Turizam info 56 (zima 2013) by Turizam Info

ČASOPIS ZA TURIZAM, GASTRONOMIJU I HOTELIJERSTVO

Broj 56 • zima 2013 • Cijena 34 Kn

KLIZANJE NA JEZERU NAJBOLJA PRIRODNA KLIZALIŠTA

MUZEJ FRAM

OD ZABORAVLJENIH BRODOVA DO TURISTIČKIH ATRAKCIJA

FRITULE TAJNE BRAČKOG RECEPTA

ČAROBNA KOLIBA JEDAN NOVI GORSKI KOTAR

EU FONDOVI KAKO DO EUROPSKOG NOVCA ZA TURIZAM U 2014

KOBASICE U POTRAZI ZA SAVRŠENOM

TURISTIČKI SLOGANI U SVIJETU • POVIJEST PUTOVNICE • ADVENT U ZAGREBU • VIŠE OD JASTUKA • IDEJE ZA DOČEK NOVE

Nova PT serija perilica

Vrhunska izvedba

Vrhunska izvedba: sjajna, brza, ucinkovita

Generalni uvoznik i distributer TEHNOINVEST ZAGREB d.o.o. www.winterhalter.hr

SADRŽAJ BROJ 56 8 Svega pomalo

50 Prirodna klizališta

Što je novo u Istri, Lošinju, Zagrebu, Ninu

10 Hotel u boji Pantone u Bruxellesu

14 Edukacije Stručno usavršavanje u Kini

16 Therapia Crikvenica Novi početak

18 Muzej Fram Muzej u Oslu u poduzetničkoj priči

24 Čarobna koliba

Za one koji žele drugačiju zabavu ove zime

54 Where waters meet Kada je more više od mora

56 Turistički slogani Jedna zemlja u tri riječi

58 EU fondovi

Turizam su ljudi

Za radost, slavlje i ljubav

64 Gault Millau 2014 Ocjene hrvatskih restorana

66 Putovnica 68 Godišnjice 90 godina Atlasa

71 Mobilne aplikacije Najbolje aplikacije za turizam

37 Damirka Pongračić Party time!!!

72 Pred Božić Advent u Zagrebu

39 Dragan Jurdana List - švoj

73 Literatura

41 Branko Muždeka Šampanjac

42 Povratak u djetinjstvo Novi muzej u Rijeci

44 World Travel Market Post festum

46 Nova godina Ideje kamo za doček

48 Party uz pjenušac Četiri nova zanimljiva pjenušca

49 Mousse torta Božićna torta od cimeta i čokolade

Kratka povijest

32 Pogledaj i otputuj Najutjecajniji filmovi u svijetu putovanja

62 Fritule

30 Jastuci u hotelu Kada je jastuk više od jastuka

Kako do novca za turizam

Gorski Kotar iz bajke

26 Čovjek ključ uspjeha

Knjiga za zimske radosti

74 Sammlung Boros Ratni bunker pretvoren u galeriju

77 U potrazi za savršenom kobasicom Od Istre do Dalmacije

87 Rezultati sezone Koliko smo zaradili po sobi

88 Stiže vrijeme Karnevala

Rijeka, Dubrovnik, Nica, Koeln

90 Homo turisticus Quo vadis HTZ?

66 77

future hotel software HOTEL & RESTAURANT Upravljate li boutique hotelom ili hotelskim lancem MICROS nudi rješenje prilagođeno vašim potrebama Front office, back office, CRM, rezervacijski sustav & prodaja catering, restoran, revenue management i još puno više www.micros-fidelio.hr

jestu

sve o

nom m d e j a n u m turiz

godina X - broj 56 - zima 2013. Naslovnica: Istarska kobasica u umaku od terana s pireom od muškatne buče i broskvom na padelu Kuhar: Zdravko Tomšić Snimljeno u restoranu Draga di Lovrana Foto: Adriano Požarić

UREDNICI Barbara i Adriano Požarić barbara.pozaric@turizaminfo.hr adriano.pozaric@turizaminfo.hr Grafička priprema Sara Marjanović Suradnici Jelena Androić, Branko Muždeka Dragan Jurdana, Sara Morgan, Damirka Pongračić, Martina Pauček Šljivak Fotografije Adriano Požarić, Shutterstock, arhiva Turizam info Izdavač

Godišnja pretplata 4 broja = 125 Kn

Marketing i oglašavanje tel: 051/ 718 351, mob: 091/ 200 9001 marketing@turizaminfo.hr

INFORMACIJE O PRETPLATI: 051/ 271-190 pretplata@turizaminfo.hr

www.turizaminfo.hr Ime i prezime: Tvrtka:

Info Lab Mediji d.o.o. A. Štangera 32, 51410 Opatija, Hrvatska tel: 051/ 271 190 fax: 051/ 718 351 info@turizaminfo.hr

OIB:

Ulica i broj: Poštanski broj i mjesto:

PRETPLATA pretplata@turizaminfo.hr 051/ 271 190 Pretplata (4 broja) Hrvatska: 125 Kn / Inozemstvo: 39 Eura PDV u iznosu od 10% uključen u cijenu Tisak Kerschoffset d.o.o. Zagreb Zabranjeno je svako kopiranje tekstova ili oglasa iz ove publikacije bez pismenog odobrenja izdavača. www.turizaminfo.hr

Država: Telefon:

Fax:

E-mail: Da, želim primati Turizam info newsletter obavijest o turizmu i ugostiteljstvu na e-mail

Potpis:

VAŽNO: Uz narudžbenicu za časopis molimo poslati kopiju opće uplatnice ili potvrdu o plaćanju internet bankarstvom, poštom na našu adresu, faxom ili e-mailom • Pretplata za Hrvatsku: Podaci za uplatu općom uplatnicom / internet bankarstvom: CIJENA: 125 Kuna (4 broja) • PRIMATELJ: Info lab mediji d.o.o., A. Štangera 32, 51410 Opatija, Hrvatska • SVRHA DOZNAKE: Pretplata za časopis Turizam info POZIV NA BROJ: OIB (osobni identifikacijski broj) • BROJ ŽIRO RAČUNA: 2360000-1102276993 Zagrebačka banka

Ispunjenu narudžbenicu pošaljite na fax

051/ 718 351

Sve naj u 2014.

Svega pomalo

Što je novo u Istri • Lošinju • Zagrebu • Ninu

CHOCO &

Foto: TZ Brtonigla

WINE FEST U Brtonigli će se moći probati razni čokoladni specijaliteti poput pralina ručne izrade, a zanimljive su i radionice na kojima se može vidjeti način izrade čokoladnih skulptura

15. II. 2014. BRTONIGLA

stra ne miruje niti zimi, a spoj gastronomskih uživanja i odličnog vina gotovo da je neizbježna kombinacija, ovoga puta i uz jedan slatki dodatak. U Brtonigli se u subotu 15. veljače po drugi puta održava Choco & wine fest, mjesto na kojemu možete vidjeti, probati i osjetiti najbolje od čokolade. Nastupiti će izlagači iz Hrvatske, Slovenije i Italije, koji će predstaviti najbolje čokoladne uratke. Održati će se zanimljiva predavanja o nutricionističkim vrijednostima čokolade a na gourmet eventu će stručnjaci predstaviti nove trendove sljubljivanja čokolade s vinom i drugim namirnicama. Tijekom cijeloga dana održati će se i atraktivne dječje radionice te prezentacije lokalnih

8 Turizam Info zima 2013.

proizvoda poput vina, ulja, meda i sira. Zanimljivo je da je domaćin festivala Brtonigla, dobro poznata i priznata enološka destinacija, ujedno i prva članica međunarodne Udruge Gradovi vina – Citta` del vino, koja ostvaruje više od 10 posto ukupne proizvodnje vina u Istri. Osim samo zabave za nepca, Brtonigla je svoj program prilagodila i za one koji su malo više sportski nastrojeni. U sklopu Festivala se tako održava i 4. Brtonigla Adventure Trekk, atraktivna trekking utrka na području Sjeverozapadne Istre kroz šume, vinograde i maslinike pa preko brežuljaka i tipičnih istarskih gradića. www.coloursofistria.com www.trickeri.org

Predstaviti će se razni trendovi čokolade u gastronomiji, sljubljivanja čokolade i vina dok će se na izložbenom dijelu predstaviti lokalna maslinova ulja

1 punjač za 4 različita uređaja IDAPT je univerzalan punjač koji omogućuje punjenje do četiri uređaja istovremeno, uključujući mobitele, uređaje za igrice, iPod, iPhone, Nintendo, AA/AAA baterije ili GPS. Odlično je rješenje za restorane, hotele, kampove i druge turističke objekte gdje gosti uvijek traže mogućnost punjenja, a kompatibilan je sa više od 4.000 različitih uređaja. Istovremeno može puniti četiri različita uređaja, i vrlo je važno naglasiti kako ne zastarijeva jer se stalno razvijaju novi nastavci koji odgovaraju novim serijama uređaja. www.cronex.hr

Punjač dolazi u četiri različite boje, uređaji se jednostavno spajaju na njega a pomični okretni sustav ga čini čvrstim i štiti od oštećenja

Novi promo film Lošinja

žele doživjeti svoje snove o savršenom odmoru. Kako bi gosti upoznali otok, film dočarava Lošinj u svjetlu predivnog ljetnog dana, kroz romantične doživljaje mladog para, ali i iskrenu avanturu mlade obitelji. Redatelj i producent promo-videa je Hrvoje Serdar.

Foto: LH&V

ošinj Hotels & Villas su predstavili novi ekskluzivni promo film koji dočarava sve ljepote lošinjskog arhipelaga, udobnost hotela iz LH&V grupacije te rapsodiju mirisa, okusa i užitaka koje gost može doživjeti na Lošinju. Svrha filma jest približiti jedinstvenost i čaroliju ovog posebnog otoka gostima iz cijeloga svijeta koji

zima 2013.

