata nakon velikih operativnih zahvata, dok lokalna primjena na oštećenoj koži potiče njezino obnavljanje tako što pojačava aktivnost keratinocita i fibroblasta**.

Ekstrakt izdanaka Rhealba ® zobi podupire učinak L-ALA-L-GLU dipeptida, istodobno umirujući kožu. Uvijek prisutna hijaluronska kiselina također potiče obnavljanje kože* na svim razinama i održava vlažnost potrebnu za taj proces.

Dakle, Cicahyalumid ubrzava proces obnavljanja kože*, no pokazao je i učinkovitost u sprječavanju stvaranja ožiljkastih tragova.

S Epitheliale A.H DUO ultraobnavljajućom kremom koža je trenutačno umirena i brzo se obnavlja*, uz ublažavanje ožiljkastih tragova. Rezultat je obnovljena ljepota kože! *gornji slojevi epidermisa ** in vitro test

Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 69

PROMO

Pierre Fabre – A-Derma

Što je važno znati o atopijskom dermatitisu Svakodnevna uporaba emolijensa tijekom faze remisije iznimno je važna za borbu protiv upale koja je kod atopične kože uvijek prisutna, čak i ako je ne vidite MIHAELA VIDIČEK, dipl. ing. preh. teh.

Atopijski dermatitis, poznat i kao atopijski ekcem, najčešća je dječja kožna bolest. Iako nije zarazna, utječe na svakodnevni život i narušava njegovu kvalitetu, kako najmanjim bolesnicima, tako i odraslima.

Što je zapravo atopijski dermatitis?

Znanstvena definicija atopijskog dermatitisa je kronična upalna dermatoza praćena svrbežom. Tijekom faze rasplamsavanja bolesti na koži se pojavljuju crveni plakovi neravnih rubova i mjehurići koji vlaže, a zatim se pretvaraju u kraste. Uz to, koža bolesnika iznimno je suha i često je prisutan bolan i nelagodan svrbež.

Najčešće zahvaćena područja kože su čelo, obrazi, vrat, vjeđe, trup i pregibi laktova i koljena. Srećom, fazu rasplamsavanja zamjenjuje dulja ili kraća faza remisije (smirivanja), kad se simptomi povlače, a bolesnik može predahnuti i osjetiti olakšanje.

70 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

Još uvijek nema odgovora na sva pitanja Atopijski dermatitis pogađa 15 – 20 posto djece u industrijaliziranim zemljama*. Učestalost se u posljednjih trideset godina utrostručila. Znamo da snažna genetska predispozicija ima veliku ulogu pri razvoju alergije, bilo da je riječ o astmi, alergijskom rinitisu ili atopijskom dermatitisu. Pedeset posto djece čiji jedan roditelj ima atopiju razvit će bolest, odnosno 80 posto čija oba roditelja imaju atopiju**, što znači da svako dijete čiji roditelji imaju alergije ipak neće razviti atopijski dermatitis.

Razvoj bolesti zahtijeva i određeni tip kože, i to onaj s oslabljenom barijerom. Kao mogući čimbenici „pod povećalom“, koji bi mogli objasnili nedavnu „eksploziju“ alergija, također su i zagađen okoliš, život u sve sterilnijem okruženju i prekomjerno korištenje antibiotskih tretmana.

Može li se predvidjeti faza rasplamsavanja?

Neki su čimbenici relativno sigurni „okidači“ rasplamsavanja upale. Studija*** provedena na majkama djece s atopijskim dermatitisom pokazala je da je u 37 posto slučajeva rasplamsavanje uzrokovano klimatskim i temperaturnim promjenama, dok su u 32 posto slučajeva uzrok bili stres, anksioznost, nervoza ili umor.

Zadržite kontrolu i preduhitrite rasplamsavanje Svakodnevna uporaba emolijensa tijekom faze remisije iznimno je važna za borbu protiv upale koja je kod atopične kože uvijek prisutna, čak i ako je ne vidite. Uz jačanje oštećene kožne barijere primjenom prilagođenih proizvoda za higijenu i njegu kože sklone atopiji postupno se produljuje i vrijeme između dvije faze rasplamsavanja. * Izvor: Bieber T. Atopic dermatitis. N. Engl J. Med 2008. 358: 1483-94 **Izvor: Dermatologie pratique, June 2014. ***Izvor: National study of the French Institute for Mothers on 525 mothers of atopic children ages 0 to 10 years. 3/05-2012 Preuzeto iz A-DERMA/MAG for fragile skin #5

VaĹĄe zdravlje #111 | prosinac 2018. | 71

BOLESTI I STANJA

opća medicina

Pripremite se

za sezonu gripe Potpuno razvijen i težak oblik gripe najčešći je kod ljudi koji još nisu preboljeli gripu, ili se nisu prokužili cirkulirajućim tipom virusa BOŽICA BAN, dr. med., spec. epidemiolog, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Mirogojska c. 16, Zagreb; Higijensko-epidemiološki odjel Novi Zagreb, Meštrovićev trg 16, Novi Zagreb

dotad nisu preboljeli gripu, odnosno kod onih koji se nisu prokužili upravo cirkulirajućim tipom virusa. To su obično djeca i mladi. Kod starijih ljudi težak oblik gripe češće je posljedica komplikacija.

Bolest obično traje sedam do deset dana. Budući da je imunost protiv gripe specifična, preboljela bolest prouzročena jednim tipom virusa ne pruža zaštitu od drugog tipa pa je čovjek neprestano izložen infekciji virusima gripe.

Kao komplikacije gripe mogu se javiti upala sinusa (sinusitis), uha (otitis), bronha (bronhitis) ili pluća (pneumonija). Obično nastaju kao posljedica sekundarne bakterijske infekcije neposredno nakon pojave akutnih simp-

G

ripa ili influenca relativno je teška zarazna bolest dišnog sustava. Pojavljuje se svake godine u zimskim mjesecima u manjim ili većim epidemijama.

Naziv gripa dolazi od francuske riječi la grippe – gripper = ščepati, a tko je prebolio gripu, vjerojatno će shvatiti opravdanost tog naziva.

toma, tijekom akutne faze gripe ili na početku oporavka (rekonvalescencije).

Upala pluća najteža je komplikacija, koja je istodobno uzrokovana virusom i bakterijom. Na nju treba posumnjati

Antigeno promjenjivi uzročnici Gripu uzrokuju virusi influence A, B i C, čija je karakteristika da neprestano mijenjaju antigena svojstva, najviše virus influence tipa A. Manje ili veće epidemije izazvane tipom A javljaju se gotovo svake godine, a epidemije uzrokovane tipom B malo su rjeđe i javljaju se svakih četiri do pet godina. Postoje i epidemije kad istodobno cirkuliraju oba tipa virusa (A i B).

Nagla pojava općih simptoma Simptomi gripe javljaju se jedan do tri dana nakon izlaganja virusu. Izvor zaraze je zaražen čovjek, koji je zarazan dan prije pojave simptoma do pet dana nakon što se bolest razvije. Širi se kapljičnim putem (kašljanjem, kihanjem) direktno s inficirane na zdravu 72 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

osobu. Moguć je i indirektan prijenos

kad se ponovno povisi temperatura,

kontaktom preko predmeta svježe

otežano diše te se javi gnojni ili sukr-

zagađenih iscjetkom iz nosa ili ždrijela

vav iskašljaj. Kod kroničnih bolesnika

inficirane osobe.

kao komplikacija gripe može se javiti i

Bolest nastupa naglo, s jako izraženim

pogoršanje osnovne bolesti.

općim simptomima: vrućica od 38

Dijagnoza se postavlja na temelju kli-

do 40 °C, jaki bolovi u mišićima, kosti-

ničke slike, podataka o početku i tijeku

ma i zglobovima (osobito u križima i

bolesti te sezoni infekcije. Virološke

udovima), jake glavobolje, smušenost

pretrage, koje služe za dokazivanje

i pospanost, opći osjećaj potpune

virusa, su: izolacija virusa iz obriska

klonulosti i nemoći, a mogu se javiti i

nosa i ždrijela, ispirka ždrijela te nalaz

povraćanje i proljev.

protutijela u krvi.

