impresum
RijeË
urednika
Izdava»
Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga Utinjska 40, 10020 Zagreb www.oktal-pharma.hr
Direktor
Branko Parag, mr. pharm.
Redakcija
Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr
Glavna urednica
Carmen Rivier-Zurak, dr. med. LEKTORICA
Sandra Zanki
Stru»ni kolegij
prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist
D
ugo oËekivano proljeÊe je
Naravno, lakπe je to
stiglo, preπli smo na ljetno
reÊi nego se uhvati
raËunanje vremena, dan
ti u koπtac sa samim
je dug... Vremenska, a s
sobom i pokuπati izvuÊi
njom i svjetlosna varka
iz sebe maksimum ili
uspijeva prevariti nas, pa mislimo da je dan
mu se barem pribliæi
dulji nego πto uistinu jest, i pokuπavamo ga
ti. Pokuπajte, i vidjet
u najveÊoj moguÊoj mjeri iskoristiti i nado
Êete da ni sami niste
knaditi manjak svjetlosti kojim nas je zima
svjesni svojih unutarnjih potencijala. Ipak,
obavijala.
nemojte svijet sagledavati samo iz svoje uske
prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog
perspektive, jer nam se tada Ëesto dogaa
prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar
Oblaci u naπim mislima se razilaze, oslo
da nas naπa prekruta subjektivna procjena
baajuÊi potisnutu unutarnju snagu. Ako
koËi u pronalaæenju rjeπenja. Zato treba
dermatovenerolog
na trenutak zanemarimo alergije, kroniËni
proπiriti vidike, zaviriti malo i u svijet oko
doc. dr. sc. Radoslav Herman,
umor, proljetni umor, iscrpljenost, kroniËne
nas i pokuπati ga πto objektivnije sagledati.
Kreπo Zurak, dr. med. otorinolaringolog
bolesti i ostale tegobe koje nas muËe, shva
Ubrzo Êete shvatiti da neke stvari i nisu tako
prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar
timo da je doæivljaj prirode koja se budi i
nemoguÊe koliko nam se na prvi pogled Ëini.
moguÊnosti koje nam pruæa odraz nas samih
A kad jednom uspijete, bit Êete sretni i zado
i naπeg poimanja æivota.
voljni sami sa sobom, jer ste smogli snage
mr. sc. Mladen DobroviÊ, estetski kirurg Sanja GreguriÊ-Mateπa, dr. med.
ginekolog
mr. sc. Dubravko Smu, kirurg prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ, oftalmolog
prevladati svoje unutarnje koËnice, dileme,
prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog
Koncentrirati se samo na ono loπe πto nam marketing
predrasude i negativne stavove.
se u æivotu dogaa, daleko je od onoga πto
Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga
bismo trebali. Svatko je sam kovaË svoje
Traæite, eksperimentirajte, promatrajte ljude
Utinjska 40, 10020 Zagreb
sreÊe i na nama je da pronaemo vlastitu
oko sebe, ali ne zaboravite pritom da ne
E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr
Ëarobnu formulu, koja Êe nam pomoÊi u
moæete promijeniti svijet oko sebe. On je
www.vasezdravlje.com
teπkim trenucima, odnosno joπ viπe nas ora
takav kakav je i sluæi da iz njega izvuËete
spoloæiti kad se osjeÊamo dobro.
pouke koje Êe vam pomoÊi da ponovno pro
tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700
Dizajn i priprema za tisak
budite svoju unutarnju snagu i pronaete
HAND Design Studio
vlastitu Ëarobnu formulu.
tel/faks: 01/ 2333 489, 2333 490 ©eferova 2, 10000 Zagreb
Carmen Rivier-Zurak, dr. med. Glavna urednica
Tisak
rotooffset - Tiskara MeiÊ tel: 01/6570 964 M. ©enoe 25, 10020 Zagreb
Naklada
90.000 0 Va©e zdravlje #53
#53
Sadræaj RODILI©TA - PRIJATELJI DJECE . . .
04
DJECA I SPOLNOST . . . . . . . . . . . . . .
prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, mr. sc. Anita PaviËiÊ Boπnjak, prim. dr. sc. Milan StanojeviÊ, dr. sc. Zora Zakanj
ALERGIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
10 22
Carmen Rivier-Zurak, dr. med.
GEL KOJI BRI©E BORE . . . . . . . . . . .
Dunja AntunoviÊ
KONTRACEPCIJA . . . . . . . . . . . . . . . .
24
mr. sc. Sandra KovaËeviÊ
CHRONOVA BOLEST . . . . . . . . . . . . . .
32
doc. dr. sc. Æeljko KrznariÊ
SJÖGRENOV SINDROM . . . . . . . . . . . .
38
prof. dr. sc. Jasminka MoroviÊ Vergles
PROLJETNI UMOR . . . . . . . . . . . . . . .
40
Hela ©varc, mr. pharm.
LIKOPEN - SNAÆAN ANTIOKSIDANS . MULTIPLA SKLEROZA . . . . . . . . . . . .
42 44 52
prof. dr. sc. Vida Demarin, mr. sc. Marija Boπnjak PaπiÊ
NAKON ČETRDESETE BEZ NAOČALA . . . . . . . . . . . . . . . . . .
mr. sc. Dean ©ariÊ
PELENSKI OSIP . . . . . . . . . . . . . . . . .
56 58 62
Marina Gradinac, dr. med.
INTERVJU: prof. dr. sc. Vesna VidoviÊ opsesivno prejedanje . . . . . . . . . . . . . . . NIKOTINSKA OVISNOST . . . . . . . . . .
Ozren Podnar, prof.
68
Marija Krmek, prof.
GIHT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
74
doc. dr. sc. Simeon Grazio
VJEÆBAJMO ZAJEDNO jednostavnije vjeæbe za prevenciju padova starijih osoba . . . . . . . . . . . . . . .
82
mr. sc. Mario KasoviÊ, mr. sc. Jadranka, VlaπiÊ, Tatjana AntoliÊ, prof.
STRAH OD STOMATOLOGA . . . . . . . . .
86
Marija SoviÊ, dr. stom.
UDRUGE udruga za prevenciju prekomjerne teæine . . . . . . . . . . . . . . . . MEDICINSKI LEKSIKON glavobolja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
90 92
VODIČ KROZ PRETRAGE radioloπke metode pregleda abdominalne cirkulacije . . . . . . . . . . . . .
94
Sonja NjunjiÊ
Anton KrniÊ, dr. med.
HITNI MEDICINSKI POSTUPCI vitalni znakovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
96
Goran StokiÊ
BILJNA LJEKARNA crni ribiz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
98
dr. sc. Stribor MarkoviÊ
VI PITATE - MI ODGOVARAMO . . . STRUČNE ZANIMLJIVOSTI . . . . . PREDSTAVLJAMO KNJIGE . . . . . .
100 102 104
www.vasezdravlje.com
web stranica koja brine o vaπem zdravlju
#53 Va©e zdravlje
0
rodiliπta
prijatelji djece
10 koraka
do uspjeπnog dojenja prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, dr. med., spec. pedijatar, koordinator programa Rodiliπta - prijatelji djece mr. sc. Anita PaviËiÊ Boπnjak, dr. med., spec. pedijatar, koordinatorica projekta “Dojenje u zajednici” prim. dr. sc. Milan StanojeviÊ, dr. med., spec. pedijatar neonatolog, koordinator edukacije dr. sc. Zora Zakanj, dr. med., spec. pedijatar, koordinatorica ocjenjivaËkog tima
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i UNICEF prije dva desetljeÊa ocijenili su da je svijet krenuo prema velikom nekontroliranom eksperimen tu, u kojemu je sve manje djece na prirodnoj prehrani. Ubrzo se poËelo upozoravati da to ostavlja posljedi ce na zdravlje djece i majki, o Ëemu govori i poseban prilog u ovom broju o utjecaju dojenja na zdravlje dje ce i majki. Upravo iz tih razloga, navedene meunarodne organizacije pokrenule su program promicanja dojenja pod nazivom “10 koraka do uspjeπnog dojenja”, a ona rodiliπta koja ispunjavaju te kriterije nakon ocjenjivanja dobivaju prestiæan naziv Rodiliπta prijatelji djece. 0 Va©e zdravlje #53
Program je zahvaljujuÊi UNICEF-u pokrenut i u Hrvatskoj 1993. godine, da bi do 1999. 15 rodiliπta dobilo taj naziv. No, program je prekinut zbog krπenja Meunarodnog pravilnika o naËinu reklamiranja nadomjestaka za majËino mlijeko u paketu Sretna beba, Ëime je napravljena neprocjenji va πteta prirodnoj prehrani djece u Hrvatskoj. Istraæivanja su pokazala da se nakon toga smanjivala stopa dojene djece u Hrvatskoj. U suvreme nim preporukama Svjetske zdravstve ne organizacije i UNICEF-a istiËe se da je potrebno iskljuËivo dojiti djecu do πest mjeseci, a zatim uz nadohra nu tijekom prve godine, a posebno u nepovoljnim socijalnim uvjetima i
kroz drugu godinu æivota. Naæalost, prema nekim lokalnim istraæivanji ma, u Hrvatskoj je samo 30 posto dojene djece do πest mjeseci, a prema istraæivanjima koje je proveo UNICEF u 2006., vidljivo je da je zdravstvena kultura stanovniπtva u odnosu na dojenje neprimjerena realnoj podrπci majkama za dojenje. Iz tih razloga definiran je novi program promicanja dojenja u Hrva tskoj. U akciji je veliku financijsku pomoÊ UNICEF-u pruæila Zagre baËka banka, te je definiran program potpore pod nazivom “Zajedno od poËetka”. U cilju realizacije nove zdravstvene kulture i prirodne prehra ne djece kao najboljeg naËina za osi
TEMA B ROJA
guravanje zdravlja, veliku pomoÊ mogu pruæiti i sredstva informiranja, Ëemu se prikljuËio i renomirani Ëaso pis Vaπe zdravlje.
MajËino mlijeko najbolja je hrana MajËino mlijeko najbolja je hrana za dojenËe. Potpuno je prilagoeno djetetovim potrebama, jer sadræava viπe od 200 sastojaka, meu kojima su i brojne obrambene tvari koje πtite dijete od upala i bolesti. Sastav majËi na mlijeka jedinstven je i neponovljiv te se ne moæe postiÊi nikakvim teh niËkim postupcima. Brojna znanstve na istraæivanja dokazala su da dojenje pozitivno utjeËe na zdravlje djeteta i majke.
Dojenje i zdravlje djeteta • Dojena djeca, osobito ona koja su tijekom prvih πest mjese ci hranjena samo majËinim
mlijekom, manje obolijevaju od upala probavnog, mokraÊnog i diπnog sustava i upala srednjeg uha. • Dojena djeca imaju bolji odgovor organizma na cjepiva protiv dif terije, tetanusa, hripavca, djeËje paralize i na cjepivo koje πtiti od upale bakterijom Hemophilus influenze. • Dojena djeca rastu baπ onako kako bi trebala. Manje su sklona prekomjernoj tjelesnoj teæini u odrasloj dobi i bolestima srca i krvnih æila. • Manja je uËestalost alergijskih bolesti: astme i ekcema (koænog osipa). • Manji je rizik od πeÊerne bolesti ovisne o inzulinu. • Manji je rizik od sindroma izne nadne dojenaËke smrti. • Kod dojene djece razvoj Ëeljusti i zuba je pravilniji. • Dojena djeca imaju veÊu inteli genciju, bolji psihomotorni, emo cionalni i druπtveni razvoj. • Dojenje uspostavlja bliski kon takt majke i djeteta te im omo guÊuje da uËe jedno o drugome. • Dojenjem svojem djetetu daje te osjeÊaj topline, sigurnosti i zaπtiÊenosti. • Dojenje je najbolja odluka za buduÊnost.
Dojenje i zdravlje majke • Majke koje doje imaju manju uËestalost pojave raka dojke i raka jajnika. • Nakon poroda, maternica se bræe smanjuje i vraÊa na veliËinu kakva je bila prije poroda. • Manja je uËestalost slabokrvnosti (anemije). • Dojenje pridonosi bræem gubitku i vraÊanju poæeljne tjelesne teæi ne nakon poroda. • Manja je moguÊnost nove trud noÊe za vrijeme dojenja (kontra ceptivni uËinak).
• Dojenje smanjuje rizik od osteo poroze (gubitka koπtanog tkiva) u kasnijoj æivotnoj dobi. • Majke koje doje imaju veÊu razi nu samopoπtovanja te izraæeniji osjeÊaj bliskosti i povezanosti s djetetom.
Majkama je potrebna potpora Za uspjeπno dojenje majkama su potrebne informacije o dojenju, usvajanje odreenih vjeπtina, stru Ëna pomoÊ i potpora zdravstvenih djelatnika i osposobljenih laika, te potpora u obitelji i meu prijatelji ma. Nekad je u tradicionalnim obi teljima mlada majka imala potporu nekoliko generacija æena koje su joj prenosile iskustva i savjete vezane uz dojenje. U danaπnjim prilikama brzog æivotnog ritma, sve veÊeg otuenja i postojanja preteæito nuklearnih obi telji, æena je orijentirana na pomoÊ supruga i medicinskog osoblja. U druπtvu koje je prijateljski naklonjeno uspostavljanju kulture dojenja majke dobivaju pomoÊ, savjete i potporu tijekom boravka u rodiliπtu, osobito u onima Ëije je osoblje educirano za pruæanje takve pomoÊi, kao πto je to u rodiliπtima koja provode 10 koraka do uspjeπnog dojenja i nose naziv Rodiliπte - prijatelj djece. Nakon povratka iz rodiliπta majku Êe savjetovati lijeËnici, medicinske sestre i patronaæne sestre u primar noj zdravstvenoj zaπtiti, ali i poseb no osposobljeni laici. To su æene s vlastitim iskustvom dojenja, dodatno obrazovane za savjetovanje i pomoÊ majkama, a djeluju u grupama za potporu dojenja i udrugama koje pro miËu dojenje, zdravlje majki i djece i odgovorno roditeljstvo, npr. u udruzi RODA, gdje mame mogu dobiti savje te putem telefona od SOS mama RODA savjetnica za dojenje.
#53 Va©e zdravlje 0
U grupama za potporu dojenja majke koje pohaaju sastanke doznaju informacije o prirodnoj prehrani, razmjenjuju iskustva i dobivaju praktiËnu pomoÊ, savjete i emocionalnu potporu. Grupu osniva patronaæna sestra koja je ujedno i suvoditeljica grupe, zajedno s majkom voditeljicom grupe - dobrovoljkom, koja savjetovanje temelji na vlastitom iskustvu dojenja. Grupu Ëini pet do deset majki, od kojih je veÊina bez prethodnog iskustva u dojenju, ali se ukljuËuju i majke s iskustvom kojima su potrebni pomoÊ i potpora pri dojenju sadaπnjeg djeteta. Sastanci grupe odræavaju se jednom mjeseËno u kuÊi Ëlanice, a rjee u druπtvenoj prostoriji (npr. vrtiÊu, πkoli) ili prostoriji Doma zdravlja. VeÊina grupa sastaje se u prijepodnevnim satima, a sastanak traje sat do sat i pol. Ovisno o potrebi, izmeu sastanaka grupe Ëlanice komunici raju s majkom voditeljicom putem telefona ili tijekom kuÊnog posjeta. Takve grupe djeluju u Hrvatskoj od 1998. u mnogim gradovima. Iako je danas njihova aktivnost znatno manja, ponovnim pokretanjem inicijative za Rodiliπta - prijatelje dje ce, koja naglaπava vaænost takvog oblika potpore majkama dojiljama, grupe za potporu dojenja sigurno Êe zaæivjeti u joπ veÊem broju stvarajuÊi mreæu grupa u svim æupanijama. Za uspjeπnost takvih aktivnosti potrebna je ne samo sveko lika pomoÊ i potpora zdravstvenih djelatnika nego i potpo ra lokalne zajednice i medija. Tek zajedniËkim djelovanjem razliËitih segmenata druπtva moæemo ostvariti da majkama koje doje i njihovim obiteljima pomoÊ i potpora budu lako dostupne, prijateljski orijentirane, kreativne (tj. u razliËitim oblicima, pri Ëemu Êe majka odabrati onaj koji joj najviπe odgovara) i uËinkovite. I Ëitatelji Vaπeg zdravlja mogu se ukljuËiti u akciju donacijom na æiroraËun 236000015000092173, a viπe informacija potraæiti u poslovnicama ZagrebaËke banke diljem Hrvatske.
Edukacija o dojenju - pretpostavka uspjeπnog dojenja Dojenje je vjeπtina zahvaljujuÊi kojoj je ljudski rod opstao u evolucijskom lancu. Sve do prije πezdesetak godina ta je vjeπtina prenoπena vrlo uspjeπno u obitelji s majke na kÊer, a promjenom stila i naËina æivljenja, raspadom viπegeneracijskih obitelji te poËetkom proizvodnje zamjena za majËino mlijeko, zahvaljujuÊi tzv. tehnoloπkom napretku, zanemarila se vjeπtina dojenja na raËun umjetne prehrane. To je dove lo do dalekoseænih druπtvenih, gospodarskih, kulturoloπkih, okoliπnih, medicinskih i drugih posljedica, kojih znanost niti druπtva nisu u potpunosti u stanju sagledati. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) shvatila je da su posljedice smanjenja stope dojenja u zemljama u razvoju ima le zastraπujuÊe uËinke na porast dojenaËke smrtnosti, te se pretpostavljalo da je osamdesetih godina 20. stoljeÊa oko 1,5 milijuna dojenËadi na svijetu umiralo, πto zbog izravnih πto
TEMA B ROJA
zbog neizravnih posljedica umjetne prehrane i prestanka dojenja. Stoga je 1981. Svjetska zdravstvena skupπtina donijela Meunarodni pravilnik o proizvodnji i marketingu zamjena za majËino mlijeko, a potkraj osamde setih donesena je Innocenti dekla racija kojom je pokrenuta inicijativa Rodiliπta - prijatelji djece. SZO je shvatio da je dojenje vjeπtina koju je ljudski rod pomalo zaboravio, a promjene u organiza ciji zdravstvenog sustava, u okviru kojeg se raa velik broj djece, joπ su viπe oslabile taj vrlo osjetljiv i sloæen proces. Dijete je odvojeno od majke, majka je odvojena od oca djeteta i od obitelji, πto je prijetilo gubitkom instinktivnih ponaπanja povezanih sa samoodræanjem u novoroenËeta i majËinskih ponaπanja æene. Stoga je mudro odluËeno da je vjeπtinu dojenja potrebno poËeti pouËavati, a najvaæniji uËenici trebali su biti zdravstveni i nezdravstveni djelatnici u sustavu zdravstva ili izvan njega ako su povezani sa skrbi za trudnicu, rodilju, babinjaËu i novoroenËe. Isto dobno se pokazalo da je jedan priro dni dogaaj kao πto je poroaj postao suviπe medikaliziran, te da su uve deni mnogi nepotrebni postupci koji su ometali prirodne procese dolaska Ëovjeka na svijet, πto je imalo nepo sredne posljedice na zdravlje æene, zbog Ëega se poËela razvijati ini cijativa razvoja bolnica prijateljski naklonjenih majkama.
U svojih Deset koraka do uspjeπnog dojenja, koji su dio πire inicijative Rodiliπta - prijateljski naklonjena majkama, UNICEF je pre poruËio 18-satni teËaj za zdravstvene djelatnike, kojim su se trebale potak nuti promjene u zdravstvenom susta vu koje Êe podræavati rani kontakt majke i djeteta “koæa na koæu”, ranu uspostavu dojenja te uklanjanje svih zapreka koje su povezane s njegovim ometanjem. Osim edukacije zdrav stvenih djelatnika, kljuËno mjesto u pouci o dojenju imaju majke, odno sno roditelji, koji na posebnim teËaje vima uËe tu vjeπtinu. Oni koji su isku sili provoenje ove inicijative devede setih godina, znaju da nam slijedi dug i teæak put, koji je vrijedno prijeÊi zbog pozitivnog utjecaja dojenja, odnosno prirodnog naËina prehrane na zdravlje cjelokupne populacije u onome smislu kako je zdravlje poi mao i prije pedesetak godina defini rao Andrija ©tampar.
Kako postati Rodiliπte - prijatelj djeteta U naπoj zemlji sluæbeno postoji 15 rodiliπta koja nose naslov Rodiliπte - prijatelj djeteta, a stekla su ga do sredine 1999., otkad je proces ocjenji vanja zaustavljen zbog krπenja Meunarodnog pravilnika o naËinu reklamiranja i prodaje zamjena za majËino mlijeko. U meuvremenu je svjetski struËni tim izradio nove smjernice (standarde) za ocjenjivanje
rodiliπta za inicijativu Rodiliπta - prija telji djece (eng. Baby Friendly Hospitals Initative), koje su postale sluæbe ne od sijeËnja 2006. godine. Prema novim smjernicama, od rodiliπta se zahtijeva provoenje tzv. globalnih kriterija koji ukljuËuju: • provoenje “Deset koraka do uspjeπnog dojenja” • poπtovanje naËela Meunarodnog pravilnika o marketingu nadomjestaka za majËino mlijeko. Uz to, u novim smjernicama za ocjenjivanje postoje i dvije dodatne moguÊnosti, koje se mogu, ali i ne moraju ocjenjivati, ovisno o odluci Projektnog tima za dojenje u svakoj dræavi. Ti kriteriji odnose se na pomoÊ HIV pozitivnim majkama u dojenju, te na provoenje inicijati ve Rodiliπta - prijateljski naklonjena majkama (Mother friendly). NajkraÊe reËeno, potrebno je pripremiti tri pretpostavke za provoenje aktivnosti u promicanju dojenja: osoblje, prostor i zajednicu. Konkretno je pred rodiliπtima najprije posao okupljanja koordina cijskog tima za dojenje i dogovor o dinamici izvrπavanja aktivnosti. Tre baju se donijeti pisana pravila (tzv. smjernice) za dojenje, koje treba vidljivo istaknuti u svim prostori ma u kojima borave trudnice, rodilje i njihova novoroenËad. Zatim tre
ba napraviti popis svih zdravstve nih i nezdravstvenih djelatnika koji rade u rodiliπtu, kako bi se pripremio plan njihove edukacije, koji ukljuËuje minimalno 20-satni teËaj o dojenju. Glavna sestra rodiliπta treba voditi brigu u broju sati edukacije koju je pohaao svaki djelatnik, jer se i taj dokument prilaæe kod zahtjeva za procjenom rodiliπta. Posebno se kon trolira provoenje pravila Internacio nalnog kodeksa o naËinu reklamiranja i prodaje zamjena za majËino mlijeko, te se i o tome vodi posebna dokumen tacija. Ako paralelno s ostalim aktivno stima rodiliπte nije uspostavilo rooming-in, valja voditi raËuna o prilago dbi soba u kojima Êe zajedno boraviti majke i novoroenËad. Rodiliπta bi trebala uspostavi ti kontakt s primarnom zdravstve nom zaπtitom radi boljeg povezi vanja s jedne strane u antenatalnoj skrbi (posebno trudnica u zadnjem tromjeseËju trudnoÊe), a s druge u postnatalnoj skrbi i za majku i za novoroenËad. Posebna pozornost treba se posvetiti suradnji i kontak tima s patronaænom sluæbom koja Êe posjeÊivati trudnice, ali i majke i njihovu novoroenËad nakon otpu sta iz rodiliπta. U sredinama u kojima je moguÊe, treba i patronaæne sestre ukljuËiti u 20-satni teËaj o dojenju koji Êe se odræavati u okviru rodiliπta. Treba poËeti i/ili obnoviti suradnju s udrugama i grupama za potporu dojenja. Korisno je i da rodiliπta organizi raju teËajeve za trudnice, na kojima se za porod i za dojenje ne priprema samo majka, nego i buduÊi otac, pa tako i πira obitelj i zajednica. Za lakπe ostvarivanje navedenih aktivnosti, od velike je koristi kontakt rodiliπta s medijima i sredstvima javnog priopÊa vanja, kao i s kulturnim i vjerskim organizacijama.
Koordinatori za dojenje u pojedi nim rodiliπtima prisustvovali su 15. oæujka 2007. u Zagrebu posebnom teËaju na kojem su im uruËeni upit nici za samoocjenjivanje, kako bi nakon povratka u svoje sredine mogli popuniti upitnik za samoocjenjivanje i dobiti uvid u aktivnosti koje je potrebno poboljπati do dolaska ocjenji vaËke komisije. Popunjeni upitnici trebaju se poslati u Ured UNICEF-a u roku mjesec dana. Tada Êe se plani rati tzv. predocjenjivaËki izvidi koji Êe pomoÊi rodiliπtima u potpunom ostvarivanju kriterija. Pred nacionalnim ocjenjivaËkim timom u Republici Hrvatskoj vrlo je opseæan posao u evaluaciji rodiliπta, usmjeren u nekoliko pravaca. Nakon izvida, planira se ocjenjivanje rodiliπta i dodjela poËasnog naslo va Rodiliπte - prijatelj djeteta, ako rodiliπte zadovolji u procesu ocjene. Vrlo je vaæno da cijelu akciju pro micanja dojenja u rodiliπtu prati i podupire vodeÊe osoblje (voditelj i glavna sestra ustanove, te voditelj i glavna sestra rodiliπta), koje Êe tre bati i potpisati zahtjev za izlaskom ocjenjivaËke komisije. Stoga je i zadaÊa koordinatora u rodiliπtu da komunicira i dogovara neposredne aktivnosti na razini vodeÊeg osoblja ustanove. Drugu, vrlo vaænu razinu komunikacije Ëini Ured UNICEF-a za Hrvatsku koji ima poseban projektni tim za dojenje, te Ministarstvo zdrav stva i socijalne skrbi koje je osnovalo Povjerenstvo za pomoÊ i promicanje dojenja. Vjerujemo da Êe tako postavljena akcija i aktivnosti Nacionalnog pro grama za pomoÊ i poticanje dojenja koji je pred usvajanjem, pridonijeti boljem i sveobuhvatnijem pristupu u razvijanju kulture dojenja na svim razinama.
0
#53 VaŠe zdravlje 0
10
Ne vesele se svi proljeÊu Carmen Rivier-Zurak, dr. med., Oktal Pharma
Kad za neke bolesti kaæemo da su bolesti modernog Ëovjeka, onda zapravo mislimo na njihovu karakte ristiËnu pojavnost u danaπnje vrijeme, uËestalost i probleme koje sa sobom donose. U tu kategoriju zasigurno se ubrajaju alergijske bolesti, koje su zbog brojnih razloga posljednjih desetljeÊa u velikom porastu, Ëemu svjedoËi i podatak da oko 20 do 25 posto ljudi na svijetu boluje od neke alergije (npr. urtikarije, alergijskog dermatitisa, alergijskog rinitisa, astme, gastrointestinalne alergije). Kako pomoÊi samome sebi u vrijeme kad se od pojedinca oËekuje razvijanje svijesti o vlastitoj odgo vornosti za zdravlje i paralelno razvijajuÊeg trenda samolijeËenja? Svakako treba uËiti o sebi i svom tije lu, pratiti signale koje nam ono πalje te u pravom trenutku reagirati i traæiti savjet viπe, od ljekarnika ili lijeËnika. S obzirom na to da je stiglo proljeÊe, oËekivati je da je veÊina nas ispunjena novim poletom. Naæa lost, ne i oni koji boluju od peludne alergije. Nekima je odavno dijagno sticirana i s njom se bore godinama, drugi su tek prije godinu, dvije dobili potvrdu dijagnoze, a neki, pak, muku muËe s odreenim tegobama, i ne sumnjajuÊi da bi posrijedi mogla biti peludna alergija, pa i ne traæe struË nu pomoÊ. Moæda im je i pogreπno postavljena dijagnoza.
Kako posumnjati da je ipak rijeË o specifiËnom problemu - Simptomi alergijskog rinitisa sliËni su simpto mima brojnih drugih stanja, i mogu se zamijeniti s virusnom infekcijom 10 Va©e zdravlje #53
ili obiËnom prehladom. S aler gijskim rinitisom povezane su nosne opstrukcije (zaËepljenost nosa), svr beæ nosa, curenje iz nosa, kihanje i oËni simptomi Simptomi alergijskog rinitisa Dva ili viπe simptoma koji traju viπe od jednog sata ili nekoliko dana: • curenje iz nosa • kihanje (u napadajima) • zaËepljenost (opstrukcija) nosa • svrbeæ nosa • +/- konjunktivitis (upala spojnice oka) Potrebni su klasifikacija i procjena jaËine simptoma Simptomi koji nisu povezani s alergijskim rinitisom • simptomi samo s jedne strane (jedne nosnice) • zaËepljenost nosa bez drugih simp toma
• sluzavo-gnojni sekret iz nosa • “osjeÊaj” da se sekret cijedi iz gornjeg dijela nosa u grlo • bol • Ëesta krvarenja iz nosa (epistakse) • gubitak osjeta njuha Obvezno potraæiti lijeËniËki savjet
Procjena jaËine simptoma Posljednja klasifikacija alergijskog rinitisa na intermitentni i perzistentni, zamijenila je prethodnu podjelu na sezonski i perenijalni.
Udruæenost s drugim bolestima Oboljele od perzistentnog alergijskog rinitisa obvezno treba ispitati o even tualnom postojanju simptoma astme i obrnuto, jer je alergijski rinitis Ëesto udruæen s astmom i smatra se riziË nim Ëimbenikom za njezin razvoj.
Konjunktivitis - OËni simptomi (oba oka - svrbeæ, suzenje, crveni-
Osnovna podjela alergijskog rinitisa
Intermitentni • simptomi prisutni Ëetiri i manje dana u tjednu ili • Ëetiri i manje tjedana
Perzistentni • simptomi prisutni viπe od Ëetiri dana u tjednu i • dulje od Ëetiri tjedna
Umjereno izraæeni simptomi • normalan san • bez posebnog utjecaja na uobiËajene dnevne i sportske aktivnosti, odmor • normalno funkcioniranje na poslu i u πkoli • bez oteæavajuÊih simptoma
Srednje do teπko izraæeni simptomi • poremeÊaj sna • utjecaj na uobiËajene dnevne i sportske aktivnosti, odmor • oteæano funkcioniranje na poslu i u πkoli • oteæavajuÊi simptomi
lo) uobiËajeno se javljaju kod osoba koje pate od alergijskog rinitisa. No, nisu prisutni kod svih oboljelih i konjunktivi tis nema uvijek alergijsku pozadinu. Dok je svrbeæ oËiju uobiËajen simptom, peËenje oËiju je rijetko simptom aler gijskog konjunktivitisa. Jedan od simptoma koji svakako treba uzeti u obzir je i fotofobija, tj. preosjetljivost na svjetlost, i ako je prisutna, svakako treba potraæiti lijeËniËki savjet.
Strategija Izbjegavanje alergena - Iako je vrlo malo studija prouËa valo uËinak izbjegavanja alergena na pojavu simptoma, ono je nezaobilazan dio strategije tretiranja alergijskog rinitisa. Farmakoloπko lijeËenje - Pri odabiru lijeka valja uzeti u obzir njegovu uËinkovitost i sigurnost, ozbiljnost simptoma i eventualnu prisutnost drugih bolesti. Lijekovi se najËeπÊe primjenjuju u nos (lokalno) ili na usta (oralno), a njihova uËinkovitost moæe varirati od pacijenta do pacijenta. Mnogi lijekovi za lijeËenje alergijskog rinitisa dostupni su i bez lijeË niËkog recepta. U grupe lijekova koji se propisuju u lijeËenju alergijskog rinitisa spadaju npr. lokalni i oralni H1 antihistami nici, lokalni i oralni glukokortikoidi, lokalni i oralni dekonge stivi, itd. SpecifiËna imunoterapija - Podrazumijeva primjenu postupno sve veÊih koliËina ekstrakta odreenog alergena radi ublaæavanja simptoma udruæenih s izloæenoπÊu uzroËnom alergenu. Alternativna i komplementarna medicina (npr. homeo patija, biljni lijekovi, akupunktura) - Iako nema definitivnih dokaza o uËinkovitosti ovih metoda, njihova je primjena sve viπe u porastu. Kirurπke metode - primjenjive su kod malog broja visoko selektiranih pacijenata.
Clarinase
®
DOBITNA KOMBINACIJA U simptomatskom lijeËenju blaæih oblika alergijskog rini tisa koriste se antihistaminici, koji sadræe tvar koja djeluje antialergijski (antihistaminik). Clarinase® tablete s produljenim oslobaanjem i produlje nim djelovanjem (12 sati) u svom sastavu imaju dvije dje latne tvari. Uz antihistaminik, sadræe dekongestiv, tvar koja dodatno djeluje na zaËepljenost nosa i curenje iz no sa. Zbog takvog sastava, Clarinase® tablete pruæaju brzu pomoÊ kod alergijskog rinitisa s nazalnom kongestijom (zaËepljenoπÊu nosa), i djeluju na cijelu sluznicu nosne πupljine i sinusa, bez rizika od pojave oπteÊenja sluznice i bez sedativnog uËinka.
13
Antialergijski potencijal hranjivih tvari
ProljeÊe je ove godine, barem πto se temperatura tiËe, stiglo ranije nego uobiËajeno, no osim ljepπeg vremena i toplijih, duljih dana, ponovno nam je donijelo probleme s alergijama. Alergija je reakcija naπega imunoloπkog sustava na neke strane tvari koje kod ostalih ljudi ne izazivaju nikakav od govor tijela. Slijedom reakcija, kod osoba s alergijama iz specifiËnih se stanica oslobaa histamin, tvar koja izaziva poveÊanu propusnost krvnih i limfnih æila te iz njih izlazi tekuÊina, uzrokujuÊi tipiËne simptome - otok tkiva, crveni lo, svrbeæ i bol. Iako se lijeËenje alergija najËeπÊe provodi antihistamini cima, a u teæim sluËajevima i kortikosteroidima, katkad je u blaæim sluËajevima samo potrebno ojaËati imunoloπki sustav. Zdrave stanice se ipak lakπe brane od prodora πtetnih tvari. Zato je vaæan Ëimbenik u obrani od alergija pravilna prehra na, jer ako tijelu ne osiguramo dovoljnu koliËinu temeljnih i vitalnih hranjivih tvari, ono postaje osjetljivije na alergije. Nedostatak veÊine hranjivih tvari moæe poremetiti pro pusnost stanica, πto oteæava njezinu obranu. Tako kod osoba koje pate od alergija postoji moguÊnost otkrivanja manjka gotovo svih nuænih tvari, osim ugljikohidrata, a kad se taj manjak nadoknadi, alergije se Ëesto ublaæe ili nestaju.
Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma
kalcij, koje je dobro uzimati zajedno. Vitamin C, kojeg se najËeπÊe sjetimo kao borca protiv prehlade i gripe, ponovno je “otkriven”. Visokodozirni pripravci vitamina C u razliËi tim su studijama uspjeπno upotrijebljeni u iskorjenjivanju simptoma pojedinih alergija. Utvreno je da sniæava razinu histamina u tijelu, smanjuje propusnost staniËne stijenke i uspjeπno se bori sa stranim tvarima koje uu u tijelo. Uz to, vitamin C smanjuje moguÊnost razvoja spazma bronhal nih putova, πto ga Ëini dobrodoπlim pomoÊnim sredstvom za ublaæavanje astmatiËnog napada. S obzirom na to da u alergijskom procesu zbog djelovanja histamina dolazi do po veÊanja propusnosti krvnih æila, korisno je uzimati i kalcij, jer on smanjuje i normalizira upravo tu pojavu. Na temelju iznesenog, moæemo zakljuËiti kako su vita min C i kalcij dobar duet i pomoÊno sredstvo koje pomaæe u smanjivanju simptoma alergija. Hermes Calcimed C πumeÊe tablete pruæit Êe vam upravo ono πto traæite: kvalitetan pri pravak s visokom dozom kalcija (600 mg) i vitamina C (300 mg), osvjeæavajuÊeg okusa naranËe, bez πeÊera, a dovoljno je uzeti samo jednu πumeÊu tabletu dnevno.
©to moæe potaknuti imunoloπki sustav Ako je prehrana siromaπna antioksidansima, preporuËuje se dodatno uzimanje vitamina C i cinka, a Ëesto se spominje i kvercetin. Kvercetin pripada grupi pigmenata topljivih u vodi, poznatih kao flavonoidi. Iako njegova dobrobit za zdra vlje joπ nije potvena farmakoloπkim studijama na ljudima, postoje pokazatelji da, kao antioksidans, moæe utjecati na oslobaanje histamina, normalizaciju imunoloπkog odgovora i opÊenito jaËanje imunoloπkog sustava. Cink je esencijalni mineral u tragovima koji, uz πirok spektar bioloπkih uloga, potiËe rad imunoloπkog sustava.