Turizam Info 9

Hotel u boji H

otel Pantone u Bruxellesu dao je novo značenje korištenju boja u uređenju, što je zapravo i očekivano s obzirom da je hotel otvorila tvrtka Pantone - svjetski lider na području boja i kolornih sustava. Otvoren 2010. godine, hotel je smješten u sam centar grada, i do danas predstavlja jedinstven način na koji je jedna tvrtka koja se inače na bavi turizmom plasirala svoj osnovni proizvod upravo kroz tu nišu. Sam hotel dio je projekta Pantone Universe, koji se stalno širi i nadograđuje, a podrazumijeva proizvode bazirane na bojama i dizajnu. Vizualno i arhitektonski hotel potpisuju

Michel Penneman i Olivier Hannaer a na sedam katova koriste različite boje, koje kod gostiju pobuđuju nove, drugačije, ali uvijek pozitivne i ugodne osjećaje. Hotelske su sobe prava mala umjetnička djela - zidovi su bijeli kako bi poslužili kao podloga za cjelokupni doživljaj. Na zidovima se tako nalaze printana djela fotografa Victora Levya, u kojima je korišten Pantone spektar boja. Posteljina je bijela, u suprotnosti s mnoštvom šarenih detalja, različitih u svih 59 soba i suiteova koji nose sedam kolornih paleta. Osim toga, hotel raspolaže i šarenom kongresnom dvoranom i krovnom terasom. www.pantonehotel.com Pantone je najpoznatiji sustav stanadardizacije boja koji je osmilila istoimena američka tvrtka. Podrazumijeva svojevrstan katalog koji pojašnjava kojim se mješavinama boja dobiva određen ton, a koristi se na svim područjima industrije i dizajna

Snimio: Sven Laurent

Danas je u svijetu često praksa da tvrtke kojima osnovni posao nije hotelijerstvo otvaraju hotele, kako bi na taj način marketinški popratile svoj osnovni proizvod. Pantone hotel je jedan od najboljih i najatraktivnijih primjera

10 Turizam Info zima 2013.

Svega pomalo

lošinjskom hotelu Aurora održan je od 12. do 14. studenog sedmi po redu skup koji okuplja sve one koji se bave kamping turizmom. Osim predstavnika nacionalnih turističkih tijela i institucija te domaćih stručnjaka, u radu ovogodišnjeg kongresa sudjelovali su poznati međunarodni gosti i stručnjaci poput predsjednika Međunarodnog udruženja kampista, Franka Jacobsa, direktora turističkog sektora nizozemskog nacionalnog kraljevskog auto kluba ANWB te Marca Valtera, direktora Europske udruge za ekološku certifikaciju kampova “Eco Camping”. U sklopu kongresa se predstavio i veliki broj europskih proizvođača mobilnih kućica poput ADRIA, IRM, CRIPPA i CR ABITARE, pa su se tako mogli vidjeti novi trendovi u dizajnu i iskorištenju prostora. Kongres je okupio oko 220 sudionika koji su raspravljali o aktualnim trendovima u

Foto: KUH

VII. kongres hrvatskog kampinga ovom turističkom segmentu, primjerima dobre prakse, ali i ograničenjima koje i nadalje koče investicije. Na kongresu je tako istaknuto da kampovi čine čak 28 posto ukupnih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj, a u njima se ostvari 26 posto svih turističkih noćenja. Bilo je riječi o poziciji hrvatskoga kamping turizma na međunarodnim tržištima, ali i o trendovima u kampingu koji se kao i u mnogim drugi sektorima sve više vežu za održiv razvoj, nove zelene i informacijske tehnologije, društvene mreže, online poslovanje. O pozitivnom slovenskom iskustvu glampinga, odnosno kampinga s pet

Na kongresu su nagrađeni najbolji kampovi a predstavljen je i slovenski primjer dobre prakse glampinga - ponude luksuznog kampiranja

zvjezdica govorila je Snežana Škerbinc iz Slovenske gospodarske i turističke komore koja je predstavila nekoliko inovativnih proizvoda poput vinskoga kreveta u termama Ptuj ili pak drvenih kućica s jednom staklenom stijenom koje su atraktivan dio kamping ponude na Bledu. U sklopu kongresa najboljim kampovima dodijena su priznanja za kvalitetu kampova Croatia's Best Campsites i Ok Mini Camps, a zadnjeg dana održana je i redovna godišnja Skupština Kamping udruženja Hrvatske. www.kuh.hr

Ninu nagrada za inovativni razvoj turizma

Talijani u Veneciji limitiraju dolazak kruzera...a kad će u Dubrovniku?

obra vijest za turiste koji dolaze u Veneciju i ne žele slike golemih kruzera uz gondole, jest da je talijanska vlada nedavno donijela odluku o početku limitiranja prolazaka kruzera kroz venecijansku lagunu. Konkretno to znači od 1. siječnja 20 posto manje kruzera ispred Piazze Svetog Marka te kompletnu zabranu prolaska brodova težih od 96.000 tona od studenog slijedeće godine. Iako je to veliko razočarenje za kruzing kompanije, za Veneciju, grad koji tone, ovo je slamka spasa. Veneciju je naime Svjetski fond za zaštitu spomenika stavio na popis ugroženih lokaliteta, a velikim je dijelom za to zaslužno i zagađenje lagune zbog velikog porasta kruzing industrije tijekom proteklog desetljeća. 12 Turizam Info zima 2013.

a godišnjem sastanku članica Eden mreže u Bruxellesu na kojem su se okupili predU posljednjih nekoliko stavnici iz svih dosadašnjih odabranih godina Nin se sve europskih destinacija izvrsnosti, Nin je više profilira kao dobio nagradu za inovativni razvoj turizsveprisutna destinacija ma. Između 72 destinacije nagrađeno je u kojoj se intenzivno i ozbiljno radi samo pet. Europska komisija je utemeljila nagrade na godišnjoj razini u tri kategorije, a Nin je dobio nagradu u drugoj kategoriji pod nazivom EDEN INNOVATION PRIZE 2013 FOR PLACE MAKING. Kako je rekao Antonio Pezzano, koordinator za EDEN mrežu pri Europskoj komisiji, nagrada je to za osobnu inovaciju i kreativnost koja će poslužiti drugima kao uzor u uređenju i organiziranju aktivnosti u destinaciji na originalan način. Velika je bila radost u zgradi Europske komisije primiti nagradu i priznanje za Nin, što samo potvrđuje da se u lokalnoj zajednici vrijedno radi i da je to primijećeno i u Europi, zaključila je mr.sc. Marija Dejanović, direktorica Turističke zajednice Grada Nina.

Edukacija

Stručno usavršavanje u Kini pića, konobar, prodaja i marketing a mjesečna stipendija iznosi od 240 do 300 eura. Aplicirati mogu oni koji udovoljavaju određenim uvjetima, a to su minimalno diploma prvostupnika u turizmu ili ekonomiji, tečno znanje engleskoga jezika te dobro poznavanje Microsoft Office paketa. Nakon što uđete u uži izbor, intervju za posao će se održati putem skypea, a primaju se najbolji. Radni tjedan traje 40 sati, stan i hrana osigurani su od strane hotela, a trajanje usavršavanja moguće je od šest mjeseci do godine dana. Osim što nude mogućnosti za studente, fondacija ISTE isto tako daje i mogućnosti za poslodavce hotelijere koji bi primali studente iz Kine ili su zainteresirani za razmjenu već zaposlenih kadrova na usavršavanju. Kako se radi o neprofitnoj fondaciji, važno je napomenuti kako se niti studentima niti partnerima ne zaračunavaju usluge posredovanja a one koji koriste njihove usluge fonadacija prati tijekom cijelog trajanja boravka u Kini. www.istefoundation.com

Za studente hotelijerstva i mlade već zaposlene u hotelima Fondacija ISTE koja se bavi mladim talentima daje mogućnost plaćenog stručnog usavršavanja u kineskim hotelima s četiri i pet zvjezdica te traži partnere u hotelijerstvu na području Istočne Europe koji bi isto osigurali za kineske studente

snovana 2003. godine u Pekingu, Fondacija ISTE fokusirana je na omogućavanje usavršavanja stranih studenata u Kini, te mogućnosti za kineske studente da se na svojim područjima usavršavaju diljem svijeta. Fondacija je posebno usmjerena i na područje hotelijerstva gdje za studente turizma i hotelijerstva iz cijeloga svijeta ili pak mlađe ljude koji već rade u nekoj hotelskoj tvrtki, daje mogućnost plaćenog stručnog usavršavanja u hotelima sa četiri i

14 Turizam Info zima 2013.

pet zvjezdica u Pekingu, Šangaju, Guangzhou i Hangzhou. Hoteli su to koji su smješteni u gradskim poslovnim ili diplomatskim četvrtima a nude najbolju uslugu i često su dio najpoznatijih svjetskih lanaca. Primjerice usavršavati se može u hotelima kao što su Changan Hotel u Pekingu, Crown Plaza Beijing, Grand Metropark Resort - Sanya, Holiday Inn Beijing Haidan i mnogi drugi. Pozicije na kojima se može raditi jesu recepcijsko poslovanje, odnosi s gostima, manager hrane i

Crowne Plaza u Pekingu daje mogućnosti za one koji žele napredovati u recepcijskom poslovanju, na području hrane i pića te prodaje i marketinga. Mjesečna stipendija iznosi 240 eura

ČISTA I MEKANA VODA

roblem tvrde vode koja u ugostiteljskim i hotelskim objektima prečesto uništava uređaje sve je više izražena posebice u Istri, na otocima i u velikim gradovima. Osim samog kamenca, voda iz javne mreže puna je i drugih elemenata poput željeza, mangana ili amonijaka koji osim samim uređajima, štete i zdravlju korisnika. Najnoviji višeslojni sustavi za pročišćavanje vode MULTIMIX ERIE zahvaljujući novom višenamjenskom filteru tretiraju upravo pet najvažnijih problema koje nalazimo u komunalnoj ili bunarskoj vodi: tvrdoća, željezo, mangan, organski spojevi i amonijak. Filter se sastoji od kvarcnog pijeska, kationske smole, apsorbenta za organske spojeve, apsorbenta za željezo i mangan i interni materijal koji automatski formira višeslojnu filter posteljicu i za svaki sloj selektivno uklanja onečišćivače prisutne u vodi. Regeneracija filtera je jednostavna i automatski se odrađuje ispiranjem visokopročišćenom solju kao i kod tradicionalnih omekšivača. MULTIMIX Serija dostupna je u 4 veličine s visokoprotočnim upravljačkim ventilima od jedne cole. Više na aquapur.hr Prikaz rezultata analize komunalne vode prije i nakon tretiranja s novom generacijom MULTIMIX ERIE prošićivača

Koncentracija zagađenja

Tvrdoća °f

Željezo Mangan Oksidativnost Amonijak °d

mg/l

mg/l O2

mg/l

Netretirana voda

<75

<42

<15

5-10

Tretirana voda

<2,5

<1,4

<0,3

<0,1

<0,5

Hotelska kozmetika

Od igle i konca ...

sim osnovne i obavezne hotelske kozmetike svakog je gosta ugodno iznenaditi i drugim malim sitnicama koje mu često poprave dojam hotelske sobe ili privatnog apartmana u kojem boravi. Adriona hotelska kozmetika, osim osnovnih i obaveznih artikala poput sapuna ili šampona, odnedavno nudi i ostale kozmetičke sitnice za vaše goste. Kapa za tuširanje, rukavica za čišćenje i poliranje cipela (kako vam gosti ne bi trajno uništili ručnik), set za šivanje sa šest vrsti konaca, češalj, turpija za nokte, vata za lice i uši i uvijek toliko traženi set za brijanje biti će dobrodošli u svakoj sobi. www.adriona.com

Novosti za iznajmljivače

Kako do njemačkih gostiju?

rodaja nove sezone već je počela i većina je privatnih iznajmljivača u potrazi za što učinkovitijim načinom oglašavanja i prodaje svojih kapaciteta. Za one koji se žele usredotočiti na njemačko tržište te privući što veći broj gostiju, u posljednjih se nekoliko godina kao jedan od najkvalitetnih i najposjećenijih portala pokazao www.ferienhaus-liste.de. Portal je to na kojem smještaj traži i rezerevira veliki broj Nijemaca, no osim što obiluje kvalitetnim informacijama, odličnim i detaljnim fotografijama te širokim rasponom informacija za turiste, portal nudi i puno benefita za privatne iznajmljivače. Najvažnija prednost ovog portala za pristup njemačkom turisti jest ta što se radi o portalu za direktnu komunikaciju između turista i iznajmljivača čime se izbjegavaju bilo kakve provizije ili postavljanje uvjeta i cijena od samog portala. Svaki će iznajmljivač potpisati ugovor koji se skida na samoj internet stranici te samostalno unijeti svoje fotografije i podatke u sustav. Kako nismo svi eksperti za njemački jezijk, osoblje portala će rado pružiti asistenciju pri prijevodu i lekturu, no i savjetovati što od informacija staviti i koje su to informacije koje njemački gost traži i koje su mu važne. Portal naplaćuje samo godišnju naknadu u iznosu od 79,99 eura, te nema nikakvih drugih pristojbi i provizija, a budući gost rezervira smještaj direktno kod iznajmljivača. Na portalu se danas može pronaći više od 46.000 kuća, soba i apartmana iz cijele Europe s cjelogodišnjim i Last minute ponudama. Više informacija na www.ferienhaus-liste.de ili putem e-maila na radic@ferienhaus-liste.de

zima 2013.