Nakon nekoliko dana slijede respira­

Kako je riječ o virusnoj bolesti, nema

torni simptomi: osjećaj pečenja i

specifična lijeka, nego se pribjegava

stezanja u nosu, suhoća i bol u grlu,

simptomatskom liječenju, a antibiotici

promuklost i bol iza prsne kosti, suh

se propisuju samo u slučaju sekundar-

i nadražajan kašalj, upala očne spoj-

ne bakterijske infekcije (upale pluća,

nice (konjunktivitis) koja se očituje

sinusa, uha). Simptomatsko liječenje

suženjem, osjetljivošću očiju na svjetlo

uključuje mirovanje u krevetu, uzi-

i bolovima u oku (osjećaj „pijeska u

manje dovoljno tekućine i vitamina C

očima“).

te uzimanje sredstava za snižavanje

Tako potpuno razvijen i težak oblik

temperature i bolova (paracetamol,

bolesti najčešći je kod bolesnika koji

acetilsalicilatnu kiselinu).

Svake godine novo cjepivo Zbog visoke zaraznosti (kontagioznosti) virusa, opće mjere koje se provode u slučaju drugih respiratornih bolesti kod gripe su u pravilu bez učinka stoga je cijepljenje najučinkovitija mjera zaštite. Cijepiti se mogu sve osobe starije od 6 mjeseci. Koristi se inaktivirano cjepivo – koje sadrži samo površinske antigene virusa influence – pa ne može izazvati bolest, nego potiče stvaranje zaštitnih protutijela. Daje se injekcijom u gornju trećinu nadlaktice, a da bi se razvila imunost, potrebna su dva do tri tjedna. Zaštita nakon cijepljenja traje oko šest mjeseci pa cijepljenje treba ponoviti svake godine.

Cjepivo je svake godine novo i različito, sastavljeno prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). U laboratoriju izolirani sojevi virusa influence proučavaju se u referentnim centrima (Atlanta, London, Australija, Japan), a na temelju praćenja kretanja virusa influence po Zemljinoj kugli, određuje se koji će virusi biti sastavni dio cjepiva za nadolazeću sezonu gripe.

Nuspojave nakon cijepljenja su rijetke. Može se javiti bolnost na mjestu uboda, koja se ublažava hladnim oblozima.

Cijepljenje je kontraindicirano za osobe koje su preosjetljive na jaja, bjelančevine pileta, kanamicin i neomicin sulfat te aktivne pomoćne tvari u cjepivu. Kod bolesnika s akutnom infekcijom i visokom temperaturom cijepljenje se odgađa dok ne ozdrave.

Cijepljenje protiv gripe preporučuje se: � osobama starijima od 65 godina; � štićenicima i djelatnicima domova za starije osobe; � štićenicima i djelatnicima institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu); osobama s kroničnim oboljenjima srca i pluća, uključuju� ći i djecu, a posebno onu s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i kongenitalnim srčanim manama; � odraslima i djeci s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući diabetes mellitus), s kroničnim bolestima bubrega, hemoglobinopatijama i oštećenjem imunosnog sustava (uključujući HIV infekciju); � djeci i adolescentima (od šest mjeseci do 18 godina) na dugotrajnoj terapiji lijekovima koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu (Reye sindrom uz influencu); � trudnicama; � zdravstvenim radnicima.

Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 73

BOLESTI I STANJA

uho – nos – grlo

Gornji dišni putovi

na udaru mikroba Ni danas nisu rijetke komplikacije neliječenih upala gornjega dišnog sustava, stoga su pravodobna dijagnoza i terapija temelj uspješnoga liječenja

Mehaničku barijeru čini sluznica koja se oplahuje sekretom žlijezda slinovnica koje, osim uloge u probavi hrane, imaju i zaštitnu funkciju jer sadrže više zaštitnih čimbenika, poput imunoglobulina, citokina i drugih tvari. Uz to, u usnoj šupljini obitava raznolika flora mikroorganizama koji svojim prisustvom onemogućuju razvoj drugih patogenih mikroorganizama. Flora usne šupljine sadrži različite bakterije, gljivice, protozoe i viruse. Najčešće bakterije koje naseljavaju usnu šupljinu su gram-pozitivni aerobi, uključujući alfa i beta hemolitički streptokok, koji u zdravom organizmu ne izazivaju bolest.

doc. dr. sc. JAKOV AJDUK, dr. med., spec. otorinolaringolog i audiolog; prim. mr. sc. KREŠO ZURAK, dr. med., spec. otorinolaringolog i plastični kirurg glave i vrata, Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata KBC-a Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, Zagreb

Različita stanja u životu, primjerice, trudnoća ili uzimanje nekih lijekova, mogu izazvati promjene u lučenju i sastavu sline, što može utjecati na slabljenje obrane u usnoj šupljini.

Također, i lokalni ili sistemski poremećaji mogu utjecati na mikrofloru usne šupljine što, s jedne strane, rezultira naseljavanjem patogenih mikroorganizama, a s druge, i dotad nepatogeni mikroorganizmi mogu postati patogeni.

Usna šupljina ulaz je u dva vitalna sustava – dišni i probavni.

S obzirom na izloženost tih sustava utjecajima iz okoliša, radi njihove obrane, razvili su se specifični mehanizmi zaštite od raznih vanjskih patogena.

74 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

Uzročnici upale sluznice usne šupljine (stomatitis) mogu biti virusi i bakterije, pri čemu ih se većina od zaražene osobe

prenosi kapljičnim putem, ali i gljivice. Upala, međutim, može biti i manifestacija neke sistemske bolesti jer neke od njih, primjerice, šećerna bolest (diabetes mellitus), povećavaju učestalost upalnih procesa u usnoj šupljini. Isti učinak ima i dugotrajno uzimanje antibiotika i imunosupresiva, kao i bolesti koje djeluju imunosupresivno (npr. AIDS). Osobitu pozornost valja obratiti na operativne zahvate i ozljede u usnoj šupljini koji mogu dovesti do opsežnih upalnih procesa. U tom slučaju upalni proces može ostati lokaliziran, ali može zahvatiti i druge udaljene sustave, primjerice, srčanožilni, mokraćni i druge. Upala usne šupljine većinom nema samo lokalni karakter, nego zbog anatomske povezanosti i blizine zahvaća i gornje dišne puteve (ždrijelo, nos, grkljan).

Različita stanja u životu, primjerice, trudnoća ili uzimanje nekih lijekova, mogu izazvati promjene u lučenju i sastavu sline, što može utjecati na slabljenje obrane u usnoj šupljini Najučestalije su upale virusne etiologije, a najčešći su uzročnici iz porodice ljudskih herpes virusa i ljudskih papiloma virusa. Infekcija usne šupljine ljudskim herpes virusom (tip 1) manifestira se vezikuloznim promjenama (mjehurići) po usnama, tvrdom nepcu, jeziku i ždrijelu. Može biti praćena i općim simptomima, slabošću i povišenom temperaturom. Nakon nekoliko dana mjehurići spontano pucaju i zarastaju za tjedan do dva. U terapijskom smislu preporučuje se simptomatska terapija, a liječenje antivirusnim lijekovima indicirano je samo kod oboljelih s oslabljenim (kompromitiranim) imunosnim sustavom. U slučaju naknadne bakterijske infekcije (superinfekcije) indicirano je antibiotsko liječenje.

Kod pacijenata koji se liječe antibioticima, kod imunokompromitiranih te kod oboljelih od šećerne bolesti česte su gljivične infekcije u usnoj šupljini. Najčešći uzročnik je Candida albicans, čest sastavni dio mikroflore usne šupljine.

Infekcija nema simptoma ili se očituje kao peckanje u ustima. Lokalno se nalaze bjelkaste naslage koje se lako mehanički skidaju, a ispod kojih se uočava jarko crvena sluznica.

Za potvrdu dijagnoze potrebno je uzeti bris za mikrobiolo­ šku analizu. Za liječenje se propisuju antimikotici (sredstva za liječenje gljivičnih infekcija), koji se mogu primjenjivati lokalno i sistemski. U većini slučajeva dovoljno je lokalno Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 75

BOLESTI I STANJA

uho – nos – grlo

liječenje antimikoticima u obliku gela.

Važnu ulogu ima i održavanje higijene usne šupljine.

