Issuu on Google+


impresum

RijeË

urednika

Izdava»

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga Utinjska 40, 10020 Zagreb www.oktal-pharma.hr

Direktor

Branko Parag, mr. pharm.

Redakcija

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

Glavna urednica

Carmen Rivier-Zurak, dr. med. LEKTORICA

Sandra Zanki

Stru»ni kolegij

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist

D

ugo oËekivano proljeÊe je

Naravno, lakπe je to

stiglo, preπli smo na ljetno

reÊi nego se uhvati­

raËunanje vremena, dan

ti u koπtac sa samim

je dug... Vremenska, a s

sobom i pokuπati izvuÊi

njom i svjetlosna varka

iz sebe maksimum ili

uspijeva prevariti nas, pa mislimo da je dan

mu se barem pribliæi­

dulji nego πto uistinu jest, i pokuπavamo ga

ti. Pokuπajte, i vidjet

u najveÊoj moguÊoj mjeri iskoristiti i nado­

Êete da ni sami niste

knaditi manjak svjetlosti kojim nas je zima

svjesni svojih unutarnjih potencijala. Ipak,

obavijala.

nemojte svijet sagledavati samo iz svoje uske

prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog

perspektive, jer nam se tada Ëesto dogaa

prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar

Oblaci u naπim mislima se razilaze, oslo­

da nas naπa prekruta subjektivna procjena

baajuÊi potisnutu unutarnju snagu. Ako

koËi u pronalaæenju rjeπenja. Zato treba

dermatovenerolog

na trenutak zanemarimo alergije, kroniËni

proπiriti vidike, zaviriti malo i u svijet oko

doc. dr. sc. Radoslav Herman,

umor, proljetni umor, iscrpljenost, kroniËne

nas i pokuπati ga πto objektivnije sagledati.

Kreπo Zurak, dr. med. otorinolaringolog

bolesti i ostale tegobe koje nas muËe, shva­

Ubrzo Êete shvatiti da neke stvari i nisu tako

prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar

timo da je doæivljaj prirode koja se budi i

nemoguÊe koliko nam se na prvi pogled Ëini.

moguÊnosti koje nam pruæa odraz nas samih

A kad jednom uspijete, bit Êete sretni i zado­

i naπeg poimanja æivota.

voljni sami sa sobom, jer ste smogli snage

mr. sc. Mladen DobroviÊ, estetski kirurg Sanja GreguriÊ-Mateπa, dr. med.

ginekolog

mr. sc. Dubravko Smu, kirurg prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ, oftalmolog

prevladati svoje unutarnje koËnice, dileme,

prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

Koncentrirati se samo na ono loπe πto nam marketing

predrasude i negativne stavove.

se u æivotu dogaa, daleko je od onoga πto

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga

bismo trebali. Svatko je sam kovaË svoje

Traæite, eksperimentirajte, promatrajte ljude

Utinjska 40, 10020 Zagreb

sreÊe i na nama je da pronaemo vlastitu

oko sebe, ali ne zaboravite pritom da ne

E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

Ëarobnu formulu, koja Êe nam pomoÊi u

moæete promijeniti svijet oko sebe. On je

www.vasezdravlje.com

teπkim trenucima, odnosno joπ viπe nas ora­

takav kakav je i sluæi da iz njega izvuËete

spoloæiti kad se osjeÊamo dobro.

pouke koje Êe vam pomoÊi da ponovno pro­

tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700

Dizajn i priprema za tisak

budite svoju unutarnju snagu i pronaete

HAND Design Studio

vlastitu Ëarobnu formulu.

tel/faks: 01/ 2333 489, 2333 490 ©eferova 2, 10000 Zagreb

Carmen Rivier-Zurak, dr. med. Glavna urednica

Tisak

rotooffset - Tiskara MeiÊ tel: 01/6570 964 M. ©enoe 25, 10020 Zagreb

Naklada

90.000 0 Va©e zdravlje #53


#53

Sadræaj RODILI©TA - PRIJATELJI DJECE . . .

04

DJECA I SPOLNOST . . . . . . . . . . . . . .

prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, mr. sc. Anita PaviËiÊ Boπnjak, prim. dr. sc. Milan StanojeviÊ, dr. sc. Zora Zakanj

ALERGIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

10 22

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

GEL KOJI BRI©E BORE . . . . . . . . . . .

Dunja AntunoviÊ

KONTRACEPCIJA . . . . . . . . . . . . . . . .

24

mr. sc. Sandra KovaËeviÊ

CHRONOVA BOLEST . . . . . . . . . . . . . .

32

doc. dr. sc. Æeljko KrznariÊ

SJÖGRENOV SINDROM . . . . . . . . . . . .

38

prof. dr. sc. Jasminka MoroviÊ Vergles

PROLJETNI UMOR . . . . . . . . . . . . . . .

40

Hela ©varc, mr. pharm.

LIKOPEN - SNAÆAN ANTIOKSIDANS . MULTIPLA SKLEROZA . . . . . . . . . . . .

42 44 52

prof. dr. sc. Vida Demarin, mr. sc. Marija Boπnjak PaπiÊ

NAKON ČETRDESETE BEZ NAOČALA . . . . . . . . . . . . . . . . . .

mr. sc. Dean ©ariÊ

PELENSKI OSIP . . . . . . . . . . . . . . . . .

56 58 62

Marina Gradinac, dr. med.

INTERVJU: prof. dr. sc. Vesna VidoviÊ opsesivno prejedanje . . . . . . . . . . . . . . . NIKOTINSKA OVISNOST . . . . . . . . . .

Ozren Podnar, prof.

68

Marija Krmek, prof.

GIHT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

74

doc. dr. sc. Simeon Grazio

VJEÆBAJMO ZAJEDNO jednostavnije vjeæbe za prevenciju padova starijih osoba . . . . . . . . . . . . . . .

82

mr. sc. Mario KasoviÊ, mr. sc. Jadranka, VlaπiÊ, Tatjana AntoliÊ, prof.

STRAH OD STOMATOLOGA . . . . . . . . .

86

Marija SoviÊ, dr. stom.

UDRUGE udruga za prevenciju prekomjerne teæine . . . . . . . . . . . . . . . . MEDICINSKI LEKSIKON glavobolja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

90 92

VODIČ KROZ PRETRAGE radioloπke metode pregleda abdominalne cirkulacije . . . . . . . . . . . . .

94

Sonja NjunjiÊ

Anton KrniÊ, dr. med.

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI vitalni znakovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

96

Goran StokiÊ

BILJNA LJEKARNA crni ribiz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

98

dr. sc. Stribor MarkoviÊ

VI PITATE - MI ODGOVARAMO . . . STRUČNE ZANIMLJIVOSTI . . . . . PREDSTAVLJAMO KNJIGE . . . . . .

100 102 104

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

#53 Va©e zdravlje 


0

rodiliπta

prijatelji djece

10 koraka

do uspjeπnog dojenja prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, dr. med., spec. pedijatar, koordinator programa Rodiliπta - prijatelji djece mr. sc. Anita PaviËiÊ Boπnjak, dr. med., spec. pedijatar, koordinatorica projekta “Dojenje u zajednici” prim. dr. sc. Milan StanojeviÊ, dr. med., spec. pedijatar neonatolog, koordinator edukacije dr. sc. Zora Zakanj, dr. med., spec. pedijatar, koordinatorica ocjenjivaËkog tima

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i UNICEF prije dva desetljeÊa ocijenili su da je svijet krenuo prema velikom nekontroliranom eksperimen­ tu, u kojemu je sve manje djece na prirodnoj prehrani. Ubrzo se poËelo upozoravati da to ostavlja posljedi­ ce na zdravlje djece i majki, o Ëemu govori i poseban prilog u ovom broju o utjecaju dojenja na zdravlje dje­ ce i majki. Upravo iz tih razloga, navedene meunarodne organizacije pokrenule su program promicanja dojenja pod nazivom “10 koraka do uspjeπnog dojenja”, a ona rodiliπta koja ispunjavaju te kriterije nakon ocjenjivanja dobivaju prestiæan naziv Rodiliπta prijatelji djece. 0 Va©e zdravlje #53

Program je zahvaljujuÊi UNICEF-u pokrenut i u Hrvatskoj 1993. godine, da bi do 1999. 15 rodiliπta dobilo taj naziv. No, program je prekinut zbog krπenja Meunarodnog pravilnika o naËinu reklamiranja nadomjestaka za majËino mlijeko u paketu Sretna beba, Ëime je napravljena neprocjenji­ va πteta prirodnoj prehrani djece u Hrvatskoj. Istraæivanja su pokazala da se nakon toga smanjivala stopa dojene djece u Hrvatskoj. U suvreme­ nim preporukama Svjetske zdravstve­ ne organizacije i UNICEF-a istiËe se da je potrebno iskljuËivo dojiti djecu do πest mjeseci, a zatim uz nadohra­ nu tijekom prve godine, a posebno u nepovoljnim socijalnim uvjetima i

kroz drugu godinu æivota. Naæalost, prema nekim lokalnim istraæivanji­ ma, u Hrvatskoj je samo 30 posto dojene djece do πest mjeseci, a prema istraæivanjima koje je proveo UNICEF u 2006., vidljivo je da je zdravstven­a kultura stanovniπtva u odnosu na dojenje neprimjerena realnoj podrπci majkama za dojenje. Iz tih razloga definiran je novi program promicanja dojenja u Hrva­ tskoj. U akciji je veliku financijsku pomoÊ UNICEF-u pruæila Zagre­ baËka banka, te je definiran program potpore pod nazivom “Zajedno od poËetka”. U cilju realizacije nove zdravstvene kulture i prirodne prehra­ ne djece kao najboljeg naËina za osi­


TEMA B ROJA

guravanje zdravlja, veliku pomoÊ mogu pruæiti i sredstva informiranja, Ëemu se prikljuËio i renomirani Ëaso­ pis Vaπe zdravlje.

MajËino mlijeko najbolja je hrana MajËino mlijeko najbolja je hrana za dojenËe. Potpuno je prilagoeno djetetovim potrebama, jer sadræava viπe od 200 sastojaka, meu kojima su i brojne obrambene tvari koje πtite dijete od upala i bolesti. Sastav majËi­ na mlijeka jedinstven je i neponovljiv te se ne moæe postiÊi nikakvim teh­ niËkim postupcima. Brojna znanstve­ na istraæivanja dokazala su da dojenje pozitivno utjeËe na zdravlje djeteta i majke.

Dojenje i zdravlje djeteta • Dojena djeca, osobito ona koja su tijekom prvih πest mjese­ ci hranjena samo majËinim

mlijekom, manje obolijevaju od upala probavnog, mokraÊnog i diπnog sustava i upala srednjeg uha. • Dojena djeca imaju bolji odgovor organizma na cjepiva protiv dif­ terije, tetanusa, hripavca, djeËje paralize i na cjepivo koje πtiti od upale bakterijom Hemophilus influenze. • Dojena djeca rastu baπ onako kako bi trebala. Manje su sklona prekomjernoj tjelesnoj teæini u odrasloj dobi i bolestima srca i krvnih æila. • Manja je uËestalost alergijskih bolesti: astme i ekcema (koænog osipa). • Manji je rizik od πeÊerne bolesti ovisne o inzulinu. • Manji je rizik od sindroma izne­ nadne dojenaËke smrti. • Kod dojene djece razvoj Ëeljusti i zuba je pravilniji. • Dojena djeca imaju veÊu inteli­ genciju, bolji psihomotorni, emo­ cionalni i druπtveni razvoj. • Dojenje uspostavlja bliski kon­ takt majke i djeteta te im omo­ guÊuje da uËe jedno o drugome. • Dojenjem svojem djetetu daje­ te osjeÊaj topline, sigurnosti i zaπtiÊenosti. • Dojenje je najbolja odluka za buduÊnost.

Dojenje i zdravlje majke • Majke koje doje imaju manju uËestalost pojave raka dojke i raka jajnika. • Nakon poroda, maternica se bræe smanjuje i vraÊa na veliËinu kakva je bila prije poroda. • Manja je uËestalost slabokrvnosti (anemije). • Dojenje pridonosi bræem gubitku i vraÊanju poæeljne tjelesne teæi­ ne nakon poroda. • Manja je moguÊnost nove trud­ noÊe za vrijeme dojenja (kontra­ ceptivni uËinak).

• Dojenje smanjuje rizik od osteo­ poroze (gubitka koπtanog tkiva) u kasnijoj æivotnoj dobi. • Majke koje doje imaju veÊu razi­ nu samopoπtovanja te izraæeniji osjeÊaj bliskosti i povezanosti s djetetom.

Majkama je potrebna potpora Za uspjeπno dojenje majkama su potrebne informacije o dojenju, usvajanje odreenih vjeπtina, stru­ Ëna pomoÊ i potpora zdravstvenih djelatnika i osposobljenih laika, te potpora u obitelji i meu prijatelji­ ma. Nekad je u tradicionalnim obi­ teljima mlada majka imala potporu nekoliko generacija æena koje su joj prenosile iskustva i savjete vezane uz dojenje. U danaπnjim prilikama brzog æivotnog ritma, sve veÊeg otuenja i postojanja preteæito nuklearnih obi­ telji, æena je orijentirana na pomoÊ supruga i medicinskog osoblja. U druπtvu koje je prijateljski naklonjeno uspostavljanju kulture dojenja majke dobivaju pomoÊ, savjete i potporu tijekom boravka u rodiliπtu, osobito u onima Ëije je osoblje educirano za pruæanje takve pomoÊi, kao πto je to u rodiliπtima koja provode 10 koraka do uspjeπnog dojenja i nose naziv Rodiliπte - prijatelj djece. Nakon povratka iz rodiliπta majku Êe savjetovati lijeËnici, medicinske sestre i patronaæne sestre u primar­ noj zdravstvenoj zaπtiti, ali i poseb­ no osposobljeni laici. To su æene s vlastitim iskustvom dojenja, dodatno obrazovane za savjetovanje i pomoÊ majkama, a djeluju u grupama za potporu dojenja i udrugama koje pro­ miËu dojenje, zdravlje majki i djece i odgovorno roditeljstvo, npr. u udruzi RODA, gdje mame mogu dobiti savje­ te putem telefona od SOS mama RODA savjetnica za dojenje.

#53 Va©e zdravlje 0


U grupama za potporu dojenja majke koje pohaaju sastanke doznaju informacije o prirodnoj prehrani, razmjenjuju iskustva i dobivaju praktiËnu pomoÊ, savjete i emocionalnu potporu. Grupu osniva patronaæna sestra koja je ujedno i suvoditeljica grupe, zajedno s majkom voditeljicom grupe - dobrovoljkom, koja savjetovanje temelji na vlastitom iskustvu dojenja. Grupu Ëini pet do deset majki, od kojih je veÊina bez prethodnog iskustva u dojenju, ali se ukljuËuju i majke s iskustvom kojima su potrebni pomoÊ i potpora pri dojenju sadaπnjeg djeteta. Sastanci grupe odræavaju se jednom mjeseËno u kuÊi Ëlanice, a rjee u druπtvenoj prostoriji (npr. vrtiÊu, πkoli) ili prostoriji Doma zdravlja. VeÊina grupa sastaje se u prijepodnevnim satima, a sastanak traje sat do sat i pol. Ovisno o potrebi, izmeu sastanaka grupe Ëlanice komunici­ raju s majkom voditeljicom putem telefona ili tijekom kuÊnog posjeta. Takve grupe djeluju u Hrvatskoj od 1998. u mnogim gradovima. Iako je danas njihova aktivnost znatno manja, ponovnim pokretanjem inicijative za Rodiliπta - prijatelje dje­ ce, koja naglaπava vaænost takvog oblika potpore majkama dojiljama, grupe za potporu dojenja sigurno Êe zaæivjeti u joπ veÊem broju stvarajuÊi mreæu grupa u svim æupanijama. Za uspjeπnost takvih aktivnosti potrebna je ne samo sveko­ lika pomoÊ i potpora zdravstvenih djelatnika nego i potpo­ ra lokalne zajednice i medija. Tek zajedniËkim djelovanjem razliËitih segmenata druπtva moæemo ostvariti da majkama koje doje i njihovim obiteljima pomoÊ i potpora budu lako dostupne, prijateljski orijentirane, kreativne (tj. u razliËitim oblicima, pri Ëemu Êe majka odabrati onaj koji joj najviπe odgovara) i uËinkovite. I Ëitatelji Vaπeg zdravlja mogu se ukljuËiti u akciju donacijom na æiroraËun 236000015000092173, a viπe informacija potraæiti u poslovnicama ZagrebaËke banke diljem Hrvatske.

Edukacija o dojenju - pretpostavka uspjeπnog dojenja Dojenje je vjeπtina zahvaljujuÊi kojoj je ljudski rod opstao u evolucijskom lancu. Sve do prije πezdesetak godina ta je vjeπtina prenoπena vrlo uspjeπno u obitelji s majke na kÊer, a promjenom stila i naËina æivljenja, raspadom viπegeneracijskih obitelji te poËetkom proizvodnje zamjena za majËino mlijeko, zahvaljujuÊi tzv. tehnoloπkom napretku, zanemarila se vjeπtina dojenja na raËun umjetne prehrane. To je dove­ lo do dalekoseænih druπtvenih, gospodarskih, kulturoloπkih, okoliπnih, medicinskih i drugih posljedica, kojih znanost niti druπtva nisu u potpunosti u stanju sagledati. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) shvatila je da su posljedice smanjenja stope dojenja u zemljama u razvoju ima­ le zastraπujuÊe uËinke na porast dojenaËke smrtnosti, te se pretpostavljalo da je osamdesetih godina 20. stoljeÊa oko 1,5 milijuna dojenËadi na svijetu umiralo, πto zbog izravnih πto


TEMA B ROJA

zbog neizravnih posljedica umjetne prehrane i prestanka dojenja. Stoga je 1981. Svjetska zdravstvena skupπtina donijela Meunarodni pravilnik o proizvodnji i marketingu zamjena za majËino mlijeko, a potkraj osamde­ setih donesena je Innocenti dekla­ racija kojom je pokrenuta inicijativa Rodiliπta - prijatelji djece. SZO je shvatio da je dojenje vjeπtina koju je ljudski rod pomalo zaboravio, a promjene u organiza­ ciji zdravstvenog sustava, u okviru kojeg se raa velik broj djece, joπ su viπe oslabile taj vrlo osjetljiv i sloæen proces. Dijete je odvojeno od majke, majka je odvojena od oca djeteta i od obitelji, πto je prijetilo gubitkom instinktivnih ponaπanja povezanih sa samoodræanjem u novoroenËeta i majËinskih ponaπanja æene. Stog­a je mudro odluËeno da je vjeπtinu dojenja potrebno poËeti pouËavat­i, a najvaæniji uËenici trebali su biti zdrav­stveni i nezdravstveni djelatnic­i u sustavu zdravstva ili izvan njega ako su povezani sa skrbi za trudnic­u, rodilju, babinjaËu i novoroenËe. Isto­ dobno se pokazalo da je jedan priro­ dni dogaaj kao πto je poroaj postao suviπe medikaliziran, te da su uve­ deni mnogi nepotrebni postupci koji su ometali prirodne procese dolaska Ëovjeka na svijet, πto je imalo nepo­ sredne posljedice na zdravlje æene, zbog Ëega se poËela razvijati ini­ cijativa razvoja bolnica prijateljski naklonjenih majkama.

U svojih Deset koraka do uspjeπnog dojenja, koji su dio πire inicijative Rodiliπta - prijateljski naklonjena majkama, UNICEF je pre­ poruËio 18-satni teËaj za zdravstvene djelatnike, kojim su se trebale potak­ nuti promjene u zdravstvenom susta­ vu koje Êe podræavati rani kontakt majke i djeteta “koæa na koæu”, ranu uspostavu dojenja te uklanjanje svih zapreka koje su povezane s njegovim ometanjem. Osim edukacije zdrav­ stvenih djelatnika, kljuËno mjesto u pouci o dojenju imaju majke, odno­ sno roditelji, koji na posebnim teËaje­ vima uËe tu vjeπtinu. Oni koji su isku­ sili provoenje ove inicijative devede­ setih godina, znaju da nam slijedi dug i teæak put, koji je vrijedno prijeÊi zbog pozitivnog utjecaja dojenja, odnosno prirodnog naËina prehrane na zdravlje cjelokupne populacije u onome smislu kako je zdravlje poi­ mao i prije pedesetak godina defini­ rao Andrija ©tampar.

Kako postati Rodiliπte - prijatelj djeteta U naπoj zemlji sluæbeno postoji 15 rodiliπta koja nose naslov Rodiliπte - prijatelj djeteta, a stekla su ga do sredine 1999., otkad je proces ocjenji­ vanja zaustavljen zbog krπenja Meunarodnog pravilnika o naËinu reklamiranja i prodaje zamjena za majËino mlijeko. U meuvremenu je svjetski struËni tim izradio nove smjernice (standarde) za ocjenjivanje

rodiliπta za inicijativu Rodiliπta - prija­ telji djece (eng. Baby Friendly Hospitals Initative), koje su postale sluæbe­ ne od sijeËnja 2006. godine. Prema novim smjernicama, od rodiliπta se zahtijeva provoenje tzv. globalnih kriterija koji ukljuËuju: • provoenje “Deset koraka do uspjeπnog dojenja” • poπtovanje naËela Meunarodnog pravilnika o marketingu nadomjestaka za majËino mlijeko. Uz to, u novim smjernicama za ocjenjivanje postoje i dvije dodatn­e moguÊnosti, koje se mogu, ali i ne moraju ocjenjivati, ovisno o odluci Projektnog tima za dojenje u svakoj dræavi. Ti kriteriji odnose se na pomoÊ HIV pozitivnim majkama u dojenju, te na provoenje inicijati­ ve Rodiliπta - prijateljski naklonjena majkama (Mother friendly). NajkraÊe reËeno, potrebno je pripremiti tri pretpostavke za provoenje aktivnosti u promicanju dojenja: osoblje, prostor i zajednicu. Konkretno je pred rodiliπtima najprije posao okupljanja koordina­ cijskog tima za dojenje i dogovor o dinamici izvrπavanja aktivnosti. Tre­ baju se donijeti pisana pravila (tzv. smjernice) za dojenje, koje treba vidljivo istaknuti u svim prostori­ ma u kojima borave trudnice, rodilje i njihova novoroenËad. Zatim tre­


ba napraviti popis svih zdravstve­ nih i nezdravstvenih djelatnika koji rade u rodiliπtu, kako bi se pripremio plan njihove edukacije, koji ukljuËuje minimalno 20-satni teËaj o dojenju. Glavna sestra rodiliπta treba voditi brigu u broju sati edukacije koju je pohaao svaki djelatnik, jer se i taj dokument prilaæe kod zahtjeva za procjenom rodiliπta. Posebno se kon­ trolira provoenje pravila Internacio­ nalnog kodeksa o naËinu reklamiranja i prodaje zamjena za majËino mlijeko, te se i o tome vodi posebna dokumen­ tacija. Ako paralelno s ostalim aktivno­ stima rodiliπte nije uspostavilo rooming-in, valja voditi raËuna o prilago­ dbi soba u kojima Êe zajedno boraviti majke i novoroenËad. Rodiliπta bi trebala uspostavi­ ti kontakt s primarnom zdravstve­ nom zaπtitom radi boljeg povezi­ vanja s jedne strane u antenatalnoj skrbi (posebno trudnica u zadnjem tromjeseËju trudnoÊe), a s druge u postnatalnoj skrbi i za majku i za novoroenËad. Posebna pozornost treba se posvetiti suradnji i kontak­ tima s patronaænom sluæbom koja Êe posjeÊivati trudnice, ali i majke i njihovu novoroenËad nakon otpu­ sta iz rodiliπta. U sredinama u kojima je moguÊe, treba i patronaæne sestre ukljuËiti u 20-satni teËaj o dojenju koji Êe se odræavati u okviru rodiliπta. Treba poËeti i/ili obnoviti suradnju s udrugama i grupama za potporu dojenja. Korisno je i da rodiliπta organizi­ raju teËajeve za trudnice, na kojima se za porod i za dojenje ne priprema samo majka, nego i buduÊi otac, pa tako i πira obitelj i zajednica. Za lakπe ostvarivanje navedenih aktivnosti, od velike je koristi kontakt rodiliπta s medijima i sredstvima javnog priopÊa­ vanja, kao i s kulturnim i vjerskim organizacijama.

Koordinatori za dojenje u pojedi­ nim rodiliπtima prisustvovali su 15. oæujka 2007. u Zagrebu posebnom teËaju na kojem su im uruËeni upit­ nici za samoocjenjivanje, kako bi nakon povratka u svoje sredine mogli popuniti upitnik za samoocjenjivanj­e i dobiti uvid u aktivnosti koje je potrebno poboljπati do dolaska ocjenji­ vaËke komisije. Popunjeni upitnici trebaju se poslati u Ured UNICEF-a u roku mjesec dana. Tada Êe se plani­ rati tzv. predocjenjivaËki izvidi koji Êe pomoÊi rodiliπtima u potpunom ostvarivanju kriterija. Pred nacionalnim ocjenjivaËkim timom u Republici Hrvatskoj vrlo je opseæan posao u evaluaciji rodiliπta, usmjeren u nekoliko pravaca. Nakon izvida, planira se ocjenjivanje rodiliπta i dodjela poËasnog naslo­ va Rodiliπte - prijatelj djeteta, ako rodiliπte zadovolji u procesu ocjene. Vrlo je vaæno da cijelu akciju pro­ micanja dojenja u rodiliπtu prati i podupire vodeÊe osoblje (voditelj i glavna sestra ustanove, te voditelj i glavna sestra rodiliπta), koje Êe tre­ bati i potpisati zahtjev za izlaskom ocjenjivaËke komisije. Stoga je i zadaÊa koordinatora u rodiliπtu da komunicira i dogovara neposredne aktivnosti na razini vodeÊeg osoblja ustanove. Drugu, vrlo vaænu razinu komunikacije Ëini Ured UNICEF-a za Hrvatsku koji ima poseban projektni tim za dojenje, te Ministarstvo zdrav­ stva i socijalne skrbi koje je osnovalo Povjerenstvo za pomoÊ i promicanje dojenja. Vjerujemo da Êe tako postavljena akcija i aktivnosti Nacionalnog pro­ grama za pomoÊ i poticanje dojenja koji je pred usvajanjem, pridonijeti boljem i sveobuhvatnijem pristupu u razvijanju kulture dojenja na svim razinama.


0

#53 VaŠe zdravlje 0


10

Ne vesele se svi proljeÊu Carmen Rivier-Zurak, dr. med., Oktal Pharma

Kad za neke bolesti kaæemo da su bolesti modernog Ëovjeka, onda zapravo mislimo na njihovu karakte­ ristiËnu pojavnost u danaπnje vrijeme, uËestalost i probleme koje sa sobom donose. U tu kategoriju zasigurno se ubrajaju alergijske bolesti, koje su zbog brojnih razloga posljednjih desetljeÊa u velikom porastu, Ëemu svjedoËi i podatak da oko 20 do 25 posto ljudi na svijetu boluje od neke alergije (npr. urtikarije, alergijskog dermatitisa, alergijskog rinitisa, astme, gastrointestinalne alergije). Kako pomoÊi samome sebi u vrijeme kad se od pojedinca oËekuje razvijanje svijesti o vlastitoj odgo­ vornosti za zdravlje i paralelno razvijajuÊeg trenda samolijeËenja? Svakako treba uËiti o sebi i svom tije­ lu, pratiti signale koje nam ono πalje te u pravom trenutku reagirati i traæiti savjet viπe, od ljekarnika ili lijeËnika. S obzirom na to da je stiglo proljeÊe, oËekivati je da je veÊina nas ispunjena novim poletom. Naæa­ lost, ne i oni koji boluju od peludne alergije. Nekima je odavno dijagno­ sticirana i s njom se bore godinama, drugi su tek prije godinu, dvije dobili potvrdu dijagnoze, a neki, pak, muku muËe s odreenim tegobama, i ne sumnjajuÊi da bi posrijedi mogla biti peludna alergija, pa i ne traæe struË­ nu pomoÊ. Moæda im je i pogreπno postavljena dijagnoza.

Kako posumnjati da je ipak rijeË o specifiËnom problemu - Simptomi alergijskog rinitisa sliËni su simpto­ mima brojnih drugih stanja, i mogu se zamijeniti s virusnom infekcijom 10 Va©e zdravlje #53

ili obiËnom prehladom. S aler­ gijskim rinitisom povezane su nosne opstrukcije (zaËepljenost nosa), svr­ beæ nosa, curenje iz nosa, kihanje i oËni simptomi Simptomi alergijskog rinitisa Dva ili viπe simptoma koji traju viπe od jednog sata ili nekoliko dana: • curenje iz nosa • kihanje (u napadajima) • zaËepljenost (opstrukcija) nosa • svrbeæ nosa • +/- konjunktivitis (upala spojnice oka) Potrebni su klasifikacija i procjena jaËine simptoma Simptomi koji nisu povezani s alergijskim rinitisom • simptomi samo s jedne strane (jedne nosnice) • zaËepljenost nosa bez drugih simp­ toma

• sluzavo-gnojni sekret iz nosa • “osjeÊaj” da se sekret cijedi iz gornjeg dijela nosa u grlo • bol • Ëesta krvarenja iz nosa (epistakse) • gubitak osjeta njuha Obvezno potraæiti lijeËniËki savjet

Procjena jaËine simptoma Posljednja klasifikacija alergijskog rinitisa na intermitentni i perzistentni, zamijenila je prethodnu podjelu na sezonski i perenijalni.

Udruæenost s drugim bolestima Oboljele od perzistentnog alergijskog rinitisa obvezno treba ispitati o even­ tualnom postojanju simptoma astme i obrnuto, jer je alergijski rinitis Ëesto udruæen s astmom i smatra se riziË­ nim Ëimbenikom za njezin razvoj.

Konjunktivitis - OËni simptomi (oba oka - svrbeæ, suzenje, crveni-

Osnovna podjela alergijskog rinitisa

Intermitentni • simptomi prisutni Ëetiri i manje dana u tjednu ili • Ëetiri i manje tjedana

Perzistentni • simptomi prisutni viπe od Ëetiri dana u tjednu i • dulje od Ëetiri tjedna

Umjereno izraæeni simptomi • normalan san • bez posebnog utjecaja na uobiËajene dnevne i sportske aktivnosti, odmor • normalno funkcioniranje na poslu i u πkoli • bez oteæavajuÊih simptoma

Srednje do teπko izraæeni simptomi • poremeÊaj sna • utjecaj na uobiËajene dnevne i sportske aktivnosti, odmor • oteæano funkcioniranje na poslu i u πkoli • oteæavajuÊi simptomi


lo) uobiËajeno se javljaju kod osoba koje pate od alergijskog rinitisa. No, nisu prisutni kod svih oboljelih i konjunktivi­ tis nema uvijek alergijsku pozadinu. Dok je svrbeæ oËiju uobiËajen simptom, peËenje oËiju je rijetko simptom aler­ gijskog konjunktivitisa. Jedan od simptoma koji svakako treba uzeti u obzir je i fotofobija, tj. preosjetljivost na svjetlost, i ako je prisutna, svakako treba potraæiti lijeËniËki savjet.

Strategija Izbjegavanje alergena - Iako je vrlo malo studija prouËa­ valo uËinak izbjegavanja alergena na pojavu simptoma, ono je nezaobilazan dio strategije tretiranja alergijskog rinitisa. Farmakoloπko lijeËenje - Pri odabiru lijeka valja uzeti u obzir njegovu uËinkovitost i sigurnost, ozbiljnost simptoma i eventualnu prisutnost drugih bolesti. Lijekovi se najËeπÊe primjenjuju u nos (lokalno) ili na usta (oralno), a njihova uËinkovitost moæe varirati od pacijenta do pacijenta. Mnogi lijekovi za lijeËenje alergijskog rinitisa dostupni su i bez lijeË­ niËkog recepta. U grupe lijekova koji se propisuju u lijeËenju alergijskog rinitisa spadaju npr. lokalni i oralni H1 antihistami­ nici, lokalni i oralni glukokortikoidi, lokalni i oralni dekonge­ stivi, itd. SpecifiËna imunoterapija - Podrazumijeva primjenu postupno sve veÊih koliËina ekstrakta odreenog alergena radi ublaæavanja simptoma udruæenih s izloæenoπÊu uzroËnom alergenu. Alternativna i komplementarna medicina (npr. homeo­ patija, biljni lijekovi, akupunktura) - Iako nema definitivnih dokaza o uËinkovitosti ovih metoda, njihova je primjena sve viπe u porastu. Kirurπke metode - primjenjive su kod malog broja visoko selektiranih pacijenata.

Clarinase

®

DOBITNA KOMBINACIJA U simptomatskom lijeËenju blaæih oblika alergijskog rini­ tisa koriste se antihistaminici, koji sadræe tvar koja djeluje antialergijski (antihistaminik). Clarinase® tablete s produljenim oslobaanjem i produlje­ nim djelovanjem (12 sati) u svom sastavu imaju dvije dje­ latne tvari. Uz antihistaminik, sadræe dekongestiv, tvar koja dodatno djeluje na zaËepljenost nosa i curenje iz no­ sa. Zbog takvog sastava, Clarinase® tablete pruæaju brzu pomoÊ kod alergijskog rinitisa s nazalnom kongestijom (zaËepljenoπÊu nosa), i djeluju na cijelu sluznicu nosne πupljine i sinusa, bez rizika od pojave oπteÊenja sluznice i bez sedativnog uËinka.


13

Antialergijski potencijal hranjivih tvari

ProljeÊe je ove godine, barem πto se temperatura tiËe, stiglo ranije nego uobiËajeno, no osim ljepπeg vremena i toplijih, duljih dana, ponovno nam je donijelo probleme s alergijama. Alergija je reakcija naπega imunoloπkog sustava na neke strane tvari koje kod ostalih ljudi ne izazivaju nikakav od­ govor tijela. Slijedom reakcija, kod osoba s alergijama iz specifiËnih se stanica oslobaa histamin, tvar koja izaziva poveÊanu propusnost krvnih i limfnih æila te iz njih izlazi tekuÊina, uzrokujuÊi tipiËne simptome - otok tkiva, crveni­ lo, svrbeæ i bol. Iako se lijeËenje alergija najËeπÊe provodi antihistamini­ cima, a u teæim sluËajevima i kortikosteroidima, katkad je u blaæim sluËajevima samo potrebno ojaËati imunoloπki sustav. Zdrave stanice se ipak lakπe brane od prodora πtetnih tvari. Zato je vaæan Ëimbenik u obrani od alergija pravilna prehra­ na, jer ako tijelu ne osiguramo dovoljnu koliËinu temeljnih i vitalnih hranjivih tvari, ono postaje osjetljivije na alergije. Nedostatak veÊine hranjivih tvari moæe poremetiti pro­ pusnost stanica, πto oteæava njezinu obranu. Tako kod osoba koje pate od alergija postoji moguÊnost otkrivanja manjka gotovo svih nuænih tvari, osim ugljikohidrata, a kad se taj manjak nadoknadi, alergije se Ëesto ublaæe ili nestaju.

Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

kalcij, koje je dobro uzimati zajedno. Vitamin C, kojeg se najËeπÊe sjetimo kao borca protiv prehlade i gripe, ponovno je “otkriven”. Visokodozirni pripravci vitamina C u razliËi­ tim su studijama uspjeπno upotrijebljeni u iskorjenjivanju simptoma pojedinih alergija. Utvreno je da sniæava razinu histamina u tijelu, smanjuje propusnost staniËne stijenke i uspjeπno se bori sa stranim tvarima koje uu u tijelo. Uz to, vitamin C smanjuje moguÊnost razvoja spazma bronhal­ nih putova, πto ga Ëini dobrodoπlim pomoÊnim sredstvom za ublaæavanje astmatiËnog napada. S obzirom na to da u alergijskom procesu zbog djelovanja histamina dolazi do po­ veÊanja propusnosti krvnih æila, korisno je uzimati i kalcij, jer on smanjuje i normalizira upravo tu pojavu. Na temelju iznesenog, moæemo zakljuËiti kako su vita­ min C i kalcij dobar duet i pomoÊno sredstvo koje pomaæe u smanjivanju simptoma alergija. Hermes Calcimed C πumeÊe tablete pruæit Êe vam upravo ono πto traæite: kvalitetan pri­ pravak s visokom dozom kalcija (600 mg) i vitamina C (300 mg), osvjeæavajuÊeg okusa naranËe, bez πeÊera, a dovoljno je uzeti samo jednu πumeÊu tabletu dnevno.

©to moæe potaknuti imunoloπki sustav Ako je prehrana siromaπna antioksidansima, preporuËuje se dodatno uzimanje vitamina C i cinka, a Ëesto se spominje i kvercetin. Kvercetin pripada grupi pigmenata topljivih u vodi, poznatih kao flavonoidi. Iako njegova dobrobit za zdra­ vlje joπ nije potvena farmakoloπkim studijama na ljudima, postoje pokazatelji da, kao antioksidans, moæe utjecati na oslobaanje histamina, normalizaciju imunoloπkog odgovora i opÊenito jaËanje imunoloπkog sustava. Cink je esencijalni mineral u tragovima koji, uz πirok spektar bioloπkih uloga, potiËe rad imunoloπkog sustava.