Turizam Info 15

Hoteli

Miramar u Opatiji je pod vodstvom Holleisa postao jedan od najuspješnijih hotela na području Kvarnera

Sjedište Holleis hotela je u austrijskoj turističkoj destinaciji Zell am See. Tu posjeduju dva hotela - Sazlburgerhof (pet zvjezdica) i Grand hotel Zell am See (četiri zvjezdice) a u portfelj ubrajaju i još dva hotela na skijalištima

Novi početak crikveničke Therapie Hotel Therapia je nakon podužih pregovora dobio novoga vlasnika. Od Igora Štimca hotel je kupio jedan od najuspješnijih austrijskih hotelijera Wilfried Holleis

olleis je u hrvatskom hotelijerstvu prisutan već punih devet godina. Vlasnik je jednoga od najuspješnijih hotela na Opatijskoj Rivijeri, hotela Miramar, koji za razliku od ostalih opatijskih hotela radi deset mjeseci godišnje i nudi puno više od sunca i mora, a bio je i vlasnik hotela Katarina na istoimenom otoku ispred Rovinja. U želji da proširi poslovanje u Hrvatskoj, ovaj austrijski businessman duže je vremena tražio hotel koji bi se prije svega svojim izgledom iz 19. stoljeća uklopio u viziju poslovanja Holleis hotela. Nakon što je bezuspješno tražio u Istri, na Kvarneru je našao savršenu akviziciju - hotel Therapiu. Uz osmjeh Holleis dodaje kako su pregovori dugo trajali, no sve je

16 Turizam Info zima 2013.

napokon riješeno pa će hotel odmah nakon Nove godine u temeljitu rekonstrukciju kako bi već za Uskrs primio prve goste. Novi hotel trebao bi tako biti povećanog kapaciteta za 40 soba koje će sve imati pogled na more a u ponudi će biti i vrhunski wellness centar čime će se svrstati u vrh ponude Kvarnera. Gosti će kao i iz opatijskoga Miramara većinom biti iz područja Njemačke i Austrije, oni koji žele odmor u nekadašnjim odmaralištima carskoga Beča. Hotel će zapošljavati 110 djelatnika, što je dvostruko više nego do sada, no neće zadržati ime Therapia, koje kako objašnjava Holleis, goste koji nisu upućeni previše podsjeća na bolest, već će novo ime biti Kvarner Palace, koje stranoga gosta odmah

Willfried Holleis proglašen je 2011. godine najboljim hotelijerom od strane Austrijskog udruženja hotelijera zbog ostvarenih 20 milijuna eura prometa, 200.000 noćenja i 1.000 kreveta

asocira na lokaciju u koju dolazi. Therapia je do prodaje bila u vlasništvu nogometaša Igora Štimca koju ju je kupio 2004. godine za 5,4 milijuna eura i investirao još desetak, a posljednjih je nekoliko godina radila unutar lanca Falkensteiner.

Nova generacija INTERAKTIVNE TV Sada svaki hotel i apartman neovisno o veličini i broju soba može imati interaktivnu TV u HD rezoluciji i po prvi puta bez izmjene instalacija i na postojećim TV uređajima!

WiFi bežični internet • Hotelske informacije • WEB novosti Internet radio • Interaktivne igre • Filmovi Facebook • YouTube • Skype

www.cronex.hr info@cronex.hr • Tel: 052 635-655 Interaktivna TV je napredni sustav u hotelu koji omogućava prikaz ponude, usluga i raznih informacija, komunikaciju sa gostima, pristup Internetu, društvenim mrežama i mnogim aplikacijama a sve putem TV uređaja u sobama.

Muzeji

18 Turizam Info zima 2013.

Muzej u Oslu u poduzetničkoj priči

Muzeji

MUZEJ FRAM

Da se muzej može voditi kao tvrtka pokazuje primjer Fram muzeja u Oslu, gradu koji ima više od 40 muzeja. Fram je jedan od najposjećenijih i svakako jedan od najprofitabilnijih, s velikim planovima za dalji razvoj Pripremila: Barbara Požarić Foto: Arhiva Muzej Fram

ram je jedan najpoznatijih, sigurno i najvažnijih brodova ikada izgrađenih. Brod kojime su Norvežani naumili krenuti u ekspedicije osvajanja Sjevernoga i Južnoga pola. Iz brodogradilišta je izašao 1890. godine, a načinom kako je projektiran i izgrađen kao najsigurniji brod na svijetu, bio je put do ostvarenja snova brojnih istraživača, avanturista i pionira u otkrivanju novih područja. Bio je to najtvrđi i najsigurniji brod, kojime je istraživač Fridtjof Nansen krenuo u istraživanje Artika i ostao zarobljen u ledu 1055 dana. Na jednoj od najpoznatijih ekspedicija na svijetu, Roald

Fram je bio brod koji je izgrađen kako bi omogućio norveškim istraživačima 1890.-tih godina osvajanje Sjevernoga i Južnoga pola. To je jedan od najznačajnijih brodova svih vremena, uz koji su vezane najnevjerojatnije priče. Njegova je konstrukcija genijalna, a omogućuje da brod umjesto da se odupire pritiscima leda jednostavno ide prema površini

Kako bi istražio Arktik dublje nego što je to učinio itko prije njega, norveški istraživač Fridtjof Nansen je naručio gradnju Frama. Na legendarnoj ekspediciji od 1893 - 1896. godine Fram je bio okovan u ledu 1.000 dana a Nantsen je do Arktika stigao na saonicama

Amundsen je u do tada neviđenoj avanturi sa Framom prvi osvojio Južni pol 14. prosinca 1911. godine.

DOBROVOLJCI SPASILI FRAM OD ZABORAVA Nakon dugih godina osvajanja i avantura, početkom XX. stoljeća Fram je bio spreman za staro željezo. No, tradiciji okrenuti Norvežani nisu se željeli odreći svoga nacionalnog ponosa i na dobrovoljnoj su bazi 1925. godine krenuli u restauraciju broda, financirajući se tek sitnim donacijama malih ljudi. Fram je spašen, a desetak godina kasnije, 1936. godine sakupljeno

je dovoljno sredstava da se oko samoga broda izgradi zgrada i otvori muzej u kome je restaurirani brod po prvi puta izložen javnosti. Od 1960. godine muzej se vodi na dobrovoljnoj bazi, no tijekom tih prvih 40-godina tome se nije pristupalo profesionalnije. Priča se počinje mijenjati 1990. godine kada se muzej po prvi puta uključuje u tržišnu utakmicu. Kako navodi njegov direktor Geir Klover, Fram danas ima 10-tak zaposlenih, no nisu financirani od strane vlade niti lokalnih vlasti, već se za svoje prihode brinu sami. Osim samoga broda koji se u zima 2013.

Turizam Info 19

Muzeji Geir Klover direktor Frama

Fram je muzej koji je sagrađen oko samoga broda, a svi izlošci su posvećeni detaljima istraživanja Sjevernoga i Južnog pola nekada i danas

cijelosti može razgledati, u Framu su inovativni i nude puno različitih modernih sadržaja. Impresivna brojka od 200.000 posjetitelja godišnje broji mnogo zaljubljenika koji u

prigrlili ono što im moderne tehnologije omogućavaju, pa su tako u muzeju ponudili niz dodatnih sadržaja. Dvije izložbe upoznaju posjetitelje sa Sjevernim i Južnim polom, no

Od Frama posjećeniji je jedino Kon-tiki muzej sa 400.000 posjetitelja godišnje Oslo dolaze upravo kako bi uživo vidjeli brod - legendu. No, kao što sunce i more modernom gostu više nisu dovoljni da bi bio zadovoljan, tako ni sam brod Fram neće ispuniti očekivanja. Geir Klover kaže kako su u cijelosti 20 Turizam Info zima 2013.

svaki predmet na izložbi ima svoju edukativnu svrhu i svaki interaktvno priča neku od priča o osvajanjima i pustolovinama. Na raspolaganju su iPad, filmovi a sve je prevedeno na čak 10 jezika. Dark walk posjetiteljima dočarava Sjeverni pol prolaskom

kroz polarni tunel gdje otkrivaju što je to prava polarna hladnoća. U Activity centru saznaje se kako se točno istražuju polovi, a tu su i izložbe koje govore o tome što se u istraživanju polova događa danas. U Framu su izmislili i posebno shopping iskustvo s unikatnim stvarima koje se ne mogu kupiti nigdje drugdje u svijetu. Explorer's club koji se nalazi unutar muzeja iznajmljuje se, pa se ovdje održava preko 300 evenata godišnje. Dio postava muzeja se tijekom cijele godine seli diljem Europe na gostojućim izložbama, što također čini veliki dio prihoda Frama, a i zaposlenici su educirani za održavanje seminara i predavanja o polarnim ekspedicijama. Enorman trud danas prepoznaju donatori i vlada, pa je novi projekt koji je u tijeku djelomično financiran od strane države. Radi se o novome muzeju Gjoa koji će se nalaziti tik do Frama, a biti će dom istoimenoga broda, onoga kojime je po prvi put oplovljen Sjeverozapadni prolaz. Projekt je to vrijedan 12 milijuna eura, od kojih je veliki dio dobiven od Bergsen fondacije koja predstavlja norvešku brodograđevnu industriju, dio od vlade, a veliki dio i dalje stiže od donacija malih ljudi. No sam rad zaposlenika i tekuće održavanje financirati će se od osnovnih djelatnosti - prodaje ulaznica koje koštaju 10 eura, vođenih tura, prodaje suvenira, evanata i predavanja. Nije sve ni tako idealno. Kako kaže direktor Frama, muku muče da urede parkiralište, no važno je da imaju projekte koji će osigurati budućnost Frama, u gradu kojemu se u slijedećih nekoliko godina otvaraju još tri velika muzeja.