600 mg kalcija i 300 mg vitamina C 20 πumeÊih tableta s okusom naranËe bez πeÊera
Dodaci prehrani koji se najËeπÊe spominju i veæu uz olakπanje simptoma alergije su veÊ spomenuti vitamin C i
#53 Va©e zdravlje 13
14
Rinofototerapija
prednosti u lijeËenju alergijskog rinitisa Tena KovaËeviÊ
Rinofototerapija pruæa nove moguÊnosti i predstavlja izbor viπe bolesniku koji boluje od naoko bezazlene, ali iscrpljujuÊe bolesti Alergijski rinitis najËeπÊa je alergijska bolest. Od te kro niËne upale sluznice nosa, uzrokovane alergenima poput peludi, kuÊne praπine, dlake æivotinja, plijesni, pati gotovo polovica stanovniπtva razvijenih zemalja. Izloæenost alergenima uzrokuje niz simptoma - kihanje, svrbeæ, suhoÊu i zaËepljenost nosa, pojaËanu vodenastu sekreciju ili osjeÊaj sekreta u nosu koji se ne moæe ispuhati, suzenje oËiju... U suzbijanju simptoma alergijskog rinitisa koriste se brojni lijekovi (antihistaminici, dekongestivi, kor tikosteroidi), no njihovo je djelovanje kratkoroËno i Ëesto ga prati rizik od ozbiljnih nuspojava. U traæenju drugih, maksimalno uËinkovitih oblika lijeËenja, s najmanjim rizikom neæeljenih nuspojava, izdvoji la se rinofototerapija. O uËinkovitosti te metode svjedoËi Ëlanak u vodeÊem svjetskom Ëasopisu AmeriËke akademije za alergiju, astmu i imunologiju (JACI) o lokalnoj primjeni fototerapije u lijeËenju alergijskog rinitisa iz oæujka 2005. Naime, rinofototerapija koristi crvenu svjetlost odreene valne duljine koja dokazano djeluje protuupalno - potiËe samouniπtenje fagocita te inhibira otpuπtanje histamina iz mastocita, glavnog krivca za nastanak simptoma alergijskog rinitisa. Simptomi se smanjuju i/ili potpuno nestaju najka snije nakon dva do tri tjedna redovite terapije, i to bez nu spojava.
14 Va©e zdravlje #53
Medinose - izbor viπe Medinose je ureaj koji se koristi upravo metodom rino fototerapije, a indikacijsko podruËje njegova djelovanja je olakπanje simptoma vezanih uz prehladu, sezonski i pere nijalni alergijski rinitis te nealergijski vazomotorni rinitis. Medinose je mali dæepni ureaj, jednostavan za uporabu, koji se sastoji od svjetlosnog izvora (fotodiode) i aplikatora za nos. Moæe se primjenjivati svugdje - kod kuÊe, na poslu, na putu. Valja ga redovito koristiti - tri puta dnevno (ujutro, popodne, naveËer). Tretman traje samo Ëetiri, pet minuta, nakon Ëega se sam ugasi. Kod jaËih simptoma, Medinose se moæe koristiti i viπe od tri puta dnevno, bez straha od nus pojava. Kad simptomi oslabe, broj tretmana moæe se smanji ti. Medinose djeluje i u preventivne svrhe, pa u tom sluËaju fototerapiju valja zapoËeti tjedan dana prije oËekivanog kon takta s alergenom, i provoditi je tri puta na dan. Rezultati provedene kliniËke studije potvrdili su uËinko vitost Medinosea kod viπe od 70 posto ispitanika. BuduÊi da princip njegova djelovanja nema πtetnih interakcija s lijeko vima ni poznatih nuspojava, mogu ga koristiti i osjetljive osobe koje pate od aleergije, kao πto su djeca i stariji. Za razliku od konvencionalne terapije, medinose djeluje protuupalno, pruæajuÊi dugotrajno olakπanje simptoma bez opasnosti od nuspojava. Ovaj mali ureaj pokazao je da je rinofototerapija uËinkovita metoda lijeËenja simptoma aler gijskog rinitisa, koja pruæa nove moguÊnosti i predstavlja izbor viπe bolesniku koji boluje od te naoko bezazlene, ali iscrpljujuÊe bolesti.
Reference: 1) Rhinophototherapy: a new therapeutic tool for the mana gement of allergic rhinitis. JACI, Mar2005, Vol115, Issue3, P541-7 2) Narrow-band red light photography in peren nial allergic rhinitis and nasal polyposis. AAAI, April1997,Vol78,No4,p399 3) Intranasal Phototherapy is an Effective Treatment in Aller gic Rhinitis. JACI, Feb2006,Vol117, Issue2, pS260
16 Kako pomoÊi dehidriranoj koæi
Osjetljiva koæa najËeπÊe je i suha, a karakterizira je ne dovoljna proizvodnja vlastitih masnoÊa. »esta posljedica nedostatka masnoÊa u koæi je gubitak vode ili dehidracija koæe. Koæa je opuπtena, umorna izgleda, Ëesto sivkaste boje i nedostaje joj svjeæina.Koæa Êe dodatno izgubiti na vlaæno sti ako je izlaæemo suncu, vjetru i zimskim, hladnim dani ma. »imbenici koji pridonose dehidraciji koæe su agresivna sredstva za njezino ËiπÊenje, lijekovi za lokalnu primjenu, neprilagoena kozmetika, brijanje, ali i prirodan proces sta renja ili nedostatak vitamina u prehrani.
Zaπto ne imitirati sustav vlaæenja oka U borbi protiv dehidracije koæe, potrebno je prije svega: • zaustaviti dehidraciju • obnoviti zaπtitni sloj koæe • obnoviti vezivno tkivo • zadræati vlagu u dubini koæe. Avène dermatoloπki laboratoriji tvrtke Pierre Fabre Der mo-Cosmetique desetljeÊima se bave suhom koæom i prona 16 Va©e zdravlje #53
laskom odgovarajuÊeg rjeπenja za sve njezine probleme. Kako bi πto bolje rijeπili problem dehidrirane koæe, tim struËnjaka doπao je do ideje: zadræati vlagu u koæi po istom principu po kojem se oko odræava vlaænim. Kao i koæa, oko je zaπtiÊeno hidrolipidnim slojem, koji predstavlja uËinkovitu zaπtitu od dehidracije. RijeË je o savrπenom sustavu hidratacije - suz nom filmu - koji oblaæe oko i sadræi dva proteina, lipokalin i mucin, koji omoguÊuju zadræavaje vlage na oku. Mucin pojaËava vlaænost i adhezivnost, πto usavrπava hidrataciju, a lipokalin je amfifilna molekula koja stabilizira suzni film i usporava isparavanje suza. Zbog svoje amfifilnosti, lipo kalin “spaja” suze i povrπinu oka, zbog Ëega je oko trajno hidratizirano.
Savrπen mehanizam hidratacije Hydrance Optimale prva je linija hidratantnih krema koja se temelji na ovom savrπenom mehanizmu i namijenje na je upravo dehidriranoj koæi. Svojim djelovanjem oponaπa mehanizam ovlaæivanja oka, jer sadræi mucinu sliËan gliko-
protein CSA (Chondroitine Sulfate Acide) koji ima ulogu za dræavanja vlage u koæi (kao i mucin u oku). Taj glikoprotein ima sposobnost: • poveÊana i boljeg πirenja po koæi • poveÊane bioraspoloæivosti - AVÈNE temalne vode - hidratantnih aktivnih sastojaka - lipidnog trija (Biocymentine - lipidni ekstrakt iz soje) • stvaranja veze izmeu koæe i sebuma • povezivanja lipidne faze i Avène termalne vode, πto smanjuje isparavanje vode iz koæe. Ulogu lipokalina u proizvodima Hydrance Optimale preuzima lipokalinu sliËan amfifilni poloxamer koji stabilizira i rekon struira hidrolipidni film. Zbog navedenih svojstava, upotrebom proizvoda Hydrance Optimale postiæe se: • zadræavanje vode u koæi • rekonstrukcija i stabilizacija hidrolipidnog filma koæe • stvaranje barijere protiv dehidriranja.
Hydrance Optimale - dinamiËna, intenzivna i dugotrajna hidratacija Originalna formula omoguÊuje ravnomjerno rasporeivanje termalne vode Avène i lipidnih sastojaka, koji obnavljaju ba rijeru protiv dehidracije, meusobno povezujuÊi povrπinske stanice koæe. Time se poboljπava zadræavanje vode u koæi, rekonstruira se i stabilizira hidrolipidni film i stvara se zaπtita od dehidracije. Aktivne tvari u liniji proizvoda Hydrance Optimale: • termalna voda Avène 58 - 71 posto • aktivne tvari koje oponaπaju mehanizam hidratacije u oku • hidratantni aktivni sastojci • lipidna faza (masne kiseline, steroli, ceramidi) Hydrance Optimale dostupan je kao: • Hydrance Optimale Riche - za suhu i vrlo suhu osjetljivu koæu; blage i kremaste teksture, smiruje i pruæa osjeÊaj ugode • Hydrance Optimale Light - za normalnu i mjeπovitu osjetljivu koæu; fluidna nemasna emulzija koja se odmah upija • Hydrance Optimale UV 15B 15A - dnevna krema sa zaπtitnim faktorom 15 protiv UVA i UVB zraka. Istodobno vlaæi i πtiti od πtetnog utjecaja sunËevih zraka. ZahvaljujuÊi antioksidansu (Pre - Tokoferil®), πtiti koæu i od slobodnih radikala.
20
Koæa voli Melem PomoÊi Êe koæi bilo da je posrijedi privremena neugoda ili trajniji, kroniËni problem, a pogodan je i za svakodnevnu njegu i zaπtitu osjetljive koæe Zdravlje i ljepota dvije su stvari kojima ljudi poklanjaju posebnu paænju. S razvojem medicine i tehnologije mijenjaju se naËini i sredstva kojima se to postiæe, ali æelja da budemo zdravi i njegovani ostaje ista. Melem je krema koja pomaæe ljudima svih dobi, sprjeËa va i πtiti koæu cijelog tijela od razliËitih utjecaja i stanja koji ma bi mogla biti izloæena. PomoÊi Êe koæi bilo da je rijeË o privremenoj neugodi ili trajnijem, kroniËnom problemu. Pogodan je i za svakodnevnu njegu i zaπtitu osjetljive koæe. Univerzalna je krema za tijelo koja djeluje na simptome pro blematiËne koæe, za razliku od veÊine proizvoda koji imaju zaπtitno, hidratantno ili regenerirajuÊe djelovanje. Ne sadræi konzervanse, silikone, antibiotike i kortikoste roide. Njegovi sastojci su prirodni i zaπtitnog su karaktera, a najpoznatiji su: ricinusovo ulje, lanolin i pËelinji vosak. U kombinaciji s ostalim sastojcima, Melem je postao idealna prirodna zaπtita koæe.
Ricinus - Prva dokumentirana uporaba ricinusova ulja za ovlaæivanje i zaπtitu koæe potjeËe iz Egipta, prije viπe od 3500 godina. Kroz povijest, ricinus se u cijelom svijetu koristio kod koænih ozljeda i drugih zdravstvenih proble ma, a i u narodu je poznato da pospjeπuje bræe zacjeljivanje koæe. Upravo je gusta kompozicija ricinusova ulja u Melemu utrljanom u koæu jedan od najvaænijih Ëimbenika zbog kojih je Melem tako koristan i djelotvoran. Lanolin - Prirodni sastojak bogat prirodnim masnim ki selinama, koje ovca proizvodi u svojem runu da bi zaπtitila 20 Va©e zdravlje #53
koæu i olakπala cijeenje vode s runa. Lanolin se tisuÊljeÊima koristi kao prirodno sredstvo za omekπavanje i zaπtitu koæe. Apsorbiran u koæi, djeluje kao zaπtitna barijera od oπteÊivanja koæe te je Ëini njeænom i glatkom. Lanolin je glavni sastojak Melema, koji, osim funkcije zaπtite suhe ili iritirane koæe, osigurava savrπenu prirodnu regulaciju vlaænosti u koæi i njezin oporavak nakon iritacija i drugih problema. PËelinji vosak - Prirodni je zaπtitni i njegujuÊi agens te jedan od esencijalnih sastojaka u Melemu. Pomaæe u ovlaæi vanju koæe i daje joj puno hranjive zaπtite. Ima omekπavajuÊi protuupalni uËinak i najbolji je prirodni zaπtitnik od sunca, vjetra i drugih vremenskih utjecaja. Vazelin - Ima emolijentno i zaπtitno djelovanje, sprjeËava gubitak vlage, omekπava i Ëini koæu njeænijom. Mastan je, teæak i dobro se razmazuje i jedno je od najdjelotvornijih sredstava za tretman suhe i hrapave koæe. Vazelin prodire u gornje slojeve koæe i nadomjeπta izgubljene masti, πto je vrlo bitno jer vanjski slojevi koæe funkcioniraju kao barijera koja πtiti koæu od isparavanje vlage Parafinsko ulje - Parafinsko ulje je gusta, tekuÊa smjesa viπih ugljikovodika. Posve je bezbojno, prozirno i bez mi risa. Sastojak je koji ima funkciju sredstva za omekπavanje koæe. U ljekarniπtvu i kozmetici sluæi kao izvrsna podloga za razliËite masti, kreme i druge sliËne proizvode, a koriste ga i mnogi saloni za sportsku masaæu, kiropraktiËari i reha bilitacijski centri.
I u terapeutske svrhe... KroniËne bolesti dovode do slabljenja cijelog organizma, pa tako i koæe. Melem se pokazao izvrsnim za smanjivanje uvjeta za razvoj koænih tegoba Ëije je obiljeæje suha i ispu cana koæa koja se ljuπti: • SprjeËava daljnji gubitak vlaænosti zahvaÊene koæe i stvara okruæenje sliËno prirodnom zaπtitnom sloju. Tako umanjuje subjektivne tegobe (svrbeæ, bol, peËenje itd), omoguÊuje zaustavljanje procesa ljuπtenja i pucanja te pridonosi oporavku koæe. • Kod oboljelih od πeÊerne bolesti Ëini koæu elastiËnijom i smanjuje oπteÊenja koæe nastala svakodnevnim ubodima iglom.
• SprjeËava nastanak opeklina prilikom terapijskog zraËenja. • Otklanja koæne teπkoÊe nakon skidanja gipsa. • Smanjuje tegobe kod psorijaze i ekcema. • Smanjuje iritaciju koæe zbog djelovanja odjeÊe i rublja. • SprjeËava alergiju na metale, primjerice nikal i krom, kod ljudi osjetljivih na nakit, naoËale i druge predme te. • SprjeËava pucanje bradavica kod dojilja i omoguÊava bezbolno dojenje.
• Pomaæe maloj djeci kod osipa (pelenski ili amo nijakalni dermatitis), naroËito djeci koja slabije reagi raju na standardna sredstva. • Pomaæe kod detritivnog dermatitisa koji nastaje na koæi πaka kao posljedica Ëestog pranja ruku, rada u vodi, djelovanja detergenata, raznih organskih otapa la, mikroËestica i razliËitih kemikalija • Pomaæe kod hemoroida, jer se nanoπenjem na suhu koæu znatno umanjuje trenje i time ublaæavaju tegobe. • Uklanja uvjete za nastanak gljiviËnih infekcija na rukama, nogama i kod dekubitusa.
Vaπa iskustva s Melemom Ove zime imala sam jaku prehladu s dugotrajnim πmrcanjem koje je potrajalo viπe od deset dana, skoro dva tjedna. Koæa izmeu nosa i usana bila mi je crvena, suha i upaljena zbog stalnog curenja iz nosa i koriπtenja maramica. I oko nosnica je sve bilo crveno i jako osjetljivo. Melem mi je puno pomogao, i to stalnim mazanjem nekoliko puta dnevno. Stvarno koristan i odliËan proizvod! Hvala! Tatjana ButkoviÊ, Novi Vinodolski
Vrlo pozitivno. Sin je pao i zgulio lakat. Rana je lijepo zarasla, ali kako je micao ruku, stalno je na jednom mjestu pucala. Uveli smo praksu da ujutro, joπ u krevetu, namaæemo krastu, tako da je on normalno mogao oprati zubiÊe desnom rukom i dalje se igrati. Marija Flanjak, Karlovac
Jako su me boljela lea, a imam i loπu cirkulaciju u vratu. Zato sam uvela praksu da si suprug i ja meusobno izmasiramo vrat i lea poslijepodne nakon posla. Suprugu je jednom palo na pamet da mi utrlja na lea malo Melema i otad mi je masaæa puno ugodnija. Melem je stvarno super. Anita »aviÊ, Zagreb
Moja djevojËica je u vrtiÊu “pokupila” afte i usta i usnice su joj bile pune ranica. Jedino Ëime sam mogla ublaæiti njezine bolne rane na usnicama je Melem. Otad jedan mali Melem nosim sa sobom samo za moju djevojËicu. Irena Kos JovanoviÊ, ZapreπiÊ
Jako sam zadovoljna. Koristila sam ga kod osipa koji je imala moja kÊi oko usta od dude i brzo je proπao. Ivana Duvnjak, –akovo
Melem mi je pomogao da se rijeπim jedne bradavice koja se pojavila na desnoj nadlaktici. Redovitim mazanjem ona je otpala. Hvala, s poπtovanjem. Jermol Vjera, Marija Bistrica
Poπaljite nam i vi svoje iskustvo koriπtenja Melema i 10 Ëitateljica nagradit Êemo poklon-paketom Melema (1 veliki i 1 mali Melem).
Adresa redakcije: Oktal Pharma d.o.o., Utinjska 40, 10020 Zagreb, s naznakom “Moja iskustva s Melemom”
22 Gel koji briπe bore
P
Postoji nekoliko tretmana, od kojih je
svaki osmiπljen za razliËite svrhe i uËinke - od smanjenja vidljivosti linija lica do naglaπavanja kontura lica i oblikovanja usana S vizijom komercijalizacije istraæi vanja koje je proveo o hijaluronskoj kiselini, Bengt Ågerup 1987. osnovao je tvrtku Q-Med, Ëiji je prvi proizvod Restylane® predstavljen 1996. godi ne. Restylane® je instant estetski tret man koji se rabi za popunjavanje usana, bora i kontura lica. Kao i veÊina proizvoda spomenute tvrtke, temelji se na patentiranoj tehnolo giji NASHA™ (Non Animal Stabili sed Hyaluronic Acid), koja sluæi za proizvodnju hijaluronske kiseline neæivotinjskog podrijetla. Od njego va predstavljanja do danas obavljeno 22 V a © e z d r a v l j e # 5 3
je gotovo sedam milijuna tretmana u viπe od 70 zemalja svijeta. Restylane®, poznat i kao koæno (dermalno) punilo, trenutaËno popunjava koæu i nudi potpuno rjeπenje za tretman usana i bora na licu. Moæe se koristiti i za oblikovanje lica naglaπavanjem prirodnih kontura i osobitosti. Nekoliko je opcija tretma na, a svaki je osmiπljen za razliËite svrhe i uËinke - od smanjenja vidlji vosti linija lica do naglaπavanja kon tura lica i oblikovanja usana.
Dunja AntonoviÊ
RijeË je o injekcijskom tretmanu specijalnim gelom baziranim na hija louronskoj kiselini, koja se inaËe pri rodno sintetizira i u naπem tijelu, a najvaænija funkcija joj je prenoπenje i vezivanje vode. Q-Med razvio je naËin stabiliziranja hijalouronske kiseline kako bi se postigao dugotrajniji uËi nak korektivnog tretmana. Pritom hranjive tvari, kisik i hormoni mogu slobodno prolaziti izmeu Ëestica gela i tkiva, πto koæi daje prirodan i zdrav izgled. Kako se gel postupno razgrauje, voda zauzima njegovo mjesto, a kad se u potpunosti resor bira, gel nestaje iz tijela bez traga, tj. bioloπki se razgrauje na prirodan i siguran naËin.
Karakteristike Neæivotinjski - Hijalouron ska kiselina prema NASHA™ kon ceptu proizvodi se biotehnoloπkim postupkom u laboratorijskim uvje tima. Nije dobivena iz æivotinja, za razliku od nekih drugih verzija hija louronske kiseline. Sigurnost - Medicinska upora ba proizvoda na bazi hijalouronske kiseline dobro je dokumentirana i
E S TET S KA K I RUR G I JA
u podruËjima kao πto su kirurgija oka i ortopedija. ©to se tiËe korekti vne primjene, moguÊe su uobiËaje ne reakcije vezane uz koriπtenje injekcije. UkljuËuju crvenilo, oticanje, bol, svrbeæ, podljeve i osjetljivost na mjestu implantata. OpÊenito su opi sane kao blage do umjerene, a tipiËno je da spontano nestanu nekoliko dana nakon injekcije. UËinkovit i dugotrajan - Restyla ne® nudi trenutaËne rezultate koji su dugotrajni, ali ne i vjeËni. OpÊenito, nakon tretmana usana, dodatni tret man obiËno je potreban nakon otpri like πest mjeseci. Konture lica i bore obiËno zahtijevaju dodatni tretman πest do 12 mjeseci nakon poËetnog.
Postupak tijekom tretmana Za vrijeme tretmana, Restylane® se tankom iglom injicira u koæu u vrlo malim koliËinama. Kad se ubrizga u koæu, djeluje trenutaËno, dajuÊi volu men koji izglauje boru ili nabor, oblikuje konture lica ili poveÊava usne na prirodan naËin. Metoda inji ciranja je brza i sigurna te ne ostavlja oæiljke ili druge tragove na licu. Kako bi se umanjila nelagoda, moguÊa je upotreba lokalnog anestetika.
Odgovori struËnjaka na Ëesta pitanja ©to je Restylane®? Restylane® je gel koji se injicira u koæu radi dodavanja volumena usna ma i podizanja bora i nabora. Sastoji se od hijalouronske kiseline, koja je prirodna tvar veÊ prisutna u vaπem tijelu. Jednom kad se nae u koæi, djeluje tako da stvara volumen. Dok su neka koæna punila dobivena iz æivotinjskih tvari, hijalouronska kise lina u Restylaneu® nije æivotinjskog podrijetla.
Koje su prednosti Restylanea® u odnosu na brojne druge estetske proizvode za lice? • Prirodan i siguran • Bez æivotinjskih sastojaka • Nije potreban koæni test
Prije tretmana
• TrenutaËni i dugotrajni rezultati • Biorazgradiv • Brz tretman (oko 30 minuta) • Spektar proizvoda u potpunosti prilagoen tkivima • KliniËki podaci podupiru uËinko vitost i sigurnost primjene
Kako se provodi tretman? Tijekom tretmana kristalno bistar gel tankom iglom se injicira u koæu u vrlo malim koliËinama. Gel daje volumen pod borom, koja se podiæe i izravnava. Kad se poveÊavaju usne ili konture lica, Restylane® dodaje volu men i oblik tretiranom podruËju.
Koliko Êe dugo trajati tretman? Tretman Restylaneom® vrlo je brz i lak postupak. BuduÊi da nije potre bno prethodno testiranje, tretman se moæe odmah provesti, a obiËno traje 30 minuta. Vrijeme moæe poneπto varirati, ovisno o korekciji koju æelite provesti.
©to sve moæe biti tretirano? Restylane® se moæe koristiti za izravnavanje nabora i bora, poveÊanje usana i oblikovanja kontura lica. NajËeπÊe tretirana podruËja su glabe larne linije (izmeu obrva), nazola bijalne brazde (od korijena nosa do kuta usana) i usne, no mogu se tre tirati i druga podruËja. Povrπinske i vrlo duboke bore mogu biti teπke za korekciju.
Je li postupak bolan? VeÊina ljudi injekcije doæivljava kao relativno bezbolne, eventualno popraÊene osjeÊajem peckanja. Ako
Poslije tretmana
æelite, prije samog zahvata na tretira no podruËje moæe se primijeniti lokal ni anestetik.
Koliko dugo traje uËinak? Trajanje uËinka tretmana vrlo je individualno i ovisi o mnogim Ëimbe nicima, kao πto su struktura koæe, stil æivota, dob, æeljeni stupanj perfekcije i tehnika injiciranja lijeËnika. Isku stvo u praksi pokazalo je da dodatni i popratni tretmani produljuju trajanje rezultata. VeÊina pacijenata odabi re novi tretman unutar godine dana nakon tretmana bora i nabora, te πest mjeseci nakon poveÊanja usana.
Postoje li nuspojave? Stupanj reakcija na Restylane® je vrlo nizak. Ipak, nakon tretma na moæe doÊi do nekih uobiËajenih reakcija vezanih uz injekcije, kao πto su oticanje, crvenilo, bol, svrbeæ, podljevi i osjetljivost na mjestu injici ranja. TipiËno nestaju same od sebe unutar nekoliko dana nakon injekcije u boru, odnosno jednog tjedna nakon injekcije u usne. Druge vrste reakcija su vrlo rijetke, no kod otprilike jed nog sluËaja na 25.000 pacijenata razvile su se upalne reakcije. ObiËno su se sastojale od oticanja na mjestu injiciranja, koje je katkad utjecalo na okolna tkiva. Prijavljeni su i crvenilo, osjetlji vost i pojava formacija sliËnih akna ma. Te su se reakcije javile ili neko liko dana nakon injekcije ili odgoeno nakon dva do Ëetiri tjedna, te su opÊenito bile opisane kao blage do umjerene, samoograniËavajuÊe, s pro sjeËnim trajanjem od dva tjedna.
#53 Va©e zdravlje 23
24 Reprodukcija pod kontrolom
K
mr. sc. Sandra KovaËeviÊ, dr. med., spec. ginekologije i porodniπtva, Dom zdravlja æeljezniËara, Zagreb
Kontracepcija predstavlja ljudsko pravo na izbor i baza je svakoga dobrog
planiranja obitelji, jer daje moguÊnost slobodna odluËivanja Kontracepcija (lat. kontra = pro tiv, suprotno; conceptio = zaËeÊe) kao oblik planiranja obitelji postoji vjerojatno koliko i ljudski rod. Naj stariji pisani dokument o zaπtiti od neæeljene trudnoÊe datira iz Kine, oko 2700. godine prije Krista. Biblijski tekstovi piπu o izbacivanju ejakula ta (sjemene tekuÊine) po zemlji prije spolnog odnosa, metodi koja i danas postoji u nekim dijelovima svijeta. U staroj GrËkoj, Platon, Aristotel i Hipo krat raspravljali su o kontroli raanja kao vaænom dijelu ljudskog æivota. Stari Grci i Rimljani koristili su kon dome od kozjeg mjehura i razliËite druge metode sprjeËavanja trudnoÊe. Islamski svijet kontracepciju smatra legitimnim dijelom medicinske prak 24 V a © e z d r a v l j e # 5 3
se, i koristi brojne metode, poput metode barijere i prekinutog snoπaja (Rhazes 850. - 923.; Avicena 980. 1037.). U srednjem vijeku i renesansi u Europi se cijene metode starih Grka i Rimljana, sve do pojave Tome Akvin skog i katoliËanstva, kad se kontrace pcija smatra porokom protiv prirode, a tako je i danas u katoliËkom svije tu. Druge krπÊanske religije imaju sliËna stajaliπta, ali su se posljednjih desetljeÊa prilagodile civilnim zakoni ma pojedinih dræava. ZahvaljujuÊi razvoju medicine i tehnike te pismenosti populacije, u moderno vrijeme razvija se sve veÊa demokratizacija kontrole raanja.
U danaπnje vrijeme kontracepcija je kljuË intervencije za oËuvanje zdra vlja æena i djece kao najosjetljivije skupine na svijetu. Predstavlja lju dsko pravo na izbor i baza je svakoga dobrog planiranja obitelji, jer parovi ma ili osobama daje moguÊnost slo bodna odluËivanja o broju djece, vre menu kad Êe imati djecu i razmacima izmeu poroda. Kontracepcija predstavlja sve metode i sredstva kojima se zausta vljaju prirodni procesi reprodukcije. Postiæe se djelovanjem pojedinaËno na jajnu stanicu ili spermije, kao i ometanjem njhova susreta i procesa usaivanja oploenog jajaπca u sluz nicu maternice.
PRIRODNE METODE Zaπtita od trudnoÊe na tzv. prirod ni naËin temelji se na odgovarajuÊem ponaπanju para koje se zasniva na osnovnom poznavanju prirodnih pro cesa reprodukcije.
Prekinuti snoπaj (coitus inerruptus) - NajËeπÊe je primjenjivana i najpoznatija metoda. To je spolni odnos pri kojem muπkarac izbacuje ejakulat (sjeme) izvan rodnice te tako sprjeËava kontakt spermija i jajne stanice. Prednost je πto se moæe pri mijeniti uvijek, bez pripreme i onda kad partneri ne znaju za druge naËine kontracepcije ili ih nemaju na raspo
G I NEKOLO G I JA I PORODN I © T V O
laganju. Nedostaci su πto je trudnoÊa ipak moguÊa jer kod nekih muπkaraca moæe doÊi do ulaska spermija u mokraÊnu cijev joπ prije ejakulacije; partneri nikad ne mogu biti potpuno sigurni da je snoπaj prekinut na vrije me; spermiji mogu zaostati u mokra Ênoj cijevi muπkarca nakon izbaciva nja spermija, pa postoji moguÊnost oplodnje ako se odnos ponavlja nakon kraÊeg vremena. Spermije koji ostanu u mokraÊnoj cijevi muπkarac izbacuje mokrenjem nakon spolnog odnosa.
Kalendarska metoda (OginoKnausova metoda) - Temelji se na izraËunavanju plodnih i neplodnih dana. Potrebno je imati zapisane duljine ciklusa tijekom 12 mjeseci, odrediti najduæi i najkraÊi ciklus i od najduljeg oduzeti 11, a od najkraÊeg 18 dana. Npr: najdulji ciklus je 3211=21, a najkraÊi 26-18=8. Po ovoj raËunici, “opasni dani” su od osmog do 21. dana ciklusa. Nije pogodna za æene s neredovitim ciklusima, odno sno ako je razlika izmeu najduljeg i najkraÊeg ciklusa veÊa od 10 dana. StatistiËki, tada je broj moguÊih plo dnih dana prevelik, a neplodnih pre malen. Nepovoljna strana je πto ogra niËava odnose samo na odreene dane ciklusa.
Temperaturna metoda - Temelji se na praÊenju rasta bazalne tempe
Kontracepcija se postiæe djelovanjem pojedinaËno na jajnu stanicu ili spermije, kao i ometanjem njhova susreta i procesa usaivanja oploenog jajaπca u sluznicu maternice rature za tri ili viπe desetinki stup nja za vrijeme ovulacije u odnosu na vrijednosti prije ovulacije. Ovulacija se zbiva neposredno prije “skoka” temperature. Da bi se izbjeglo zaËeÊe, spolni odnos treba izbjegavati od poËetka ciklusa, pa do tri dana nakon poviπenja bazalne temperature. Mje ri se ujutro, prije dizanja iz kreveta. Nedostatak je πto se skok temperature iz drugih razloga moæe zamijeniti s ovulacijom.
Billingsova metoda - Tijekom menstruacijskog ciklusa dolazi do promjene koliËine i kvalitete cer vikalne sluzi. Prije ovulacije je vrlo oskudna, a pribliæavanjem ovulacije postaje obilnija, rjea i rastezljiva. Poslije ovulacije postaje oskudnija, gusta i mutna. Po toj metodi sigurno razdoblje je poËetak i kraj ciklusa, a odnos treba izbjegavati kad je sluz obilnija, staklasta i kad je poveÊana vlaænost rodnice. Danas su na træiπtu dostupni mali mikroskopi (Maybe
baby, Ovugnost) kojima se provjerava izgled sluzi. Ako ona izgleda poput kruæiÊa, onda je razdoblje sigurno, a kad pokazuje tzv. fenomen papra ti (granËice razgranate poput listova paprati) treba izbjegavati odnos. Metoda nije primjenjiva ako postoji vaginalna infekcija, jer cer vikalna sluz tada nije reprezentati vna. Tada se moæe koristiti i slina, pod uvjetom da se prije promatranja barem dva sata niπta ne jede, pije ili topi u ustima.
Simptotermalna metoda - ZnaËi kombinaciju praÊenja bazalne tempe rature i cervikalne sluzi, i predstavlja sigurniju metodu. METODE BARIJERE Kontracepcijske metode barijere (mehaniËka i kemijska sredstva) pri vremeno onemoguÊuju ulazak sper mija u rodnicu, a time i njihov susret s jajnom stanicom. Prekinuti snoπaj, ujedno i prirodna metoda, spada u ovu vrstu kontracepcije.
Kondom (prema izumitelju - dr. Condom, dvoranin Charlesa II, koji je za svoga gospodara naËinio kondom od æivotinjskog crijeva) - Najstarije je kontraceptivno sredstvo, koriπteno joπ u doba starog Egipta, GrËke i Rima. Slavni ljubavnik i osvajaË æenskih srca, Casanova, u svojim memoari
ma spominje vlastita iskustva s prezervativom od æivotinjskog crijeva. U 19. stoljeÊu, usavrπavanjem tvorniËke proizvodnje gume, postaju dostupni za masovnu upotrebu. Danaπnji kondomi izraeni su od lateksa debljine 0,010-0,020 mm, i poliuretana, Ëija stijenka moæe biti suha ili vlaæna, a poneki sadræe i sper micid, kemijsku tvar koja uniπtava spermije radi jaËeg kon traceptivnog uËinka. Prednost pred ostalim sredstvima je πto osim zaπtite od trudnoÊe πtiti i od spolno prenosivih bolesti. Pravilna upotreba znaËi navlaËenje na poveÊano muπko spolovilo, uz istiskivanje zraka iz izdanka na vrhu za sku pljanje sperme da ne bi doπlo do pucanja. Da ne bi ispao, nakon izbacivanja sjemena potrebno je prekinuti snoπaj dok joπ traje erekcija. Kao nedostatak korisnici navode smanjen lokalni osjeÊaj ugode, prekid spolnog akta i alergijske reakcije na lateks ili spermicidna sredstva kojima su natopljeni.
Æenski kondom (femidon, dijafragma, cervikalna kapa) - Djeluje na sliËan naËin. Postavlja se kao zapreka izmeu gornjeg i donjeg dijela rodnice, tik uz vrat maternice. Do 1940. godine predstavljao je treÊinu æenskih kontraceptivnih metoda, ali nakon uvoenja hormonske oralne kontracepcije poËetkom 60-ih godina popularnost ove metode znatno opada.
MATERNI»NI ULOÆAK - SPIRALA MaterniËni uloæak uzrokuje sterilni upalni odgovor unu tar maternice koji nepovoljno djeluje na spermije. Danas su u primjeni spirale u obliku slova T koje imaju bakrene kratke krakove pomoÊu kojih izazivaju navedeni upalni efekt (Nova T). Prije izbora spirale kao kontracepcijskog sredstva, tre ba uËiniti ginekoloπki pregled, PAPA test, cervikalne briseve i UZV. Ako je æena ginekoloπki zdrava, nema problema sa srËa nim zaliscima, zgruπavanjem krvi, nije imala upalne bolesti u zdjelici ili izvanmateriËnu trudnoÊu i u stabilnoj je vezi s jed nim partnerom, pristupa se postavljanju. Postavlja se oko treÊeg do Ëetvrtog dana menstracijskog ciklusa, jer je tada kanal u vratu maternice lakπe prohodan, a zahvat manje neugodan. Ako se to uËini prerano, moæe doÊi do ispadanja. Spirala se moæe postaviti i netom nakon poroda ili pobaËaja. Nakon poroda se Ëesto dogodi ispadanje, pa se preporuËuje priËekati kraj babinja da se maternica vrati u nor malnu veliËinu. Korisnice spirale navode da su im menstruacijska krvarenja obilnija, a one koje imaju i bol u zdjelici nerijetko odustaju.
Mirena - Rjeπenje je za æene s obilnim krvarenjem sa i bez spirale. To je intrauterini sistem koji djeluje na naËin da otpuπta levonorgestrel i time bitno smanjuje krvarenje - neke æene navode da uz mirenu imaju samo smekast iscjedak na
G I NEKOLO G I JA I PORODN I © T V O
dan kad bi trebala doÊi menstrua cija, a neke ni to. Uz kontraceptivni, ima i terapijski uËinak u sluËajevima pojaËanih krvarenja koja uzrokuju anemiju kao i kod bolnih menstrua cija. Indikaciju za postavljanje daje ginekolog nakon razgovora i pregleda.