600 mg kalcija i 300 mg vitamina C 20 πumeÊih tableta s okusom naranËe bez πeÊera

Dodaci prehrani koji se najËeπÊe spominju i veæu uz olakπanje simptoma alergije su veÊ spomenuti vitamin C i

#53 Va©e zdravlje 13


14

Rinofototerapija

prednosti u lijeËenju alergijskog rinitisa Tena KovaËeviÊ

Rinofototerapija pruæa nove moguÊnosti i predstavlja izbor viπe bolesniku koji boluje od naoko bezazlene, ali iscrpljujuÊe bolesti Alergijski rinitis najËeπÊa je alergijska bolest. Od te kro­ niËne upale sluznice nosa, uzrokovane alergenima poput peludi, kuÊne praπine, dlake æivotinja, plijesni, pati gotovo polovica stanovniπtva razvijenih zemalja. Izloæenost alergenima uzrokuje niz simptoma - kihanje, svrbeæ, suhoÊu i zaËepljenost nosa, pojaËanu vodenastu sekreciju ili osjeÊaj sekreta u nosu koji se ne moæe ispuhati, suzenje oËiju... U suzbijanju simptoma alergijskog rinitisa koriste se brojni lijekovi (antihistaminici, dekongestivi, kor­ tikosteroidi), no njihovo je djelovanje kratkoroËno i Ëesto ga prati rizik od ozbiljnih nuspojava. U traæenju drugih, maksimalno uËinkovitih oblika lijeËenja, s najmanjim rizikom neæeljenih nuspojava, izdvoji­ la se rinofototerapija. O uËinkovitosti te metode svjedoËi Ëlanak u vodeÊem svjetskom Ëasopisu AmeriËke akademije za alergiju, astmu i imunologiju (JACI) o lokalnoj primjeni fototerapije u lijeËenju alergijskog rinitisa iz oæujka 2005. Naime, rinofototerapija koristi crvenu svjetlost odreene valne duljine koja dokazano djeluje protuupalno - potiËe samouniπtenje fagocita te inhibira otpuπtanje histamina iz mastocita, glavnog krivca za nastanak simptoma alergijskog rinitisa. Simptomi se smanjuju i/ili potpuno nestaju najka­ snije nakon dva do tri tjedna redovite terapije, i to bez nu­ spojava.

14 Va©e zdravlje #53

Medinose - izbor viπe Medinose je ureaj koji se koristi upravo metodom rino­ fototerapije, a indikacijsko podruËje njegova djelovanja je olakπanje simptoma vezanih uz prehladu, sezonski i pere­ nijalni alergijski rinitis te nealergijski vazomotorni rinitis. Medinose je mali dæepni ureaj, jednostavan za uporabu, koji se sastoji od svjetlosnog izvora (fotodiode) i aplikatora za nos. Moæe se primjenjivati svugdje - kod kuÊe, na poslu, na putu. Valja ga redovito koristiti - tri puta dnevno (ujutro, popodne, naveËer). Tretman traje samo Ëetiri, pet minuta, nakon Ëega se sam ugasi. Kod jaËih simptoma, Medinose se moæe koristiti i viπe od tri puta dnevno, bez straha od nus­ pojava. Kad simptomi oslabe, broj tretmana moæe se smanji­ ti. Medinose djeluje i u preventivne svrhe, pa u tom sluËaju fototerapiju valja zapoËeti tjedan dana prije oËekivanog kon­ takta s alergenom, i provoditi je tri puta na dan. Rezultati provedene kliniËke studije potvrdili su uËinko­ vitost Medinosea kod viπe od 70 posto ispitanika. BuduÊi da princip njegova djelovanja nema πtetnih interakcija s lijeko­ vima ni poznatih nuspojava, mogu ga koristiti i osjetljive osobe koje pate od aleergije, kao πto su djeca i stariji. Za razliku od konvencionalne terapije, medinose djeluje protuupalno, pruæajuÊi dugotrajno olakπanje simptoma bez opasnosti od nuspojava. Ovaj mali ureaj pokazao je da je rinofototerapija uËinkovita metoda lijeËenja simptoma aler­ gijskog rinitisa, koja pruæa nove moguÊnosti i predstavlja izbor viπe bolesniku koji boluje od te naoko bezazlene, ali iscrpljujuÊe bolesti.

Reference: 1) Rhinophototherapy: a new therapeutic tool for the mana­ gement of allergic rhinitis. JACI, Mar2005, Vol115, Issue3, P541-7 2) Narrow-band red light photography in peren­ nial allergic rhinitis and nasal polyposis. AAAI, April1997,Vol78,No4,p399 3) Intranasal Phototherapy is an Effective Treatment in Aller­ gic Rhinitis. JACI, Feb2006,Vol117, Issue2, pS260


16 Kako pomoÊi dehidriranoj koæi

Osjetljiva koæa najËeπÊe je i suha, a karakterizira je ne­ dovoljna proizvodnja vlastitih masnoÊa. »esta posljedica nedostatka masnoÊa u koæi je gubitak vode ili dehidracija koæe. Koæa je opuπtena, umorna izgleda, Ëesto sivkaste boje i nedostaje joj svjeæina.Koæa Êe dodatno izgubiti na vlaæno­ sti ako je izlaæemo suncu, vjetru i zimskim, hladnim dani­ ma. »imbenici koji pridonose dehidraciji koæe su agresivna sredstva za njezino ËiπÊenje, lijekovi za lokalnu primjenu, neprilagoena kozmetika, brijanje, ali i prirodan proces sta­ renja ili nedostatak vitamina u prehrani.

Zaπto ne imitirati sustav vlaæenja oka U borbi protiv dehidracije koæe, potrebno je prije svega: • zaustaviti dehidraciju • obnoviti zaπtitni sloj koæe • obnoviti vezivno tkivo • zadræati vlagu u dubini koæe. Avène dermatoloπki laboratoriji tvrtke Pierre Fabre Der­ mo-Cosmetique desetljeÊima se bave suhom koæom i prona­ 16 Va©e zdravlje #53

laskom odgovarajuÊeg rjeπenja za sve njezine probleme. Kako bi πto bolje rijeπili problem dehidrirane koæe, tim struËnjaka doπao je do ideje: zadræati vlagu u koæi po istom principu po kojem se oko odræava vlaænim. Kao i koæa, oko je zaπtiÊeno hidrolipidnim slojem, koji predstavlja uËinkovitu zaπtitu od dehidracije. RijeË je o savrπenom sustavu hidratacije - suz­ nom filmu - koji oblaæe oko i sadræi dva proteina, lipokalin i mucin, koji omoguÊuju zadræavaje vlage na oku. Mucin pojaËava vlaænost i adhezivnost, πto usavrπava hidrataciju, a lipokalin je amfifilna molekula koja stabilizira suzni film i usporava isparavanje suza. Zbog svoje amfifilnosti, lipo­ kalin “spaja” suze i povrπinu oka, zbog Ëega je oko trajno hidratizirano.

Savrπen mehanizam hidratacije Hydrance Optimale prva je linija hidratantnih krema koja se temelji na ovom savrπenom mehanizmu i namijenje­ na je upravo dehidriranoj koæi. Svojim djelovanjem oponaπa mehanizam ovlaæivanja oka, jer sadræi mucinu sliËan gliko-


protein CSA (Chondroitine Sulfate Acide) koji ima ulogu za­ dræavanja vlage u koæi (kao i mucin u oku). Taj glikoprotein ima sposobnost: • poveÊana i boljeg πirenja po koæi • poveÊane bioraspoloæivosti - AVÈNE temalne vode - hidratantnih aktivnih sastojaka - lipidnog trija (Biocymentine - lipidni ekstrakt iz soje) • stvaranja veze izmeu koæe i sebuma • povezivanja lipidne faze i Avène termalne vode, πto smanjuje isparavanje vode iz koæe. Ulogu lipokalina u proizvodima Hydrance Optimale preuzima lipokalinu sliËan amfifilni poloxamer koji stabilizira i rekon­ struira hidrolipidni film. Zbog navedenih svojstava, upotrebom proizvoda Hydrance Optimale postiæe se: • zadræavanje vode u koæi • rekonstrukcija i stabilizacija hidrolipidnog filma koæe • stvaranje barijere protiv dehidriranja.

Hydrance Optimale - dinamiËna, intenzivna i dugotrajna hidratacija Originalna formula omoguÊuje ravnomjerno rasporeivanje termalne vode Avène i lipidnih sastojaka, koji obnavljaju ba­ rijeru protiv dehidracije, meusobno povezujuÊi povrπinske stanice koæe. Time se poboljπava zadræavanje vode u koæi, rekonstruira se i stabilizira hidrolipidni film i stvara se zaπtita od dehidracije. Aktivne tvari u liniji proizvoda Hydrance Optimale: • termalna voda Avène 58 - 71 posto • aktivne tvari koje oponaπaju mehanizam hidratacije u oku • hidratantni aktivni sastojci • lipidna faza (masne kiseline, steroli, ceramidi) Hydrance Optimale dostupan je kao: • Hydrance Optimale Riche - za suhu i vrlo suhu osjetljivu koæu; blage i kremaste teksture, smiruje i pruæa osjeÊaj ugode • Hydrance Optimale Light - za normalnu i mjeπovitu osjetljivu koæu; fluidna nemasna emulzija koja se odmah upija • Hydrance Optimale UV 15B 15A - dnevna krema sa zaπtitnim faktorom 15 protiv UVA i UVB zraka. Istodobno vlaæi i πtiti od πtetnog utjecaja sunËevih zraka. ZahvaljujuÊi antioksidansu (Pre - Tokoferil®), πtiti koæu i od slobodnih radikala.


20

Koæa voli Melem PomoÊi Êe koæi bilo da je posrijedi privremena neugoda ili trajniji, kroniËni problem, a pogodan je i za svakodnevnu njegu i zaπtitu osjetljive koæe Zdravlje i ljepota dvije su stvari kojima ljudi poklanjaju posebnu paænju. S razvojem medicine i tehnologije mijenjaju se naËini i sredstva kojima se to postiæe, ali æelja da budemo zdravi i njegovani ostaje ista. Melem je krema koja pomaæe ljudima svih dobi, sprjeËa­ va i πtiti koæu cijelog tijela od razliËitih utjecaja i stanja koji­ ma bi mogla biti izloæena. PomoÊi Êe koæi bilo da je rijeË o privremenoj neugodi ili trajnijem, kroniËnom problemu. Pogodan je i za svakodnevnu njegu i zaπtitu osjetljive koæe. Univerzalna je krema za tijelo koja djeluje na simptome pro­ blematiËne koæe, za razliku od veÊine proizvoda koji imaju zaπtitno, hidratantno ili regenerirajuÊe djelovanje. Ne sadræi konzervanse, silikone, antibiotike i kortikoste­ roide. Njegovi sastojci su prirodni i zaπtitnog su karaktera, a najpoznatiji su: ricinusovo ulje, lanolin i pËelinji vosak. U kombinaciji s ostalim sastojcima, Melem je postao idealna prirodna zaπtita koæe.

Ricinus - Prva dokumentirana uporaba ricinusova ulja za ovlaæivanje i zaπtitu koæe potjeËe iz Egipta, prije viπe od 3500 godina. Kroz povijest, ricinus se u cijelom svijetu kori­stio kod koænih ozljeda i drugih zdravstvenih proble­ ma, a i u narodu je poznato da pospjeπuje bræe zacjeljivanje koæe. Upravo je gusta kompozicija ricinusova ulja u Melemu utrljanom u koæu jedan od najvaænijih Ëimbenika zbog kojih je Melem tako koristan i djelotvoran. Lanolin - Prirodni sastojak bogat prirodnim masnim ki­ selinama, koje ovca proizvodi u svojem runu da bi zaπtitila 20 Va©e zdravlje #53

koæu i olakπala cijeenje vode s runa. Lanolin se tisuÊljeÊima koristi kao prirodno sredstvo za omekπavanje i zaπtitu koæe. Apsorbiran u koæi, djeluje kao zaπtitna barijera od oπteÊivanja koæe te je Ëini njeænom i glatkom. Lanolin je glavni sastojak Melema, koji, osim funkcije zaπtite suhe ili iritirane koæe, osigurava savrπenu prirodnu regulaciju vlaænosti u koæi i njezin oporavak nakon iritacija i drugih problema. PËelinji vosak - Prirodni je zaπtitni i njegujuÊi agens te jedan od esencijalnih sastojaka u Melemu. Pomaæe u ovlaæi­ vanju koæe i daje joj puno hranjive zaπtite. Ima omekπavajuÊi protuupalni uËinak i najbolji je prirodni zaπtitnik od sunca, vjetra i drugih vremenskih utjecaja. Vazelin - Ima emolijentno i zaπtitno djelovanje, sprjeËava gubitak vlage, omekπava i Ëini koæu njeænijom. Mastan je, teæak i dobro se razmazuje i jedno je od najdjelotvornijih sredstava za tretman suhe i hrapave koæe. Vazelin prodire u gornje slojeve koæe i nadomjeπta izgubljene masti, πto je vrlo bitno jer vanjski slojevi koæe funkcioniraju kao barijera koja πtiti koæu od isparavanje vlage Parafinsko ulje - Parafinsko ulje je gusta, tekuÊa smjesa viπih ugljikovodika. Posve je bezbojno, prozirno i bez mi­ risa. Sastojak je koji ima funkciju sredstva za omekπavanje koæe. U ljekarniπtvu i kozmetici sluæi kao izvrsna podloga za razliËite masti, kreme i druge sliËne proizvode, a koriste ga i mnogi saloni za sportsku masaæu, kiropraktiËari i reha­ bilitacijski centri.

I u terapeutske svrhe... KroniËne bolesti dovode do slabljenja cijelog organizma, pa tako i koæe. Melem se pokazao izvrsnim za smanjivanje uvjeta za razvoj koænih tegoba Ëije je obiljeæje suha i ispu­ cana koæa koja se ljuπti: • SprjeËava daljnji gubitak vlaænosti zahvaÊene koæe i stvara okruæenje sliËno prirodnom zaπtitnom sloju. Tako umanjuje subjektivne tegobe (svrbeæ, bol, peËenje itd), omoguÊuje zaustavljanje procesa ljuπtenja i pucanja te pridonosi oporavku koæe. • Kod oboljelih od πeÊerne bolesti Ëini koæu elastiËnijom i smanjuje oπteÊenja koæe nastala svakodnevnim ubodima iglom.


• SprjeËava nastanak opeklina prilikom terapijskog zraËenja. • Otklanja koæne teπkoÊe nakon skidanja gipsa. • Smanjuje tegobe kod psorijaze i ekcema. • Smanjuje iritaciju koæe zbog djelovanja odjeÊe i rublja. • SprjeËava alergiju na metale, primjerice nikal i krom, kod ljudi osjetljivih na nakit, naoËale i druge predme­ te. • SprjeËava pucanje bradavica kod dojilja i omoguÊava bezbolno dojenje.

• Pomaæe maloj djeci kod osipa (pelenski ili amo­ nijakalni dermatitis), naroËito djeci koja slabije reagi­ raju na standardna sredstva. • Pomaæe kod detritivnog dermatitisa koji nastaje na koæi πaka kao posljedica Ëestog pranja ruku, rada u vodi, djelovanja detergenata, raznih organskih otapa­ la, mikroËestica i razliËitih kemikalija • Pomaæe kod hemoroida, jer se nanoπenjem na suhu koæu znatno umanjuje trenje i time ublaæavaju tegobe. • Uklanja uvjete za nastanak gljiviËnih infekcija na rukama, nogama i kod dekubitusa.

Vaπa iskustva s Melemom Ove zime imala sam jaku prehladu s dugotrajnim πmrcanjem koje je potrajalo viπe od deset dana, skoro dva tjedna. Koæa izmeu nosa i usana bila mi je crvena, suha i upaljena zbog stalnog curenja iz nosa i koriπtenja maramica. I oko nosnica je sve bilo crveno i jako osjetljivo. Melem mi je puno pomogao, i to stalnim mazanjem nekoliko puta dnevno. Stvarno koristan i odliËan proizvod! Hvala! Tatjana ButkoviÊ, Novi Vinodolski

Vrlo pozitivno. Sin je pao i zgulio lakat. Rana je lijepo zarasla, ali kako je micao ruku, stalno je na jednom mjestu pucala. Uveli smo praksu da ujutro, joπ u krevetu, namaæemo krastu, tako da je on normalno mogao oprati zubiÊe desnom rukom i dalje se igrati. Marija Flanjak, Karlovac

Jako su me boljela lea, a imam i loπu cirkulaciju u vratu. Zato sam uvela pra­ksu da si suprug i ja meusobno izmasiramo vrat i lea poslijepodne nakon posla. Suprugu je jednom palo na pamet da mi utrlja na lea malo Melema i otad mi je masaæa puno ugodnija. Melem je stvarno super. Anita »aviÊ, Zagreb

Moja djevojËica je u vrtiÊu “pokupila” afte i usta i usnice su joj bile pune ranica. Jedino Ëime sam mogla ublaæiti njezine bolne rane na usnicama je Melem. Otad jedan mali Melem nosim sa sobom samo za moju djevojËicu. Irena Kos JovanoviÊ, ZapreπiÊ

Jako sam zadovoljna. Koristila sam ga kod osipa koji je imala moja kÊi oko usta od dude i brzo je proπao. Ivana Duvnjak, –akovo

Melem mi je pomogao da se rijeπim jedne bradavice koja se pojavila na desnoj nadlaktici. Redovitim mazanjem ona je otpala. Hvala, s poπtovanjem. Jermol Vjera, Marija Bistrica

Poπaljite nam i vi svoje iskustvo koriπtenja Melema i 10 Ëitateljica nagradit Êemo poklon-paketom Melema (1 veliki i 1 mali Melem).

Adresa redakcije: Oktal Pharma d.o.o., Utinjska 40, 10020 Zagreb, s naznakom “Moja iskustva s Melemom”


22 Gel koji briπe bore

P

Postoji nekoliko tretmana, od kojih je

svaki osmiπljen za razliËite svrhe i uËinke - od smanjenja vidljivosti linija lica do naglaπavanja kontura lica i oblikovanja usana S vizijom komercijalizacije istraæi­ vanja koje je proveo o hijaluronskoj kiselini, Bengt Ågerup 1987. osnovao je tvrtku Q-Med, Ëiji je prvi proizvod Restylane® predstavljen 1996. godi­ ne. Restylane® je instant estetski tret­ man koji se rabi za popunjavanje usana, bora i kontura lica. Kao i veÊina proizvoda spomenute tvrtke, temelji se na patentiranoj tehnolo­ giji NASHA™ (Non Animal Stabili­ sed Hyaluronic Acid), koja sluæi za proizvodnju hijaluronske kiseline neæivotinjskog podrijetla. Od njego­ va predstavljanja do danas obavljeno 22 V a © e z d r a v l j e # 5 3

je gotovo sedam milijuna tretmana u viπe od 70 zemalja svijeta. Restylane®, poznat i kao koæn­o (dermalno) punilo, trenutaËno popunjava koæu i nudi potpuno rjeπenje za tretman usana i bora na licu. Moæe se koristiti i za oblikovanje lica naglaπavanjem prirodnih kontura i osobitosti. Nekoliko je opcija tretma­ na, a svaki je osmiπljen za razliËite svrhe i uËinke - od smanjenja vidlji­ vosti linija lica do naglaπavanja kon­ tura lica i oblikovanja usana.

Dunja AntonoviÊ

RijeË je o injekcijskom tretmanu specijalnim gelom baziranim na hija­ louronskoj kiselini, koja se inaËe pri­ rodno sintetizira i u naπem tijelu, a najvaænija funkcija joj je prenoπenje i vezivanje vode. Q-Med razvio je naËin stabiliziranja hijalouronske kiseline kako bi se postigao dugotrajniji uËi­ nak korektivnog tretmana. Pritom hranjive tvari, kisik i hormoni mogu slobodno prolaziti izmeu Ëestica gela i tkiva, πto koæi daje prirodan i zdrav izgled. Kako se gel postupno razgrauje, voda zauzima njegovo mjesto, a kad se u potpunosti resor­ bira, gel nestaje iz tijela bez traga, tj. bioloπki se razgrauje na prirodan i siguran naËin.

Karakteristike Neæivotinjski - Hijalouron­ ska kiselina prema NASHA™ kon­ ceptu proizvodi se biotehnoloπkim postupkom u laboratorijskim uvje­ tima. Nije dobivena iz æivotinja, za razliku od nekih drugih verzija hija­ louronske kiseline. Sigurnost - Medicinska upora­ ba proizvoda na bazi hijalouronske kiseline dobro je dokumentirana i


E S TET S KA K I RUR G I JA

u podruËjima kao πto su kirurgija oka i ortopedija. ©to se tiËe korekti­ vne primjene, moguÊe su uobiËaje­ ne reakcije vezane uz koriπtenje injekcije. UkljuËuju crvenilo, oticanje, bol, svrbeæ, podljeve i osjetljivost na mjestu implantata. OpÊenito su opi­ sane kao blage do umjerene, a tipiËno je da spontano nestanu nekoliko dana nakon injekcije. UËinkovit i dugotrajan - Restyla­ ne® nudi trenutaËne rezultate koji su dugotrajni, ali ne i vjeËni. OpÊenito, nakon tretmana usana, dodatni tret­ man obiËno je potreban nakon otpri­ like πest mjeseci. Konture lica i bore obiËno zahtijevaju dodatni tretman πest do 12 mjeseci nakon poËetnog.

Postupak tijekom tretmana Za vrijeme tretmana, Restylane® se tankom iglom injicira u koæu u vrlo malim koliËinama. Kad se ubrizga u koæu, djeluje trenutaËno, dajuÊi volu­ men koji izglauje boru ili nabor, oblikuje konture lica ili poveÊava usne na prirodan naËin. Metoda inji­ ciranja je brza i sigurna te ne ostavlja oæiljke ili druge tragove na licu. Kako bi se umanjila nelagoda, moguÊa je upotreba lokalnog anestetika.

Odgovori struËnjaka na Ëesta pitanja ©to je Restylane®? Restylane® je gel koji se injicira u koæu radi dodavanja volumena usna­ ma i podizanja bora i nabora. Sastoji se od hijalouronske kiseline, koja je prirodna tvar veÊ prisutna u vaπem tijelu. Jednom kad se nae u koæi, djeluje tako da stvara volumen. Dok su neka koæna punila dobivena iz æivotinjskih tvari, hijalouronska kise­ lina u Restylaneu® nije æivotinjskog podrijetla.

Koje su prednosti Restylanea® u odnosu na brojne druge estetske proizvode za lice? • Prirodan i siguran • Bez æivotinjskih sastojaka • Nije potreban koæni test

Prije tretmana

• TrenutaËni i dugotrajni rezultati • Biorazgradiv • Brz tretman (oko 30 minuta) • Spektar proizvoda u potpunosti prilagoen tkivima • KliniËki podaci podupiru uËinko­ vitost i sigurnost primjene

Kako se provodi tretman? Tijekom tretmana kristalno bistar gel tankom iglom se injicira u koæu u vrlo malim koliËinama. Gel daje volumen pod borom, koja se podiæe i izravnava. Kad se poveÊavaju usne ili konture lica, Restylane® dodaje volu­ men i oblik tretiranom podruËju.

Koliko Êe dugo trajati tretman? Tretman Restylaneom® vrlo je brz i lak postupak. BuduÊi da nije potre­ bno prethodno testiranje, tretman se moæe odmah provesti, a obiËno traje 30 minuta. Vrijeme moæe poneπto varirati, ovisno o korekciji koju æelite provesti.

©to sve moæe biti tretirano? Restylane® se moæe koristiti za izravnavanje nabora i bora, poveÊanje usana i oblikovanja kontura lica. NajËeπÊe tretirana podruËja su glabe­ larne linije (izmeu obrva), nazola­ bijalne brazde (od korijena nosa do kuta usana) i usne, no mogu se tre­ tirati i druga podruËja. Povrπinske i vrlo duboke bore mogu biti teπke za korekciju.

Je li postupak bolan? VeÊina ljudi injekcije doæivljava kao relativno bezbolne, eventualno popraÊene osjeÊajem peckanja. Ako

Poslije tretmana

æelite, prije samog zahvata na tretira­ no podruËje moæe se primijeniti lokal­ ni anestetik.

Koliko dugo traje uËinak? Trajanje uËinka tretmana vrlo je individualno i ovisi o mnogim Ëimbe­ nicima, kao πto su struktura koæe, stil æivota, dob, æeljeni stupanj perfekcije i tehnika injiciranja lijeËnika. Isku­ stvo u praksi pokazalo je da dodatni i popratni tretmani produljuju trajanje rezultata. VeÊina pacijenata odabi­ re novi tretman unutar godine dana nakon tretmana bora i nabora, te πest mjeseci nakon poveÊanja usana.

Postoje li nuspojave? Stupanj reakcija na Restylane® je vrlo nizak. Ipak, nakon tretma­ na moæe doÊi do nekih uobiËajenih reakcija vezanih uz injekcije, kao πto su oticanje, crvenilo, bol, svrbeæ, podljevi i osjetljivost na mjestu injici­ ranja. TipiËno nestaju same od sebe unutar nekoliko dana nakon injekcije u boru, odnosno jednog tjedna nakon injekcije u usne. Druge vrste reakcija su vrlo rijetke, no kod otprilike jed­ nog sluËaja na 25.000 pacijenata razvile su se upalne reakcije. ObiËno su se sastojale od oticanja na mjestu injiciranja, koje je katkad utjecalo na okolna tkiva. Prijavljeni su i crvenilo, osjetlji­ vost i pojava formacija sliËnih akna­ ma. Te su se reakcije javile ili neko­ liko dana nakon injekcije ili odgoeno nakon dva do Ëetiri tjedna, te su opÊenito bile opisane kao blage do umjerene, samoograniËavajuÊe, s pro­ sjeËnim trajanjem od dva tjedna.

#53 Va©e zdravlje 23


24 Reprodukcija pod kontrolom

K

mr. sc. Sandra KovaËeviÊ, dr. med., spec. ginekologije i porodniπtva, Dom zdravlja æeljezniËara, Zagreb

Kontracepcija predstavlja ljudsko pravo na izbor i baza je svakoga dobrog

planiranja obitelji, jer daje moguÊnost slobodna odluËivanja Kontracepcija (lat. kontra = pro­ tiv, suprotno; conceptio = zaËeÊe) kao oblik planiranja obitelji postoji vjerojatno koliko i ljudski rod. Naj­ stariji pisani dokument o zaπtiti od neæeljene trudnoÊe datira iz Kine, oko 2700. godine prije Krista. Biblijski tekstovi piπu o izbacivanju ejakula­ ta (sjemene tekuÊine) po zemlji prije spolnog odnosa, metodi koja i danas postoji u nekim dijelovima svijeta. U staroj GrËkoj, Platon, Aristotel i Hipo­ krat raspravljali su o kontroli raanja kao vaænom dijelu ljudskog æivota. Stari Grci i Rimljani koristili su kon­ dome od kozjeg mjehura i razliËite druge metode sprjeËavanja trudnoÊe. Islamski svijet kontracepciju smatra legitimnim dijelom medicinske prak­ 24 V a © e z d r a v l j e # 5 3

se, i koristi brojne metode, poput metode barijere i prekinutog snoπaja (Rhazes 850. - 923.; Avicena 980. 1037.). U srednjem vijeku i renesansi u Europi se cijene metode starih Grka i Rimljana, sve do pojave Tome Akvin­ skog i katoliËanstva, kad se kontrace­ pcija smatra porokom protiv prirode, a tako je i danas u katoliËkom svije­ tu. Druge krπÊanske religije imaju sliËna stajaliπta, ali su se posljednjih desetljeÊa prilagodile civilnim zakoni­ ma pojedinih dræava. ZahvaljujuÊi razvoju medicine i tehnike te pismenosti populacije, u moderno vrijeme razvija se sve veÊa demokratizacija kontrole raanja.

U danaπnje vrijeme kontracepcija je kljuË intervencije za oËuvanje zdra­ vlja æena i djece kao najosjetljivije skupine na svijetu. Predstavlja lju­ dsko pravo na izbor i baza je svakoga dobrog planiranja obitelji, jer parovi­ ma ili osobama daje moguÊnost slo­ bodna odluËivanja o broju djece, vre­ menu kad Êe imati djecu i razmacima izmeu poroda. Kontracepcija predstavlja sve metode i sredstva kojima se zausta­ vljaju prirodni procesi reprodukcije. Postiæe se djelovanjem pojedinaËno na jajnu stanicu ili spermije, kao i ometanjem njhova susreta i procesa usaivanja oploenog jajaπca u sluz­ nicu maternice.

PRIRODNE METODE Zaπtita od trudnoÊe na tzv. prirod­ ni naËin temelji se na odgovarajuÊem ponaπanju para koje se zasniva na osnovnom poznavanju prirodnih pro­ cesa reprodukcije.

Prekinuti snoπaj (coitus inerruptus) - NajËeπÊe je primjenjivana i najpoznatija metoda. To je spolni odnos pri kojem muπkarac izbacuje ejakulat (sjeme) izvan rodnice te tako sprjeËava kontakt spermija i jajne stanice. Prednost je πto se moæe pri­ mijeniti uvijek, bez pripreme i onda kad partneri ne znaju za druge naËine kontracepcije ili ih nemaju na raspo­


G I NEKOLO G I JA I PORODN I © T V O

laganju. Nedostaci su πto je trudnoÊa ipak moguÊa jer kod nekih muπkaraca moæe doÊi do ulaska spermija u mokraÊnu cijev joπ prije ejakulacije; partneri nikad ne mogu biti potpuno sigurni da je snoπaj prekinut na vrije­ me; spermiji mogu zaostati u mokra­ Ênoj cijevi muπkarca nakon izbaciva­ nja spermija, pa postoji moguÊnost oplodnje ako se odnos ponavlja nakon kraÊeg vremena. Spermije koji ostanu u mokraÊnoj cijevi muπkarac izbacuje mokrenjem nakon spolnog odnosa.

Kalendarska metoda (OginoKnausova metoda) - Temelji se na izraËunavanju plodnih i neplodnih dana. Potrebno je imati zapisane duljine ciklusa tijekom 12 mjeseci, odrediti najduæi i najkraÊi ciklus i od najduljeg oduzeti 11, a od najkraÊeg 18 dana. Npr: najdulji ciklus je 3211=21, a najkraÊi 26-18=8. Po ovoj raËunici, “opasni dani” su od osmog do 21. dana ciklusa. Nije pogodna za æene s neredovitim ciklusima, odno­ sno ako je razlika izmeu najduljeg i najkraÊeg ciklusa veÊa od 10 dana. StatistiËki, tada je broj moguÊih plo­ dnih dana prevelik, a neplodnih pre­ malen. Nepovoljna strana je πto ogra­ niËava odnose samo na odreene dane ciklusa.

Temperaturna metoda - Temelji se na praÊenju rasta bazalne tempe­

Kontracepcija se postiæe djelovanjem pojedinaËno na jajnu stanicu ili spermije, kao i ometanjem njhova susreta i procesa usaivanja oploenog jajaπca u sluznicu maternice rature za tri ili viπe desetinki stup­ nja za vrijeme ovulacije u odnosu na vrijednosti prije ovulacije. Ovulacija se zbiva neposredno prije “skoka” temperature. Da bi se izbjeglo zaËeÊe, spolni odnos treba izbjegavati od poËetka ciklusa, pa do tri dana nakon poviπenja bazalne temperature. Mje­ ri se ujutro, prije dizanja iz kreveta. Nedostatak je πto se skok temperature iz drugih razloga moæe zamijeniti s ovulacijom.

Billingsova metoda - Tijekom menstruacijskog ciklusa dolazi do promjene koliËine i kvalitete cer­ vikalne sluzi. Prije ovulacije je vrlo oskudna, a pribliæavanjem ovulacije postaje obilnija, rjea i rastezljiva. Poslije ovulacije postaje oskudnija, gusta i mutna. Po toj metodi sigurno razdoblje je poËetak i kraj ciklusa, a odnos treba izbjegavati kad je sluz obilnija, staklasta i kad je poveÊana vlaænost rodnice. Danas su na træiπtu dostupni mali mikroskopi (Maybe

baby, Ovugnost) kojima se provjerava izgled sluzi. Ako ona izgleda poput kruæiÊa, onda je razdoblje sigurno, a kad pokazuje tzv. fenomen papra­ ti (granËice razgranate poput listova paprati) treba izbjegavati odnos. Metoda nije primjenjiva ako postoji vaginalna infekcija, jer cer­ vikalna sluz tada nije reprezentati­ vna. Tada se moæe koristiti i slina, pod uvjetom da se prije promatranja barem dva sata niπta ne jede, pije ili topi u ustima.

Simptotermalna metoda - ZnaËi kombinaciju praÊenja bazalne tempe­ rature i cervikalne sluzi, i predstavlja sigurniju metodu. METODE BARIJERE Kontracepcijske metode barijere (mehaniËka i kemijska sredstva) pri­ vremeno onemoguÊuju ulazak sper­ mija u rodnicu, a time i njihov susret s jajnom stanicom. Prekinuti snoπaj, ujedno i prirodna metoda, spada u ovu vrstu kontracepcije.

Kondom (prema izumitelju - dr. Condom, dvoranin Charlesa II, koji je za svoga gospodara naËinio kondom od æivotinjskog crijeva) - Najstarije je kontraceptivno sredstvo, koriπteno joπ u doba starog Egipta, GrËke i Rima. Slavni ljubavnik i osvajaË æenskih srca, Casanova, u svojim memoari­


ma spominje vlastita iskustva s prezervativom od æivotinjskog crijeva. U 19. stoljeÊu, usavrπavanjem tvorniËke proizvodnje gume, postaju dostupni za masovnu upotrebu. Danaπnji kondomi izraeni su od lateksa debljine 0,010-0,020 mm, i poliuretana, Ëija stijenka moæe biti suha ili vlaæna, a poneki sadræe i sper­ micid, kemijsku tvar koja uniπtava spermije radi jaËeg kon­ traceptivnog uËinka. Prednost pred ostalim sredstvima je πto osim zaπtite od trudnoÊe πtiti i od spolno prenosivih bolesti. Pravilna upotreba znaËi navlaËenje na poveÊano muπko spolovilo, uz istiskivanje zraka iz izdanka na vrhu za sku­ pljanje sperme da ne bi doπlo do pucanja. Da ne bi ispao, nakon izbacivanja sjemena potrebno je prekinuti snoπaj dok joπ traje erekcija. Kao nedostatak korisnici navode smanjen lokalni osjeÊaj ugode, prekid spolnog akta i alergijske reakcije na lateks ili spermicidna sredstva kojima su natopljeni.

Æenski kondom (femidon, dijafragma, cervikalna kapa) - Djeluje na sliËan naËin. Postavlja se kao zapreka izmeu gornjeg i donjeg dijela rodnice, tik uz vrat maternice. Do 1940. godine predstavljao je treÊinu æenskih kontraceptivnih metoda, ali nakon uvoenja hormonske oralne kontracepcije poËetkom 60-ih godina popularnost ove metode znatno opada.

MATERNI»NI ULOÆAK - SPIRALA MaterniËni uloæak uzrokuje sterilni upalni odgovor unu­ tar maternice koji nepovoljno djeluje na spermije. Danas su u primjeni spirale u obliku slova T koje imaju bakrene kratke krakove pomoÊu kojih izazivaju navedeni upalni efekt (Nova T). Prije izbora spirale kao kontracepcijskog sredstva, tre­ ba uËiniti ginekoloπki pregled, PAPA test, cervikalne briseve i UZV. Ako je æena ginekoloπki zdrava, nema problema sa srËa­ nim zaliscima, zgruπavanjem krvi, nije imala upalne bolesti u zdjelici ili izvanmateriËnu trudnoÊu i u stabilnoj je vezi s jed­ nim partnerom, pristupa se postavljanju. Postavlja se oko treÊeg do Ëetvrtog dana menstracijskog ciklusa, jer je tada kanal u vratu maternice lakπe prohodan, a zahvat manje neugodan. Ako se to uËini prerano, moæe doÊi do ispadanja. Spirala se moæe postaviti i netom nakon poroda ili pobaËaja. Nakon poroda se Ëesto dogodi ispadanje, pa se preporuËuje priËekati kraj babinja da se maternica vrati u nor­ malnu veliËinu. Korisnice spirale navode da su im menstruacijska krvarenja obilnija, a one koje imaju i bol u zdjelici nerijetko odustaju.

Mirena - Rjeπenje je za æene s obilnim krvarenjem sa i bez spirale. To je intrauterini sistem koji djeluje na naËin da otpuπta levonorgestrel i time bitno smanjuje krvarenje - neke æene navode da uz mirenu imaju samo smekast iscjedak na


G I NEKOLO G I JA I PORODN I © T V O

dan kad bi trebala doÊi menstrua­ cija, a neke ni to. Uz kontraceptivni, ima i terapijski uËinak u sluËajevima pojaËanih krvarenja koja uzrokuju anemiju kao i kod bolnih menstrua­ cija. Indikaciju za postavljanje daje ginekolog nakon razgovora i pregleda.

HORMONSKA KONTRACEPCIJA Kad je potkraj 19. stoljeÊa dokazano da u trudnoÊi ne dola­ zi do oslobaanja jajaπca, poËelo se razmiπljati kako umjetnim putem proizvesti sliËno stanje mirovanja jaj­ nika. Danas raspolaæemo s mnoπtvom preparata razliËite primjene, a istog konaËnog djelovanja - inhibicije oslobaanja jajaπca. Prije poËetka primjene ove vrste kontracepcije potrebno je uËini­ ti ginekoloπki pregled, PAPA test, pregled dojki i laboratorijske pre­ trage. Hormonsku kontracepciju ne smiju koristiti æene s bolestima srca i krvoæilnog sustava, oπteÊenjima jetre i hormonski ovisnim tumorima, a ne preporuËuje se ni æenama starijim od 35 godina koje puπe. Osim kontraceptivnog uËinka, ima druge pozitivne uËinke na organi­ zam; smanjuje pojavnost karcinoma jajnika, cista na jajnicima, karcinoma debelog crijeva i dobroÊudnih tumora dojke, smanjuje rad ælijezda lojnica i popravlja stanje tena. Nuspojave, koje

Osim kontraceptivnog uËinka, hormonska kontracepcija smanjuje pojavnost karcinoma jajnika, cista na jajnicima, karcinoma debelog crijeva i dobroÊudnih tumora dojke, smanjuje rad ælijezda lojnica i popravlja ten se javljaju u poËetku uzimanja i pro­ lazne su naravi, su muËnina, napetost u dojkama i zadræavanje tekuÊine. Uz oralnu kontracepciju ciklusi su redo­ viti i bezbolni, a krvarenja oskudnija. U Registru lijekova RH postoji mnogo preparata, a odabir ovisi o statusu i anamnezi pacijentice. Tablete se poËinju uzimati s prvim danom ciklusa (prvi dan menstrua­ cije) tijekom 21 dan. Nakon sedam dana stanke, u kojoj dolazi do krva­ renja, osmi dan poËinje se s novom kutijom.