Muzeji NAJLJEPŠI EUROPSKI BRODOVI MUZEJI SS Great Britain BRISTOL

ristol, grad smješten u južnoj Engleskoj bio je nekada najpoznatija luka, no i mjesto u kojemu je nastala industrijska revolucija. Kao hommage jednoj i drugoj činjenici, na doku na kojemu je i izgrađen, danas stoji brod SS Great Britain, prvi prekooceanski brod sa željeznim trupom i propelerom koji je mogao preći ocean. Bio je to do 1845. najveći putnički brod na svijetu koji je povezivao Bristol i New York pričajući priče o bogatim putnicima koji su posjećivali Ameriku, ali i onih koji su jednostavno išli trbuhom za kruhom i koji su u Bristol dolazili iz cijele Europe kako bi se u potpalublju vozili do obećane zemlje. Kasnije je brod prodan i korišten za prijevoz vojnih trupa i na kraju ugljena, a tužnu je sudbinu dočekao desetljećima trunući na Falklandskom otočju kraj obala Argentine. 1970. godine u velikom poduhvatu koji je pratila i slavila cijela Velika Britanija, brod je vraćen u domovinu, restauriran i pretvoren u jedan od najatraktivnijh muzeja te vrste u svijetu. Danas se tu može vidjeti ne samo priča jednoga od najvažnijih brodova u povijesti Velike Britanije, već i povijest industrijske revolucije i načina života u 19. stoljeću. Na brodu se danas održavaju i vjenčanja, zabave, partyji, terenska nastava i niz drugih sadržaja. Cijena ulaznice: 12,95 funti (cca 125 Kn) www.ssgreatbritain.org

Kabine broda su originalne, pa se može vidjeti kako su bogati i siromašni putovali prema New Yorku u potrazi za boljim životom

Najveći engleski brod muzej danas se nalazi u Bristolu, na doku u kojemu je izgrađen. Brod je okružen staklenom površinom ispod koje se može hodati i vidjeti trup broda i propeler

U unutrašnjosti je detaljno prikazan motor - tadašnji najveći doseg industrijske revolucije

zima 2013.

Turizam Info 21

Vittoriale degli Italiani GARDONE, Italija

ako ovdje ne govorimo o klasičnom brodu - muzeju, projekt je to koji je povezan s Hrvatskom pa smo ga jednostavno morali izdvojiti. Vittoriale degli Italiani posljednji je dom talijanskoga pjesnika Gabriellea D'Annunzia kojega pamtimo po fašističkoj epizodi osvajanja Rijeke 1920. godine. Svoj je dom Gabrielle koji se sastojao od kompleksa s vilom, trgom, d'Annunzio amfitetatrom i knjižnicom 1923. godine darovao vladi, koja je kasnije ovdje napravila muzej I. svjetskog rata. Kao jedan od izložaka dopremljen je torpedni brod MAS 96 s kojim je uz još dva torpedna broda D'Annunzio 11. veljače 1918. godine uz zapovjednika Luigija Rizza iz Bakra krenuo put Cresa u napad na austrijsku mornaricu. Iako je cijeli napad bio prilično loše izveden, naime od tri ispaljena torpeda dva su zapela na dnu a jedan je tek slabije oštetio jedan austrijski brod, Talijani su se vozeći se dijelom na naftni a dijelom na električni pogon natjeravali s Austrijancima do Kraljevice gdje su im lukavstvom uspjeli pobjeći. Iako se u toj bitci ustvari ništa značajno nije desilo, D'Annuznio ju je u svojim govorima s balkona riječke Guvernerove palače propagirao kao veliku pobjedu nad ratnom mornaricom Habsburške monarhije, što je značilo podizanje duha oslabljenih talijanskih vojnika. U muzeju se može vidjeti i zanimljiva priča o torpedu i D'Annuziju u Rijeci. Cijena ulaznice: 16 eura www.vittoriale.it

Ratni torpedni brod MAS 96, svjedok bitke talijanske i habsburške mornarice u I. svjetskom ratu ispred Bakra, dopremljen je u vrt d'Annunzieve vile, a uz njega je izloženi torpedo i priča o tome kako je izmišljen u Rijeci

Hrvatska priča

Tužni, sami i zaboravljeni

eslavnu sudbinu doživio je brod Galeb kojim je Tito oplovio svijet. Nakon što je prošao sve i svašta, brod je osam godina ležao u riječkom brodogradilištu, gdje je propadao, i na kraju ga je na licitaciji kupio grad Rijeka za 150.000 dolara.

Titov brod Galeb

22 Turizam Info zima 2013.

Projekat “Brod Galeb” predviđa da se brod da u koncesiju, s obavezom koncesionara da brod uredi i dovede u puno plovno stanje, zatim da veći dio broda bude po namjeni memorijalni. No do danas je ova dobra priča o valorizaciji Galeba u turističkoj ponudi Rijeke ostala nažalost tek mrtvo slovo na papiru. Navrijedniji brod nekadašnje jugoslavenske ratne mornarice, brod Jadran, danas se nalazi u vlasništvu Crne Gore, a usidren je u Tivtu. Hrvatska je prije nekoliko godina pokrenula proces za povrat broda. Prema službenim podacima brod je izgrađen 1931. godine u Hamburgu, a riječ je o prelijepom jedrenjaku dužine 60 metara. U svom dugom vijeku Jadran je uplovio u gotovo sve europske luke, a do

početka II. svjetskog rata korišten je za obuku polaznika Školski brod Jadran tadašnje mornaričke akademije. Kapitulacija Mussolinijeve Italije zatekla je brod u Veneciji, gdje je do kraja rata sustavno pljačkan. Kada su Titovi partizani zatražili povrat broda, nakon pobjede 1945. godine, našli su kako služi kao most između kanala. Dotegljen je u Tivat gdje je 1948. godine završila njegova obnova nakon čega je prebačen u Split koji postaje njegova matična luka, a Jadran postaje školski brod, ponos tadašnje Jugoslavije.

Čarobna koliba D

a je Gorski Kotar čaroban to smo znali, no da ovdje postoji i jedna prava čarobna koliba iz bajke, to nismo. U mjesti Hlevci nedaleko Ravne Gore, zagrebačka je obitelj Varda prije sedam godina izgradila svoju kuću iz snova. Opremili su je uspomenama, sitnicama i detaljima, kako bi odmak od života u metropoli bio nešto posebno. No, kuća je u posljednje vrijeme postala turistički sadržaj i magnet za one koji žele nekoliko dana provesti u prirodi Gorskoga Kotara, no u jednom sasvim

posebnom okruženju. Magus Tabernus ili Čarobna koliba može pružiti smještaj za ukupno osam osoba na oko dvjestotinjak kvadrata, a tu je još i impresivna okućnica od čak 6.000 kvadrata. Neposredno uz kuću nalazi se i bazen na otvorenom sa sunčalištem, a tijekom ljeta može se uživati i u boćanju ili roštiljanju. Za zimu, osim sanjkanja i ostalih zimskih radosti, na galeriji, inače prostoru za druženje su Play Station i biljar. Cijene iznajmljivanja se kreću od 2.000 eura na više za tjedni najam. www.magustabernus.com

Foto: Arhiva Magus Tabernus

Hlevci, Gorski Kotar

Dnevni boravak s puno toplih detalja iznad kojega se nalazi galerija s Play stationom i biljarom. Potpuno opremljena kuhinja i romantični ugođaj blagovaonice za sada je tek početak priče o sličnim objektima koji su u budućem planu obitelji Varga

zimazima 2013. 2013.Turizam Turizam InfoInfo25 25

Nagrade Čovjek ključ uspjeha

Turizam su ljudi Kraj sezone vrijeme je odavanje priznanja najboljima. Svima koji su se posebno trudili uljepšati nečiji odmor, onima koji su dali još malo više. Na Danima hrvatskog turizma održanima krajem listopada u Zadru, upravo su njima dodijeljene nagrade u akciji Čovjek ključ uspjeha Pripremila: Sara Morgan

osti su otišli, a zima još nije počela. Pravo je vrijeme za zbrajanje rezultata sezone, tko je ostvario više, tko manje, kakvi su bili gosti i što nas čeka slijedeće godine. Vrijeme je i za susret s prijateljima, dragim licima, svima onima koji stvaraju turizam.

Sandra Gobin

Vesna Korda

26 Turizam Info zima 2013.

Ove godine tradicionalna manifestacija hrvatske turističke javnosti, Dani hrvatskog turizma, održana je krajem listopada u Zadru. Razne teme, sastanci strukovnih udruga, Hrvatski turistički forum i neminovni susret s Vladom, trebali su biti pokazatelj što očekivati od države i zakona, kako

Željko Jarak

Meri Šuljak

poslovati i koji je smjer kojim Hrvatska u turizmu ide i kako mu se prilagoditi. No, kao i svake godine, Dani turizma su i prilika da se nagradi one najbolje. Od gradova i općina, destinacija i objekata, pa sve do zaslužnih pojedinaca. I upravo je to najljepši trenutak sezone. Onaj trenutak kada znaš i vidiš da je poseban trud, rad, lijepa riječ, dodatna usluga ostala negdje zabilježena, primjećena... i da se cijeni.

LJUDI ZA LJUDE Sandra Gobin članica je uprave i direktorica turizma pulske agencije Uniline u kojoj provela cijelu svoju karijeru u turizmu. Od samog početka je radila na svim razinama i prošla edukaciju obavljajući sve poslove unutar agencijskog poslovanja. Upravo to je i temelj njene stručnosti i činjenice da je vlastitim radom i uspjehom dostigla poziciju člana Uprave jedne od vodećih domaćih turističkih agencija. Kristinka Ivanac svoju je agenciju Berulia Travel otvorila 2003. godine no i prije toga cijeli je život radila u turizmu, od recepcije, turističke agencije pa sve do vlastite konobe. Kao i svi oni poduzetnici koji shvaćaju ono od čega žive, i sama Kristinka će reći kako nikada svoj posao nije radila isključivo i samo za svoju financijsku korist, već je nastojala reklamirati u najboljem svjetlu mikrolokaciju u kojoj živi i radi, Makarsku rivieru, no i Hrvatsku u cjelini.