Nisu pošteđene ni niže strukture

Neke sistemske bolesti (lupus eritematodes, Crohnova bolest, razni oblici pemfigusa...) u kliničkoj prezentaciji često imaju izražene manifestacije na sluznici usne šupljine. U tom slučaju liječi se primarna bolest, a za manifestacije u usnoj šupljini preporučuju se lokalni antiseptici i pojačana higijena usne šupljine.

Najčešći razlog posjeta liječniku je upala ždrijela koje zbog velike koncentracije limfatičnog tkiva (nepčane tonzile, ždrijelna tonzila ili adenoidi, jezična tonzila) jako reagira na upalni proces. Ždrijelo je izloženo sličnim patogenima kao i usna šupljina, ali i drugim bakterijama (npr.

Staphylococcus aureus, streptokoki grupe C, G i F, Mycoplasma pneumoniae i drugi). Od bakterijskih upala najčešća je upala uzrokovana beta hemolitičkim streptokokom grupe A (Streptococcus pyogenes). Ipak, najčešći uzrok faringitisa su virusi (Rhinovirus, Adenovirus, Influenza, Parainfluenza, Corona, Herpes Simplex...).

I nedostatak vitamina (niacin), željeza te nekih drugih mikroelemenata može se očitovati promjenama u usnoj šupljini kao što su pečenje u ustima, crvena i bolna sluznica jezika i usana.

Relativno čest problem u usnoj šupljini su aftozne promjene, tj. kraterasta, bolna oštećenja sluznice nepoznata uzroka. Za njih nema sigurnog lijeka pa se obično preporučuju lokalni antiseptici, eventualno lokalni kortikosteroidni preparati i sredstva protiv bolova (analgetici).

Na površini jezika pojavljuju se i promjene koje svojim izgledom zabrinjavaju pacijente, ali su dobroćudna (benigna) karaktera, primjerice, izrazito izbrazdan jezik (lingua geographica) i druge promjene.

76 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

Upala ždrijela (faringitis)

Glavne manifestacije su bol u grlu, povišena temperatura, otežano gutanje, ali bez curenja nosa. Tijekom pregleda vidi se crvena i otečena (edematozna) sluznica ždrijela. U dijagnostičkom smislu treba uzeti bris grla za mikrobiološku analizu i ispitati osjetljivost izolirane bakterije na uobičajene antibiotike.

Najčešće se propisuju antibiotici na bazi penicilina, a u slučaju alergije na penicilin ordinira se neki od cefalosporinskih ili makrolidnih antibiotika.

Rijetke, ali moguće sistemske komplikacije neliječenog faringitisa uzrokovanog beta-hemolitičkim

streptokokom su reumatska groznica (sistemska bolest koju karakteriziraju visoka temperatura, upala srčanog mišića ili srčanih zalistaka, upala zglobova) i poststreptokokna upala bubrega (glomerulonefritis).

Upala tonzila (tonzilitis) Pri svakom pregledu grla posebna pozornost pridaje se izgledu tonzila.

Uzročnici upale tonzila su prije nabrojani uzočnici upale u ustima i ždrijelu. U slučaju čestih upala tonzila obično je indicirano njihovo operativno odstranjenje. Komplikacije upale tonzila mogu biti lokalne i sistemske. Jedna od čestih lokalnih komplikacija je peritonzilarni apsces (širenje upale s tonzile u meka tkiva oko tonzile) koji, ako se ne liječi, može izazvati komplikacije u smislu apscesa dubokih struktura vrata i prsnog koša s fatalnim ishodom.

Upala sluznice nosa i nosnog ždrijela (rinitis, rinofaringitis) Kad prethodno navedeni virusni uzročnici upale zahvate sluznicu nosa i nosnog ždrijela, dovode do simptoma prehlade. Upala se tada manifestira začepljenjem nosa, sekrecijom iz nosa, malaksalošću, povišenom temperaturom, glavoboljom i grloboljom.

Obična prehlada spontano prolazi bez ikakve specifične terapije. U akutnoj fazi preporučuje se simptomatska terapija (sredstva protiv bolova, kapi za nos, mnogo tekućine...) i mirovanje.

Antibiotska terapija indicirana je samo kod bakterijske superinfekcije.

Neke sistemske virusne bolesti, kao što su ospice, vodene kozice ili infekciozna mononukleoza, uz opće i specifične simptome, dovode i do promjena na sluznici nosa, usne šupljine i ždrijela.

Promjene na sluznici katkad olakšavaju dijagnozu, ali mogu dovesti i do zabune. Dijagnoza se najčešće postavlja na osnovi kliničke slike, a definitivno potvrđuje serološkim testovima (potvrda prisustva određenih protutijela u krvi).

Streptococcus pneumoniae – mogu biti prisutni u ždrijelu zdrave djece.

Danas postoji cjepivo protiv Haemophilusa influenzae tip B, što je veoma smanjilo učestalost tog tipa upale.

Simptomi obično počinju kao duboka bol u grlu, povišena tjelesna temperatura i respiratorni stridor (zvučni fenomen kod suženja dišnog puta).

Za postavljanje dijagnoze iznimno je važan vizualni pregled epiglotisa. Liječenje je nužno u bolničkim uvjetima pod nadzorom liječnika educiranog za pružanje odgovarajućih medicinskih postupaka (osiguravanje prohodnosti dišnog puta).

Upala epiglotisa (epiglotitis)

Upala grkljana (laringitis)

Osobito je opasan epiglotitis, tj. upala hrskavice grkljana, najčešće kod djece, kod koje može doći do akutnog edema grkljana i gušenja. Česti uzročnici – Haemophilus influenzae tip B (HiB) i

U zimsko vrijeme česta je upala grkljana, a najčešći uzročnici su prethodno opisan virusi. Karakterizira je kašalj i promuklost, uz osjećaj svrbeža u grlu. Upala obično nema samo lokalni

Manifestacije kod sistemskih virusnih infekcija

karakter nego zahvaća cijeli gornji dišni sustav. Laringitis je osobito opasan kod djece zbog malog promjera grkljana, pa kod njih već i mala oteklina sluznice može dovesti do zatvaranja lumena i gušenja. Liječenje se provodi inhalacijama aerosolom, u kojem mogu biti različiti lijekovi (npr. micronephrin, kortikosteroidi...) i sistemskim davanjem kortikosterioda.

U svakom slučaju, zaista velik broj uzročnika može izazvati upalu usne šupljine i gornjih dišnih putova. Prije otkrića antibiotske terapije velik broj bakterijskih upala završavao je smrtnim ishodom. Međutim, ni danas nisu rijetke životno opasne komplikacije neliječenih upala gornjega dišnog sustava. Upravo je zbog toga važno na vrijeme postaviti dijagnozu i liječiti na odgovarajući način.

Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 77

BOLESTI I STANJA

unutarnje bolesti

Hladnoća pogoduje

POJAVI SRČANOG UDARA

Budite umjereni u svemu i, koliko je god to moguće, smanjite boravak na hladnoći, a ako se i izlažete, poduzmite sve mjere opreza kako biste izbjegli mogući incident ANKA DORIĆ, dr. med., spec. transfuzijske medicine, CARMEN RIVIER-ZURAK, dr. med.

P

remda se mnogi vesele zimi i zimskim radostima, za srčane bolesnike zima nije bezazleno godišnje doba, ponajviše zbog povišenog rizika od srčanog udara koji raste s padom temperature kako odmiču hladni zimski mjeseci.

granicama normale. No, srčanim bolesnicima i ta normalna prilagodba može biti izazov jer, među ostalim, hladnoća: povećava brzinu otkucaja srca; povisuje krvni tlak; tjera srce da više radi; povećava sklonost zgrušavanju krvi.

Kako starimo, boravak na hladnoći naše srce sve teže podnosi. Poznato je da hladnoća svojim utjecajem na sužavanje krvnih žila može smanjiti opskrbu srca krvlju obogaćenom kisikom, što kod osoba s bolešću koronarnih arterija povećava rizik od pojave angine pektoris i infarkta miokarda. Kod osoba koje pate od zatajenja srca, hladnoća može dovesti do iznenadnog pogoršanja simptoma, povećanog rizika od hospitalizacije te povećanog rizika od smrti. Zbog toga se svim srčanim bolesnicima savjetuje razumno ponašanje i apelira na pridržavanje mjera opreza.