HORMONSKA KONTRACEPCIJA Kad je potkraj 19. stoljeÊa dokazano da u trudnoÊi ne dola zi do oslobaanja jajaπca, poËelo se razmiπljati kako umjetnim putem proizvesti sliËno stanje mirovanja jaj nika. Danas raspolaæemo s mnoπtvom preparata razliËite primjene, a istog konaËnog djelovanja - inhibicije oslobaanja jajaπca. Prije poËetka primjene ove vrste kontracepcije potrebno je uËini ti ginekoloπki pregled, PAPA test, pregled dojki i laboratorijske pre trage. Hormonsku kontracepciju ne smiju koristiti æene s bolestima srca i krvoæilnog sustava, oπteÊenjima jetre i hormonski ovisnim tumorima, a ne preporuËuje se ni æenama starijim od 35 godina koje puπe. Osim kontraceptivnog uËinka, ima druge pozitivne uËinke na organi zam; smanjuje pojavnost karcinoma jajnika, cista na jajnicima, karcinoma debelog crijeva i dobroÊudnih tumora dojke, smanjuje rad ælijezda lojnica i popravlja stanje tena. Nuspojave, koje
Osim kontraceptivnog uËinka, hormonska kontracepcija smanjuje pojavnost karcinoma jajnika, cista na jajnicima, karcinoma debelog crijeva i dobroÊudnih tumora dojke, smanjuje rad ælijezda lojnica i popravlja ten se javljaju u poËetku uzimanja i pro lazne su naravi, su muËnina, napetost u dojkama i zadræavanje tekuÊine. Uz oralnu kontracepciju ciklusi su redo viti i bezbolni, a krvarenja oskudnija. U Registru lijekova RH postoji mnogo preparata, a odabir ovisi o statusu i anamnezi pacijentice. Tablete se poËinju uzimati s prvim danom ciklusa (prvi dan menstrua cije) tijekom 21 dan. Nakon sedam dana stanke, u kojoj dolazi do krva renja, osmi dan poËinje se s novom kutijom.
POSTKOITALNA (HITNA) KONTRACEPCIJA Ako doe do odnosa kad postoji opasnost od zaËeÊa, ono se moæe sprijeËiti davanjem visoke doze levo norgestrela najkasnije unutar 72 sata, πto ometa usaivanje oploenog jajaπca. Na taj naËin zanijet Êe samo
jedan do dva posto æena. Ovaj vid kontracepcije popularno se naziva day after pil (pilula za dan poslije). Ne smije se Ëesto koristiti, jer moæe dovesti do poremeÊaja ciklusa.
STERILIZACIJA Ova metoda kojom se trajno odu zima sposobnost oplodnje danas u svijetu postaje vodeÊom metodom kontracepcije. Hrvatski zakon dopuπta sterilizaciju, na zahtjev osobe, povje renstvu zdravstvene ustanove u kojoj Êe izvrπiti zahvat. Najniæa æivotna dob je 35 godina, ali nije uvjet ako postoje medicinske indikacije. Sterilizacija æene izvodi se laparo skopski, tijekom carskog reza ili neke druge operacije. U dogovoru s opera terom, prekida se tok jajovoda podve zivanjem, prerezivanjem, paljenjem ili postavljanjem kopËi. Sterilizacija muπkarca je puno jednostavniji zahvat i izvodi se ambu lantno, u lokalnoj anesteziji, preki danjem toka sjemenovoda kroz rez na skrotumu od pola do jednog centime tra. Suprotno strahu i predrasudama, potencija i libido nakon zahvata ne opadaju. Nakon zahvata æena odmah gubi reprodukcijsku sposobnost, dok se kod muπkarca ona mora dokazati s dva uzastopna spermiograma bez spermija, obiËno nakon tri do Ëetiri tjedna.
28
Vaπe zdravlje dobra odluka
Nova biljno-vitaminska linija proizvoda pod nazivom Vaπe zdravlje rezultat je viπegodiπnjeg nastojanja Oktal Pharme, kao pouzdana uvoznika i distributera na hrvatskom træiπtu, da bude na usluzi farmaceutima i pacijentima u po krivanju svih segmenata prevencije i samolijeËenja. Stoga je uspostavljena suradnja s danskom farmaceu tskom tvrtkom Danish Pharmaceutical Industries (Dan sk Farmaceutisk Industri - DFI), renomiranim europskim proizvoaËem farmaceutskih i medicinskih proizvoda. Danish Pharmaceutical Industries moderna je farmaceu tska tvrtka, utemeljena prije 25 godina, specijalizirana za razvoj, proizvodnju i promociju farmaceutskih proizvoda. Superiorna kvaliteta proizvoda temelji se na GMP (Good Manufacturing Practice) certifikatu tvrtke, koji je osnovna smjernica u svim proizvodnim segmentima. Kad je rijeË o ugovornoj proizvodnji za potrebe odreenih træiπta, Danish Pharmaceutical Industries idealan je partner zbog profesionalnog pristupa istraæivanju u svrhu πto kvali tenije izrade finalnih rjeπenja. Liniju proizvoda Vaπe zdravlje predstavljat Êe dvije po dlinije:
Biljna podlinija • Ginko Biloba - za poboljπanje cirkulacije • Panax Ginseng - za jaËanje fiziËkih i psihiËkih spo sobnosti • Kopriva - kod uËestalog i oteæanog mokrenja • JabuËni ocat - za normalizaciju tjelesne teæine • Energy Formula - za poveÊanje vitalnosti
Vitaminska podlinija • Multivitamin Plus - za jaËanje i zaπtitu organizma • Vitamin Kompleks - za jaËanje imuniteta • Koæa, kosa, nokti - za zdraviju i ljepπu koæu, kosu i nokte Oktal Pharma veÊ devet godina uspjeπno surauje s ljekarnicima i pacijentima zahvaljujuÊi Ëasopisu Vaπe zdravlje, kojim promovira farmaceutsku i medicinsku znanost, pruæajuÊi odgovore na brojna pitanja vezana uz oËuvanje
28 Va©e zdravlje #53
zdravlja i poboljπanje kvalitete æivota. Æelju za daljnjim unaprjeenjem tog odnosa pokazala je i dostupnoπÊu linije visoko kvalitetnih proizvoda Vaπe zdravlje, Ëije su formule prilagoene potrebama korisnika, i koji uz istoimeni Ëasopis predstavljaju idealan vodiË i ulog u zdraviji æivot.
POSEBNA POGODNOST
ZA SVE KORISNIKE Za sve korisnike proizvoda iz linije Vaπe zdravlje nudimo stalnu pogodnost:
Multivitamin Plus po naËelu 5 + 1 za bilo kojih pet kupljenih proizvoda na kuÊnu adresu dobivate gratis proizvod Multivitamin Plus. Viπe o svemu moæete doznati ËitajuÊi uputu koja se nalazi u pakiranju proizvoda i/ili na upit u ljekarnama.
Svi proizvodi iz linije Vaπe zdravlje spadaju u dodatke prehrani i dostupni su samo u ljekarnama.
32 Chronova bolest
izmeu pogorπanja i mirnih faza
S
doc. dr. sc. Æeljko KrznariÊ, dr. med., spec. gastroenterolog, Klinika za unutarnje bolesti, KBC Zagreb, KiπpatiÊeva 12
Smatra se da neregulirani imunoloπki
odgovor na antigene u lumenu crijeva stimulira nastanak kroniËnog upalnog
odgovora kod predisponiranih pojedinaca Crohnova bolest je kroniËna upalna bolest probavnog sustava, zasad nedovoljno razjaπnjenih uzroËnih mehanizama. Upala zahvaÊa cijelu debljinu stijenke zahvaÊenog segmen ta probavnog sustava, a Ëesto se πiri na okolne strukture. KarakteristiËne upalne promjene mogu se naÊi na bilo kojem segmentu probavne cije vi, od usne πupljine do anusa. Bolest je karakterizirana brojim lokalnim i izvancrijevnim komplikacijama. Tijek je nepredvidiv, s Ëestim izmjenama
32 Va©e zdravlje #53
kliniËkih pogorπanja (relaps) i mirnih (remisija) faza bolesti. Neupitno je da uz nasljednu sklonost, odnosno genetsku predispozi ciju, vanjski Ëimbenici igraju vaæ nu ulogu. Istraæivanja povezanosti genetskih promjena, morfoloπke poja vnosti i kliniËkih manifestacija osobi to su intenzivirana posljednjih neko liko godina. Smatra se da neregulirani imunoloπki odgovor na antigene u lumenu crijeva (npr. crijevne mikroorganizme) stimulira nastanak
kroniËnog upalnog odgovora kod pre disponiranih pojedinaca. Organizam nije u stanju zaustaviti aktivaciju imunoloπkog sustava, pa dolazi do nekontrolirana i produljenog upalnog odgovora. Puπenje se dovodi u vezu s pogorπanjem kliniËkog tijeka bole sti. »ini se da prehrambene navike nisu od osobita znaËenja, iako ima naznaka o vaænosti dojenja i pri dræavanja mediteranske dijete u smanjenju pojavnosti bolesti.
Promjene u crijevima i izvan njih KliniËka slika Crohnove bolesti vezana je uz narav upalnih promje na koje se mogu nalaziti na razliËi tim segmentima probavnog sustava. Uz to πto zahvaÊa sve segmente pro bavne cijevi, upala se πiri i na okol ne limfne Ëvorove. Upalne promjene najËeπÊe nisu u kontinuitetu, nego se izmjenjuju segmenti “zdravog” i “bolesnog” crijeva (engl. skip
lesions). Bolest se najËeπÊe pojavljuje u zavrπnom dijelu tankog crijeva i uzlaznom segmentu debelog crijeva. NajËeπÊi simptomi su bolovi u desnom donjem kvadrantu trbuha, gubitak apetita i tjelesne teæine te poviπena tjelesna temperatura. Proljevi se mogu javiti u poËetnoj fazi, ovisno o lokalizaciji bolesti (npr. kod upale debelog crijeva; Crohn koli tisa), no ËeπÊe su posljedica kroniËnih promjena koje dovo de do smanjena apsorptivnog kapaciteta, razvoja sindroma kratkog crijeva, kataraktiËkog uËinka æuËnih kiselina, aktivne sekrecije vode i elektrolita bez odgovarajuÊe apsorpcije. Bol je Ëesto odraz opstruktivnih promjena, najËeπÊe u zavrπnom dijelu tankog crijeva. Opstrukcija je u poËetku pro lazna karaktera zbog edema i spazma stijenke, a poslije trajna zbog nastalih suæenja, pa uzrokuje zatvor, a moæe dovesti i do zapletaja crijeva (ileusa). Nastanak fistula toliko je Ëest da se smatra jednom od karakteristika bolesti. Fistule mogu biti izmeu crijeva, crijeva i mokraÊnog mjehura, crijeva i rodnice te crijeva i koæe. »esto se opisuju oπteÊenja jetre, uglavnom blage naravi, a poja va æuËnih kamenaca znatno je uËestalija negoli u prosjeËnoj populaciji. Slabokrvnost (anemija) je Ëesta komplikacija, a razlozi njezina nastanka su razliËiti (gubitak krvi, nuspojava medika mentozne i kirurπke terapije ili manjka prijeko potrebnih supstrata). Leukocitoza, trombocitoza i sklonost nastanku tromboembolijskih komplikacija odraz su kroniËne upale. Koπtano-zglobne promjene nisu rijetke, i ËeπÊe se veæu uz upalne promjene debelog crijeva. Uglavnom je rijeË o artral gijama, migratornom artritisu i sakroileitisu. Promjene kvalitete i gustoÊe kosti prepoznaju se sve ËeπÊe, a osteoporoza nije samo jedna od komplikacija bolesti, nego je Ëesta kom plikacija primjene medikamentozne terapije (kortikosteroi di!). Na oËima se mogu pojaviti uveitis, retinitis, episkleritis i keratitis. Od koænih promjena mogu se javiti nodozni eri tem i urtikarije. MoguÊa komplikacija je i aftozni stomatitis. Infekcije mokraÊnog sustava i nastanak mokraÊnih kamenaca odraz su komplikacija same bolesti. Bolesnici s Croh
novom bolesti Ëesto su pothranjeni. Uz smanjen indeks tjelesne mase i hipoalbuminemije, Ëest je manjak vitamina (poglavito vitamina D i vita mina B12) te elemenata u tragovima. Razvije li se bolest u djetinjstvu, u 40 posto oboljelih to moæe rezultirati zaostajanjem u rastu. Pojava karcinoma probavnog sustava u bolesnika s Crohnovom boleπÊu malo je veÊa nego u zdrave populacije. NajËeπÊi su to karcinomi tankog crijeva (na mjestu zahvaÊe nom boleπÊu) i kolorektalni karcinom.
ZakuËasta dijagnostika Crohnova bolest Ëesto se atipiËno oËituje, pa na nju valja pomisliti ne samo u bolesnika s proljevima i abdo minalnom boli uz poviπenu tempera turu i anoreksiju, nego i u bolesnika s jednom od opisanih izvancrijevnih komplikacija. Dijagnosticiranje je vrlo Ëesto zakuËasto i zahtijeva primje nu brojnih dijagnostiËkih postupaka i vjeπtina. I u najboljim medicinskim centrima do dijagnoze se Ëesto dolazi s nekoliko mjeseci kaπnjenja. Spektar pretraga kreÊe se u raspo nu od laboratorijskih nalaza, pregleda stolice, endoskopskih pregleda (ezo fagogastroduodenoskopija, kolono skopija, ileoskopija, enteroskopija), radioloπkih pretraga (pasaæa tankog crijeva, irigografija), UZV pregleda abdomena, osobito ileocekalne regije, CT-a i metoda nuklearne medicine (scintigrafija). Posljednjih nekoliko godina vrlo vaæno mjesto u dijagno stici, osobito komplikacija, ima pri mjena magnetne rezonance. Uvoenje endoskopske kapsule obogatilo je spektar dostupnih dijagnostiËkih metoda, osobito u pretraæivanju neja snih kliniËkih stanja.
Cilj - uvesti bolest u mirnu fazu Kako bolesnici s Crohnovom bole sti Ëine vrlo πaroliku skupinu s obzi rom na lokalizaciju i aktivnost bolesti te prisutnost lokalnih ili izvancrije vnih komplikacija, terapija se mora individualizirati. Osnovni ciljevi lijeËenja su uvoenje bolesti u mirnu fazu, njezino odræavanje i sprjeËa vanje ili lijeËenje komplikacija. U farmakoterapiji se najËeπÊe primjenjuju aminosalicilati (npr. mesalazin), iako je danas prisutan snaæan trend njihove marginalizacije. Primjenjuju se u lijeËenju blage do umjerene bolesti, uz naglaπenu korist primjene u smanjenju rizika za razvoj karcinoma crijeva (osobito u kombi naciji s folatima i kalcijem). Kortikosteroidi su dugo bili osno vna terapija za uvoenje bolesti u mirnu fazu, a danas se primjenjuju znatno restriktivnije i uz naglaπen oprez. Imunomodulatori, prije svega azatioprin, ali i metotreksat, vaæni su lijekovi u kontroli upalne aktivnosti. Iako se primjena antibiotika metronidazola i ciprofloksacina Ëesto rela tivizira, kliniËka iskustva potvruju svrhovitost njihove primjene u poje dinim kliniËkim situacijama. Bioloπka terapija, u prvom redu primjena antitijela na TNF alfa, sve je prisutnija u lijeËenju rezistentijih oblika. Enteralna i parenteralna prehrana takoer su djelotvorne u lijeËenju, bilo kao potporna ili osnovna terapija (enteralna!). Enteralni pripravak koji sadræi TGF-ß pokazao se uËinkovitim u lijeËenju aktivne faze bolesti. U viπe od 70 posto bolesnika s Crohovom bolesti barem jednom tijekom æivota potrebno je i kirurπko lijeËenje zbog opstrukcije, fistule, krvarenja, toksiËnog megakolona, perforacije ili apscesa.
35
Kad je masnoÊa dobra
Vedrana KuzmiÊ VrbanoviÊ, mr. pharm., JADRAN - Galenski laboratorij
Svi znamo da masnoÊe nisu dobre za naπe zdravlje i zato ih treba izbjegavati. Ipak, nisu sve masnoÊe iste. Kad se govo ri o nezasiÊenim masnim kiselinama, posebno o omega-3 ki selinama, uvijek se istiËe njihova pozitivna uloga u zdravlju, tako da su ih nakon otkriÊa Ëak nazivali vitaminom F. Posljednjih godina pojavilo se mnoπtvo struËnih i znan stvenih radova u kojima se objaπnjava naËin djelovanja i opisuju pozitivni uËinci omega-3 kiselina na zdravlje srca i krvnih æila, reumatoidni artritis, Crohnovu bolest, imunoloπki odgovor, upale, itd. Svim tim radovima zajedniËka je prepo ruka za veÊim unosom dviju najvaænijih omega-3 masnih ki selina - eikosapentaenske (EPA) i dokosaheksaenske (DHA). To se moæe postiÊi ako u prehranu ukljuËimo veÊe koliËine plave ribe, ali i uzimanjem specijalnih dijetetskih proizvoda koji sadræe omega-3 kiseline.
Uzmite dobre masnoÊe Omega-3 kiseline popularno se nazivaju dobre masnoÊe, jer dokazano smanjuju rizik od srËanog udara, povoljno dje luju na poremeÊeni srËani ritam, visoki tlak, smanjenje kon centracije kolesterola i triglicerida, a preveniraju i moguÊnost nastanka plaka i krvnog ugruπka. Posebno se preporuËuju osobama koje su veÊ imale srËani infarkt, jer smanjuju broj fatalnih aritmija i kardiovaskularnih smrti. ©toviπe, riblje ulje, pa tako i omega-3 kiseline, spadaju meu rijetke prirodne supstancije koje je ameriËka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila kao sredstvo koje smanjuje rizik od koronarne srËane bolesti. Kod uzimanja statina, lijekova koji smanjuju poveÊane koncentracije kolesterola i triglicerida, dokazano je da Êe rezultati biti joπ bolji ako se istodobno uzimaju i omega-3 kiseline. Svestranost uËinka omega-3 kiselina omoguÊava da ih podjednako uspjeπno koriste i osobe koje boluju od reumatskih bolesti, posebno reumatoidnog artritisa. Potvreno je smanjenje upalnih reakcija u zglobovima, ali i prateÊih simp toma, a Ëak je smanjeno uzimanje lijekova protiv bolova. Omega-3 kiseline uzimaju se i pri lijeËenju psorijaze, dermatitisa te Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa. Ispituje se i njihova uloga u prevenciji i lijeËenju malignih bolesti, ali za razliku od ostalih pozitivnih rezultata, ova ispitivanja dosad nisu potvrdila pozitivna oËekivanja.
Najvaænije pri uzimanju omega-3 kiselina je njihova doza. RazliËite bolesti zahtijevaju razliËite doze i o tome se treba posavjetovati s lijeËnikom ili ljekarnikom. Ako doza nije dovoljna, neÊe se postiÊi ni oËekivani rezultati. Kako su na træiπtu uglavnom prisutni proizvodi sa 300 mg omega-3 kiseli na u jednoj kapsuli, Ëesto je potrebno uzeti nekoliko kapsula tijekom dana. Zato se izuzetno cijene proizvodi koji sadræa vaju veÊe koliËine i ispravan omjer omega-3 kiselina.
Pouzdano i prirodno Novost na naπem træiπtu su VITALIA MegaOmega-3 kapsule, koje sadræavaju proËiπÊeno i posebno snaæno ri blje ulje s Ëak 55 posto omega-3 kiselina (33 posto EPA i 22 posto DHA). Tako je u usporedbi s uobiËajenim proizvodi ma osigurana dvostruka koliËina, tj. Ëak 550 mg nezasiÊe nih omega-3 masnih kiselina u samo jednoj kapsuli. Zato su MegaOmega-3 kapsule pouzdana i snaæna prirodna pomoÊ osobama s poveÊanom koncentracijom masnoÊa u krvi (tri glicerida i kolesterola) i poviπenim krvnim tlakom, te srËanim bolesnicima, a neizostavna je i njihova primjena u lijeËenju autoimunih i degenerativnih bolesti. I na kraju, treba posluπati dobronamjerne savjete koji kaæu: smanjite prekomjernu tjelesnu teæinu, smanjite unos masne hrane i soli, jedite plavu ribu (ali izbjegavajte præe nu), jedite viπe voÊa i povrÊa, lagano vjeæbajte i obvezno prestanite puπiti. U protivnom, niti jedan lijek ili dijetetski proizvod neÊe biti potpuno uspjeπan. #53 Va©e zdravlje 35
36
Zaπtitite stanice i krvne æile Poznato je da se uz malo truda moæe utjecati na neke ri zike koji pridonose razvoju bolesti srca i krvnih æila, a meu najveÊim neprijateljima zdravlja srca i krvnih æila su: Puπenje - Bolesti srca i krvnih æila najËeπÊi su uzrok smrti puπaËa. Duhanski dim sadræi brojne πtetne tvari, poput niko tina, ugljiËnog monoksida i katrana, uz oko 4000 ostalih sa stojaka razliËita stupnja πtetnosti, od kojih je 43 kancerogeno. Na sreÊu, nikad nije kasno prestati puπiti, jer se poboljπanje zdravlja uoËava vrlo brzo, a s vremenom se i smanjuju rizici za razvoj bolesti uzrokovanih puπenjem. Stres - Stres poveÊava rizik od srËanog udara i bolesti krvoæilnog sustava, a moæe izazvati i teπkoÊe povezane s koæom, miπiÊnim, probavnim i diπnim sustavom, te pore meÊaje u prehrani i spolnom æivotu. KroniËni stres povisuje krvni tlak i razinu kolesterola u krvi, poveÊava potrebu za cigaretama, kavom i alkoholnim piÊima te umanjuje sposob nosti obrambenog sustava organizma. Pretilost i nepravilna prehrana - Mnoga istraæivanja pokazuju da je pretilost vaæan Ëimbenik u razvoju bolesti srca i krvnih æila (ateroskleroze). Iako moæe biti uzrokovana i genetski, ËeπÊe je povezana s loπim prehrambenim navika ma, kao πto su prevelik unosa masnoÊa i πeÊera, tako da se na nju moæe utjecati.
Nedostatna tjelesna aktivnost Uz pravilnu prehranu, koja ukljuËuje prehrambene tvari vaæne za zdravlje srca, vrlo je bitna redovita tjelesna aktivnost. StruËnjaci preporuËuju najmanje 30 do 60 minuta vjeæbanja srednjeg intenziteta, tri do Ëetiri puta tjedno.
Kombinacija vitamina s depo uËinkom Za stvaranje i zaπtitu stanica u orga nizmu i za zdravlje krvnih æila zaduæeni su mnogi Ëimbenici, meu kojima tre ba istaknuti dovoljno kretanja, zdravu 36 Va©e zdravlje #53
Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma
prehranu te kombinaciju odreenih prehrambenih tvari, posebno vitamina. Upravo tu kombinaciju vitamina nude Doppelherz® aktiv Folna kiselina + B6 + B12 + C + E depo tablete, koje zbog inovativnog oblikovanja imaju depo uËinak, tj. postupno otpuπtaju vitamine iz poroznog matriksa te ih Ëine dostupnima tijelu dulje vrijeme tijekom dana.
Folna kiselina - Folna kiselina, vitamin B skupine, kljuË na je u brojnim metaboliËkim procesima, pa zato poveÊane metaboliËke aktivnosti zahtijevaju i njezin poveÊan unos. Nuæna je za proizvodnju DNK, pa prema tome i za diobu stanica. Kombinirana je s vitaminima B6 i B12 jer zajedniËki djeluju na sprjeËavanje pojave ateroskleroze, bolesti otvrd nuÊa i suæavanja krvnih æila. Poznato je da tu bolest moæe uzrokovati poviπena razine kolesterola, no isti uËinak ima i poviπena razina jednog drugog spoja - aminokiseline ho mocisteina. Homocistein se u organizmu normalno stvara i razgrauje. S obzirom na to da su za njegovu razgradnju vaæni vitamini B6, B12 i folna kiselina, u sluËaju njihova ne dostatka poveÊava se razina homocisteina u tijelu, zbog Ëega raste rizik od pojave ateroskleroze. Vitamin B6 - Vaæan je za proizvodnju hemoglobina, pravilan rad srediπnjeg æi vËanog sustava, razgradnju homocisteina i brojne druge funkcije. Vitamin B12 - Vaæan je u procesu sin teze DNK i diobe stanica, za zdravlje cr venih i bijelih krvnih zrnaca te za koπtanu sræ (u kojoj se proizvode crvene krvne sta nice). Potreban je i za stvaranje aktivnog oblika folne kiseline. Vitamini C i E - Zbog svog antioksi dacijskog djelovanja, πtite stanice od dje lovanja slobodnih radikala te odræavaju zdravlje krvnih stanica, æivaca, miπiÊa, krvnih æila i obrambenog sustava orga nizma.
38
Æljezdano samouniπtenje prof. dr. sci. Jadranka MoroviÊ-Vergles, dr. med., proËelnica Zavoda za klin. imunologiju i reumatologiju Klinike za unutarnje bolesti, KB Dubrava, Av. G. ©uπka 6, Zagreb
Krajnja posljedica autoimunoga imunoloπkog odgovora je razaranje ælijezda (suznih i slinovnica), koje posljediËno smanjeno luËe suze, odnosno slinu Sjögrenov sidrom (sicca sin drom, “suhi” sindrom) po uËestalo sti je na drugome mjestu meu upal nim reumatskim bolestima, odmah iza reumatoidnog artritisa. OËituje se suhoÊom oËiju i usta, koja nastaje kao posljedica razaranja suznih ælijezda i ælijezda slinovnica, a moæe biti pri druæen i nekoj drugoj upalnoj bole sti vezivnog tkiva, primjerice reu matoidnom artritisu, sistemskom eritemskom lupusu, progresivnoj sistemskoj sklerozi, polimiozitisu, pri marnoj bilijarnoj cirozi i dr. O primarnom Sjögrenovom sin dromu govorimo kad su autoimunim procesom zahvaÊene samo ælijezde, a istodobno ne postoje znakovi neke druge bolesti. Povijesno gledano, potkraj 18. st. Hadden, Leber i Mikulicz opisa li su bolesnike s razliËitim kliniËkim obiljeæjima suhih oËiju, suhih usta i uveÊanim ælijezdama slinovnicama. 38 Va©e zdravlje #53
Mnogo godina poslije, toËnije 1933., oftalmolog Henrik Sjogren povezuje nalaz suhih oËiju i usta s reumatoid nim artritisom, pa je tako sindrom po njemu dobio ime.
Vlastito kao tue Iako se moæe javiti u svakoj dobi, najËeπÊe se javlja u æena (devet puta ËeπÊe nego u muπkaraca) tijekom Ëetvrtog i petog desetljeÊa. Zaπto se uopÊe javlja i zaπto veÊinom pogaa æene? Naæalost, ne postoji konkretan odgovor na pitanje o uzroku jer pravi uzrok bole sti nije poznat. Uglavnom se istiËe znaËenje nasljednih, imunoloπkih, infekcijskih (virusi) i endokrinih Ëinitelja. OpÊenito se smatra da je Sjögrenov sindrom autoimuna bolest, u kojoj se javlja imunoloπka reakcija na vlastite, ali iz nekog razloga pro mijenjene antigene stanica slinovnica
i suznih ælijezda, na koje organizam reagira jer ih prepoznaje kao strane, a ne kao svoje. Kao moguÊ uzrok promijenjenosti stanica navodi se prethodna infekcija virusima. Krajnja posljedica takvo ga imunoloπkog odgovora je raza ranje ælijezda (suznih i slinovnica), koje posljediËno smanjeno luËe suze, odnosno slinu i dovode do kliniËkog oËitovanja u vidu suhih usta i oËiju.
©to nas navodi na sumnju Sve te promjene na kraju dovode do neugodnih simptoma povezanih sa zahvaÊenim strukturama. Bolesnici se obiËno æale na æarenje i peËenje u oËima, a nerijetko navode i osjeÊaj kao da imaju “pijesak u oËima”. Javlja se crvenilo oËiju i preosjetljivost na svjetlo (fotosenzitivnost). Te tegobe nastaju zbog smanjena stva ranja suza, πto dovodi do oπteÊenja epitelnih stanica i upale spojnice i roænice oka - keratokonjunktivitis sic ca (vidi sliku). Suha usta (lat. xerostomia) nastaje kao posljedica smanjena luËenja sline. NajËeπÊa tegoba je oteæano gutanje suhe hrane, osoba se budi noÊu suhih usta i mora piti vodu. PoveÊava se uËestalost zubnog karijesa, a pregledom usne πupljine najËeπÊe se uoËavaju crvenilo i suhoÊa sluznice. U 60 posto oboljelih povre meno je ili stalno prisutna otekli na zauπnih (parotidnih) ælijezda, katkad samo jedne, a ËeπÊe obje.
KL I N I » KA I MUNOLO G I JA
SuhoÊa moæe zahvatiti i dijelove gornjih diπnih putova, πto se moæe oËi tovati promukloπÊu i hrapavoπÊu gla sa. Ako proces zahvati i guπteraËu, doÊi Êe do gubitka njezine funkcije (guπteraËa je ælijezda s unutarnjim izluËivanjem - luËi inzulin, ali i vanjskim izluËivanjem - luËi probav ne enzime u tanko crijevo). Oboljeli se Ëesto æale na izrazitu suhoÊu koæe, a u oko 30 posto bolesnica moæe se javiti smanjena vaginalna sekrecija (suhoÊa rodnice), koja se inaËe moæe javljati zbog razliËitih razloga, ali udruæena s prethodno navedenim simptomima moæe usmjeriti na dija gnozu. Uz navedene simptome, kao posljedicu autoimunog upalnog pro cesa u ælijezdama, u bolesnika su Ëesto prisutni i nespecifiËni, opÊi simptomi kao πto su poviπena tje lesna temperatura (obiËno ne iznad 37,50ºC), opÊa slabost, malaksa lost, bolovi u miπiÊima i zglobovima. Mogu biti zahvaÊeni i drugi organi, primjerice koæa, pluÊa, bubreg, jetra i periferni æivËani sustav. Valja istaknuti da bolesnici s pri marnim Sjögrenovim sindromom imaju 44 puta veÊi relativni rizik za razvoj limfoma, zloÊudnog tumora krvnih stanica limfocita, nego πto je sluËaj u zdrave osobe iste dobi i istog spola.
vrijednosti odreene vrste gamaglo bulina. KarakteristiËan je i nalaz pro tutijela, posebice tzv. anti SSA i anti SSB protutijela.
©to moæe pomoÊi
Smanjeno stvaranje suza dovodi do oπteÊenja epitelnih stanica te upale spojnice i roænice oka (keratokonjuktivitis sicca)
ZahvaÊenost ælijezda slinovnica dokazuje se tako da se jednostav nim kirurπkim zahvatom izvadi mala ælijezda slinovnica smjeπtena s unu tarnje strane donje usne i tkivo se patohistoloπki analizira. Pritom se obiËno nae tkivo proæeto upalnim imunoloπkim stanicama. Radioloπkim i scintigrafskim pretragama zauπnih ælijezda mogu se dokazati tkivne promjene i promjene funkcije, tj. smanjeno luËenje sline. U nalazima krvne slike uobiËajen je nalaz niskih leukocita (bijelih krv nih zrnaca) i poviπenih tromboci ta (krvnih ploËica koje su vaæne u zgruπavanju krvi), sedimentacija eri trocita je ubrzana, a poviπene su i
Pretrage koje potvruju sumnju SuhoÊa oËiju potvruje se Schirmerovim testom kojim se odreuje sekre cija suza u vremenskom intervalu. Standardne trake filtar papira posta ve se u vanjski ili unutarnji donji kut oka tako da ne dovode do iritacije. Izvodi li se test bez primjene lokal nog anestetika, upuÊuje na smanjenu sekreciju suza (smatra se pozitivnim) ako je nakon pet minuta navlaæenost filtar papira manja od 10 mm. Pri izvoenju testa s primjenom lokalnog anestetika, smatra se pozitivnim ako je nakon pet minuta navlaæenost filtar papira manja od 5 mm.
Refresh ® Contacts™ Sasvim drugaËije umjetne suze. • potpuno neπkodljive za oËi • pogodne za dugotrajnu uporabu
Za suhoÊu oËiju primjenjuju se kapi za oËi, tzv. umjetne suze. Velik problem predstavlja suhoÊa usta. Bolesnicima se preporuËuje prestanak puπenja, izbjegavanje suhe hrane i lijekova s antikolinergiËnim popratnim pojavama koji dodatno smanjuju sekreciju sline. Antikoli nergiËno djelovanje imaju prirodni alkaloidi (atropin, skopolamin), sin tetski lijekovi djelotvorni u sprjeËa vanju i otklanjanju vestibularnih poremeÊaja i simptoma bolesti puto vanja (kinetoze, morska bolest) te antiparkinsonici (npr. biperidin - Aki neton, triheksifenidil - Artane) koji smanjuju rigiditet i tremor u oboljelih od Parkinsonove bolesti. Nuspojava ovih lijekova posljedica je blokade tzv. muskarinskih receptora, πto se oËituje smanjenjem sekrecije suza i sline, pa se bolesnici koji uzimaju te lijekove obiËno æale na osjeÊaj suhoÊe usta, oËiju i osjeÊaj pijeska u oËima. OdgovarajuÊa higijena usne πupljine nakon svakog obroka prevenira nasta nak zubnog karijesa. Za ublaæavanje suhoÊe usta primjenjuje se i tzv. umjetna slina. U bolesnika koji imaju izraæene bolove u zglobovima (artralgije) i/ili u miπiÊima uËinkovita je primjena antimalarika (hydroxychloroqina) u dozi od 200 mg dnevno. Bolesnici s teπkom kliniËkom slikom, sa zahvaÊenoπÊu pluÊa, bubrega, krv nih æila i perifernog æivËanog sustava lijeËe se kortikosteroidima i citostati cima. Od velike je vaænosti redovita kontrola, posebice zbog poveÊana rizika od nastanka limfoma, kojeg tre ba pravodobno dijagnosticirati, utvr diti proπirenost bolesti i na odgova rajuÊi naËin lijeËiti.
#53 Va©e zdravlje 39
40
ProljeÊe
ispunjeno pozitivnom energijom Hela ©varc, mr. pharm.
Proljetni je umor, Ëini se, neizbjeæan i jednostavno ga treba proæivjeti. No, postoje, naËini kako neugodne simptome smanjiti na najmanju moguÊu mjeru Ove smo zime Ëesto komentirali natprosjeËno visoke temperature za doba godine, diskutirali o globalnom zatopljenju i nesagledivim posljedi cama koje ono donosi, pritom obiËno spominjuÊi kako takvi ekstremni meteoroloπki uvjeti loπe djeluju na zdravstvene tegobe. Iako se moglo neuobiËajeno dugo uæivati u toplim sunËevim zrakama, to se uglavnom nepovoljno odraæavalo na opÊu vital nost zdravog, a osobito bolesnog organizma, tako da veÊina æeljno iπËekuje proljeÊe. I sad, umjesto da puni energije i elana, u skladu s prirodom oko nas koja poËinje intenzivno buja ti i razvijati se, doËekamo proljeÊe, vrlo Ëesto se æalimo na iscrpljenost, bezrazloæan umor, osjeÊaj klonulosti, manjak koncentracije, razdraæljivost, bezvoljnost i pospanost tijekom dana. Ukratko, mislimo na neæeljeno stanje organizma koje definiramo kao proljetni umor, koji u rano proljeÊe 40 Va©e zdravlje #53
mnogi osjeÊaju. Epidemioloπke stu dije pokazuju da je proljetni umor najËeπÊa vrsta umora na koji se ljudi æale. Od njega veÊinom pate osobe preosjetljive na vremenske promjene zbog smanjene adaptogene sposob nosti organizma, osobito na ciklonal na strujanja s niskim atmosferskim tlakom i juænim vjetrovima, viπe æene nego muπkarci. Na opÊe loπe osjeÊanje æali se viπe od 20 posto pacijenata koji posjeÊuju ambulantu opÊe medicine, a prema nekim miπljenjima, od proljetnog umora pati gotovo svaka druga osoba. Mnogi se æale na probleme s cirkula cijom, osjeÊaj nelagode, Ëestu promje nu raspoloæenja, nesanicu, bezvolj nost, slabu uËinkovitost na poslu ili sklonost infekcijama uz vidljivo blje dilo koæe. Zimi se jednoliËno hranimo, ugla vnom namirnicama koje su siromaπne vitaminima i mineralima, a bogate masnoÊama, zadræavamo se uglav
nom u zatvorenim i zagrijanim pro storima, zanemarujuÊi tjelesnu akti vnost. U prehrani je osobito poguban manjak vitamina C, jer pridonosi smanjenoj iskoriπtenosti kisika u sta nicama i tkivima, πto posljediËno dovodi do slabljenja imunoloπkih obrambenih snaga organizma, koji je zbog toga skloniji obolijevanju. Treba istaknuti i to da naπ orga nizam tijekom zime prima manje sunËeve svjetlosti. Iako se s prvim proljetnim danima poveÊava intenzitet svjetla koje kroz koæu prima naπ organizam, umor, bezvoljnost i dekoncentriranost javljaju se upravo u to doba. Znanstvenici to, meu osta lim, tumaËe i posljedicom proπirenja krvnih æila zbog viπih temperatura te posljediËnim padom krvnog tlaka, zbog Ëega se javljaju spomenuti sim ptomi. U novije vrijeme sve viπe se govori o utjecaju hormona melato nina, kojeg izluËuje epifiza, ælijezda u mozgu, (pinealna ælijezda), a Ëije je izluËivanje povezano s ciklusom svjetlo-tama.