Marina Stražić zaposlena u Valamarovom kampu Lanterna, proglašena je najboljom turističkom animatoricom. Marina u Valamaru radi već 10 godina, gdje je i započela karijeru s 18 godina radeći kao dječji animator, da bi se kasnije specijalizirala za rad u kampovima. Danas upravlja Valamarovim animacijskim timom koji broji 14 animatora. Meri Šuljak turistički je vodič za Zadarsku, Šibensko-kninsku i Splitsko-dalmatinsku županiju za njemački, engleski i talijanski jezik i vlasnica agencije Meri Zadar. Meri je inače iz Raše u Istri a interes prema jezicima doveo ju je na Filozofski fakultet u Zadar. Zavoljela je ovaj grad i odlučila tu živjeti a danas je jedan od ponajboljih vodiča kojoj je ova nagrada vrhunac karijere i poticaj za daljnji rad. Željko Jarak šef je bara u dubrovačkome hotelu godine Excelsioru. Nakon završene Ugostiteljske škole, te kraćeg boravka u Njemačkoj radi usavršavanja

Laureati 2013

SANDRA GOBIN, organizator putovanja, Uniline Pula, KRISTINKA IVANAC, agencijski djelatnik, TA Berulina Travel Brela, VESNA KORDA, djelatnik prodaje i marketinga u turizmu, Maistra Rovinj, MARINA STRAŽIĆ turistički animator Riviera Adria d.d., Poreč. Kamp Lanterna Poreč, MERI ŠULJAK, turistički vodič, Meri Zadar d.o.o., MARIJA SEKULIĆ recepcijski djelatnik Hotel Plitvice Plitvička Jezera, ŽELJKO JARAK, konobar, Hotel ExcelsiormDubrovnik, IVICA LJUBEK, kuhar, Srednja strukovna škola Vinkovci, JANJA MATAHLIJA, djelatnik hotelskog domaćinstva, Imperial Rab, MILIVOJ GULAM, privatni iznajmljivač Pirovac, MARIJAN SLAKOPER, domaćin turističkog seoskog gospodarstva, Seljački turizam Slakope Klake, DARKO OREŠIĆ, carinik, Ministarstvo financija, Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb II, Služba za robno granične procedure Zračna luka, MIROSLAV

Mirjana Korljan

Marina Stražić

Marijan Slakoper

Kristinka Ivanac

Nagrada za

životno djelo JURGAN, policajac, Policijska postaja Senj, SEKA ISTENIĆ inspektor Državni inspektorat PJ Split, KLAUDIO DOMIJAN djelatnik u pomorskom prijevozu Obrt Marinero, SAVO GLIŠIĆ, djelatnik u zračnom prijevozu, Zračna luka Pula, ROMANO BREČEVIĆ, vozač, Istraturist Umag, Hotel Sol Garden Istra, DRAGUTIN BUNETA, taksist, Obrt za taxi prijevoz Crikvenica, SANDRA ŠODAN, prodavač, Studenac d.o.o. Omiš, ĐURĐICA PERNJEK, hortikulturni djelatnik Krakom, MILJENKO SEVER, čistač, Terme Tuhelj Tuheljske Toplice, MARIO MUHOBERAC, spasilac na plažama i bazenima, Valamar Club Dubrovnik, MELITA POKORNI, djelatnik u ostalim uslužnim djelatnostima, Biogal d.o.o. Daruvar, MIRJANA KORLJAN, djelatnik u sustavu turističkih zajednica, TZO Gradac

sklopu Dana hrvatskog turizma po prvi su puta dodijeljene nagrada za životno djelo i godišnje nagrade Anton Štifanić. Nagradu za životno djelo je primio hotelijer Anđelko Leko, dok su godišnje nagrade primili Tulio Fernetich, Hrvatska gorska služba spašavanja, Gradski muzej Vukovar. Anđelko Leko u HUP-u je proveo cijeli svoj radni vijek. Upravo zahvaljujući njemu HUP je stigao do današnje veličine kada u svojem portfelju broji neke od najvažnijih zagrebačkih hotela - Westin, Sheraton, Panorama, International a zaslužan je i za dovođenje brojnih hotelijerskih brendova u Hrvatsku. Utemeljitelj je Nacionalne udruge hotelijera čiji je danas počasni predsjednik. Tulio Fernetich vlasnik je hotela i restorana San Rocco, koji su već godinama u samom vrhu hrvatske turističke ponude. Hotel San Rocco radi cijele godine, a ističe se i po tome što od svoga otvaranja nije bio zatvoren niti jedan jedini dan, a cijela obitelj Fernetich u ovaj projekt ulaže ogroman rad i trudu vrijedan divljenja. Tulio Fernetich vlasnik je hotela i restorana San Rocco u Brtonigli zima 2013.

Turizam Info 27

Janja Matahlija

jezika, Željko je počeo raditi u “Excelsioru” i ostao ovdje punih 25 godina. Srdačan, nenametljiv, Željko je u neku ruku i psiholog koji dobro prepoznaje raspoloženje gosta i često je upravo on razlog zbog kojega se gosti vraćaju. Marijan Slakoper, najbolji je domaćin turističkog seoskog gospodarstva. Vlasnik je Seljačkog gospodarstva Slakoper a inače nastavnik elekrotehnike u Samoboru gdje uspješno prenosi svoje znanje na mlade. Turizam, ono što je njemu i njegovoj obitelji najprije bilo samo hobi, preraslo je danas u ozbiljan posao. On je kako će reći i vlasnik, i zaposlenik i domaćin, a u Etno kući pod Okićem trudi se ponuditi obiteljsku, domaću atmosferu, povratak u djetinjstvo i pravi odmor. Mirjana Korljan najbolja djelatnica u sustavu turističkh zajednica alfa je i omega Turističke zajednice općine Gradac, gdje je u posljednjih nekoliko godina napravljeno puno na unapređenju kvalitete ponude, od uređenja pješačke staze uz more koja povezuje sva mjesta Rivijere Gradac pa sve do staza do starih sela i info punktova, a velik je trud uložen i u promidžbu. Za Janju Matahlija njeni će suradnici reći da je zaista zasluženo dobila dobila nagradu. Vrijedna

Foto: MINT

28 Turizam Info zima 2013.

Marija Sekulić

i predana, Janja brine za ogroman kompleks San Marino u Loparu na otoku Rabu i to više od 30 godina. Iako je posao zahtjevan i odgovoran, Janja je uvijek nasmijana, ljubazna i zadovoljna, omiljena i među gostima i među kolegama. Vesna Korda najbolji je ovogodišnji djelatnik prodaje i marketinga, a kako i sama kaže biti nagrađen upravo u ovoj sferi gdje ima puno vrhunskih stručnjaka, velika je čast, pa je time i sam odnos prema nagradi emotivniji. Vesna je karijeru započela kao turistički vodič u nekadašnjem Kompasu a nastavila je u Odjelu prodaje tvrtke Anita d.d. u Vrsaru. Nakon što je 2004. godine magistrirala na Fakultetu za turistički i hotelski menaždment u Opatiji, karijeru je uspješno nastavila u Maistri gdje je od 2009. godine voditeljica razvoja tržišta za lukszune hotele iz portfelja Maistre. Marija Sekulić nagrađena je kao najbolja u recepcijskom poslovanju, a na Plitvice je došla 1967. godine kao učenica i ostala do danas. Tijekom rata radila je u zagrebačkoj Esplanadi, no već 1995. godine se je vratila na Plitvice kako bi pomogla u ponovnoj uspostavi rada u tvrtku koju smatra drugim domom.

Hoteli Jastuk je u hotelu

više od jastuka

Budite se noću, tučete jastuk, na godišnjem ste odmoru a ne možete zaspati... Iako se možda ne čini, jastuk je jedna od najvažnijih stvari u hotelskoj sobi

esto se događa da vidimo putnike u autu koji na godišnji odmor nose svoje jastuke. Za mnoge je dobar i kvalitetan jastuk koji će omogućiti dobar san najvažnija stvar, naročito za one koji često putuju. Cjelonoćna bitka s jastukom, beskrajno traženje najboljeg položaja i na kraju gledanje televizora jer nismo u stanju zaspati, nije rješenje.

HESPO Medisan 100% pamučna antibakterijska tkanina Unutrašnja strana prošivena PES vatom Ispuna 100% polyesterske silikonizirane kuglice 60 x 80 | 50 x 70 | 50 x 80 | 40 x 60 | 30 x 30

30 Turizam Info zima 2013.

Mnogi stručnjaci će reći kako je jastuk ustvari iznimno važan detalj hotelske sobe. Upravo iz tog smo razloga za vas istražili kakvi se sve jastuci u Hrvatskoj mogu pronaći, kako biste svojim gostima mogli ponuditi pravi Hotel Pillow Menu, razlog više da ponovo budu vaši gosti i da vaš hotel ili apartman preporuče. Ne zaboravimo, najbolji hotel je onaj u kojem najljepše spavamo.

HESPO Biosoft Intense Navlaka izrađena od bambus vlakana s dodatkom Intense karbonskih vlakana. Unutrašnja strana prošivena PES vatom. Ispuna 100% polyesterske silikonizirane kuglice 60 x 80 | 50 x 70 | 50 x 80 | 40 x 60 | 30 x 30

Trajanje jastuka Jastuk koji ćete dobiti u hotelu, vjerojatno je puno mlađi od onoga koji imate kod kuće. Hotelski jastuk sa sintetičkim punjenjenjem uz kvalitetno održavanje i pranje može trajati od 18 do 24 mjeseca, dok onaj punjen perjem traje od 24 do 36 mjeseci. Veliki svjetski hotelski lanci tako godišnje kupuju i do 20.000 jastuka.

Jastuci i hotelske domaćice Kada bi svaki jastuk nekoliko minuta uguravale u jastučnicu, hotelske bi domaćice radile samo to. Nedavno je objavljena knjiga Heds in Beds Jacoba Tomskya, eksperta za hotelsko domaćinstvo u kojoj govori o triku kako brzo mijenjati jastučnice. Video verziju možete potražiti i na You tubeu.

Menu jastuka Nema potrebe da gost nosi jastuk od kuće. Danas bi trebalo biti uobičajeno da svako hotelsko domaćinstvo ima nekoliko vrsta rezervnih jastuka koje može ponuditi gostu. Naročito je važan onaj s punjenjem za alergičare. Već je nekoliko hotela uvelo i tkz. menu jastuka gdje gost može odabrati veličinu i punjenje, i naravno količinu jastuka - dovoljno je samo iz sobe pozvati recepciju i naručiti jastuk kakav želite. I za kraj jedna ekskluzivna sitnica o jastucima. Za svoje VIP goste Ritz i Hilton u posljednjih godine dana nude jastučnice s inicijalima. Gosti mogu svoje jastučnice uzeti sa sobom kao suvenir ili ih pohraniti kod domaćice za svoj slijedeći dolazak.