POSTKOITALNA (HITNA) KONTRACEPCIJA Ako doe do odnosa kad postoji opasnost od zaËeÊa, ono se moæe sprijeËiti davanjem visoke doze levo­ norgestrela najkasnije unutar 72 sata, πto ometa usaivanje oploenog jajaπca. Na taj naËin zanijet Êe samo

jedan do dva posto æena. Ovaj vid kontracepcije popularno se naziva day after pil (pilula za dan poslije). Ne smije se Ëesto koristiti, jer moæe dovesti do poremeÊaja ciklusa.

STERILIZACIJA Ova metoda kojom se trajno odu­ zima sposobnost oplodnje danas u svijetu postaje vodeÊom metodom kontracepcije. Hrvatski zakon dopuπta sterilizaciju, na zahtjev osobe, povje­ renstvu zdravstvene ustanove u kojoj Êe izvrπiti zahvat. Najniæa æivotna dob je 35 godina, ali nije uvjet ako postoje medicinske indikacije. Sterilizacija æene izvodi se laparo­ skopski, tijekom carskog reza ili neke druge operacije. U dogovoru s opera­ terom, prekida se tok jajovoda podve­ zivanjem, prerezivanjem, paljenjem ili postavljanjem kopËi. Sterilizacija muπkarca je puno jednostavniji zahvat i izvodi se ambu­ lantno, u lokalnoj anesteziji, preki­ danjem toka sjemenovoda kroz rez na skrotumu od pola do jednog centime­ tra. Suprotno strahu i predrasudama, potencija i libido nakon zahvata ne opadaju. Nakon zahvata æena odmah gubi reprodukcijsku sposobnost, dok se kod muπkarca ona mora dokazati s dva uzastopna spermiograma bez spermija, obiËno nakon tri do Ëetiri tjedna.


28

Vaπe zdravlje dobra odluka

Nova biljno-vitaminska linija proizvoda pod nazivom Vaπe zdravlje rezultat je viπegodiπnjeg nastojanja Oktal Pharme, kao pouzdana uvoznika i distributera na hrvatskom træiπtu, da bude na usluzi farmaceutima i pacijentima u po­ krivanju svih segmenata prevencije i samolijeËenja. Stoga je uspostavljena suradnja s danskom farmaceu­ tskom tvrtkom Danish Pharmaceutical Industries (Dan­ sk Farmaceutisk Industri - DFI), renomiranim europskim proizvoaËem farmaceutskih i medicinskih proizvoda. Danish Pharmaceutical Industries moderna je farmaceu­ tska tvrtka, utemeljena prije 25 godina, specijalizirana za razvoj, proizvodnju i promociju farmaceutskih proizvoda. Superiorna kvaliteta proizvoda temelji se na GMP (Good Manufacturing Practice) certifikatu tvrtke, koji je osnovna smjernica u svim proizvodnim segmentima. Kad je rijeË o ugovornoj proizvodnji za potrebe odreenih træiπta, Danish Pharmaceutical Industries idealan je partner zbog profesionalnog pristupa istraæivanju u svrhu πto kvali­ tenije izrade finalnih rjeπenja. Liniju proizvoda Vaπe zdravlje predstavljat Êe dvije po­ dlinije:

Biljna podlinija • Ginko Biloba - za poboljπanje cirkulacije • Panax Ginseng - za jaËanje fiziËkih i psihiËkih spo­ sobnosti • Kopriva - kod uËestalog i oteæanog mokrenja • JabuËni ocat - za normalizaciju tjelesne teæine • Energy Formula - za poveÊanje vitalnosti

Vitaminska podlinija • Multivitamin Plus - za jaËanje i zaπtitu organizma • Vitamin Kompleks - za jaËanje imuniteta • Koæa, kosa, nokti - za zdraviju i ljepπu koæu, kosu i nokte Oktal Pharma veÊ devet godina uspjeπno surauje s ljekarnicima i pacijentima zahvaljujuÊi Ëasopisu Vaπe zdravlje, kojim promovira farmaceutsku i medicinsku znanost, pruæajuÊi odgovore na brojna pitanja vezana uz oËuvanje

28 Va©e zdravlje #53

zdravlja i poboljπanje kvalitete æivota. Æelju za daljnjim unaprjeenjem tog odnosa pokazala je i dostupnoπÊu linije visoko kvalitetnih proizvoda Vaπe zdravlje, Ëije su formule prilagoene potrebama korisnika, i koji uz istoimeni Ëasopis predstavljaju idealan vodiË i ulog u zdraviji æivot.

POSEBNA POGODNOST

ZA SVE KORISNIKE Za sve korisnike proizvoda iz linije Vaπe zdravlje nudimo stalnu pogodnost:

Multivitamin Plus po naËelu 5 + 1 za bilo kojih pet kupljenih proizvoda na kuÊnu adresu dobivate gratis proizvod Multivitamin Plus. Viπe o svemu moæete doznati ËitajuÊi uputu koja se nalazi u pakiranju proizvoda i/ili na upit u ljekarnama.

Svi proizvodi iz linije Vaπe zdravlje spadaju u dodatke prehrani i dostupni su samo u ljekarnama.


32 Chronova bolest

izmeu pogorπanja i mirnih faza

S

doc. dr. sc. Æeljko KrznariÊ, dr. med., spec. gastroenterolog, Klinika za unutarnje bolesti, KBC Zagreb, KiπpatiÊeva 12

Smatra se da neregulirani imunoloπki

odgovor na antigene u lumenu crijeva stimulira nastanak kroniËnog upalnog

odgovora kod predisponiranih pojedinaca Crohnova bolest je kroniËna upalna bolest probavnog sustava, zasad nedovoljno razjaπnjenih uzroËnih mehanizama. Upala zahvaÊa cijelu debljinu stijenke zahvaÊenog segmen­ ta probavnog sustava, a Ëesto se πiri na okolne strukture. KarakteristiËne upalne promjene mogu se naÊi na bilo kojem segmentu probavne cije­ vi, od usne πupljine do anusa. Bolest je karakterizirana brojim lokalnim i izvancrijevnim komplikacijama. Tijek je nepredvidiv, s Ëestim izmjenama

32 Va©e zdravlje #53

kliniËkih pogorπanja (relaps) i mirnih (remisija) faza bolesti. Neupitno je da uz nasljednu sklonost, odnosno genetsku predispozi­ ciju, vanjski Ëimbenici igraju vaæ­ nu ulogu. Istraæivanja povezanosti genetskih promjena, morfoloπke poja­ vnosti i kliniËkih manifestacija osobi­ to su intenzivirana posljednjih neko­ liko godina. Smatra se da neregulirani imunoloπki odgovor na antigene u lumenu crijeva (npr. crijevne mikroorganizme) stimulira nastanak

kroniËnog upalnog odgovora kod pre­ disponiranih pojedinaca. Organizam nije u stanju zaustaviti aktivaciju imunoloπkog sustava, pa dolazi do nekontrolirana i produljenog upalnog odgovora. Puπenje se dovodi u vezu s pogorπanjem kliniËkog tijeka bole­ sti. »ini se da prehrambene navike nisu od osobita znaËenja, iako ima naznaka o vaænosti dojenja i pri­ dræavanja mediteranske dijete u smanjenju pojavnosti bolesti.

Promjene u crijevima i izvan njih KliniËka slika Crohnove bolesti vezana je uz narav upalnih promje­ na koje se mogu nalaziti na razliËi­ tim segmentima probavnog sustava. Uz to πto zahvaÊa sve segmente pro­ bavne cijevi, upala se πiri i na okol­ ne limfne Ëvorove. Upalne promjene najËeπÊe nisu u kontinuitetu, nego se izmjenjuju segmenti “zdravog” i “bolesnog” crijeva (engl. skip


lesions). Bolest se najËeπÊe pojavljuje u zavrπnom dijelu tankog crijeva i uzlaznom segmentu debelog crijeva. NajËeπÊi simptomi su bolovi u desnom donjem kvadrantu trbuha, gubitak apetita i tjelesne teæine te poviπena tjelesna temperatura. Proljevi se mogu javiti u poËetnoj fazi, ovisno o lokalizaciji bolesti (npr. kod upale debelog crijeva; Crohn koli­ tisa), no ËeπÊe su posljedica kroniËnih promjena koje dovo­ de do smanjena apsorptivnog kapaciteta, razvoja sindroma kratkog crijeva, kataraktiËkog uËinka æuËnih kiselina, aktivne sekrecije vode i elektrolita bez odgovarajuÊe apsorpcije. Bol je Ëesto odraz opstruktivnih promjena, najËeπÊe u zavrπnom dijelu tankog crijeva. Opstrukcija je u poËetku pro­ lazna karaktera zbog edema i spazma stijenke, a poslije trajna zbog nastalih suæenja, pa uzrokuje zatvor, a moæe dovesti i do zapletaja crijeva (ileusa). Nastanak fistula toliko je Ëest da se smatra jednom od karakteristika bolesti. Fistule mogu biti izmeu crijeva, crijeva i mokraÊnog mjehura, crijeva i rodnice te crijeva i koæe. »esto se opisuju oπteÊenja jetre, uglavnom blage naravi, a poja­ va æuËnih kamenaca znatno je uËestalija negoli u prosjeËnoj populaciji. Slabokrvnost (anemija) je Ëesta komplikacija, a razlozi njezina nastanka su razliËiti (gubitak krvi, nuspojava medika­ mentozne i kirurπke terapije ili manjka prijeko potrebnih supstrata). Leukocitoza, trombocitoza i sklonost nastanku tromboembolijskih komplikacija odraz su kroniËne upale. Koπtano-zglobne promjene nisu rijetke, i ËeπÊe se veæu uz upalne promjene debelog crijeva. Uglavnom je rijeË o artral­ gijama, migratornom artritisu i sakroileitisu. Promjene kvalitete i gustoÊe kosti prepoznaju se sve ËeπÊe, a osteoporoza nije samo jedna od komplikacija bolesti, nego je Ëesta kom­ plikacija primjene medikamentozne terapije (kortikosteroi­ di!). Na oËima se mogu pojaviti uveitis, retinitis, episkleritis i keratitis. Od koænih promjena mogu se javiti nodozni eri­ tem i urtikarije. MoguÊa komplikacija je i aftozni stomatitis. Infekcije mokraÊnog sustava i nastanak mokraÊnih kamenaca odraz su komplikacija same bolesti. Bolesnici s Croh­


novom bolesti Ëesto su pothranjeni. Uz smanjen indeks tjelesne mase i hipoalbuminemije, Ëest je manjak vitamina (poglavito vitamina D i vita­ mina B12) te elemenata u tragovima. Razvije li se bolest u djetinjstvu, u 40 posto oboljelih to moæe rezultirati zaostajanjem u rastu. Pojava karcinoma probavnog sustava u bolesnika s Crohnovom boleπÊu malo je veÊa nego u zdrave populacije. NajËeπÊi su to karcinomi tankog crijeva (na mjestu zahvaÊe­ nom boleπÊu) i kolorektalni karcinom.

ZakuËasta dijagnostika Crohnova bolest Ëesto se atipiËno oËituje, pa na nju valja pomisliti ne samo u bolesnika s proljevima i abdo­ minalnom boli uz poviπenu tempera­ turu i anoreksiju, nego i u bolesnika s jednom od opisanih izvancrijevnih komplikacija. Dijagnosticiranje je vrlo Ëesto zakuËasto i zahtijeva primje­ nu brojnih dijagnostiËkih postupaka i vjeπtina. I u najboljim medicinskim centrima do dijagnoze se Ëesto dolazi s nekoliko mjeseci kaπnjenja. Spektar pretraga kreÊe se u raspo­ nu od laboratorijskih nalaza, pregleda stolice, endoskopskih pregleda (ezo­ fagogastroduodenoskopija, kolono­ skopija, ileoskopija, enteroskopija), radioloπkih pretraga (pasaæa tankog crijeva, irigografija), UZV pregleda abdomena, osobito ileocekalne regije, CT-a i metoda nuklearne medicine (scintigrafija). Posljednjih nekoliko godina vrlo vaæno mjesto u dijagno­ stici, osobito komplikacija, ima pri­ mjena magnetne rezonance. Uvoenje endoskopske kapsule obogatilo je spektar dostupnih dijagnostiËkih metoda, osobito u pretraæivanju neja­ snih kliniËkih stanja.

Cilj - uvesti bolest u mirnu fazu Kako bolesnici s Crohnovom bole­ sti Ëine vrlo πaroliku skupinu s obzi­ rom na lokalizaciju i aktivnost bolesti te prisutnost lokalnih ili izvancrije­ vnih komplikacija, terapija se mora individualizirati. Osnovni ciljevi lijeËenja su uvoenje bolesti u mirnu fazu, njezino odræavanje i sprjeËa­ vanje ili lijeËenje komplikacija. U farmakoterapiji se najËeπÊe primjenjuju aminosalicilati (npr. mesalazin), iako je danas prisutan snaæan trend njihove marginalizacije. Primjenjuju se u lijeËenju blage do umjerene bolesti, uz naglaπenu korist primjene u smanjenju rizika za razvoj karcinoma crijeva (osobito u kombi­ naciji s folatima i kalcijem). Kortikosteroidi su dugo bili osno­ vna terapija za uvoenje bolesti u mirnu fazu, a danas se primjenjuju znatno restriktivnije i uz naglaπen oprez. Imunomodulatori, prije svega azatioprin, ali i metotreksat, vaæni su lijekovi u kontroli upalne aktivnosti. Iako se primjena antibiotika metronidazola i ciprofloksacina Ëesto rela­ tivizira, kliniËka iskustva potvruju svrhovitost njihove primjene u poje­ dinim kliniËkim situacijama. Bioloπka terapija, u prvom redu primjena antitijela na TNF alfa, sve je prisutnija u lijeËenju rezistentijih oblika. Enteralna i parenteralna prehrana takoer su djelotvorne u lijeËenju, bilo kao potporna ili osnovna terapija (enteralna!). Enteralni pripravak koji sadræi TGF-ß pokazao se uËinkovitim u lijeËenju aktivne faze bolesti. U viπe od 70 posto bolesnika s Crohovom bolesti barem jednom tijekom æivota potrebno je i kirurπko lijeËenje zbog opstrukcije, fistule, krvarenja, toksiËnog megakolona, perforacije ili apscesa.


35

Kad je masnoÊa dobra

Vedrana KuzmiÊ VrbanoviÊ, mr. pharm., JADRAN - Galenski laboratorij

Svi znamo da masnoÊe nisu dobre za naπe zdravlje i zato ih treba izbjegavati. Ipak, nisu sve masnoÊe iste. Kad se govo­ ri o nezasiÊenim masnim kiselinama, posebno o omega-3 ki­ selinama, uvijek se istiËe njihova pozitivna uloga u zdravlju, tako da su ih nakon otkriÊa Ëak nazivali vitaminom F. Posljednjih godina pojavilo se mnoπtvo struËnih i znan­ stvenih radova u kojima se objaπnjava naËin djelovanja i opisuju pozitivni uËinci omega-3 kiselina na zdravlje srca i krvnih æila, reumatoidni artritis, Crohnovu bolest, imunoloπki odgovor, upale, itd. Svim tim radovima zajedniËka je prepo­ ruka za veÊim unosom dviju najvaænijih omega-3 masnih ki­ selina - eikosapentaenske (EPA) i dokosaheksaenske (DHA). To se moæe postiÊi ako u prehranu ukljuËimo veÊe koliËine plave ribe, ali i uzimanjem specijalnih dijetetskih proizvoda koji sadræe omega-3 kiseline.

Uzmite dobre masnoÊe Omega-3 kiseline popularno se nazivaju dobre masnoÊe, jer dokazano smanjuju rizik od srËanog udara, povoljno dje­ luju na poremeÊeni srËani ritam, visoki tlak, smanjenje kon­ centracije kolesterola i triglicerida, a preveniraju i moguÊnost nastanka plaka i krvnog ugruπka. Posebno se preporuËuju osobama koje su veÊ imale srËani infarkt, jer smanjuju broj fatalnih aritmija i kardiovaskularnih smrti. ©toviπe, riblje ulje, pa tako i omega-3 kiseline, spadaju meu rijetke prirodne supstancije koje je ameriËka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila kao sredstvo koje smanjuje rizik od koronarne srËane bolesti. Kod uzimanja statina, lijekova koji smanjuju poveÊane koncentracije kolesterola i triglicerida, dokazano je da Êe rezultati biti joπ bolji ako se istodobno uzimaju i omega-3 kiseline. Svestranost uËinka omega-3 kiselina omoguÊava da ih podjednako uspjeπno koriste i osobe koje boluju od reumatskih bolesti, posebno reumatoidnog artritisa. Potvreno je smanjenje upalnih reakcija u zglobovima, ali i prateÊih simp­ toma, a Ëak je smanjeno uzimanje lijekova protiv bolova. Omega-3 kiseline uzimaju se i pri lijeËenju psorijaze, dermatitisa te Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa. Ispituje se i njihova uloga u prevenciji i lijeËenju malignih bolesti, ali za razliku od ostalih pozitivnih rezultata, ova ispitivanja dosad nisu potvrdila pozitivna oËekivanja.

Najvaænije pri uzimanju omega-3 kiselina je njihova doz­a. RazliËite bolesti zahtijevaju razliËite doze i o tome se treba posavjetovati s lijeËnikom ili ljekarnikom. Ako doza nije dovoljna, neÊe se postiÊi ni oËekivani rezultati. Kako su na træiπtu uglavnom prisutni proizvodi sa 300 mg omega-3 kiseli­ na u jednoj kapsuli, Ëesto je potrebno uzeti nekoliko kapsula tijekom dana. Zato se izuzetno cijene proizvodi koji sadræa­ vaju veÊe koliËine i ispravan omjer omega-3 kiselina.

Pouzdano i prirodno Novost na naπem træiπtu su VITALIA MegaOmega-3 kapsule, koje sadræavaju proËiπÊeno i posebno snaæno ri­ blje ulje s Ëak 55 posto omega-3 kiselina (33 posto EPA i 22 posto DHA). Tako je u usporedbi s uobiËajenim proizvodi­ ma osigurana dvostruka koliËina, tj. Ëak 550 mg nezasiÊe­ nih omega-3 masnih kiselina u samo jednoj kapsuli. Zato su MegaOmega-3 kapsule pouzdana i snaæna prirodna pomoÊ osobama s poveÊanom koncentracijom masnoÊa u krvi (tri­ glicerida i kolesterola) i poviπenim krvnim tlakom, te srËanim bolesnicima, a neizostavna je i njihova primjena u lijeËenju autoimunih i degenerativnih bolesti. I na kraju, treba posluπati dobronamjerne savjete koji kaæu: smanjite prekomjernu tjelesnu teæinu, smanjite unos masne hrane i soli, jedite plavu ribu (ali izbjegavajte præe­ nu), jedite viπe voÊa i povrÊa, lagano vjeæbajte i obvezno prestanite puπiti. U protivnom, niti jedan lijek ili dijetetski proizvod neÊe biti potpuno uspjeπan. #53 Va©e zdravlje 35


36

Zaπtitite stanice i krvne æile Poznato je da se uz malo truda moæe utjecati na neke ri­ zike koji pridonose razvoju bolesti srca i krvnih æila, a meu najveÊim neprijateljima zdravlja srca i krvnih æila su: Puπenje - Bolesti srca i krvnih æila najËeπÊi su uzrok smrti puπaËa. Duhanski dim sadræi brojne πtetne tvari, poput niko­ tina, ugljiËnog monoksida i katrana, uz oko 4000 ostalih sa­ stojaka razliËita stupnja πtetnosti, od kojih je 43 kancerogeno. Na sreÊu, nikad nije kasno prestati puπiti, jer se poboljπanje zdravlja uoËava vrlo brzo, a s vremenom se i smanjuju rizici za razvoj bolesti uzrokovanih puπenjem. Stres - Stres poveÊava rizik od srËanog udara i bolesti krvoæilnog sustava, a moæe izazvati i teπkoÊe povezane s koæom, miπiÊnim, probavnim i diπnim sustavom, te pore­ meÊaje u prehrani i spolnom æivotu. KroniËni stres povisuje krvni tlak i razinu kolesterola u krvi, poveÊava potrebu za cigaretama, kavom i alkoholnim piÊima te umanjuje sposob­ nosti obrambenog sustava organizma. Pretilost i nepravilna prehrana - Mnoga istraæivanja pokazuju da je pretilost vaæan Ëimbenik u razvoju bolesti srca i krvnih æila (ateroskleroze). Iako moæe biti uzrokovana i genetski, ËeπÊe je povezana s loπim prehrambenim navika­ ma, kao πto su prevelik unosa masnoÊa i πeÊera, tako da se na nju moæe utjecati.

Nedostatna tjelesna aktivnost Uz pravilnu prehranu, koja ukljuËuje prehrambene tvari vaæne za zdravlje srca, vrlo je bitna redovita tjelesna aktivnost. StruËnjaci preporuËuju najmanje 30 do 60 minuta vjeæbanja srednjeg intenziteta, tri do Ëetiri puta tjedno.

Kombinacija vitamina s depo uËinkom Za stvaranje i zaπtitu stanica u orga­ nizmu i za zdravlje krvnih æila zaduæeni su mnogi Ëimbenici, meu kojima tre­ ba istaknuti dovoljno kretanja, zdravu 36 Va©e zdravlje #53

Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

prehranu te kombinaciju odreenih prehrambenih tvari, posebno vitamina. Upravo tu kombinaciju vitamina nude Doppelherz® aktiv Folna kiselina + B6 + B12 + C + E depo tablete, koje zbog inovativnog oblikovanja imaju depo uËinak, tj. postupno otpuπtaju vitamine iz poroznog matriksa te ih Ëine dostupnima tijelu dulje vrijeme tijekom dana.

Folna kiselina - Folna kiselina, vitamin B skupine, kljuË­ na je u brojnim metaboliËkim procesima, pa zato poveÊane metaboliËke aktivnosti zahtijevaju i njezin poveÊan unos. Nuæna je za proizvodnju DNK, pa prema tome i za diobu stanica. Kombinirana je s vitaminima B6 i B12 jer zajedniËki djeluju na sprjeËavanje pojave ateroskleroze, bolesti otvrd­ nuÊa i suæavanja krvnih æila. Poznato je da tu bolest moæe uzrokovati poviπena razine kolesterola, no isti uËinak ima i poviπena razina jednog drugog spoja - aminokiseline ho­ mocisteina. Homocistein se u organizmu normalno stvara i razgrauje. S obzirom na to da su za njegovu razgradnju vaæni vitamini B6, B12 i folna kiselina, u sluËaju njihova ne­ dostatka poveÊava se razina homocisteina u tijelu, zbog Ëega raste rizik od pojave ateroskleroze. Vitamin B6 - Vaæan je za proizvodnju hemoglobina, pravilan rad srediπnjeg æi­ vËanog sustava, razgradnju homocisteina i brojne druge funkcije. Vitamin B12 - Vaæan je u procesu sin­ teze DNK i diobe stanica, za zdravlje cr­ venih i bijelih krvnih zrnaca te za koπtanu sræ (u kojoj se proizvode crvene krvne sta­ nice). Potreban je i za stvaranje aktivnog oblika folne kiseline. Vitamini C i E - Zbog svog antioksi­ dacijskog djelovanja, πtite stanice od dje­ lovanja slobodnih radikala te odræavaju zdravlje krvnih stanica, æivaca, miπiÊa, krvnih æila i obrambenog sustava orga­ nizma.


38

Æljezdano samouniπtenje prof. dr. sci. Jadranka MoroviÊ-Vergles, dr. med., proËelnica Zavoda za klin. imunologiju i reumatologiju Klinike za unutarnje bolesti, KB Dubrava, Av. G. ©uπka 6, Zagreb

Krajnja posljedica autoimunoga imunoloπkog odgovora je razaranje ælijezda (suznih i slinovnica), koje posljediËno smanjeno luËe suze, odnosno slinu Sjögrenov sidrom (sicca sin­ drom, “suhi” sindrom) po uËestalo­ sti je na drugome mjestu meu upal­ nim reumatskim bolestima, odmah iza reumatoidnog artritisa. OËituje se suhoÊom oËiju i usta, koja nastaje kao posljedica razaranja suznih ælijezda i ælijezda slinovnica, a moæe biti pri­ druæen i nekoj drugoj upalnoj bole­ sti vezivnog tkiva, primjerice reu­ matoidnom artritisu, sistemskom eritemskom lupusu, progresivnoj sistemskoj sklerozi, polimiozitisu, pri­ marnoj bilijarnoj cirozi i dr. O primarnom Sjögrenovom sin­ dromu govorimo kad su autoimunim procesom zahvaÊene samo ælijezde, a istodobno ne postoje znakovi neke druge bolesti. Povijesno gledano, potkraj 18. st. Hadden, Leber i Mikulicz opisa­ li su bolesnike s razliËitim kliniËkim obiljeæjima suhih oËiju, suhih usta i uveÊanim ælijezdama slinovnicama. 38 Va©e zdravlje #53

Mnogo godina poslije, toËnije 1933., oftalmolog Henrik Sjogren povezuje nalaz suhih oËiju i usta s reumatoid­ nim artritisom, pa je tako sindrom po njemu dobio ime.

Vlastito kao tue Iako se moæe javiti u svakoj dobi, najËeπÊe se javlja u æena (devet puta ËeπÊe nego u muπkaraca) tijekom Ëetvrtog i petog desetljeÊa. Zaπto se uopÊe javlja i zaπto veÊinom pogaa æene? Naæalost, ne postoji konkretan odgovor na pitanje o uzroku jer pravi uzrok bole­ sti nije poznat. Uglavnom se istiËe znaËenje nasljednih, imunoloπkih, infekcijskih (virusi) i endokrinih Ëinitelja. OpÊenito se smatra da je Sjögrenov sindrom autoimuna bolest, u kojoj se javlja imunoloπka reakcija na vlastite, ali iz nekog razloga pro­ mijenjene antigene stanica slinovnica

i suznih ælijezda, na koje organizam reagira jer ih prepoznaje kao strane, a ne kao svoje. Kao moguÊ uzrok promijenjenosti stanica navodi se prethodna infekcija virusima. Krajnja posljedica takvo­ ga imunoloπkog odgovora je raza­ ranje ælijezda (suznih i slinovnica), koje posljediËno smanjeno luËe suze, odnosno slinu i dovode do kliniËkog oËitovanja u vidu suhih usta i oËiju.

©to nas navodi na sumnju Sve te promjene na kraju dovode do neugodnih simptoma povezanih sa zahvaÊenim strukturama. Bolesnici se obiËno æale na æarenje i peËenje u oËima, a nerijetko navode i osjeÊaj kao da imaju “pijesak u oËima”. Javlja se crvenilo oËiju i preosjetljivost na svjetlo (fotosenzitivnost). Te tegobe nastaju zbog smanjena stva­ ranja suza, πto dovodi do oπteÊenja epitelnih stanica i upale spojnice i roænice oka - keratokonjunktivitis sic­ ca (vidi sliku). Suha usta (lat. xerostomia) nastaje kao posljedica smanjena luËenja sline. NajËeπÊa tegoba je oteæano gutanje suhe hrane, osoba se budi noÊu suhih usta i mora piti vodu. PoveÊava se uËestalost zubnog karijesa, a pregledom usne πupljine najËeπÊe se uoËavaju crvenilo i suhoÊa sluznice. U 60 posto oboljelih povre­ meno je ili stalno prisutna otekli­ na zauπnih (parotidnih) ælijezda, katkad samo jedne, a ËeπÊe obje.


KL I N I » KA I MUNOLO G I JA

SuhoÊa moæe zahvatiti i dijelove gornjih diπnih putova, πto se moæe oËi­ tovati promukloπÊu i hrapavoπÊu gla­ sa. Ako proces zahvati i guπteraËu, doÊi Êe do gubitka njezine funkcije (guπteraËa je ælijezda s unutarnjim izluËivanjem - luËi inzulin, ali i vanjskim izluËivanjem - luËi probav­ ne enzime u tanko crijevo). Oboljeli se Ëesto æale na izrazitu suhoÊu koæe, a u oko 30 posto bolesnica moæe se javiti smanjena vaginalna sekrecija (suhoÊa rodnice), koja se inaËe moæe javljati zbog razliËitih razloga, ali udruæena s prethodno navedenim simptomima moæe usmjeriti na dija­ gnozu. Uz navedene simptome, kao posljedicu autoimunog upalnog pro­ cesa u ælijezdama, u bolesnika su Ëesto prisutni i nespecifiËni, opÊi simptomi kao πto su poviπena tje­ lesna temperatura (obiËno ne iznad 37,50ºC), opÊa slabost, malaksa­ lost, bolovi u miπiÊima i zglobovima. Mogu biti zahvaÊeni i drugi organi, primjerice koæa, pluÊa, bubreg, jetra i periferni æivËani sustav. Valja istaknuti da bolesnici s pri­ marnim Sjögrenovim sindromom imaju 44 puta veÊi relativni rizik za razvoj limfoma, zloÊudnog tumora krvnih stanica limfocita, nego πto je sluËaj u zdrave osobe iste dobi i istog spola.

vrijednosti odreene vrste gamaglo­ bulina. KarakteristiËan je i nalaz pro­ tutijela, posebice tzv. anti SSA i anti SSB protutijela.

©to moæe pomoÊi

Smanjeno stvaranje suza dovodi do oπteÊenja epitelnih stanica te upale spojnice i roænice oka (keratokonjuktivitis sicca)

ZahvaÊenost ælijezda slinovnica dokazuje se tako da se jednostav­ nim kirurπkim zahvatom izvadi mala ælijezda slinovnica smjeπtena s unu­ tarnje strane donje usne i tkivo se patohistoloπki analizira. Pritom se obiËno nae tkivo proæeto upalnim imunoloπkim stanicama. Radioloπkim i scintigrafskim pretragama zauπnih ælijezda mogu se dokazati tkivne promjene i promjene funkcije, tj. smanjeno luËenje sline. U nalazima krvne slike uobiËajen je nalaz niskih leukocita (bijelih krv­ nih zrnaca) i poviπenih tromboci­ ta (krvnih ploËica koje su vaæne u zgruπavanju krvi), sedimentacija eri­ trocita je ubrzana, a poviπene su i

Pretrage koje potvruju sumnju SuhoÊa oËiju potvruje se Schirmerovim testom kojim se odreuje sekre­ cija suza u vremenskom intervalu. Standardne trake filtar papira posta­ ve se u vanjski ili unutarnji donji kut oka tako da ne dovode do iritacije. Izvodi li se test bez primjene lokal­ nog anestetika, upuÊuje na smanjenu sekreciju suza (smatra se pozitivnim) ako je nakon pet minuta navlaæenost filtar papira manja od 10 mm. Pri izvoenju testa s primjenom lokalnog anestetika, smatra se pozitivnim ako je nakon pet minuta navlaæenost filtar papira manja od 5 mm.

Refresh ® Contacts™ Sasvim drugaËije umjetne suze. • potpuno neπkodljive za oËi • pogodne za dugotrajnu uporabu

Za suhoÊu oËiju primjenjuju se kapi za oËi, tzv. umjetne suze. Velik problem predstavlja suhoÊa usta. Bolesnicima se preporuËuje prestanak puπenja, izbjegavanje suhe hrane i lijekova s antikolinergiËnim popratnim pojavama koji dodatno smanjuju sekreciju sline. Antikoli­ nergiËno djelovanje imaju prirodni alkaloidi (atropin, skopolamin), sin­ tetski lijekovi djelotvorni u sprjeËa­ vanju i otklanjanju vestibularnih poremeÊaja i simptoma bolesti puto­ vanja (kinetoze, morska bolest) te antiparkinsonici (npr. biperidin - Aki­ neton, triheksifenidil - Artane) koji smanjuju rigiditet i tremor u oboljelih od Parkinsonove bolesti. Nuspojava ovih lijekova posljedica je blokade tzv. muskarinskih receptora, πto se oËituje smanjenjem sekrecije suza i sline, pa se bolesnici koji uzimaju te lijekove obiËno æale na osjeÊaj suhoÊe usta, oËiju i osjeÊaj pijeska u oËima. OdgovarajuÊa higijena usne πupljine nakon svakog obroka prevenira nasta­ nak zubnog karijesa. Za ublaæavanje suhoÊe usta primjenjuje se i tzv. umjetna slina. U bolesnika koji imaju izraæene bolove u zglobovima (artralgije) i/ili u miπiÊima uËinkovita je primjen­a antimalarika (hydroxychloroqina) u dozi od 200 mg dnevno. Bolesnic­i s teπkom kliniËkom slikom, sa zahvaÊenoπÊu pluÊa, bubrega, krv­ nih æila i perifernog æivËanog sustava lijeËe se kortikosteroidima i citostati­ cima. Od velike je vaænosti redovita kontrola, posebice zbog poveÊana rizika od nastanka limfoma, kojeg tre­ ba pravodobno dijagnosticirati, utvr­ diti proπirenost bolesti i na odgova­ rajuÊi naËin lijeËiti.

#53 Va©e zdravlje 39


40

ProljeÊe

ispunjeno pozitivnom energijom Hela ©varc, mr. pharm.

Proljetni je umor, Ëini se, neizbjeæan i jednostavno ga treba proæivjeti. No, postoje, naËini kako neugodne simptome smanjiti na najmanju moguÊu mjeru Ove smo zime Ëesto komentirali natprosjeËno visoke temperature za doba godine, diskutirali o globalnom zatopljenju i nesagledivim posljedi­ cama koje ono donosi, pritom obiËn­o spominjuÊi kako takvi ekstremni meteoroloπki uvjeti loπe djeluju na zdravstvene tegobe. Iako se moglo neuobiËajeno dugo uæivati u toplim sunËevim zrakama, to se uglavnom nepovoljno odraæavalo na opÊu vital­ nost zdravog, a osobito bolesnog organizma, tako da veÊina æeljno iπËekuje proljeÊe. I sad, umjesto da puni energije i elana, u skladu s prirodom oko nas koja poËinje intenzivno buja­ ti i razvijati se, doËekamo proljeÊe, vrlo Ëesto se æalimo na iscrpljenost, bezrazloæan umor, osjeÊaj klonulosti, manjak koncentracije, razdraæljivost, bezvoljnost i pospanost tijekom dana. Ukratko, mislimo na neæeljeno stanje organizma koje definiramo kao proljetni umor, koji u rano proljeÊe 40 Va©e zdravlje #53

mnogi osjeÊaju. Epidemioloπke stu­ dije pokazuju da je proljetni umor najËeπÊa vrsta umora na koji se ljudi æale. Od njega veÊinom pate osobe preosjetljive na vremenske promjene zbog smanjene adaptogene sposob­ nosti organizma, osobito na ciklonal­ na strujanja s niskim atmosferskim tlakom i juænim vjetrovima, viπe æene nego muπkarci. Na opÊe loπe osjeÊanje æali se viπe od 20 posto pacijenata koji posjeÊuju ambulantu opÊe medicine, a prema nekim miπljenjima, od proljetnog umora pati gotovo svaka druga osoba. Mnogi se æale na probleme s cirkula­ cijom, osjeÊaj nelagode, Ëestu promje­ nu raspoloæenja, nesanicu, bezvolj­ nost, slabu uËinkovitost na poslu ili sklonost infekcijama uz vidljivo blje­ dilo koæe. Zimi se jednoliËno hranimo, ugla­ vnom namirnicama koje su siromaπne vitaminima i mineralima, a bogate masnoÊama, zadræavamo se uglav­

nom u zatvorenim i zagrijanim pro­ storima, zanemarujuÊi tjelesnu akti­ vnost. U prehrani je osobito poguban manjak vitamina C, jer pridonosi smanjenoj iskoriπtenosti kisika u sta­ nicama i tkivima, πto posljediËno dovodi do slabljenja imunoloπkih obrambenih snaga organizma, koji je zbog toga skloniji obolijevanju. Treba istaknuti i to da naπ orga­ nizam tijekom zime prima manje sunËeve svjetlosti. Iako se s prvim proljetnim danima poveÊava intenzitet svjetla koje kroz koæu prima naπ organizam, umor, bezvoljnost i dekoncentriranost javljaju se upravo u to doba. Znanstvenici to, meu osta­ lim, tumaËe i posljedicom proπirenja krvnih æila zbog viπih temperatura te posljediËnim padom krvnog tlaka, zbog Ëega se javljaju spomenuti sim­ ptomi. U novije vrijeme sve viπe se govori o utjecaju hormona melato­ nina, kojeg izluËuje epifiza, ælijezda u mozgu, (pinealna ælijezda), a Ëije je izluËivanje povezano s ciklusom svjetlo-tama.