©to moæe pomoÊi u prilagodbi Sve u svemu, proljetni umor je, Ëini se, neizbjeæan i jednostavno ga treba proæivjeti. Ipak, neugodni simptomi mogu se smanjiti na naj manju moguÊu mjeru. ObiËno se naj prije spominje raznovrsna i lagana prehrana, bogata svjeæim voÊem i povrÊem, koja bi trebala nadoknadi
NUTR I C I ON I ZAM
ti manjak vitamina i minerala (oso bito vitamina C, kojeg najviπe ima u juænom voÊu, a od povrÊa posebice u paprici) i ugljikohidratima (tjeste nina, krumpir, riæa i ostale æitarice trajno poveÊavaju razinu πeÊera u krvi te potiËu organizam na tvor bu serotonina koji, pak, utjeËe na dobro raspoloæenje). PreporuËuju se i unos dovoljne koliËine tekuÊine (najmanje 1,5 l dnevno), obvezan doruËak, jutarnja tjelovjeæba, tuπiranje naizmjeniËno toplom i hladnom vodom, masaæa ruËnikom od periferije prema srcu, itd. Prikladnim unosom tvari i biljnih pripravaka moæemo uËinkovi to pomoÊi svojem organizmu koji se prvim toplijim zrakama sunca doista mora prilagoditi. Tradicionalna biljka dalekoistoËne medicine, poznata upravo po svojstvu “adaptogenosti” je ginseng. Naziva se joπ i “ËovjeËji korijen”, jer oblik korijena ginsenga podsjeÊa na ljudsko tijelo. Nekad je uporaba ginsenga bila povlastica pri padnika kraljevskih obitelji, a njego va ljekovitost pribavila mu je i naziv boæanske biljke. Primjena ginsenga od davnih vre mena potvrdila je njegova izvanred na ljekovita svojstva. Dokazano je da pomaæe u borbi protiv umora i iscr pljenosti, pridonosi jaËanju imunite ta te poboljπava tjelesnu izdræljivost i
Na opÊe loπe osjeÊanje æali se viπe od 20 posto pacijenata koji posjeÊuju ambulantu opÊe medicine, a prema nekim miπljenjima, od proljetnog umora pati gotovo svaka druga osoba mentalne sposobnosti jaËanjem kon centracije i blagotvornim djelovanjem na pamÊenje. Ispitivanja djelotvorno sti ginsenozida, aktivne tvari korijena ginsenga, pokazuju da uz poboljπanje psihofiziËkih sposobnosti, smanjuje osjeÊaj klonulosti, napetosti i bezvolj nosti. U borbi protiv proljetnog umora, ginseng svojim adaptogenim djelo vanjem stimulira ili opuπta srediπnji æivËani sustav, ovisno o potrebama svakog pojedinog organizma. Takvim potpomaganjem prilagodbe orga nizma na promjene i stres, pridono si jaËanju imunoloπkog sustava, πto vraÊa snagu i raspoloæenje te obnavlja zalihe energije. Od minerala, Ëija je prisustnost od osobite vaænosti u stanjima iscrplje nosti, umora i stresa, treba istaknu ti magnezij. Uz to πto je vaæan za pravilan rad srca, miπiÊa i æivËanog sustava, potiËe metabolizam aktiva cijom brojnih enzima nuænih u meta bolizmu.
Od pËelinjih proizvoda koji su osobito dragocjeni u stanjima iscr pljenosti, pomanjkanja psihofiziËke vitalnosti organizma i opÊe bezvolj nosti, najznaËajnija je matiËna mlijeË (gelee royale), koja kao prirodni bio stimulans svojim sadræajem vitamina, minerala, aminokiselina i ostalih tvari izrazito jaËa imunitet. Takoer obna vlja energetske zalihe organizma, nor malizira metabolizam i podiæe opÊu vitalnost organizma. Zadovoljavanju potrebe za poveÊanjem zalihe vitamina prido nijet Êe i vitamin E, koji poboljπava cirkulaciju, neutralizira djelovanje slobodnih radikala i poboljπava djelo vanje imunoloπkog sustava. Lecitin je tvar koja takoer uËinkovito pomaæe kod proljetnog umora. Bogat je izvor vitamina B skupine, od neizmjerne je vaænosti u oËuvanju intelektualnih sposobnosti, a pozitivno djeluje i na raspoloæenje, osobito u stanjima stresa. PridræavajuÊi se opÊenitih lijeËni Ëkih savjeta, uz dodatan unos ovih tvari, na najprimjereniji naËin pomoÊi Êemo vlastitom organizmu da se bezbolno odupre proljetnom umoru, neæeljenom pratiocu svakog proljeÊa. Tako Êemo potpuno uæivati u po mno gima najljepπem godiπnjem dobu.
42
Likopen iz rajËice snaæan antioksidans
UËinkovitost niskih koncentracija likopena uoËljiva je samo kad je u organizmu prisutan zajedno s ostalim fitonutrijentima, koji se nalaze u prirodnim rajËicama i ekstraktima rajËice Nepoæeljne reaktivne molekule Utjecaji iz okoline, kao πto su oneËiπÊenje, ultraljubiËasto (UV) zraËenje, puπenje, stres, nepravilna prehrana, mogu dovesti do oπteÊenja stanica uzrokovanih slobodnim radikalima, za koje se vjeruje da su uzrok mnogih degenerativnih bole sti (ateroskleroza, hipertenzija, kar cinom, katarakta, Alzheimerova i Parkinsonova bolest). Slobodni radikali su visokoreakti vni nusprodukti biokemijskih reakcija koje se s jedne strane odvijaju zbog oπteÊenja uzrokovanih utjecajima iz okoline, a s druge predstavljaju dio normalna staniËnog metaboliz ma. Zbog velike reaktivnosti, slobo dni radikali napadaju stanice i mogu uzrokovati oπteÊenja staniËne mem brane, DNA i proteina.
Kako zaπtititi organizam Zdrav organizam opremljen je obrambenim sustavom dizajniranim 42 V a © e z d r a v l j e # 5 3
tako da neutralizira πtetne slobodne radikale koji napadaju tkiva i staniËne komponente. Taj sustav koristi antio ksidanse i neutralizatore slobodnih radikala koje dobivamo iz hrane i dodataka prehrani. U najvaænije antioksidanse koje unosimo u organizam putem hrane ubrajamo karotenoide, tj. skupinu pri rodnih biljnih pigmenata. Poznato je oko 600 prirodnih karotenoida, a svi se sintetiziraju samo u biljkama. Neki najpoznatiji su likopen, beta-karoten, fitoen i fitofluen. Karotenoidi igraju vaænu ulogu u odræavanju zdravlja pomaæuÊi minimaliziranju oksidati vnih oπteÊenja uzrokovanih viπkom slobodnih radikala.
NajjaËi antioskidans - Istraæi vanja potvruju da upravo likopen najjaËi antioksidans iz skupine karo tenoida. Najviπe ga ima u rajËici, kojoj daje tipiËnu crvenu boju. Liko pen ima jedinstvenu sposobnost inaktivacije slobodnih radika la koji mogu oπtetiti naπe stanice, a kao glavni karo
tenoid u ljudskoj krvi, πtiti lipide, pro teine i DNA od oksidacije. Likopen je snaæan inaktivator reaktivne forme kisika, πto znaËi da moæe imati kom parativno snaænija antioksidativna svojstva nego drugi karotenoidi plaz me.
Likopen πtiti od raka - Znanstve nim istraæivanjima otkriveno je da je likopen snaæan i specifiËan inhibitor bujanja stanica raka koje je regulirano staniËnim procesom zvanim staniËni ciklus. Brza i nekontrolirana dioba stanica kljuË je metabolizma stanica raka. Aktivnost likopena u usporavanju napredovanja staniËnog ciklusa moæe objasniti predoËenu aktiv nost u usporavanju πirenja odreenih tipova raka. Likopen moæe sprijeËiti malignu transformaciju, staniËni proces koji opisuje preobrazbu nor malne stanice u stanicu raka. Inhibicija kontaktom jedan je od meha nizama koji kontrolira pretjeranu diobu i umnoæavanje stanica. Zbog tog mehanizma stanica Êe se u pretr panom okruæju prestati umnoæavati. Uz to, specijalne strukture u stani Ënoj membrani imaju funkciju komu nikacijskih kanala meu stanicama. Likopen obnavlja komunikacijske kanale meu stanicama i pomaæe eli minaciju karcinogenih tvari i toksina iz tijela. Likopen πtiti od bolesti srca i krvnih æila - Bolesti srca i krvnih æila s viπe od 50 posto udjela u opÊoj smrtnosti glavni su uzrok smrti, kako u zapa
NUTR I C I ON I ZAM
dnom svijetu tako i u nas. U istraæi vanju riziËnih Ëimbenika odnedav no se sve viπe pozornosti posveÊuje oksidativnom stresu. Nekoliko linija dokaza sugerira da oksidativno pro mijenjen πtetni LDL (lipoproteini niske gustoÊe) kolesterol oπteÊuje zid arterija i pridonosi nastanku ateroskle roze i koronarne bolesti srca. Likopen, sam ili u kombinaciji s drugim prirodnim antioksidansima, koËi oksidaciju LDL kolesterola. Nekoliko je istraæivanja pokazalo da su ispita nici koji su nekoliko mjeseci redovito uzimali likopen imali niæu razinu LDL kolesterola nego kontrolna grupa koja nije uzimala likopen. Otkriveno je da likopen sprjeËava nastanak oksidiranog LDL kolesterola, koji je kljuËni Ëimbenik u razvoju ateroskleroze i koronarne bolesti srca.
Koncentracija antioksidansa je vaæna Antioksidansi postiæu svoj zaπtitni uËinak samo ako se u organizmu nalaze u dovoljnoj koliËini. Treba
istaknuti kako svakodnevna prehra na ne sadræi dovoljne koliËine liko pena. Meutim, u tom se podruËju dogodio preokret kad su metodama kriænog pokusa razvijene negene tiËki modificirane rajËice s koliËinom likopena Ëak do Ëetiri puta veÊom nego u obiËnim rajËicama. Ekstrakt tih likopenom bogatih rajËica dobive nih patentiranom tehnologijom nosi naziv Lyc-O-Mato® i sadræi sve pri rodno blago rajËice: likopen, fitoen, fitofluen, beta-karoten, tokoferole i druge vaæne bioaktivne fitokemikalije. Svi navedeni sastojci dje luju sinergijski i igraju vitalnu ulogu u odræavanju zdravlja. KliniËka ispiti vanja jasno upuÊuju da Lyc-O-Mato® pomaæe zdravlju prostate i srca te zaπtiti koæe od suncem uzrokovanih oπteÊenja. Sinergija nekoliko fitonutrijenata pronaenih u rajËicama, proizvodi ma od rajËice i ekstraktu Lyc-O-Mato® odgovorna je za doprinos zdravlju, a rezultat je epidemioloπkih i klini Ëkih studija provedenih na rajËici i proizvodima od rajËice.
»isti likopen pruæa manje dobro biti zdravlju. Naime, istraæivanja vrlo jasno demonstriraju da likopen nije terapijski uËinkovit kad je prisutan u malim koliËinama koje se normal no nalaze u krvi, pa Ëak niti nakon dodavanja. UËinkovitost niskih kon centracija likopena moæe se uoËiti samo onda kad je likopen u organiz mu prisutan zajedno s ostalim fitonu trijentima koji se nalaze u prirodnim rajËicama i ekstraktima rajËice. Dru gim rijeËima, prisutnost ostalih fito nutrijenata poboljπava uËinkovitost likopena. PreporuËeni dnevni unos likopena je od 5 do 10 mg. S obzirom na to da ljudski organizam ne moæe sintetizi rati karotenoide iz endogenih bioke mijskih tvari, tijelo je potpuno ovisno o prehrani kao izvoru karotenoida. Oko 85 posto likopena tijelo dobi va iz rajËica i proizvoda od rajËice, a ostalih 15 posto obiËno iz lubenice, crvenoga grejpa, guave ili papaje, koji imaju mnogo niæe razine likopena nego rajËica.
DODATAK PREHRANI S PRIRODNIM LIKOPENOM Rajska ravnoteæa za zdravlje urbanog Ëovjeka • sadræi prirodni ekstrakt rajËice • najjaËi antioksidans iz skupine karotenoida • pomaæe normalnu funkcioniranju kardiovaskularnog sustava • pridonosi obrambenom sustavu organizma • preporuËuje se osobama s aktivnim i stresnim naËinom æivota i kod neuravnoteæene prehrane • 1-2 kapsule dnevno podmiruju sve dnevne potrebe
Dostupan u ljekarnama
Lyc-O-Mato ® registrirani je zaπtitni znak Lycored Ltd
ProizvoaË: SYNOSENS Research and Development Ltd.
44 Multipla skleroza
blokada protoka æivËanih impulsa
B
prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med., spec. neuropsihijatar, predstojnica Klinike za neurologiju, mr. sc. Marija Boπnjak PaπiÊ, dr. med., spec. neurolog, Klinika za neurologiju, KB Sestara milosrdnica, Vinogradska c. 29, Zagreb
BuduÊi da mozak i kraljeæniËna moædina imaju velik rezervni kapacitet, mnoga podruËja upale mijelinske ovojnice u poËetku neÊe dati nikakvih simptoma
Multipla skleroza (MS) je upalna, autoimuna, demijelinizacijska bolest srediπnjeg æivËanog sustava (mozga i kraljeæniËne moædine). Karakteri zirana je upalnom reakcijom i zatim propadanjem mijelinske ovojnice pro duæetaka æivËanih stanica koji sluæe prijenosu podraæaja izmeu æivËanih stanica. Na mjestima nestanka mije linske ovojnice karakteristiËno je stva ranje tzv. demijelinizacijskih plakova (oæiljaka ili lezija). 44 V a © e z d r a v l j e # 5 3
Kod veÊine bolesnika znaci bole sti javljaju se izmeu 20. i 45. godine æivota, rijetko prije 15. i nakon 55. godine. Æene obolijevaju dva puta ËeπÊe od muπkaraca. Bolest je ËeπÊa u zemljama smjeπtenim izmeu 40. i 65. stupnja sjeverne geografske πirine, a vrlo je rijetka u tropima i na Dalekom istoku. Pravi uzrok do danas nije poz nat. Smatra se da multipla skleroza nije uzrokovana samo jednim uzro
Ënikom, pa je danas najprihvatljivija teorija da je izaziva kombinacija dje lovanja nekoliko razliËitih Ëimbenika, kao πto su genska predispozicija, oko lina i izloæenost virusu tijekom dje tinjstva. U vjerojatne uzroke ubrajaju se i alergijska zbivanja u samom orga nizmu, a kontroverzna je i teorija o traumi kao moguÊem dodatnom Ëim beniku nastanka bolesti. Ozljeda gla ve ili, pak, emocionalni πok moguÊi su Ëinitelji koji pridonose pogorπanju bolesti.
Simptomi razliËiti - tijek teπko predvidljiv BuduÊi da mozak i kraljeæniËna moædina imaju velik rezervni kapaci tet, mnoga podruËja upale mijelinske ovojnice u poËetku neÊe dati nikakve simptome. Manje promjene koje zahvaÊaju mijelinsku ovojnicu uspo ravaju provoenje æivËanih impulsa i obiËno ne uzrokuju pojavu simpto
ma bolesti, ali se smatra da su odgovorne za razvoj simptoma opÊe slabosti na koju se bolesnici Ëesto æale. Simptomi ovise o mjestu zahvaÊanja i jaËini upale mijelin ske ovojnice produæetaka æivËanih stanica. To je razlog zbog Ëega su simptomi razliËiti, a tijek bolesti teπko predvidljiv. U veÊine bolesnika simptomi se pojavljuju povremeno, a s napredovanjem bolesti mogu se mijenjati u jakosti i trajanju. PoËetni simptomi najËeπÊe su subjektivne smetnje osjeta, smanjenje vidne oπtrine, gubljenje snage u jednom ili viπe ekstremiteta, dvoslike, poremeÊaji ravnoteæe i vrtoglavice, smetnje kontrole mokrenja i stolice. MoguÊi su i poremeÊaji koordinacije pokreta, tremor, skandiran govor, pojava spastici teta i mentalni poremeÊaji. Bolest moæe imati benigni ili maligni tijek, a prema obliku moæe biti relapsno-remitentna, sekundarno progresivna, pri marno progresivna i progresivno relapsirajuÊa. Predvianje progresije je sloæeno, a klasifikacija bolesti s vremenom se mijenja. Ponaπanje bolesti prvih nekoliko godina najbolji je vodiË i bolesniku i lijeËniku za pretpostavljanje daljnjeg tijeka. NajËeπÊi oblik bolesti, u otprilike 85 posto sluËaje va je relapsno-remitentni. Kod tog oblika javljaju se faze pogorπanja, odnosno akutni napadi (πubovi, egzacerbacije, relapsi) za vrijeme kojih dolazi do pojave novih simptoma, ili se postojeÊi pogorπaju. Akutni napadi nastupaju u vreme nu od nekoliko dana ili tjedan do dva, traju jedan do tri mje seca. PraÊeni su razdobljima povlaËenja bolesti (remisija), u kojima se stanje bolesnika vraÊa na ono koje je postojalo prije pogorπanja bolesti, ili moæe zaostati odreeno manje oπteÊenje. Izmeu πubova nema napredovanja bolesti. Razmak izmeu dva maha bolesti moæe trajati samo neko liko mjeseci, no najËeπÊe iznosi godinu do dvije, a mogu se oËekivati i znatno dulja razdoblja. U 70 do 80 posto oboljelih prvi napad se povlaËi bez vidljivih posljedica. Drugi dolazi u nepredvidivu roku; u otprilike 25 posto oboljelih stanje se pogorπava godinu dana nakon poËetka bolesti, a u pet posto bolesnika mnogo kasnije - nakon deset i viπe godina. Relapsi su ËeπÊi u prvim godinama bolesti, njihovo trajanje opÊenito je dulje od poËetnog napada, s tendencijom da se s vremenom i produlji. Broj relapsa ne utjeËe na definitivnu invalidnost. PoremeÊaji funkcije osjeta i moædanih æivaca, ukljuËujuÊi vid ni æivac, povlaËe se bræe od ispada pokretljivosti. U sekundarno progresivnoj multiploj sklerozi nakon faza pogorπanja ne slijedi potpun oporavak nego su s vreme nom oπteÊenja sve veÊa, postoji kontinuirana progresija bolesti s kratkim razdobljima poboljπanja ili stabilizacije. Progresija
Kod veÊine bolesnika simptomi se pojavljuju povremeno, a s napredovanjem bolesti mogu se mijenjati u jakosti i trajanju je bræa πto je bolest poËela kasnije i πto je kraÊi razmak izmeu prva dva maha bolesti. U rijetkim sluËajevima postoji stal na progresija oπteÊenja s gubitkom odreenih funkcija i sposobnosti, pa govorimo o primarno progresivnoj multiploj sklerozi. U progresivno relapsirajuÊoj multiploj sklerozi bolest se progre sivno pogorπava od samog poËetka, ali joπ uvijek ima veÊa, akutna pogorπanja, s ili bez oporavka na stu panj prije pogorπanja bolesti ili relap sa. Predvianje progresije je kom plicirano, a klasifikacija bolesti se s vremenom mijenja. Ponaπanje bole sti prvih nekoliko godina najbolji je vodiË i bolesniku i lijeËniku za pretpostavljanje daljnjih dogaaja, odnosno tijeka bolesti.
Bez karakteristiËna testa ili simptoma Multiplu sklerozu nije lako dija gnosticirati, jer ne postoji odreeni test kojim bi se bolest mogla nepo bitno dokazati, kao πto ne postoji ni karakteristiËan simptom. Dijagnostika mora poËeti detalj nim uzimanjem povijesti bolesti i kliniËkim pregledom oboljelog. Slije de laboratorijski testovi, kojima se iskljuËuju drugi moguÊi uzroci simpto ma. KarakteristiËne pretrage kojima se dokazuje bolest svakako su analiza cerebrospinalnog likvora, evocirani moædani potencijali, magnetska rezo nanca mozga i vratne, a po potrebi i cijele kraljeænice.
Cerebrospinalni likvor (tekuÊina koja obavija mozak i lenu moædinu), koji se dobiva lumbalnom punkcijom, najvaæniji je za dijagnozu, s obzirom na to da se njegovom analizom mogu identificirati stanice i bjelanËevine koje se nalaze u njemu. U tri Ëetvrti ne bolesnika nalazi se blago poviπenje limfocita, tipiËan je nalaz plazma sta nica (nema ih u likvoru zdravih oso ba) te umjereno poveÊanje bjelanËevi na. Osobito gama-globulina IgG, Ëije relativno poveÊanje meu likvorskim bjelanËevinama upuÊuje na njegovo stvaranje u samom srediπnjem æivËa nom sustavu, a to je karakteristiËno za multiplu sklerozu. Evociranim moædanim potencijalima (vidni, sluπni, somatosenzorni) ispituje se funkcija pogoenih putova. PomoÊu njih se moæe dokumentira ti prostorna razasutost lezija i dobiti jasniji uvid u tijek bolesti. Danas je nezaobilazna magnetska rezonanca, s obzirom na to da se njo me mogu vizualizirati podruËja upale i demijelinizacije u mozgu i kraljeæ niËnoj moædini, mjeriti njihova veliËi na i broj te procjenjivati “svjeæina” oπteÊenja.
Terapijski pristup U lijeËenju razlikujemo lijeËenje pogorπanja bolesti te dugotrajni tret man usporavanja napredovanja bole sti i lijeËenje simptoma. Kako se vjeruje da je uzrok pogorπanja bolesti upala mijelina, u lijeËenju pogorπanja koristimo pro tuupalne lijekove, ponajprije kortikosteroide, koji osim toga djeluju i imunosupresijski te antiproliferacijski. NajËeπÊe se intravenozno daje metil prednizolon u dozi od 500 - 1000 mg/ dan, tri do pet dana (tzv. pulsna tera pija). Kontraindikacije za primjenu kortikosteroida su aktivna upala, loπe regulirana πeÊerna bolest ili psihoza. Od 1993. se u sprjeËavanju napre dovanja bolesti koriste interfero-
Kako se vjeruje da je uzrok pogorπanja bolesti upala mijelina, u lijeËenju koristimo protuupalne lijekove, ponajprije kortikosteroide ni beta kao jedna od najboljih vrsti imunomodulacijskog lijeËenja koje mijenja prirodni tijek bolesti. Njihov mehanizam djelovanja nije u potpu nosti poznat, ali se zna da imaju anti virusni, imunomodulacijski i antipro liferativni uËinak. U svijetu se upotre bljavaju i rekombinirani beta interfe roni - glikozilirani oblik kao interferon beta 1a, koji se proizvode iz sta nica sisavaca, zbog Ëega su po svojoj strukturi sliËniji prirodnom humanom beta interferonu te neglikozilirani oblik kao interferon beta 1b, koji se proizvodi iz kultura bakterije E. coli. Do danas je u svijetu provedeno nekoliko vaænih kliniËkih studija koji ma se testirala i usporeivala uËinko vitost pojedinih navedenih interfero na u lijeËenju oboljelih od razliËitih oblika multiple skleroze, prije svega od relapsno-remitentnog oblika. Usporeivala se uËinkovitost lijeËenja ovisno o: vrsti primijenje nog beta interferona u odnosu na drugi primijenjeni beta interferon ili placebo; uËestalosti primjene lijeka (jednom tjedno, tri puta tjedno, svaki drugi dan); duljini primjene lijeka (godinu, dvije, viπe godina); naËinu primjene (s.c. = subkutano, pod koæu, i.m. = intramuskularno, u miπiÊ); dozi primijenjenog lijeka; invalidnosti na poËetku i na kraju primjene lijeka prema tzv. EDSS ska li (skala invaliditeta kojom se invali ditet oboljelih od MS boduje od 0 za uredan neuroloπki status, do 10 kad nastupa smrt bolesnika). Vrijednost pojedinog beta interfe rona ocjenjivala se brojem pogorπanja bolesti u bolesnika, napredovanjem bolesti, smanjenjem invaliditeta za 1 bod prema EDSS skali, smanjenjem
broja aktivnih demijelinizacijskih lezija otkrivenih magnetskom rezo nancom te smanjenjem opseænosti lezija otkrivenih takoer magnetskom rezonancom u razdoblju primjene lijeka u bolesnika. Nuspojave primjene navedenih beta interferona su: “flue-like” simpto mi (simptomi gripe), promjene koæe na mjestu primjene, poviπeni jetreni testovi, depresija, alergija, promjene u krvnoj slici (anemija, citopenija). Osim beta interferona, i drugi lijekovi (Copolymer-1 i mitoxantro ne) naznaËuju pozitivan terapeutski uËinak, a registrirani su u Europi i/ili Sjevernoj Americi, te joπ neki lijekovi i postupci kao πto su plazmafereza, cjelovito zraËenje limfnih Ëvorova, intravenozna primjena imunoglobuli na (IgG) i primjena imunosupresivnih lijekova. TrenutaËno je u fazi istraæivanja uËinkovitost nekoliko desetaka novih lijekova. Najviπe se oËekuje od tzv. pametnih lijekova, kao πto su mono klonska protutijela, s obzirom na to da se pretpostavlja kako bi trebala biti uËinkovita selektivno na pojedini segment u mehanizmu nastanka bole sti. Velika su oËekivanja i od kombinacije razliËitih vrsta lijekova u tretiranju te bolesti. Za teæe sluËajeve oboljelih primjenjuje se nova tehnika - transplantacija matiËnih stanica. U lijeËenju simptoma bolesti od koristi su i lijekovi i postupci koji smanjuju spasticitet (miπiÊni relak sansi, anksiolitici, neki antiepilepti ci, botulinum toksin, fizikalna tera pija), ublaæavaju umor i malaksalost (polivitamini, pravilna prehrana i naËin æivota), smanjuju drhtanje, bol, poboljπavaju raspoloæenje i pomaæu reguliranju smetnji mokrenja i stolice.
48
Probava u πtrajku VeÊina ljudi nikad ili gotovo nikad ne traæi savjet lijeËnika kad je posrijedi zatvor (opstipacija), nego sami pokuπavaju rijeπiti problem Moderan naËin æivota donosi mnogo prednosti, ali uvje tuje i bræi stil æivota, uz neizbjeæan stres, te neredovitu i vrlo Ëesto nezdravu prehranu. Sve su to Ëimbenici koji utjeËu na cijeli organizam, pa tako i na probavu. Probava se usporava i u konaËnici poËne “πtrajkati”, πto dovodi do zatvora ili opsti pacije. Od tog problema, koji se naoko Ëini banalnim, pati Ëak 30 posto odraslih u Europi. Ako ste barem jednom u æivotu patili od zatvora, sigurno znate kakvo je to muËenje. VeÊina ljudi nikad ili gotovo nikad ne traæi savjet lijeËnika kad je posrijedi zatvor (opstipacija), nego sami pokuπavaju rijeπiti problem. Poseæu za razliËitim Ëajevima ili, joπ ËeπÊe, preagresivnim laksativima, koji mogu oπtetiti probavni su stav, a nakon dugotrajne primjene izazvati navikavanje (pri rodno praænjenje crijeva postane nemoguÊe bez lijekova) ili toleranciju, pri Ëemu je nuæno stalno poveÊavati dozu. Stoga valja paæljivo razmisliti o odabiru rjeπenja za problem neu redne probave ili zatvora.
Portalak® donosi olakπanje Za reguliranje probave dovoljno je promijeniti naËin æi vota, viπe se kretati, piti dovoljne koliËine vode i pravilno se hraniti, odabiruÊi namirnice s veÊim udjelom vlakana. To dobro zvuËi u teoriji, ali vrlo Ëesto je i najteæi dio priËe, jer se ritam æivota i ustaljene navike teπko mijenjaju.
No, i za to postoji rjeπenje. To je Portalak®, proizvod koji na prirodan naËin uspostavlja redovito praænjenje crije va. Portalak® djeluje prebiotiËki, pospjeπuje rast prirodnih, korisnih bakterija crijevne flore i tako normalizira prirodnu funkciju crijeva. Kao djelatnu tvar sadræi laktulozu, sintetski disaharid koji se sastoji od dva prirodna πeÊera. Laktuloza nepromijenjena dospijeva u debelo crijevo, gdje djeluje kao osmotski laksativ, tj. navlaËi vodu i osigurava mekoÊu stolice. Laktuloza se u Portalaku® nalazi u obliku sirupa, pa ga se moæe popiti nerazrijeenog ili sa sokom ili vodom. Za poËetak djelovanja najËeπÊe su potrebna 24 sata. Do ziranje je individualno (jedna do tri vreÊice na dan, ovisno o teæini problema), a moæe se i prilagoditi kako bi se postigle jedna do dvije mekπe stolice dnevno. Praænjenje crijeva je lakπe i jednostavnije, a bolovi, grËevi i osjeÊaj da Êe “cijela utroba eksplodirati” postaju proπlost. Portalak® se moæe upotrebljavati dulje vrijeme bez opasno sti od razvoja tolerancije ili ovisnosti o lijeku, a mogu ga primjenjivati sve dobne skupine. Tako je blag da ga mogu koristiti djeca veÊ od najranije dobi i trudnice koje Ëesto pa te od problema neuredne probave, kao i oboljeli od πeÊerne bolesti. Portalak® je pakiran u praktiËnim vreÊicama od 15 ml koje se mogu uvijek imati pri ruci, posebice na putovanju, kad se zatvor javlja kod veÊine ljudi s inaËe urednom pro bavom. S Portalakom® ne rjeπavate problem samo jednokratno, jer se zbog njegova prebiotiËkog uËinka normalizira i priro dna funkcija crijeva.
Regulirajte probavu uz Portalak®. Bez recepta u ljekarnama. Prije primjene proËitajte uputu! Za detaljnije informacije obratite se lijeËniku ili ljekarniku.
HRVATSKA KVALITETA ZA EUROPSKU BUDU∆NOST 48 Va©e zdravlje #53
50
Prirodna snaga ljekovitog bilja
Doppelherz® tonici djeluju preventivno na prirodan naËin, jaËajuÊi rad srca i krvotoka te pomaæuÊi kod pojaËana psihiËkog optereÊenja Posebna kombinacija razliËita ljekovitog bilja u proizvo dima Doppelherz® Tonik za jaËanje i Doppelherz® Aktiv tonik preventivno djeluje na prirodan naËin, jaËajuÊi rad srca i krvotoka te pomaæuÊi kod pojaËana psihiËkog optereÊenja. Tonici sadræe visokovrijedne pripravke od liπÊa i cvjetova bijeloga gloga, plodova hmelja i listova matiËnjaka.
Bijeli glog - ima vrlo dugu povijest uporabe u europskoj medicini. Dokazano je neπkodljiv, a brojni kliniËki dokazi potvruju njegovo djelovanje u smislu jaËanja kontraktilno
Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma
sti srËanog miπiÊa, ubrzavanja rada srca i smanjenja pojave aritmija. Katkad se koristi i kao blagi biljni sedativ. Za puni uËinak, pripravke na bazi gloga treba uzimati barem πest tjedana. MatiËnjak - je vrlo sigurna i netoksiËna biljka. Smanjuje stresom izazvan poveÊan broj otkucaja srca, ublaæava ne sanicu, nemir i sliËne lakπe psihiËke tegobe, pri Ëemu se ne razvija ovisnost. Moæe se koristiti i kod problema probavnog sustava, poput grËeva i oteæane probave. Hmelj - u medicini se koristi od poËetka 19. stoljeÊa. OdliËan je prirodni sedativ jer umiruje i uspavljuje te pomaæe u stanjima straha, nemira i stresa. Zbog sadræaja gorkih tvari koristi se i kod nedostatka apetita i probavnih tegoba Namjena i djelatne tvari jednake su za oba tonika, razlika je samo u sadræaju alkohola i πeÊera. Doppelherz® Aktiv tonik ne sadræi alkohol i πeÊer, pa je pogodan i za dijabe tiËare, a Doppelherz® Tonik za jaËanje sadræi med, aroma tiËnu tinkturu, tinkturu naranËe i slatko vino, zbog Ëega je vrlo ukusan. Doppelherz® tonici preporuËuju se osobama koje su izloæene poveÊanim naporima i starijima jer poboljπavaju opÊe stanje organizma, daju mu novi polet te djeluju kao blagotvorna pomoÊ u starijoj dobi, kad se opÊenito osjeÊa smanjenje æivotne energije.
Doppelherz® Tonik za jaËanje
Doppelherz® Aktiv tonik
50 Va©e zdravlje #53
51
#53 VaŠe zdravlje 51
52 Bez naoËala i nakon Ëetrdesete
mr. sc. Dean ©ariÊ, dr. med., spec. oftalmolog, Klinika za oËne bolesti KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, Zagreb, tel. 01/3787 380; VisuMed centar za lasersku korekciju vida, Nova Ves 11, Zagreb, tel: 01/4860 644, www.visumed.hr
Za razliku od negdaπnje prakse, danas postoji metoda koja omoguÊuje gledanje na daljinu i blizinu, bez da se konstantno mijenjaju ili dodaju naoËale 52 Va©e zdravlje #53
Ljudi stariji od Ëetrdeset suoËeni su sa stanjem poznatim kao prezbio pija ili staraËka dalekovidnost, odno sno “kratke ruke”, zbog Ëega su im potrebne naoËale za Ëitanje, bifokalne ili multifokalne. Nekima je vrlo teπko priviknuti se na takve naoËale. U tom sluËaju postoji rjeπenje poznato kao monovision koncept, Ëija je najveÊa prednost u tome πto se moæemo
O F TALMOLO G I JA
rijeπiti naoËala za Ëitanje, odnosno naoËala uopÊe. Monovision koncept omoguÊuje gledanje na daljinu i bli zinu, bez da se konstantno mijenjaju ili dodaju naoËale. To je posebno kori sno za ljude koji zbog prirode posla moraju gledati i na daljinu i na blizi nu, posebice uËitelji, trgovci, glumci, pjevaËi...
Svako oko drukËije gleda Zahvat na pacijentima izvodi se bezbolnom laserskom metodom (LASIK metoda), s tim da se krei ra razliËita fokalna udaljenost na svakom oku. RijeË je o istoj metodi kojom veÊ dugi niz godina operiramo kratkovidnost, dalekovidnost i astig matizam, i to s izvrsnim rezultatima. Dominantno oko trebalo bi vidjeti odliËno na daljinu, a ne toliko dobro na blizinu, a nedominantno bolje vidi na blizinu kako bi se omoguÊilo Ëitanje, ali ne tako dobro na daljinu. Kad se koriste oba oka, vid na dalji nu i blizinu trebao bi biti odliËan, bez upotrebe naoËala. Kako u stvari funkcionira monovi sion koncept? Naπ mozak konstantno obrauje informacije iz naπih osjetila. Tako je i s osjetom vida. U fazi æivota prije prezbiopije, akomodacija (pri lagodba) omoguÊuje oku da mijenja fokus tako da je objekt koji gledamo Ëist, dok su svi ostali objekti na nekoj udaljenosti zamagljeni: naπ mozak
“reagira” na Ëisti objekt naπeg inte resa, bio on daleko ili blizu. S mono visionom osoba mora nauËiti gledati objekt, ovisno o njegovoj udaljeno sti. Ljudi koji se odluËe na zahvat, moraju proÊi odreeno razdoblje pri lagodbe na novu situaciju, koja se simulira kontaktnim leÊama. Kao i kod ostalih metoda korekcije vida, pojedinci se neÊe moÊi priviknuti na monovision, a svi ostali mogu korigi rati vid laserom.
Nova vidna oπtrina za samo nekoliko sati U pravilu, na operirano oko ne sta vlja se zavoj, osim πto se zbog zaπtite tijekom noÊi preko moæe staviti perfo rirani πtitnik. Poslije operacije potreb
Refresh® Contacts™ Sasvim drugaËije umjetne suze Kod svih tegoba uzrokovanih suhim okom
• konzervirane u boËici, na oku bez konzervansa
Nakon laserskog tretmana skidanja dioptrije
• potpuno neπkodljive za oËi
Za nositelje svih vrsta kontaktnih leÊa
• obogaÊene mineralima iz prirodnih suza • pogodne za dugotrajnu uporabu • koriste se do 90 dana od prvog otvaranja
no je nekoliko ambulantnih kontrol nih pregleda. Nakon primjene LASIK postupka oπtrina vida postiæe se za nekoliko sati, pa pacijent veÊ sutra dan moæe normalno raditi i voziti. Prvih dana nakon operacije treba biti oprezan s operiranim okom, pa je nuæno izbjegavati trljanje oËiju, kupanje u bazenima, koriπtenje saune i kontaktne sportove. Treba i intenzivno koristiti umjetne suze, i to prema uputi lijeËnika. Nakon jedan do dva dana moguÊ je povratak na posao u prostore s nor malnom kvalitetom zraka (rad u ure dima i sl.), a rad u praπnjavim pro storima ponovno je moguÊ tek nakon dva tjedna. Nakon operacije nema bolova, osim πto pacijent katkad tijekom prva dva dana moæe osjetiti nelagodu u oku, koja se oËituje kao osjeÊaj stra nog tijela. Ti simptomi su bezopasni i potpuno nestaju nakon pojaËane tera pije umjetnim suzama.