HESPO Bio Ortho Vanjska navlaka antibakterijska Medicott tkanina 60% poliester / 40% pamuk. Uložak od anatomski oblikovane jezgre od visco-elastične pjene s ekstraktom aloe 60 x 43 x 8/11 cm

HESPO Ergo HR Vanjska navlaka antibakterijska Medicott tkanina 60% poliester / 40% pamuk. Uložak od anatomski oblikovane jezgre od HR (high resilient) pjene s ekstraktom sljeza 70 x 39 x 8/10 cm

HESPO Harmony Vanjska navlaka antibakterijska Medicott tkanina 60% poliester / 40% pamuk. Uložak od anatomski oblikovane jezgre od HR (high resilient) i Visco memory pjene s ekstraktom sljeza 70 x 42 x 11 cm

INTERTEKSTIL STANIĆ Wellness Vanjska navlaka 100% pamuk. Punjenje 100% poliestersko vlakno. Punjenje iz dvije odvojene komore. 60 x 40 cm

HESPO GEL Anatomic Kombinacija Visco elastične memory pjene i Technogela. Navlaka 100% pamučna s Actigard tretmanom. Vanjska navlaka 63% micro-modalno vlakno, 32% PES vlakno, 5% elastan. Jastučnica strojno periva do 60”C 66 x 42 x 11 cm

INTERTEKSTIL STANIĆ Monaco Ovitak od najfinijeg pamuka 100% sa sjajnim efektom. Punjeno silikoniziranim djevičanskim vlaknom, izdržljivo, pogodno za pranje. 66 x 40 x 14 cm

INTERTEKSTIL STANIĆ Hotelux Vanjska navlaka 52% poliester, 48% pamuk. Punjenje 100% poliestersko vlakno. Jastučnica periva na 95”C 80 x 60 cm

INTERTEKSTIL STANIĆ Serenity Ovitak od 100% pamučne prirodne tkanine. Punjeno 50% bijelo guščje perje i 50% poliestersko vlakno - mikrofibra 60 x 80 cm

INTERTEKSTIL STANIĆ Mediteran Ovitak 100% pamuk, punilo 100% poliesterska vlakna. Mogućnost pranja samo pamučnog prošitog ovitka. Najprodavaniji model za hotelskoapartmansku ponudu. 50 x 40 | 80 x 60 cm

INTERTEKSTIL STANIĆ Sweet Memory Ovitak 80% pamuk, 20% poliester. Visokoelastična termoaktivna poliuretanska pjena. Anatomski podešen kralježnici. 50 x 30 x 7,5/9,5 cm

zima 2013.

Turizam Info 31

Najutjecajniji filmovi u svijetu putovanja

Pogledajotputuj Znamo da snimanje filma u nekoj destinaciji može značiti turistički boom, nove goste, marketing koji se ne može platiti. U povijesti kinematografije tijekom posljednjih pedeset godina izdvojilo se nekoliko filmova koji su iz nekoga razloga bili posebni motiv putovanja

Pripremila: Barbara Požarić

Amelie FRANCUSKA

oderna bajka o Amelie Poulain dobroj djevojci iz susjedstva koja živi na pariškom Monmartreu jedan je od rijetkih filmova koji je u Americi postigao status blockbustera i 2002. godine doveo rekordan broj Amerikanaca u Pariz. Priča o sramežljivoj konobarici koja odlučuje živote svojih susjeda promijeniti na bolje, osvojila je srca mnogih koji su na Monmartre dolazili u potrazi za kultnim Cafe des 2 Moulins u kojem je Amelie radila, a koji zaista i postoji.

32 Turizam Info zima 2013.

Praznik u Rimu Italija

edan od filmova koji se smatra najvećim “turističkim” filmom svih vremena je Praznik u Rimu. Film je to koji je u zvjezdanu orbitu lansirao neodoljivu Audrey Hepburn u ulozi europske princeze koja na jedan dan želi pobjeći od svojih dužnosti a koja je tim činom razgalila srca. No više od same Audrey, filmu daje čar činjenica da je uspio kod gledatelje jednostavno pobuditi želju da budu u Rimu - topao ljetni dan, radost prodavača sladoleda, vožnja vespom uz vizure Koloseuma ili Španjolskih stepenica stvorili su prvi zaista utjecajni turistički film zbog kojega su u periodu nakon II. svjetskog rata mnogi usprkos tadašnjem siromaštvu u Europi, krenuli na putovanja u Rim kako bi ovdje pronašli svoju ljubavnu sreću poput Audrey Hepburn

Istanbul bilježi povećanje broja turista od 173 posto u posljednje tri godine upravo zahvaljujući sapunicama kao što je primjerice Sulejman veličanstveni (izvor: Ministarstvo turizma i kulture Turske)

TURSKI turistički boom

ez obzira da li gledali ili ne gledali turske sapunice i što mislili o njima činjenica je da su u krizom oslabljenom gospodarstvu, one u posljednje tri godine postale najznačajniji izvozni proizvod objavilo je nedavno Ministarstvo gospodarstva Turske. Jedna od njih postigla je posebnu popularnost - naravno radi se o Sulejmanu Veličanstvenom, seriji koja se izvozi u 48 zemalja, a prati je 200 milijuna ljudi. U turskom ministarstvu kulture navode kako se serija izvozi u zemlje Balkana, sjeverne Afrike i Bliskoga istoka, a objavljeni su i podaci o porastu broja turista upravo iz ovih područja. Broj turista iz Saudijske Arabije povećan je tako za 88,74%, iz Katara 102%, iz Jemena 106, a iz Izraela 184%. Zanimljivo je da povećanje iz zemalja Balkana iznosi 46% a podaci su to za prvih devet mjeseci ove godine. Turski institut za statistiku objavio je i podatke o turističkoj potrošnji u prvih devet mjeseci a ona iznosi 70 milijardi eura od čega je 98,9% osobna potrošnja, a ostatak od 8,1% je u sklopu aranžmana. Najviše je povećanje doživio sam grad Istanbul, no i svi ostali gradovi poput Edirne u kojima se događa radnja serije. No nije od Sulejmana profitirala samo Turska. Tu je i Mohač, grad u južnoj Mađarskoj na Dunavu, koji je u posljednjih nekoliko godina uspio dobiti značajan dio sredstava iz Europskih fondova kako bi se oživjelo uprizorenje slavne Mohačke bitke kao i svi sačuvani spomenici posvećeni Sulejmanu Veličanstvenom. No, da Turska očito misli najozbiljnije potvrđuje i činjenica da je od 2014. godine Turkish Airlines najavio najveće povećanje letova, njih čak 37, što je više od gotovo svih ostalih avio prijevoznika zajedno. Novi letovi su upravo za zemlje iz kojih je ostvareni najveći rast turističkog prometa - Bliski Istok i Afriku.

Turkish Airlines je za 2014. najavio 37 novih letova

zima 2013.

Turizam Info 33

Film i putovanja

Uhvatite lopova Francuska

ultni Hitchkokov film iz 1955. godine doveox je Francusku Rivijeru na sve tadašnje svjetske naslovnice. Doprinijela je tome nezaboravna vožnja dvoje protagonista, Carya Granta i Grace Kelly po strmim serpentinama iznad Monte Carla. Hitchkok je u film unio i puno prizora života na Francuskoj Rivijeri, poput tržnice cvijeća ili famozne svadbene torte iz Hotela Ritz Carlton nakon čega je većina europskih mladenki svoje vjenčanje poželjela održati baš ovdje.

Bullet

SAN FRANCISCO

adnja filma sa Stevom McQueenom događa se 1970tih godina, pa iako film na najbolji mogući način neposredno pokazuje što je to što čini San Francisco jednim od najljepših i najzanimljivijij gradova na svijetu, status kultnih filmova je doživio zbog dramatične i lude vožnje ulicama San Francisca. I dan danas kada sjednu u taxi, gotovi svi gosti ovoga grada pitaju gdje su te scene snimane, a mnogi će vam taksisti bez problema pokazati kako to izgleda iz prve ruke - vjerujte, isprobali smo, i stvarno je dramatično.

Hrvatski aduti

ini se da su od velikog broja filmova koji su snimani u Hrvatskoj, najviše konkretne koristi ostvarili tek dva - Winnetou i Igra prijestolja. Film o hrabrom poglavici Winnetou sniman je prema kultnim romanima Karla Maya u nacionalnim parkovima Paklenici, Krki i Plitvičkim jezerima pred više od četrdesetak godina. Početkom lipnja svake se godine upravo u Paklenici organizira manifestacija Tragovima Winnetoua na koji dolazi veliki broj Nijemaca. Popularna serija Igra prijestolja snimana je dijelom u Dubrovniku, a čini se da je to privuklo turiste iz cijeloga svijeta, što i ne čudi s obzirom na 14,2 milijuna gledatelja. No i Turistička zajednica Dubrovnika angažirala se je na tome da iskoristi tu činjenicu pa je tako primjerice za španjolsko tržište na kojem je serija naročito popularna organizirana nagradna igra koju su zajednički provodili kompanija Vueling koja je osiguravala avio prijevoz, hotel Valamar Lacroma Dubrovnik osigurao je smještaj, a Turistička zajednica grada Dubrovnika razgled grada s naglaskom na lokacije snimanja serije, no čini se da je osim sa španjolskoga tržišta serija uspjela privući i veliki broj turista iz cijeloga svijeta.

34 Turizam Info zima 2013.

Filmovi o legendarnom poglavici Winnetou rađeni prema romanima njemačkog romanopisca Karla Maya još uvijek su za mnoge Nijemce razlog posjeta Paklenici, Plitvičkim jezerima, te rijekama Zrmanji, Krki ili Cetini. U novije vrijeme, jedini koji je profitirao od filma je Dubrovnik, gdje je snimana kultna serija Igre prijestolja

zima 2013.

Turizam Info 35

Kolumne Damirka Pongračić SAVJETNICA ZA KONTAKTNE CENTRE RADILICA D.O.O.

PARTY TIME!!! Svi ste se dali u organizaciju partyja za poslovne partnere. Catering, piće, savršeni DJ. No, jeste li nazvali i provjerili tko zaista dolazi?

ijekom prosinca već tradicionalno podvlačimo crtu, analiziramo godinu iza sebe, donosimo novogodišnje odluke, ali i više nego inače družimo se s obitelji i dragim nam ljudima. Na poslovnom planu vrlo slično, zbrajaju se rezultati, izrađuju se planovi za narednu godinu, pakiraju se pokloni, pripremaju se zabave za suradnike, korisnike i poslovne partnere. Poznat scenarij? :) Krajem studenog na adresu našeg ureda stiglo je barem 20 pozivnica za razne oblike božićno/novogodišnjih druženja. Svake godine ista priča, pozivnice pristižu, mi im se kao djeca razveselimo i taj čas, kada čitam pozivnicu, uvjerena sam 100 posto da idemo baš na taj party. Ali... kako dani odmiču, posao i obaveze se gomilaju i cijela priča nekako pada u drugi plan. Poslije, kada sve prođe i kada shvatim da sam propustila otići na neko od druženja bude mi žao, ali... prošla baba s kolačima. I svake godine nameće mi se isto pitanje, zašto nitko od organizatora telefonski ne nazove i podsjeti/provjeri tko od pozvanih uistinu dolazi? Kada smo organizator nekog događaja nama je to osnovni fokus. Pomno biramo hranu i piće kojima ćemo počastiti svoje goste. Još ako tome dodamo izbor glazbe, koja bi trebala biti svima po mjeri, pa prostor, pa pokloni, sve u svemu pune ruke posla. Poslali smo pozivnice, i što sad? Čekamo da vidimo kako će sve proći, hoće li biti dosta hrane, hoće li se svima svidjeti glazba? Ali možda prije svega toga da se zapitamo, tko će uopće od uzvanika doći? To što je nama naša zabava u fokusu, dijelu naših uzvanika to je ipak samo još jedna od obaveza u danu na koju pokušavaju stići. I nije da oni ne žele doći, već jednostavno zaborave.