©to moæe pomoÊi u prilagodbi Sve u svemu, proljetni umor je, Ëini se, neizbjeæan i jednostavno ga treba proæivjeti. Ipak, neugodni simptomi mogu se smanjiti na naj­ manju moguÊu mjeru. ObiËno se naj­ prije spominje raznovrsna i lagana prehrana, bogata svjeæim voÊem i povrÊem, koja bi trebala nadoknadi­


NUTR I C I ON I ZAM

ti manjak vitamina i minerala (oso­ bito vitamina C, kojeg najviπe ima u juænom voÊu, a od povrÊa posebice u paprici) i ugljikohidratima (tjeste­ nina, krumpir, riæa i ostale æitarice trajno poveÊavaju razinu πeÊera u krvi te potiËu organizam na tvor­ bu serotonina koji, pak, utjeËe na dobro raspoloæenje). PreporuËuju se i unos dovoljne koliËine tekuÊine (najmanje 1,5 l dnevno), obvezan doruËak, jutarnja tjelovjeæba, tuπiranje naizmjeniËno toplom i hladnom vodom, masaæa ruËnikom od periferije prema srcu, itd. Prikladnim unosom tvari i biljnih pripravaka moæemo uËinkovi­ to pomoÊi svojem organizmu koji se prvim toplijim zrakama sunca doista mora prilagoditi. Tradicionalna biljka dalekoistoËne medicine, poznata upravo po svojstvu “adaptogenosti” je ginseng. Naziva se joπ i “ËovjeËji korijen”, jer oblik korijena ginsenga podsjeÊa na ljudsko tijelo. Nekad je uporaba ginsenga bila povlastica pri­ padnika kraljevskih obitelji, a njego­ va ljekovitost pribavila mu je i naziv boæanske biljke. Primjena ginsenga od davnih vre­ mena potvrdila je njegova izvanred­ na ljekovita svojstva. Dokazano je da pomaæe u borbi protiv umora i iscr­ pljenosti, pridonosi jaËanju imunite­ ta te poboljπava tjelesnu izdræljivost i

Na opÊe loπe osjeÊanje æali se viπe od 20 posto pacijenata koji posjeÊuju ambulantu opÊe medicine, a prema nekim miπljenjima, od proljetnog umora pati gotovo svaka druga osoba mentalne sposobnosti jaËanjem kon­ centracije i blagotvornim djelovanjem na pamÊenje. Ispitivanja djelotvorno­ sti ginsenozida, aktivne tvari korijena ginsenga, pokazuju da uz poboljπanje psihofiziËkih sposobnosti, smanjuje osjeÊaj klonulosti, napetosti i bezvolj­ nosti. U borbi protiv proljetnog umora, ginseng svojim adaptogenim djelo­ vanjem stimulira ili opuπta srediπnji æivËani sustav, ovisno o potrebama svakog pojedinog organizma. Takvim potpomaganjem prilagodbe orga­ nizma na promjene i stres, pridono­ si jaËanju imunoloπkog sustava, πto vraÊa snagu i raspoloæenje te obnavlja zalihe energije. Od minerala, Ëija je prisustnost od osobite vaænosti u stanjima iscrplje­ nosti, umora i stresa, treba istaknu­ ti magnezij. Uz to πto je vaæan za pravilan rad srca, miπiÊa i æivËanog sustava, potiËe metabolizam aktiva­ cijom brojnih enzima nuænih u meta­ bolizmu.

Od pËelinjih proizvoda koji su osobito dragocjeni u stanjima iscr­ pljenosti, pomanjkanja psihofiziËke vitalnosti organizma i opÊe bezvolj­ nosti, najznaËajnija je matiËna mlijeË (gelee royale), koja kao prirodni bio­ stimulans svojim sadræajem vitamina, minerala, aminokiselina i ostalih tvari izrazito jaËa imunitet. Takoer obna­ vlja energetske zalihe organizma, nor­ malizira metabolizam i podiæe opÊu vitalnost organizma. Zadovoljavanju potrebe za poveÊanjem zalihe vitamina prido­ nijet Êe i vitamin E, koji poboljπava cirkulaciju, neutralizira djelovanje slobodnih radikala i poboljπava djelo­ vanje imunoloπkog sustava. Lecitin je tvar koja takoer uËinkovito pomaæe kod proljetnog umora. Bogat je izvor vitamina B skupine, od neizmjerne je vaænosti u oËuvanju intelektualnih sposobnosti, a pozitivno djeluje i na raspoloæenje, osobito u stanjima stresa. PridræavajuÊi se opÊenitih lijeËni­ Ëkih savjeta, uz dodatan unos ovih tvari, na najprimjereniji naËin pomoÊi Êemo vlastitom organizmu da se bezbolno odupre proljetnom umoru, neæeljenom pratiocu svakog proljeÊa. Tako Êemo potpuno uæivati u po mno­ gima najljepπem godiπnjem dobu.


42

Likopen iz rajËice snaæan antioksidans

UËinkovitost niskih koncentracija likopena uoËljiva je samo kad je u organizmu prisutan zajedno s ostalim fitonutrijentima, koji se nalaze u prirodnim rajËicama i ekstraktima rajËice Nepoæeljne reaktivne molekule Utjecaji iz okoline, kao πto su oneËiπÊenje, ultraljubiËasto (UV) zraËenje, puπenje, stres, nepravilna prehrana, mogu dovesti do oπteÊenja stanica uzrokovanih slobodnim radikalima, za koje se vjeruje da su uzrok mnogih degenerativnih bole­ sti (ateroskleroza, hipertenzija, kar­ cinom, katarakta, Alzheimerova i Parkinsonova bolest). Slobodni radikali su visokoreakti­ vni nusprodukti biokemijskih reakcija koje se s jedne strane odvijaju zbog oπteÊenja uzrokovanih utjecajima iz okoline, a s druge predstavljaju dio normalna staniËnog metaboliz­ ma. Zbog velike reaktivnosti, slobo­ dni radikali napadaju stanice i mogu uzrokovati oπteÊenja staniËne mem­ brane, DNA i proteina.

Kako zaπtititi organizam Zdrav organizam opremljen je obrambenim sustavom dizajniranim 42 V a © e z d r a v l j e # 5 3

tako da neutralizira πtetne slobodne radikale koji napadaju tkiva i staniËne komponente. Taj sustav koristi antio­ ksidanse i neutralizatore slobodnih radikala koje dobivamo iz hrane i dodataka prehrani. U najvaænije antioksidanse koje unosimo u organizam putem hrane ubrajamo karotenoide, tj. skupinu pri­ rodnih biljnih pigmenata. Poznato je oko 600 prirodnih karotenoida, a svi se sintetiziraju samo u biljkama. Neki najpoznatiji su likopen, beta-karoten, fitoen i fitofluen. Karotenoidi igraju vaænu ulogu u odræavanju zdravlja pomaæuÊi minimaliziranju oksidati­ vnih oπteÊenja uzrokovanih viπkom slobodnih radikala.

NajjaËi antioskidans - Istraæi­ vanja potvruju da upravo likopen najjaËi antioksidans iz skupine karo­ tenoida. Najviπe ga ima u rajËici, kojoj daje tipiËnu crvenu boju. Liko­ pen ima jedinstvenu sposobnost inaktivacije slobodnih radika­ la koji mogu oπtetiti naπe stanice, a kao glavni karo­

tenoid u ljudskoj krvi, πtiti lipide, pro­ teine i DNA od oksidacije. Likopen je snaæan inaktivator reaktivne forme kisika, πto znaËi da moæe imati kom­ parativno snaænija antioksidativna svojstva nego drugi karotenoidi plaz­ me.

Likopen πtiti od raka - Znanstve­ nim istraæivanjima otkriveno je da je likopen snaæan i specifiËan inhibitor bujanja stanica raka koje je regulirano staniËnim procesom zvanim staniËn­i ciklus. Brza i nekontrolirana dioba stanica kljuË je metabolizma stanica raka. Aktivnost likopena u usporavanju napredovanja staniËnog ciklusa moæe objasniti predoËenu aktiv­ nost u usporavanju πirenja odreenih tipova raka. Likopen moæe sprijeËiti malignu transformaciju, staniËni proces koji opisuje preobrazbu nor­ malne stanice u stanicu raka. Inhibicija kontaktom jedan je od meha­ nizama koji kontrolira pretjeranu diobu i umnoæavanje stanica. Zbog tog mehanizma stanica Êe se u pretr­ panom okruæju prestati umnoæavati. Uz to, specijalne strukture u stani­ Ënoj membrani imaju funkciju komu­ nikacijskih kanala meu stanicama. Likopen obnavlja komunikacijske kanale meu stanicama i pomaæe eli­ minaciju karcinogenih tvari i toksina iz tijela. Likopen πtiti od bolesti srca i krvnih æila - Bolesti srca i krvnih æila s viπe od 50 posto udjela u opÊoj smrtnosti glavni su uzrok smrti, kako u zapa­


NUTR I C I ON I ZAM

dnom svijetu tako i u nas. U istraæi­ vanju riziËnih Ëimbenika odnedav­ no se sve viπe pozornosti posveÊuje oksidativnom stresu. Nekoliko linija dokaza sugerira da oksidativno pro­ mijenjen πtetni LDL (lipoproteini niske gustoÊe) kolesterol oπteÊuje zid arterija i pridonosi nastanku ateroskle­ roze i koronarne bolesti srca. Likopen, sam ili u kombinaciji s drugim prirodnim antioksidansima, koËi oksidaciju LDL kolesterola. Nekoliko je istraæivanja pokazalo da su ispita­ nici koji su nekoliko mjeseci redovito uzimali likopen imali niæu razinu LDL kolesterola nego kontrolna grupa koja nije uzimala likopen. Otkriveno je da likopen sprjeËava nastanak oksidiranog LDL kolesterola, koji je kljuËn­i Ëimbenik u razvoju ateroskleroze i koronarne bolesti srca.

Koncentracija antioksidansa je vaæna Antioksidansi postiæu svoj zaπtitni uËinak samo ako se u organizmu nalaze u dovoljnoj koliËini. Treba

istaknuti kako svakodnevna prehra­ na ne sadræi dovoljne koliËine liko­ pena. Meutim, u tom se podruËju dogodio preokret kad su metodama kriænog pokusa razvijene negene­ tiËki modifi­cirane rajËice s koliËinom likopena Ëak do Ëetiri puta veÊom nego u obiËnim rajËicama. Ekstrakt tih likopenom bogatih rajËica dobive­ nih patentirano­m tehnologijom nosi naziv Lyc-O-Mato® i sadræi sve pri­ rodno blago rajËice: likopen, fitoen, fitofluen, beta-karoten, tokoferole i druge vaæne bioaktivne fitokemikalije. Svi navedeni sastojci dje­ luju sinergijski i igraju vitalnu ulogu u odræavanju zdravlja. KliniËka ispiti­ vanja jasno upuÊuju da Lyc-O-Mato® pomaæe zdravlju prostate i srca te zaπtiti koæe od suncem uzrokovanih oπteÊenja. Sinergija nekoliko fitonutrijenata pronaenih u rajËicama, proizvodi­ ma od rajËice i ekstraktu Lyc-O-Mato® odgovorna je za doprinos zdravlju, a rezultat je epidemioloπkih i klini­ Ëkih studija provedenih na rajËici i proizvodima od rajËice.

»isti likopen pruæa manje dobro­ biti zdravlju. Naime, istraæivanja vrlo jasno demonstriraju da likopen nije terapijski uËinkovit kad je prisutan u malim koliËinama koje se normal­ no nalaze u krvi, pa Ëak niti nakon dodavanja. UËinkovitost niskih kon­ centracija likopena moæe se uoËiti samo onda kad je likopen u organiz­ mu prisutan zajedno s ostalim fitonu­ trijentima koji se nalaze u prirodnim rajËicama i ekstraktima rajËice. Dru­ gim rijeËima, prisutnost ostalih fito­ nutrijenata poboljπava uËinkovitost likopena. PreporuËeni dnevni unos likopena je od 5 do 10 mg. S obzirom na to da ljudski organizam ne moæe sintetizi­ rati karotenoide iz endogenih bioke­ mijskih tvari, tijelo je potpuno ovisno o prehrani kao izvoru karotenoida. Oko 85 posto likopena tijelo dobi­ va iz rajËica i proizvoda od rajËice, a ostalih 15 posto obiËno iz lubenice, crvenoga grejpa, guave ili papaje, koji imaju mnogo niæe razine likopena nego rajËica.

DODATAK PREHRANI S PRIRODNIM LIKOPENOM Rajska ravnoteæa za zdravlje urbanog Ëovjeka • sadræi prirodni ekstrakt rajËice • najjaËi antioksidans iz skupine karotenoida • pomaæe normalnu funkcioniranju kardiovaskularnog sustava • pridonosi obrambenom sustavu organizma • preporuËuje se osobama s aktivnim i stresnim naËinom æivota i kod neuravnoteæene prehrane • 1-2 kapsule dnevno podmiruju sve dnevne potrebe

Dostupan u ljekarnama

Lyc-O-Mato ® registrirani je zaπtitni znak Lycored Ltd

ProizvoaË: SYNOSENS Research and Development Ltd.


44 Multipla skleroza

blokada protoka æivËanih impulsa

B

prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med., spec. neuropsihijatar, predstojnica Klinike za neurologiju, mr. sc. Marija Boπnjak PaπiÊ, dr. med., spec. neurolog, Klinika za neurologiju, KB Sestara milosrdnica, Vinogradska c. 29, Zagreb

BuduÊi da mozak i kraljeæniËna moædina imaju velik rezervni kapacitet, mnoga podruËja upale mijelinske ovojnice u poËetku neÊe dati nikakvih simptoma

Multipla skleroza (MS) je upalna, autoimuna, demijelinizacijska bolest srediπnjeg æivËanog sustava (mozga i kraljeæniËne moædine). Karakteri­ zirana je upalnom reakcijom i zatim propadanjem mijelinske ovojnice pro­ duæetaka æivËanih stanica koji sluæe prijenosu podraæaja izmeu æivËanih stanica. Na mjestima nestanka mije­ linske ovojnice karakteristiËno je stva­ ranje tzv. demijelinizacijskih plakova (oæiljaka ili lezija). 44 V a © e z d r a v l j e # 5 3

Kod veÊine bolesnika znaci bole­ sti javljaju se izmeu 20. i 45. godine æivota, rijetko prije 15. i nakon 55. godine. Æene obolijevaju dva puta ËeπÊe od muπkaraca. Bolest je ËeπÊa u zemljama smjeπtenim izmeu 40. i 65. stupnja sjeverne geografske πirine, a vrlo je rijetka u tropima i na Dalekom istoku. Pravi uzrok do danas nije poz­ nat. Smatra se da multipla skleroza nije uzrokovana samo jednim uzro­

Ënikom, pa je danas najprihvatljivija teorija da je izaziva kombinacija dje­ lovanja nekoliko razliËitih Ëimbenika, kao πto su genska predispozicija, oko­ lina i izloæenost virusu tijekom dje­ tinjstva. U vjerojatne uzroke ubrajaju se i alergijska zbivanja u samom orga­ nizmu, a kontroverzna je i teorija o traumi kao moguÊem dodatnom Ëim­ beniku nastanka bolesti. Ozljeda gla­ ve ili, pak, emocionalni πok moguÊi su Ëinitelji koji pridonose pogorπanju bolesti.

Simptomi razliËiti - tijek teπko predvidljiv BuduÊi da mozak i kraljeæniËna moædina imaju velik rezervni kapaci­ tet, mnoga podruËja upale mijelinske ovojnice u poËetku neÊe dati nikakve simptome. Manje promjene koje zahvaÊaju mijelinsku ovojnicu uspo­ ravaju provoenje æivËanih impulsa i obiËno ne uzrokuju pojavu simpto­


ma bolesti, ali se smatra da su odgovorne za razvoj simptoma opÊe slabosti na koju se bolesnici Ëesto æale. Simptomi ovise o mjestu zahvaÊanja i jaËini upale mijelin­ ske ovojnice produæetaka æivËanih stanica. To je razlog zbog Ëega su simptomi razliËiti, a tijek bolesti teπko predvidljiv. U veÊine bolesnika simptomi se pojavljuju povremeno, a s napredovanjem bolesti mogu se mijenjati u jakosti i trajanju. PoËetni simptomi najËeπÊe su subjektivne smetnje osjeta, smanjenje vidne oπtrine, gubljenje snage u jednom ili viπe ekstremiteta, dvoslike, poremeÊaji ravnoteæe i vrtoglavice, smetnje kontrole mokrenja i stolice. MoguÊi su i poremeÊaji koordinacije pokreta, tremor, skandiran govor, pojava spastici­ teta i mentalni poremeÊaji. Bolest moæe imati benigni ili maligni tijek, a prema obliku moæe biti relapsno-remitentna, sekundarno progresivna, pri­ marno progresivna i progresivno relapsirajuÊa. Predvianje progresije je sloæeno, a klasifikacija bolesti s vremenom se mijenja. Ponaπanje bolesti prvih nekoliko godina najbolji je vodiË i bolesniku i lijeËniku za pretpostavljanje daljnjeg tijeka. NajËeπÊi oblik bolesti, u otprilike 85 posto sluËaje­ va je relapsno-remitentni. Kod tog oblika javljaju se faze pogorπanja, odnosno akutni napadi (πubovi, egzacerbacije, relapsi) za vrijeme kojih dolazi do pojave novih simptoma, ili se postojeÊi pogorπaju. Akutni napadi nastupaju u vreme­ nu od nekoliko dana ili tjedan do dva, traju jedan do tri mje­ seca. PraÊeni su razdobljima povlaËenja bolesti (remisija), u kojima se stanje bolesnika vraÊa na ono koje je postojalo prije pogorπanja bolesti, ili moæe zaostati odreeno manje oπteÊenje. Izmeu πubova nema napredovanja bolesti. Razmak izmeu dva maha bolesti moæe trajati samo neko­ liko mjeseci, no najËeπÊe iznosi godinu do dvije, a mogu se oËekivati i znatno dulja razdoblja. U 70 do 80 posto oboljelih prvi napad se povlaËi bez vidljivih posljedica. Drugi dolazi u nepredvidivu roku; u otprilike 25 posto oboljelih stanje se pogorπava godinu dana nakon poËetka bolesti, a u pet posto bolesnika mnogo kasnije - nakon deset i viπe godina. Relapsi su ËeπÊi u prvim godinama bolesti, njihovo trajanje opÊenito je dulje od poËetnog napada, s tendencijom da se s vremenom i produlji. Broj relapsa ne utjeËe na definitivnu invalidnost. PoremeÊaji funkcije osjeta i moædanih æivaca, ukljuËujuÊi vid­ ni æivac, povlaËe se bræe od ispada pokretljivosti. U sekundarno progresivnoj multiploj sklerozi nakon faza pogorπanja ne slijedi potpun oporavak nego su s vreme­ nom oπteÊenja sve veÊa, postoji kontinuirana progresija bolesti s kratkim razdobljima poboljπanja ili stabilizacije. Progresija


Kod veÊine bolesnika simptomi se pojavljuju povremeno, a s napredovanjem bolesti mogu se mijenjati u jakosti i trajanju je bræa πto je bolest poËela kasnije i πto je kraÊi razmak izmeu prva dva maha bolesti. U rijetkim sluËajevima postoji stal­ na progresija oπteÊenja s gubitkom odreenih funkcija i sposobnosti, pa govorimo o primarno progresivnoj multiploj sklerozi. U progresivno relapsirajuÊoj multiploj sklerozi bolest se progre­ sivno pogorπava od samog poËetka, ali joπ uvijek ima veÊa, akutna pogorπanja, s ili bez oporavka na stu­ panj prije pogorπanja bolesti ili relap­ sa. Predvianje progresije je kom­ plicirano, a klasifikacija bolesti se s vremenom mijenja. Ponaπanje bole­ sti prvih nekoliko godina najbolji je vodiË i bolesniku i lijeËniku za pretpostavljanje daljnjih dogaaja, odnosno tijeka bolesti.

Bez karakteristiËna testa ili simptoma Multiplu sklerozu nije lako dija­ gnosticirati, jer ne postoji odreeni test kojim bi se bolest mogla nepo­ bitno dokazati, kao πto ne postoji ni karakteristiËan simptom. Dijagnostika mora poËeti detalj­ nim uzimanjem povijesti bolesti i kliniËkim pregledom oboljelog. Slije­ de laboratorijski testovi, kojima se iskljuËuju drugi moguÊi uzroci simpto­ ma. KarakteristiËne pretrage kojima se dokazuje bolest svakako su analiza cerebrospinalnog likvora, evocirani moædani potencijali, magnetska rezo­ nanca mozga i vratne, a po potrebi i cijele kraljeænice.

Cerebrospinalni likvor (tekuÊina koja obavija mozak i lenu moædinu), koji se dobiva lumbalnom punkcijom, najvaæniji je za dijagnozu, s obzirom na to da se njegovom analizom mogu identificirati stanice i bjelanËevine koje se nalaze u njemu. U tri Ëetvrti­ ne bolesnika nalazi se blago poviπenje limfocita, tipiËan je nalaz plazma sta­ nica (nema ih u likvoru zdravih oso­ ba) te umjereno poveÊanje bjelanËevi­ na. Osobito gama-globulina IgG, Ëije relativno poveÊanje meu likvorskim bjelanËevinama upuÊuje na njegovo stvaranje u samom srediπnjem æivËa­ nom sustavu, a to je karakteristiËno za multiplu sklerozu. Evociranim moædanim potencijalima (vidni, sluπni, somatosenzorni) ispituje se funkcija pogoenih putova. PomoÊu njih se moæe dokumentira­ ti prostorna razasutost lezija i dobiti jasniji uvid u tijek bolesti. Danas je nezaobilazna magnetska rezonanca, s obzirom na to da se njo­ me mogu vizualizirati podruËja upale i demijelinizacije u mozgu i kraljeæ­ niËnoj moædini, mjeriti njihova veliËi­ na i broj te procjenjivati “svjeæina” oπteÊenja.

Terapijski pristup U lijeËenju razlikujemo lijeËenje pogorπanja bolesti te dugotrajni tret­ man usporavanja napredovanja bole­ sti i lijeËenje simptoma. Kako se vjeruje da je uzrok pogorπanja bolesti upala mijelina, u lijeËenju pogorπanja koristimo pro­ tuupalne lijekove, ponajprije kortikosteroide, koji osim toga djeluju i imunosupresijski te antiproliferacijski. NajËeπÊe se intravenozno daje metil­ prednizolon u dozi od 500 - 1000 mg/ dan, tri do pet dana (tzv. pulsna tera­ pija). Kontraindikacije za primjenu kortikosteroida su aktivna upala, loπe regulirana πeÊerna bolest ili psihoza. Od 1993. se u sprjeËavanju napre­ dovanja bolesti koriste interfero-


Kako se vjeruje da je uzrok pogorπanja bolesti upala mijelina, u lijeËenju koristimo protuupalne lijekove, ponajprije kortikosteroide ni beta kao jedna od najboljih vrsti imunomodulacijskog lijeËenja koje mijenja prirodni tijek bolesti. Njihov mehanizam djelovanja nije u potpu­ nosti poznat, ali se zna da imaju anti­ virusni, imunomodulacijski i antipro­ liferativni uËinak. U svijetu se upotre­ bljavaju i rekombinirani beta interfe­ roni - glikozilirani oblik kao interferon beta 1a, koji se proizvode iz sta­ nica sisavaca, zbog Ëega su po svojoj strukturi sliËniji prirodnom humanom beta interferonu te neglikozilirani oblik kao interferon beta 1b, koji se proizvodi iz kultura bakterije E. coli. Do danas je u svijetu provedeno nekoliko vaænih kliniËkih studija koji­ ma se testirala i usporeivala uËinko­ vitost pojedinih navedenih interfero­ na u lijeËenju oboljelih od razliËitih oblika multiple skleroze, prije svega od relapsno-remitentnog oblika. Usporeivala se uËinkovitost lijeËenja ovisno o: vrsti primijenje­ nog beta interferona u odnosu na drugi primijenjeni beta interferon ili placebo; uËestalosti primjene lijeka (jednom tjedno, tri puta tjedno, svaki drugi dan); duljini primjene lijeka (godinu, dvije, viπe godina); naËinu primjene (s.c. = subkutano, pod koæu, i.m. = intramuskularno, u miπiÊ); dozi primijenjenog lijeka; invalidnosti na poËetku i na kraju primjene lijeka prema tzv. EDSS ska­ li (skala invaliditeta kojom se invali­ ditet oboljelih od MS boduje od 0 za uredan neuroloπki status, do 10 kad nastupa smrt bolesnika). Vrijednost pojedinog beta interfe­ rona ocjenjivala se brojem pogorπanja bolesti u bolesnika, napredovanjem bolesti, smanjenjem invaliditeta za 1 bod prema EDSS skali, smanjenjem

broja aktivnih demijelinizacijskih lezija otkrivenih magnetskom rezo­ nancom te smanjenjem opseænosti lezija otkrivenih takoer magnetskom rezonancom u razdoblju primjene lijeka u bolesnika. Nuspojave primjene navedenih beta interferona su: “flue-like” simpto­ mi (simptomi gripe), promjene koæe na mjestu primjene, poviπeni jetreni testovi, depresija, alergija, promjene u krvnoj slici (anemija, citopenija). Osim beta interferona, i drugi lijekovi (Copolymer-1 i mitoxantro­ ne) naznaËuju pozitivan terapeutski uËinak, a registrirani su u Europi i/ili Sjevernoj Americi, te joπ neki lijekovi i postupci kao πto su plazmafereza, cjelovito zraËenje limfnih Ëvorova, intravenozna primjena imunoglobuli­ na (IgG) i primjena imunosupresivnih lijekova. TrenutaËno je u fazi istraæivanja uËinkovitost nekoliko desetaka novih lijekova. Najviπe se oËekuje od tzv. pametnih lijekova, kao πto su mono­ klonska protutijela, s obzirom na to da se pretpostavlja kako bi trebala biti uËinkovita selektivno na pojedini segment u mehanizmu nastanka bole­ sti. Velika su oËekivanja i od kombinacije razliËitih vrsta lijekova u tretiranju te bolesti. Za teæe sluËajeve oboljelih primjenjuje se nova tehnika - transplantacija matiËnih stanica. U lijeËenju simptoma bolesti od koristi su i lijekovi i postupci koji smanjuju spasticitet (miπiÊni relak­ sansi, anksiolitici, neki antiepilepti­ ci, botulinum toksin, fizikalna tera­ pija), ublaæavaju umor i malaksalost (polivitamini, pravilna prehrana i naËin æivota), smanjuju drhtanje, bol, poboljπavaju raspoloæenje i pomaæu reguliranju smetnji mokrenja i stolice.


48

Probava u πtrajku VeÊina ljudi nikad ili gotovo nikad ne traæi savjet lijeËnika kad je posrijedi zatvor (opstipacija), nego sami pokuπavaju rijeπiti problem Moderan naËin æivota donosi mnogo prednosti, ali uvje­ tuje i bræi stil æivota, uz neizbjeæan stres, te neredovitu i vrlo Ëesto nezdravu prehranu. Sve su to Ëimbenici koji utjeËu na cijeli organizam, pa tako i na probavu. Probava se usporava i u konaËnici poËne “πtrajkati”, πto dovodi do zatvora ili opsti­ pacije. Od tog problema, koji se naoko Ëini banalnim, pati Ëak 30 posto odraslih u Europi. Ako ste barem jednom u æivotu patili od zatvora, sigurno znate kakvo je to muËenje. VeÊina ljudi nikad ili gotovo nikad ne traæi savjet lijeËnika kad je posrijedi zatvor (opstipacija), nego sami pokuπavaju rijeπiti problem. Poseæu za razliËitim Ëajevima ili, joπ ËeπÊe, preagresivnim laksativima, koji mogu oπtetiti probavni su­ stav, a nakon dugotrajne primjene izazvati navikavanje (pri­ rodno praænjenje crijeva postane nemoguÊe bez lijekova) ili toleranciju, pri Ëemu je nuæno stalno poveÊavati dozu. Stoga valja paæljivo razmisliti o odabiru rjeπenja za problem neu­ redne probave ili zatvora.

Portalak® donosi olakπanje Za reguliranje probave dovoljno je promijeniti naËin æi­ vota, viπe se kretati, piti dovoljne koliËine vode i pravilno se hraniti, odabiruÊi namirnice s veÊim udjelom vlakana. To dobro zvuËi u teoriji, ali vrlo Ëesto je i najteæi dio priËe, jer se ritam æivota i ustaljene navike teπko mijenjaju.

No, i za to postoji rjeπenje. To je Portalak®, proizvod koji na prirodan naËin uspostavlja redovito praænjenje crije­ va. Portalak® djeluje prebiotiËki, pospjeπuje rast prirodnih, korisnih bakterija crijevne flore i tako normalizira prirodnu funkciju crijeva. Kao djelatnu tvar sadræi laktulozu, sintetski disaharid koji se sastoji od dva prirodna πeÊera. Laktuloza nepromijenjena dospijeva u debelo crijevo, gdje djeluje kao osmotski laksativ, tj. navlaËi vodu i osigurava mekoÊu stolice. Laktuloza se u Portalaku® nalazi u obliku sirupa, pa ga se moæe popiti nerazrijeenog ili sa sokom ili vodom. Za poËetak djelovanja najËeπÊe su potrebna 24 sata. Do­ ziranje je individualno (jedna do tri vreÊice na dan, ovisno o teæini problema), a moæe se i prilagoditi kako bi se postigle jedna do dvije mekπe stolice dnevno. Praænjenje crijeva je lakπe i jednostavnije, a bolovi, grËevi i osjeÊaj da Êe “cijela utroba eksplodirati” postaju proπlost. Portalak® se moæe upotrebljavati dulje vrijeme bez opasno­ sti od razvoja tolerancije ili ovisnosti o lijeku, a mogu ga primjenjivati sve dobne skupine. Tako je blag da ga mogu koristiti djeca veÊ od najranije dobi i trudnice koje Ëesto pa­ te od problema neuredne probave, kao i oboljeli od πeÊerne bolesti. Portalak® je pakiran u praktiËnim vreÊicama od 15 ml koje se mogu uvijek imati pri ruci, posebice na putovanju, kad se zatvor javlja kod veÊine ljudi s inaËe urednom pro­ bavom. S Portalakom® ne rjeπavate problem samo jednokratno, jer se zbog njegova prebiotiËkog uËinka normalizira i priro­ dna funkcija crijeva.

Regulirajte probavu uz Portalak®. Bez recepta u ljekarnama. Prije primjene proËitajte uputu! Za detaljnije informacije obratite se lijeËniku ili ljekarniku.

HRVATSKA KVALITETA ZA EUROPSKU BUDU∆NOST 48 Va©e zdravlje #53


50

Prirodna snaga ljekovitog bilja

Doppelherz® tonici djeluju preventivno na prirodan naËin, jaËajuÊi rad srca i krvotoka te pomaæuÊi kod pojaËana psihiËkog optereÊenja Posebna kombinacija razliËita ljekovitog bilja u proizvo­ dima Doppelherz® Tonik za jaËanje i Doppelherz® Aktiv tonik preventivno djeluje na prirodan naËin, jaËajuÊi rad srca i krvotoka te pomaæuÊi kod pojaËana psihiËkog optereÊenja. Tonici sadræe visokovrijedne pripravke od liπÊa i cvjetova bijeloga gloga, plodova hmelja i listova matiËnjaka.

Bijeli glog - ima vrlo dugu povijest uporabe u europskoj medicini. Dokazano je neπkodljiv, a brojni kliniËki dokazi potvruju njegovo djelovanje u smislu jaËanja kontraktilno­

Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

sti srËanog miπiÊa, ubrzavanja rada srca i smanjenja pojave aritmija. Katkad se koristi i kao blagi biljni sedativ. Za puni uËinak, pripravke na bazi gloga treba uzimati barem πest tjedana. MatiËnjak - je vrlo sigurna i netoksiËna biljka. Smanjuje stresom izazvan poveÊan broj otkucaja srca, ublaæava ne­ sanicu, nemir i sliËne lakπe psihiËke tegobe, pri Ëemu se ne razvija ovisnost. Moæe se koristiti i kod problema probavnog sustava, poput grËeva i oteæane probave. Hmelj - u medicini se koristi od poËetka 19. stoljeÊa. OdliËan je prirodni sedativ jer umiruje i uspavljuje te pomaæe u stanjima straha, nemira i stresa. Zbog sadræaja gorkih tvari koristi se i kod nedostatka apetita i probavnih tegoba Namjena i djelatne tvari jednake su za oba tonika, razlika je samo u sadræaju alkohola i πeÊera. Doppelherz® Aktiv tonik ne sadræi alkohol i πeÊer, pa je pogodan i za dijabe­ tiËare, a Doppelherz® Tonik za jaËanje sadræi med, aroma­ tiËnu tinkturu, tinkturu naranËe i slatko vino, zbog Ëega je vrlo ukusan. Doppelherz® tonici preporuËuju se osobama koje su izloæene poveÊanim naporima i starijima jer poboljπavaju opÊe stanje organizma, daju mu novi polet te djeluju kao blagotvorna pomoÊ u starijoj dobi, kad se opÊenito osjeÊa smanjenje æivotne energije.

Doppelherz® Tonik za jaËanje

Doppelherz® Aktiv tonik

50 Va©e zdravlje #53


51

#53 VaŠe zdravlje 51


52 Bez naoËala i nakon Ëetrdesete

mr. sc. Dean ©ariÊ, dr. med., spec. oftalmolog, Klinika za oËne bolesti KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, Zagreb, tel. 01/3787 380; VisuMed centar za lasersku korekciju vida, Nova Ves 11, Zagreb, tel: 01/4860 644, www.visumed.hr

Za razliku od negdaπnje prakse, danas postoji metoda koja omoguÊuje gledanje na daljinu i blizinu, bez da se konstantno mijenjaju ili dodaju naoËale 52 Va©e zdravlje #53

Ljudi stariji od Ëetrdeset suoËeni su sa stanjem poznatim kao prezbio­ pija ili staraËka dalekovidnost, odno­ sno “kratke ruke”, zbog Ëega su im potrebne naoËale za Ëitanje, bifokalne ili multifokalne. Nekima je vrlo teπko priviknuti se na takve naoËale. U tom sluËaju postoji rjeπenje poznato kao monovision koncept, Ëija je najveÊa prednost u tome πto se moæemo


O F TALMOLO G I JA

rijeπiti naoËala za Ëitanje, odnosno naoËala uopÊe. Monovision koncept omoguÊuje gledanje na daljinu i bli­ zinu, bez da se konstantno mijenjaju ili dodaju naoËale. To je posebno kori­ sno za ljude koji zbog prirode posla moraju gledati i na daljinu i na blizi­ nu, posebice uËitelji, trgovci, glumci, pjevaËi...

Svako oko drukËije gleda Zahvat na pacijentima izvodi se bezbolnom laserskom metodom (LASIK metoda), s tim da se krei­ ra razliËita fokalna udaljenost na svakom oku. RijeË je o istoj metodi kojom veÊ dugi niz godina operiramo kratkovidnost, dalekovidnost i astig­ matizam, i to s izvrsnim rezultatima. Dominantno oko trebalo bi vidjeti odliËno na daljinu, a ne toliko dobro na blizinu, a nedominantno bolje vidi na blizinu kako bi se omoguÊilo Ëitanje, ali ne tako dobro na daljinu. Kad se koriste oba oka, vid na dalji­ nu i blizinu trebao bi biti odliËan, bez upotrebe naoËala. Kako u stvari funkcionira monovi­ sion koncept? Naπ mozak konstantno obrauje informacije iz naπih osjetila. Tako je i s osjetom vida. U fazi æivota prije prezbiopije, akomodacija (pri­ lagodba) omoguÊuje oku da mijenja fokus tako da je objekt koji gledamo Ëist, dok su svi ostali objekti na nekoj udaljenosti zamagljeni: naπ mozak

“reagira” na Ëisti objekt naπeg inte­ resa, bio on daleko ili blizu. S mono­ visionom osoba mora nauËiti gledati objekt, ovisno o njegovoj udaljeno­ sti. Ljudi koji se odluËe na zahvat, moraju proÊi odreeno razdoblje pri­ lagodbe na novu situaciju, koja se simulira kontaktnim leÊama. Kao i kod ostalih metoda korekcije vida, pojedinci se neÊe moÊi priviknuti na monovision, a svi ostali mogu korigi­ rati vid laserom.

Nova vidna oπtrina za samo nekoliko sati U pravilu, na operirano oko ne sta­ vlja se zavoj, osim πto se zbog zaπtite tijekom noÊi preko moæe staviti perfo­ rirani πtitnik. Poslije operacije potreb­

Refresh® Contacts™ Sasvim drugaËije umjetne suze Kod svih tegoba uzrokovanih suhim okom

• konzervirane u boËici, na oku bez konzervansa

Nakon laserskog tretmana skidanja dioptrije

• potpuno neπkodljive za oËi

Za nositelje svih vrsta kontaktnih leÊa

• obogaÊene mineralima iz prirodnih suza • pogodne za dugotrajnu uporabu • koriste se do 90 dana od prvog otvaranja

no je nekoliko ambulantnih kontrol­ nih pregleda. Nakon primjene LASIK postupka oπtrina vida postiæe se za nekoliko sati, pa pacijent veÊ sutra­ dan moæe normalno raditi i voziti. Prvih dana nakon operacije treba biti oprezan s operiranim okom, pa je nuæno izbjegavati trljanje oËiju, kupanje u bazenima, koriπtenje saune i kontaktne sportove. Treba i intenzivno koristiti umjetne suze, i to prema uputi lijeËnika. Nakon jedan do dva dana moguÊ je povratak na posao u prostore s nor­ malnom kvalitetom zraka (rad u ure­ dima i sl.), a rad u praπnjavim pro­ storima ponovno je moguÊ tek nakon dva tjedna. Nakon operacije nema bolova, osim πto pacijent katkad tijekom prva dva dana moæe osjetiti nelagodu u oku, koja se oËituje kao osjeÊaj stra­ nog tijela. Ti simptomi su bezopasni i potpuno nestaju nakon pojaËane tera­ pije umjetnim suzama.