Dodatni zahvat po potrebi Pacijentima koji se ni nakon tri mjeseca nisu priviknuli na monovi sion, bit Êe potreban dodatni zahvat na oku koje je korigirano za vid na blizinu. I to se oko korigira za vid na daljinu i tako se izjednaËuje vid. Dakle, postoji metoda koja i lju dima starijima od Ëetrdeset godina omoguÊuje æivot bez naoËala, vid na daljinu i blizinu bez pomagala.
54
O Ëemu ovisi udobnost noπenja leÊa
Hrvojka Salopek PrpiÊ, dr. stom., Oktal Pharma
Koliko god noπenje kontaktnih leÊa imalo svoje predno sti (u Hrvatskoj je 120.000 nositelja), iznenauje podatak da 80 posto svih nositelja u svijetu odbacuje leÊe zbog suhoÊe oka i popratne neugode. Upravo je razumijevanje uzroka tih simptoma kljuË prevencije i postizanja uvjeta ugodna noπenja leÊa. Sindrom suhog oka - Uzrok navedenih tegoba Ëesto je u manjkavom suznom filmu. Suzni film u tankom sloju prekriva roænicu i unutarnju povrπinu vjea, a ima brojne funkcije: sprjeËava isuπivanje oka i osigurava ugodno trep tanje; ima ulogu u prehrani i vlaæenju epitela roænice te njezinoj opskrbi kisikom; ispire strane Ëestice, hladi i Ëisti oko; prevenira infekcije i neutralizira slabo kisele i luænate tvari koje dospiju u oko. Kod suhog oka dolazi do hlapljenja vodenog sloja suznog filma, πto izaziva oπteÊenja epitelnih stanica roænice. Odabir otopine za njegu leÊa - Razlog neudobnosti i iritabilnosti moæe biti i u loπem odabiru otopine za njegu leÊa. Kako to sprijeËiti? Prije svega, nuæna je odgovarajuÊa njega leÊa, kako bi se s njihove povrπine svakodnevno uklo nile neËistoÊe. Poæeljno je njegovati leÊe otopinom koja Êe istodobno osigurati njihovu potpunu dezinfekciju, ËiπÊenje i njegu, a da pritom ne bude agresivna za oko.
Objektivno Dr. Grus proveo je istraæivanje u kojem je ispitivao uËi nak viπenamjenskih otopina za njegu leÊa i njihov utjecaj na suzni film, tj. promatrao je stabilnost i sastav suznog filma tijekom noπenja kontaktnih leÊa. Istraæivanje je bilo objek tivno, odnosno nije bilo sponzorirano. »injenica je da se zbog specifiËna nalaza proteina u suznom filmu nositelja kontaktnih leÊa moæe utvrditi je li neka osoba nositelj kontaktnih leÊa ili ne. U istraæivanju je usporeivan nalaz suznog filma nositelja leÊa koji su koristili
COMPLETE MoisturePLUS otopinu za njegu leÊa i onih koji su koristili konvencionalnu viπenamjensku otopinu s kontrol nom skupinom u kojoj nisu bili nositelji leÊa. Nakon Ëetiri tjedna, pregledom uzoraka suznog filma zakljuËeno je da je u skupini koja je koristila konvencionalnu viπenamjensku otopinu 100 posto ispitanika nositelja kontaktnih leÊa, a u skupini koja je koristila COMPLETE MoisturePLUS viπe od 50 posto ispitanika prepoznato je kao osobe koje ne nose kontaktne leÊe. Stoga se dade zakljuËiti da je suzni film koji je bio izloæen COMPLETE MoisturePLUS otopini bio norma lan i zdrav u viπe od 50 posto sluËajeva.
Dvostruko vlaæi i πtiti COMPLETE MoisturePLUS otopina stvorena je tako da osigura dugotrajnu udobnost pri noπenju leÊa. Uza sve po trebne sastojke za dezinfekciju, ËiπÊenje i deproteinizaciju, ova otopina ima jedinstven sustav dvostrukog ovlaæivanja. Jedina je viπenamjenska otopina koja koristi dva oftalmoloπka demulcenta, tj. tvari koje se lokalno stavljaju na oko i Ëija je svrha da πtite i podmazuju povrπinu oka i tako sprijeËe suhoÊu i iritaciju, a priznaje ih FDA (AmeriËka udruga za lijekove). Njihov mehanizam djelovanja je jedinstven. S jedne strane osiguravaju dugotrajnu vlaænost leÊe, a s dru ge stvaraju vlaæni jastuËiÊ izmeu oka i leÊe, πto osigurava udobnost i njeæno prilijeganje leÊe na oko. Uz to, COMPLETE MoisturePLUS jedina je viπenamjenska otopina na naπem træiπtu koja omoguÊuje dodatnu zaπtitu oka uz pomoÊ taurina, najËeπÊe aminokiseline u oËnim tkivima i suznom filmu. Taurin je vaæan za zdravlje oËiju. Njegova antioksidativna svojstva koriste se za tretiranje oπteÊenja povrπine oka uzrokovanih oksidansima, a blago antihistaminsko djelovanje πtiti od otpuπtanja histamina i smanjuje svrbeæ oËiju, te πtiti roænicu od oticanja.
VeÊina otopina njeguje leÊe. Samo COMPLETE ® MoisturePLUS brine i za oËi! 54 Va©e zdravlje #53
56
Pelenski osip kako ga izbjeÊi
Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma
Pelenska regija kod novoroenËadi i malih beba posebno je osjetljivo podruËje, izloæeno djelovanju brojnih agresivnih Ëimbenika Koæa je naπ najveÊi organ, zau zima 1,5 do 2 m², odnosno 16 posto naπe tjelesne mase. Najvaænije su joj funkcije mehaniËka zaπtita i zaπtita protiv kemijskih tvari i ultraljubiËa stog zraËenja, termoregulacija, regula cija vode u tijelu i osjet dodira. Za razliku od odraslih, koæa malih beba mnogo je osjetljivija jer nema razvijen cjelovit anatomski i funkcio nalni integritet. Stoga se svakodnevna njega i higijena djeËje koæe uvelike razlikuje od njege koæe odraslih, pri Ëemu treba voditi raËuna o svim nje zinim posebnostima.
Pelenska regija - osjetljiva i zahtjevna Koæa beba je njeænija, povrπinski sloj osjetljiviji, potkoæno tkivo tanje, sadræaj lipida takoer bitno manji, a vode ima malo viπe nego kod odra slih. Ni ælijezde lojnice i znojni ce joπ nisu u potpunosti razvijene. Zbog tih karakteristika koæa beba lakπe se isuπuje, podloænija je nega tivnim uËincima sunËeve svjetlosti i infekcijama, a osjetljiviji je i mehani zam termoregulacije. Pelenska regija kod novoro enËadi i malih beba posebno je 56 Va©e zdravlje #53
osjetljivo podruËje, jer je izloæeno dje lovanju brojnih agresivnih Ëinitelja: • Toplina, vlaga i nedostatak zraka u nepropusnim pelenama poveÊavaju rizik od iritacije i najËeπÊe dovode do crvenila. • Neprestano trljanje moæe izazva ti izrazito crvenilo, pa Ëak i ranice, a pregibi prepona ostaju relativno poπteeni. • Higijena neodgovarajuÊim sredstvima za pranje i njegu, koja mogu remetiti pH koæe i prekomjerno isuπiti bebinu koæu te izazvati crvenilo i bol na mje stu oπteÊenja. • Razgradni produkti mokraÊe i stolice mogu utjecati na promjenu pH koæe i dovesti do oπteÊenja povrπinskog sloja, Ëemu mogu pripomoÊi i probavni enzimi, ali i bakterije i gljive, kojima je takav medij idealna podloga za razmnoæavanje. Studije pokazuju da odstajala mokraÊa na 37ºC moæe izazvati upalu koæe, dok svjeæa nema takvu sposobnost. • Koriste li se niæe temperature pri strojnom pranju klasiËnih pamuËnih pelena (tetra pelene), treba imati na umu da deterdæen ti, sapuni i omekπivaËi mogu
izazvati upalu ili pogorπati veÊ postojeÊu, jer razliËiti enzimi i dodaci deterdæentima mogu osta ti aktivni. Pod utjecajem navedenih Ëim benika, promjene na koæi pelenske regije mogu varirati od laganog crve nila, preko svijetlocrvenog toËkastog osipa na guzi, spolovilu i donjem dijelu trbuπËiÊa, pa sve do zadebljale koæe prepune gnojnih priπtiÊa. Sve te koæne reakcije u regiji ispod pelena najËeπÊe nose naziv pelenski osip.
Karakteristike pelenskog osipa • najËeπÊe poËinje laganim crvenilom u pelenskoj regiji • obiËno ne zahvaÊa koæne nabore • koæa postaje mrljasta, bolna i vruÊa na dodir • podruËje guze i gornjeg dijela bedara mogu se zacrvenjeti i vlaæiti • mogu se razviti i ograniËeni dijelovi suhe i perutave koæe • katkad se moæe javiti i mjehuriÊi, koæa se ljuπti i postaje bolno osjetljiva • u najteæim sluËajevima koæa se moæe i ognojiti
©to pogoduje razvoju Pelenski osip moæe se pojaviti bilo kad, i bez naizgled posebnog razlo ga, jer neka dojenËad zbog prirodno
osjetljivije koæe mogu mu biti sklo nija. Postoje i odreena razdoblja u kojima su bebe znatno osjetljivije i podloænije pelenskom osipu, a to su: • prijelazno razdoblje od dojenja na prehranu boËicom • nicanje prvih zubiÊa • uvoenje nemlijeËne hrane • prvi obroci kravljeg mlijeka • nakon terapije antibioticima (uz koju se Ëesto javlja i proljev).
Iritacija ili infekcija NajËeπÊe ga uzrokuju kontaktna iritacija i/ili lokalna koæna infekcija kao posljedica pretjerana razmnoæa vanja razliËitih bakterija (najËeπÊe Staphylococcus aureus) i gljivica (najËeπÊe Candida albicans).
ili antiseptik koji uËinkovito djeluje na gljive, primjerice Octenisept. Ako bakterije prodru u oπteÊenu koæu, dolazi do impetigo pelenskog osipa. Na koæi se razvijaju mjehu riÊi veliËine kovanice, koji se poslije pretvaraju u kraste boje meda. I u tom sluËaju obvezno se treba javiti lijeËniku.
Ostali razlozi - U sljedeÊim situa cijama potrebno je svakako konzulti rati pedijatra: ako se osip ne povuËe za dva ili tri dana, a poduzeli ste sve mjere; ako postoji osip i na drugim dijelovima tijela, a beba ima poviπenu temperaturu i povraÊa; ako se jave proljev i osip u kombinaciji; ako je koæa nateËena, ili su prisutni gnojni priπtiÊi, mjehuriÊi ili kraste.
NajËeπÊi razlozi kontaktne iritacije
Kako sprijeËiti pelenski osip
• rijetko mijenjanje pelena (predug kontakt s mokraÊom ili stolicom) • nedovoljno ËiπÊenje koæe od ostataka mokraÊe i stolice • antibiotska terapija • proljev • preosjetljivost na neku hranu • reakcija na kemijske sastojke jednokratnih pelena (primjerice, natrijev poliakrilat, koji tekuÊinu u pelenama pretvara u gel) • reakcije na kemijske sastojke deterdæenata i omekπivaËa kod upotrebe tetra pelena • vlaæno i toplo okruæenje ljeti
Kako bi se sprijeËila pojava pelen skog osipa, najvaænije je u najveÊoj moguÊoj mjeri skratiti vrijeme kon takta koæe s mokraÊom, odnosno sto licom, pa se preporuËuje: • mijenjati pelene kad god se beba pomokri, Ëak i kad se koriste jed nokratne pelene s velikom moÊi upijanja (kod novoroenËeta bi pelene trebalo mijenjati barem svakih dva sata); mijenjati pele ne odmah nakon kakanja • isprobati razliËite vrste pelena - ako se koriste jednokratne, a beba Ëesto ima pelenski osip, tre balo bi promijeniti vrstu pelena • tetra pelena preporuËuje se iskuhavati i viπekratno ispirati u Ëistoj vodi i peglati • koristiti nemirisne maramice ili obiËnu vodu (parfemi Ëesto iriti raju koæu) • πto ËeπÊe ostavljati bebinu guzu da se zraËi • kod osjetljive koæe koristiti kre mu za pelensko podruËje - kreme na bazi petroleja (originalne A i D masti) ili kreme na bazi cinko va oksida.
Lokalna koæna infekcija - Jedan od najËeπÊih oblika pelenskog osipa nastaje tako πto gljive iz unutarnjih organa dou u kontakt s oπteÊenjima na koæi i dovedu do pojave gljiviËnog osipa. Na genitalnom podruËju koæa je blago oteËena, na dodir hrapava, a na pelenskom predjelu obiËno crve na, s razasutim mrljicama. Kod takvih promjena obvezno se treba obrati ti pedijatru, koji Êe nakon uvida u promjene propisati odgovarajuÊe tera pijsko sredstvo - antimikotiËku mast
58
Intervju: prof. dr. sc. Vesna VidoviÊ, spec. psihijatar
Opsesivno prejedanje Epizodama trpanja u sebe golemih koliËina hrane, obiËno visoko kaloriËne, ne prethodi stvarna, konkretna glad, nego je rijeË o takozvanom emocionalnom jedenju PoremeÊaji jedenja nisu, kao πto to mediji nerijetko sugeriraju, bole sti modernog doba. Naprotiv, uglav nom su poznate od davnina, a neke su opisane joπ u antiËkim spisima. Prema suvremenim medicinskim klasifikacijama, spadaju u psihiËke poremeÊaje, a u odreenom postotku moæe ih se naÊi u svim kulturama. U pravilu se smatraju problemom æen ske populacije, a u praksi se, iako rijetko, javljaju i u osoba muπkog spo la. Za razliku od anoreksije i bulimije, o kojima se proteklih mjeseci mnogo 58 Va©e zdravlje #53
govorilo u hrvatskoj javnosti, o pro blemu kompulzivnog prejedanja malo se raspravlja, iako ovaj bulimiji sro dan poremeÊaj prema ameriËkim sta tistikama zahvaÊa od 0,9 do 4 posto cjelokupne populacije. Kako je rijeË o “tajnoj” bolesti koju oboljeli, a zatim i njihova bliæa okolina, nastoje prikri ti, teπko je odrediti stvarne razmjere bolesti. Prof. dr. sc. Vesna VidoviÊ, s Klinike za psiholoπku medicinu Medi cinskog fakulteta SveuËiliπta u Zagre bu, istiËe kako se mali broj oboljelih od poremeÊaja jedenja javlja lijeËniku
specijalistu, πto procjenu o ukupnom broju oboljelih Ëini joπ neizvjesnijom.
©to je poremeÊaj kompulzivnog prejedanja? RijeË je o nekontroliranim naleti ma prejedanja, nalik onima kod buli mije, pri Ëemu osoba doslovno trpa u sebe goleme koliËine hrane, obiËno visoko kaloriËne. Prestaje jesti tek kad nastupi bol u predjelu æeluca ili kad viπe ne moæe disati. Valja istaknuti da takvoj epizodi ne prethodi stvar na, konkretna glad, nego je rijeË o takozvanom emocionalnom jedenju.
Moæete li objasniti razliku izmeu poremeÊaja prejedanja i ostalih poremeÊaja jedenja? PoremeÊaj prejedanja ima goto vo iste psihiËke pokretaËe kao i buli mija, a anoreksija je bolest drukËije problematike. Kod prejedanja, za razliku od bulimije, nema kompenza
P S I H I JATR I JA - I NTER V JU
tornog ponaπanja u vidu povraÊanja ili ËiπÊenja laksativima i diureticima. SliËnost je u tome πto u obje bole sti nakon epizode prejedanja slijedi osjeÊaj krivnje zbog izostale samo kontrole.
Koji su simptomi bolesti? PoremeÊaj prejedanja je, baπ kao i bulimija, tajna bolest koja se mani festira unutar Ëetiri zida, pa katkad prou godine prije nego πto obitelj primijeti iskrivljene prehrambene navike oboljelog. Kod klasiËnog preje danja logiËno dolazi do gomilanja kilograma, jer izostaje “ritualno” ËiπÊenje specifiËno za bulimiju. Dugo roËno gledano, ako osoba uËestalo konzumira velike koliËine visokoka loriËne hrane, naπtetit Êe vlastitom organizmu. Kao posljedice kompulzi vnog prejedanja moæemo navesti dija betes, poviπen krvni tlak, visok kole sterol, kardiovaskularne bolesti, itd. SljedeÊe πto moæemo svrstati u simptome je Ëinjenica da su ti lju di obiËno opsjednuti dijetama, uz negativan stav prema izgledu i tije lu uopÊe. »ak i kad uspjeπno izgube kilograme, ostaju u stanju preokupa cije izgledom. Kako u svim æivotnim situacijama reagiraju emocionalno, odnosno emocionalnim jedenjem, u stanju su viπemjeseËni trud “upropa stiti” u napadaju loπeg raspoloæenja. »esto su u depresiji jer bi htjeli drukËije izgledati, a ne uspijevaju u tome. Katkad se ovaj tip poremeÊaja jedenja javlja u kombinaciji s ovi snosti o alkoholu ili drogama te vrlo Ëesto u osoba s traumom seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu.
U literaturi se spominje kako oboljele od poremeÊaja prejedanja Ëesto prati takozvani “yo-yo efekt”, odnosno da su skloni izgubljene kilograme brzo vratiti. Pacijenti s poremeÊajem preje danja obiËno imaju konkretan pro blem koji ne mogu osvijestiti, pa se
60 Va©e zdravlje #53
zbog toga rijetko povjeravaju bliænji ma. Uz to, rijeË je o hiperaktivnim ljudima koji na taj naËin stvaraju πtit od suoËavanja s bolnim emocijama, pa Ëesto isti obrazac ponaπanja pri mjenjuju ispred hladnjaka. Kako su vrlo impulzivni ljudi, koji su u nepre stanoj akciji, teπko je oËekivati da budu disciplinirani. Tijekom dijete, ali i kod odræavanja postignutih rezul tata, kljuËno je upravo disciplinirano ponaπanje, πto u ovom sluËaju izo staje. Zato su skloni ponovnom gomi lanju kilograma nakon dijeta.
Pate li oboljeli veÊ u poËetku bolesti od prekomjerne teæine ili je ona simptom? Prekomjerna teæina je simptom prejedanja, a ne uzrok. Pretile osobe nisu same po sebi ugroæene, odno sno nisu sklonije razviti poremeÊaj prejedanja. Moramo uzeti u obzir da pretilost ima mnogo uzroka, kao πto su endokrinoloπki Ëimbenici. Osoba moæe jednostavno uæivati u hrani i ne htjeti se odreÊi tog uæitka, dok osobe s poremeÊajem prejedanja kao cilj ne vide uæivanje u hrani, nego osjeÊaj krajnjeg zasiÊenja.
Kako Ëlanovi obitelji oboljelog mogu prepoznati poremeÊaj? Kako razlikovati pretilu osobu od osobe oboljele od poremeÊaja prejedanja? Najviπe po samom tipu jedenja jer osoba u kratkom razdoblju uno si enormne koliËine hrane, a oËito je da ne moæe biti toliko gladna. Epizo de prejedanja ne moraju se pojavlji vati svakodnevno. Katkad se javljaju jednom do nekoliko puta tjedno, najËeπÊe kriπom kad nitko od ukuÊa na nije nazoËan. Kako je prejedanje oblik ovisnosti, javlja se i kriza sliËna ovisniËkoj. Oboljeli u napadaju preje danja ne poseæu za ukusnom hranom jer im nije bitna kvaliteta, nego kvan titeta. Pojednostavljeno, gomila hrane simboliËki zatrpava unutarnju praz ninu.
Je li kod poremeÊaja jedenja ovog tipa posrijedi svojevrsna kompenzacija ljubavi hranom? Hrana joπ od najranije dobi ima tu simboliËku ulogu u ljudskom æivotu. Prvo iskustvo hranjenja doæivljava mo kroz neposredan odnos s majkom. MajËina ljubav se bioloπki manifesti ra, ali i kulturoloπki tumaËi upravo preko rituala hranjenja djeteta. Osobe koje su u tom prvobitnom kontaktu doæivjele osjeÊaj uskraÊenosti, kasnije u æivotu izostanak ljubavi mogu kom penzirati prekomjernim uzimanjem hrane. No, vaæno je istaknuti da je rijeË o subjektivnom doæivljaju poje dinca, pa osjeÊaj uskraÊenosti ne ovisi nuæno o kvaliteti majËine njege, nego o nekoliko razliËitih Ëimbenika.
Kako suvremena psihijatrija pristupa oboljelima od poremeÊaja prejedanja? ObiËno se pacijenti javljaju tek kad popratne komplikacije postanu ozbiljan problem po zdravlje. Ova bolest ima svoju bioloπku (genetiËku) i psiholoπku komponentu, pri Ëemu, uz svjesne Ëimbenike, veliku ulogu u razvoju poremeÊaja igraju nesvjesni, koji na povrπinu izlaze tek kroz tera piju sa struËnjakom. Nadalje, da biste nekoga lijeËi li, pogotovo u psihoterapiji, osoba mora biti spremna na suradnju. Takav sloæen proces veÊ od poËetka pretpo stavlja kooperabilnog pacijenta koji je svjestan svog problema i æeli raditi na njegovu rjeπavanju. Psihoterapija katkad ukljuËuje i ponovno proæi vljavanje traumatiËnog dogaaja, pa takav korak moæe biti vrlo neugodan za pacijenta jer ga izlaæe potisnutoj emocionalnoj boli. U sluËajevima kad prejedanje prati kroniËna depresija, propisuju se antidepresivi, no lijekovi kod poremeÊaja jedenja opÊenito nisu dugoroËno rjeπenje.
62 Nikotin je droga
dopuπtena, ali niπta manje πtetna Ozren Podnar, prof.
»injenica da znanstvenici veÊ dugo pokuπavaju (i uspijevaju) doka zati da nikotin izaziva ovisnost, iznenauje i iritira. Kao da ta istina nije oËigledna iz iskaza i ponaπanja samih puπaËa! Korisno je, meutim, prouËavanje fizioloπkih mehaniza ma putem kojih nastaje i odræava se ova i druge ovisnosti: utvrivanje tih mehanizama u konaËnici Êe pomoÊi uklanjanju ovisnosti. U posljednjih nekoliko godina znanstvenici su napokon otkrili neko liko moædanih struktura i supstancija koje sudjeluju u razvoju nikotinske ovisnosti te vjeruju da Êe uskoro iz tih spoznaja nastati i lijekovi za brzo odvikavanje od nikotina.
62 Va©e zdravlje #53
Dopaminska veza Proπlo je ljeto skupina talijanskih znanstvenika na SveuËiliπtu u Caglia riju prouËavala gdje u mozgu πtakora nikotin proizvodi uËinke. Kao πto se oËekivalo, nikotin je poticao luËenje dopamina, neurotransmitera poveza nog s ugodom, libidom i ovisnostima. Jedan od lijekova za odvikavanje od nikotina je Zyban (bupropion), koji djeluje tako da pojaËava djelovanje dopamina, Ëime ublaæava apstinen cijsku krizu puπaËima na odvika vanju. Voditelj studije Francesco Pontieri napisao je u magazinu Nature da “ima jakih dokaza da nikotin s ovi sniËkim drogama dijeli bitne neuroke
mijske i funkcionalne osobine, toËnije sposobnost da selektivno povisuje prijenos dopamina i metabolizam u πkoljci nukleusa akumbensa.” Joπ je jedno istraæivanje upozo rilo na ulogu mezolimbiËkog dopa minskog sustava, skupine moædanih struktura koja radi na “dopaminski pogon”, a koju nazivaju centrom za ugodu. Prilikom istraæivanja, lijeËe ni ovisnici o kokainu imali su jaËu moædanu aktivnost u mezolimbiËkom dopaminskom sustavu kad su im pokazivane snimke ljudi koji uzi maju kokain, a ta je pojaËana moæda na aktivnost bila povezana s pono vnom pojavom æelje za kokainom kod sudionika istraæivanja. Moædana aktivnost u toj studiji snimana je teh
P S I H OLO G I JA
nikom PET (tomografija pozitron skom emisijom).
Tajna je u insuli Zimus su znanstvenici sa SveuËiliπta Juæna Kalifornija (USC) utvrdili koje je podruËje mozga bitno za razvoj ovisnosti o nikotinu. RijeË je o dijelu mozga zvanom insula (od lat. otok), koji je povezan s osjeÊaji ma i raspoloæenjem. Insula prima
i prerauje informacije koje dolaze iz drugih dijelova tijela te igra vaæ nu ulogu u nastanku razliËitih osje ta, poput gladi, boli i potrebe za uzi manjem droga. Prema istraæivanju, Ëiji su rezul tati objavljeni u sijeËnju, puπaËi kod kojih je zbog bolesti ili ozljede oπteÊena insula gube potrebu za niko tinom te mogu brzo prestati puπiti bez ikakve apstinencijske krize. Do tih je zakljuËaka ekipa s USC-a doπla prouËavajuÊi 69 pacijenata od kojih su svi bili puπaËi te su svi pretrpjeli neku bolest ili ozljedu mozga (pri mjerice, moædani udar). Ispostavilo se da je od 19 pacijenata oπteÊena bila upravo insula njih 13 (68 posto prestalo puπiti brzo i lako). Nitko od tih 13 nije viπe nikad osjetio poriv za paljenjem cigarete. Ostalih πest izja vilo je da im je potreba za puπenjem opala. Kod preostalih 50 pacijenata iz kontrolne grupe, dakle puπaËa kojima nije oπteÊena insula, nije bilo takvih uËinaka na æelju za puπenjem. “Jedan je od najveÊih problema kod svih ovisnosti kako zaustavi ti neodoljivu potrebu za puπenjem ili uzimanjem neke druge droge”, objasnili su Antoine Bechara i Anna Damasio s USC-a. “Ta potreba nestaje u trenu kod osoba koje su pretrpjele ozljedu insule.” Znanstvenike je obradovalo to otkriÊe, jer vjeruju da bi im moglo
Cigareta vaænija od hrane Po prof. Johnu Hughesu, nema dvojbe da je nikotin adiktivan.“Ako ovisnike stavite u poziciju u kojoj im je teπko doÊi do nikotina, uloæit Êe velik napor da ga se domognu. Od Drugog svjetskog rata bilo je primjera izgladnjelih ljudi koji su mijenjali hranu za cigarete u koncentracijskim logorima.” Hughes kaæe da je zaπtitni znak ovisnosti gubitak kontrole nad uzimanjem sredstva, tj. droga kontrolira vas, a ne vi nju. Konkretno: - niste u stanju prestati uzimati sredstvo kad odluËite - uzimate sredstvo unatoË jasnim dokazima da vam πkodi - postoje jasni simptomi apstinencijske krize, koja u sluËaju nikotina ukljuËuje depresiju, tjeskobu, napetost, razdraæljivost, smanjenu koncentraciju i nesanicu.
omoguÊiti da u skoroj buduÊnosti razviju joπ djelotvorniju terapiju pro tiv nikotinske ovisnosti na temelju lijekova koji bi kontrolirali aktivnost insule. Istraæivanje je nadahnuto sluËajem pacijenta koji je godinama puπio po dvije kutije cigareta dnev no. Ta mu je ovisnost trajala dok nije pretrpio moædani udar, koji mu je
P S I H OLO G I JA
oπtetio insulu. Odmah zatim prestao je puπiti, otkrivπi da mu cigareta viπe ni na koji naËin ne poboljπava stanje, a da mu apstinencija ne uzrokuje nikakvu nelagodu.
Nikotin gori od alkohola? Nikotin je bezbojna do blijedoæuta uljnata tekuÊina (formula C10H14N2). Vrlo je otrovan te je nekoÊ koriπten kao insekticid. RijeË je o drogi koja se prirodno nalazi u duhanu i glavni je uzrok ovisnosti o puπenju listova te biljke. Pri puπenju nikotin se brzo apsorbira u krvotok i u samo nekoliko sekundi dospijeva u mozak. ProuËavanja pokazuju trajne kemijske promjene u mozgovima puπaËa, sliËne onima koje nastaju u æivotinja kad konzumiraju kokain, heroin ili druge adiktivne tvari. Anali za moædanog tkiva preminulih puπaËa i nepuπaËa dokazala je da promjene kod puπaËa postoje Ëak i ako su pre stali puπiti godinama prije smrti. VodeÊi svjetski struËnjak za ovi snost o nikotinu, prof. John Hughes sa SveuËiliπta u Vermontu, zakljuËuje da “nikotin utjeËe na mozak sliËno kao i druge droge koje stvaraju ovi snost, npr. heroin i amfetamin. I mno gi alkoholiËari tvrde da im je lakπe
odviknuti se od alkohola nego od puπenja.” Nikotin kod velikog postotka kori snika izaziva ovisnost. “Od 100 lju di koji eksperimentiraju s alkoholom ili kokainom, 10 Êe ih postati ovisno. Kod nikotina je taj udio 20 - 25 posto. Stoga eksperimentiranje s nikotinom mnogo ËeπÊe dovodi do ovisnosti”, kaæe Hughes.
Zaπto je nikotin toliko “uspjeπan” kao adiktivna droga “Zato jer djeluje na ljudski organi zam na mnogo naËina: suzbija glad, smanjuje razdraæljivost i napetost, poboljπava koncentraciju. BuduÊi da su to problemi koji muËe mnoge mla de, nije Ëudo da tako lako poseæu za nikotinom”, objaπnjava Hughes. Kod poËetnika ili povremenih puπaËa, nikotin donosi blagu euforiju, pojaËanu paænju i oπtrije pamÊenje. Kod kroniËnih ovisnika, sluæi iskljuËi vo za ublaæavanje krize, a ne viπe radi doæivljavanja ugode. Apstinen cijska kriza kod dugogodiπnjih puπaËa poËinje veÊ 30 minuta nakon zadnje doze. Razlika izmeu nikotina i droga poput alkohola, heroina i kokaina je u
©tete od puπenja: goleme Upozorenja na opasnosti koje prijete od puπenja nemaju uËinka na veÊinu puπaËa, jer ljudima je svojstveno biranje kratkoroËnog uæitka naspram izbjegavanja neugodnih posljedica koje mogu nastupiti poslije: • Dim duhana sadræi tisuÊe kemijskih tvari, ukljuËujuÊi viπe od 60 tvari za koje se zna da izazivaju rak. • Puπenje cigareta uzrokuje 87 posto smr tnih sluËajeva od raka pluÊa i veÊinu smrti od raka grkljana, usne πupljine i jednjaka. LijeËnici tvrde da samo u SAD-u puπenje uzrokuje 400.000 smrtnih sluËajeva godiπnje. • Rizik obolijevanja od raka vezanog uz puπenje raste s ukupnom izloæenoπÊu duhanskom dimu tijekom æivota: vremenom provedenim pod utjecajem duhanskog dima, brojem popuπenih cigareta, koliËini dima koji se udiπe itd.
Ëinjenici da nikotin kroz puπenje ciga reta ne uzrokuje trovanje. Meutim, taj podatak nije bitan za svrstavanje nikotina u ovisniËke droge, jer se ovi snost oËituje u nesposobnosti pre stajanja uzimanja droge, a ne u njezi noj akutnoj toksiËnosti.
66
Anemija
pobijeena prirodnim lijekom Ana LaziÊ, dipl. ing. biologije, Ro.Ra. Natura d.o.o.
Ispravan pristup prirodnoj terapiji nadoknade æeljeza u organizmu je ujednaËen unos malih bioraspoloæivih doza æeljeza te hranjivih tvari i oligoelemenata Anemija je sve ËeπÊa bolest danaπnjice, prepoznatljiva po tipiËnim simptomima, poput osjeÊaja umora i neispavanosti, loπeg raspoloæenja, oslabljenoga imunoloπkog sustava, manjka apetita... Prema opÊoj defini ciji, sideropeniËna anemija (slabokrvnost) znaËi smanjenu koncentraciju hemoglobina i/ili eritrocita u volu mnoj jedinici krvi. Uzroci mogu biti razliËita podrijetla, pa tako anemiju mogu izazvati nepravilne prehrambe ne navike, odnosno nedovoljan unos æeljeza putem hrane, poveÊana potre ba za dnevnim unosom æeljeza (trud nice, djeca u razvoju...), poveÊan gubitak æeljeza, ali i njegova loπa resorpcija (zbog pomanjkanja vitami na i oligoelemenata, neodgovarajuÊe crijevno-bakterijske flore...).
Bez æeljeza ne moæemo Æeljezo je element nuæan lju dskom organizmu, esencijalni nutrijent ukljuËen u transport kisika, rast i diobu stanica, te u ostale bioke mijske procese u organizmu. Prijeko je potreban za izgradnju eritrocita, odnosno hemoglobina, i sastavni je
66 Va©e zdravlje #53
dio za æivot vaænih enzima koji osigu ravaju procese staniËnog disanja. Od 15 do 20 mg æeljeza koji se hranom dnevno unesu u organizam, apsorbira se oko pet do 10 posto. Dnevne potrebe variraju ovisno o spo lu, dobi i nekim okolnostima u kojima se javlja pojaËana potreba za unosom æeljeza u organizam. Zbog posebnih potreba za æeljezom, æene u repro duktivnom razdoblju, trudnice, dje ca, osobe starije od 55 godina i vege tarijanci, smatraju se populacijskim skupinama koje su posebno osjetljive na manjak æeljeza.
Resorpciju æeljeza mogu smanjiti: > neodgovarajuÊa crijevnobakterijska flora
> nedostatak cinka > fitati, fosfati i tanin iz Ëaja, koji stvaraju teπko topljive komplekse
Resorpciju æeljeza mogu potaknuti: > vitamin C > fruktoza. Plazmatska membrana crijevnih resica zapreka je koju ioni æeljeza moraju proÊi kako bi se resorbirali i iskoristili. Sastavljena je od dvostru kog fosfolipidnog sloja, od kojeg je za propusnost odgovorna lipidna kom ponenta. Poseban oblik æeljeza, koji se najbræe i u najveÊoj mjeri resorbira u organizmu, je LipoCoated. RijeË
je o æeljezo pirofosfatu smjeπtenom unutar liposomalne strukture. Poseb nost liposoma je u njihovoj membra ni, Ëija su struktura, sastav i veliËina istovjetni onima kod ljudske stanice. Takva struktura jako olakπava prola zak æeljeza kroz membranu crijevnih resica, i na taj naËin viπestruko (tri, Ëetiri puta) pojaËava njegovu resor pciju. Ostale pozitivne karakteristike LipoCoated æeljeza su otpornost na æeluËanu kiselinu, odsutnost tipiËnog okusa i mirisa æeljeza te Ëinjenica da ne iritira sluznicu, ne boji zube i ne interferira s drugim sastojcima.
Najbolji prirodni kompleksi æeljeza Ispravan pristup prirodnoj terapiji nadoknade æeljeza u organizmu znaËi ujednaËen unos malih bioraspoloæivih doza æeljeza te hranjivih tvari i oligo elemenata. Prirodni kompleksi æeljeza najbolje se resorbiraju u organizmu i imaju najbolju bioraspoloæivost. Stoga je nuæno u terapiju ukljuËiti prirod ne sastojke, primjerice koncentrirane sokove voÊa i povrÊa bogate æeljezom i ekstrakte kvasca obogaÊene minera lima. Zbog niza bioloπki opravda nih razloga, suvremena kliniËka istraæivanja podræavaju beskrvne tre tmane u terapiji akutnog ili kroniËnog nedostatka æeljeza. Na taj se naËin favoriziraju prirodni moderni proi zvodi koji sadræe relativno niske doze bioraspoloæivog æeljeza (15 do 20 mg/dan), potpuno iskoristivog za sva ki organizam.
68
Djeca i spolnost kad i kako razgovarati
P
Marija Krmek, prof., psihologinja, Poliklinika za zaπtitu djece grada Zagreba, Argentinska 2, Zagreb, tel. 01/3457 518
Pitanja doËekajte smireno i pokuπajte
se ne πokirati ili iznenaditi. To bi djeci
moglo znaËiti da razgovor o spolnosti nije u redu ili da su time uËinili neπto loπe Na koji naËin treba razgovarati s djecom o spolnosti? Kako birati rijeËi? Boje li se roditelji reÊi da spolnost nije niπta loπe jer misle da time potiËu rano upuπtanje u seksualne odnose? Na πto djecu treba upozoriti? ©to im objasniti u kojoj dobi? Mnogi roditelji ne znaju kako poËeti razgovor, πto reÊi. I njima bude neugodno, zbune se i ne znaju πto uËiniti.