Mjere opreza za osobe sa srčanim poremećajem

Niske temperature prevelik su izazov za srce Boravak u hladnom okolišu zahtijeva određenu tjelesnu prilagodbu kako bi se održala optimalna temperatura za odvijanje fizioloških procesa u 78 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

Izloženost hladnoći tijekom zime nepovoljna je za osobe koje i inače imaju povećan rizik od srčanog udara, a to su: oni koji su već tijekom života preživjeli srčani udar; oboljeli od različitih bolesti srca; osobe koje boluju i/ili se liječe od povišenog krvnog tlaka i imaju visok kolesterol; pušači; osobe koje imaju „sjedilački“ stil života i nisu osobito tjelesno aktivne; bolesnici koji, uz srčanu, obično imaju i prateću plućnu bolest, najčešće kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB).

Iako se svima savjetuje poduzimanje mjera opreza tijekom boravka na

hladnoći, one su osobito važne kod srčanih bolesnika. S obzirom na to da hladnoća može dovesti do akutizacije srčanih problema, poželjno je slijediti nekoliko savjeta: Ograničite izloženost hladnoći – Ograničite vrijeme koje provodite na hladnoći, a prije izlaska vani, odjenite slojevitu i toplu odjeću od prirodnih materijala, zaštitite glavu, ali i dišne putove (šal, marama) te obujte tople čarape i cipele.

Ne pretjerujte s tjelesnom aktivnošću – Poznato je kako čišćenje snijega može biti pokretač pojave zatajenja srca i iznenadne smrti. Ako već i namjeravate čistiti snijeg, učinite to kad ga ima manje, koristite manju lopatu i lagano gurajte snijeg. Ali, čišćenje snijega nije jedini način tjelesnog naprezanja, i ubrzano hodanje može biti napor.

Pazite da se ne pregrijete – Iako je preporuka da se toplo odjenete, nemojte pretjerati s tjelesnom aktivnošću da biste spriječili pregrijavanje, a time i znojenje, zbog čega može doći do iznenadnog proširenja krvnih žila i pada krvnog tlaka kod srčanih bolesnika.

Biti znojan na hladnoći nije poželjno.

Ako vam se to i dogodi, požurite se presvući.

Cijepite se protiv gripe – Zima je potencijalno opasna i zbog pojave epidemije gripe pa se srčanim bolesnicima savjetuje prevencija cijepljenjem kako bi izbjegli moguće komplikacije od zadobivene gripe poput upale pluća, upale uha, upale srčanog mišića i drugih koje ta sezonska bolest može

uzrokovati. Ako se niste cijepili, a sumnjate na razvoj gripe, svakako se posavjetujte sa svojim liječnikom.

Nemojte piti alkohol – Konzumiranje alkohola, osobito prije izlaska na hladnoću, vrlo je opasno jer alkohol širi krvne žile, što pojačava gubitak tjelesne topline iz vitalnih organa.

Nemojte zanemarivati simptome – Ako na hladnoći osjetite smetnje disanja, nelagodu i bolove u prsima ili slabost, najbolje je da se odmah vratite u zatvoren i zagrijan prostor.

Oprezno s tumačenjem simptoma Premda klasični srčani udar karakterizira bol u prsima s čestim širenjem u lijevu ruku, ponekad se mogu javiti nejasni bolovi u mišićima leđa i vrata, kao i nejasni želučani simptomi. Bol obično traje više od nekoliko minuta i može varirati u svom intenzitetu. U tumačenju mogućih simptoma srčanog udara treba biti vrlo oprezan, tako da se svakako savjetuje potražiti liječničku pomoć kako bi se mogući infarkt srca potvrdio ili odbacio.

Što kažu istraživanja Zašto je upravo zima doba godine kad se srčani udar javlja češće, još uvijek se istražuje, no postoje mnoge teorije koje se moguće preklapaju. Jedna od njih uzima u obzir manju količinu danjeg svjetla, što mijenja hormonsku ravnotežu, a zahvaćeni hormoni, poput kortizola, mogu smanjiti prag osjetljivosti na kardiovaskularni događaj, objašnjava dr.

Stephen P. Glasser, profesor preventivne medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Alabama u Birminghamu.

Istraživanja su također pokazala da ranojutarnji porast krvnog tlaka, koji se javlja u većine ljudi, može dramatično povećati rizik od srčanog ili moždanog udara. Stoga stručnjaci savjetuju da dan počnete postupnim razbuđivanjem i umjerenom aktivnošću uz opuštajuću glazbu jer se naš srčanožilni sustav lakše prilagođava sporim i progresivnim promjenama, u usporedbi s naglim i stresnim promjenama kakve donose hladna zimska jutra uz buđenje i spremanje u zadnji čas.

Anksioznost i depresija u vrijeme blagdana također su povezane s povišenim rizikom od pojave srčanog i/ili moždanog udara, koji se ipak mogu izbjeći ako samo malo više ljubavi i pozornosti darujete sami sebi.

Uzimajući u obzir sve rečeno, treba imati na umu da hladnoća djeluje stresno na organizam te da za srčane bolesnike potencijalno može biti i životno opasna. Stoga budite umjereni u svemu i, koliko je god to moguće, smanjite boravak na hladnoći, a ako se i izlažete, poduzmite sve mjere opreza kako biste izbjegli mogući incident.

Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 79

BOLESTI I STANJA

unutarnje bolesti

Loša prognoza karcinoma gušterače Pušenje cigareta prvi je čimbenik rizika za razvoj raka gušterače, tako da teški pušači obolijevaju pet puta češće od nepušača, a tri četvrtine bolesnika stariji su od 50 godina

osobe, osobe koje konzumiraju veće količine alkoholnih pića, oboljeli od kroničnog pankreatitisa (upala gušterače) i oni koji imaju obiteljsku povijest te bolesti.

Većina tumora gušterače su egzokrini tumori koji nastaju iz duktalnih i acinusnih stanica. Adenokarcinomi egzokri-

doc. dr. sc. DRAŽEN VIDOVIĆ, dr. med., spec. opće i subspec. abdominalne kirurgije, voditelj Zavoda za digestivnu kirurgiju KBC-a Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, Zagreb

ak gušterače trenutačno je četvrti po redu uzrok smrtnosti od svih karcinoma.

Ako ne dođe do poboljšanja u preventivi, dijagnosticiranju i liječenju te opake bolesti, očekuje se da će postati drugi po redu uzrok smrtnosti već do 2020. Na rak gušterače u SAD-u, primarno duktalni adenokarcinom (rak gušteračina voda), otpada oko 30.500 slučajeva i 29.700 smrtnih slučajeva godišnje.

Učestalost karcinoma gušterače i periampularnog područja iznosi tri posto i u porastu je, dok mortalitet iznosi 10 posto u ukupnom mortalitetu od malignih bolesti. Po učestalosti, rak gušterače nalazi se odmah iza raka pluća, želuca, debelog crijeva i dojke.

Tri četvrtine bolesnika stariji su od 50 80 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

za lučenje probavnih enzima u crijevo) nastaju iz duktalnih stanica devet puta češće nego iz acinusnih stanica, a 80

R

Uzročno-posljedične veze

nog dijela gušterače (koji je odgovoran

godina, a češće obolijevaju muškarci nego žene (7:1). U SAD-u češće obolijeva crna populacija.

posto ih nastaje u glavi gušterače. Adenokarcinomi se javljaju u prosjeku oko 55. godine, i češći su kod muškaraca nego kod žena (7:1).

Žlijezda s unutarnjim i vanjskim lučenjem Gušterača (pankreas) je mekan, konzistentan, žućkast i izdužen organ oblika

Pušenje cigareta prvi je čimbenik rizika za razvoj raka gušterače, tako da teški pušači obolijevaju pet puta češće od nepušača. Uz to, povećan rizik ima dobna skupina starija od pedeset godina, oboljeli od dijabetesa, pretile

čekića, relativno fiksiran u visini drugog slabinskog kralješka, a anatomski se nalazi straga, iza želuca, a ispred kralježnice. Upravo zbog takvog anatomskog položaja izuzetno je težak za dijagnostiku, što je svakako jedan od razloga što

bolesnici s karcinomom kasno dolaze liječniku, tako da se bolest u većini slučajeva otkrije već u poodmakloj fazi kada je liječenje upitno.