Dodatni zahvat po potrebi Pacijentima koji se ni nakon tri mjeseca nisu priviknuli na monovi­ sion, bit Êe potreban dodatni zahvat na oku koje je korigirano za vid na blizinu. I to se oko korigira za vid na daljinu i tako se izjednaËuje vid. Dakle, postoji metoda koja i lju­ dima starijima od Ëetrdeset godina omoguÊuje æivot bez naoËala, vid na daljinu i blizinu bez pomagala.


54

O Ëemu ovisi udobnost noπenja leÊa

Hrvojka Salopek PrpiÊ, dr. stom., Oktal Pharma

Koliko god noπenje kontaktnih leÊa imalo svoje predno­ sti (u Hrvatskoj je 120.000 nositelja), iznenauje podatak da 80 posto svih nositelja u svijetu odbacuje leÊe zbog suhoÊe oka i popratne neugode. Upravo je razumijevanje uzroka tih simptoma kljuË prevencije i postizanja uvjeta ugodna noπenja leÊa. Sindrom suhog oka - Uzrok navedenih tegoba Ëesto je u manjkavom suznom filmu. Suzni film u tankom sloju prekriva roænicu i unutarnju povrπinu vjea, a ima brojne funkcije: sprjeËava isuπivanje oka i osigurava ugodno trep­ tanje; ima ulogu u prehrani i vlaæenju epitela roænice te njezinoj opskrbi kisikom; ispire strane Ëestice, hladi i Ëisti oko; prevenira infekcije i neutralizira slabo kisele i luænate tvari koje dospiju u oko. Kod suhog oka dolazi do hlapljenja vodenog sloja suznog filma, πto izaziva oπteÊenja epitelnih stanica roænice. Odabir otopine za njegu leÊa - Razlog neudobnosti i iritabilnosti moæe biti i u loπem odabiru otopine za njegu leÊa. Kako to sprijeËiti? Prije svega, nuæna je odgovarajuÊa njega leÊa, kako bi se s njihove povrπine svakodnevno uklo­ nile neËistoÊe. Poæeljno je njegovati leÊe otopinom koja Êe istodobno osigurati njihovu potpunu dezinfekciju, ËiπÊenje i njegu, a da pritom ne bude agresivna za oko.

Objektivno Dr. Grus proveo je istraæivanje u kojem je ispitivao uËi­ nak viπenamjenskih otopina za njegu leÊa i njihov utjecaj na suzni film, tj. promatrao je stabilnost i sastav suznog filma tijekom noπenja kontaktnih leÊa. Istraæivanje je bilo objek­ tivno, odnosno nije bilo sponzorirano. »injenica je da se zbog specifiËna nalaza proteina u suznom filmu nositelja kontaktnih leÊa moæe utvrditi je li neka osoba nositelj kontaktnih leÊa ili ne. U istraæivanju je usporeivan nalaz suznog filma nositelja leÊa koji su koristili

COMPLETE MoisturePLUS otopinu za njegu leÊa i onih koji su koristili konvencionalnu viπenamjensku otopinu s kontrol­ nom skupinom u kojoj nisu bili nositelji leÊa. Nakon Ëetiri tjedna, pregledom uzoraka suznog filma zakljuËeno je da je u skupini koja je koristila konvencionalnu viπenamjensku otopinu 100 posto ispitanika nositelja kontaktnih leÊa, a u skupini koja je koristila COMPLETE MoisturePLUS viπe od 50 posto ispitanika prepoznato je kao osobe koje ne nose kontaktne leÊe. Stoga se dade zakljuËiti da je suzni film koji je bio izloæen COMPLETE MoisturePLUS otopini bio norma­ lan i zdrav u viπe od 50 posto sluËajeva.

Dvostruko vlaæi i πtiti COMPLETE MoisturePLUS otopina stvorena je tako da osigura dugotrajnu udobnost pri noπenju leÊa. Uza sve po­ trebne sastojke za dezinfekciju, ËiπÊenje i deproteinizaciju, ova otopina ima jedinstven sustav dvostrukog ovlaæivanja. Jedina je viπenamjenska otopina koja koristi dva oftalmoloπka demulcenta, tj. tvari koje se lokalno stavljaju na oko i Ëija je svrha da πtite i podmazuju povrπinu oka i tako sprijeËe suhoÊu i iritaciju, a priznaje ih FDA (AmeriËka udruga za lijekove). Njihov mehanizam djelovanja je jedinstven. S jedne strane osiguravaju dugotrajnu vlaænost leÊe, a s dru­ ge stvaraju vlaæni jastuËiÊ izmeu oka i leÊe, πto osigurava udobnost i njeæno prilijeganje leÊe na oko. Uz to, COMPLETE MoisturePLUS jedina je viπenamjenska otopina na naπem træiπtu koja omoguÊuje dodatnu zaπtitu oka uz pomoÊ taurina, najËeπÊe aminokiseline u oËnim tkivima i suznom filmu. Taurin je vaæan za zdravlje oËiju. Njegova antioksidativna svojstva koriste se za tretiranje oπteÊenja povrπine oka uzrokovanih oksidansima, a blago antihistaminsko djelovanje πtiti od otpuπtanja histamina i smanjuje svrbeæ oËiju, te πtiti roænicu od oticanja.

VeÊina otopina njeguje leÊe. Samo COMPLETE ® MoisturePLUS brine i za oËi! 54 Va©e zdravlje #53


56

Pelenski osip kako ga izbjeÊi

Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

Pelenska regija kod novoroenËadi i malih beba posebno je osjetljivo podruËje, izloæeno djelovanju brojnih agresivnih Ëimbenika Koæa je naπ najveÊi organ, zau­ zima 1,5 do 2 m², odnosno 16 posto naπe tjelesne mase. Najvaænije su joj funkcije mehaniËka zaπtita i zaπtita protiv kemijskih tvari i ultraljubiËa­ stog zraËenja, termoregulacija, regula­ cija vode u tijelu i osjet dodira. Za razliku od odraslih, koæa malih beba mnogo je osjetljivija jer nema razvijen cjelovit anatomski i funkcio­ nalni integritet. Stoga se svakodnevna njega i higijena djeËje koæe uvelike razlikuje od njege koæe odraslih, pri Ëemu treba voditi raËuna o svim nje­ zinim posebnostima.

Pelenska regija - osjetljiva i zahtjevna Koæa beba je njeænija, povrπinski sloj osjetljiviji, potkoæno tkivo tanje, sadræaj lipida takoer bitno manji, a vode ima malo viπe nego kod odra­ slih. Ni ælijezde lojnice i znojni­ ce joπ nisu u potpunosti razvijene. Zbog tih karakteristika koæa beba lakπe se isuπuje, podloænija je nega­ tivnim uËincima sunËeve svjetlosti i infekcijama, a osjetljiviji je i mehani­ zam termoregulacije. Pelenska regija kod novoro­ enËadi i malih beba posebno je 56 Va©e zdravlje #53

osjetljivo podruËje, jer je izloæeno dje­ lovanju brojnih agresivnih Ëinitelja: • Toplina, vlaga i nedostatak zraka u nepropusnim pelenama poveÊavaju rizik od iritacije i najËeπÊe dovode do crvenila. • Neprestano trljanje moæe izazva­ ti izrazito crvenilo, pa Ëak i ranice, a pregibi prepona ostaju relativno poπteeni. • Higijena neodgovarajuÊim sredstvima za pranje i njegu, koja mogu remetiti pH koæe i prekomjerno isuπiti bebinu koæu te izazvati crvenilo i bol na mje­ stu oπteÊenja. • Razgradni produkti mokraÊe i stolice mogu utjecati na promjenu pH koæe i dovesti do oπteÊenja povrπinskog sloja, Ëemu mogu pripomoÊi i probavni enzimi, ali i bakterije i gljive, kojima je takav medij idealna podloga za razmnoæavanje. Studije pokazuju da odstajala mokraÊa na 37ºC moæe izazvati upalu koæe, dok svjeæa nema takvu sposobnost. • Koriste li se niæe temperature pri strojnom pranju klasiËnih pamuËnih pelena (tetra pelene), treba imati na umu da deterdæen­ ti, sapuni i omekπivaËi mogu

izazvati upalu ili pogorπati veÊ postojeÊu, jer razliËiti enzimi i dodaci deterdæentima mogu osta­ ti aktivni. Pod utjecajem navedenih Ëim­ benika, promjene na koæi pelenske regije mogu varirati od laganog crve­ nila, preko svijetlocrvenog toËkastog osipa na guzi, spolovilu i donjem dijelu trbuπËiÊa, pa sve do zadebljale koæe prepune gnojnih priπtiÊa. Sve te koæne reakcije u regiji ispod pelena najËeπÊe nose naziv pelenski osip.

Karakteristike pelenskog osipa • najËeπÊe poËinje laganim crvenilom u pelenskoj regiji • obiËno ne zahvaÊa koæne nabore • koæa postaje mrljasta, bolna i vruÊa na dodir • podruËje guze i gornjeg dijela bedara mogu se zacrvenjeti i vlaæiti • mogu se razviti i ograniËeni dijelovi suhe i perutave koæe • katkad se moæe javiti i mjehuriÊi, koæa se ljuπti i postaje bolno osjetljiva • u najteæim sluËajevima koæa se moæe i ognojiti

©to pogoduje razvoju Pelenski osip moæe se pojaviti bilo kad, i bez naizgled posebnog razlo­ ga, jer neka dojenËad zbog prirodno


osjetljivije koæe mogu mu biti sklo­ nija. Postoje i odreena razdoblja u kojima su bebe znatno osjetljivije i podloænije pelenskom osipu, a to su: • prijelazno razdoblje od dojenja na prehranu boËicom • nicanje prvih zubiÊa • uvoenje nemlijeËne hrane • prvi obroci kravljeg mlijeka • nakon terapije antibioticima (uz koju se Ëesto javlja i proljev).

Iritacija ili infekcija NajËeπÊe ga uzrokuju kontaktna iritacija i/ili lokalna koæna infekcija kao posljedica pretjerana razmnoæa­ vanja razliËitih bakterija (najËeπÊe Staphylococcus aureus) i gljivica (najËeπÊe Candida albicans).

ili antiseptik koji uËinkovito djeluje na gljive, primjerice Octenisept. Ako bakterije prodru u oπteÊenu koæu, dolazi do impetigo pelenskog osipa. Na koæi se razvijaju mjehu­ riÊi veliËine kovanice, koji se poslije pretvaraju u kraste boje meda. I u tom sluËaju obvezno se treba javiti lijeËniku.

Ostali razlozi - U sljedeÊim situa­ cijama potrebno je svakako konzulti­ rati pedijatra: ako se osip ne povuËe za dva ili tri dana, a poduzeli ste sve mjere; ako postoji osip i na drugim dijelovima tijela, a beba ima poviπenu temperaturu i povraÊa; ako se jave proljev i osip u kombinaciji; ako je koæa nateËena, ili su prisutni gnojni priπtiÊi, mjehuriÊi ili kraste.

NajËeπÊi razlozi kontaktne iritacije

Kako sprijeËiti pelenski osip

• rijetko mijenjanje pelena (predug kontakt s mokraÊom ili stolicom) • nedovoljno ËiπÊenje koæe od ostataka mokraÊe i stolice • antibiotska terapija • proljev • preosjetljivost na neku hranu • reakcija na kemijske sastojke jednokratnih pelena (primjerice, natrijev poliakrilat, koji tekuÊinu u pelenama pretvara u gel) • reakcije na kemijske sastojke deterdæenata i omekπivaËa kod upotrebe tetra pelena • vlaæno i toplo okruæenje ljeti

Kako bi se sprijeËila pojava pelen­ skog osipa, najvaænije je u najveÊoj moguÊoj mjeri skratiti vrijeme kon­ takta koæe s mokraÊom, odnosno sto­ licom, pa se preporuËuje: • mijenjati pelene kad god se beba pomokri, Ëak i kad se koriste jed­ nokratne pelene s velikom moÊi upijanja (kod novoroenËeta bi pelene trebalo mijenjati barem svakih dva sata); mijenjati pele­ ne odmah nakon kakanja • isprobati razliËite vrste pelena - ako se koriste jednokratne, a beba Ëesto ima pelenski osip, tre­ balo bi promijeniti vrstu pelena • tetra pelena preporuËuje se iskuhavati i viπekratno ispirati u Ëistoj vodi i peglati • koristiti nemirisne maramice ili obiËnu vodu (parfemi Ëesto iriti­ raju koæu) • πto ËeπÊe ostavljati bebinu guzu da se zraËi • kod osjetljive koæe koristiti kre­ mu za pelensko podruËje - kreme na bazi petroleja (originalne A i D masti) ili kreme na bazi cinko­ va oksida.

Lokalna koæna infekcija - Jedan od najËeπÊih oblika pelenskog osipa nastaje tako πto gljive iz unutarnjih organa dou u kontakt s oπteÊenjima na koæi i dovedu do pojave gljiviËnog osipa. Na genitalnom podruËju koæa je blago oteËena, na dodir hrapava, a na pelenskom predjelu obiËno crve­ na, s razasutim mrljicama. Kod takvih promjena obvezno se treba obrati­ ti pedijatru, koji Êe nakon uvida u promjene propisati odgovarajuÊe tera­ pijsko sredstvo - antimikotiËku mast


58

Intervju: prof. dr. sc. Vesna VidoviÊ, spec. psihijatar

Opsesivno prejedanje Epizodama trpanja u sebe golemih koliËina hrane, obiËno visoko kaloriËne, ne prethodi stvarna, konkretna glad, nego je rijeË o takozvanom emocionalnom jedenju PoremeÊaji jedenja nisu, kao πto to mediji nerijetko sugeriraju, bole­ sti modernog doba. Naprotiv, uglav­ nom su poznate od davnina, a neke su opisane joπ u antiËkim spisima. Prema suvremenim medicinskim klasifikacijama, spadaju u psihiËke poremeÊaje, a u odreenom postotku moæe ih se naÊi u svim kulturama. U pravilu se smatraju problemom æen­ ske populacije, a u praksi se, iako rijetko, javljaju i u osoba muπkog spo­ la. Za razliku od anoreksije i bulimije, o kojima se proteklih mjeseci mnogo 58 Va©e zdravlje #53

govorilo u hrvatskoj javnosti, o pro­ blemu kompulzivnog prejedanja malo se raspravlja, iako ovaj bulimiji sro­ dan poremeÊaj prema ameriËkim sta­ tistikama zahvaÊa od 0,9 do 4 posto cjelokupne populacije. Kako je rijeË o “tajnoj” bolesti koju oboljeli, a zatim i njihova bliæa okolina, nastoje prikri­ ti, teπko je odrediti stvarne razmjere bolesti. Prof. dr. sc. Vesna VidoviÊ, s Klinike za psiholoπku medicinu Medi­ cinskog fakulteta SveuËiliπta u Zagre­ bu, istiËe kako se mali broj oboljelih od poremeÊaja jedenja javlja lijeËniku

specijalistu, πto procjenu o ukupnom broju oboljelih Ëini joπ neizvjesnijom.

©to je poremeÊaj kompulzivnog prejedanja? RijeË je o nekontroliranim naleti­ ma prejedanja, nalik onima kod buli­ mije, pri Ëemu osoba doslovno trpa u sebe goleme koliËine hrane, obiËno visoko kaloriËne. Prestaje jesti tek kad nastupi bol u predjelu æeluca ili kad viπe ne moæe disati. Valja istaknuti da takvoj epizodi ne prethodi stvar­ na, konkretna glad, nego je rijeË o takozvanom emocionalnom jedenju.

Moæete li objasniti razliku izmeu poremeÊaja prejedanja i ostalih poremeÊaja jedenja? PoremeÊaj prejedanja ima goto­ vo iste psihiËke pokretaËe kao i buli­ mija, a anoreksija je bolest drukËije problematike. Kod prejedanja, za razliku od bulimije, nema kompenza­


P S I H I JATR I JA - I NTER V JU

tornog ponaπanja u vidu povraÊanja ili ËiπÊenja laksativima i diureticima. SliËnost je u tome πto u obje bole­ sti nakon epizode prejedanja slijedi osjeÊaj krivnje zbog izostale samo­ kontrole.

Koji su simptomi bolesti? PoremeÊaj prejedanja je, baπ kao i bulimija, tajna bolest koja se mani­ festira unutar Ëetiri zida, pa katkad prou godine prije nego πto obitelj primijeti iskrivljene prehrambene navike oboljelog. Kod klasiËnog preje­ danja logiËno dolazi do gomilanja kilograma, jer izostaje “ritualno” ËiπÊenje specifiËno za bulimiju. Dugo­ roËno gledano, ako osoba uËestalo konzumira velike koliËine visokoka­ loriËne hrane, naπtetit Êe vlastitom organizmu. Kao posljedice kompulzi­ vnog prejedanja moæemo navesti dija­ betes, poviπen krvni tlak, visok kole­ sterol, kardiovaskularne bolesti, itd. SljedeÊe πto moæemo svrstati u simptome je Ëinjenica da su ti lju­ di obiËno opsjednuti dijetama, uz negativan stav prema izgledu i tije­ lu uopÊe. »ak i kad uspjeπno izgube kilograme, ostaju u stanju preokupa­ cije izgledom. Kako u svim æivotnim situacijama reagiraju emocionalno, odnosno emocionalnim jedenjem, u stanju su viπemjeseËni trud “upropa­ stiti” u napadaju loπeg raspoloæenja. »esto su u depresiji jer bi htjeli drukËije izgledati, a ne uspijevaju u tome. Katkad se ovaj tip poremeÊaja jedenja javlja u kombinaciji s ovi­ snosti o alkoholu ili drogama te vrlo Ëesto u osoba s traumom seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu.

U literaturi se spominje kako oboljele od poremeÊaja prejedanja Ëesto prati takozvani “yo-yo efekt”, odnosno da su skloni izgubljene kilograme brzo vratiti. Pacijenti s poremeÊajem preje­ danja obiËno imaju konkretan pro­ blem koji ne mogu osvijestiti, pa se

60 Va©e zdravlje #53

zbog toga rijetko povjeravaju bliænji­ ma. Uz to, rijeË je o hiperaktivnim ljudima koji na taj naËin stvaraju πtit od suoËavanja s bolnim emocijama, pa Ëesto isti obrazac ponaπanja pri­ mjenjuju ispred hladnjaka. Kako su vrlo impulzivni ljudi, koji su u nepre­ stanoj akciji, teπko je oËekivati da budu disciplinirani. Tijekom dijete, ali i kod odræavanja postignutih rezul­ tata, kljuËno je upravo disciplinirano ponaπanje, πto u ovom sluËaju izo­ staje. Zato su skloni ponovnom gomi­ lanju kilograma nakon dijeta.

Pate li oboljeli veÊ u poËetku bolesti od prekomjerne teæine ili je ona simptom? Prekomjerna teæina je simptom prejedanja, a ne uzrok. Pretile osobe nisu same po sebi ugroæene, odno­ sno nisu sklonije razviti poremeÊaj prejedanja. Moramo uzeti u obzir da pretilost ima mnogo uzroka, kao πto su endokrinoloπki Ëimbenici. Osoba moæe jednostavno uæivati u hrani i ne htjeti se odreÊi tog uæitka, dok osobe s poremeÊajem prejedanja kao cilj ne vide uæivanje u hrani, nego osjeÊaj krajnjeg zasiÊenja.

Kako Ëlanovi obitelji oboljelog mogu prepoznati poremeÊaj? Kako razlikovati pretilu osobu od osobe oboljele od poremeÊaja prejedanja? Najviπe po samom tipu jedenja jer osoba u kratkom razdoblju uno­ si enormne koliËine hrane, a oËito je da ne moæe biti toliko gladna. Epizo­ de prejedanja ne moraju se pojavlji­ vati svakodnevno. Katkad se javljaju jednom do nekoliko puta tjedno, najËeπÊe kriπom kad nitko od ukuÊa­ na nije nazoËan. Kako je prejedanje oblik ovisnosti, javlja se i kriza sliËna ovisniËkoj. Oboljeli u napadaju preje­ danja ne poseæu za ukusnom hranom jer im nije bitna kvaliteta, nego kvan­ titeta. Pojednostavljeno, gomila hrane simboliËki zatrpava unutarnju praz­ ninu.

Je li kod poremeÊaja jedenja ovog tipa posrijedi svojevrsna kompenzacija ljubavi hranom? Hrana joπ od najranije dobi ima tu simboliËku ulogu u ljudskom æivotu. Prvo iskustvo hranjenja doæivljava­ mo kroz neposredan odnos s majkom. MajËina ljubav se bioloπki manifesti­ ra, ali i kulturoloπki tumaËi upravo preko rituala hranjenja djeteta. Osobe koje su u tom prvobitnom kontaktu doæivjele osjeÊaj uskraÊenosti, kasnije u æivotu izostanak ljubavi mogu kom­ penzirati prekomjernim uzimanjem hrane. No, vaæno je istaknuti da je rijeË o subjektivnom doæivljaju poje­ dinca, pa osjeÊaj uskraÊenosti ne ovisi nuæno o kvaliteti majËine njege, nego o nekoliko razliËitih Ëimbenika.

Kako suvremena psihijatrija pristupa oboljelima od poremeÊaja prejedanja? ObiËno se pacijenti javljaju tek kad popratne komplikacije postanu ozbiljan problem po zdravlje. Ova bolest ima svoju bioloπku (genetiËku) i psiholoπku komponentu, pri Ëemu, uz svjesne Ëimbenike, veliku ulogu u razvoju poremeÊaja igraju nesvjesni, koji na povrπinu izlaze tek kroz tera­ piju sa struËnjakom. Nadalje, da biste nekoga lijeËi­ li, pogotovo u psihoterapiji, osoba mora biti spremna na suradnju. Takav sloæen proces veÊ od poËetka pretpo­ stavlja kooperabilnog pacijenta koji je svjestan svog problema i æeli raditi na njegovu rjeπavanju. Psihoterapija katkad ukljuËuje i ponovno proæi­ vljavanje traumatiËnog dogaaja, pa takav korak moæe biti vrlo neugodan za pacijenta jer ga izlaæe potisnutoj emocionalnoj boli. U sluËajevima kad prejedanje prati kroniËna depresija, propisuju se antidepresivi, no lijekovi kod poremeÊaja jedenja opÊenito nisu dugoroËno rjeπenje.


62 Nikotin je droga

dopuπtena, ali niπta manje πtetna Ozren Podnar, prof.

»injenica da znanstvenici veÊ dugo pokuπavaju (i uspijevaju) doka­ zati da nikotin izaziva ovisnost, iznenauje i iritira. Kao da ta istina nije oËigledna iz iskaza i ponaπanja samih puπaËa! Korisno je, meutim, prouËavanje fizioloπkih mehaniza­ ma putem kojih nastaje i odræava se ova i druge ovisnosti: utvrivanje tih mehanizama u konaËnici Êe pomoÊi uklanjanju ovisnosti. U posljednjih nekoliko godina znanstvenici su napokon otkrili neko­ liko moædanih struktura i supstancija koje sudjeluju u razvoju nikotinske ovisnosti te vjeruju da Êe uskoro iz tih spoznaja nastati i lijekovi za brzo odvikavanje od nikotina.

62 Va©e zdravlje #53

Dopaminska veza Proπlo je ljeto skupina talijanskih znanstvenika na SveuËiliπtu u Caglia­ riju prouËavala gdje u mozgu πtakora nikotin proizvodi uËinke. Kao πto se oËekivalo, nikotin je poticao luËenje dopamina, neurotransmitera poveza­ nog s ugodom, libidom i ovisnostima. Jedan od lijekova za odvikavanje od nikotina je Zyban (bupropion), koji djeluje tako da pojaËava djelovanje dopamina, Ëime ublaæava apstinen­ cijsku krizu puπaËima na odvika­ vanju. Voditelj studije Francesco Pontier­i napisao je u magazinu Natur­e da “ima jakih dokaza da nikotin s ovi­ sniËkim drogama dijeli bitne neuroke­

mijske i funkcionalne osobine, toËnije sposobnost da selektivno povisuje prijenos dopamina i metabolizam u πkoljci nukleusa akumbensa.” Joπ je jedno istraæivanje upozo­ rilo na ulogu mezolimbiËkog dopa­ minskog sustava, skupine moædanih struktura koja radi na “dopaminski pogon”, a koju nazivaju centrom za ugodu. Prilikom istraæivanja, lijeËe­ ni ovisnici o kokainu imali su jaËu moædanu aktivnost u mezolimbiËkom dopaminskom sustavu kad su im pokazivane snimke ljudi koji uzi­ maju kokain, a ta je pojaËana moæda­ na aktivnost bila povezana s pono­ vnom pojavom æelje za kokainom kod sudionika istraæivanja. Moædana aktivnost u toj studiji snimana je teh­


P S I H OLO G I JA

nikom PET (tomografija pozitron­ skom emisijom).

Tajna je u insuli Zimus su znanstvenici sa SveuËiliπta Juæna Kalifornija (USC) utvrdili koje je podruËje mozga bitno za razvoj ovisnosti o nikotinu. RijeË je o dijelu mozga zvanom insula (od lat. otok), koji je povezan s osjeÊaji­ ma i raspoloæenjem. Insula prima

i prerauje informacije koje dolaze iz drugih dijelova tijela te igra vaæ­ nu ulogu u nastanku razliËitih osje­ ta, poput gladi, boli i potrebe za uzi­ manjem droga. Prema istraæivanju, Ëiji su rezul­ tati objavljeni u sijeËnju, puπaËi kod kojih je zbog bolesti ili ozljede oπteÊena insula gube potrebu za niko­ tinom te mogu brzo prestati puπiti bez ikakve apstinencijske krize. Do tih je zakljuËaka ekipa s USC-a doπla prouËavajuÊi 69 pacijenata od kojih su svi bili puπaËi te su svi pretrpjeli neku bolest ili ozljedu mozga (pri­ mjerice, moædani udar). Ispostavilo se da je od 19 pacijenata oπteÊena bila upravo insula njih 13 (68 posto prestalo puπiti brzo i lako). Nitko od tih 13 nije viπe nikad osjetio poriv za paljenjem cigarete. Ostalih πest izja­ vilo je da im je potreba za puπenjem opala. Kod preostalih 50 pacijenata iz kontrolne grupe, dakle puπaËa kojima nije oπteÊena insula, nije bilo takvih uËinaka na æelju za puπenjem. “Jedan je od najveÊih problema kod svih ovisnosti kako zaustavi­ ti neodoljivu potrebu za puπenjem ili uzimanjem neke druge droge”, objasnili su Antoine Bechara i Anna Damasio s USC-a. “Ta potreba nestaje u trenu kod osoba koje su pretrpjele ozljedu insule.” Znanstvenike je obradovalo to otkriÊe, jer vjeruju da bi im moglo

Cigareta vaænija od hrane Po prof. Johnu Hughesu, nema dvojbe da je nikotin adiktivan.“Ako ovisnike stavite u poziciju u kojoj im je teπko doÊi do nikotina, uloæit Êe velik napor da ga se domognu. Od Drugog svjetskog rata bilo je primjera izgladnjelih ljudi koji su mijenjali hranu za cigarete u koncentracijskim logorima.” Hughes kaæe da je zaπtitni znak ovisnosti gubitak kontrole nad uzimanjem sredstva, tj. droga kontrolira vas, a ne vi nju. Konkretno: - niste u stanju prestati uzimati sredstvo kad odluËite - uzimate sredstvo unatoË jasnim dokazima da vam πkodi - postoje jasni simptomi apstinencijske krize, koja u sluËaju nikotina ukljuËuje depresiju, tjeskobu, napetost, razdraæljivost, smanjenu koncentraciju i nesanicu.

omoguÊiti da u skoroj buduÊnosti razviju joπ djelotvorniju terapiju pro­ tiv nikotinske ovisnosti na temelju lijekova koji bi kontrolirali aktivnost insule. Istraæivanje je nadahnuto sluËajem pacijenta koji je godinama puπio po dvije kutije cigareta dnev­ no. Ta mu je ovisnost trajala dok nije pretrpio moædani udar, koji mu je


P S I H OLO G I JA

oπtetio insulu. Odmah zatim prestao je puπiti, otkrivπi da mu cigareta viπe ni na koji naËin ne poboljπava stanje, a da mu apstinencija ne uzrokuje nikakvu nelagodu.

Nikotin gori od alkohola? Nikotin je bezbojna do blijedoæuta uljnata tekuÊina (formula C10H14N2). Vrlo je otrovan te je nekoÊ koriπten kao insekticid. RijeË je o drogi koja se prirodno nalazi u duhanu i glavni je uzrok ovisnosti o puπenju listova te biljke. Pri puπenju nikotin se brzo apsorbira u krvotok i u samo nekoliko sekundi dospijeva u mozak. ProuËavanja pokazuju trajne kemijske promjene u mozgovima puπaËa, sliËne onima koje nastaju u æivotinja kad konzumiraju kokain, heroin ili druge adiktivne tvari. Anali­ za moædanog tkiva preminulih puπaËa i nepuπaËa dokazala je da promjene kod puπaËa postoje Ëak i ako su pre­ stali puπiti godinama prije smrti. VodeÊi svjetski struËnjak za ovi­ snost o nikotinu, prof. John Hughes sa SveuËiliπta u Vermontu, zakljuËuje da “nikotin utjeËe na mozak sliËno kao i druge droge koje stvaraju ovi­ snost, npr. heroin i amfetamin. I mno­ gi alkoholiËari tvrde da im je lakπe

odviknuti se od alkohola nego od puπenja.” Nikotin kod velikog postotka kori­ snika izaziva ovisnost. “Od 100 lju­ di koji eksperimentiraju s alkoholom ili kokainom, 10 Êe ih postati ovisno. Kod nikotina je taj udio 20 - 25 posto. Stoga eksperimentiranje s nikotinom mnogo ËeπÊe dovodi do ovisnosti”, kaæe Hughes.

Zaπto je nikotin toliko “uspjeπan” kao adiktivna droga “Zato jer djeluje na ljudski organi­ zam na mnogo naËina: suzbija glad, smanjuje razdraæljivost i napetost, poboljπava koncentraciju. BuduÊi da su to problemi koji muËe mnoge mla­ de, nije Ëudo da tako lako poseæu za nikotinom”, objaπnjava Hughes. Kod poËetnika ili povremenih puπaËa, nikotin donosi blagu euforiju, pojaËanu paænju i oπtrije pamÊenje. Kod kroniËnih ovisnika, sluæi iskljuËi­ vo za ublaæavanje krize, a ne viπe radi doæivljavanja ugode. Apstinen­ cijska kriza kod dugogodiπnjih puπaËa poËinje veÊ 30 minuta nakon zadnje doze. Razlika izmeu nikotina i droga poput alkohola, heroina i kokaina je u

©tete od puπenja: goleme Upozorenja na opasnosti koje prijete od puπenja nemaju uËinka na veÊinu puπaËa, jer ljudima je svojstveno biranje kratkoroËnog uæitka naspram izbjegavanja neugodnih posljedica koje mogu nastupiti poslije: • Dim duhana sadræi tisuÊe kemijskih tvari, ukljuËujuÊi viπe od 60 tvari za koje se zna da izazivaju rak. • Puπenje cigareta uzrokuje 87 posto smr tnih sluËajeva od raka pluÊa i veÊinu smrti od raka grkljana, usne πupljine i jednjaka. LijeËnici tvrde da samo u SAD-u puπenje uzrokuje 400.000 smrtnih sluËajeva godiπnje. • Rizik obolijevanja od raka vezanog uz puπenje raste s ukupnom izloæenoπÊu duhanskom dimu tijekom æivota: vremenom provedenim pod utjecajem duhanskog dima, brojem popuπenih cigareta, koliËini dima koji se udiπe itd.

Ëinjenici da nikotin kroz puπenje ciga­ reta ne uzrokuje trovanje. Meutim, taj podatak nije bitan za svrstavanje nikotina u ovisniËke droge, jer se ovi­ snost oËituje u nesposobnosti pre­ stajanja uzimanja droge, a ne u njezi­ noj akutnoj toksiËnosti.


66

Anemija

pobijeena prirodnim lijekom Ana LaziÊ, dipl. ing. biologije, Ro.Ra. Natura d.o.o.

Ispravan pristup prirodnoj terapiji nadoknade æeljeza u organizmu je ujednaËen unos malih bioraspoloæivih doza æeljeza te hranjivih tvari i oligoelemenata Anemija je sve ËeπÊa bolest danaπnjice, prepoznatljiva po tipiËnim simptomima, poput osjeÊaja umora i neispavanosti, loπeg raspoloæenja, oslabljenoga imunoloπkog sustava, manjka apetita... Prema opÊoj defini­ ciji, sideropeniËna anemija (slabokrvnost) znaËi smanjenu koncentraciju hemoglobina i/ili eritrocita u volu­ mnoj jedinici krvi. Uzroci mogu biti razliËita podrijetla, pa tako anemiju mogu izazvati nepravilne prehrambe­ ne navike, odnosno nedovoljan unos æeljeza putem hrane, poveÊana potre­ ba za dnevnim unosom æeljeza (trud­ nice, djeca u razvoju...), poveÊan gubitak æeljeza, ali i njegova loπa resorpcija (zbog pomanjkanja vitami­ na i oligoelemenata, neodgovarajuÊe crijevno-bakterijske flore...).

Bez æeljeza ne moæemo Æeljezo je element nuæan lju­ dskom organizmu, esencijalni nutrijent ukljuËen u transport kisika, rast i diobu stanica, te u ostale bioke­ mijske procese u organizmu. Prijeko je potreban za izgradnju eritrocita, odnosno hemoglobina, i sastavni je

66 Va©e zdravlje #53

dio za æivot vaænih enzima koji osigu­ ravaju procese staniËnog disanja. Od 15 do 20 mg æeljeza koji se hranom dnevno unesu u organizam, apsorbira se oko pet do 10 posto. Dnevne potrebe variraju ovisno o spo­ lu, dobi i nekim okolnostima u kojima se javlja pojaËana potreba za unosom æeljeza u organizam. Zbog posebnih potreba za æeljezom, æene u repro­ duktivnom razdoblju, trudnice, dje­ ca, osobe starije od 55 godina i vege­ tarijanci, smatraju se populacijskim skupinama koje su posebno osjetljive na manjak æeljeza.

Resorpciju æeljeza mogu smanjiti: > neodgovarajuÊa crijevnobakterijska flora

> nedostatak cinka > fitati, fosfati i tanin iz Ëaja, koji stvaraju teπko topljive komplekse

Resorpciju æeljeza mogu potaknuti: > vitamin C > fruktoza. Plazmatska membrana crijevnih resica zapreka je koju ioni æeljeza moraju proÊi kako bi se resorbirali i iskoristili. Sastavljena je od dvostru­ kog fosfolipidnog sloja, od kojeg je za propusnost odgovorna lipidna kom­ ponenta. Poseban oblik æeljeza, koji se najbræe i u najveÊoj mjeri resorbira u organizmu, je LipoCoated. RijeË

je o æeljezo pirofosfatu smjeπtenom unutar liposomalne strukture. Poseb­ nost liposoma je u njihovoj membra­ ni, Ëija su struktura, sastav i veliËina istovjetni onima kod ljudske stanice. Takva struktura jako olakπava prola­ zak æeljeza kroz membranu crijevnih resica, i na taj naËin viπestruko (tri, Ëetiri puta) pojaËava njegovu resor­ pciju. Ostale pozitivne karakteristike LipoCoated æeljeza su otpornost na æeluËanu kiselinu, odsutnost tipiËnog okusa i mirisa æeljeza te Ëinjenica da ne iritira sluznicu, ne boji zube i ne interferira s drugim sastojcima.

Najbolji prirodni kompleksi æeljeza Ispravan pristup prirodnoj terapiji nadoknade æeljeza u organizmu znaËi ujednaËen unos malih bioraspoloæivih doza æeljeza te hranjivih tvari i oligo­ elemenata. Prirodni kompleksi æeljeza najbolje se resorbiraju u organizmu i imaju najbolju bioraspoloæivost. Stoga je nuæno u terapiju ukljuËiti prirod­ ne sastojke, primjerice koncentrirane sokove voÊa i povrÊa bogate æeljezom i ekstrakte kvasca obogaÊene minera­ lima. Zbog niza bioloπki opravda­ nih razloga, suvremena kliniËka istraæivanja podræavaju beskrvne tre­ tmane u terapiji akutnog ili kroniËnog nedostatka æeljeza. Na taj se naËin favoriziraju prirodni moderni proi­ zvodi koji sadræe relativno niske doze bioraspoloæivog æeljeza (15 do 20 mg/dan), potpuno iskoristivog za sva­ ki organizam.


68

Djeca i spolnost kad i kako razgovarati

P

Marija Krmek, prof., psihologinja, Poliklinika za zaπtitu djece grada Zagreba, Argentinska 2, Zagreb, tel. 01/3457 518

Pitanja doËekajte smireno i pokuπajte

se ne πokirati ili iznenaditi. To bi djeci

moglo znaËiti da razgovor o spolnosti nije u redu ili da su time uËinili neπto loπe Na koji naËin treba razgovarati s djecom o spolnosti? Kako birati rijeËi? Boje li se roditelji reÊi da spolnost nije niπta loπe jer misle da time potiËu rano upuπtanje u seksualne odnose? Na πto djecu treba upozoriti? ©to im objasniti u kojoj dobi? Mnogi roditelji ne znaju kako poËeti razgovor, πto reÊi. I njima bude neugodno, zbune se i ne znaju πto uËiniti.