Nazovimo ih, pitajmo, podsjetimo! Osim što ćemo dobiti povratnu informaciju, koja će nam uvelike olakšati operativnu organizaciju događaja i smanjiti količinu bačene hrane, ostavlja i dojam iznimne važnosti svakom tom uzvaniku kojeg smo kontaktirali. On nam je bitan, želimo da dođe baš na naš party i zato ga osobno pozivamo. Kao i kod svake ponude koju smo poslali, tako i kod pozivanja klijenata, poslovnih partnera ili suradnika na druženje, važno je održati kontinuitet. Najbolji put za to upravo je follow up poziv Bilo nakon poslane ponude ili pozivnice, princip je isti. Ako smo je poslali e-mailom, nazovimo ih 3-5 dana nakon slanja, provjerimo jesu li dobili, imaju li dodatnih pitanja i trebamo li ih možda još jednom kontaktirati, ako je primjerice datum održavanja događaja dosta daleko. Ako smo pozive slali poštom, nazovimo ih prema istom scenariju, ali za 5-7 dana. To će nas izdvojiti iz mase, po tome će nas naši kupci, poslovni partneri i suradnici razlikovati od drugih - nama su važni i zato ih zovemo. Često smo u zabludi - to je skupo i komplicirano za izvesti, tko će sada nazvati toliko ljude?! Ali ako se odmaknemo i pogledamo iz drugog kuta; koliko su nam važni pojedini ljudi, koliko nam prihoda donose i u konačnici koliko nam je bitno da dođu? Uz dobru organizaciju baze kontakata i pomno isplaniran dnevni raspored ostalih obaveza samo jednog člana vašeg tima, sigurna sam da aktivnost ovog tipa neće uvelike remetiti redovan dnevni ritam posla. No, uvelike će uštedjeti novac, organizaciju učiniti produktivnijom, a same goste iznimno zadovoljnima. Pa svi želimo biti važan gost na zabavi, zar ne? zima 2013.

Turizam Info 37

List - Švoj - Švoja lat. Solea Vulgaris

Poširani file lista s palentom Očistimo list od kosti i kože. Sve osim samoga filea koristimo za temeljac koji dugo kuhamo sa sezonskim korijenastim povrćem i začinskim biljem do fine redukcije. Prethodno pripremeljenu palentu i očišćeni file lista lagano prokuhamo na samo 2-3 minute u temeljcu kojega na kraju podlijemo sa svježim istarskim maslinovim uljem.

Foto: Adriano Požarić ∞ Turizam Info

Restaurant Johnson - Mošćenička Draga

Kolumne Dragan Jurdana RESTAURANT JOHNSON

LIST - ŠVOJ Miran, povučen, delikatan. List, ili kako ga Istrijani nazivaju švoj ili švoja, polako je ali sigurno postao nezaobilazan dio ponude vrhunske gastronomije zapadne obale Istre. Europskom gastro gostu list je poznata i poželjna namirnica, puno draža od klasičnih jadranskih bijelih specijaliteta

ada početkom jeseni ribari na zapadnoj obali Istre zamjene svoje ribarske alate za mrežu listaricu, kreće ulov jedne od najpoznatijih i najkvalitetnijih bijelih riba europske visoke gastronomije. Tanak, pomalo nezgrapan, skoro nikada teži od svega 30 dekagrama, list za razliku od orade ili brancina nije kapitalac za pokazivanje. No, pravi gastro znalci i gurmani odmah će prepoznati lista. Ipak je to u gastronomiji jedna od najzastupljenijih europskih bijelih riba. Od Dovera gdje je i s britanske i s francuske strane izrazito cijenjen, pa sve do sjevera Njemačke gdje je nezaobilazan u gotovo svakom restoranu. Porodica listova pod imenom Solea inače broji nekoliko različitih vrsta, no gastronomski je široj javnosti možda najpoznatiji Doverski list ili Dover solea, koji je svakako i najkorišteniji. Sam naziv Sole, i u engleskom i francuskom jeziku dolazi od riječi sandala na koju svojim izgledom i bojom ova plemenita riba muljevitih voda podsjeća. U drugim jezicima lista povezuju s jezikom tako da ga u njemačkom jeziku nazivaju Seezunge, mađarskom nyelvhal, talijanskom sogliola i španjolskom lenguado. Na Jadranu, list najviše obitava uz sjeverozapadnu obalu Istre, gdje je i najkvalitetniji, a kako voli bočatu vodu može ga se pronaći i u gotovo svakom mirnijem ušću rijeke gdje ima mulja

u kojega se zalegne i hvata plijen. Mrijesti se početkom jeseni, a u Istru stiže seleći se iz Venecijanske lagune gdje mu je cjelogodišnje utočište. Sitan, tanak, pomalo plah, list je u i moru takav. Povučen, miran. Upravo su to karakteristike i njegova mesa i cijele strukture. Izuzetno lako se čisti, koža se skida u trenu, s kostima nećete imati nikakvih problema, pa ćete često primjetiti kako mame vole naručiti list svojoj djeci upravo radi te činjenice. Delikatno meso izrazito fine i lagane strukture daje mu ono nešto više što ga čini poželjnim za filetiranje ali i za umake, a lako se sljubljuje i s jako različitim namirnicama kao što su primjerice bijeli tartufi. Manji primjerci lista često će završiti na gradelama ili prženi, kada su izrazito ukusni, kao i u bilo kojoj drugoj varijanti. S obzirom da je lagan i delikatan, listu pristaju svježa i lagana vina. Uz poširani file lista s palentom svježa Malvazija Kozlović ili Pilatov bijeli pinot odgovarati će u potpunosti. Ukoliko se odlučite lista pripremiti na gradelama ili na žaru, Degrassijeva kupaža Terre Bianche odlično će se sljubiti. Uživajte u švoju cijelu jesen i zimu kad je najbolji, onako kako švoj zaslužuje - polagano i s užitkom uz svježe istarsko maslinovo ulje. zima 2013.

Turizam Info 39

40 Turizam Info zima 2013.

Kolumne Branko Muždeka RESTAURANT BEVANDA

ŠAMPANJAC Govoriti o šampanjcu vjerojatno znači govoriti o najkarizmatičnijem i najglamuroznijem vinu svijeta. Priča o šampanjcu počela je vrlo davno, kada je francuski redovnik Dom Perignon ushićen uzviknuo: "Dođite, kušao sam zvijezde”, doživjevši na taj način sitne mjehuriće koji su mu veselo skakutali po nepcu dok je ispijao gutljaj pjenušavog vina koje je proizveo

to je zapravo šampanjac? Riječ je o pjenušavom vinu dobivenom tradicionalnom metodom, odnosno sekundarnom fermentacijom u boci, potaknutom dodavanjem kvasaca. Samo pjenušava vina iz francuske pokrajine Champagne mogu se nazivati šampanjcima i kao takva su zakonom zaštićena. Šampanjac se, naravno, proizvodi od vina. Osnova za proizvodnju šampanjca jest vino dobiveno iz sorti Chardonnay, Pinot Noir i Pinot Meunier. Najčešće je vino blend triju sorti u različitim omjerima s dominacijom Chardonnaya ili Pinot Noira, ovisno o stilu i željenom karakteru budućeg šampanjca. Neki od šampanjaca dobiveni su samo iz jedne sorte i kao takvi nose posebna karakterna i kvalitativna svojstva. Tako šampanjac dobiven isključivo iz Chardonnaya nosi naziv Blanc de Blancs, dok se onaj iz Pinot Noira naziva Blanc de Noir. Šampanjce možemo razlikovati i po boji, pa ih tako dijelimo na bijele i roze. Gotovo svaka od kuća koja proizvodi šampanjac posebno je ponosna na roze varijante i one su pravilu perjanica proizvodnje u kvalitativnom smislu. Baza je, naravno, Pinot Noir. Proizvodnja šampanjca proces je koji počinje tako da se spremno mirno vino puni u tzv. champagne boce i dodaje mu se tiražni liker (liquer de tirage) i kvasci koji potiču sekundarnu fermentaciju u boci. Kako je boca začepljena, najčešće krunskim čepom, mjehurići CO2 koji se oslobađaju kao posljedica kemijskog procesa ostaju u vinu i čine ga pjenušavim.

Vrijeme koje šampanjac provede na talogu tj. na kvascima, dat će mu karakteristike opće kvalitete, a ono može biti u rasponu od tri pa i do deset godina. Boce su u podrumu okrenute grlom nadolje i u procesu odležavanja ih treba povremeno vrtjeti, ručno ili strojno, kako bi cjelokupna količina tekućine ravnomjerno bila izložena utjecaju kvasaca, a sami kvasci ne bi odumrli. Nakon procjene enologa da je šampanjac spreman, pristupa se postupku tzv. degložacije, odnosno odvajanja taloga. Provlačenjem grla boce kroz tekući dušik manja se količina šampanjca, zajedno s talogom, zaledi, pa se nakon otvaranja čepa, a pod utjecajem tlaka iz boce, takav "ledeni čep” sam izbaci van bez straha od zamućivanja šampanjca. Završna je faza dodavanje tzv. ekpedicionog likera (liquer de expedidition) kojim se određuje količina šećera u šampanjcu i stavljanje pravoga, trajnog plutenog čepa, prepoznatljivog oblika sa zaštitnom žičanom kapicom kao osiguračem da čep ne izleti zbog utjecaja tlaka iz boce. Šampanjac zatim još kraće vrijeme ostaje u podrumu na odležavanju zbog smirivanja, a nakon etiketiranja odlazi na tržište. Život šampanjca počinje onog trenutka kada se on odvoji od taloga. Započeti ručak ili večeru šampanjcem kao aperitivom gotovo da je postalo uobičajeno u većini restorana. Moram napomenuti da je šampanjac u skladu sa svojim karakteristikama sjajni pratitelj gotovo svim jelima. Šampanjac i kao digestiv? Zašto ne? Dapače, poželjno! Dat će vam snagu i novi polet, nakon možda preobilne večere ili nekoga teškog i zahtjevnog vina, u razumnim količinama, razumije se. Mjehurići čine čuda…iskušajte ih! zima 2013.