Sastoji se od pet dijelova: glava, vrat, tijelo, rep i uncinatni nastavak. Gušterača je duga oko 15 – 20 cm, široka oko 3 cm i promjera 1 – 2 cm. Teška je 80 – 100 g. Vrlo je kompleksna probavna žlijezda s vanjskim i unutarnjim lučenjem. Glavni gušteračin vod otvara se u dvanaesnik na otvoru koji zovemo papila, kroz koji prolazi probavni sok koji se proizvodi u sekretornim stanicama gušterače i bogat je probavnim enzimima (mehanizam vanjskog lučenja). Na papili se ujedno otvara i glavni žučni vod koji vodi žuč iz jetre u dvanaesnik gdje žuč emulgira masti iz hrane, dok su probavni enzimi iz gušterače ključni u mehanizmu probavljanja masti, proteina i ugljikohidrata. Mehanizam unutarnjeg lučenja odnosi se na endokrinu funkciju gušterače koja regulira razinu šećera u krvi izlučujući hormone glukagon i inzulin, koji podižu ili smanjuju razinu šećera u krvi.

Simptomi i znakovi koji upućuju na proces Većina bolesnika ima jake bolove u gornjem dijelu trbuha koji se obično šire u leđa. Bol može popustiti saginjanjem prema naprijed ili zauzimanjem fetalnog položaja. Čest je gubitak tjelesne težine. Adenokarcinomi glave gušterače dovode do opstruktivne žutice (koja često uzrokuje svrbež) u 80 – 90 posto bolesnika. Rak u području tijela ili repa može izazvati opstrukciju splenične vene s posljedičnom splenomegalijom (povećanjem slezene), proširenjima vena u sluznici jednjaka i želuca te gastrointestinalnim krvarenjem. Rak uzrokuje dijabetes u 25 – 50 posto bolesnika dovodeći do pojave

Učestalost karcinoma gušterače i periampularnog područja iznosi tri posto, dok mortalitet iznosi 10 posto u ukupnom mortalitetu od malignih bolesti simptoma intolerancije glukoze (npr. poliurija – pojačano mokrenje i polidi­ psija – pojačan osjećaj žeđi).

Svakako treba naglasiti da su najvažniji simptomi, koji mogu upućivati na prisutnost raka gušterače i koji svakako zahtijevaju kompletnu dijagnostiku, znakovi žutice, bol u leđima između lopatica, mučnina, gubitak na tjelesnoj težini, dijabetes, učestale proljevaste stolice, bolovi u trbuhu i duboka venska tromboza.

Egzaktan dijagnostički proces Dijagnostički postupci su različiti, ali najvažniji je svakako CT abdomena uz detaljan pregled prema preporuci gastroenterologa (kompletna laboratorijska dijagnostika, endoskopski ultrazvuk, endoskopija i biopsija).

Veliki napredak u dijagnosticiranju bolesti parenhimnih organa postignut je primjenom kompjutorizirane tomografije (CT), koja je osobito korisna u postavljanju dijagnoze adenokarcinoma glave i cistadenokarcinoma glave i tijela gušterače. CT je koristan i za procjenu stupnja proširenja gušteračnog i žučnog voda, kao i za dokaz eventualnih metastaza u jetri i limfnim žlijezdama.

Osim vrste patološkog procesa (apsces, cista, nekroza), CT pokazuje i točno mjesto procesa, a od krucijalne važnosti za operativno liječenje svakako je podatak o zahvaćenosti glavnih krvnih žila, na temelju čega se donosi plan za operativno liječenje.

CT abdomena ili MR gušterače (MRCP) pretrage su koje se najčešće izvode.

Ako CT ili MRCP pokažu neresektabilnu (nije moguće operirati) ili metastatsku bolest, treba razmotriti perkutanu (kroz kožu) aspiraciju lezije radi analize tkiva. Ako CT pokaže potencijalno resektabilan tumor ili ako se tumor ne prikaže, može se koristiti MRCP ili endoskopski ultrazvuk radi određivanja stadija bolesti ili detekcije malih tumora koji nisu vidljivi CT-om. U bolesnika s opstruktivnom žuticom može se učiniti ERCP (endoskopska retrogradna holangiopankreatografija) kao prva dijagnostička pretraga. Za konačnu odluku o metodi kirurškog liječenja gušterače potrebno je svakako učiniti ERCP, uštrcavanjem kontrasta izravno u gušteračni kanal.

Biopsija bi trebala biti brz, točan i pouzdan način određivanja nazočnosti nekog patološkog supstrata, posebice karcinoma na određenomu mjestu u gušterači. Mnogi gastroenterolozi i kirurzi, prije odluke o resekciji glave gušterače, žele pouzdano dokazati malignost. Međutim, pouzdane biopsije nisu česte i postotak pogrešnih dijagnoza ide i do 50 posto, što znači da se i nakon višekratne aspiracijske biopsije može dobiti lažno negativan rezultat.

Indikacija za kiruršku resekciju gušterače postavlja se na temelju spomenutih nalaza, ali i na temelju iskustva kirurga, lokalnog intraoperacijskog nalaza i progresije opstrukcijske žutice. Poslije resekcije glave gušterače, u 80 posto bolesnika sa sumnjivim nalazom prijeoperacijske biopsije obično se potvrdi malignitet. Kronični pankreatitis (upala Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 81

BOLESTI I STANJA

unutarnje bolesti

gušterače) također je premaligno stanje, tako da i ta dijagnoza opravdava kiruršku resekciju.

Potrebno je učiniti i rutinske laboratorijske testove. Povišenje alkalne fosfataze i bilirubina upućuje na opstrukciju žučnog sustava ili jetrene metastaze. Antigen CA 19-9 može se koristiti s ciljem praćenja bolesnika s karcinomom gušterače i analize onih s povećanim rizikom. Međutim, ti testovi nisu dovoljno osjetljivi i specifični da bi se koristili kao metoda pretraživanja populacije.

Povišene vrijednosti trebale bi se smanjiti uspješnim liječenjem, dok kasniji porast upućuje na progresiju bolesti.

Vrijednosti amilaze i lipaze obično su normalne.

Multimodalno liječenje i prognoza U liječenje, koje je multidisciplinarno, uključeni su gastroenterolog, abdominalni kirurg, onkolog, interventni radiolog, anesteziolog i patolog.

Oko 80 – 90 posto karcinoma u trenutku postavljanja dijagnoze kirurški je neresektabilno (nije moguće operirati) zbog metastaza ili prodora u glavne krvne žile. Drugim riječima, resektabilnost, odnosno operabilnost tumora gušterače iznosi samo 10 posto.

Ovisno o lokalizaciji tumora, postupak izbora najčešće je Whippleova operacija (pankreatikoduodenektomija) ako je tumor u glavi gušterače ili u periampularnoj regiji. Ta je operacija među najvećim operacijama u abdominalnom području i izvodi se u tri faze.

U fazi eksploracije mora se odrediti mogućnost radikalnog odstranjenja tumora, tj. dobiti kompletan uvid u lokalnu proširenost tumora, stanje velikih krvnih žila, zahvaćenost limfnih

82 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

žlijezda i eventualnu prisutnost udaljenih metastaza, pogotovo u jetri.

Ako je tumor operabilan, pristupa se fazi resekcije gušterače, koja kod tumora glave, osim resekcije gušterače, uključuje i dvanaesnik, distalni dio glavnog žučnog voda i donji dio želuca.

U trećoj fazi slijedi rekonstrukcija probavnog sustava i oblikovanje spojeva (anastomoza) između tankog crijeva i ostatka gušterače, tankog crijeva i žučnog voda te tankog crijeva i želuca. Ako se tijekom operacije pronađe neresektabilni tumor te postoji gastroduodenalna i opstrukcija žučnih vodova ili se ona očekuje, obično se napravi dvostruko želučano i žučno operacijsko premoštenje radi otklanjanja opstrukcije.

Smatra se da je pušačima koji su prestali pušiti potrebno 15 godina nepušenja da bi rizike od pojave karcinoma smanjili na nulu

Kirurško premoštenje treba razmotriti u bolesnika s neresektabilnim lezijama ako je srednje očekivano vrijeme preživljavanja dulje od šest do sedam mjeseci s obzirom na komplikacije vezane za stentove. Nažalost, veći broj karcinoma u glavi gušterače nije moguće resecirati, tako da se takozvanim palijacijskim operacijama treba riješiti žučna i gastroduodenalna opstrukcija, tj. omogućiti nesmetan prolaz hrane i žuči putem crijevnih bypassa. Tim se palijacijskim operacijama, doduše, ne produljuje život bolesnika, ali se uklanjanjem žutice i opstrukcije u

probavnom sustavu poboljšava njegova kvaliteta života.