Viπe znanja - manje eksperimentiranja Spolna edukacija u najπirem smislu ukljuËuje uËenje o naËinu ponaπanja, vrijednostima i osjeÊajima o tome kako je biti muπkarac ili æena, kao i uËenje o anatomiji i funkcijama dijelova tijela. Roditelji su zbog kon
68 Va©e zdravlje #53
tinuirana kontakta s djecom njihovi primarni edukatori, osobito u ranoj dobi. Djetetovo znanje o spolnosti stoga Êe ovisiti o tome kako mu rodi telji i druge odrasle osobe odgovaraju na pitanja te o tome koje im informa cije pruæaju. VeÊina roditelja ne raz govara o svim aspektima spolnosti sa svojom djecom. Istraæivanja su poka zala da roditelji najviπe priËaju o trud noÊi, a najmanje o temama kao πto su spolni odnos, kontracepcija i spolno prenosive bolesti. Suprotno miπljenju da Êe znanje potaknuti ranije stupanje u spolne odnose, pokazalo se da je pruæanje seksualnih informacija djeci povezano s odgaanjem seksualne aktivnosti u adolescenata. Odgovaranje na djeteto va pitanja na jednostavan naËin, prik
ladno njegovu kognitivnom razvoju, moæe zadovoljiti znatiæelju i smanji ti potrebu za spolnim eksperimenti ranjem. Roditeljima je puno lakπe govori ti o strahovima vezanim uz seksualni æivot djece, nego o tome πto bi æelje li za svoju djecu u tom podruËju. A iskustvo rada s roditeljima pokazalo nam je da zapravo veÊina roditelja æeli da njihova djeca: • poπtuju svoje tijelo • izraæavaju ljubav, njeænost i inti mnost na prikladan naËin • mogu kontrolirati svoje seksual no ponaπanje • brinu o svom seksualnom zdra vlju, πto ukljuËuje samopreglede i redovite odlaske lijeËniku • kad su dovoljno zrela i poËnu ulaziti u spolne odnose, prije toga razgovaraju s partnerom o spolnom æivotu, ukljuËujuÊi stavove, uvjerenja, sustav vrije dnosti, kontracepciju, znaËenje njihove veze i partnerskih veza opÊenito… »esto se dogaa da se u razgo vorima s mladima puno viπe pozor nosti obraÊa na rizike seksualnog ponaπanja, a izostavljaju se pozitivni osjeÊaji. Svaki adolescent kojem se
netko nekad “sviao” upoznat je s ugodnim osjeÊajima koji se javljaju kad dvoje ljudi osjeÊaju meusobnu privlaËnost. Mla dima je potrebno da od roditelja Ëuju i o ugodnim osjeÊajima, kao i o odgovornostima povezanima s aktivnim seksualnim æivotom. Treba razgovarati s djecom o poπtivanju svoga tijela, o tome πto se moæe raditi s tijelom, kako se osjeÊati i kako bri nuti o svom zdravlju. Upoznatost s ugodnim aspektima sek sualnosti iznimno je vaæna za normalan i zdrav razvoj. Evo nekih ideja koje vam mogu pomoÊi pri spolnom odgoju vaπe djece…
• Spolna edukacija trebala bi biti kontinuiran proces, a ne “jedan veliki razgovor”. Nemojte Ëekati da dijete odraste, pa da obavite i taj razgovor. Koristite svakodne vne situacije za razgovor, objaπnjenja i odgovaranje na djeËja pitanja. I vama Êe biti lakπe ponuditi objaπnjenja uz stvarni primjer, a i dijete Êe tako lakπe razumjeti. Pri mjerice, dok mlaoj kÊeri mijenjate pelene, stariji sin vas pita gdje je sestri penis. Tada mu moæete objasniti kako ga ona nema jer je djevojËica.
• Pitanja doËekajte smireno. Pokuπajte se ne πokirati ili iznenaditi. To bi djeci moglo znaËiti da razgovor o spol nosti nije u redu ili da su time uËinili neπto loπe. Ako o spolnosti razgovarate s djecom dok su mala, veÊa je vjerojatnost da Êe vam doÊi s pitanjima i razgovorima o svojim osjeÊajima i kad budu adolescenti.
• Podijelite s djecom svoje stavove, uvjerenja, vrijednosti… Razgovarajte o tome kako bi se muπkarac i æena trebali meusobno ponaπati. Moæete imati stav o pred braËnim odnosima, istospolnim vezama, o dobi primje renoj za stupanje u spolne odnose... Recite djeci svoje miπljenje, ali im dopustite i da imaju svoje, koje moæe biti razliËito od vaπeg.
• Budite otvoreni za djeËja pitanja o seksu. Sva djeca imaju pitanja o seksu. Sa zanimanjem ih doËekajte i s voljom odgovorite. Sami ih pitajte zanima li ih joπ neπto. Ako dijete primijeti neugodu, iznenaenost ili Ëuenje na vaπem licu, moæe se dogoditi da sljedeÊi put po odgovore neÊe doÊi k vama.
• Razgovor prilagodite djetetovoj dobi. Na djeËja pitanja odgovarajte kratko, jasno, konkretno i na naËin koji moæe razumjeti. Neka odgovor sadræi samo informacije koje je dijete traæilo od vas, bez πirih objaπnjenja. Kad ga bude zanimalo viπe, ponovno Êe vas pitati.
P S I H OLO G I JA
Suprotno miπljenju da Êe znanje potaknuti ranije stupanje u spolne odnose, pokazalo se da je pruæanje seksualnih informacija djeci povezano s odgaanjem seksualne aktivnosti u adolescenata
• Uz razgovor o tijelu, ne zaboravite osjeÊaje. PriËajte o ljubavi. Djeca trebaju Ëuti kako spolnost nije vezana samo uz tijelo.
• Pomozite djeci da imaju dobre osjeÊaje o vlastitom tijelu. Ne postoje dobri ili loπi dijelovi tije la. Nemojte neke dijelove tijela nazivati prljavima ili zloËestima. Pomozite djeci da se nauËe bri nuti o vlastitom tijelu.
• Vjeæbajte razgovor o seksu s nekim drugim prije razgovora s djetetom. Jedini naËin da vam postane ugodnije razgovarati o seksu jest πto viπe razgovarati o seksu. Ako vjeæbom postignete da moæete opuπteno razgova rati o ovoj temi s prijateljima ili partnerom, najËeπÊe steËenu opuπtenost i samopouzdanje moæete prenijeti i u razgovor s djecom te na taj naËin spremno odgovoriti na sva njihova pitanja, a i svojim ponaπanjem pokazati ono πto im govorite.
• Nemojte razgovor vremenski ograniËavati. OpÊenito, ako neπto radimo u æurbi, ne napra vimo to najbolje πto smo mogli. Tako je i sa spolnom edukacijom: ako se na djeËja pitanja odgovara na brzinu, veÊa je vjerojatnost da neÊemo biti potpuno zado voljni odgovorom i ponuenim objaπnjenjem.
70 Va©e zdravlje #53
• U redu je odgoditi, ali ne i ignorirati. Ako ne znate πto biste odgovorili na neko od djeËjih pitanja ili se ne snaete dovoljno brzo ili je neprikladno vrijeme i situacija, sasvim je u redu odgo diti razgovor, no nipoπto se takve okolnosti ne smiju koristiti kao izgovor za potpuno izbjegavanje odgovora.
• Prihvatite i priznajte djetetu da ni vi ne znate sve odgovore. Budite spremni i prihvatite da sigurno neÊete imati odgovore na apsolutno sva djeËja pitanja. Priznanje da niste “sveznalica” uËi djecu da nitko ne moæe znati apsolutno sve (te da su i roditelji samo ljudi), a i da postoje druge moguÊnosti pronalaska odgovora na svoja pitanja (npr. knjiænica, internet…).
NajËeπÊa djeËja pitanja i moguÊi odgovori (preuzeto iz priruËnika Krmek, M., MilanoviÊ Lambeta, A. (2006): Spolni razvoj djeteta, Poliklinika za zaπtitu djece grada Zagreba)
Kako Êe beba izaÊi iz mame? “Beba Êe izaÊi kroz poseban otvor izmeu maminih nogu koji se zove vagina. Otvor se poveÊava i πiri kako bi beba mogla iziÊi.”
A kako beba doe u mamu? “Mama i tata naprave bebu.” ili “Svaka æena u sebi ima malo jajaπce, ali drukËije od onih koja mi jedemo. To jajaπce raste i raste i pretvori se u bebu.” ili “Tata ima spermu. Kad se jajaπce i sperma spoje, beba poËinje rasti.”
HoÊe li beba narasti u meni? “Ne, ti si joπ premala za to. To se dogaa samo kod odraslih.” ili “Ne, ti si djeËak, beba samo moæe narasti u tijelu odrasle æene.”
Mogu li vidjeti tvoj penis (vaginu)? “To je neπto osobno πto ne pokazujemo drugim ljudima, ali moæemo pogledati slike u ovoj knji zi.”
Zaπto ja nemam penis kao braco? “DjeËaci i djevojËice su razliËiti. DjeËaci imaju penis, a djevojËice vagi nu.”
Zaπto ti imaπ dlake (stidne)? “DlaËice rastu na (imenujete dije love tijela) kad odrasteπ.”
UKRATKO... • poËnite rano • koristite svakodnevne prilike za razgovor • sami inicirajte razgovore s djetetom… • …Ëak i o seksu i spolnosti opÊenito • stvorite ugodnu i otvorenu atmosferu • podijelite s djetetom svoje osobne vrijednosti i stavove • sluπajte dijete • budite iskreni • budite strpljivi • odgovarajte na djeci razumljiv naËin, uzimajuÊi u obzir njihovu dob • stalno razgovarajte; neka vam ne bude dosadno ponavljati, djeci je to potrebno Recite djetetu da je njegovo tijelo samo njegovo i da ima pravo na privatnost. Nitko ga ne smije dirati ako se njemu to ne svia i ako ono to ne æeli. Recite mu da, ako ga ikad itko bude dirao na naËin da se osjeÊa Ëudno ili loπe, treba reÊi toj osobi da prestane i odmah sve ispriËati vama. Objasnite mu da æelite znati sve zbog Ëega se osjeÊa loπe ili nelagodno.
72
Sigurno s LEKADOLOM Paracetamol djelotvorno ublaæava akutne i kroniËne bolove te sniæava poviπenu tjelesnu temperaturu
i stomatoloπkih zahvata, bol u zglobovima zbog oπteÊenja zglobne hrskavice (osteoartritis) i kod reumatoidnog artri tisa. Sva reumatoloπka i gerijatrijska udruæenja u svijetu izda la su preporuke za pravilnu uporabu lijekova i postupno lijeËenje bolova kod oπteÊenja zglobne hrskavice, a parace tamol je na prvome mjestu. Paracetamol sniæava i poviπenu tjelesnu temperaturu, pri mjerice kod gripe i prehlade, razliËitih upalnih stanja i sl.
Bol ili poviπena tjelesna temperatura neugodne su tegobe koje se mogu pojaviti bilo kad i bilo gdje. Povremena ili stalna bol remeti naπ svakodnevni ritam i, kako se kaæe, “izbacuje nas iz takta”. Zato je dobro uza se imati siguran lijek protiv bolova i poviπene tjelesne temperature.
Paracetamol je siguran lijek! - Ako se primjenjuje pre ma uputama, paracetamol je jedan od najsigurnijih lijekova, pa ga mogu koristiti i osobe s astmom, πeÊernom boleπÊu, poviπenim krvnim tlakom, zatajenjem srca i oπteÊenjem bu brega. S obzirom na to da je siguran za æeludac, mogu ga uzimati i osobe sa æeluËanim vrijedom (Ëirom).
Paracetamol - viπe od 40 godina uporabe
Doziranje - Prema uputama lijeËnika ili ljekarnika, mo
Paracetamol je kao lijek protiv bolova prvi put upotrije bljen joπ davne 1893. godine, no u πirokoj primjeni naπao se tek 1956. Kao lijek koji se izdaje bez recepta, u upotrebi je viπe od 40 godina u cijelom svijetu. Ublaæava bolove i sniæava poviπenu tjelesnu temperaturu, a za razliku od nekih drugih lijekova, ne uzrokuje nuspojave u probavnom sustavu.
gu ga uzimati svi, od najmlaih do najstarijih. Najviπa pre poruËena dnevna doza za odrasle je 4 g, a za djecu stariju od πest godina 2 g. Za bræe djelovanje preporuËuje se uzeti dvije tablete odjednom.
Primjena - Paracetamol djelotvorno ublaæava akutne i
Jedan od najpoznatijih lijekova koji sadræe paracetamol je LEKADOL®. Njegov novi oblik su filmom obloæene table te, jednako djelotvorne kao i “stare”, samo πto su manje, duguljaste i glatke, pa se lakπe gutaju.
kroniËne bolove: glavobolju, menstrualne bolove, zubobolju, bolove u kriæima zbog nepravilna dræanja i istezanja, bolo ve kod sportskih i drugih ozljeda, nakon manjih lijeËniËkih
®
LEKADOL - pravi izbor za cijelu obitelj
ublaæava bolove i sniæava tjelesnu temperaturu siguran lijek za cijelu obitelj
Bez recepta, samo u ljekarnama. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog lijeËnika ili ljekarnika.
72 Va©e zdravlje #53
74 Zglobovi pod opsadom uratnih kristala
N
doc. dr. sc. Simeon Grazio, dr. med. specijalist fizijatar, predstojnik Klinike za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KB Sestara milosrdnica, Referentni centar za upalne reumatske bolesti Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH, Vinogradska c. 29, Zagreb
Nalaz poviπene razine mokraÊne kiseline relativno je Ëest, ali se smatra da Êe od oko 30 takvih osoba samo jedna razviti simptome uriËnog artritisa ili gihta
74 Va©e zdravlje #53
UriËni artritis (giht) najËeπÊa je metaboliËka reumatska bolest, koju karakteriziraju poviπena razina mokraÊne kiseline u serumu (hiperu ricemija), ponavljajuÊi napadi akut nog artritisa, odlaganje kristala urata u zglobove i druga tkiva te stvaranje uratnih kamenaca u mokraÊnom sustavu (urolitijaza).
Bubreæna bolest je najvaænija bolest nekoga unutarnjega organa povezana s hiperuricemijom, a kroniËno progresivno zatajanje bubrega bitan uzrok smrti tih bolesnika Estrogeni Ëuvaju æene UriËni artritis pogaa prije svega odrasle muπkarce. Vrhu nac javljanja bolesti je peto desetljeÊe æivota, a opada od πestog desetljeÊa nadalje. Rijetko nastaje u djece i æena prije menopauze. To je povezano s kontinuiranim blagim porastom razine mokraÊne kiseline u serumu muπkaraca od djetinj stva nadalje, a u æena vrijednosti ostaju praktiËki jednake do menopauze, kad poËinju rasti. Dodatni razlog nepojavljivanja gihta tijekom reproduktivne dobi æena vjerojatno je posljedica djelovanja estrogena, koji potiËu izluËivanje mokraÊne kiseline bubrezima. U razvijenim zemljama sve je viπe bolesnika s uriËnim artritisom, πto se pripisuje viπem æivotnom standardu i time povezanim naËinom prehrane i æivota. Nalaz poviπene razine mokraÊne kiseline relativno je Ëest, ali se smatra da Êe od oko 30 takvih osoba samo jedna razviti simptome artritisa.
MokraÊna kiselina u centru zbivanja Trajanje i visina hiperuricemije najvaæniji su Ëimbenici vjerojatnosti pojave uriËnog artritisa i urolitijaze. MokraÊna kiselina inaËe je normalan krajnji proizvod razgradnje spoje va purina. Stvara se iz egzogenog purina, unesenog hranom i piÊem, i endogenog purina, koji se sintetizira kao gradivni materijal u stvaranju nukleinskih kiselina, a izluËuje ponaj prije bubrezima. Stoga, hiperuricemija nastaje zbog pojaËane proizvodnje ili smanjena izluËivanja mokraÊne kiseline ili njihove kom binacije. PoveÊana proizvodnja mokraÊne kiseline uzrok je hiperuricemije u 10 do 15 posto sluËajeva. ObiËno nastaje zbog poveÊana dijetalnog unosa ili u nekim bolestima, kao πto su mijeloproliferativne i limfoproliferativne bolesti, psorijaza i dr. Smanjeno relativno izluËivanje mokraÊne kiseline bubre zima naeno je u oko 90 posto bolesnika s hiperuricemijom ili uriËnim artritisom. U steËene razloge smanjenja izluËi vanja urata spadaju neki lijekovi, kao πto su oni za pojaËano mokrenje (diuretici), lijekovi koji se koriste u lijeËenju mali gnih i autoimunih bolesti (npr. ciklosporin), niske doze sali cilata, te neke bolesti i stanja u kojima se nakupljaju kiseli
REUMATOLO G I JA
Prvi napad gihta u 50 do 75 posto sluËajeva javlja se na zglobu korijena noænog palca, koji je u kasnijem tijeku bolesti zahvaÊen u oko 90 posto bolesnika
produkti (npr. dijabetiËka ketoacido za, gladovanje, intoksikacija alkoho lom i sl.), te bolesti u kojima nastu pa oπteÊenje funkcije bubrega (npr. πeÊerna bolest i arterijska hiperten zija). Postoje bolesti i stanja u kojima je poveÊana i proizvodnja mokraÊne kiseline i smanjeno njezino izluËivanje. Najbolji je primjer poveÊana konzumacija alkoholnih piÊa.
Kristali u zglobu pogoduju upali Normalno se oko 70 posto urata veæe uz bjelanËevine plazme. To inaËe ovisi o koncentraciji urata u plazmi, koncentraciji bjelanËevina plazme, temperaturi, pH medija i ionskim sila ma. U bolesnika s uriËnim artritisom postotak vezanja urata na bjelanËevi
ne plazme je 50 posto i niæi, πto vje rojatno pridonosi njihovu odlaganju. MokraÊna se kiselina u veÊini tkiva, pa tako i u zglobovima, kristalizi ra u viπe od 95 posto sluËajeva kao natrijev urat, s tim da taloæenju pogo duje kiseli medij. Nakupine uratnih kristala nazivaju se tofi. Iako se kri stali urata nau i u zglobovima bez znakova upale, smatra se da su upra vo oni najodgovorniji za upalni odgo vor.
Prvi napad najËeπÊe na korijenu noænog palca KliniËka slika uriËnog artritisa oËi tuje se kao akutni napad artritisa i kao kroniËni giht sa stvaranjem tofa.
Prvi napad artritisa - NajËeπÊe se javlja naglo, nerijetko doslovno preko noÊi, obiËno nakon nekoliko desetljeÊa hiperuricemije bez simpto ma. ObiËno je zahvaÊen jedan zglob, koji postaje oteËen, vrlo bolan, uz topliju i promijenjenu (crvenu ili crve no-lividnu) boju koæe iznad njega. Bol doseæe vrhunac veÊ nakon osam do 12 sati od poËetka napadaja, a crvenilo se moæe protezati i izvan gra nice zahvaÊenoga zgloba. Ta karak teristiËna kliniËka slika najËeπÊe se povezuje s uvrijeæenim nazivom giht. Prvi napad gihta u 50 do 75 posto sluËajeva javlja se na zglobu korije
prof. dr. sc. Ivo JajiÊ i doc. dr. sc. Zrinka JajiÊ: UriËni artritis - priruËnik za bolesnike, izdavaË Hrvatska liga protiv reumatizma
na noænog palca, koji je u kasnijem tijeku bolesti zahvaÊen u oko 90 posto bolesnika. Ostali zglobovi, kao ËeπÊa mjesta prvog napadaja, su zglobovi stopala, gleænjevi, koljena i pete. U akutnoj fazi zglobovi su toliko bolni da su osjetljivi na bilo kakav dodir (npr. dodir plahte), a hodanje je u sluËaju zahvaÊenosti zglobo va na nogama zbog bolova praktiËki onemoguÊeno. Upala zgloba katkad je praÊena groznicom, tresavicom i opÊim loπim osjeÊanjem. Akutna upa la moæe trajati samo nekoliko sati, ali simptomi se najËeπÊe zadræe jedan do tri tjedna, uz postupno iπËezavanje. Nakon prvog napada artritisa mogu se
javiti novi napadi, na istom ili nekom drugom zglobu. Napadi se u poËetku javljaju u duljim intervalima, a trajanjem bolesti postaju sve uËestaliji.
KroniËni uriËni artritis sa stvaranjem nakupina kristala (tofa) - ObiËno se razvija nakon 10 i viπe godina intermitent nih napadaja artritisa. Taj oblik karakterizira nepostojanje razdoblja bez bolova. Zglobovi su trajno zadebljani, uz povremeno pojaËanje simptoma pri novim napadajima, koji se bez pravilnog lijeËenja mogu javljati svakih nekoliko tjedana. Tofi su potkoæne, Ëvrste, manje ili veÊe kvrge oko zglobova, koje se mogu naÊi na gotovo svim dijelovima tijela, najËeπÊe na prstima, ruËnim zglobovima, uπkama, koljenima, laktovima i mjestima pritiska (peta ili straænja strana podlaktice). Sime triËan raspored tofa, osobito na πakama, moæe sliËiti kliniËkoj slici karakteristiËnoj za neke druge reumatske bolesti, npr. reu matoidni artritis, degenerativne promjene zglobova i dr.
LijeËiti - sprijeËiti - odræati Ciljevi lijeËenja su lijeËenje akutnog napada artritisa, sprjeËavanje buduÊih napada i zadræavanje koncentracije mokraÊne kiseline u serumu u granicama normale.
Akutni napad - Najvaænije je smanjiti bol, oteklinu i druge simptome upale. Nekad se najËeπÊe koristio kolhicin, koji se u posljednje vrijeme koristi vrlo rijetko zbog Ëestih nuspojava i male terapijske πirine (terapijska πirina = doza lijeka koja je uËinkovita u odnosu na onu koja izaziva nuspojave). Danas se najËeπÊe koriste nesteroidni antireumatici, obiËno oni s malim poluæivotom raspada (npr. indometa cin), ali Ëini se da su i drugi uËinkoviti ako se primijene u odgovarajuÊoj dozi. LijeËenje poËinje s najveÊom moguÊom dozom, koja se zatim postupno smanjuje kroz sljedeÊih pet do sedam dana. Ne smiju se davati osobama koje su imale ili imaju krvarenja iz probavnog sustava, niti onima s oπteÊenom bubreænom funkcijom. U osoba koje ne smiju uzimati nesteroidne antireumatike ili su oni neuËinkoviti, lijeËenje moæe poËeti glukokortikoidima, koji imaju snaæan protuupalni uËinak, a uzimaju se na usta ili intravenski u bolniËkim uvjetima. »eπÊe se daju injekcije glukokortikoida u zahvaÊeni zglob ili sluznu vreÊu. PreporuËljivo je prethodno aspirirati nakupljenu tekuÊinu. Od nefarmakoloπkih mjera vaæni su mirovanje i stavljanje hladnih obloga na zahvaÊeni zglob. ProfilaktiËke mjere za sprjeËavanje hiperuricemije, odnosno napadaja gihta - Predstavljaju kamen-temeljac, a odnose se na smanjenje tjelesne teæine, izbjegavanje konzumiranja alkoholnih piÊa, osobito piva, uzimanje dovoljno
Nalaz poviπene razine mokraÊne kiseline relativno je Ëest, ali se smatra da Êe od oko 30 takvih osoba samo jedna razviti simptome artritisa tekuÊine i Ëuvanje od ozljeda. Glede dijetalnih preporuka, najvaænije je smanjeno konzumiranje mesa, plave ribe i πkoljaka, s posebnim osvrtom na veliËinu obroka i sadræaj nekom pleksnih ugljikohidrata. Iako se Ëini da ukupni unos proteina nije u vezi s hiperuricemijom i rizikom za uriË ni artritis, zbog moguÊe pojave keto ze u sadaπnjim popularnim dijeta ma s malo ugljikohidrata potreban je oprez, posebno kod poËetne faze tih dijeta. Treba izbjegavati lijekove koji mogu pridonijeti taloæenju kristala mokraÊne kiseline, npr. lijekova koji pojaËavaju bubreænu filtraciju.
Regulacija (smanjenje) razine mokraÊne kiseline - U tu svrhu koriste se dvije skupine lijekova: oni koji smanjuju njezinu proizvodnju ili potiËu njezino izluËivanje bubrezima. S obzirom na to da napadi uriËnog artritisa mogu nastupiti zbog naglog pada razine mokraÊne kiseline, lijeko vi za sniæenje vrijednosti mokraÊne kiseline moraju se uzimati paralelno s nesteroidnim antireumaticima. Radi sprjeËavanja sinteze mokraÊne kiseline najËeπÊe se koristi alopurinol. Njegov mehanizam dje lovanja zasniva se na inhibiciji enzi ma koji je potreban u sintezi mokra Êne kiseline. Osobito se preporuËuje u lijeËenju bolesnika s urolitijazom, oπteÊenjem bubreæne funkcije i onih u kojih su se stvorile nakupine krista la (tofi). Lijekovi koji poveÊavaju izluËivanje mokraÊne kiseline bubrezi ma nazivaju se urikozurici. Daju se bolesnicima u kojih je smanjeno izluËivanje urata, koji imaju normal nu bubreænu funkciju, koji nemaju
bubreæne kamence i koji su voljni piti dovoljno tekuÊine (najmanje dvije litre dnevno). Radi smanjenja moguÊ nosti stvaranja bubreænih kamenaca, poæeljno je smanjiti kiselost mokraÊe (npr. svakodnevno uzimanje sode bikarbone). U bolesnika samo s hiperurice mijom rijetko treba primijeniti lijeko ve. U cilju sprjeËavanja nastupa artri tisa vaæno je naÊi moguÊi uzrok (npr. bubreæna bolest, hematoloπke bole sti i dr.) i pokuπati ispraviti moguÊe udruæene probleme (npr. hipertenzija, alkoholizam, debljina, poveÊana razi na masti u serumu itd.).
Udruæenost s drugim bolestima Bubreæna bolest je najvaænija bolest nekoga unutarnjeg organa povezana s hiperuricemijom. KroniËno progresivno zatajanje bubrega bitan je uzrok smrti tih bolesnika (oko 10 posto). Toj komplikaciji pri donose poviπen krvni tlak, kroniËno otrovanje olovom i srËane bolesti. Akutno zatajenje bubrega nastaje zbog brzog raspada stanica, πto se vidi u bolesnika lijeËenih kemotera pijom. Bubreæni kamenci nastaju u 10 do 25 posto bolesnika, a njiho va pojava je povezana s razinom mokraÊne kiseline u serumu. Kalcijski bubreæni kamenci nastaju oko 10 puta ËeπÊe u odnosu na zdrave osobe. Simptomi zbog bubreænih kamenaca mogu u do 40 posto sluËajeva pretho diti simptomima uriËnog artritisa. Poviπen krvni tlak nae se u 25 do 50 posto bolesnika, a dva do 14 posto hipertoniËara ima giht. Hiper tenziji vjerojatno znatno pridonosi smanjena perfuzija bubrega u osoba s uriËnim artritisom. Debljina je Ëesto udruæena s hiperuricemijom i uriËnim artritisom. Ona je Ëesto poveznica hiperuricemije, hipertenzije, hiper lipidemije i ateroskleroze. Nerijetko se nae i hiperlipidemija, najËeπÊe poviπena vrijednost triglicerida.
80 SAM-E
kljuËni staniËni nutrijent Izvor: Publikacija Bio-Health Research Inc., SAM-e The Arthritis Cure by Dr. Shaheen Perveen, 2003.
Uloga koju SAM-E ima u odræavanju dobrog zdravlja postala je opÊepoznata, pa se danas ubraja u najviπe koriπtene dodatke prehrani ©to je SAM-E? Jedan od kljuËnih pojmova vezanih uz zdravlje i prehranu posljednjih je godina SAM-E, spoj koji se prirodno stvara u svakoj stanici naπeg organizma (derivat aminokiseline me tionina, donora sumpora). SAM je kratica njegova kemijskog naziva S-Adenozil-Metionin, koju je 2003. odobrio Europen Scientific Committee on Food. SAM-E je otkriven 1952., a desetljeÊe poslije je sinteti ziran. Otad je u Europi i Americi podvrgnut brojnim znan stvenim prouËavanjima i kliniËkim ispitivanjima, na temelju kojih je pokazao pozitivno djelovanje kod velikog broja zdrav stvenih problema. 80 Va©e zdravlje #53
Od primarne je vaænosti za mnoge bioloπke funkcije i me taboliËke procese u tijelu, u kojem se kontinuirano proizvodi i distribuira u sve njegove dijelove. Zdrav organizam dnevno sintetizira dovoljnu koliËinu SAM-E (6 do 8 grama). Meutim, tjelesna sposobnost sinteze i njegova koliËina znatno se smanjuju zbog utjecaja nepravilne prehrane, uz nedovoljan unos hrane bogate proteinima i metioninom, poremeÊaja me tabolizma, a naroËito poveÊanja æivotne dobi. »ak i dodatni unos proteina ili metionina nije uvijek jamstvo da Êe tijelo proizvesti dovoljne koliËine SAM-E. Smanjivanje razine SAM-E nepovoljno utjeËe na stvaranje razliËitih supstancija vaænih za odræavanje optimalna tjele snog zdravlja, pa se tada javljaju teπkoÊe. To stanje moæe se popraviti uzimanjem SAM-E kao dodatka prehrani koji pre dstavlja stabilnu sintetiËku repliku spoja i visoko reaktivne molekule kljuËnog staniËnog nutrijenta. Vidni znakovi pozitivna uËinka uoËeni su kod osoba koje pate od osteoartritisa. Postupno je otkrivena i njegova viπefunkcionalna uËinkovitost - ublaæava i simptome blage depresije, a kao aktivni sastojak jetre sudjeluje u detoksifikaciji organizma od πtetnih tvari unesenih mastima i alkoholom. Uloga koju SAM-E ima u odræavanju dobrog zdravlja po stala je opÊepoznata, pa se danas ubraja u najviπe koriπtene dodatke prehrani. U dozi dodatka prehrani (200 mg dnevno)
ne izaziva nuspojave. Uostalom, organizmu se dodaje neπto πto veÊ postoji u svakoj njegovoj stanici.
Uloga u vitalnim procesima tijela SAM-E ukljuËen je u tri primarna procesa u tijelu. Metilacija je kontinuiran proces od vitalnog znaËenja za æivot koji se dogaa posvuda u tijelu. Kao najaktivniji metil-donor, SAM-E organizmu omoguÊuje da se oslobaa toksina na staniËnoj ra zini. SAM-E poËinje proces transsulfuracije, Ëime podræava odræavanje koliËine sumpora u tijelu i proizvodnju glukozamina i hondroitin sulfata, osiguravajuÊi elastiËnost i fleksibilnost vezi vnog tkiva i hrskavice, πto je od velike vaænosti za zglobove. Odgovoran je i za sintezu poliamina koji reduciraju upalu i bol povezanu s osteoartritisom, πtiteÊi proteoglikane od na pada enzima.
Osteoartritis, reumatoidni artritis, fibromijalgija Pojam artritis odnosi se na razliËita stanja vezana uz pro padanje zglobova. NajËeπÊi oblici bolesti su osteoartritis i reu matoidni artritis. Za razliku od osteoartritisa, koji je uzrokovan troπenjem hrskavice, kod reumatoidnog artritisa upala se javlja u sinovijalnoj tekuÊini. Joπ jedan sindrom povezan s artritisom je i fibromijalgija, koja zahvaÊa miπiÊe, ligamente i tetive. SAM-E ima kljuËnu ulogu u odræavanju zdravlja zglobova, ali pomaæe i u njihovu lijeËenju. VeÊ viπe od dva desetljeÊa opseæno se istraæuje i danas πiroko primjenjuje kod osteoartritisa, reumatoidnog artritisa i fibromijalgije. Pomaæe na mnogo naËina i utjeËe na πtetne uËinke bolesti zglobova, a i dio je prirodnog procesa koji osigurava zdrave zglobove. • SAM-E sudjeluje u procesu koji rezultira zdravom hrska vicom, πto pomaæe zdravlju i pokretnosti zglobova. • aktivira hondrocite, matiËne stanice hrskavice, i time poveÊava koliËinu proteoglikana, gradivnog materijala vezivnih tkiva, i tako osigurava kontinuirano obnavljanje hrskavice. • putem transsulfuracije podræava proizvodnju glukozamina i hondroitin sulfata, osiguravajuÊi elastiËnost i fleksibilnost vezivnog tkiva i hrskavice. • u procesu sinteze poliamina producira metiltioadenozin (MTA), poznat po svom analgetskom i protuupalnom uËinku, πto je od koristi u lijeËenju osteoartritisa, reumatoidnog artritisa i fibromijalgije. • ne izaziva nuspojave i nema πtetnih interakcija. • poboljπava raspoloæenje kod blage depresije.
82
Vjeæbajmo zajedno:
jednostavnije vjeæbe za prevenciju padova starijih osoba mr. sc. Mario KasoviÊ, mr. sc. Jadranka VlaπiÊ, Kinezioloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, Tatjana AntoliÊ, prof.
U proπlom broju osvrnuli smo se na probleme vezane uz padove kod starijih osoba, posljedice pada na zdravlje i kvalitetu æivota, objasnili vanjske i unutarnje rizike koji utjeËu na pojavu pada i kako minimizirati rizike koji se nalaze oko nas. U ovom broju posvetit Êemo se unutarnjim i osobnim rizicima. U njih ubrajamo starosnu dob, pokretljivost i funkcio nalnu sposobnost, kao i kroniËne bolesti i stanja. Na sve takve rizike
ne moæemo utjecati, zato Êemo se i usmjeriti na one na koje moæemo, tj. na motoriËke sposobnosti (pokretlji vost, ravnoteæu, koordinaciju, fleksi bilnost, snagu itd.). Prikazani sklop vjeæbi namijenjen je starijim osobama koje se dosad nisu susrele s ovim oblikom i naËi nom vjeæbanja ili je njihova razina navedenih sposobnosti niska, odno sno nisu dovoljno tjelesno aktivne. Pravilo kojeg se moramo pridræavati
Vjeæba broj 1
prilikom vjeæbanja je da najprije pri mjenjujemo jednostavnije vjeæbe, a zatim postupno prelazimo na zahtje vnije. Uz to, potrebno je postupno poveÊavati, u skladu sa sposobno stima, broj ponavljanja i broj serija. Vjeæbe su poredane upravo prema zahtjevnosti. U programima razvoja snage preporuËljivo je vjeæbanje ovim rekvizitom dva do tri puta tjedno, a iskusniji mogu i viπe puta.
Vjeæba broj 2
PoËetni poloæaj: RaskoraËni stav, ruke na boku.
PoËetni poloæaj: RaskoraËni stav, ruke na boku.
Opis vjeæbe:
Opis vjeæbe:
Iz poËetnog poloæaja podignuti se visoko na prste, zadræati poloæaj 3 - 5 sekundi i vratiti se u poËetni poloæaj.
Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 10 ponavljanja.
Iz poËetnog poloæaja podignuti se visoko na prste i prenijeti teæinu tijela na lijevu nogu, ne odiæuÊi pritom stopalo desne noge od tla. Zadræati poziciju 3 - 5 sekundi i vratiti se u poËetni poloæaj. Isto ponoviti u drugu stranu.
Izvoenje vjeæbe: 2 serije po 10 ponavljanja s obje noge.
82 Va©e zdravlje #53
S PORT I REKREAC I JA
Vjeæba broj 3 PoËetni poloæaj: Lijevom rukom se uhvatiti za naslon stolca, desnu ruku poloæiti na bok. Lijevom nogom nagaziti na ravnoteæni kruæiÊ, a desnom odnoæiti. Opis vjeæbe:
Iz poËetnog poloæaja desnom nogom prednoæiti, poloæaj zadræati 3 - 5 sekundi i vratiti se u poËetni poloæaj. Isto ponoviti i drugom nogom.
Izvoenje vjeæbe: 2 serije po 10 ponavljanja s obje noge.
Vjeæba broj 4 PoËetni poloæaj: Lijevom rukom se uhvatiti za naslon stolca, desnu poloæiti na bok. Lijevom nogom nagaziti na ravnoteæni kruæiÊ, a desnom odnoæiti. Opis vjeæbe:
Iz poËetnog poloæaja desnom nogom zanoæiti, poloæaj zadræati 3 - 5 sekundi i vratiti se u poËetni poloæaj. Isto ponoviti i drugom nogom.
Izvoenje vjeæbe: 2 serije po 10 ponavljanja s obje noge.
Vjeæba broj 5 PoËetni poloæaj: Lijevom rukom se uhvatiti za naslon stolca, desnu poloæiti na bok. Lijevom nogom nagaziti na ravnoteæni kruæiÊ, a desnom odnoæiti. Opis vjeæbe:
Iz poËetnog poloæaja desnom nogom prednoæiti pogrËeno, poloæaj zadræati 3 - 5 sekundi i vratiti se u poËetni poloæaj. Isto ponoviti i drugom nogom.
Izvoenje vjeæbe: 2 serije po 10 ponavljanja s obje noge.