Viπe znanja - manje eksperimentiranja Spolna edukacija u najπirem smislu ukljuËuje uËenje o naËinu ponaπanja, vrijednostima i osjeÊajima o tome kako je biti muπkarac ili æena, kao i uËenje o anatomiji i funkcijama dijelova tijela. Roditelji su zbog kon­

68 Va©e zdravlje #53

tinuirana kontakta s djecom njihovi primarni edukatori, osobito u ranoj dobi. Djetetovo znanje o spolnosti stoga Êe ovisiti o tome kako mu rodi­ telji i druge odrasle osobe odgovaraju na pitanja te o tome koje im informa­ cije pruæaju. VeÊina roditelja ne raz­ govara o svim aspektima spolnosti sa svojom djecom. Istraæivanja su poka­ zala da roditelji najviπe priËaju o trud­ noÊi, a najmanje o temama kao πto su spolni odnos, kontracepcija i spolno prenosive bolesti. Suprotno miπljenju da Êe znanje potaknuti ranije stupanje u spolne odnose, pokazalo se da je pruæanje seksualnih informacija djeci povezano s odgaanjem seksualne aktivnosti u adolescenata. Odgovaranje na djeteto­ va pitanja na jednostavan naËin, prik­

ladno njegovu kognitivnom razvoju, moæe zadovoljiti znatiæelju i smanji­ ti potrebu za spolnim eksperimenti­ ranjem. Roditeljima je puno lakπe govori­ ti o strahovima vezanim uz seksualni æivot djece, nego o tome πto bi æelje­ li za svoju djecu u tom podruËju. A iskustvo rada s roditeljima pokazalo nam je da zapravo veÊina roditelja æeli da njihova djeca: • poπtuju svoje tijelo • izraæavaju ljubav, njeænost i inti­ mnost na prikladan naËin • mogu kontrolirati svoje seksual­ no ponaπanje • brinu o svom seksualnom zdra­ vlju, πto ukljuËuje samopreglede i redovite odlaske lijeËniku • kad su dovoljno zrela i poËnu ulaziti u spolne odnose, prije toga razgovaraju s partnerom o spolnom æivotu, ukljuËujuÊi stavove, uvjerenja, sustav vrije­ dnosti, kontracepciju, znaËenje njihove veze i partnerskih veza opÊenito… »esto se dogaa da se u razgo­ vorima s mladima puno viπe pozor­ nosti obraÊa na rizike seksualnog ponaπanja, a izostavljaju se pozitivni osjeÊaji. Svaki adolescent kojem se


netko nekad “sviao” upoznat je s ugodnim osjeÊajima koji se javljaju kad dvoje ljudi osjeÊaju meusobnu privlaËnost. Mla­ dima je potrebno da od roditelja Ëuju i o ugodnim osjeÊajima, kao i o odgovornostima povezanima s aktivnim seksualnim æivotom. Treba razgovarati s djecom o poπtivanju svoga tijela, o tome πto se moæe raditi s tijelom, kako se osjeÊati i kako bri­ nuti o svom zdravlju. Upoznatost s ugodnim aspektima sek­ sualnosti iznimno je vaæna za normalan i zdrav razvoj. Evo nekih ideja koje vam mogu pomoÊi pri spolnom odgoju vaπe djece…

• Spolna edukacija trebala bi biti kontinuiran proces, a ne “jedan veliki razgovor”. Nemojte Ëekati da dijete odraste, pa da obavite i taj razgovor. Koristite svakodne­ vne situacije za razgovor, objaπnjenja i odgovaranje na djeËja pitanja. I vama Êe biti lakπe ponuditi objaπnjenja uz stvarni primjer, a i dijete Êe tako lakπe razumjeti. Pri­ mjerice, dok mlaoj kÊeri mijenjate pelene, stariji sin vas pita gdje je sestri penis. Tada mu moæete objasniti kako ga ona nema jer je djevojËica.

• Pitanja doËekajte smireno. Pokuπajte se ne πokirati ili iznenaditi. To bi djeci moglo znaËiti da razgovor o spol­ nosti nije u redu ili da su time uËinili neπto loπe. Ako o spolnosti razgovarate s djecom dok su mala, veÊa je vjerojatnost da Êe vam doÊi s pitanjima i razgovorima o svojim osjeÊajima i kad budu adolescenti.

• Podijelite s djecom svoje stavove, uvjerenja, vrijednosti… Razgovarajte o tome kako bi se muπkarac i æena trebali meusobno ponaπati. Moæete imati stav o pred­ braËnim odnosima, istospolnim vezama, o dobi primje­ renoj za stupanje u spolne odnose... Recite djeci svoje miπljenje, ali im dopustite i da imaju svoje, koje moæe biti razliËito od vaπeg.

• Budite otvoreni za djeËja pitanja o seksu. Sva djeca imaju pitanja o seksu. Sa zanimanjem ih doËekajte i s voljom odgovorite. Sami ih pitajte zanima li ih joπ neπto. Ako dijete primijeti neugodu, iznenaenost ili Ëuenje na vaπem licu, moæe se dogoditi da sljedeÊi put po odgovore neÊe doÊi k vama.

• Razgovor prilagodite djetetovoj dobi. Na djeËja pitanja odgovarajte kratko, jasno, konkretno i na naËin koji moæe razumjeti. Neka odgovor sadræi samo informacije koje je dijete traæilo od vas, bez πirih objaπnjenja. Kad ga bude zanimalo viπe, ponovno Êe vas pitati.


P S I H OLO G I JA

Suprotno miπljenju da Êe znanje potaknuti ranije stupanje u spolne odnose, pokazalo se da je pruæanje seksualnih informacija djeci povezano s odgaanjem seksualne aktivnosti u adolescenata

• Uz razgovor o tijelu, ne zaboravite osjeÊaje. PriËajte o ljubavi. Djeca trebaju Ëuti kako spolnost nije vezana samo uz tijelo.

• Pomozite djeci da imaju dobre osjeÊaje o vlastitom tijelu. Ne postoje dobri ili loπi dijelovi tije­ la. Nemojte neke dijelove tijela nazivati prljavima ili zloËestima. Pomozite djeci da se nauËe bri­ nuti o vlastitom tijelu.

• Vjeæbajte razgovor o seksu s nekim drugim prije razgovora s djetetom. Jedini naËin da vam postane ugodnije razgovarati o seksu jest πto viπe razgovarati o seksu. Ako vjeæbom postignete da moæete opuπteno razgova­ rati o ovoj temi s prijateljima ili partnerom, najËeπÊe steËenu opuπtenost i samopouzdanje moæete prenijeti i u razgovor s djecom te na taj naËin spremno odgovoriti na sva njihova pitanja, a i svojim ponaπanjem pokazati ono πto im govorite.

• Nemojte razgovor vremenski ograniËavati. OpÊenito, ako neπto radimo u æurbi, ne napra­ vimo to najbolje πto smo mogli. Tako je i sa spolnom edukacijom: ako se na djeËja pitanja odgovara na brzinu, veÊa je vjerojatnost da neÊemo biti potpuno zado­ voljni odgovorom i ponuenim objaπnjenjem.

70 Va©e zdravlje #53

• U redu je odgoditi, ali ne i ignorirati. Ako ne znate πto biste odgovorili na neko od djeËjih pitanja ili se ne snaete dovoljno brzo ili je neprikladno vrijeme i situacija, sasvim je u redu odgo­ diti razgovor, no nipoπto se takve okolnosti ne smiju koristiti kao izgovor za potpuno izbjegavanje odgovora.

• Prihvatite i priznajte djetetu da ni vi ne znate sve odgovore. Budite spremni i prihvatite da sigurno neÊete imati odgovore na apsolutno sva djeËja pitanja. Priznanje da niste “sveznalica” uËi djecu da nitko ne moæe znati apsolutno sve (te da su i roditelji samo ljudi), a i da postoje druge moguÊnosti pronalaska odgovora na svoja pitanja (npr. knjiænica, internet…).

NajËeπÊa djeËja pitanja i moguÊi odgovori (preuzeto iz priruËnika Krmek, M., MilanoviÊ Lambeta, A. (2006): Spolni razvoj djeteta, Poliklinika za zaπtitu djece grada Zagreba)

Kako Êe beba izaÊi iz mame? “Beba Êe izaÊi kroz poseban otvor izmeu maminih nogu koji se zove vagina. Otvor se poveÊava i πiri kako bi beba mogla iziÊi.”

A kako beba doe u mamu? “Mama i tata naprave bebu.” ili “Svaka æena u sebi ima malo jajaπce, ali drukËije od onih koja mi jedemo. To jajaπce raste i raste i pretvori se u bebu.” ili “Tata ima spermu. Kad se jajaπce i sperma spoje, beba poËinje rasti.”

HoÊe li beba narasti u meni? “Ne, ti si joπ premala za to. To se dogaa samo kod odraslih.” ili “Ne, ti si djeËak, beba samo moæe narasti u tijelu odrasle æene.”

Mogu li vidjeti tvoj penis (vaginu)? “To je neπto osobno πto ne pokazujemo drugim ljudima, ali moæemo pogledati slike u ovoj knji­ zi.”

Zaπto ja nemam penis kao braco? “DjeËaci i djevojËice su razliËiti. DjeËaci imaju penis, a djevojËice vagi­ nu.”

Zaπto ti imaπ dlake (stidne)? “DlaËice rastu na (imenujete dije­ love tijela) kad odrasteπ.”

UKRATKO... • poËnite rano • koristite svakodnevne prilike za razgovor • sami inicirajte razgovore s djetetom… • …Ëak i o seksu i spolnosti opÊenito • stvorite ugodnu i otvorenu atmosferu • podijelite s djetetom svoje osobne vrijednosti i stavove • sluπajte dijete • budite iskreni • budite strpljivi • odgovarajte na djeci razumljiv naËin, uzimajuÊi u obzir njihovu dob • stalno razgovarajte; neka vam ne bude dosadno ponavljati, djeci je to potrebno Recite djetetu da je njegovo tijelo samo njegovo i da ima pravo na privatnost. Nitko ga ne smije dirati ako se njemu to ne svia i ako ono to ne æeli. Recite mu da, ako ga ikad itko bude dirao na naËin da se osjeÊa Ëudno ili loπe, treba reÊi toj osobi da prestane i odmah sve ispriËati vama. Objasnite mu da æelite znati sve zbog Ëega se osjeÊa loπe ili nelagodno.


72

Sigurno s LEKADOLOM Paracetamol djelotvorno ublaæava akutne i kroniËne bolove te sniæava poviπenu tjelesnu temperaturu

i stomatoloπkih zahvata, bol u zglobovima zbog oπteÊenja zglobne hrskavice (osteoartritis) i kod reumatoidnog artri­ tisa. Sva reumatoloπka i gerijatrijska udruæenja u svijetu izda­ la su preporuke za pravilnu uporabu lijekova i postupno lijeËenje bolova kod oπteÊenja zglobne hrskavice, a parace­ tamol je na prvome mjestu. Paracetamol sniæava i poviπenu tjelesnu temperaturu, pri­ mjerice kod gripe i prehlade, razliËitih upalnih stanja i sl.

Bol ili poviπena tjelesna temperatura neugodne su tegobe koje se mogu pojaviti bilo kad i bilo gdje. Povremena ili stalna bol remeti naπ svakodnevni ritam i, kako se kaæe, “izbacuje nas iz takta”. Zato je dobro uza se imati siguran lijek protiv bolova i poviπene tjelesne temperature.

Paracetamol je siguran lijek! - Ako se primjenjuje pre­ ma uputama, paracetamol je jedan od najsigurnijih lijekova, pa ga mogu koristiti i osobe s astmom, πeÊernom boleπÊu, poviπenim krvnim tlakom, zatajenjem srca i oπteÊenjem bu­ brega. S obzirom na to da je siguran za æeludac, mogu ga uzimati i osobe sa æeluËanim vrijedom (Ëirom).

Paracetamol - viπe od 40 godina uporabe

Doziranje - Prema uputama lijeËnika ili ljekarnika, mo­

Paracetamol je kao lijek protiv bolova prvi put upotrije­ bljen joπ davne 1893. godine, no u πirokoj primjeni naπao se tek 1956. Kao lijek koji se izdaje bez recepta, u upotrebi je viπe od 40 godina u cijelom svijetu. Ublaæava bolove i sniæava poviπenu tjelesnu temperaturu, a za razliku od nekih drugih lijekova, ne uzrokuje nuspojave u probavnom sustavu.

gu ga uzimati svi, od najmlaih do najstarijih. Najviπa pre­ poruËena dnevna doza za odrasle je 4 g, a za djecu stariju od πest godina 2 g. Za bræe djelovanje preporuËuje se uzeti dvije tablete odjednom.

Primjena - Paracetamol djelotvorno ublaæava akutne i

Jedan od najpoznatijih lijekova koji sadræe paracetamol je LEKADOL®. Njegov novi oblik su filmom obloæene table­ te, jednako djelotvorne kao i “stare”, samo πto su manje, duguljaste i glatke, pa se lakπe gutaju.

kroniËne bolove: glavobolju, menstrualne bolove, zubobolju, bolove u kriæima zbog nepravilna dræanja i istezanja, bolo­ ve kod sportskih i drugih ozljeda, nakon manjih lijeËniËkih

®

LEKADOL - pravi izbor za cijelu obitelj

ublaæava bolove i sniæava tjelesnu temperaturu siguran lijek za cijelu obitelj

Bez recepta, samo u ljekarnama. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog lijeËnika ili ljekarnika.

72 Va©e zdravlje #53


74 Zglobovi pod opsadom uratnih kristala

N

doc. dr. sc. Simeon Grazio, dr. med. specijalist fizijatar, predstojnik Klinike za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KB Sestara milosrdnica, Referentni centar za upalne reumatske bolesti Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH, Vinogradska c. 29, Zagreb

Nalaz poviπene razine mokraÊne kiseline relativno je Ëest, ali se smatra da Êe od oko 30 takvih osoba samo jedna razviti simptome uriËnog artritisa ili gihta

74 Va©e zdravlje #53

UriËni artritis (giht) najËeπÊa je metaboliËka reumatska bolest, koju karakteriziraju poviπena razina mokraÊne kiseline u serumu (hiperu­ ricemija), ponavljajuÊi napadi akut­ nog artritisa, odlaganje kristala urata u zglobove i druga tkiva te stvaranje uratnih kamenaca u mokraÊnom sustavu (urolitijaza).


Bubreæna bolest je najva­ænija bolest nekoga unutarnjega organa povezana s hiperuricemijom, a kroniËno progresivno zatajanje bubrega bitan uzrok smrti tih bolesnika Estrogeni Ëuvaju æene UriËni artritis pogaa prije svega odrasle muπkarce. Vrhu­ nac javljanja bolesti je peto desetljeÊe æivota, a opada od πestog desetljeÊa nadalje. Rijetko nastaje u djece i æena prije menopauze. To je povezano s kontinuiranim blagim porastom razine mokraÊne kiseline u serumu muπkaraca od djetinj­ stva nadalje, a u æena vrijednosti ostaju praktiËki jednake do menopauze, kad poËinju rasti. Dodatni razlog nepojavljivanja gihta tijekom reproduktivne dobi æena vjerojatno je posljedica djelovanja estrogena, koji potiËu izluËivanje mokraÊne kiseline bubrezima. U razvijenim zemljama sve je viπe bolesnika s uriËnim artritisom, πto se pripisuje viπem æivotnom standardu i time povezanim naËinom prehrane i æivota. Nalaz poviπene razine mokraÊne kiseline relativno je Ëest, ali se smatra da Êe od oko 30 takvih osoba samo jedna razviti simptome artritisa.

MokraÊna kiselina u centru zbivanja Trajanje i visina hiperuricemije najvaæniji su Ëimbenici vjerojatnosti pojave uriËnog artritisa i urolitijaze. MokraÊna kiselina inaËe je normalan krajnji proizvod razgradnje spoje­ va purina. Stvara se iz egzogenog purina, unesenog hranom i piÊem, i endogenog purina, koji se sintetizira kao gradivni materijal u stvaranju nukleinskih kiselina, a izluËuje ponaj­ prije bubrezima. Stoga, hiperuricemija nastaje zbog pojaËane proizvodnje ili smanjena izluËivanja mokraÊne kiseline ili njihove kom­ binacije. PoveÊana proizvodnja mokraÊne kiseline uzrok je hiperuricemije u 10 do 15 posto sluËajeva. ObiËno nastaje zbog poveÊana dijetalnog unosa ili u nekim bolestima, kao πto su mijeloproliferativne i limfoproliferativne bolesti, psorijaza i dr. Smanjeno relativno izluËivanje mokraÊne kiseline bubre­ zima naeno je u oko 90 posto bolesnika s hiperuricemijom ili uriËnim artritisom. U steËene razloge smanjenja izluËi­ vanja urata spadaju neki lijekovi, kao πto su oni za pojaËano mokrenje (diuretici), lijekovi koji se koriste u lijeËenju mali­ gnih i autoimunih bolesti (npr. ciklosporin), niske doze sali­ cilata, te neke bolesti i stanja u kojima se nakupljaju kiseli


REUMATOLO G I JA

Prvi napad gihta u 50 do 75 posto sluËajeva javlja se na zglobu korijena noænog palca, koji je u kasnijem tijeku bolesti zahvaÊen u oko 90 posto bolesnika

produkti (npr. dijabetiËka ketoacido­ za, gladovanje, intoksikacija alkoho­ lom i sl.), te bolesti u kojima nastu­ pa oπteÊenje funkcije bubrega (npr. πeÊerna bolest i arterijska hiperten­ zija). Postoje bolesti i stanja u kojima je poveÊana i proizvodnja mokraÊne kiseline i smanjeno njezino izluËivanje. Najbolji je primjer poveÊana konzumacija alkoholnih piÊa.

Kristali u zglobu pogoduju upali Normalno se oko 70 posto urata veæe uz bjelanËevine plazme. To inaËe ovisi o koncentraciji urata u plazmi, koncentraciji bjelanËevina plazme, temperaturi, pH medija i ionskim sila­ ma. U bolesnika s uriËnim artritisom postotak vezanja urata na bjelanËevi­

ne plazme je 50 posto i niæi, πto vje­ rojatno pridonosi njihovu odlaganju. MokraÊna se kiselina u veÊini tkiva, pa tako i u zglobovima, kristalizi­ ra u viπe od 95 posto sluËajeva kao natrijev urat, s tim da taloæenju pogo­ duje kiseli medij. Nakupine uratnih kristala nazivaju se tofi. Iako se kri­ stali urata nau i u zglobovima bez znakova upale, smatra se da su upra­ vo oni najodgovorniji za upalni odgo­ vor.

Prvi napad najËeπÊe na korijenu noænog palca KliniËka slika uriËnog artritisa oËi­ tuje se kao akutni napad artritisa i kao kroniËni giht sa stvaranjem tofa.

Prvi napad artritisa - NajËeπÊe se javlja naglo, nerijetko doslovno preko noÊi, obiËno nakon nekoliko desetljeÊa hiperuricemije bez simpto­ ma. ObiËno je zahvaÊen jedan zglob, koji postaje oteËen, vrlo bolan, uz topliju i promijenjenu (crvenu ili crve­ no-lividnu) boju koæe iznad njega. Bol doseæe vrhunac veÊ nakon osam do 12 sati od poËetka napadaja, a crvenilo se moæe protezati i izvan gra­ nice zahvaÊenoga zgloba. Ta karak­ teristiËna kliniËka slika najËeπÊe se povezuje s uvrijeæenim nazivom giht. Prvi napad gihta u 50 do 75 posto sluËajeva javlja se na zglobu korije­

prof. dr. sc. Ivo JajiÊ i doc. dr. sc. Zrinka JajiÊ: UriËni artritis - priruËnik za bolesnike, izdavaË Hrvatska liga protiv reumatizma

na noænog palca, koji je u kasnijem tijeku bolesti zahvaÊen u oko 90 posto bolesnika. Ostali zglobovi, kao ËeπÊa mjesta prvog napadaja, su zglobovi stopala, gleænjevi, koljena i pete. U akutnoj fazi zglobovi su toliko bolni da su osjetljivi na bilo kakav dodir (npr. dodir plahte), a hodanje je u sluËaju zahvaÊenosti zglobo­ va na nogama zbog bolova praktiËki onemoguÊeno. Upala zgloba katkad je praÊena groznicom, tresavicom i opÊim loπim osjeÊanjem. Akutna upa­ la moæe trajati samo nekoliko sati, ali simptomi se najËeπÊe zadræe jedan do tri tjedna, uz postupno iπËezavanje. Nakon prvog napada artritisa mogu se


javiti novi napadi, na istom ili nekom drugom zglobu. Napadi se u poËetku javljaju u duljim intervalima, a trajanjem bolesti postaju sve uËestaliji.

KroniËni uriËni artritis sa stvaranjem nakupina kristala (tofa) - ObiËno se razvija nakon 10 i viπe godina intermitent­ nih napadaja artritisa. Taj oblik karakterizira nepostojanje razdoblja bez bolova. Zglobovi su trajno zadebljani, uz povremeno pojaËanje simptoma pri novim napadajima, koji se bez pravilnog lijeËenja mogu javljati svakih nekoliko tjedana. Tofi su potkoæne, Ëvrste, manje ili veÊe kvrge oko zglobova, koje se mogu naÊi na gotovo svim dijelovima tijela, najËeπÊe na prstima, ruËnim zglobovima, uπkama, koljenima, laktovima i mjestima pritiska (peta ili straænja strana podlaktice). Sime­ triËan raspored tofa, osobito na πakama, moæe sliËiti kliniËkoj slici karakteristiËnoj za neke druge reumatske bolesti, npr. reu­ matoidni artritis, degenerativne promjene zglobova i dr.

LijeËiti - sprijeËiti - odræati Ciljevi lijeËenja su lijeËenje akutnog napada artritisa, sprjeËavanje buduÊih napada i zadræavanje koncentracije mokraÊne kiseline u serumu u granicama normale.

Akutni napad - Najvaænije je smanjiti bol, oteklinu i druge simptome upale. Nekad se najËeπÊe koristio kolhicin, koji se u posljednje vrijeme koristi vrlo rijetko zbog Ëestih nuspojava i male terapijske πirine (terapijska πirina = doza lijeka koja je uËinkovita u odnosu na onu koja izaziva nuspojave). Danas se najËeπÊe koriste nesteroidni antireumatici, obiËno oni s malim poluæivotom raspada (npr. indometa­ cin), ali Ëini se da su i drugi uËinkoviti ako se primijene u odgovarajuÊoj dozi. LijeËenje poËinje s najveÊom moguÊom dozom, koja se zatim postupno smanjuje kroz sljedeÊih pet do sedam dana. Ne smiju se davati osobama koje su imale ili imaju krvarenja iz probavnog sustava, niti onima s oπteÊenom bubreænom funkcijom. U osoba koje ne smiju uzimati nesteroidne antireumatike ili su oni neuËinkoviti, lijeËenje moæe poËeti glukokortikoidima, koji imaju snaæan protuupalni uËinak, a uzimaju se na usta ili intravenski u bolniËkim uvjetima. »eπÊe se daju injekcije glukokortikoida u zahvaÊeni zglob ili sluznu vreÊu. PreporuËljivo je prethodno aspirirati nakupljenu tekuÊinu. Od nefarmakoloπkih mjera vaæni su mirovanje i stavljanje hladnih obloga na zahvaÊeni zglob. ProfilaktiËke mjere za sprjeËavanje hiperuricemije, odnosno napadaja gihta - Predstavljaju kamen-temeljac, a odnose se na smanjenje tjelesne teæine, izbjegavanje konzumiranja alkoholnih piÊa, osobito piva, uzimanje dovoljno


Nalaz poviπene razine mokraÊne kiseline relativno je Ëest, ali se smatra da Êe od oko 30 takvih osoba samo jedna razviti simptome artritisa tekuÊine i Ëuvanje od ozljeda. Glede dijetalnih preporuka, najvaænije je smanjeno konzumiranje mesa, plave ribe i πkoljaka, s posebnim osvrtom na veliËinu obroka i sadræaj nekom­ pleksnih ugljikohidrata. Iako se Ëini da ukupni unos proteina nije u vezi s hiperuricemijom i rizikom za uriË­ ni artritis, zbog moguÊe pojave keto­ ze u sadaπnjim popularnim dijeta­ ma s malo ugljikohidrata potreban je oprez, posebno kod poËetne faze tih dijeta. Treba izbjegavati lijekove koji mogu pridonijeti taloæenju kristala mokraÊne kiseline, npr. lijekova koji pojaËavaju bubreænu filtraciju.

Regulacija (smanjenje) razine mokraÊne kiseline - U tu svrhu koriste se dvije skupine lijekova: oni koji smanjuju njezinu proizvodnju ili potiËu njezino izluËivanje bubrezima. S obzirom na to da napadi uriËnog artritisa mogu nastupiti zbog naglog pada razine mokraÊne kiseline, lijeko­ vi za sniæenje vrijednosti mokraÊne kiseline moraju se uzimati paralelno s nesteroidnim antireumaticima. Radi sprjeËavanja sinteze mokraÊne kiseline najËeπÊe se koristi alopurinol. Njegov mehanizam dje­ lovanja zasniva se na inhibiciji enzi­ ma koji je potreban u sintezi mokra­ Êne kiseline. Osobito se preporuËuje u lijeËenju bolesnika s urolitijazom, oπteÊenjem bubreæne funkcije i onih u kojih su se stvorile nakupine krista­ la (tofi). Lijekovi koji poveÊavaju izluËivanje mokraÊne kiseline bubrezi­ ma nazivaju se urikozurici. Daju se bolesnicima u kojih je smanjeno izluËivanje urata, koji imaju normal­ nu bubreænu funkciju, koji nemaju

bubreæne kamence i koji su voljni piti dovoljno tekuÊine (najmanje dvije litre dnevno). Radi smanjenja moguÊ­ nosti stvaranja bubreænih kamenaca, poæeljno je smanjiti kiselost mokraÊe (npr. svakodnevno uzimanje sode bikarbone). U bolesnika samo s hiperurice­ mijom rijetko treba primijeniti lijeko­ ve. U cilju sprjeËavanja nastupa artri­ tisa vaæno je naÊi moguÊi uzrok (npr. bubreæna bolest, hematoloπke bole­ sti i dr.) i pokuπati ispraviti moguÊe udruæene probleme (npr. hipertenzija, alkoholizam, debljina, poveÊana razi­ na masti u serumu itd.).

Udruæenost s drugim bolestima Bubreæna bolest je najvaænija bolest nekoga unutarnjeg organa povezana s hiperuricemijom. KroniËno progresivno zatajanje bubrega bitan je uzrok smrti tih bolesnika (oko 10 posto). Toj komplikaciji pri­ donose poviπen krvni tlak, kroniËno otrovanje olovom i srËane bolesti. Akutno zatajenje bubrega nastaje zbog brzog raspada stanica, πto se vidi u bolesnika lijeËenih kemotera­ pijom. Bubreæni kamenci nastaju u 10 do 25 posto bolesnika, a njiho­ va pojava je povezana s razinom mokraÊne kiseline u serumu. Kalcijski bubreæni kamenci nastaju oko 10 puta ËeπÊe u odnosu na zdrave osobe. Simptomi zbog bubreænih kamenaca mogu u do 40 posto sluËajeva pretho­ diti simptomima uriËnog artritisa. Poviπen krvni tlak nae se u 25 do 50 posto bolesnika, a dva do 14 posto hipertoniËara ima giht. Hiper­ tenziji vjerojatno znatno pridonosi smanjena perfuzija bubrega u osoba s uriËnim artritisom. Debljina je Ëesto udruæena s hiperuricemijom i uriËnim artritisom. Ona je Ëesto poveznica hiperuricemije, hipertenzije, hiper­ lipidemije i ateroskleroze. Nerijetko se nae i hiperlipidemija, najËeπÊe poviπena vrijednost triglicerida.


80 SAM-E

kljuËni staniËni nutrijent Izvor: Publikacija Bio-Health Research Inc., SAM-e The Arthritis Cure by Dr. Shaheen Perveen, 2003.

Uloga koju SAM-E ima u odræavanju dobrog zdravlja postala je opÊepoznata, pa se danas ubraja u najviπe koriπtene dodatke prehrani ©to je SAM-E? Jedan od kljuËnih pojmova vezanih uz zdravlje i prehranu posljednjih je godina SAM-E, spoj koji se prirodno stvara u svakoj stanici naπeg organizma (derivat aminokiseline me­ tionina, donora sumpora). SAM je kratica njegova kemijskog naziva S-Adenozil-Metionin, koju je 2003. odobrio Europen Scientific Committee on Food. SAM-E je otkriven 1952., a desetljeÊe poslije je sinteti­ ziran. Otad je u Europi i Americi podvrgnut brojnim znan­ stvenim prouËavanjima i kliniËkim ispitivanjima, na temelju kojih je pokazao pozitivno djelovanje kod velikog broja zdrav­ stvenih problema. 80 Va©e zdravlje #53

Od primarne je vaænosti za mnoge bioloπke funkcije i me­ taboliËke procese u tijelu, u kojem se kontinuirano proizvodi i distribuira u sve njegove dijelove. Zdrav organizam dnevno sintetizira dovoljnu koliËinu SAM-E (6 do 8 grama). Meutim, tjelesna sposobnost sinteze i njegova koliËina znatno se smanjuju zbog utjecaja nepravilne prehrane, uz nedovoljan unos hrane bogate proteinima i metioninom, poremeÊaja me­ tabolizma, a naroËito poveÊanja æivotne dobi. »ak i dodatni unos proteina ili metionina nije uvijek jamstvo da Êe tijelo proizvesti dovoljne koliËine SAM-E. Smanjivanje razine SAM-E nepovoljno utjeËe na stvaranje razliËitih supstancija vaænih za odræavanje optimalna tjele­ snog zdravlja, pa se tada javljaju teπkoÊe. To stanje moæe se popraviti uzimanjem SAM-E kao dodatka prehrani koji pre­ dstavlja stabilnu sintetiËku repliku spoja i visoko reaktivne molekule kljuËnog staniËnog nutrijenta. Vidni znakovi pozitivna uËinka uoËeni su kod osoba koje pate od osteoartritisa. Postupno je otkrivena i njegova viπefunkcionalna uËinkovitost - ublaæava i simptome blage depresije, a kao aktivni sastojak jetre sudjeluje u detoksifikaciji organizma od πtetnih tvari unesenih mastima i alkoholom. Uloga koju SAM-E ima u odræavanju dobrog zdravlja po­ stala je opÊepoznata, pa se danas ubraja u najviπe koriπtene dodatke prehrani. U dozi dodatka prehrani (200 mg dnevno)


ne izaziva nuspojave. Uostalom, organizmu se dodaje neπto πto veÊ postoji u svakoj njegovoj stanici.

Uloga u vitalnim procesima tijela SAM-E ukljuËen je u tri primarna procesa u tijelu. Metilacija je kontinuiran proces od vitalnog znaËenja za æivot koji se dogaa posvuda u tijelu. Kao najaktivniji metil-donor, SAM-E organizmu omoguÊuje da se oslobaa toksina na staniËnoj ra­ zini. SAM-E poËinje proces transsulfuracije, Ëime podræava odræavanje koliËine sumpora u tijelu i proizvodnju glukozamina i hondroitin sulfata, osiguravajuÊi elastiËnost i fleksibilnost vezi­ vnog tkiva i hrskavice, πto je od velike vaænosti za zglobove. Odgovoran je i za sintezu poliamina koji reduciraju upalu i bol povezanu s osteoartritisom, πtiteÊi proteoglikane od na­ pada enzima.

Osteoartritis, reumatoidni artritis, fibromijalgija Pojam artritis odnosi se na razliËita stanja vezana uz pro­ padanje zglobova. NajËeπÊi oblici bolesti su osteoartritis i reu­ matoidni artritis. Za razliku od osteoartritisa, koji je uzrokovan troπenjem hrskavice, kod reumatoidnog artritisa upala se javlja u sinovijalnoj tekuÊini. Joπ jedan sindrom povezan s artritisom je i fibromijalgija, koja zahvaÊa miπiÊe, ligamente i tetive. SAM-E ima kljuËnu ulogu u odræavanju zdravlja zglobova, ali pomaæe i u njihovu lijeËenju. VeÊ viπe od dva desetljeÊa opseæno se istraæuje i danas πiroko primjenjuje kod osteoartritisa, reumatoidnog artritisa i fibromijalgije. Pomaæe na mnogo naËina i utjeËe na πtetne uËinke bolesti zglobova, a i dio je prirodnog procesa koji osigurava zdrave zglobove. • SAM-E sudjeluje u procesu koji rezultira zdravom hrska­ vicom, πto pomaæe zdravlju i pokretnosti zglobova. • aktivira hondrocite, matiËne stanice hrskavice, i time poveÊava koliËinu proteoglikana, gradivnog materijala vezivnih tkiva, i tako osigurava kontinuirano obnavljanje hrskavice. • putem transsulfuracije podræava proizvodnju glukozamina i hondroitin sulfata, osiguravajuÊi elastiËnost i fleksibilnost vezivnog tkiva i hrskavice. • u procesu sinteze poliamina producira metiltioadenozin (MTA), poznat po svom analgetskom i protuupalnom uËinku, πto je od koristi u lijeËenju osteoartritisa, reumatoidnog artritisa i fibromijalgije. • ne izaziva nuspojave i nema πtetnih interakcija. • poboljπava raspoloæenje kod blage depresije.


82

Vjeæbajmo zajedno:

jednostavnije vjeæbe za prevenciju padova starijih osoba mr. sc. Mario KasoviÊ, mr. sc. Jadranka VlaπiÊ, Kinezioloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, Tatjana AntoliÊ, prof.

U proπlom broju osvrnuli smo se na probleme vezane uz padove kod starijih osoba, posljedice pada na zdravlje i kvalitetu æivota, objasnili vanjske i unutarnje rizike koji utjeËu na pojavu pada i kako minimizirati rizike koji se nalaze oko nas. U ovom broju posvetit Êemo se unutarnjim i osobnim rizicima. U njih ubrajamo starosnu dob, pokretljivost i funkcio­ nalnu sposobnost, kao i kroniËne bolesti i stanja. Na sve takve rizike

ne moæemo utjecati, zato Êemo se i usmjeriti na one na koje moæemo, tj. na motoriËke sposobnosti (pokretlji­ vost, ravnoteæu, koordinaciju, fleksi­ bilnost, snagu itd.). Prikazani sklop vjeæbi namijenjen je starijim osobama koje se dosad nisu susrele s ovim oblikom i naËi­ nom vjeæbanja ili je njihova razina navedenih sposobnosti niska, odno­ sno nisu dovoljno tjelesno aktivne. Pravilo kojeg se moramo pridræavati

Vjeæba broj 1

prilikom vjeæbanja je da najprije pri­ mjenjujemo jednostavnije vjeæbe, a zatim postupno prelazimo na zahtje­ vnije. Uz to, potrebno je postupno poveÊavati, u skladu sa sposobno­ stima, broj ponavljanja i broj serija. Vjeæbe su poredane upravo prema zahtjevnosti. U programima razvoja snage preporuËljivo je vjeæbanje ovim rekvizitom dva do tri puta tjedno, a iskusniji mogu i viπe puta.

Vjeæba broj 2

PoËetni poloæaj: RaskoraËni stav, ruke na boku.

PoËetni poloæaj: RaskoraËni stav, ruke na boku.

Opis vjeæbe:

Opis vjeæbe:

Iz poËetnog poloæaja podignuti se visoko na prste, zadræati poloæaj 3 - 5 sekundi i vratiti se u poËetni poloæaj.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 10 ponavljanja.

Iz poËetnog poloæaja podignuti se visoko na prste i prenijeti teæinu tijela na lijevu nogu, ne odiæuÊi pritom stopalo desne noge od tla. Zadræati poziciju 3 - 5 sekundi i vratiti se u poËetni poloæaj. Isto ponoviti u drugu stranu.

Izvoenje vjeæbe: 2 serije po 10 ponavljanja s obje noge.

82 Va©e zdravlje #53


S PORT I REKREAC I JA

Vjeæba broj 3 PoËetni poloæaj: Lijevom rukom se uhvatiti za naslon stolca, desnu ruku poloæiti na bok. Lijevom nogom nagaziti na ravnoteæni kruæiÊ, a desnom odnoæiti. Opis vjeæbe:

Iz poËetnog poloæaja desnom nogom prednoæiti, poloæaj zadræati 3 - 5 sekundi i vratiti se u poËetni poloæaj. Isto ponoviti i drugom nogom.

Izvoenje vjeæbe: 2 serije po 10 ponavljanja s obje noge.

Vjeæba broj 4 PoËetni poloæaj: Lijevom rukom se uhvatiti za naslon stolca, desnu poloæiti na bok. Lijevom nogom nagaziti na ravnoteæni kruæiÊ, a desnom odnoæiti. Opis vjeæbe:

Iz poËetnog poloæaja desnom nogom zanoæiti, poloæaj zadræati 3 - 5 sekundi i vratiti se u poËetni poloæaj. Isto ponoviti i drugom nogom.

Izvoenje vjeæbe: 2 serije po 10 ponavljanja s obje noge.

Vjeæba broj 5 PoËetni poloæaj: Lijevom rukom se uhvatiti za naslon stolca, desnu poloæiti na bok. Lijevom nogom nagaziti na ravnoteæni kruæiÊ, a desnom odnoæiti. Opis vjeæbe:

Iz poËetnog poloæaja desnom nogom prednoæiti pogrËeno, poloæaj zadræati 3 - 5 sekundi i vratiti se u poËetni poloæaj. Isto ponoviti i drugom nogom.

Izvoenje vjeæbe: 2 serije po 10 ponavljanja s obje noge.

#53 Va©e zdravlje 83


S PORT I REKREAC I JA

Vjeæba broj 6 Opis vjeæbe:

Lijevom nogom nagaziti na ravnoteæni kruæiÊ, odruËiti, desnom prednoæiti dodirujuÊi vrhovima prstiju tlo, zadræati ravnoteæni poloæaj 3 - 5 sekundi. Isto ponoviti tako da desnom nogom odnoæimo (6b) ili zanoæimo (6c).