Nakon kirurškog liječenja, nastavlja se s onkološkim liječenjem koje se uklapa u multimodalni pristup liječenja onkoloških bolesnika, pa tako i bolesnika s karcinomom gušterače. Obično se primjenjuje adjuvantna terapija 5-fluorouracilom (5-FU) i vanjsko zračenje, rezultat čega je oko 40-postotno dvogodišnje preživljavanje i 25-postotno petogodišnje preživljavanje. Ta kombinacija također se koristi u bolesnika s lokaliziranim, ali neresektabilnim tumorima, kada je srednje vrijeme preživljavanja oko godinu dana. Noviji lijekovi (npr. gemcitabin) mogu biti učinkovitiji od kemoterapije temeljene na 5-FU, ali niti jedan lijek, samostalno ili u kombinaciji, nije superiorniji od drugoga. Bolesnicima s metastazama u jetri ili udaljenim metastazama može se ponuditi kemoterapija kao dio istraživačkog programa, ali, bez obzira na takvo liječenje, izgledi za budućnost su loši, tako da se neki bolesnici suzdržavaju od navedenog.

U konačnici, većina bolesnika trpi bolove i umre. Stoga je simptomatsko liječenje jednako važno kao i kontrola bolesti, odnosno njega na kraju života treba biti čim bolja.

Bolesnike s umjerenim i teškim bolovima svakako treba liječiti u ambulanti za bol, tj. kroz multimodalni pristup uključiti i anesteziologa. Bolesnici trebaju primati doze oralnih opioida dovoljne da omoguće olakšanje, pri čemu briga zbog ovisnosti ne bi trebala biti prepreka za učinkovitu kontrolu boli. Za kroničnu bol obično su najbolji dugodjelujući preparati (npr. transdermalni fentanil, oksikodon, oksimorfon). U slučajevima nepodnošljive boli opioidi se daju supkutano (pod kožu) ili intravenski,

epiduralno (kroz epiduralni prostor prolaze korijeni moždinskih živaca i tu je mjesto djelovanja anestetika pri epiduralnoj anesteziji) ili intratekalnom infuzijom (pod ovojnicu kralježnične moždine) i pružaju dodatno olakšanje.

nekoliko tableta tijekom jela. Optimalni pH u lumenu crijeva za enzime je osam. Šećernu bolest treba često pratiti i kontrolirati, zbog čega se u liječenje tih bolesnika obvezno uključuje i internist endokrinolog.

Ako se palijativnim kirurškim zahvatom ili endoskopskim postavljanjem žučnog stenta ne uspije umanjiti svrbež koji nastaje sekundarno zbog opstrukcijske žutice, bolesniku se može dati kolestiramin, a može biti koristan i fenobarbital.

Prognoza ovisi o stadiju, ali konačno preživljavanje je loše (petogodišnje preživljavanje je manje od dva posto) jer se bolest često dijagnosticira u uznapredovalom stadiju. Određeni rezultat u preživljenju tih bolesnika imaju samo rana dijagnoza i radikalno liječenje.

Egzokrina insuficijencija gušterače (manjak probavnih enzima) liječi se tabletama koje sadrže enzime gušterače (pankreatičnu lipazu). Bolesnici ih trebaju uzimati uz dovoljno tekućine u dozi od 16.000 – 20.000 jedinica prije svakog obroka. Ako proces konzumacije obroka traje dulje, trebalo bi uzeti

Preventiva je zalog za zdravlje Da bi se izbjeglo nastajanje ove smrtonosne bolesti, treba voditi računa o svom zdravlju i odmah promijeniti loše životne navike. Uz nezdravu prehranu,

pretjerano debljanje i fizičku neaktivnost, pušenje je svakako jedan od glavnih čimbenika povezanih s pojavnošću karcinoma, u prvom redu pluća, a zatim i gušterače. Mnoge studije dokazale su da je karcinom gušterače čak pet puta češći kod pušača u odnosu na nepušače. Globalna intencija trebala bi ići u smjeru protiv pušenja, a kod pušača u smjeru odvikavanja od pušenja. Smatra se da je pušačima koji su prestali pušiti potrebno 15 godina nepušenja da bi rizike od pojave karcinoma, koji su uzrokovani pušenjem cigareta, smanjili na nulu.

Zdrav način života i redovite liječničke kontrole i savjeti mogu pomoći u prevenciji, ali i ranoj dijagnostici ove teške bolesti, s tim da uz sve spomenute mjere, u preventivnom smislu prestanak pušenja svakako zauzima prvo mjesto.

Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 83

BOLESTI I STANJA

živčani i mentalni sustav

Blagdanska tuga Prosinac, zbog blagdana i manjka svjetlosti, donosi stresne podražaje koji osjetljivim ljudima pogoršavaju stanje i pretvaraju blago do umjereno neraspoloženje u ozbiljnu depresiju, koja zahtijeva liječničku intervenciju OZREN PODNAR, prof., ROBERT TORRE, dr. med., spec. psihijatar

V

jerski običaji i industrija zabave pretvorili su prosinac u mjesec obvezna radovanja, čestitanja i darivanja, no neki ljudi ne osjećaju nikakvu radost, naprotiv, upadaju u depresiju koju popularno možemo nazvati blagdanskom.

Bilo da im smeta nametanje slavljeničkog raspoloženja, bilo da su sami i nemaju s kime podijeliti tu (nametnutu) radost, ili su jednostavno osjetljivi na prosinački mrak, oblake i bljuzgu, mnogi upadaju u depresiju, koja može biti toliko teška da zahtijeva liječničku pomoć.

Uz to, oni koji već imaju depresiju, mogu doživjeti pogoršanje zdravstvenoga stanja.

Prosinačko umjetno svjetlucanje i užurbanost koja vlada ranjivijima mogu odgoditi depresiju do siječnja, u tom slučaju govorimo o postblagdanskoj depresiji.

84 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

„Industrija, mediji i religija nameću prevelika očekivanja od blagdana – radosti, blaženstva i idiličnih obiteljskih odnosa, a što su očekivanja i kriteriji viši, to su mogućnosti razočaranja veće. Obećavaju li vam novinski napisi, pjesme i televizijske emisije predivne blagdane, stvarnost vas može udariti posred lica“, tvrdi psihijatar Holger Jakobs iz Instituta za afektivne poremećaje u Bremenu.

no oni koji su sami i nemaju s kime razmijeniti dar ili lijepu riječ osjećaju se dodatno prikraćenima u doba godine kad su ljubav i bliskost propisani kao društvena obveza. Ono u što se prosječni građani lako uklapaju, osjetljivim ljudima može biti prava tortura.

Ljetni odmor također donosi rizik jer mnogi imaju previše slobodnog vremena, a premalo bliskih ljudi ili novca kako bi to vrijeme ugodno ispunili. No, to je razdoblje dugih dana i lijepog vremena, koji djeluju antidepresivno i neutraliziraju razočaranje zbog nemogućnosti uživanja u ljetovanju. Obrnuto, prosinac je, počevši od Svetog Nikole, pa preko Badnjaka i Božića do Nove godine, mračan mjesec, a nedostatak svjetla dokazan je biološki čimbenik rizika za depresiju. Sezonska (ili zimska) depresija od ranih je osamdesetih godina prošlog stoljeća priznata kao legitiman oblik depresivna poremećaja, a jedno od sredstava kojim se liječi je fototerapija, tretman specijalnim lampama s jakim bijelim svjetlom.

Bauk slobodnog vremena Kao što je nedjelja najopasniji dan za osobe sklone depresiji, tako je prosinac najmučniji mjesec.

U skladu s analogijom koja se može povući između božićnih blagdana i nedjelje, blagdani donose višak slobodnog vremena, koje mnogi ne mogu ili nemaju čime kvalitetno ispuniti. Većini slobodno vrijeme pruža zadovoljstvo,

Nekoliko praktičnih savjeta za nošenje s blagdanskom depresijom � Nemojte idealizirati blagdansko razdoblje. Ne pokušavajte proživjeti najbolje blagdane u povijesti. Ne dajte se zavesti bezbrojnim oglasima koji prikazuju savršen Božić jer biste se mogli razočarati kad stvarnost ne uspije oponašati reklame.