#53 Va©e zdravlje 83
S PORT I REKREAC I JA
Vjeæba broj 6 Opis vjeæbe:
Lijevom nogom nagaziti na ravnoteæni kruæiÊ, odruËiti, desnom prednoæiti dodirujuÊi vrhovima prstiju tlo, zadræati ravnoteæni poloæaj 3 - 5 sekundi. Isto ponoviti tako da desnom nogom odnoæimo (6b) ili zanoæimo (6c).
Izvoenje vjeæbe: 10 ponavljanja svakog poloæaja jedne noge, zatim isto ponoviti drugom nogom.
Vjeæba broj 7 PoËetni poloæaj: Lijevom nogom nagaziti na ravnoteæni kruæiÊ, desnom prednoæiti dodirujuÊi tlo vrhovima prstiju, odruËiti. Opis vjeæbe:
Iz poËetnog poloæaja prednoæno pogrËiti desnom nogom, zadræati poloæaj 3 - 5 sekundi i vratiti se u poËetni poloæaj.
Izvoenje vjeæbe: 2 serije po 10 ponavljanja s obje noge.
Vjeæba broj 8 Opis vjeæbe:
Postaviti na tlo ravnoteæni kruæiÊ i hodati po njemu na naËin da svakim prelaskom s jedne na drugu stranu prostorije nagazimo na kruæiÊ drugom nogom.
Izvoenje vjeæbe: 2 serije po 10 ponavljanja.
Informacije: VitaSport • Centar za sportsku rekreaciju osoba treÊe æivotne dobi • Trg sportova 10, ZP Mladost, 10000 Zagreb • tel. 098 / 31 56 32 84 Va©e zdravlje #53
86 NeeeeeeÊu kod zubara! Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/2333 888, 091/5049 311
Normalno, zdravo dijete bez velikih problema prihvaÊa suradnju sa stomatologom, ako je ponuena na odgovarajuÊi naËin UnatoË tehnoloπkom razvoju i modernim pristupima u pedodon ciji (djeËja stomatologija) i opÊenito u stomatologiji, jedan od osnovnih razloga zanemarivanja brige o oral nom zdravlju u danaπnje je vrijeme strah od stomatologa. Strah i tjeskoba od dentalnih zahvata izvor su ozbilj nijih zdravstvenih problema, s obzi rom na to da izazivaju gubitak moti vacije za lijeËenje i oralno zdravlje. Stoga nam je cilj malo viπe se poza
86 Va©e zdravlje #53
baviti problematikom straha od sto matologa i stomatoloπke ordinacije te pokuπati ga barem malo ublaæiti i one malo plaπljivije motivirati na odlazak stomatologu bez straha.
Povjerenjem protiv straha Kao jedan od najËeπÊih razloga nelagode u stomatoloπkoj ordinaciji pacijenti navode strah od injekcije i zvuka buπilice, a nekima smeta i sam
miris ordinacije. Najteæe je pacijenti ma koji su veÊ doæivjeli neko neugo dno iskustvo u stomatoloπkoj ordina ciji, i nikako ga ne mogu zaboraviti. Ta prethodna loπa iskustva sprjeËa vaju ih da posjete stomatologa, i to do te mjere da potpuno zapuste zdravlje svojih zubi. Zato stomatolog ima veliku ulogu u sprjeËavanju straha od stomatoloπke intervencije, jer svakog pacijenta tre ba promatrati individualno, mora imati strpljenja, znanja i kreativnosti, a Ëesto biti i psihoterapeut. No, kako pacijent razvija povjerenje u svog sto matologa, s vremenom i strah pomalo nestaje. Osobno s pacijentima nastojim πto viπe razgovarati, i na taj ih naËin kroz neformalni razgovor navesti da razmiπljaju o neËem drugom, pri Ëemu i strah postaje manje izraæen.
Kako motivirati dijete Strah od nepoznatog, kao i strah zbog prethodnoga osobnog loπeg iskustva ili loπeg iskustva ljudi iz naπeg okruæenja, prirodna je ljudska osobina. ©toviπe, strah od stomato loga donekle je i razumljiv, posebno kod srameæljive i nepovjerljive djece. Zdravo dijete, pak, bez velikih problema prihvaÊa suradnju sa sto matologom, ako je ona ponuena na odgovarajuÊi naËin. Dijete moæe biti uplaπeno iako nikad prije nije dolazi lo u kontakt sa stomatoloπkom ordi nacijom, niti mu je okolina prenosila loπe informacije. Takav strah poslje dica je prethodnih neugodnih i bol nih iskustava kod pedijatra, prilikom cijepljenja ili leæanja u bolnici. Atmo sfera klasiËne ordinacije, bijela kuta i mirisi, svakako mogu podsjetiti na ta loπa iskustva. Meutim, stomatolozi u tom sluËaju moraju biti malo krea tivniji i potruditi se da prostor ordina cije bude πto ugodniji, kako za malog pacijenta tako i za starije. Najbolji naËin da se sprijeËi razvijanje straha kod djece je da se na vrijeme, tj. odmah nakon nicanja zuba, poËne s preventivnim progra mom. Preporuka je da se dijete prvi put dovede u stomatoloπku ordina ciju veÊ s navrπene dvije godine æivo ta, neovisno o postojanju karijesa. Na taj naËin stomatolog Êe kroz igru i druæenje malog pacijenta upozna ti s instrumentima, npr. “æabicom” (sisaljkom), i ambijentom ordina cije, provozat Êe ga na stolcu koji je “sliËan astronautovom”, prema zat Êe mu zubiÊe “finom kremicom” koju djeca jako vole... BuduÊi da sve te intervencije nisu bolne, nego su, πtoviπe, ugodne i zanimljive, posjet stomatoloπkoj ordinaciji djetetu Êe ostati u lijepom sjeÊanju. Stomatolog Êe mu postati prijatelj i uvijek Êe se s veseljem vraÊati u ordinaciju.
Ako je strah veÊ prisutan, pri likom prvog posjeta od presudne je vaænosti suradnja roditelja. Osim autoriteta, dijete u stomatologu mora steÊi i prijatelja. Na topao i blago naklon stav stomatologa dijete Êe uzvratiti povjerenjem i suradnjom. Meutim, mali pacijent mora znati zbog Ëega dolazi u ordinaciju. Rodi telji moraju razgovarati s djetetom i odgovarajuÊim rjeËnikom mu objasni ti zbog Ëega treba popravljati zubiÊe i πto Êe se dogoditi ako se to ne uËini. Uz to, vrlo je vaæno da se roditelj ne mijeπa u komunikaciju izmeu dje teta i stomatologa. Naime, ako dijete odmah ne prihvati suradnju, ima rodi telja koji u ordinaciji poËinju histeri zirati, prijetiti, pa Ëak i udarati dijete. Takve roditelje potrebno je udaljiti iz ordinacije. Nije poæeljna ni suprotna krajnost, u smislu da se pred djetetom paniËari ili predlaæe odlaganje inter vencije. Ako jedan od roditelja nije u stanju kontrolirati emocije, najbolje je da napusti ordinaciju i dijete osta vi s drugim roditeljem ili nekim od rodbine koji Êe biti smireniji, jer Êe se na taj naËin uspostaviti i bolja komu nikacija i suradnja. Ako se prilikom prvog posje ta ne napravi niπta konkretno, nego proe u igri i upoznavanju, ne tre ba paniËariti, jer je taj prvi kontakt izmeu stomatologa i malog pacijenta nuæan za primjenjivanje bilo kakve stomatoloπke intervencije. Naravno, situacija je mnogo gora ako se dola zi u ordinaciju kad je intervencija nuæna. Zato joπ jednom apeliram na roditelje da shvate vaænost redovitih posjeta stomatologu, kako djece tako odraslih. Poslovica kaæe: “Bolje sprijeËi ti nego lijeËiti”. DoÊi na vrijeme u stomatoloπku ordinaciju znaËi puno manje neugodnosti i bolnih iskustava, viπe terapijskih moguÊnosti, a i manje financijskih izdataka, πto takoer nije zanemariva komponenta.
88
Protefix
stomatoloπka ordinacija Na pitanja odgovara: Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/2333 888, 091/5049 311
Koja je hrana najveÊi neprijatelj zuba? Glavni neprijatelj zuba je πeÊer. Iako se ne moæe izbaciti iz prehrane, njegova upotreba moæe se smanjiti i kontrolirati. Ako se nakon upotrebe πeÊera zubi odmah operu, on neÊe πtetno djelovati. ©eÊer je manje πkodljiv uzima li se uz glavni obrok, jer se ispire sa zuba zbog jaËeg luËenja sline, πto onemoguÊuje njegovo djelovanje. Zato je posebno opasno uzimati ga izmeu obroka. Treba spomenuti i to da kaπasta i raskuhana hrana πteti zubalu, a snaæno ævakanje tvrde hrane utjeËe na razvoj Ëeljusti, jaËa zube i njihove okolne dijelove, te izaziva luËenje sline, koja ispire ostatke hrane na zubima. Znanstveno je dokazano da bez πeÊera nema karijesa!
Je li istina da se izbijen djeËji zub moæe vratiti u Ëeljust, tj. “zarasti”? U igri ili sportu katkad se dogodi da se izbije zub. U tom sluËaju potrebno ga je staviti u vlaænu, po moguÊnosti Ëistu krpu, u mlijeko ili ga dræati u ustima, dakle u vlastitoj slini, te πto prije doÊi do stomatoloπke ordinacije. Nakon obrade, stomatolog Êe zub ponovno “usaditi” u njegovo leæiπte, te ga posebnim æicama ili trakama priËvrstiti za susjedne zube. Potrebno ga je kontrolirati i brinuti se o njemu i nakon πto se uËvrsti. ©to je to ultrazvuËna Ëetkica za zube? Pretpostavljam da mislite na elektriËnu zubnu Ëetkicu. Ona sluæi kao nadopuna obiËnoj zubnoj Ëetkici.
Dokazano je da nije uËinkovitija od obiËne zubne Ëetkice. Moæe se koristiti prije i nakon veËernjeg pranja zubi, no osobama koje su malo lijene kad je pranje zubi posrijedi, elektriËna Ëetkica mogla bi biti od velike koristi. Postoje li neke smjernice za namirnice koje bi trebali izbjegavati nositelji zubnih proteza? Ako je proteza kvalitetno izraena, ne postoje zabranjene namirnice. Naravno, sva hrana koja je ljepljiva (bronhi bomboni, ævakaÊe gume...) moæe uzrokovati destabilizaciju totalnih proteza na svom leæiπtu. Takve prehrambene artikle pacijenti bi trebali izbjegavati, ali ne iz razloga πto bi se neπto moglo dogoditi protezama, nego zbog psihosocijalnih Ëinitelja.
Poπtovani Ëitatelji, imate li pitanja vezana uz stomatologiju, moæete ih uputiti na adresu Oktal Pharma d.o.o., Utinjska 40, 10020 Zagreb, s naznakom Za Protefix stomatoloπku ordinaciju. Na vaπa pitanja odgovara doktor stomatologije.
90
Kilogram manje zdravlja viπe
Sonja NjunjiÊ, predsjednica Udruge za prevenciju prekomjene teæine
N
©to poruËuju struËnjaci
NajveÊi rizik debljine Ëini ,,smrtonosni ,, kvartet : πeÊerna bolest, dislipidemija, hipertenzija i kardiovaskularne bolesti
Normalna tjelesna teæina osnova je optimalna psihofiziËkog zdravlja od djetinjstva do duboke starosti. Iako svi znamo da su prekomjerni kilogra mi pogubni za zdravlje, sve je viπe debelih osoba. Tjelesnu teæinu oËito je sve teæe dræati pod kontrolom. ITM (indeks tjelesne mase) koji osobu svrstava u kategoriju pretilih moæe upuÊivati na poveÊan rizik obo lijevanja od teπkih bolesti, kao πto su πeÊerna bolest, srËane bolesti, poviπen krvni tlak. Osobe koje se smatraju punijima svakako trebaju izraËuna ti svoj ITM kako bi utvrdile nisu li zapravo pretile. “Svjedoci smo prave eksplozije debljine u novije vrijeme i nema sumnje da je prekomjerna teæina postala velik svjetski problem koji je poprimio epidemioloπke razmjere. U modernoj civilizaciji taj problem progresivno raste, a kako je debljina itekako povezana s ozbiljnim zdrav-
90 Va©e zdravlje #53
stvenim problemima, lijeËenje postaje imperativ. SreÊom, polako prolaze vremena kad se debljina doæivljavala prije svega kao estetski problem. Ljudi napokon postaju svjesni da pretilost, uz estetske, moæe imati itekako ozbilj ne zdravstvene posljedice. Prije 20 godina rijetko sam susretao mladu debelu osobu sa πeÊernom boleπÊu tipa 2, a sada je to, naæalost, vrlo Ëesta pojava” kaæe prof. dr. Mirko KorπiÊ, proËelnik Zavoda za endokri nologiju KBC-a Zagreb i predsjednik Hrvatskog druπtva za debljinu.
Dr. Veljko –oreviÊ, psihijatar iz KBC-a Zagreb, istiËe da se kod debelih osoba javlja niz komplikacija psiholoπkog karaktera, kao πto je anksiozno-depresivni poremeÊaj
Potaknuta svim tim problemima, koji sve viπe postaju problemi jav nozdravstvenog karaktera, Udruga za prevenciju prekomjerne teæine organi zirala je okrugli stol na temu “Kako lijeËiti debljinu” uz podrπku Hrva tskog druπtva za debljinu, Koalicije udruga u zdravstvu, Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaπtitu i branitelje i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Sudjelovao je, meu ostalima, prof. dr. Æeljko Metelko, dijabetolog i ravnatelj sveuËiliπne klinike Vuk Vrhovac, koji je jasno kazao da Êe debljina u skoroj buduÊnosti dove sti do ozbiljna porasta oboljelih od πeÊerne bolesti tipa 2, a broj oboljelih od πeÊerne bolesti u svijetu bi mogao dosegnuti pola milijarde. NajveÊi zdravstveni rizik debljine Ëini “smrtonosni kvartet”: πeÊerna bolest (90 posto πeÊerne bolesti tipa 2 moæe se pripisati porastu tjelesne teæine), dislipidemija, hipertenzija i kardiovaskularne bolesti. Prof. dr. Davor MiliËiÊ, kardiolog iz KBC-a Zagreb, predsjednik Hrva tskog kardioloπkog druπtva, istaknuo je da debljina za 4,5 puta uveÊava rizik od nastanka infarkta miokarda te kardiovaskularne i opÊe smrtnosti. Rizici prekomjerne teæine su i gastroenteroloπke bolesti, a pre ma rijeËima dr. Hrvoja IvekoviÊa,
UDRU G E
gastroenterologa iz KBC-a Zagreb, najËeπÊa komplikacija je masna jetra. On upozorava i na porast s deblji nom povezanih malignih oboljenja. Smatra da bi debljinu trebalo lijeËiti Ëim se pojavi i tako nastojati sprijeËi ti razvoj komplikacija, Ëije je lijeËenje vrlo skupo. U Hrvatskoj su na raspo laganju dva provjerena i dokazano uËinkovita lijeka (sibutramin i orli stat) kojima bi trebalo lijeËiti uzrok i sprijeËiti posljedice. S time se slaæe i dr. Miroslav Beka vac-Beπlin, kirurg i predsjednik lapa raskopskog druπtva KB-a Sestara milo srdnica iz Zagreba, koji se osvrnuo na lijeËenje morbidne debljine (ITM >40 kg/m2), pri Ëemu je jedini prihvaÊeni naËin kombinacija kirurπkog lijeËenja i navedenih lijekova. Aktualne su metode kirurπkog naËina lijeËenja umetanje πvedske podesive æeluËane vrpce (lap-banding) i sleeveresection. Dr. Veljko –oreviÊ, psihijatar iz KBC-a Zagreb, istiËe da se kod debelih osoba javlja niz komplika cija psiholoπkog karaktera, kao πto je anksiozno-depresivni poremeÊaj. Dodao je da, ako osobe nisu promje nom prehrane i pojaËanom fiziËkom aktivnoπÊu uspjele reducirati teæinu, debljinu treba lijeËiti lijekovima. Prema rijeËima dr. Sanje MusiÊMilanoviÊ, epidemiologinje iz Hrva
„Svjedoci smo prave eksplozije debljine u novije vrijeme i nema sumnje da je prekomjerna teæina postala velik svjetski problem koji je poprimio epidemioloπke proporcije”, kaæe prof. dr. KorπiÊ tskog zavoda za javno zdravstvo, dob na granica debljine rapidno se spusti la, tako da je sve viπe debelih æena i muπkaraca u dobi od 25 do 34 godine, a u porastu je i broj debele djece. Svrstavamo se meu najdeblje narode u Europi.
ZakljuËci okruglog stola Debljina poveÊava rizik obolije vanja od razliËitih bolesti, znatno naruπava kvalitetu æivota i dovodi do prerane smrti. U borbi protiv debljine tre ba sve viπe poticati fiziËku aktiv nost, poboljπati prehrambene navike od najranije mladosti, promijeniti postojeÊe loπe prehrambene navike, ponuditi graanima Hrvatske sve pozitivne modele kvalitetna æivljenja. U sluËaju da ne uspije primjena svih poznatih modela, valja primijeniti lijekove priznate u Hrvatskoj (sibu tramin i orlistat), te ih putem Hrva
tskog zavoda za zdravstveno osigu ranje (HZZO) uËiniti pristupaËnijima oboljelima. Agresivno reklamiranje kojekakvih Ëudotvornih proizvo da koji jamËe brzo i uËinkovito mrπavljenje trebalo bi kontrolirati, jer prema iskustvima Udruge, to je potcjenjivanje pameti kupaca, ali i medicinske znanosti. Iskustva koja je Udruga stek la tijekom svoja 4,5-godiπnjeg rada potvruju da debljina oboljelima nanosi mnogo πtete - naruπeni su metaboliËki procesi, obolijevaju od drugih popratnih bolesti, a organi zam iscrpljuju kojekakvim rigoroznim dijetama i reklamiranim proizvodima za brzo i uspjeπno mrπavljenje. Kao civilna inicijativa, Udruga je poslala zamolbu HZZO-u o stavljanju lijeko va za lijeËenje pretilosti na pozitivnu listu lijekova. Na naπem træiπtu postoje dva lijeka za lijeËenje pretilosti: sibutra min koji poveÊava osjeÊaj sitosti, omoguÊuje dugotrajno dræanje dije te i pojaËava bazalni metabolizam, i orlistat, koji smanjuje udio apsor birane masti iz hrane. Smatramo da bi se njihovom veÊom dostupnoπÊu pacijentima prevenirale vrlo opasne i smrtonosne bolesti koje su posljedica pretilosti, ali i smanjili pojaËani izda ci zdravstva za lijeËenje komplikacija uzrokovanih debljinom.
92
medicinski
leksikon
Glavobolja
OteæavajuÊi Ëimbenici
Alarmantni simptomi
Pridruæeni simptomi
Vrsta glavobolje
postupno ili naglo, rano ujutro, Ëesto preko vikenda; uËestalost nije specifiËna, slobodni intervali bivaju Ëak i dugotrajni : obiËno traje satima, ublaæuje se uveËer
oteæana je kod emocionalnog stresa i u predmenstrualnom periodu
poremeÊaji vida
slabost, muËnina, povraÊanje, fotofobija (nepodnoπenje svjetla), crve ne i suzne oËi, dep resija, iritabilnost, bolnost vlasiπta
Migrena
obiËno se manifestira jednostrano u medioorbitalnom i / ili podruËjima u blizini lica i glave; moguÊa je i okcipitalna lokalizacija
pojavljuje se u napadima, traje dvadesetak minuta, zatim nastupa slo bodni interval; javljanje je sezonsko, dnevno se moæe javiti viπe napada, 2 - 4 tjedno
oteæana je u horizontalnom poloæaju i kod konzumiranja alkohola
kongestija nosa, zahvaÊanje konjunktiva, muËnina; katkad temperatura i tresavica
nijedan
“Cluster” glavobolja
obiljeæje bolova nije specifiËno; postoji osjeÊaj pritiska ili obruËa u sljepooËnom podruËju, ili osjeÊaj rastezanja
najËeπÊa lokalizacija je obostrana sljepooËna (poput sluπalica), zatiljna, Ëeona
postupno, posebno prema veËeri; moæe trajati satima, tjednima, mjesecima
psihiËki i emotivni stres
vrtoglavica, napadi vruÊine
kontrakcija vratnih miπiÊa
Glavobolja zbog miπiÊne napetosti ili kontrakcije
duboka, perzistirajuÊa, tupa, rastuÊeg intenziteta
bol moæe biti generalizirana ili odgovarati lokalizaciji intrakranijske mase
preteæno ujutro; satima, pa danima, pa konstantno
kaπalj, kihanje, promjene poloæaja
muËnina i povra Êanje
mogu biti brojni, ovisno o moædanim strukturama zahvaÊenim intrakranijskom masom
Glavobolja kod intrakranijskih masa (novotvorina)
najprije pulsirajuÊa, zatim obiËno perzistentna i intenzivna bez nekih specifiË nosti
uzduæ toka temporalnih arterija, na sljepooËicama, na jeziku
postupno, ali brzo; bol moæe trajati danima, tjednima, mjesecima, sa speci fiËnom uËestaloπÊu
bol se pogorπava u horizontalnom poloæaju i tijekom noÊi
za vrijeme ævakanja moæe se javiti bol u donjoj Ëeljusti, uhu i jagodicama
vlasiπte moæe postati posebno osjetljivo: moæe postojati fotofobija sa smetnjama vida, vruÊica
Glavobolja kod temporalnog arteritisa
intenzivna i pulsirajuÊa
zatiljna, Ëeona ili generalizirana
iznenadno; tjedan dana nakon krvarenja postaje intermitentna, da bi nes tala nakon nekoliko mjeseci
stres, stezanje i fleksija glave
povraÊanje, somnolencija, rigidnost πije, gubitak svijesti
delirij, vruÊica, paraliza
Glavobolja kod krvarenja u mozgu
bol pulsirajuÊeg karaktera, razliËitog intenziteta
zatiljna ili nespecifiËna
pojavljuje se ponajprije ujutro i postaje svakodnevna
emocije, tjelesni napor i alkohol su faktori koji mogu oteæati ovu vrstu glavobolje
nijedan
smetnje vida, Ëesto noÊno mokrenje, ote æano disanje, edemi, itd.)
Glavobolja kod hipertenzije
gotovo uvijek intenzivna, dugotrajna; katkad pulsirajuÊa i pritiπÊuÊa
gotovo uvijek odgovara traumatiziranom podruËju
perzistentna (trajna)
anksioznost, stanje motoriËke agitacije
nijedan
Ëeste su vrtoglavice
Posttraumatska glavobolja
Obiljeæja
Lokalizacija
Pojavljivanje
u poËetku je bol pulsirajuÊa, kasnije moæe postati stalna
opÊenito ograniËe na na jednu polo vicu glave u sljepooËnom, zatiljnom, oËnom pod ruËju
intenzivna, probadajuÊa, nepodnoπljiva
92 V a © e z d r a v l j e # 5 3
Tekst preuzet iz knjige Medicinski leksikon uz suglasnost izdavaËa MOSTA d.o.o., 10 000 Zagreb, MajeviËka 12a, tel: 01/3025 196, 3690 770 www.naklada-mosta.hr
Glavobolja Obiljeæja
Lokalizacija
Pojavljivanje
OteæavajuÊi Ëimbenici
Alarmantni simptomi
Pridruæeni simptomi
Vrsta glavobolje
pritiπÊuÊa, katkad pulsirajuÊa, intenzivna
zatiljna ili generalizirana
postupno
fleksija πije
vruÊica, fotofobija
nesanica, agitacija, ukoËenost πije, pov raÊanje, poviπena temperatura, promijenjeni vanjski i miπiÊni refleksi, stanje mentalne konfuzije sve do kome
Meningitis
bol je akutna, æareÊa, Ëesto izrazita
bol je distribuirana duæ grananja nervu sa trigeminusa u podruËju gornje i donje Ëeljusti
spontano ili kao posljedica podraæivanja podruËja kao πto su usnice, kutovi nosa, obrve; napad boli je obiËno kratak (od neko liko sekunda do nekoliko minuta), a u meuvremenu bol nije prisutna
u uznapredovalim fazama bol se pojavljuje ili pojaËava veÊ pri minimalnom dodiru ili podra æivanju podruËja inerviranog trigeminusom
Ëesto spazmi miπiÊa lica (tic doloreux), pojaËano suzenje i luËenje sline
Neuralgija trigeminusa
obiËno priliËno umjerena
oËne duplje i Ëeona
obiËno se pojavljuje prema veËeri
fotofobija, smetnje vida, spazmi oËnih miπiÊa
Bolesti oka
duboka, intenzivna, mukla
najËeπÊe frontalna, na jagodicama, nosu; katkad u podruËju iza oËiju
frontalna bol obiËno ujutro, Ëeljusna popodne: prema veËeri postoji tendencija slabljenja; ti se bolovi preteæno javljaju zimi, intermitentnog su, ali pravilnog karaktera; mogu trajati tjednima i mjesecima
poboljπanje u horizontalnom poloæaju
kongestija sluznice gornjih diπnih puteva, fotofobija
Bolesti nosa i paranazalnih sinusa
intenzivna, æareÊa, nepodnoπljiva
sljepooËna ili samo jedna strana lica ili zatiljna
iznenadno, danju ili noÊu, odmah nakon lijeganja
pojaËava se u horizontalnom poloæaju
kongestija nosa, konjunktivitis, katkad vruÊica
Histaminska glavobolja
produæena, viπe ili manje intenzivna, varijabilna
po cijeloj glavi ili lokalizirana na raz liËitim podruËjima
postupno ili progresivno, periodiËkog karaktera, Ëesto svakodnevna
katkad gastrointes tinalne smetnje
Vaskularna ili vazomotorna glavobolja
mukla, duboka
frontalna (Ëeona)
postupno
vruÊica, tresavica
OpÊe infekcije
æareÊa, probadajuÊa
toËno ograniËena na zahvaÊene æivce
iznenadno, Ëesto sezonskog karaktera
stanja psihofiziË kog stresa
fotofobija, suzenje
AtipiËne facijalne neuralgije
mukla, duboka
Ëeona ili proπi-rena po cijeloj glavi
postupno i progresivno
emocije
nesanica, anksioznost, depresija
Psihogena glavobolja
upala oka, ozljede, itd.
muËnina, tresavica (æmarci)
psihiËka napetost
#53 Va©e zdravlje 93
94
vodiË
kroz pretrage
Radioloπke metode
pregleda abdominalne cirkulacije
S
Anton KrniÊ, dr. med., spec. radiolog, Zavod za radiologiju, OB Sveti Duh, Zagreb
S obzirom na sloæenost cirkulacije u trbuπnoj πupljini, velik je broj patoloπkih stanja koja
je mogu zahvatiti, a otkrivamo ih upotrebom ,, razliËitih metoda ,,oslikavanja U trbuπnoj πupljini postoje tri velika cirkulacijska sustava - arte rijski, venski i sustav vene porte (vena vratarica).
Arterijski sustav - Opskrbljuje trbuπne organe krvlju obogaÊenom kisikom. Prolaskom kroz pluÊa, krv se oslobaa ugljiËnog dioksida, koji je proizvod metabolizma stani ca, i obogaÊuje se kisikom potreb nim stanicama za normalan æivot. Takva, “oksigenirana” krv isprva ula zi u lijevo srce, odakle biva istisnu ta u aortu, a putem njezinih brojnih ogranaka dospijeva do svih organa u tijelu. Trbuπni (abdominalni) dio aorte daje brojne ogranke koji opskr bljuju trbuπne organe svjeæom krvlju. Prvi ogranak (celijaËni trunkus) opskrbljuje æeludac, slezenu, jetru i guπteraËu. Slijedi arterija (gornja mezenterijalna arterija) koja opskr bljuje crijeva, zatim dvije ili viπe 94 V a © e z d r a v l j e # 5 3
bubreænih arterija, koje opskrbljuju bubrege, a daju i ogranke za nadbu breæne ælijezde. Ispod njih se odvaja joπ jedna arterija (donja mezente rijalna) koja takoer opskrbljuje crijeva. U zdjelici se aorta grana na dvije arterije (ilijaËne arterije), koje dijelom vode krv prema nogama, a dijelom opskrbljuju zdjeliËne struktu re: mokraÊni mjehur te unutarnje i vanjske spolne organe.
Venski sustav - Trbuπna πupljina posebna je po svojoj venskoj cirkula ciji. Uloga vena je da krv obogaÊenu ugljiËnim dioksidom odvodi iz orga na prema desnom srcu, odakle biva istisnuta u pluÊa. U trbuπnoj πuljini tu zadaÊu izvrπavaju jetrene (hepa talne) i æeluËane vene, vene slezene i guπteraËe, bubreæne vene i vene koje odvode krv iz zdjeliËnih, urogenital nih struktura. Sve one utiËu uglav nom u donju πuplju venu.
Meutim, venska krv iz crijeva cirkulira drugim putem. U crijevima se odvija apsorpcija (preuzimanje) hranom unesenih hranjivih tvari, koje ulaze u cirkulacijski sustav vene porte. Taj sustav odvodi krv u jetru umjesto u donju πuplju venu. Njego va je namjena da hranjive tvari prou biokemijsku obradu u jetrenim sta nicama kako bi mogle uÊi u daljnju cirkulaciju u kemijski promijenjenoj formi koja nije toksiËna za organizam i prihvatljiva je za iskoriπtavanje u tkivima. Dakle, sustav vene porte je jedinstven sustav u organizmu, koji za razliku od arterijskog i venskog, nije izravno povezan sa srcem, nego krv njime cirkulira izmeu crijeva i jetre.
Metode oslikavanja S obzirom na sloæenost cirku lacije u trbuπnoj πupljini, velik je broj patoloπkih stanja koja je mogu zahvatiti. Uloga radiologa je da upo trebom razliËitih metoda “oslika vanja” (imaging metoda) procijeni eventualno patoloπko zbivanje koje zahvaÊa trbuπnu cirkulaciju. Glav ne metode koje su nam na raspola ganju su: obojeni dopler abdominalne cirkulacije, CT angiografija i digitalna subtrakcijska angiografija.
Obojeni dopler - UltrazvuËna pre traga koja ima moguÊnost vizualizi
95 sluËajeva dovodi do naglog pada krv nog tlaka i smrti pacijenta. Ako se na vrijeme dijagnosticira, pacijentu se u najveÊem broju sluËajeva moæe pomoÊi metodama interventne radio logije ili kirurπkim metodama. Rodna kuÊa fiziËara Christiana Dopplera (1803. - 1853.) u austrijskom gradu Salzburgu. Christianu Doppleru dugujemo otkriÊe doplerova efekta, πiroko primjenjivanog u medicini, astronomiji, radarskoj tehnologiji, prometu i u razliËitim drugim podruËjima
ranja krvnih æila u abdomenu te mje renja smjera, brzine i naËina protoka krvi kroz njih. Osim πto daje infor maciju o izgledu i anatomiji krvnih æila, metoda je jedinstvena i po tome πto daje jasne informacije o proto ku krvi, po Ëemu je superiorna nad drugim metodama. Pritom se koristi takozvani Dopplerov efekt (po fiziËa ru Christianu Doppleru, vidi sliku), koji pruæa moguÊnost uvida u brzinu protoka krvi. Mana ove pretrage je da odu zima mnogo vremena i razmjerno je nepouzdana, s obzirom na to da vrlo mali broj struËnjaka kvalitetno odrauje tu pretragu, a Ëak i u takvim sluËajevima postoji moguÊnost pogreπne interpretacije, jer su tijekom pretrage vrlo bitni suradnja i konstitu cija pacijenta. Obojenim doplerom mogu se otkriti brojna patoloπka stanja, kao πto je promjena smjera protoka krvi kroz portalnu venu kod pacijenata s teπkim oπteÊenjima jetre ili otvaranje krvnih æila koje zaobilaze jetru i kojima krv cirkulira direktno iz susta va vene porte u sustav donje πuplje vene. Do toga dolazi u sluËaju teπkog oπteÊenja jetre (npr. ciroza), kad krv viπe praktiËki ne moæe cirkulirati kroz nju.
Uz to, moguÊe je dijagnosticira ti i trombozu, odnosno zaËepljenje sustava vene porte ili zaËepljenje mezenterijalnih arterija koje vode krv u crijeva. U potonjem sluËaju rijeË je o æivotno opasnom stanju koje uzro kuje brzo odumiranje crijeva, pa ga je potrebno hitno dijagnosticirati kako bi se pacijenta πto prije podvrgnulo ope rativnom zahvatu i pokuπalo se spasi ti mu æivot. Obojeni dopler moæe biti koristan i u dijagnosticiranju suæenja bubre ænih arterija. RijeË je o stanju koje je najËeπÊe uzrokovano aterosklerozom ili, rjee, priroenim promjenama stijenke bubreæne arterije. Navedeno stanje uzrok je arterijske hiperten zije (poviπena krvnog tlaka) kod oko tri posto pacijenata koji boluju od te bolesti. Ako se dijagnosticira suæenje bubreæne arterije, dijelu pacijenata moæe se pomoÊi kirurπkim zahvatom premoπtenja bubreæne arterije ili unu tarnjim πirenjem suæenja arterije, πto spada u domenu interventne radiolo gije. Nadalje, moguÊe je dijagnosti cirati i aneurizmu abdominalne aorte. To oboljenje najËeπÊe nastaje kod starijih ljudi s visokim krvnim tlakom, πto rezultira patoloπkim proπirenjem abdominalne aorte, koja moæe i prsnuti, πto u veÊem broju
Spiralni CT ureaj - Osim oboje nog doplera, abdominalnu cirkulaciju moæemo prikazati i upotrebom spiral nog CT ureaja, pri Ëemu se pacijentu mora intravenski aplicirati kontrastno sredstvo na bazi joda, Ëime se moæe jasno prikazati arterijska cirkulacija, venska cirkulacija i cirkulacija kroz sustav vene porte. Navedena meto da preciznija je od obojenog doplera i manje je ovisna o iskustvu lijeËnika koji je izvodi. Mana joj je loπija dostupnost, ioni zirajuÊe zraËenje te nuænost upotrebe kontrasta, koji je skup, ali i poten cijalno opasan za neke pacijente. Uz to, CT ipak ne moæe jasno prikazati samu hemodinamiku, naËin na koji krv protjeËe kroz æile, πto moæe rezul tirati smanjenom toËnoπÊu u dija gnosticiranju nekih oboljenja, kao πto je reverzan (povratni) tijek krvi kroz portalni sustav ili dijagnostici ranje hemodinamski znaËajne stenoze bubreæne arterije. Digitalna subtrakcijska angiografija - RijeË je o metodi koja daje naj preciznije informacije o abdominal noj cirkulaciji, ali je i vrlo invazivna. Kroz otvor na koæi uvodi se kateter u neki od segmenta abdominalne cirku lacije te se davanjem rendgenskog kontrasta vrlo pouzdano prikazuju glavne krvne æile i njihovi ogranci. Pritom se moæe izvrπiti i interven cijski zahvat u nekoj od krvnih æila u smislu lijeËenja.
#53 Va©e zdravlje 95
96
hitni
medicinski postupci
Vitalni znakovi πto je normalno, πto nije
Goran StokiÊ, medicinski tehniËar, Nastavno srediπte Ustanove za hitnu medicinsku pomoÊ Zagreb, ĐoriÊeva 26, Zagreb, www.hitna-pomoc-zg.hr
Vitalni znakovi vaæni su za procjenu opÊeg stanja pacijenta. U sljedeÊim tablicama prikazane su normalne vrijednosti s obzi rom na dob pacijenta i moguÊi uzrok.
ProsjeËna frekvencija bila Dob
Frekvencija bila
odrasli
60 do 100 / min.
djeca
70 do 140 / min.
djeca 1. - 3. godine æivota
90 do 150 / min.
dojenčad
100 do 160 / min.
Vitalni znakovi - pedijatrija Dob
Disanje
Bilo
SistoliËki krvni tlak
novoroenčad: 0 - 1. mj.
40 do 60 / min.
120 do 160 / min.
50 do 170 mm Hg
dojenčad: 1.mj. - 1. god.
30 do 60 / min.
100 do 160 / min.
70 do 95 mm Hg
djeca: 1. do 3. god.
24 do 40 / min.
90 do 150 / min.
80 do 100 mm Hg
predπkolska dob: 3. - 6. god.
22 do 34 / min.
80 do 140 / min.
80 do 100 mm Hg
školska dob: 6. do 12. god.
18 do 30 / min.
70 do 120 / min.
80 do 110 mm Hg
adolescenti: 12. do 18. god.
12 do 16 / min.
60 do 100 / min.