Izvoenje vjeæbe: 10 ponavljanja svakog poloæaja jedne noge, zatim isto ponoviti drugom nogom.

Vjeæba broj 7 PoËetni poloæaj: Lijevom nogom nagaziti na ravnoteæni kruæiÊ, desnom prednoæiti dodirujuÊi tlo vrhovima prstiju, odruËiti. Opis vjeæbe:

Iz poËetnog poloæaja prednoæno pogrËiti desnom nogom, zadræati poloæaj 3 - 5 sekundi i vratiti se u poËetni poloæaj.

Izvoenje vjeæbe: 2 serije po 10 ponavljanja s obje noge.

Vjeæba broj 8 Opis vjeæbe:

Postaviti na tlo ravnoteæni kruæiÊ i hodati po njemu na naËin da svakim prelaskom s jedne na drugu stranu prostorije nagazimo na kruæiÊ drugom nogom.

Izvoenje vjeæbe: 2 serije po 10 ponavljanja.

Informacije: VitaSport • Centar za sportsku rekreaciju osoba treÊe æivotne dobi • Trg sportova 10, ZP Mladost, 10000 Zagreb • tel. 098 / 31 56 32 84 Va©e zdravlje #53


86 NeeeeeeÊu kod zubara! Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/2333 888, 091/5049 311

Normalno, zdravo dijete bez velikih problema prihvaÊa suradnju sa stomatologom, ako je ponuena na odgovarajuÊi naËin UnatoË tehnoloπkom razvoju i modernim pristupima u pedodon­ ciji (djeËja stomatologija) i opÊenito u stomatologiji, jedan od osnovnih razloga zanemarivanja brige o oral­ nom zdravlju u danaπnje je vrijeme strah od stomatologa. Strah i tjeskoba od dentalnih zahvata izvor su ozbilj­ nijih zdravstvenih problema, s obzi­ rom na to da izazivaju gubitak moti­ vacije za lijeËenje i oralno zdravlje. Stoga nam je cilj malo viπe se poza­

86 Va©e zdravlje #53

baviti problematikom straha od sto­ matologa i stomatoloπke ordinacije te pokuπati ga barem malo ublaæiti i one malo plaπljivije motivirati na odlazak stomatologu bez straha.

Povjerenjem protiv straha Kao jedan od najËeπÊih razloga nelagode u stomatoloπkoj ordinaciji pacijenti navode strah od injekcije i zvuka buπilice, a nekima smeta i sam

miris ordinacije. Najteæe je pacijenti­ ma koji su veÊ doæivjeli neko neugo­ dno iskustvo u stomatoloπkoj ordina­ ciji, i nikako ga ne mogu zaboraviti. Ta prethodna loπa iskustva sprjeËa­ vaju ih da posjete stomatologa, i to do te mjere da potpuno zapuste zdravlje svojih zubi. Zato stomatolog ima veliku ulogu u sprjeËavanju straha od stomatoloπke intervencije, jer svakog pacijenta tre­ ba promatrati individualno, mora imati strpljenja, znanja i kreativnosti, a Ëesto biti i psihoterapeut. No, kako pacijent razvija povjerenje u svog sto­ matologa, s vremenom i strah pomalo nestaje. Osobno s pacijentima nastojim πto viπe razgovarati, i na taj ih naËin kroz neformalni razgovor navesti da razmiπljaju o neËem drugom, pri Ëemu i strah postaje manje izraæen.


Kako motivirati dijete Strah od nepoznatog, kao i strah zbog prethodnoga osobnog loπeg iskustva ili loπeg iskustva ljudi iz naπeg okruæenja, prirodna je ljudska osobina. ©toviπe, strah od stomato­ loga donekle je i razumljiv, posebno kod srameæljive i nepovjerljive djece. Zdravo dijete, pak, bez velikih problema prihvaÊa suradnju sa sto­ matologom, ako je ona ponuena na odgovarajuÊi naËin. Dijete moæe biti uplaπeno iako nikad prije nije dolazi­ lo u kontakt sa stomatoloπkom ordi­ nacijom, niti mu je okolina prenosila loπe informacije. Takav strah poslje­ dica je prethodnih neugodnih i bol­ nih iskustava kod pedijatra, prilikom cijepljenja ili leæanja u bolnici. Atmo­ sfera klasiËne ordinacije, bijela kuta i mirisi, svakako mogu podsjetiti na ta loπa iskustva. Meutim, stomatolozi u tom sluËaju moraju biti malo krea­ tivniji i potruditi se da prostor ordina­ cije bude πto ugodniji, kako za malog pacijenta tako i za starije. Najbolji naËin da se sprijeËi razvijanje straha kod djece je da se na vrijeme, tj. odmah nakon nicanja zuba, poËne s preventivnim progra­ mom. Preporuka je da se dijete prvi put dovede u stomatoloπku ordina­ ciju veÊ s navrπene dvije godine æivo­ ta, neovisno o postojanju karijesa. Na taj naËin stomatolog Êe kroz igru i druæenje malog pacijenta upozna­ ti s instrumentima, npr. “æabicom” (sisaljkom), i ambijentom ordina­ cije, provozat Êe ga na stolcu koji je “sliËan astronautovom”, prema­ zat Êe mu zubiÊe “finom kremicom” koju djeca jako vole... BuduÊi da sve te intervencije nisu bolne, nego su, πtoviπe, ugodne i zanimljive, posjet stomatoloπkoj ordinaciji djetetu Êe ostati u lijepom sjeÊanju. Stomatolog Êe mu postati prijatelj i uvijek Êe se s veseljem vraÊati u ordinaciju.

Ako je strah veÊ prisutan, pri­ likom prvog posjeta od presudne je vaænosti suradnja roditelja. Osim autoriteta, dijete u stomatologu mora steÊi i prijatelja. Na topao i blago­ naklon stav stomatologa dijete Êe uzvratiti povjerenjem i suradnjom. Meutim, mali pacijent mora znati zbog Ëega dolazi u ordinaciju. Rodi­ telji moraju razgovarati s djetetom i odgovarajuÊim rjeËnikom mu objasni­ ti zbog Ëega treba popravljati zubiÊe i πto Êe se dogoditi ako se to ne uËini. Uz to, vrlo je vaæno da se roditelj ne mijeπa u komunikaciju izmeu dje­ teta i stomatologa. Naime, ako dijete odmah ne prihvati suradnju, ima rodi­ telja koji u ordinaciji poËinju histeri­ zirati, prijetiti, pa Ëak i udarati dijete. Takve roditelje potrebno je udaljiti iz ordinacije. Nije poæeljna ni suprotna krajnost, u smislu da se pred djetetom paniËari ili predlaæe odlaganje inter­ vencije. Ako jedan od roditelja nije u stanju kontrolirati emocije, najbolje je da napusti ordinaciju i dijete osta­ vi s drugim roditeljem ili nekim od rodbine koji Êe biti smireniji, jer Êe se na taj naËin uspostaviti i bolja komu­ nikacija i suradnja. Ako se prilikom prvog posje­ ta ne napravi niπta konkretno, nego proe u igri i upoznavanju, ne tre­ ba paniËariti, jer je taj prvi kontakt izmeu stomatologa i malog pacijenta nuæan za primjenjivanje bilo kakve stomatoloπke intervencije. Naravno, situacija je mnogo gora ako se dola­ zi u ordinaciju kad je intervencija nuæna. Zato joπ jednom apeliram na roditelje da shvate vaænost redovitih posjeta stomatologu, kako djece tako odraslih. Poslovica kaæe: “Bolje sprijeËi­ ti nego lijeËiti”. DoÊi na vrijeme u stomatoloπku ordinaciju znaËi puno manje neugodnosti i bolnih iskustava, viπe terapijskih moguÊnosti, a i manje financijskih izdataka, πto takoer nije zanemariva komponenta.


88

Protefix

stomatoloπka ordinacija Na pitanja odgovara: Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/2333 888, 091/5049 311

Koja je hrana najveÊi neprijatelj zuba? Glavni neprijatelj zuba je πeÊer. Iako se ne moæe izbaciti iz prehrane, njegova upotreba moæe se smanjiti i kontrolirati. Ako se nakon upotrebe πeÊera zubi odmah operu, on neÊe πtetno djelovati. ©eÊer je manje πkodljiv uzima li se uz glavni obrok, jer se ispire sa zuba zbog jaËeg luËenja sline, πto onemoguÊuje njegovo djelovanje. Zato je posebno opasno uzimati ga izmeu obroka. Treba spomenuti i to da kaπasta i raskuhana hrana πteti zubalu, a snaæno ævakanje tvrde hrane utjeËe na razvoj Ëeljusti, jaËa zube i njihove okolne dijelove, te izaziva luËenje sline, koja ispire ostatke hrane na zubima. Znanstveno je dokazano da bez πeÊera nema karijesa!

Je li istina da se izbijen djeËji zub moæe vratiti u Ëeljust, tj. “zarasti”? U igri ili sportu katkad se dogodi da se izbije zub. U tom sluËaju potrebno ga je staviti u vlaænu, po moguÊnosti Ëistu krpu, u mlijeko ili ga dræati u ustima, dakle u vlastitoj slini, te πto prije doÊi do stomatoloπke ordinacije. Nakon obrade, stomatolog Êe zub ponovno “usaditi” u njegovo leæiπte, te ga posebnim æicama ili trakama priËvrstiti za susjedne zube. Potrebno ga je kontrolirati i brinuti se o njemu i nakon πto se uËvrsti. ©to je to ultrazvuËna Ëetkica za zube? Pretpostavljam da mislite na elektriËnu zubnu Ëetkicu. Ona sluæi kao nadopuna obiËnoj zubnoj Ëetkici.

Dokazano je da nije uËinkovitija od obiËne zubne Ëetkice. Moæe se koristiti prije i nakon veËernjeg pranja zubi, no osobama koje su malo lijene kad je pranje zubi posrijedi, elektriËna Ëetkica mogla bi biti od velike koristi. Postoje li neke smjernice za namirnice koje bi trebali izbjegavati nositelji zubnih proteza? Ako je proteza kvalitetno izraena, ne postoje zabranjene namirnice. Naravno, sva hrana koja je ljepljiva (bronhi bomboni, ævakaÊe gume...) moæe uzrokovati destabilizaciju totalnih proteza na svom leæiπtu. Takve prehrambene artikle pacijenti bi trebali izbjegavati, ali ne iz razloga πto bi se neπto moglo dogoditi protezama, nego zbog psihosocijalnih Ëinitelja.

Poπtovani Ëitatelji, imate li pitanja vezana uz stomatologiju, moæete ih uputiti na adresu Oktal Pharma d.o.o., Utinjska 40, 10020 Zagreb, s naznakom Za Protefix stomatoloπku ordinaciju. Na vaπa pitanja odgovara doktor stomatologije.


90

Kilogram manje zdravlja viπe

Sonja NjunjiÊ, predsjednica Udruge za prevenciju prekomjene teæine

N

©to poruËuju struËnjaci

NajveÊi rizik debljine Ëini ,,smrtonosni ,, kvartet : πeÊerna bolest, dislipidemija, hipertenzija i kardiovaskularne bolesti

Normalna tjelesna teæina osnova je optimalna psihofiziËkog zdravlja od djetinjstva do duboke starosti. Iako svi znamo da su prekomjerni kilogra­ mi pogubni za zdravlje, sve je viπe debelih osoba. Tjelesnu teæinu oËito je sve teæe dræati pod kontrolom. ITM (indeks tjelesne mase) koji osobu svrstava u kategoriju pretilih moæe upuÊivati na poveÊan rizik obo­ lijevanja od teπkih bolesti, kao πto su πeÊerna bolest, srËane bolesti, poviπen krvni tlak. Osobe koje se smatraju punijima svakako trebaju izraËuna­ ti svoj ITM kako bi utvrdile nisu li zapravo pretile. “Svjedoci smo prave eksplozije debljine u novije vrijeme i nema sumnje da je prekomjerna teæina postala velik svjetski problem koji je poprimio epidemioloπke razmjere. U modernoj civilizaciji taj problem progresivno raste, a kako je debljina itekako povezana s ozbiljnim zdrav-

90 Va©e zdravlje #53

stvenim problemima, lijeËenje postaje imperativ. SreÊom, polako prolaze vremena kad se debljina doæivljavala prije svega kao estetski problem. Ljudi napokon postaju svjesni da pretilost, uz estetske, moæe imati itekako ozbilj­ ne zdravstvene posljedice. Prije 20 godina rijetko sam susretao mladu debelu osobu sa πeÊernom boleπÊu tipa 2, a sada je to, naæalost, vrlo Ëesta pojava” kaæe prof. dr. Mirko KorπiÊ, proËelnik Zavoda za endokri­ nologiju KBC-a Zagreb i predsjednik Hrvatskog druπtva za debljinu.

Dr. Veljko –oreviÊ, psihijatar iz KBC-a Zagreb, istiËe da se kod debelih osoba javlja niz komplikacija psiholoπkog karaktera, kao πto je anksiozno-depresivni poremeÊaj

Potaknuta svim tim problemima, koji sve viπe postaju problemi jav­ nozdravstvenog karaktera, Udruga za prevenciju prekomjerne teæine organi­ zirala je okrugli stol na temu “Kako lijeËiti debljinu” uz podrπku Hrva­ tskog druπtva za debljinu, Koalicije udruga u zdravstvu, Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaπtitu i branitelje i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Sudjelovao je, meu ostalima, prof. dr. Æeljko Metelko, dijabetolog i ravnatelj sveuËiliπne klinike Vuk Vrhovac, koji je jasno kazao da Êe debljina u skoroj buduÊnosti dove­ sti do ozbiljna porasta oboljelih od πeÊerne bolesti tipa 2, a broj oboljelih od πeÊerne bolesti u svijetu bi mogao dosegnuti pola milijarde. NajveÊi zdravstveni rizik debljine Ëini “smrtonosni kvartet”: πeÊerna bolest (90 posto πeÊerne bolesti tipa 2 moæe se pripisati porastu tjelesne teæine), dislipidemija, hipertenzija i kardiovaskularne bolesti. Prof. dr. Davor MiliËiÊ, kardiolog iz KBC-a Zagreb, predsjednik Hrva­ tskog kardioloπkog druπtva, istaknuo je da debljina za 4,5 puta uveÊava rizik od nastanka infarkta miokarda te kardiovaskularne i opÊe smrtnosti. Rizici prekomjerne teæine su i gastroenteroloπke bolesti, a pre­ ma rijeËima dr. Hrvoja IvekoviÊa,


UDRU G E

gastroenterologa iz KBC-a Zagreb, najËeπÊa komplikacija je masna jetra. On upozorava i na porast s deblji­ nom povezanih malignih oboljenja. Smatra da bi debljinu trebalo lijeËiti Ëim se pojavi i tako nastojati sprijeËi­ ti razvoj komplikacija, Ëije je lijeËenje vrlo skupo. U Hrvatskoj su na raspo­ laganju dva provjerena i dokazano uËinkovita lijeka (sibutramin i orli­ stat) kojima bi trebalo lijeËiti uzrok i sprijeËiti posljedice. S time se slaæe i dr. Miroslav Beka­ vac-Beπlin, kirurg i predsjednik lapa­ raskopskog druπtva KB-a Sestara milo­ srdnica iz Zagreba, koji se osvrnuo na lijeËenje morbidne debljine (ITM >40 kg/m2), pri Ëemu je jedini prihvaÊeni naËin kombinacija kirurπkog lijeËenja i navedenih lijekova. Aktualne su metode kirurπkog naËina lijeËenja umetanje πvedske podesive æeluËane vrpce (lap-banding) i sleeveresection. Dr. Veljko –oreviÊ, psihijatar iz KBC-a Zagreb, istiËe da se kod debelih osoba javlja niz komplika­ cija psiholoπkog karaktera, kao πto je anksiozno-depresivni poremeÊaj. Dodao je da, ako osobe nisu promje­ nom prehrane i pojaËanom fiziËkom aktivnoπÊu uspjele reducirati teæinu, debljinu treba lijeËiti lijekovima. Prema rijeËima dr. Sanje MusiÊMilanoviÊ, epidemiologinje iz Hrva­

„Svjedoci smo prave eksplozije debljine u novije vrijeme i nema sumnje da je prekomjerna teæina postala velik svjetski problem koji je poprimio epidemioloπke proporcije”, kaæe prof. dr. KorπiÊ tskog zavoda za javno zdravstvo, dob­ na granica debljine rapidno se spusti­ la, tako da je sve viπe debelih æena i muπkaraca u dobi od 25 do 34 godine, a u porastu je i broj debele djece. Svrstavamo se meu najdeblje narode u Europi.

ZakljuËci okruglog stola Debljina poveÊava rizik obolije­ vanja od razliËitih bolesti, znatno naruπava kvalitetu æivota i dovodi do prerane smrti. U borbi protiv debljine tre­ ba sve viπe poticati fiziËku aktiv­ nost, poboljπati prehrambene navike od najranije mladosti, promijeniti postojeÊe loπe prehrambene navike, ponuditi graanima Hrvatske sve pozitivne modele kvalitetna æivljenja. U sluËaju da ne uspije primjena svih poznatih modela, valja primijeniti lijekove priznate u Hrvatskoj (sibu­ tramin i orlistat), te ih putem Hrva­

tskog zavoda za zdravstveno osigu­ ranje (HZZO) uËiniti pristupaËnijima oboljelima. Agresivno reklamiranje kojekakvih Ëudotvornih proizvo­ da koji jamËe brzo i uËinkovito mrπavljenje trebalo bi kontrolirati, jer prema iskustvima Udruge, to je potcjenjivanje pameti kupaca, ali i medicinske znanosti. Iskustva koja je Udruga stek­ la tijekom svoja 4,5-godiπnjeg rada potvruju da debljina oboljelima nanosi mnogo πtete - naruπeni su metaboliËki procesi, obolijevaju od drugih popratnih bolesti, a organi­ zam iscrpljuju kojekakvim rigoroznim dijetama i reklamiranim proizvodima za brzo i uspjeπno mrπavljenje. Kao civilna inicijativa, Udruga je poslala zamolbu HZZO-u o stavljanju lijeko­ va za lijeËenje pretilosti na pozitivnu listu lijekova. Na naπem træiπtu postoje dva lijeka za lijeËenje pretilosti: sibutra­ min koji poveÊava osjeÊaj sitosti, omoguÊuje dugotrajno dræanje dije­ te i pojaËava bazalni metabolizam, i orlistat, koji smanjuje udio apsor­ birane masti iz hrane. Smatramo da bi se njihovom veÊom dostupnoπÊu pacijentima prevenirale vrlo opasne i smrtonosne bolesti koje su posljedica pretilosti, ali i smanjili pojaËani izda­ ci zdravstva za lijeËenje komplikacija uzrokovanih debljinom.


92

medicinski

leksikon

Glavobolja

OteæavajuÊi Ëimbenici

Alarmantni simptomi

Pridruæeni simptomi

Vrsta glavobolje

postupno ili naglo, rano ujutro, Ëesto preko vikenda; uËes­talost nije specifiËna, slobodni intervali bivaju Ëak i dugotrajn­i : obiËno traje satima, ublaæuje se uveËer

oteæana je kod emocionalnog stresa i u predmenstrualnom periodu

poremeÊaji vida

slabost, muËnina, povraÊanje, fotofobija (nepodnoπenje svjetla), crve­ ne i suzne oËi, dep­ resija, iritabilnost, bolnost vlasiπta

Migrena

obiËno se manifestira jednostrano u medioorbitalnom i / ili podruËjima u blizini lica i glave; moguÊa je i okcipitalna lokalizacija

pojavljuje se u na­padima, traje dva­desetak minuta, za­tim nastupa slo­ bod­ni interval; javljanje je sezonsko, dnevno se moæe javiti viπe napada, 2 - 4 tjedno

oteæana je u horizontalnom poloæa­ju i kod konzumi­ra­nja alkohola

kongestija nosa, zahvaÊanje konjunktiva, muËnina; kat­kad temperatura i tresavica

nijedan

“Cluster” glavobolja

obiljeæje bolova nije specifiËno; postoji osjeÊaj pritiska ili obruËa u sljepooËnom podruËju, ili osjeÊaj rastezanja

najËeπÊa lokalizaci­ja je obostrana sljepooËna (poput sluπali­ca), zatiljna, Ëeona

postupno, posebno prema veËeri; moæe trajati satima, tjednima, mjesecima

psihiËki i emotivni stres

vrtoglavica, napa­di vruÊine

kontrakcija vratnih miπiÊa

Glavobolja zbog miπiÊne napetosti ili kontrakcije

duboka, perzistirajuÊa, tupa, rastuÊeg intenziteta

bol moæe biti gene­­ralizirana ili odgovarati lokalizaciji intrakranijske ma­se

preteæno ujutro; satima, pa danima, pa konstantno

kaπalj, kihanje, promjene poloæaja

muËnina i povra­ Êa­nje

mogu biti brojni, ovisno o moædanim strukturama zahvaÊenim intrakranijskom masom

Glavobolja kod intrakranijskih masa (novotvorina)

najprije pulsirajuÊa, zatim obiËno perzistentna i intenzivna bez nekih speci­fiË­ nosti

uzduæ toka temporalnih arterija, na sljepooËicama, na je­ziku

postupno, ali brzo; bol moæe trajati da­nima, tjednima, mje­secima, sa speci­­ fiË­nom uËestaloπÊu

bol se pogorπava u horizontalnom po­loæaju i tijekom noÊi

za vrijeme ævakanja moæe se javiti bol u donjoj Ëeljusti, uhu i jagodicama

vlasiπte moæe postati posebno osjet­ljivo: moæe postojati fotofobija sa smetnjama vida, vruÊica

Glavobolja kod temporalnog arteritisa

intenzivna i pulsirajuÊa

zatiljna, Ëeona ili gene­ralizirana

iznenadno; tjedan dana nakon krvare­nja postaje inter­­mitentna, da bi nes­ tala nakon neko­liko mjeseci

stres, stezanje i fleksija glave

povraÊanje, somnolencija, rigidnost πije, gubitak svijesti

delirij, vruÊica, paraliza

Glavobolja kod krvarenja u mozgu

bol pulsirajuÊeg ka­raktera, razliËi­tog intenziteta

zatiljna ili nespecifiËna

pojavljuje se ponajprije ujutro i pos­taje svakodnevna

emocije, tjelesni napor i alkohol su faktori koji mogu oteæati ovu vrstu glavobolje

nijedan

smetnje vida, Ëesto noÊno mokrenje, ote­ æano disanje, edemi, itd.)

Glavobolja kod hipertenzije

gotovo uvijek intenzivna, dugotrajna; katkad pulsirajuÊa i pritiπÊuÊa

gotovo uvijek od­govara traumati­ziranom podruËju

perzistentna (trajna)

anksioznost, sta­nje motoriËke agitacije

nijedan

Ëeste su vrtoglavice

Posttraumatska glavobolja

Obiljeæja

Lokalizacija

Pojavljivanje

u poËetku je bol pulsirajuÊa, kasnije moæe postati stalna

opÊenito ograniËe­ na na jednu polo­ vicu glave u sljepooËnom, zatiljnom, oËnom pod­ ruËju

intenzivna, pro­ba­da­juÊa, nepodnoπljiva

92 V a © e z d r a v l j e # 5 3


Tekst preuzet iz knjige Medicinski leksikon uz suglasnost izdavaËa MOSTA d.o.o., 10 000 Zagreb, MajeviËka 12a, tel: 01/3025 196, 3690 770 www.naklada-mosta.hr

Glavobolja Obiljeæja

Lokalizacija

Pojavljivanje

OteæavajuÊi Ëimbenici

Alarmantni simptomi

Pridruæeni simptomi

Vrsta glavobolje

pritiπÊuÊa, katkad pulsirajuÊa, intenzivna

zatiljna ili generalizirana

postupno

fleksija πije

vruÊica, fotofobija

nesanica, agitacija, ukoËenost πije, pov­ raÊanje, poviπena temperatura, promijenjeni vanjski i miπiÊni reflek­si, sta­nje mentalne konfuzije sve do kome

Meningitis

bol je akutna, æa­reÊa, Ëesto izrazita

bol je distribuirana duæ grananja ner­vu­ sa trigeminusa u podruËju gornje i donje Ëeljusti

spontano ili kao posljedica podraæivanja podruËja kao πto su usnice, kutovi nosa, obrve; napad boli je obiË­no kratak (od ne­ko­ liko sekunda do nekoliko minuta), a u meuvreme­nu bol nije prisutna

u uznapredovalim fazama bol se po­javljuje ili poja­Ëava veÊ pri minimalnom dodiru ili podra­ æivanju podruËja inervi­ra­nog trigeminusom

Ëesto spazmi miπiÊa lica (tic doloreux), poja­Ëano suzenje i luËenje sline

Neuralgija trigeminusa

obiËno priliËno umjerena

oËne duplje i Ëeona

obiËno se pojav­lju­je prema veËeri

fotofobija, smetnje vida, spazmi oËnih miπiÊa

Bolesti oka

duboka, intenzivna, mukla

najËeπÊe frontalna, na jagodicama, nosu; katkad u podruËju iza oËiju

frontalna bol obiË­no ujutro, Ëeljusna popodne: prema veËeri postoji tendencija slabljenja; ti se bolovi preteæ­no javljaju zimi, intermitentnog su, ali pravilnog ka­raktera; mogu trajati tjednima i mjesecima

poboljπanje u horizontalnom poloæaju

kongestija sluznice gornjih diπnih puteva, fotofobija

Bolesti nosa i paranazalnih sinusa

intenzivna, æareÊa, nepodnoπljiva

sljepooËna ili samo jedna strana lica ili zatiljna

iznenadno, danju ili noÊu, odmah nakon lijeganja

pojaËava se u ho­rizontalnom po­loæaju

kongestija nosa, konjunktivitis, katkad vruÊica

Histaminska glavobolja

produæena, viπe ili manje intenzivna, varijabilna

po cijeloj glavi ili lokalizirana na raz­ liËitim podruË­jima

postupno ili progresivno, periodi­Ë­kog karaktera, Ëesto svakodnevna

katkad gastroin­tes­­ tinalne smetnje

Vaskularna ili vazomotorna glavobolja

mukla, duboka

frontalna (Ëeona)

postupno

vruÊica, tresavica

OpÊe infekcije

æareÊa, probadajuÊa

toËno ograniËena na zahvaÊene æivce

iznenadno, Ëesto sezonskog karaktera

stanja psiho­fiziË­ kog stresa

fotofobija, suzenje

AtipiËne facijalne neuralgije

mukla, duboka

Ëeona ili proπi-rena po cijeloj glavi

postupno i progresivno

emocije

nesanica, anksioz­nost, depresija

Psihogena glavobolja

upala oka, ozljede, itd.

muËnina, tresavica (æmarci)

psihiËka napetost

#53 Va©e zdravlje 93


94

vodiË

kroz pretrage

Radioloπke metode

pregleda abdominalne cirkulacije

S

Anton KrniÊ, dr. med., spec. radiolog, Zavod za radiologiju, OB Sveti Duh, Zagreb

S obzirom na sloæenost cirkulacije u trbuπnoj πupljini, velik je broj patoloπkih stanja koja

je mogu zahvatiti, a otkrivamo ih upotrebom ,, razliËitih metoda ,,oslikavanja U trbuπnoj πupljini postoje tri velika cirkulacijska sustava - arte­ rijski, venski i sustav vene porte (vena vratarica).

Arterijski sustav - Opskrbljuje trbuπne organe krvlju obogaÊenom kisikom. Prolaskom kroz pluÊa, krv se oslobaa ugljiËnog dioksida, koji je proizvod metabolizma stani­ ca, i obogaÊuje se kisikom potreb­ nim stanicama za normalan æivot. Takva, “oksigenirana” krv isprva ula­ zi u lijevo srce, odakle biva istisnu­ ta u aortu, a putem njezinih brojnih ogranaka dospijeva do svih organa u tijelu. Trbuπni (abdominalni) dio aorte daje brojne ogranke koji opskr­ bljuju trbuπne organe svjeæom krvlju. Prvi ogranak (celijaËni trunkus) opskrbljuje æeludac, slezenu, jetru i guπteraËu. Slijedi arterija (gornja mezenterijalna arterija) koja opskr­ bljuje crijeva, zatim dvije ili viπe 94 V a © e z d r a v l j e # 5 3

bubreænih arterija, koje opskrbljuju bubrege, a daju i ogranke za nadbu­ breæne ælijezde. Ispod njih se odvaja joπ jedna arterija (donja mezente­ rijalna) koja takoer opskrbljuje crijeva. U zdjelici se aorta grana na dvije arterije (ilijaËne arterije), koje dijelom vode krv prema nogama, a dijelom opskrbljuju zdjeliËne struktu­ re: mokraÊni mjehur te unutarnje i vanjske spolne organe.

Venski sustav - Trbuπna πupljina posebna je po svojoj venskoj cirkula­ ciji. Uloga vena je da krv obogaÊenu ugljiËnim dioksidom odvodi iz orga­ na prema desnom srcu, odakle biva istisnuta u pluÊa. U trbuπnoj πuljini tu zadaÊu izvrπavaju jetrene (hepa­ talne) i æeluËane vene, vene slezene i guπteraËe, bubreæne vene i vene koje odvode krv iz zdjeliËnih, urogenital­ nih struktura. Sve one utiËu uglav­ nom u donju πuplju venu.

Meutim, venska krv iz crijeva cirkulira drugim putem. U crijevima se odvija apsorpcija (preuzimanje) hranom unesenih hranjivih tvari, koje ulaze u cirkulacijski sustav vene porte. Taj sustav odvodi krv u jetru umjesto u donju πuplju venu. Njego­ va je namjena da hranjive tvari prou biokemijsku obradu u jetrenim sta­ nicama kako bi mogle uÊi u daljnju cirkulaciju u kemijski promijenjenoj formi koja nije toksiËna za organizam i prihvatljiva je za iskoriπtavanje u tkivima. Dakle, sustav vene porte je jedinstven sustav u organizmu, koji za razliku od arterijskog i venskog, nije izravno povezan sa srcem, nego krv njime cirkulira izmeu crijeva i jetre.

Metode oslikavanja S obzirom na sloæenost cirku­ lacije u trbuπnoj πupljini, velik je broj patoloπkih stanja koja je mogu zahvatiti. Uloga radiologa je da upo­ trebom razliËitih metoda “oslika­ vanja” (imaging metoda) procijeni eventualno patoloπko zbivanje koje zahvaÊa trbuπnu cirkulaciju. Glav­ ne metode koje su nam na raspola­ ganju su: obojeni dopler abdominalne cirkulacije, CT angiografija i digitalna subtrakcijska angiografija.

Obojeni dopler - UltrazvuËna pre­ traga koja ima moguÊnost vizualizi­


95 sluËajeva dovodi do naglog pada krv­ nog tlaka i smrti pacijenta. Ako se na vrijeme dijagnosticira, pacijentu se u najveÊem broju sluËajeva moæe pomoÊi metodama interventne radio­ logije ili kirurπkim metodama. Rodna kuÊa fiziËara Christiana Dopplera (1803. - 1853.) u austrijskom gradu Salzburgu. Christianu Doppleru dugujemo otkriÊe doplerova efekta, πiroko primjenjivanog u medicini, astronomiji, radarskoj tehnologiji, prometu i u razliËitim drugim podruËjima

ranja krvnih æila u abdomenu te mje­ renja smjera, brzine i naËina protoka krvi kroz njih. Osim πto daje infor­ maciju o izgledu i anatomiji krvnih æila, metoda je jedinstvena i po tome πto daje jasne informacije o proto­ ku krvi, po Ëemu je superiorna nad drugim metodama. Pritom se koristi takozvani Dopplerov efekt (po fiziËa­ ru Christianu Doppleru, vidi sliku), koji pruæa moguÊnost uvida u brzinu protoka krvi. Mana ove pretrage je da odu­ zima mnogo vremena i razmjerno je nepouzdana, s obzirom na to da vrlo mali broj struËnjaka kvalitetno odrauje tu pretragu, a Ëak i u takvim sluËajevima postoji moguÊnost pogreπne interpretacije, jer su tijekom pretrage vrlo bitni suradnja i konstitu­ cija pacijenta. Obojenim doplerom mogu se otkriti brojna patoloπka stanja, kao πto je promjena smjera protoka krvi kroz portalnu venu kod pacijenata s teπkim oπteÊenjima jetre ili otvaranje krvnih æila koje zaobilaze jetru i kojima krv cirkulira direktno iz susta­ va vene porte u sustav donje πuplje vene. Do toga dolazi u sluËaju teπkog oπteÊenja jetre (npr. ciroza), kad krv viπe praktiËki ne moæe cirkulirati kroz nju.

Uz to, moguÊe je dijagnosticira­ ti i trombozu, odnosno zaËepljenje sustava vene porte ili zaËepljenje mezenterijalnih arterija koje vode krv u crijeva. U potonjem sluËaju rijeË je o æivotno opasnom stanju koje uzro­ kuje brzo odumiranje crijeva, pa ga je potrebno hitno dijagnosticirati kako bi se pacijenta πto prije podvrgnulo ope­ rativnom zahvatu i pokuπalo se spasi­ ti mu æivot. Obojeni dopler moæe biti koristan i u dijagnosticiranju suæenja bubre­ ænih arterija. RijeË je o stanju koje je najËeπÊe uzrokovano aterosklerozom ili, rjee, priroenim promjenama stijenke bubreæne arterije. Navedeno stanje uzrok je arterijske hiperten­ zije (poviπena krvnog tlaka) kod oko tri posto pacijenata koji boluju od te bolesti. Ako se dijagnosticira suæenje bubreæne arterije, dijelu pacijenata moæe se pomoÊi kirurπkim zahvatom premoπtenja bubreæne arterije ili unu­ tarnjim πirenjem suæenja arterije, πto spada u domenu interventne radiolo­ gije. Nadalje, moguÊe je dijagnosti­ cirati i aneurizmu abdominalne aorte. To oboljenje najËeπÊe nastaje kod starijih ljudi s visokim krvnim tlakom, πto rezultira patoloπkim proπirenjem abdominalne aorte, koja moæe i prsnuti, πto u veÊem broju

Spiralni CT ureaj - Osim oboje­ nog doplera, abdominalnu cirkulaciju moæemo prikazati i upotrebom spiral­ nog CT ureaja, pri Ëemu se pacijentu mora intravenski aplicirati kontrastno sredstvo na bazi joda, Ëime se moæe jasno prikazati arterijska cirkulacija, venska cirkulacija i cirkulacija kroz sustav vene porte. Navedena meto­ da preciznija je od obojenog doplera i manje je ovisna o iskustvu lijeËnika koji je izvodi. Mana joj je loπija dostupnost, ioni­ zirajuÊe zraËenje te nuænost upotrebe kontrasta, koji je skup, ali i poten­ cijalno opasan za neke pacijente. Uz to, CT ipak ne moæe jasno prikazati samu hemodinamiku, naËin na koji krv protjeËe kroz æile, πto moæe rezul­ tirati smanjenom toËnoπÊu u dija­ gnosticiranju nekih oboljenja, kao πto je reverzan (povratni) tijek krvi kroz portalni sustav ili dijagnostici­ ranje hemodinamski znaËajne stenoze bubreæne arterije. Digitalna subtrakcijska angiografija - RijeË je o metodi koja daje naj­ preciznije informacije o abdominal­ noj cirkulaciji, ali je i vrlo invazivna. Kroz otvor na koæi uvodi se kateter u neki od segmenta abdominalne cirku­ lacije te se davanjem rendgenskog kontrasta vrlo pouzdano prikazuju glavne krvne æile i njihovi ogranci. Pritom se moæe izvrπiti i interven­ cijski zahvat u nekoj od krvnih æila u smislu lijeËenja.

#53 Va©e zdravlje 95


96

hitni

medicinski postupci

Vitalni znakovi πto je normalno, πto nije

Goran StokiÊ, medicinski tehniËar, Nastavno srediπte Ustanove za hitnu medicinsku pomoÊ Zagreb, ĐoriÊeva 26, Zagreb, www.hitna-pomoc-zg.hr

Vitalni znakovi vaæni su za procjenu opÊeg stanja pacijenta. U sljedeÊim tablicama prikazane su normalne vrijednosti s obzi­ rom na dob pacijenta i moguÊi uzrok.

ProsjeËna frekvencija bila Dob

Frekvencija bila

odrasli

60 do 100 / min.

djeca

70 do 140 / min.

djeca 1. - 3. godine æivota

90 do 150 / min.

dojenčad

100 do 160 / min.

Vitalni znakovi - pedijatrija Dob

Disanje

Bilo

SistoliËki krvni tlak

novoroenčad: 0 - 1. mj.

40 do 60 / min.

120 do 160 / min.

50 do 170 mm Hg

dojenčad: 1.mj. - 1. god.

30 do 60 / min.

100 do 160 / min.

70 do 95 mm Hg

djeca: 1. do 3. god.

24 do 40 / min.

90 do 150 / min.

80 do 100 mm Hg

predπkolska dob: 3. - 6. god.

22 do 34 / min.

80 do 140 / min.

80 do 100 mm Hg

školska dob: 6. do 12. god.

18 do 30 / min.

70 do 120 / min.

80 do 110 mm Hg

adolescenti: 12. do 18. god.

12 do 16 / min.

60 do 100 / min.