� Napravite popis najvažnijih aktivnosti i odredite prioritete. Ne trošite previše vremena za pripremu samo jednog dana.

Osigurajte dovoljnu količinu odmora � i rekreacije. � Pružite podršku i razumijevanje onima koji su izgubili voljene osobe i onima koji su ozbiljno bolesni. Svi oni imaju posebne potrebe tijekom blagdana jer ih mogu mučiti misli na ono što im donosi budućnost. � Priskočite u pomoć onima koji se brinu o nekome. U ovo su doba godine pod povećanim pritiskom. � Imate li poremećaj prehrane ili problem s ovisnošću o alkoholu ili drogi, ne zaboravite da je ovo razdoblje godine za vas posebno opasno. Alkohol diže raspoloženje samo nakratko, a dugoročno pogoršava depresiju. Zaobiđite zabave s mnogo hrane i alkohola ili ih napustite prije ako osjetite kako niste dovoljno snažni oduprijeti se kušnji. � Ako ste sami ili u ljubavnoj vezi koja vas ne usrećuje, kontaktirajte sa što više ljudi. Obnovite izgubljena poznanstva. Poznajete li nekoga u sličnoj situaciji, udružite se s njime i krenite zajedno u pohode. � S obzirom na to da manjak svjetla izravno pogoduje nastanku ili jačanju depresije, budite se u zoru, držite prostorije dobro osvijetljenima, podignite rolete i razgrnite zavjese.

Svjetlom do boljeg raspoloženja Depresiju potiče manjak dnevnog svjetla u studenome i prosincu, a tama je najveća upravo u jeku blagdanske sezone. Kod većine ljudi zimski pad raspoloženja i energije je blag, no kod otprilike pet do 10 posto kraći i tmurniji dani izazivaju simptome umjerene do teže depresije. Službeni je medicinski

naziv za tu boljku sezonski afektivni poremećaj, čija se engleska kratica SAD (Seasonal Affective Disorder) podudara s riječi „tužan”.

U kasnu jesen ljudi koji trpe od sezonske depresije postaju potišteniji, iscrpljeniji i povlače se iz društvenih kontakata.

Pada im libido i opća životna motivacija. Manje su učinkoviti na poslu i žale se da im je opala kvaliteta života. Potreba za snom raste i za četiri sata dnevno, a pospanost prati povećana žudnja za ugljikohidratima, osobito keksima, kolačima i čokoladom.

Iako uzrok, ili uzroci, sezonskog afektivnog poremećaja nije precizno utvrđen, zna se da ima veze sa svjetlom i tjelesnim biološkim satom. Pretpostavlja se da svjetlo koje prodire kroz očni živac do dijela hipotalamusa zvanog suprahijazmatska jezgra, regulira ritam proizvodnje dvaju moždanih hormona, serotonina i melatonina. Izloženost očiju svjetlu aktivira neurone u suprahijazmatskoj jezgri, dok izloženost tami smanjuje njihovu aktivnost. O stupnju aktivnosti tih neurona ovise brojni kemijski procesi koji utječu na našu budnost, aktivnost i raspoloženje.

Po svjetlu mozak luči više serotonina, hormona i neurotransmitera koji donose osjećaj spokoja i zaštićenosti, dok po mraku epifiza proizvodi više melatonina, hormona pospanosti, a možda, kod osoba s predispozicijom, i hormona depresije.

I sezonska se depresija može liječiti antidepresivima, no s obzirom na to da je taj konkretan oblik depresije povezan s manjkom svjetla, može se tretirati i jakim svjetlom. Učinak korištenja jakog svjetla otkriven je prije mnogo godina u Danskoj, no američki su ga psihijatri uveli u široku uporabu osamdesetih.

KAKO RAZLIKOVATI BLAGDANSKU OD ZIMSKE DEPRESIJE? Ako se javlja samo u vrijeme blagdana ili praznika, dakle, kad nema uobičajenog radnog ritma pa ste pogođeni viškom slobodnog vremena i ne znate kako biste ga potrošili, vjerojatno je riječ o blagdanskoj depresiji. Mogli bismo je slobodno nazvati i „depresijom slobodnog vremena“.

Provjerite pada li vam raspoloženje i nedjeljom, za državne praznike i tijekom godišnjih odmora. Ako je odgovor potvrdan, nema vam druge nego naći sebi zanimaciju (dodatni posao, hobi, učenje novih vještina) kojom ćete popuniti višak slobodnog vremena.

Ako vas depresija inače ne zahvaća u vrijeme odmora i blagdana, nego u kasnu jesen i zimu te ako vam se raspoloženje podiže kako se približava proljeće, kod vas je riječ o sezonskom afektivnom poremećaju, to jest zimskoj depresiji. Može se liječiti pojačanim izlaganjem svjetlu, antidepresivima, jačom tjelesnom aktivnošću ili kombinacijom svega navedenoga.

Izlaganje očiju svjetlu iz posebnih lampi (od 2500 do 10.000 luksa), najbolje rano ujutro, nadoknađuje prirodni manjak svjetla tijekom kasne jeseni i zime te normalizira moždanu kemiju koja se nalazi u pozadini depresivnog poremećaja.

Iako su nuspojave od korištenja lampe za fototerapiju neznatne i rijetke, stručnjaci tvrde da tretman valja provoditi samo prema psihijatrijskoj preporuci.

Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018. | 85

NOVO U LJEKARNAMA

Eau Thermale Avène XeraCalm A.D, vrlo bogat sindet za čišćenje

Eau Thermale Avène XeraCalm A.D linija proizvoda namijenjena je higijeni i njezi vrlo suhe kože sklone atopijskom dermatitisu ili svrbežu. Od studenoga 2018. bogatija je za još jedan proizvod – XeraCalm A.D, vrlo bogat sindet za čišćenje.

Zahvaljujući I-Modulia® kompleksu, ovaj sindet pomaže u smanjenju osjećaja svrbeža i nadražaja uzrokovanih suhoćom kože. Nanesite ga na mokru kožu (lice i tijelo), zapjenite, isperite i tapkanjem osušite kožu. Nakon njegove primjene, koža je smirena i zaštićena od isušujućeg učinka vode. Ima vrlo dobru podnošljivost i fiziološki pH. Formula je bez sapuna i bez parfema. XeraCalm A.D, vrlo bogat sindet za čišćenje, namijenjen je cijeloj obitelj – dojenčadi, djeci i odraslima.

MiVita Beta Glucan AKUT

MiVita Beta Glucan AKUT snažna je prirodna formula za imunitet i iscrpljenost.

Sadrži visoku dozu biološki najaktivnijeg beta-glukana, ekstrakt lista zelenog čaja, vitamine C, B12, E i folnu kiselinu te minerale selen i cink. Vitamin C, B12, folna kiselina, selen i cink potiču normalnu funkciju imunosnog sustava. Vitamin B12 i folna kiselina pridonose normalnoj psihološkoj funkciji te smanjenju umora i iscrpljenosti. Vitamin E štiti stanice od oksidativnog stresa. Važno je osluškivati umoran organizam i reagirati na vrijeme. Preporučuje se uzimanje jedne do tri kapsule na dan, najbolje pola sata prije jela, tijekom jedan do tri mjeseca.

86 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.

Led gel

DeflaGyn® vaginalni gel

Led gel s mentolom i mediteranskim eteričnim uljima prikladan je za masažu nakon napornog dana ili iscrpljujućeg treninga jer opušta i osvježava. Sadrži mentol, koji ugodno hladi, i prirodna eterična ulja ružmarina i lavande za opuštajući učinak masaže. Preporučuje se starijim osobama i sportašima prije ili nakon sportske aktivnosti. Lako se razmazuje, brzo upija i ne ostavlja mastan trag. Bez parabena je, s ekološkim konzervansom koji osigurava stabilnost i kvalitetu. Proizveden je u Hrvatskoj, u skladu s Dobrom proizvođačkom praksom. Preporučena maloprodajna cijena (MPC) za pakiranje od 150 ml – 39,90 kuna.