90 do 110 mm Hg
Normalni sistoliËki krvni tlak Dob
Vrijednost
odrasla muπka osoba
dodaj 100 na pacijentovu dob do vrijednosti od 150 mm Hg
odrasla æenska osoba
dodaj 90 na pacijentovu dob do vrijednosti od 150 mm Hg
djeca
dodaj 70 dvostrukoj dobi pacijenta
Zjenice Izgled
MoguÊi uzrok
okrugle / jednake
normalni status
fiksirane, bez reakcije na svjetlo
depresija moædane funkcije: ozljeda glave, moædani udar
potpuno proπirene, fiksirane
intrakranijalno krvarenje
proπirenje na jako svjetlo, suæavanje na slabo svjetlo
depresija moædane funkcije
suæene
lijekovi (opijati)
spora reakcija
depresija moædane funkcije
nejednake veličine
depresija moædane funkcije
96 Va©e zdravlje #53
97 Kvaliteta disanja Kvaliteta disanja
Opis
MoguÊi uzrok
normalno
disanje nije ni povrπno ni duboko, normalni pokreti prsnoga koπa bez upotrebe pomoÊne muskulature
povrπno
jedva primjetni pokreti prsnog i trbuπnog zida, pojaËan napor pri disanju, stenjanje i stridor, upotreba pomoÊne muskulature
upala pluća, ozljede prsnoga koša, iscrpljenost, oštećenje mozga, otrovanja lijekovima, alkoholom i opijatima
oteæano
• „hvatanje zraka” • πirenje nosnica • uvlaËenje intrakostalne i supraklavikularne muskulature
popuštanje srca, depresija centralnog nervnog sustava, bolesti - miastenia gravis, multipla skleroza
pooπtreno
pojaËani πumovi disanja
bronhitis, djelomična opstrukcija dišnog puta, upala pluća
Procjena boje koæe Boja
MoguÊi uzrok
ruæičasta
normalna boja koæe
sivo-blijeda
hipovolemija, hipoksija
sivo-plava (cijanotična)
• nedostatna izmjena plinova • niska koncentracija kisika u krvi
crvena
• • • • • •
æuta
bolest ili poremećaj funkcije jetre
visoki krvni tlak otrovanje ugljičnim monoksidom izrazito visoka tjelesna temperatura toplinski udar opekline od sunca alergijska reakcija
Temperatura i procjena vlaænosti koæe Temperatura / vlaænost
MoguÊi uzrok
topla
normalni status
vruËa
• • • •
hladna
• rana faza πoka • pothlaivanje
ledena
• kasna faza πoka • hipotermija • ozebline
ljepljiva, vlaæna ili mokra
šok
izrazito visoka tjelesna temperatura hipertermija opekline od sunca pojačana tjelesna aktivnost / znojenje
#53 Va©e zdravlje 97
98
biljna
ljekarna
Crni ribiz
dr. sc. Stribor MarkoviÊ, fitoaromaterapeut, Centar Cedrus, www.centarcedrus.hr
dnjoj i istoËnoj Europi, a kultivira se u podruËjima umjerene klime. Zani mljivo, uzgoj crnog ribiza bio je dugo zabranjen u SAD-u jer su se njegovim uzgojem proπirile neke biljne bolesti drugih vrsta biljaka. Danas je odobren njegov uzgoj u mnogim dræavama SAD-a.
Crni ribiz (Ribes nigrum L.)
Dijelovi biljke koji se koriste Crni ribiz je prije svega poznat po svojim plodovima, koji se uglavnom koriste u prehrani za izradu sokova i slastica. Plodovi su se koristili i u tradicionalnoj fitoterapiji, ali je njiho va upotreba danas u tu svrhu gotovo zaboravljena. U medicinskoj fitotera piji koriste se listovi, a pupovi mladih listova koriste se za izradu glicerin skih macerata. Upotreba pripravaka listova popularna je u francuskoj fito terapiji, pa su opisani i u francuskoj farmakopeji.
Kemijski sastav List - Sadræi tragove eteriËnog ulja, derivate flavonoida izokvercetin i rutin, flavanone (sakuranetin) i flavanole (galokatehin), spojeve proantocijanidine (prodelfinidini) te derivate kavene kiseline, kloro geniËnu i p-kumarinsku kiselinu.
Plodovi - Sadræe visoku razinu C BotaniËki podaci Crni ribiz (Ribes nigrum L.) je dva metra visok listopadni grm. Listovi su tro- do peterokrpasti, pilasti, promjera do 10 cm, a na naliËju su æljezdasto istoËkani. Cvat je viseÊi grozd. Cvje 98 Va©e zdravlje #53
tovi su sitni, zelenkasti do æuÊkastozeleni, s crveno-smeim rubom. Plod je crna sjajna boba. Cijela biljka ima vrlo karakteristiËan, pomalo neugo dan miris. Ribiz je samonikao u sre
vitamina i antocijana. Upotre ba crnog ribiza kao prirodnog izvora C vitamina poticana je u Velikoj Britaniji tijekom Drugo ga svjetskog rata, kad je doπlo do nestaπice agruma poput limuna, a to se zadræalo do danas.
99 Dobar omjer C vitamina i anto cijana pomaæe kod tegoba kao πto je nedostatak C vitamina u prehrani, ispucanih kapilara te kao stimulativni napitak. Prisu tnost balastnih vlakana u plodu pridonosi povoljnom uËinku kod inzulin neovisne πeÊerne bole sti, pa se tradicionalno koristio u prehrani oboljelih od πeÊerne bolesti. Zanimljivo, sjemenke unutar plodova crnog ribiza sadræe ulje s visokovrijednom masnom kiselinom, Y-linolenskom kiselinom (GLA), poput ulja noÊurka i boraæine. Povoljno dje luje kod bolesti kao πto su pso rijaza te kod bolnih menstruacija. No, ulje crnog ribiza priliËno je rijetko na træiπtu.
Indikacije List se koristi u tradicionalnoj fitoterapiji za brojne tegobe. Zbog sadræaja tanina i prekursora tanina koristio se za simptomatsko lijeËenje proljeva, poput lista maline i kupi ne, no danas je ta upotreba relativno rijetka. Pripravci lista prije svega su poznati za lijeËenje upalnih bolesti: reumatoidnog artritisa i alergijskih tegoba (alergijski rinitis). Protuupalno djelovanje lista crnog ribiza razlog je πiroke upotrebe kod svih tegoba gdje dolazi do pretjerane i nekontrolirane aktivacije imunoloπkog sustava. Osim u te dvije navedene grupe bolesti, koristi se i kod autoiumunih bolesti, poput autoimunih bolesti πtitnjaËe. Zanimljiva kombi nacija protuupalnog i antidijaroiËnog
djelovanja (protiv proljeva) djeluje blagotvorno i kod tegoba poput upalnih bolesti crijeva, poput Crohnove bolesti. Neki pripravci lista crnog ribiza koriste se i u obliku obloga i gelova. Glicerinski macerati mladica koriste se u istu svrhu kao i pripravci lista ribiza.
NaËin primjene i doze LIST Unutarnja primjena Infuz se priprema tako da se 3 do 4 grama suhog lista prelije sa 200 mL kipuÊe vode, ostavi stajati 10 minuta i procijedi. Ta koliËina priprema se tri puta na dan i pije izmeu obroka.
Tinktura koju kupujete mora biti spravljena od dijela suhe biljke na pet dijelova 45-postotnog etanola. Pije se u dozi od 2 do 4 mL u Ëaπi mlake vode tri puta na dan.
SIPF ekstrakt (integralna suspen zija ljekovitog bilja) najbolji je iscrpak, jer je crni ribiz, kao i ehinacea, artiËoka i sliËne biljke, najdjelotvorniji ako biljka nije podvrgnuta suπenju. Koristi se u dozi od 3 mL tri puta dnevno, u pola Ëaπe vode izmeu obroka. Kod akutnih tegoba, poput aler gijskog rinitisa i drugih alergijskih tegoba, koristi se u veÊoj dozi (5 mL tri puta dnevno). Vrije me terapije traje do poboljπanja simptoma, uz konzultacije s lije Ënikom.
Zanimljivo je da pripravci lista crnog ribiza djeluju blago sti mulativno, pa se mogu koristiti umjesto pripravaka s kofeinom (kava, gvarana).
Vanjska primjena Premda se u tradicionalnoj upo trebi spominje upotreba infuza listo va u oblozima kod manjih oπteÊenja koæe, postoji i moderniji oblik pripra vaka koji se koriste kod reumatoidnog artritisa i osteoartritisa. RijeË je o gelu spravljenom od SIPF ekstrakta listo va ribiza. On se istodobno s upotre bom oralnih pripravaka koristi lokal no i primjenjuje na oboljele zglobove. Maæe se dva puta dnevno u tankom sloju tijekom duljeg vremena (i do nekoliko mjeseci).
Glicerinski macerat mladica listova koristi se u dozi od 10-ak kapi u malo vode, tri puta dnevno. Moæe se kombinirati s pripravcima listo va kako bi im se pojaËao uËinak.
Kontraindikacije i nuspojave Crni ribiz posve je sigurna i neto ksiËna biljka. Ne postoje ograniËenja i upozorenja za njegovu upotrebu. Upotreba listova crnog ribiza nema smisla u sluËaju koriπtenja kortiko steroidnih lijekova i imunosupresiva, ali se moæe koristiti s drugim klasama lijekova, poput nesteroidnih protuu palnih lijekova.
# 5 3 V a © e z d r a v l j e 99
100
Vi pitate...
DERMATOLOGIJA dr. sc. Ivana Nola, spec. dermatovenerolog, Zagreb
Osoba sam s invaliditetom i sve πto radim, radim nogama jer su mi gornji ekstremiteti, vrat i govor viπe ili manje onesposobljeni oπteÊenjem mozga (ne zna se je li se to dogodilo tijekom poroda ili nakon njega). Moj problem javio se otprilike prije pet godina. Naime, na stopalima se pojavila neka Ëudna koæna bolest, koja se vrlo sporo πiri prema koljenima. Viπe ne mogu uobiËajeno baratati predmetima jer mi padaju iz noænih prstiju. Koæa mi se Ëini glatkom i bez vlage, a osjet dodira je indirektan. OsjeÊam kao da me neπto stiska, kao da na koæi imam bezbroj sitnih mjehuriÊa, pa pretpostavljam da bi moglo biti rijeË o dermatofitiji, gljiviËnoj bolesti na koæi. Ima li lijeka? M. C. Uz najbolju namjeru, teπko mi je na temelju vaπeg opisa reÊi o Ëemu je toËno rijeË, jer bi posrijedi moglo biti nekoliko dijagnoza - alergijski kontaktni dermati tis, gljiviËna infekcija ili Ëak oblik pso rijaze. Da bi se to moglo odrediti, savje tujem odreene dijagnostiËke postupke i kliniËki pregled. Stoga se obratite nad leænom dermatologu, s kojim biste, s obzirom na vaπ invaliditet, mogli dogo voriti kuÊni posjet.
FIZIKALNA MEDICINA prim. mr. sc. Porin PeriÊ, dr. med., spec. reumatolog
Viπe od dvije godine osjeÊam se vrlo umorno i dekoncentrirano. Prvi bolovi poËeli su u ramenima i dijelu ispod lopatice, gdje je bol bila posebno iritirajuÊa, kao da netko ubada uæarenu iglu. Pojavljivali su se u odreenim intervalima i bili donekle podnoπljivi. Bolove u desnoj πaci pripisivala sam dugotrajnom radu na raËunalu i upotrebi miπa. Pretproπlo ljeto imala sam burnu reakciju, tako da su mi stopala bila oteËena, vruÊa i bolna, kao i prsti na rukama. Nisam mogla uopÊe hodati, stisnuti πake niti dræati πalicu u ruci. Ublaæavala sam vruÊinu i bol ledom, i to je trajalo nekoliko dana. Obavila sam pretrage sa sumnjom na giht, ali su nalazi krvi i mokraÊe bili normalni. I test na reuma-faktor bio je
100 Va©e zdravlje #53
...mi odgovaramo
u redu. Iako je burna reakcija proπla, bolovi u zglobovima su ostali. Katkad ne mogu uopÊe pomicati πaku zbog bolova u lijevoj ruci, a ujutro se budim potpuno ukoËenih lea i tijela. To se stanje malo poboljπa nakon 20 do 40 minuta, ali bol je stalno prisutna. Kad moram raditi, katkad popijem Voltaren, ali olakπanje kratko traje i bol se ubrzo pojaËa. VeÊ sam pomalo u depresiji, nemam æivotne energije i sve mi je teπko. Nalazi nisu niπta pokazali, pa kad kaæem da me boli, okolina me veÊ pomalo Ëudno gleda. Nalaz radiologa od veljaËe 2005: Vratna kraljeænica stoji u alordiËnom poloæaju i urednih je pojedinih segmenata. Grudna kraljeænica radioloπki u granicama normale. Slabinska kraljeænica stoji u blagoj lijevo konveksnoj skoliozi i pojaËanoj fizioloπkoj lordozi. Pojedini segmenti su radioloπki u granicama normale. Kosti obiju πaka radioloπki u granicama normale. Koje pretrage napraviti i kako utvrditi uzrok svemu tome? B.M.©. Bolovi u podruËju lopatica mogu biti vezani uz posao za raËunalom koji oba vljate. Meutim, prisutnost kroniËnog umora posljednje dvije godine i povre meni bolovi u πakama i stopalima s nemoguÊnoπÊu zatvaranja πaka zahtije vaju dodatnu dijagnostiËku obradu, s ciljem iskljuËenja ili potvrde upalne reu matske bolesti. To πto je veÊina labora torijskih i radioloπkih pretraga bila ure dna, a reuma-faktor negativan, ne znaËi da su iskljuËene neke od tih bolesti. Ne mogu vam ciljano odgovoriti na pitanje jer mi niste naveli æivotnu dob. OpÊenito treba uËiniti sljedeÊe: svakako prekon trolirati hormone πtitnjaËe (T4, TSH) te po moguÊnosti uËiniti UZV πtitnjaËe, jer u æena to moæe izazvati neke od navedenih tegoba. S obzirom na to da tegobe traju odreeno vrijeme, a niste naveli neke podatke koji su mi potreb ni za dijagnostiku, trebali biste uËini ti imunoloπke pretrage: RF, ANF, CRP, ANCA, anti-dsDNK, anti-CCP, C3, C4 i ukupni komplement. Takoer bi trebalo ponoviti rtg πaka i stopala, uËiniti rtg obaju sakroilijakalnih zglobova po Bar chonyu te HLA tipizaciju A i B lokusa (zbog jaËe izraæenih simptoma ujutro). Ponovite i obiËnu krvnu sliku i sedimen
taciju eritrocita, te osnovne biokemijske pretrage. Ako imate moguÊnost, treba uËiniti i pregled reumatologa fizijatra, koji Êe dodatno procijeniti potrebu za nekom drugom dijagnostiËkom pretra gom. S rezultatima vaπih pretraga moæe te me ponovno kontaktirati i onda vam mogu dati detaljniji odgovor.
FIZIKALNA TERAPIJA I REHABILITACIJA Æeljko CipËiÊ, viπi fizioterapeut, Zagreb
Imam 18 godina i skoliozu. Vjeæbam veÊ dulje vrijeme, ali ne primjeÊujem promjene. Kad stojim, imam “rupu” s desne strane i izgledam kao da nemam miπiÊa, a s lijeve strane mi je miπiÊ Ëvrst kao kamen. Zanima me postoje li neke vjeæbe kojima bih mogla ojaËati desnu stranu da ne izgleda tako ruæno i da mi se kraljeænica malo izravna. InaËe, kad se sagnem, izgleda kao slovo S. S. B. Dobro ste primijetili da vam kraljeæ nica ima oblik slova S i sve ostale promjene. Skolioza dovodi do promje na anatomskih i biomehaniËkih odnosa koπtanih kraljeæaka, ali i do naruπavanja strukturnih i funkcionalnih odnosa miπiÊa. Problemi ovise o stupnju kri vine i rotacije kraljeæaka. Dolazi i do poremeÊaja odnosa veliËine miπiÊa, ali i funkcije parne skupine miπiÊa u postraniËnom dijelu lumbalne kraljeæ nice. Kod skolioze dolazi do promjene cijelog trupa. LijeËenje je sloæeno i sveo buhvatno. Iz pitanja nije jasno jeste li provodili vjeæbe pod struËnim nadzo rom fizioterapeuta. S obzirom na to da postoje programi statiËkih i dinamiËkih vjeæbi za korekciju posture kraljeænice, koje se provode pod struËnim nadzorom fizioterapeuta, preporuËujem vam spe cijalistiËki ortopedski pregled, posebi ce lijeËnika koji se bavi tom problema tikom. Tek nakon procjene stanja moæe se poËeti s ciljanim fizioterapijskim pro gramom lijeËenja.
GINEKOLOGIJA mr. sc. Sandra KovaËeviÊ, dr. med., spec. ginekologije i porodniπtva, Zagreb
Imam 20 godina i studentica sam. Proπli mjesec naglo sam izgubila kilograme, πto je vjerojatno posljedica stresa
Svoja pitanja moæete slati na adresu Oktal Pharma, Utinjska 40, 10020 Zagreb ili na e-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr s naznakom - VI PITATE, MI ODGOVARAMO
zbog ispita. No, ovaj mjesec nisam dobila mjeseËnicu, a proπli je trajala samo dva dana (uobiËajeno Ëetiri), i to u neznatnoj koliËini. Bliske osobe uvjeravaju me da je uzrok tome naglo gubljenje kilograma, a mene zabrinjavaju posljedice?! Naime, ne æelim se ponovno udebljati, jer s ovom tjelesnom teæinom (65 kg na 175 cm) se sasvim dobro osjeÊam i nisam mrπava, a prije sam imala viπak kilograma. InaËe, redovito se bavim tjelovjeæbom. Zabrinuta sam i zbog sumnje da bi uzroci mogli biti dalekoseæniji. Naime, prije tri godine, pod razliËitim utjecajima, provela sam dijetu nakon koje sam se suoËila s istim problemom, no tada sam imala daleko niæu tjelesnu masu od odgovarajuÊe. Moæete li dati odgovor na moje nedoumice? Studentica Ne navodite o koliko izgubljenih kilograma je rijeË, tako da se ne moæe sa sigurnoπÊu ustvrditi je li se poremeÊaj vaπeg ciklusa dogodio zbog toga. Indeks vaπe tjelesne mase je 21, πto je u okviru granica normalne tjelesne teæine (od 19 do 25). Vjerojatnije je da je kod vas doπlo do blaæeg psihoneuroendokrinoloπkog poremeÊaja. Psihogeni dogaaj, u vaπem sluËaju psihosocijalni stres (ispit), potak nuo je odreene ælijezde u vaπem tijelu (hipotalamus i hipofizu) na oslobaanje tzv. stresnih hormona, koji remete nor malno luËenje i koncentraciju hormona o kojima ovisi menstruacijski ciklus, te uzrokovao izostanak menstruacije i oskudnu sljedeÊu menstruaciju. Javite se svom ginekologu koji Êe na temelju UZV pregleda i eventualnog hormonskog sta tusa iz krvi donijeti konaËnu dijagnozu, te vam propisati odgovarajuÊu terapiju ne uslijedi li spontana uspostava nor malnoga menstrualnog ciklusa.
PSIHIJATRIJA Mladen Haupert, dr. med., spec. psihijatar, Zagreb
Piπem ovo pismo u nadi da Êe mi netko od vaπih psihijatara i neurologa moÊi odgovoriti. Prije 12 godina na porodu sam oboljela od depresije. Nakon godina lijeËenja Ladiomilom, oporavila
sam se i poËela raditi. Uz povremene glavobolje, uglavnom sam dobro funkcionirala. Ponovno sam rodila 2000. i nakon sedam mjeseci se slomila, ali me Seroxat vratio u æivot. Nakon mjesec dana terapije poËela mi se trzati glava i smanjena mi je doza. PoËela sam studirati, poloæila pedagogiju i psihologiju kao dodatne pedagoπke predmete, jer sam po struci prehrambeni tehnolog. U ljeto 2002. doæivjela sam πok (detonacija mine za septiËku jamu). Vibracija mi je proπla kroz lijevu nogu sve do glave i ja sam ostala paralizirana. Kako sam bila na radnome mjestu, nisam htjela pokazati strah i ostala sam raditi do kraja mjeseca. Kad sam poËela spremati ostatak ispita, pojavili su se napadaji straha, povraÊanje i uslijedila je ponovna hospitalizacija. Otad viπe ne funkcioniram. Probala sam mnogo antidepresiva, ali niti jedan me nije uspio vratiti u stanje remisije. Navest Êu nuspojave uz pojedini lijek, pa vas molim da mi objasnite πto one znaËe: Coaxil - guπenje u snu; Zoloft - pojaËan strah, trzanje glave, pojava akni, dehidracija; Seroxat - trzanje glave, akne, grËenje miπiÊa; Fevarin - sliËni simptomi, pucketanje i strujanje kroz mozak. Cipralex mi je izazvao prave napade panike i da sam popila preporuËenu dozu, sada bih vjerojatno bila mrtva. Otad s oprezom uzimam bilo kakvu terapiju, pa je to prokomentirano kako imam averziju prema lijekovima. Od Edronaxa sam jako zaudarala po znoju; od Mellerila od straha nisam mogla izaÊi iz sobe, a bio je djeËji roendan, od Vaira nisam mogla disati i krv mi je procurila na nos, a glava me boljela do povraÊanja. Velafaks sam sama zatraæila s obzirom na to da djeluje na tri neurotransmitera odjednom. Imala sam sve navedene nuspojave, a sluznica nosa mi je postala kao u narkomana. Dobila sam nekakvu energiju, ali od tada sam poËela mrπavjeti. Kratko vrijeme pila sam Ziprexu i mislim da sam tada bila najbistrija, ali kako sam se poËela debljati, prestala sam. Sad uzimam Fevarin i Ginko tablete. Glava mi se trza, izazivaju mi smuπenost i glavobolje. Izbjegavam ih piti tijekom dana kako bih uopÊe mogla hodati ulicom.
101
Ali onda se sva smrznem i poËinjem se gubiti. Moæe li mi netko reÊi πto mi se dogodilo, od Ëega bolujem. Uz to sam postala socijalni sluËaj jer poslodavac kod kojeg sam sezonski radila ne æeli da mu netko po pogonu za proizvodnju sladoleda kaπlje i doæivljava nesvjestice. Barem pribliæno opisala sam svoj uæas i molim vas da mi pomognete. Imam dvoje djece i ne mogu dalje ovako. A. M. PsihiËke tegobe koje opisujete ula ze u krug simptoma tzv. perzistirajuÊih afektivnih poremeÊaja. RijeË je o perzi stentnim i obiËno fluktuirajuÊim pore meÊajima raspoloæenja koji traju godi nama, katkad i najveÊi dio æivota, a ukljuËuju izraæenu psihiËku nelagodu, subjektivni distres i onesposobljenost (dizabilitet). U vaπem sluËaju rijeË je vjerojatno o distimiji koja u mnogo Ëemu zapra vo odgovara konceptu depresivne neu roze ili neurotske depresije. Po nekima ukljuËuje i anksioznu depresiju (perzi stentnu), depresivnu liËnost, neurotsku depresiju s trajanjem viπe od dvije godi ne. Prema drugim shvaÊanjima distimija predstavlja temperamentnu disforiju, πto oznaËava priroenu tendenciju reagi ranja depresivnim raspoloæenjem. U kli niËkoj praksi pokazalo se kako su perzi stirajuÊi afektivni poremeÊaji Ëesto pove zani s nedostatnim i (ili neprimjerenim) lijeËenjem. Neki pacijenti samoinicijativ no prekidaju lijeËenje iz razliËitih razlo ga, bilo da se vrlo Ëesto samo prividno bolje osjeÊaju, ili pak imaju neugodne nuspojave. Katkad pacijenti poboljπanje smatraju definitivnim izljeËenjem. Sto ga je potrebno uvijek istaknuti moguÊ nost ponavljanja bolesti i vaænost dovolj no dugog lijeËenja. ©to se lijeËenja tiËe, uz psihoterapiju se odmah preporuËuje zapoËeti lijeËenje antidepresivima, prije svega iz skupine tzv. selektivnih inhibi tora ponovne pohrane serotonina (SIPS). Uz farmakoterapiju SIPS, iznimno su vaæni psihoedukacija i kognitivno-bihe vioralna strategija promjene i rada bole snika na sebi.
#53 Va©e zdravlje 101
102
struËne
Domiπljat novi sustav dostave antioksidansa Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 19. sijeËnja 2007.
Znanstvenici iz Georgije uspjeπno su testirali nove polimerne mikroËestice koje imaju obeÊavajuÊu sposobnost dostavljanja lijeka izravno u upalne stanice. Niren Murthy i suradnici s Emory University School of Medicine u Geor giji opisuju uspjeπne pokuse na kultu ri stanica s mikroËesticama koje sa dræe superoksidnu dismutazu (SOD). SOD je potencijalan lijek za upalne bo lesti jer deionizira reaktivne oblike ki sika. Zapreka kliniËkoj uporabi SOD-a je manjak sustava dostave u stanicu. Nove polimerne mikroËestice imaju nekoliko prednosti u odnosu na ostale potencijalne dostavne sisteme. »estice ostaju intaktne dok ne dosegnu kise li okoliπ, poput fagosoma koji se stvara nakon πto makrofag proædre bakteriju ili drugu tvar. Tada se polimeri razlaæu i otpuπtaju SOD izravno na mjesto na stanka upale.
Mlijeko poniπtava blagotvoran uËinak Ëaja na srce Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 15. sijeËnja 2007.
Mnogo je studija pokazalo kako je Ëaj blagotvoran za kardiovaskularno zdravlje, ali nova studija otkriva kako se zaπtitno djelovanje Ëaja gubi kad se u njega dodaje mlijeko. Za “loπe” djelovanje mlijeka kri ve su bjelanËevine zvane kazeini koje reagiraju s Ëajem, smanjujuÊi koncen traciju katehina i flavonoida u Ëaju koji su odgovorni za njegove protektiv ne uËinke protiv srËanih bolesti, tvrde znanstvenici. Voditeljica istraæivanja prof. dr. Verena Stangl iz bolnice Cha rite, Universitatsmedizin - Berlin u Nje maËkoj kaæe da, ako pogledate rezul tate studija, vidjet Êete kako je u Aziji manje srËanih bolesti, no u Engleskoj to nije sluËaj, pa se nameÊe pitanje je li dodavanje mlijeka razlika izmeu Azije i Engleske, gdje se Ëaj obiËno pije s mlijekom. U studiji je 16 zdravih æena u postmenopauzi pilo pola litre svjeæeg crnog Ëaja, crni Ëaj sa 10-po stotnim obranim mlijekom, ili kuha nu vodu, tijekom tri razliËite prigode 102 Va©e zdravlje #53
zanimljivosti pod sliËnim okolnostima. Znanstve nici su zatim mjerili funkciju stanica koje oblaæu brahijalnu arteriju na po dlaktici koristeÊi visokorezolucijski ul trazvuk prije i dva sata nakon konzu macije Ëaja. Otkrili su kako je crni Ëaj znatno poboljπao sposobnost opuπtanja i πirenja arterija. No, nakon dodavanja mlijeka, otkrili su kako je bioloπki uËi nak Ëaja u potpunosti nestao. Isto je potvreno na dodatnim istraæivanjima na πtakorima. “Ako æelite piti Ëaj zbog njegovih dobrih zdravstvenih uËinaka, ne pijte ga s mlijekom”, kaæe Stangl. Dodaje kako mlijeko ne sprjeËava sa mo pozitivne uËinke Ëaja na krvoæilni sustav, nego i uniπtava antioksidantne uËinke Ëaja te moæda i njegovo zaπtitno djelovanje protiv raka.
Pijte mutni sok od jabuke Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 17. sijeËnja 2007.
Nova studija otkriva kako je, uz crnu Ëokoladu i crveno vino, mutni sok od jabuke bogat antioksidansima te je Ëetiri puta zdraviji od bistrog jabuËnog soka. Znanstvenici sa SveuËiliπta Agrikul ture iz Wroclawa u Poljskoj, usporedili su bistre i mutne vrste soka od jabuka. Otkrili su kako mutni sok sadræi Ëeti ri puta veÊu koncentraciju polifenola u odnosu na bistri jabuËni sok. Polife noli su aktivni antioksidansi za koje se vjeruje da sprjeËavaju pojavu kardio vaskularnih bolesti i raka. PotroπaËi kupuju puno viπe bistrog nego mutnog jabuËnog soka, vjerojat no zbog percepcije kako je bistri sok Ëistiji, vjeruju znanstvenici, te do daju kako je ironiËno da se upravo u procesu proizvodnje bistrog soka od stranjuju blagotvorni sastojci jabuËne pulpe. Uz to, bistri sok ima dulji vijek trajanja.
Puπenje - koæa stari po cijelom tijelu Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 21. oæujka 2007.
Puπenje utjeËe na starenje koæe po cijelom tijelu, navodi se u novom istraæivanju objavljenom u Ëasopisu Archives of Dermatology. Prijaπnje studije bile su usmjere ne na koæu lica, gdje oπteÊenje koæe
moæe izazvati i sunce. Zbog te Ëinjeni ce znanstvenici su proveli novo istraæi vanje na koæi unutarnje strane ruku. Naime, fotografirali su koæu gornjeg dijela ruke koja nije bila izloæena sun cu u 82 ispitanika. Osobe su bile od 22 do 91 godine starosti i bile su podijelje ne u dvije grupe, puπaËe i nepuπaËe. Polovica ispitanika u prosjeku je puπila 24 godine, prosjek popuπenih cigare ta dnevno iznosio je od Ëetvrtine kutije pa sve do Ëetiri kutije dnevno. Nakon πto je u procjenu rezultata uzeta dob ispitanika i ostale varijable, zakljuËe no je da je puπenje znatno povezano sa stupnjem starenja koæe. Prema znan stvenicima, postoji nekoliko razloga za ubrzano starenje koæe u puπaËa. Nai me, kod puπaËa u koæi se povisuje ra zina enzima metaloproteinaze-1, zbog Ëega dolazi do raspadanja kolagena i smanjenja njegove proizvodnje. Kao posljedica toga nastaju bore i smanje na elastiËnost koæe. Uz to, konstrikcija krvnih æila zbog puπenja dovodi i do smanjene opskrbe koæe kisikom, πto svakako negativno utjeËe na samu koæu i zdravlje u cjelini.
Pomanjkanje sna oteæava moralne prosudbe Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 15. oæujka 2007.
Nekoliko besanih noÊi moæe oteæati donoπenje moralno ispravnih odluka, sugeriraju rezultati studije ameriËkih znanstvenika. IstraæivaËi iz Walter Reed Army In stitute of Research otkrili su kako voj nici koji nisu spavali dvije noÊi imaju teπkoÊa s donoπenjem brzih odluka u emocionalno nabijenim situacijama. U studiji Ëije je rezultate objavio struËni Ëasopis Sleep sudjelovalo je 26 vojnika Ëije su reakcije testirane u kontrolira noj okolini. Prema rijeËima znanstve nika, to bi se moglo pokazati vaænim i u drugim profesijama, ukljuËujuÊi lijeËnike koji nakon dugih deæurstava moraju donijeti vaæne odluke u kriz nim situacijama. Poznato je da po manjkanje sna negativno utjeËe na koncentraciju i pamÊenje. OpÊenito se idealnom koliËinom sna smatra osam sati na noÊ. Najdulje zabiljeæeno razdo blje koje je neka osoba izdræala bez sna je 11,5 dana.
104
predstavljamo
knjige
HOMEOPATIJA praktiËni vodiË za 21. stoljeÊe Beth MacEoin
AFAZIJA - progovorimo ponovo Zvjezdana MaËek TrifunoviÊ, Suzana JelËiÊ JakπiÊ
NAJSRETNIJE DIJETE U KVARTU Dr. Harvey Karp
Homeopatija je idealna terapija za lijeËe nje uobiËajenih tegoba i ozljeda na holistiËki, prirodan naËin, neoptereÊen nuspojavama koje prate mnoge konvencionalne lijekove. Ovaj izvrstan priruËnik pribliæit Êe vam ho meopatiju i omoguÊiti da se njome bavite kod kuÊe na siguran naËin. Knjiga nudi pregled nu primjenu kod hormonalnih poremeÊaja, srednje i starije æivotne dobi, za majku i di jete, djeËje zdravlje, emocionalno iscjeljenje te prvu pomoÊ (prehlada, PMS, herpes, pri mjena kod udaraca, uboda, ugriza i πoka). Za svaki su problem navedene i jasne smjernice kako biste odmah znali je li situacija izaπla iz okvira kuÊnog lijeËenja ili zahtijeva pomoÊ struËnjaka. Uz homeopatske pripravke kod svake tego be, autorica navodi i druge prirodne terapije i savjete, pa je rijeË o cjelovitom priruËniku za prirodno zdravlje. Knjiga ima preporuku Hrvatskog homeo patskog druπtva: “Pred nama je cjelovit, praktiËan vodiË, ne samo za homeopatsku, nego i sveukupnu prirodnu samopomoÊ, kojim moæete olakπati veÊinu bolesti u samom zaËetku. Od velike je koristi i razumijevanje same bolesti, kao i razlike izmeu alopatskih i homeopatskih naËina lijeËenja”, rekao je Ivan ©imetin, predsjednik Hrvatske Udruge ho meopata. Ivan MareniÊ
PriruËnik namijenjen skupini oboljelih koja kao posljedicu moædanog udara ima teπkoÊe u komunikaciji, njihovim obiteljima i skrbnicima, logopedima, ali i svim osoba ma koje dolaze u kontakt s bolesnikom. Za daci u priruËniku pisani su i ilustrirani tako da se njima moæe sluæiti i sam bolesnik s afazijom, kojemu je saËuvana sposobnost Ëi tanja i razumijevanja proËitanoga. Detaljne upute na kraju svakog poglavlja upuÊuju lo gopeda ili Ëlanove obitelji oboljeloga kako mogu proπiriti zadatke i na razliËite naËine primijeniti vjeæbe. Prvo izdanje ovog priruËnika nagraeno je Srebrnom uljanicom za promicanje zdra vlja i zdravstvenog odgoja na EMC festivalu (Medicinski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, ©kola narodnog zdravlja “Andrija ©tampar” i Zavoda za znanstvenu tehnologiju). Iz recenzija
Dr. Karp priznati je pedijatar i specijalist za djeËji razvoj, koji je specifiËni pristup dje ci usavrπavao tijekom 25 godina svakodne vnog rada s njima. Njegova knjiga bavi se problematikom odgoja djeteta u dobi od jed ne do Ëetiri godine, za roditelje vrlo zahtje vna razdoblja. Kako bi roditelj ostvario kvalitetnu komu nikaciju s djetetom, mora mu pokazati da ga istinski razumije, a dr. Karp smatra da je to moguÊe samo ako mu se obraÊa na nje govu, djeËjem jezikom. Kad roditelj svlada djeËji jezik primjenjujuÊi dva osobita pravila komunikacije koje autor opisuje, moÊi Êe se uspjeπno nositi s napadima bijesa, djeËjom tvrdoglavoπÊu i mnogim drugim problemi ma. Dr. Karp piπe toplo, iskreno i s primjere nom dozom humora, dajuÊi praktiËne i lako primjenjive savjete, razbija predrasude i nudi nam modernu i naprednu viziju odgoja djete ta. Knjiga je obogaÊena brojnim konkretnim primjerima iz bogatog iskustva ovoga vrsnog poznavatelja djece. Uz pomoÊ ove iznimne knjige, vrijeme ko je roditelji provode sa svojim djetetom bit Êe kvalitetnije i veselije, zaËinjeno s mnogo ma nje suza i ljutnje, a dijete Êe biti najsretnije dijete u kvartu! Ivan MareniÊ
Format: 18,5x23,5 cm Broj stranica: 288 stranica / meki uvez Nakladnik: Planetopija d.o.o., Deæmanova 8, 10000 Zagreb, www.planetopija.hr Prodaja: Knjigu moæete kupiti u Planetopijinoj knjiæari u Ilici 72 i u svim boljim knjiæarama diljem Hrvatske. Moæete je naruËiti i putem interneta na www.planetopija.hr ili http//:knjige.planetopija.hr kao i na tel./faks: 01/4846 197 Izdanje: 2007. Cijena: 165 kn
104 Va©e zdravlje #53
Format: 21,7x29 cm (A4) Broj stranica: 152 stranica / meki spralni uvez Nakladnik: FoMa, Creska 18, 10110 Zagreb Prodaja: Kod nakladnika na tel./faks: 01/3631 570, 3631 807, e-mail: foma@zg.t-com.hr, www.foma.hr i u mnogim knjiæarama diljem Hrvatske Izdanje: 2. dopunjeno izdanje, 2006. Cijena: 125 kn
Format: 15,5x23 cm Broj stranica: 304 stranica / meki uvez Nakladnik: Planetopija d.o.o., Deæmanova 8, 10000 Zagreb, www.planetopija.hr Prodaja: Knjigu moæete kupiti u Planetopijinoj knjiæari u Ilici 72 i u svim boljim knjiæarama diljem Hrvatske. Moæete je naruËiti i putem interneta na www.planetopija.hr ili http//:knjige.planetopija.hr kao i na tel./faks: 01/4846 197 Izdanje: 2007. Cijena: 150 kn