90 do 110 mm Hg

Normalni sistoliËki krvni tlak Dob

Vrijednost

odrasla muπka osoba

dodaj 100 na pacijentovu dob do vrijednosti od 150 mm Hg

odrasla æenska osoba

dodaj 90 na pacijentovu dob do vrijednosti od 150 mm Hg

djeca

dodaj 70 dvostrukoj dobi pacijenta

Zjenice Izgled

MoguÊi uzrok

okrugle / jednake

normalni status

fiksirane, bez reakcije na svjetlo

depresija moædane funkcije: ozljeda glave, moædani udar

potpuno proπirene, fiksirane

intrakranijalno krvarenje

proπirenje na jako svjetlo, suæavanje na slabo svjetlo

depresija moædane funkcije

suæene

lijekovi (opijati)

spora reakcija

depresija moædane funkcije

nejednake veličine

depresija moædane funkcije

96 Va©e zdravlje #53


97 Kvaliteta disanja Kvaliteta disanja

Opis

MoguÊi uzrok

normalno

disanje nije ni povrπno ni duboko, normalni pokreti prsnoga koπa bez upotrebe pomoÊne muskulature

povrπno

jedva primjetni pokreti prsnog i trbuπnog zida, pojaËan napor pri disanju, stenjanje i stridor, upotreba pomoÊne muskulature

upala pluća, ozljede prsnoga koša, iscrpljenost, oštećenje mozga, otrovanja lijekovima, alkoholom i opijatima

oteæano

• „hvatanje zraka” • πirenje nosnica • uvlaËenje intrakostalne i supraklavikularne muskulature

popuštanje srca, depresija centralnog nervnog sustava, bolesti - miastenia gravis, multipla skleroza

pooπtreno

pojaËani πumovi disanja

bronhitis, djelomična opstrukcija dišnog puta, upala pluća

Procjena boje koæe Boja

MoguÊi uzrok

ruæičasta

normalna boja koæe

sivo-blijeda

hipovolemija, hipoksija

sivo-plava (cijanotična)

• nedostatna izmjena plinova • niska koncentracija kisika u krvi

crvena

• • • • • •

æuta

bolest ili poremećaj funkcije jetre

visoki krvni tlak otrovanje ugljičnim monoksidom izrazito visoka tjelesna temperatura toplinski udar opekline od sunca alergijska reakcija

Temperatura i procjena vlaænosti koæe Temperatura / vlaænost

MoguÊi uzrok

topla

normalni status

vruËa

• • • •

hladna

• rana faza πoka • pothlaivanje

ledena

• kasna faza πoka • hipotermija • ozebline

ljepljiva, vlaæna ili mokra

šok

izrazito visoka tjelesna temperatura hipertermija opekline od sunca pojačana tjelesna aktivnost / znojenje

#53 Va©e zdravlje 97


98

biljna

ljekarna

Crni ribiz

dr. sc. Stribor MarkoviÊ, fitoaromaterapeut, Centar Cedrus, www.centarcedrus.hr

dnjoj i istoËnoj Europi, a kultivira se u podruËjima umjerene klime. Zani­ mljivo, uzgoj crnog ribiza bio je dugo zabranjen u SAD-u jer su se njegovim uzgojem proπirile neke biljne bolesti drugih vrsta biljaka. Danas je odobren njegov uzgoj u mnogim dræavama SAD-a.

Crni ribiz (Ribes nigrum L.)

Dijelovi biljke koji se koriste Crni ribiz je prije svega poznat po svojim plodovima, koji se uglavnom koriste u prehrani za izradu sokova i slastica. Plodovi su se koristili i u tradicionalnoj fitoterapiji, ali je njiho­ va upotreba danas u tu svrhu gotovo zaboravljena. U medicinskoj fitotera­ piji koriste se listovi, a pupovi mladih listova koriste se za izradu glicerin­ skih macerata. Upotreba pripravaka listova popularna je u francuskoj fito­ terapiji, pa su opisani i u francuskoj farmakopeji.

Kemijski sastav List - Sadræi tragove eteriËnog ulja, derivate flavonoida izokvercetin i rutin, flavanone (sakuranetin) i flavanole (galokatehin), spojeve proantocijanidine (prodelfinidini) te derivate kavene kiseline, kloro­ geniËnu i p-kumarinsku kiselinu.

Plodovi - Sadræe visoku razinu C BotaniËki podaci Crni ribiz (Ribes nigrum L.) je dva metra visok listopadni grm. Listovi su tro- do peterokrpasti, pilasti, promjera do 10 cm, a na naliËju su æljezdasto istoËkani. Cvat je viseÊi grozd. Cvje­ 98 Va©e zdravlje #53

tovi su sitni, zelenkasti do æuÊkastozeleni, s crveno-smeim rubom. Plod je crna sjajna boba. Cijela biljka ima vrlo karakteristiËan, pomalo neugo­ dan miris. Ribiz je samonikao u sre­

vitamina i antocijana. Upotre­ ba crnog ribiza kao prirodnog izvora C vitamina poticana je u Velikoj Britaniji tijekom Drugo­ ga svjetskog rata, kad je doπlo do nestaπice agruma poput limuna, a to se zadræalo do danas.


99 Dobar omjer C vitamina i anto­ cijana pomaæe kod tegoba kao πto je nedostatak C vitamina u prehrani, ispucanih kapilara te kao stimulativni napitak. Prisu­ tnost balastnih vlakana u plodu pridonosi povoljnom uËinku kod inzulin neovisne πeÊerne bole­ sti, pa se tradicionalno koristio u prehrani oboljelih od πeÊerne bolesti. Zanimljivo, sjemenke unutar plodova crnog ribiza sadræe ulje s visokovrijednom masnom kiselinom, Y-linolenskom kiselinom (GLA), poput ulja noÊurka i boraæine. Povoljno dje­ luje kod bolesti kao πto su pso­ rijaza te kod bolnih menstruacija. No, ulje crnog ribiza priliËno je rijetko na træiπtu.

Indikacije List se koristi u tradicionalnoj fitoterapiji za brojne tegobe. Zbog sadræaja tanina i prekursora tanina koristio se za simptomatsko lijeËenje proljeva, poput lista maline i kupi­ ne, no danas je ta upotreba relativno rijetka. Pripravci lista prije svega su poznati za lijeËenje upalnih bolesti: reumatoidnog artritisa i alergijskih tegoba (alergijski rinitis). Protuupalno djelovanje lista crnog ribiza razlog je πiroke upotrebe kod svih tegoba gdje dolazi do pretjerane i nekontrolirane aktivacije imunoloπkog sustava. Osim u te dvije navedene grupe bolesti, koristi se i kod autoiumunih bolesti, poput autoimunih bolesti πtitnjaËe. Zanimljiva kombi­ nacija protuupalnog i antidijaroiËnog

djelovanja (protiv proljeva) djeluje blagotvorno i kod tegoba poput upalnih bolesti crijeva, poput Crohnove bolesti. Neki pripravci lista crnog ribiza koriste se i u obliku obloga i gelova. Glicerinski macerati mladica koriste se u istu svrhu kao i pripravci lista ribiza.

NaËin primjene i doze LIST Unutarnja primjena Infuz se priprema tako da se 3 do 4 grama suhog lista prelije sa 200 mL kipuÊe vode, ostavi stajati 10 minuta i procijedi. Ta koliËina priprema se tri puta na dan i pije izmeu obroka.

Tinktura koju kupujete mora biti spravljena od dijela suhe biljke na pet dijelova 45-postotnog etanola. Pije se u dozi od 2 do 4 mL u Ëaπi mlake vode tri puta na dan.

SIPF ekstrakt (integralna suspen­ zija ljekovitog bilja) najbolji je iscrpak, jer je crni ribiz, kao i ehinacea, artiËoka i sliËne biljke, najdjelotvorniji ako biljka nije podvrgnuta suπenju. Koristi se u dozi od 3 mL tri puta dnevno, u pola Ëaπe vode izmeu obroka. Kod akutnih tegoba, poput aler­ gijskog rinitisa i drugih alergijskih tegoba, koristi se u veÊoj dozi (5 mL tri puta dnevno). Vrije­ me terapije traje do poboljπanja simptoma, uz konzultacije s lije­ Ënikom.

Zanimljivo je da pripravci lista crnog ribiza djeluju blago sti­ mulativno, pa se mogu koristiti umjesto pripravaka s kofeinom (kava, gvarana).

Vanjska primjena Premda se u tradicionalnoj upo­ trebi spominje upotreba infuza listo­ va u oblozima kod manjih oπteÊenja koæe, postoji i moderniji oblik pripra­ vaka koji se koriste kod reumatoidnog artritisa i osteoartritisa. RijeË je o gelu spravljenom od SIPF ekstrakta listo­ va ribiza. On se istodobno s upotre­ bom oralnih pripravaka koristi lokal­ no i primjenjuje na oboljele zglobove. Maæe se dva puta dnevno u tankom sloju tijekom duljeg vremena (i do nekoliko mjeseci).

Glicerinski macerat mladica listova koristi se u dozi od 10-ak kapi u malo vode, tri puta dnevno. Moæe se kombinirati s pripravcima listo­ va kako bi im se pojaËao uËinak.

Kontraindikacije i nuspojave Crni ribiz posve je sigurna i neto­ ksiËna biljka. Ne postoje ograniËenja i upozorenja za njegovu upotrebu. Upotreba listova crnog ribiza nema smisla u sluËaju koriπtenja kortiko­ steroidnih lijekova i imunosupresiva, ali se moæe koristiti s drugim klasama lijekova, poput nesteroidnih protuu­ palnih lijekova.

# 5 3 V a © e z d r a v l j e 99


100

Vi pitate...

DERMATOLOGIJA dr. sc. Ivana Nola, spec. dermatovenerolog, Zagreb

Osoba sam s invaliditetom i sve πto radim, radim nogama jer su mi gornji ekstremiteti, vrat i govor viπe ili manje onesposobljeni oπteÊenjem mozga (ne zna se je li se to dogodilo tijekom poroda ili nakon njega). Moj problem javio se otprilike prije pet godina. Naime, na stopalima se pojavila neka Ëudna ko­æna bolest, koja se vrlo sporo πiri prema koljenima. Viπe ne mogu uobiËajeno baratati predmetima jer mi padaju iz noænih prstiju. Koæa mi se Ëini glatkom i bez vlage, a osjet dodira je indirektan. OsjeÊam kao da me neπto stiska, kao da na koæi imam bezbroj sitnih mjehuriÊa, pa pretpostavljam da bi moglo biti rijeË o dermatofitiji, gljiviËnoj bolesti na koæi. Ima li lijeka? M. C. Uz najbolju namjeru, teπko mi je na temelju vaπeg opisa reÊi o Ëemu je toËno rijeË, jer bi posrijedi moglo biti nekoliko dijagnoza - alergijski kontaktni dermati­ tis, gljiviËna infekcija ili Ëak oblik pso­ rijaze. Da bi se to moglo odrediti, savje­ tujem odreene dijagnostiËke postupke i kliniËki pregled. Stoga se obratite nad­ leænom dermatologu, s kojim biste, s obzirom na vaπ invaliditet, mogli dogo­ voriti kuÊni posjet.

FIZIKALNA MEDICINA prim. mr. sc. Porin PeriÊ, dr. med., spec. reumatolog

Viπe od dvije godine osjeÊam se vrlo umorno i dekoncentrirano. Prvi bolovi poËeli su u ramenima i dijelu ispod lopatice, gdje je bol bila posebno iritirajuÊa, kao da netko ubada uæarenu iglu. Pojavljivali su se u odreenim intervalima i bili donekle podnoπljivi. Bolove u desnoj πaci pripisivala sam dugotrajnom radu na raËunalu i upotrebi miπa. Pretproπlo ljeto imala sam burnu reakciju, tako da su mi stopala bila oteËena, vruÊa i bolna, kao i prsti na rukama. Nisam mogla uopÊe hodati, stisnuti πake niti dræati πalicu u ruci. Ublaæavala sam vruÊinu i bol ledom, i to je trajalo nekoliko dana. Obavila sam pretrage sa sumnjom na giht, ali su nalazi krvi i mokraÊe bili normalni. I test na reuma-faktor bio je

100 Va©e zdravlje #53

...mi odgovaramo

u redu. Iako je burna reakcija proπla, bolovi u zglobovima su ostali. Katkad ne mogu uopÊe pomicati πaku zbog bolova u lijevoj ruci, a ujutro se budim potpuno ukoËenih lea i tijela. To se stanje malo poboljπa nakon 20 do 40 minuta, ali bol je stalno prisutna. Kad moram raditi, katkad popijem Voltaren, ali olakπanje kratko traje i bol se ubrzo pojaËa. VeÊ sam pomalo u depresiji, nemam æivotne energije i sve mi je teπko. Nalazi nisu niπta pokazali, pa kad kaæem da me boli, okolina me veÊ pomalo Ëudno gleda. Nalaz radiologa od veljaËe 2005: Vratna kraljeænica stoji u alordiËnom poloæaju i urednih je pojedinih segmenata. Grudna kraljeænica radioloπki u granicama normale. Slabinska kraljeænica stoji u blagoj lijevo konveksnoj skoliozi i pojaËanoj fizioloπkoj lordozi. Pojedini segmenti su radioloπki u granicama normale. Kosti obiju πaka radioloπki u granicama normale. Koje pretrage napraviti i kako utvrditi uzrok svemu tome? B.M.©. Bolovi u podruËju lopatica mogu biti vezani uz posao za raËunalom koji oba­ vljate. Meutim, prisutnost kroniËnog umora posljednje dvije godine i povre­ meni bolovi u πakama i stopalima s nemoguÊnoπÊu zatvaranja πaka zahtije­ vaju dodatnu dijagnostiËku obradu, s ciljem iskljuËenja ili potvrde upalne reu­ matske bolesti. To πto je veÊina labora­ torijskih i radioloπkih pretraga bila ure­ dna, a reuma-faktor negativan, ne znaËi da su iskljuËene neke od tih bolesti. Ne mogu vam ciljano odgovoriti na pitanje jer mi niste naveli æivotnu dob. OpÊenito treba uËiniti sljedeÊe: svakako prekon­ trolirati hormone πtitnjaËe (T4, TSH) te po moguÊnosti uËiniti UZV πtitnjaËe, jer u æena to moæe izazvati neke od navedenih tegoba. S obzirom na to da tegobe traju odreeno vrijeme, a niste naveli neke podatke koji su mi potreb­ ni za dijagnostiku, trebali biste uËini­ ti imunoloπke pretrage: RF, ANF, CRP, ANCA, anti-dsDNK, anti-CCP, C3, C4 i ukupni komplement. Takoer bi trebalo ponoviti rtg πaka i stopala, uËiniti rtg obaju sakroilijakalnih zglobova po Bar­ chonyu te HLA tipizaciju A i B lokusa (zbog jaËe izraæenih simptoma ujutro). Ponovite i obiËnu krvnu sliku i sedimen­

taciju eritrocita, te osnovne biokemijske pretrage. Ako imate moguÊnost, treba uËiniti i pregled reumatologa fizijatra, koji Êe dodatno procijeniti potrebu za nekom drugom dijagnostiËkom pretra­ gom. S rezultatima vaπih pretraga moæe­ te me ponovno kontaktirati i onda vam mogu dati detaljniji odgovor.

FIZIKALNA TERAPIJA I REHABILITACIJA Æeljko CipËiÊ, viπi fizioterapeut, Zagreb

Imam 18 godina i skoliozu. Vjeæbam veÊ dulje vrijeme, ali ne primjeÊujem promjene. Kad stojim, imam “rupu” s desne strane i izgledam kao da nemam miπiÊa, a s lijeve strane mi je miπiÊ Ëvrst kao kamen. Zanima me postoje li neke vjeæbe kojima bih mogla ojaËati desnu stranu da ne izgleda tako ruæno i da mi se kraljeænica malo izravna. InaËe, kad se sagnem, izgleda kao slovo S. S. B. Dobro ste primijetili da vam kraljeæ­ nica ima oblik slova S i sve ostale promjene. Skolioza dovodi do promje­ na anatomskih i biomehaniËkih odnosa koπtanih kraljeæaka, ali i do naruπavanja strukturnih i funkcionalnih odnosa miπiÊa. Problemi ovise o stupnju kri­ vine i rotacije kraljeæaka. Dolazi i do poremeÊaja odnosa veliËine miπiÊa, ali i funkcije parne skupine miπiÊa u postraniËnom dijelu lumbalne kraljeæ­ nice. Kod skolioze dolazi do promjene cijelog trupa. LijeËenje je sloæeno i sveo­ buhvatno. Iz pitanja nije jasno jeste li provodili vjeæbe pod struËnim nadzo­ rom fizioterapeuta. S obzirom na to da postoje programi statiËkih i dinamiËkih vjeæbi za korekciju posture kraljeænice, koje se provode pod struËnim nadzorom fizioterapeuta, preporuËujem vam spe­ cijalistiËki ortopedski pregled, posebi­ ce lijeËnika koji se bavi tom problema­ tikom. Tek nakon procjene stanja moæe se poËeti s ciljanim fizioterapijskim pro­ gramom lijeËenja.

GINEKOLOGIJA mr. sc. Sandra KovaËeviÊ, dr. med., spec. ginekologije i porodniπtva, Zagreb

Imam 20 godina i studentica sam. Proπli mjesec naglo sam izgubila kilograme, πto je vjerojatno posljedica stresa


Svoja pitanja moæete slati na adresu Oktal Pharma, Utinjska 40, 10020 Zagreb ili na e-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr s naznakom - VI PITATE, MI ODGOVARAMO

zbog ispita. No, ovaj mjesec nisam dobila mjeseËnicu, a proπli je trajala samo dva dana (uobiËajeno Ëetiri), i to u neznatnoj koliËini. Bliske osobe uvjeravaju me da je uzrok tome naglo gubljenje kilograma, a mene zabrinjavaju posljedice?! Naime, ne æelim se ponovno udebljati, jer s ovom tjelesnom teæinom (65 kg na 175 cm) se sasvim dobro osjeÊam i nisam mrπava, a prije sam imala viπak kilograma. InaËe, redovito se bavim tjelovjeæbom. Zabrinuta sam i zbog sumnje da bi uzroci mogli biti dalekoseæniji. Naime, prije tri godine, pod razliËitim utjecajima, provela sam dijetu nakon koje sam se suoËila s istim problemom, no tada sam imala daleko niæu tjelesnu masu od odgovarajuÊe. Moæete li dati odgovor na moje nedoumice? Studentica Ne navodite o koliko izgubljenih kilograma je rijeË, tako da se ne moæe sa sigurnoπÊu ustvrditi je li se poremeÊaj vaπeg ciklusa dogodio zbog toga. Indeks vaπe tjelesne mase je 21, πto je u okviru granica normalne tjelesne teæine (od 19 do 25). Vjerojatnije je da je kod vas doπlo do blaæeg psihoneuroendokrinoloπkog poremeÊaja. Psihogeni dogaaj, u vaπem sluËaju psihosocijalni stres (ispit), potak­ nuo je odreene ælijezde u vaπem tijelu (hipotalamus i hipofizu) na oslobaanje tzv. stresnih hormona, koji remete nor­ malno luËenje i koncentraciju hormona o kojima ovisi menstruacijski ciklus, te uzrokovao izostanak menstruacije i oskudnu sljedeÊu menstruaciju. Javite se svom ginekologu koji Êe na temelju UZV pregleda i eventualnog hormonskog sta­ tusa iz krvi donijeti konaËnu dijagnozu, te vam propisati odgovarajuÊu terapiju ne uslijedi li spontana uspostava nor­ malnoga menstrualnog ciklusa.

PSIHIJATRIJA Mladen Haupert, dr. med., spec. psihijatar, Zagreb

Piπem ovo pismo u nadi da Êe mi netko od vaπih psihijatara i neurologa moÊi odgovoriti. Prije 12 godina na porodu sam oboljela od depresije. Nakon godina lijeËenja Ladiomilom, oporavila

sam se i poËela raditi. Uz povremene glavobolje, uglavnom sam dobro funkcionirala. Ponovno sam rodila 2000. i nakon sedam mjeseci se slomila, ali me Seroxat vratio u æivot. Nakon mjesec dana terapije poËela mi se trzati glava i smanjena mi je doza. PoËela sam studirati, poloæila pedagogiju i psihologiju kao dodatne pedagoπke predmete, jer sam po struci prehrambeni tehnolog. U ljeto 2002. doæivjela sam πok (detonacija mine za septiËku jamu). Vibracija mi je proπla kroz lijevu nogu sve do glave i ja sam ostala paralizirana. Kako sam bila na radnome mjestu, nisam htjela pokazati strah i ostala sam raditi do kraja mjeseca. Kad sam poËela spremati ostatak ispita, pojavili su se napadaji straha, povraÊanje i uslijedila je ponovna hospitalizacija. Otad viπe ne funkcioniram. Probala sam mnogo antidepresiva, ali niti jedan me nije uspio vratiti u stanje remisije. Navest Êu nuspojave uz pojedini lijek, pa vas molim da mi objasnite πto one znaËe: Coaxil - guπenje u snu; Zoloft - pojaËan strah, trzanje glave, pojava akni, dehidracija; Seroxat - trzanje glave, akne, grËenje miπiÊa; Fevarin - sliËni simptomi, pucketanje i strujanje kroz mozak. Cipralex mi je izazvao prave napade panike i da sam popila preporuËenu dozu, sada bih vjerojatno bila mrtva. Otad s oprezom uzimam bilo kakvu terapiju, pa je to prokomentirano kako imam averziju prema lijekovima. Od Edronaxa sam jako zaudarala po znoju; od Mellerila od straha nisam mogla izaÊi iz sobe, a bio je djeËji roendan, od Vaira nisam mogla disati i krv mi je procurila na nos, a glava me boljela do povraÊanja. Velafaks sam sama zatraæila s obzirom na to da djeluje na tri neurotransmitera odjednom. Imala sam sve navedene nuspojave, a sluznica nosa mi je postala kao u narkomana. Dobila sam nekakvu energiju, ali od tada sam poËela mrπavjeti. Kratko vrijeme pila sam Ziprexu i mislim da sam tada bila najbistrija, ali kako sam se poËela debljati, prestala sam. Sad uzimam Fevarin i Ginko tablete. Glava mi se trza, izazivaju mi smuπenost i glavobolje. Izbjegavam ih piti tijekom dana kako bih uopÊe mogla hodati ulicom.

101

Ali onda se sva smrznem i poËinjem se gubiti. Moæe li mi netko reÊi πto mi se dogodilo, od Ëega bolujem. Uz to sam postala socijalni sluËaj jer poslodavac kod kojeg sam sezonski radila ne æeli da mu netko po pogonu za proizvodnju sladoleda kaπlje i doæivljava nesvjestice. Barem pribliæno opisala sam svoj uæas i molim vas da mi pomognete. Imam dvoje djece i ne mogu dalje ovako. A. M. PsihiËke tegobe koje opisujete ula­ ze u krug simptoma tzv. perzistirajuÊih afektivnih poremeÊaja. RijeË je o perzi­ stentnim i obiËno fluktuirajuÊim pore­ meÊajima raspoloæenja koji traju godi­ nama, katkad i najveÊi dio æivota, a ukljuËuju izraæenu psihiËku nelagodu, subjektivni distres i onesposobljenost (dizabilitet). U vaπem sluËaju rijeË je vjerojatno o distimiji koja u mnogo Ëemu zapra­ vo odgovara konceptu depresivne neu­ roze ili neurotske depresije. Po nekima ukljuËuje i anksioznu depresiju (perzi­ stentnu), depresivnu liËnost, neurotsku depresiju s trajanjem viπe od dvije godi­ ne. Prema drugim shvaÊanjima distimija predstavlja temperamentnu disforiju, πto oznaËava priroenu tendenciju reagi­ ranja depresivnim raspoloæenjem. U kli­ niËkoj praksi pokazalo se kako su perzi­ stirajuÊi afektivni poremeÊaji Ëesto pove­ zani s nedostatnim i (ili neprimjerenim) lijeËenjem. Neki pacijenti samoinicijativ­ no prekidaju lijeËenje iz razliËitih razlo­ ga, bilo da se vrlo Ëesto samo prividno bolje osjeÊaju, ili pak imaju neugodne nuspojave. Katkad pacijenti poboljπanje smatraju definitivnim izljeËenjem. Sto­ ga je potrebno uvijek istaknuti moguÊ­ nost ponavljanja bolesti i vaænost dovolj­ no dugog lijeËenja. ©to se lijeËenja tiËe, uz psihoterapiju se odmah preporuËuje zapoËeti lijeËenje antidepresivima, prije svega iz skupine tzv. selektivnih inhibi­ tora ponovne pohrane serotonina (SIPS). Uz farmakoterapiju SIPS, iznimno su vaæni psihoedukacija i kognitivno-bihe­ vioralna strategija promjene i rada bole­ snika na sebi.

#53 Va©e zdravlje 101


102

struËne

Domiπljat novi sustav dostave antioksidansa Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 19. sijeËnja 2007.

Znanstvenici iz Georgije uspjeπno su testirali nove polimerne mikroËestice koje imaju obeÊavajuÊu sposobnost dostavljanja lijeka izravno u upalne stanice. Niren Murthy i suradnici s Emory University School of Medicine u Geor­ giji opisuju uspjeπne pokuse na kultu­ ri stanica s mikroËesticama koje sa­ dræe superoksidnu dismutazu (SOD). SOD je potencijalan lijek za upalne bo­ lesti jer deionizira reaktivne oblike ki­ sika. Zapreka kliniËkoj uporabi SOD-a je manjak sustava dostave u stanicu. Nove polimerne mikroËestice imaju nekoliko prednosti u odnosu na ostale potencijalne dostavne sisteme. »estice ostaju intaktne dok ne dosegnu kise­ li okoliπ, poput fagosoma koji se stvara nakon πto makrofag proædre bakteriju ili drugu tvar. Tada se polimeri razlaæu i otpuπtaju SOD izravno na mjesto na­ stanka upale.

Mlijeko poniπtava blagotvoran uËinak Ëaja na srce Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 15. sijeËnja 2007.

Mnogo je studija pokazalo kako je Ëaj blagotvoran za kardiovaskularno zdravlje, ali nova studija otkriva kako se zaπtitno djelovanje Ëaja gubi kad se u njega dodaje mlijeko. Za “loπe” djelovanje mlijeka kri­ ve su bjelanËevine zvane kazeini koje reagiraju s Ëajem, smanjujuÊi koncen­ traciju katehina i flavonoida u Ëaju koji su odgovorni za njegove protektiv­ ne uËinke protiv srËanih bolesti, tvrde znanstvenici. Voditeljica istraæivanja prof. dr. Verena Stangl iz bolnice Cha­ rite, Universitatsmedizin - Berlin u Nje­ maËkoj kaæe da, ako pogledate rezul­ tate studija, vidjet Êete kako je u Aziji manje srËanih bolesti, no u Engleskoj to nije sluËaj, pa se nameÊe pitanje je li dodavanje mlijeka razlika izmeu Azije i Engleske, gdje se Ëaj obiËno pije s mlijekom. U studiji je 16 zdravih æena u postmenopauzi pilo pola litre svjeæeg crnog Ëaja, crni Ëaj sa 10-po­ stotnim obranim mlijekom, ili kuha­ nu vodu, tijekom tri razliËite prigode 102 Va©e zdravlje #53

zanimljivosti pod sliËnim okolnostima. Znanstve­ nici su zatim mjerili funkciju stanica koje oblaæu brahijalnu arteriju na po­ dlaktici koristeÊi visokorezolucijski ul­ trazvuk prije i dva sata nakon konzu­ macije Ëaja. Otkrili su kako je crni Ëaj znatno poboljπao sposobnost opuπtanja i πirenja arterija. No, nakon dodavanja mlijeka, otkrili su kako je bioloπki uËi­ nak Ëaja u potpunosti nestao. Isto je potvreno na dodatnim istraæivanjima na πtakorima. “Ako æelite piti Ëaj zbog njegovih dobrih zdravstvenih uËinaka, ne pijte ga s mlijekom”, kaæe Stangl. Dodaje kako mlijeko ne sprjeËava sa­ mo pozitivne uËinke Ëaja na krvoæilni sustav, nego i uniπtava antioksidantne uËinke Ëaja te moæda i njegovo zaπtitno djelovanje protiv raka.

Pijte mutni sok od jabuke Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 17. sijeËnja 2007.

Nova studija otkriva kako je, uz crnu Ëokoladu i crveno vino, mutni sok od jabuke bogat antioksidansima te je Ëetiri puta zdraviji od bistrog jabuËnog soka. Znanstvenici sa SveuËiliπta Agrikul­ ture iz Wroclawa u Poljskoj, usporedili su bistre i mutne vrste soka od jabuka. Otkrili su kako mutni sok sadræi Ëeti­ ri puta veÊu koncentraciju polifenola u odnosu na bistri jabuËni sok. Polife­ noli su aktivni antioksidansi za koje se vjeruje da sprjeËavaju pojavu kardio­ vaskularnih bolesti i raka. PotroπaËi kupuju puno viπe bistrog nego mutnog jabuËnog soka, vjerojat­ no zbog percepcije kako je bistri sok Ëistiji, vjeruju znanstvenici, te do­ daju kako je ironiËno da se upravo u procesu proizvodnje bistrog soka od­ stranjuju blagotvorni sastojci jabuËne pulpe. Uz to, bistri sok ima dulji vijek trajanja.

Puπenje - koæa stari po cijelom tijelu Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 21. oæujka 2007.

Puπenje utjeËe na starenje koæe po cijelom tijelu, navodi se u novom istraæivanju objavljenom u Ëasopisu Archives of Dermatology. Prijaπnje studije bile su usmjere­ ne na koæu lica, gdje oπteÊenje koæe

moæe izazvati i sunce. Zbog te Ëinjeni­ ce znanstvenici su proveli novo istraæi­ vanje na koæi unutarnje strane ruku. Naime, fotografirali su koæu gornjeg dijela ruke koja nije bila izloæena sun­ cu u 82 ispitanika. Osobe su bile od 22 do 91 godine starosti i bile su podijelje­ ne u dvije grupe, puπaËe i nepuπaËe. Polovica ispitanika u prosjeku je puπila 24 godine, prosjek popuπenih cigare­ ta dnevno iznosio je od Ëetvrtine kutije pa sve do Ëetiri kutije dnevno. Nakon πto je u procjenu rezultata uzeta dob ispitanika i ostale varijable, zakljuËe­ no je da je puπenje znatno povezano sa stupnjem starenja koæe. Prema znan­ stvenicima, postoji nekoliko razloga za ubrzano starenje koæe u puπaËa. Nai­ me, kod puπaËa u koæi se povisuje ra­ zina enzima metaloproteinaze-1, zbog Ëega dolazi do raspadanja kolagena i smanjenja njegove proizvodnje. Kao posljedica toga nastaju bore i smanje­ na elastiËnost koæe. Uz to, konstrikcija krvnih æila zbog puπenja dovodi i do smanjene opskrbe koæe kisikom, πto svakako negativno utjeËe na samu koæu i zdravlje u cjelini.

Pomanjkanje sna oteæava moralne prosudbe Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 15. oæujka 2007.

Nekoliko besanih noÊi moæe oteæati donoπenje moralno ispravnih odluka, sugeriraju rezultati studije ameriËkih znanstvenika. IstraæivaËi iz Walter Reed Army In­ stitute of Research otkrili su kako voj­ nici koji nisu spavali dvije noÊi imaju teπkoÊa s donoπenjem brzih odluka u emocionalno nabijenim situacijama. U studiji Ëije je rezultate objavio struËni Ëasopis Sleep sudjelovalo je 26 vojnika Ëije su reakcije testirane u kontrolira­ noj okolini. Prema rijeËima znanstve­ nika, to bi se moglo pokazati vaænim i u drugim profesijama, ukljuËujuÊi lijeËnike koji nakon dugih deæurstava moraju donijeti vaæne odluke u kriz­ nim situacijama. Poznato je da po­ manjkanje sna negativno utjeËe na koncentraciju i pamÊenje. OpÊenito se idealnom koliËinom sna smatra osam sati na noÊ. Najdulje zabiljeæeno razdo­ blje koje je neka osoba izdræala bez sna je 11,5 dana.


104

predstavljamo

knjige

HOMEOPATIJA praktiËni vodiË za 21. stoljeÊe Beth MacEoin

AFAZIJA - progovorimo ponovo Zvjezdana MaËek TrifunoviÊ, Suzana JelËiÊ JakπiÊ

NAJSRETNIJE DIJETE U KVARTU Dr. Harvey Karp

Homeopatija je idealna terapija za lijeËe­ nje uobiËajenih tegoba i ozljeda na holistiËki, prirodan naËin, neoptereÊen nuspojavama koje prate mnoge konvencionalne lijekove. Ovaj izvrstan priruËnik pribliæit Êe vam ho­ meopatiju i omoguÊiti da se njome bavite kod kuÊe na siguran naËin. Knjiga nudi pregled­ nu primjenu kod hormonalnih poremeÊaja, srednje i starije æivotne dobi, za majku i di­ jete, djeËje zdravlje, emocionalno iscjeljenje te prvu pomoÊ (prehlada, PMS, herpes, pri­ mjena kod udaraca, uboda, ugriza i πoka). Za svaki su problem navedene i jasne smjernice kako biste odmah znali je li situacija izaπla iz okvira kuÊnog lijeËenja ili zahtijeva pomoÊ struËnjaka. Uz homeopatske pripravke kod svake tego­ be, autorica navodi i druge prirodne terapije i savjete, pa je rijeË o cjelovitom priruËniku za prirodno zdravlje. Knjiga ima preporuku Hrvatskog homeo­ patskog druπtva: “Pred nama je cjelovit, praktiËan vodiË, ne samo za homeopatsku, nego i sveukupnu prirodnu samopomoÊ, kojim moæete olakπati veÊinu bolesti u samom zaËetku. Od velike je koristi i razumijevanje same bolesti, kao i razlike izmeu alopatskih i homeopatskih naËina lijeËenja”, rekao je Ivan ©imetin, predsjednik Hrvatske Udruge ho­ meopata. Ivan MareniÊ

PriruËnik namijenjen skupini oboljelih koja kao posljedicu moædanog udara ima teπkoÊe u komunikaciji, njihovim obiteljima i skrbnicima, logopedima, ali i svim osoba­ ma koje dolaze u kontakt s bolesnikom. Za­ daci u priruËniku pisani su i ilustrirani tako da se njima moæe sluæiti i sam bolesnik s afazijom, kojemu je saËuvana sposobnost Ëi­ tanja i razumijevanja proËitanoga. Detaljne upute na kraju svakog poglavlja upuÊuju lo­ gopeda ili Ëlanove obitelji oboljeloga kako mogu proπiriti zadatke i na razliËite naËine primijeniti vjeæbe. Prvo izdanje ovog priruËnika nagraeno je Srebrnom uljanicom za promicanje zdra­ vlja i zdravstvenog odgoja na EMC festivalu (Medicinski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, ©kola narodnog zdravlja “Andrija ©tampar” i Zavoda za znanstvenu tehnologiju). Iz recenzija

Dr. Karp priznati je pedijatar i specijalist za djeËji razvoj, koji je specifiËni pristup dje­ ci usavrπavao tijekom 25 godina svakodne­ vnog rada s njima. Njegova knjiga bavi se problematikom odgoja djeteta u dobi od jed­ ne do Ëetiri godine, za roditelje vrlo zahtje­ vna razdoblja. Kako bi roditelj ostvario kvalitetnu komu­ nikaciju s djetetom, mora mu pokazati da ga istinski razumije, a dr. Karp smatra da je to moguÊe samo ako mu se obraÊa na nje­ govu, djeËjem jezikom. Kad roditelj svlada djeËji jezik primjenjujuÊi dva osobita pravila komunikacije koje autor opisuje, moÊi Êe se uspjeπno nositi s napadima bijesa, djeËjom tvrdoglavoπÊu i mnogim drugim problemi­ ma. Dr. Karp piπe toplo, iskreno i s primjere­ nom dozom humora, dajuÊi praktiËne i lako primjenjive savjete, razbija predrasude i nudi nam modernu i naprednu viziju odgoja djete­ ta. Knjiga je obogaÊena brojnim konkretnim primjerima iz bogatog iskustva ovoga vrsnog poznavatelja djece. Uz pomoÊ ove iznimne knjige, vrijeme ko­ je roditelji provode sa svojim djetetom bit Êe kvalitetnije i veselije, zaËinjeno s mnogo ma­ nje suza i ljutnje, a dijete Êe biti najsretnije dijete u kvartu! Ivan MareniÊ

Format: 18,5x23,5 cm Broj stranica: 288 stranica / meki uvez Nakladnik: Planetopija d.o.o., Deæmanova 8, 10000 Zagreb, www.planetopija.hr Prodaja: Knjigu moæete kupiti u Planetopijinoj knjiæari u Ilici 72 i u svim boljim knjiæarama diljem Hrvatske. Moæete je naruËiti i putem interneta na www.planetopija.hr ili http//:knjige.planetopija.hr kao i na tel./faks: 01/4846 197 Izdanje: 2007. Cijena: 165 kn

104 Va©e zdravlje #53

Format: 21,7x29 cm (A4) Broj stranica: 152 stranica / meki spralni uvez Nakladnik: FoMa, Creska 18, 10110 Zagreb Prodaja: Kod nakladnika na tel./faks: 01/3631 570, 3631 807, e-mail: foma@zg.t-com.hr, www.foma.hr i u mnogim knjiæarama diljem Hrvatske Izdanje: 2. dopunjeno izdanje, 2006. Cijena: 125 kn

Format: 15,5x23 cm Broj stranica: 304 stranica / meki uvez Nakladnik: Planetopija d.o.o., Deæmanova 8, 10000 Zagreb, www.planetopija.hr Prodaja: Knjigu moæete kupiti u Planetopijinoj knjiæari u Ilici 72 i u svim boljim knjiæarama diljem Hrvatske. Moæete je naruËiti i putem interneta na www.planetopija.hr ili http//:knjige.planetopija.hr kao i na tel./faks: 01/4846 197 Izdanje: 2007. Cijena: 150 kn



Vaše zdravlje 04/2007.