Namijenjen je poticanju remisije nakon nalaza brisa cerviksa s promjenama tipa ASC-US, ASC-H, LSIL i HSIL, za koje se indicira čekanje prema ginekološkim smjernicama. Primjenjuje se kako bi se prebrodilo razdoblje čekanja, smirio nadražaj cervikalnog epitela i potaknula prirodna sklonost remisiji. Aktivni sastojci su visoko raspršen mikronizirani silicijev dioksid koji adsorbira i na sebe veže patogene s površine cerviksa te Deflamin® (patentirana kombinacija natrijeva selenita i limunske kiseline) koji ih neutralizira. DeflaGyn® vaginalni gel primjenjuje se jednom dnevno u tri ciklusa tijekom 28 dana, nakon savjetovanja sa specijalistom ginekologom. Pakiranje sadrži bočicu od 150 ml vaginalnog gela i 28 jednokratnih aplikatora.

Floriotic® Boulardii

Floriotic Boulardii sadrži visoku koncentraciju dobro poznatih dobrih bakterija laktobacila i bifidobakterija uz jedinstvenu kombinaciju S. Boulardii za sinergijski učinak u obnovi crijevne mikrobiote koja je u neravnoteži kod odraslih i djece. Ubrzava oporavak sluznice probavnog sustava tijekom i nakon uzimanja antibiotika te pomaže kod proljeva kao nuspojave antibiotske terapije. Ne sadrži mliječne bjelančevine, laktozu i gluten. Ne sadrži alergene. Pogodan je za trudnice i dojilje. Floriotic Boulardii obnova crijevne mikrobiote za cijelu obitelj.

Holyplant vlažne maramice za skidanje šminke

Holyplant vlažne maramice za skidanje šminke s hijaluronom namijenjene su svakodnevnom čišćenju lica i skidanju šminke. Jedinstvene su zbog sadržaja hijalurona koji vašu kožu ujedno čisti, hidrira i pomlađuje te pojačava učinak kreme ili seruma koje koristite. Temeljito uklanjaju svu šminku s lica, uključujući i najosjetljivije dijelove, područje oko očiju i vjeđe. Nakon čišćenja Holyplant vlažnim maramicama s hijaluronom, koža lica odiše svježinom i mekoćom te je savršeno pripremljena za nanošenje Holyplant hijaluronskog seruma i odmor ili make-up.

VaĹĄe zdravlje #111 | prosinac 2018. | 87

PREDSTAVLJAMO KNJIGE

Robert Perinčić

NA PUTU KUĆI

Knjiga obiluje psihoterapijskim primjerima, promišljanjima i asocijacijama, primjerima iz razne literature i filmova…, a njihova je svrha pratiti i poduprijeti osnovnu nit, ideju knjige: razotkrivanje unutarnjih i vanjskih obezvrjeđujućih sustava te upućivanje na obilje vrijednosnog svijeta, unutarnjeg i vanjskog. Čovjek ne dolazi na svijet kao „prazna ploča“ na koju će roditelji i druga okolina ispisati njegovu osobnost. Dolaskom na svijet on već ima svoje JA, koje je u razvoju, još nediferencirano, ali ima svoje vrijednosti, potencijale: žudnju za postojanjem, odnosom, razvojem, spoznajom, stvaralaštvom, transcendencijom, lijepim i vrijednim… Ukratko, riječ je o psihoterapiji koja radom na vidljivom „Stvorenom JA“ teži porađanju potencijala i vrijednosti nevidljivoga „Suštinskog/ nestvorenog JA“. U tom se radu od samog početka služimo tim istim potencijalom. Čovjek može biti iseljen iz sebe, izgubljen ili ispražnjen kao i kuća, postati osoba s preostalim tragovima raspršenoga života. Psihoterapija bi trebala pomoći vlasniku da se vrati u svoju kuću. On će je onda dovesti u red, oživjeti, učiniti mjestom ugodnim za život, od kuće učiniti dom. Put sebi zapravo je povratak svom „Suštinskom/nestvorenom JA“ rekonstruirajući obrambeno „Stvoreno JA“ i iscjeljujući „Bolno JA“.

Sanja Bukač Štritof NAKLADNIK: Medicinska naklada d.o.o., Cankarova 13, 10000 Zagreb, www.medicinskanaklada.hr | PRODAJA: Knjigu možete kupiti u knjižarama Medicinske naklade, Vlaška 90 i Cankarova 13 u Zagrebu, na Fakultetu zdravstvenih studija, Ulica Viktora cara Emina 5, Rijeka, i u svim boljim knjižarama diljem Hrvatske ili narudžbom putem e-pošte prodaja@medicinskanaklada.hr ili web adrese www.medicinskanaklada.hr. | IZDANJE: 2019. | CIJENA: 231 kuna

Roman Krznarić

CARPE DIEM DANAS

Nevjerojatno je da neki izraz iz odavno mrtvoga jezika ima više od 25 milijuna rezultata na internetskim tražilicama. No, jednako je izuzetna činjenica da se odgovor na pitanje što za njih znači carpe diem, iako to većina može objasniti, uvelike razlikuje od osobe do osobe - zgrabiti priliku, uživati u hedonizmu ili uroniti u sadašnji trenutak. Puno značenje te popularne krilatice otkriva britanski filozof Roman Krznarić u ovoj izvrsnoj knjizi za sve zaljubljenike u život. Naime, više od dva tisućljeća stara krilatica carpe diem rimskog pjesnika Horacija poziva nas da iskoristimo dan i čini se da smo na to spremniji nego ikad. No, jesmo li joj danas oduzeli njezino izvorno značenje i snagu, zloupotrijebili je potičući ubrzan, gramziv stil života, pita se Roman Krznarić. U ovoj knjizi briljantno i lucidno upozorava na suvremene „otimače“ naše sposobnosti da živimo život u svoj njegovoj ljepoti i punini te istražuje kako ponovno preuzeti uzde smislenog života. Krznarić nam pokazuje kako carpe diem može biti ključ osobne transformacije, preuzimanja odgovornosti, ali i pokretač društvenih promjena.

Vlasta Prohaska Jarec NAKLADNIK: Planetopija d.o.o., Ilica 70, 10000 Zagreb, www.planetopija.hr | PRODAJA: Knjigu možete kupiti u knjižari Planetopija (Ilica 68, Zagreb, 01/4846 197), u svim bolje opremljenim knjižarama u Hrvatskoj te putem webshopa www.planetopija.hr. | IZDANJE: 2018. | CIJENA: 139 kuna

Vanessa Kimbell

ŠKOLA ZDRAVOG KRUHA

Vanessa Kimbell u svojoj uglednoj Školi za pripremu kiselog kruha (Sourdough School) u Velikoj Britaniji podučava brojne učenike tajnama zanata: pripremi tog jedinstvenog zdravog kruha. Također drži tečaj o hranjivosti i probavljivosti kruha pri Royal Collegeu of General Practitioners. U ovoj je knjizi skupila svoje golemo znanje kako bi objasnila postupke i tehnike, jednostavno i ilustrirano, korak po korak i tako omogućila svakome da kod kuće ispeče fantastičan tradicionalni, lako probavljiv kruh s prirodnim kvasom. Naučit ćete spravljati vlastiti starter i svladati osnovne tehnike, a za sve koji žele znati i pokušati više, Vanessa Kimbell daje podrobne upute za korištenje različitih vrsta brašna i dodataka te prijedloge da se poigrate okusima: kruh s misom i sezamom ili s čokoladom i lješnjacima, kruh s rajčicama i začinskim travama, slatki kruh s bobicama i ružinom vodicom ili kruh s Earl Grey čajem, smokvama i kamutom, samo su neki od njih. Autorica je ispričala i vlastitu priču te objasnila zašto tako često imamo problema s probavljanjem kruha, pogrešno „optužujemo“ gluten i pšenicu te kako to riješiti. Ova knjiga donosi kruh u kojem baš svatko može uživati.

Vlasta Prohaska Jarec NAKLADNIK: Planetopija d.o.o., Ilica 70, 10000 Zagreb, www.planetopija.hr | PRODAJA: Knjigu možete kupiti u knjižari Planetopija (Ilica 68, Zagreb, 01/4846 197), u svim bolje opremljenim knjižarama u Hrvatskoj te putem webshopa www.planetopija.hr. | IZDANJE: 2018. | CIJENA: 159 kuna

88 | Vaše zdravlje #111 | prosinac 2018.