Turizam Info 41

Svega pomalo

Mjesta iz kojih nećete izaći isti

MUZEJ DJETINJSTVA U Rijeci je odnedavno otvoren i Muzej djetinjstva, mjesto koje ća vas podsjetiti na Špira Špulu, Branka Kockicu, Čovječe ne ljuti se, stare autiće, porculanske lutke i na trenutak vratiti u djetinjstvo Pripremila: Jelena Androić

uzej djetinjstva otvoren je nedavno, sredinom listopada, a već zbraja grupe i grupe djece, i pojedinaca, koji kasnije prepričavaju kako su ušavši u taj prostor osjetili „posebno dobru vibru“. Inicijativa je krenula od grupe entuzijasta koji stoje iza Peek&Pokea na čelu s Svetozarom NilovićemTozom kada su kroz akciju „Igračke naše ondašnje, svagdašnje ...“ počeli prikupljati materijalne dokaze tuđih prošlosti. Za trajanja akcije, uz pomoć građana Hrvatske ali i šire, prikupljeno je preko 600 eksponata (brojka se povećava iz dana u dan pa je sad već možda premašila i tisuću) čija se starost proteže kroz doslovno tri stoljeća - od najstarijih igračaka koje datiraju iz sredine 19. stoljeća do relativno novijih iz 21. stoljeća. Ne čudi stoga da se po ulasku u šarenu bajku od 240 kvadrata Muzeja djetinjstva baš svatko od posjetitelja momentalno „rastopi“. Sjeti se kako je i sam imao ovakvog i onakvog plišanog medu, drvenog konjića, lutku porculansku, krpenu, Barbie, električni vlak, drvena kolica, Životinjsko carstvo i Čovječe, ne ljuti se. Sjeti se emisija kao što su Mendo Mendović, Špiro Špula, Branko Kockica, Kolariću Paniću, igara s ulice i „pomagala“ kao što s bicikl, vijača, lopta, rošule, praćke, laštik, školice, sjeti se školske kute, Biblioteke Vjeverica, enciklopedije „Svijet oko nas”, Disneyjevih bajki... Naravno, postoje tu i povijesno vrijedni predmeti, kao što je najstariji izložak papirnata slagalica katedrale u Ulmu iz 1880., 35 tisuća lego kockica od kojih je izrađena replika zagrebačkog HNK veličine 267 x 229 cm, ili spomenar Grete Schauff koji datira iz 1900. godine, kamene kocke za konstrukciju „Richter“ s početka 20. stoljeća, kolekcija od 250 lutaka iz cijelog svijeta gospođe Slavice Vulović, ili pomalo bizarna igra „Liet preko Hrvatske” iz 1942. godine odnosno iz vremena Nezavisne Države Hrvatske koja odlično odrađuje funkciju „svjedoka vremena i prostora“... Zasad sve to u najvećoj mjeri posjećuju grupe djece, a u skoroj će budućnosti biti i događanja za odrasle, poput predavanja, konferencija, tečajeva, raznih edukacija i interaktivnih sadržaja.

Muzej djetinjstva Ivana Grohovca 2, Rijeka Za djecu ulaz je besplatan,za odrasle 20 kuna, obiteljska ulaznica 30 kuna. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak 10 - 13, 15 - 20 vikendom: 11 - 16 42 Turizam Info zima 2013.

zima 2013.

Turizam Info 43

Nadolazeći

sajmovi 4. - 7. XI. 2013.

avršio je najveći od svih sajmova, sajam kojim se na neki način stavlja točka na i turizma u prethodnoj godini i daj smjernice gdje u novoj. Gotovo svaki djelić svijeta koji se na bilo koji način bavi turizmom, svoj komadić kolača tražio je upravo u Londonu. No, nije WTM samo sajam na kojemu ćete ponuditi svoj turistički proizvod. Sajam je bio prilika i za učenje, upoznavanje novih trendova, networking. Prilika da se vidi konkurencija, najbolje od najboljih, a ono što je ove godine WTM ponudio bilo je zaista impresivno. Na sajmu je sudjelovalo preko 50.000 ljudi, a kolika je to mašinerija dovoljno govori činjenica da tijekom pet dana trajanja sajma, London profitira više nego što je to bilo u slučaju olimpijskih igara. Osim klasičnog izlagačkog programa, na sajmu se raspravljalo o održivom turizmu i kako ga postoći u destinaciji, kako pravilno koristiti Facebook u turizmu, predstavljene su nove smjernice u smislu You tube uradaka i promocije turizma online, predstavljena su

istraživanja ponašanja modernih turista, nove usluge Googla usmjerene na turizam i promociju. Održan je i summit ministara, no i novinari i bloggeri su imali svoje radionice gdje se govorilo o tome kako i na koji način oni utječu na turizam i stvaranje mišljenja. Oni koji tek kreću u turistički posao mogli su čuti puno o start-upovima u turizmu, zapošljavanju ili traženju posla a uspješni su turistički djelatnici ispod 30 godina davali studentima smjernice kako postati i ostati uspješan i najbolji u svome poslu. Što se Hrvatske tiče, ona se je predstavila jače nego susjedne zemlje iz okruženja, no ipak skromnije nego su to učinile najjači konkurenti poput Italije, Španjolske, Grčke i Turske. Na hrvatskoj je konferenciji za novinare istaknuto kako hrvatski turizam i iduće godine, s obzirom na povećano zanimanje britanskih poslovnih partnera, touroperatora i zračnih prijevoznika te samih turista, može očekivati dvoznamenkasti porast broja britanskih turista i do 15 posto u odnosu na ovu godinu ili njih oko 480 tisuća.

Munchen 19. - 23. II. 2014. Namijenjen širokoj publici koja ovdje bukira predstojeće godišnje odmore. Naglasak na kamping i karavaning i ponudu aktivnog odmora. www.free-muenchen.de

Beograd 27. II. - 2. III. 2014. Najveći sajam za područje zemalja bivše Jugoslavije s više od 800 izlagača i preko 50.000 posjetitelja. Često se na licu mjesta posjetitelji bukiraju godišnje odmore, poznat po first minute ponudama. www.beogradskisajamturizma.rs

Berlin 5. - 8. III. 2014. Uz WTM najveći svjetski turistički sajam, s brojnim edukacijama i radionicama i networkingom pred sezonu. www.itb-berlin.de

Moskva, Rusija 19. - 22. III. 2014. Najvažniji sajam za komunikaciju s ruskim tržištem na kojem se predstavlja do 200 destinacija iz cijeloga svijeta, prva dva dana namijenjen poslovnim posjetiteljima. www.mitt.ru

Na World Travel Marketu svake se godine sklopi poslova u turizmu koji su vrijedni više od 2 milijarde funti 44 44 Turizam Turizam Info Info zima zima 2013. 2013.

Prirodna kozmetika iz Provanse

očetkom ove godine poznati brend kozmetike Durance predstavio je po prvi puta svoju liniju kozmetike za hotele u koju je uključena i nešto šira paleta proizvoda od one koju uobičajeno nalazimo. Durance je inače široj publici poznatiji kao jedna od najkvalitetnijih vrsta prirodne kozmetike koju danas možemo naći na tržištu, a dolazi iz Grignana na jugu Francuske, jedne od najstarije prijestolnice uzgoja ruža. Za proizvodnju Durancea se tako koriste najprobraniji sastojci, u slučaju hotelske kozmetike su to mandarina, naranča, đumbir i žitarice pretočeni u četiri proizvoda - gel za tuširanje, šampon, losion i regenerator

zajedno sa popratnim priborom. Sadrže više od 95% sastojaka prirodnog podrijetla, bez parabena, mineralnih ulja i silikonskih ulja, polietilen glikola i genetski modificiranih sastojaka. U liniji Hydro Basics Spa & Body Care nalaze se proizvodi koji su pH neutralni i dermatološki ispitani, a upravo unutar ove linije je asortiman vrlo širok - od bočica u veličini 30 i 60 ml te komplementarnih proizvoda poput vodice za čišćenje, soli za kupanje te nešto većih bočica od 250 ml. U Hrvatskoj Durance kozmetiku distribuira Commo. www.commo.hr

PRETPLATITE SE!

Godišnja pretplata 125 Kn Tel: 051/ 271-190 pretplata@turizaminfo.hr zima 2013.

Turizam Info 45

Nova godina

Nosite crveno ili žuto donje rublje, razbijte tanjure, neka vam prvo čestita muškarac, napunite novcem sve novčanike i krenite sigurno u Novu godinu

a kad da se slavila, Nova je godina kao praznik bila povezana sa zemljom, kao i većina ljudskih djelatnosti. Babilonci su ju navodno slavili i 4 tisuće godina prije Krista, a u Mezopotamiji je zabilježeno da se slavila prije oko

novi kalendar. Sosigen je po starim egipatskim računima uzeo da godina traje 365 dana i 6 sati i po toj je osnovi sastavio kalendar koji je nešto kasnije, po Cezaru, nazvan julijanski kalendar (45. god. pr. Krista). U srednjovjekovnoj Europi Nova godina se nije slavila, jer se njeno

Nova godina se 1. siječnja slavi od 1582. godine, odnosno od pojave gregorijanskoga kalendara dvije tisuće godina pr. Krista, i to sredinom svibnja.

OD CEZARA DO SILVESTRA Za uvjetno rečeno zapadni svijet, priča o prvom siječnju počela je s rimskim kraljem Numom Pompilijem. Do njega je rimski kalendar imao 10 mjeseci, s 30 odnosno 31 danom, a godina je počinjala 1. ožujka. Kako je godini od 10 mjeseci nedostajalo dva mjeseca da se u nju ugura cijela Sunčeva godina (Zemljina revolucija), Pompilije je naredio reformu pa su kalendaru dodani još i siječanj i veljača. Prvi je mjesec posvećen Janusu, bogu svih početaka. Nelogičnosti u nazivima ostale su odonda - septembar nije 7. već 9. mjesec, oktobar nije osmi već 10. i tako redom. No ni ta godina nije valjala jer je trajala 355 a ne sunčevih 365 dana pa je kalendar ponovno popravljao Julije Cezar, koji je inače dobro poznavao astronomiju, te je pozvao aleksandrijskog astronoma Sosigena da sastavi 46 Turizam Info zima 2013.

obilježavanje smatralo poganskom i antikršćanskom pojavom. Prvi siječanj i proslava Nove godine na velika vrata vraća se tek 1582. godine i to u Gregorijanskom kalendaru, kada je po nalogu pape Grgura XIII izrađen kalendar koji danas koristimo, a koji su katoličke zemlje prihvatile gotovo odmah a protestantske su to činile postupno – Britanci tek 1752. Za katolike i protestante novogodišnja je noć uspomena i na svetog Silvestra, 34. papu koji je umro 335. godine, 31. prosinca, pa otud i naziv Silvestrovo. Inače, trivija je ta da se osobu koja kasni i uvijek dolazi posljednja naziva Silvestar, a nekada se vjerovalo i da vještice i zlodusi baš oko Silvestrovog najviše luduju. Ludovanje se nastavlja i danas diljem zemaljske kugle. Na tajlandskoj se paradi maršira uz zvukove gongova i bubnjeva s likovima zmajeva, slonova, bivola i divova. Na Bahamima se tisuće kostimiranih natječu za nagradu,

Gregorijanski kalendar kojega koristimo danas izrađen je prema nalogu pape Grgura XIII, a sukladno savjetima njemačkoga astronoma Christopha Schlüssela i napuljskog fizičara i astronoma Luigija Lilio Ghiraldi

a u kalifornijskoj Pasadeni se od 1890. održava i slavna novogodišnja parada ruža. Danci na novogodišnju noć razbijaju tanjure pred ulaznim vratima svojih prijatelja, a osim što čin stvara buku, Danci vjeruju da tanjuri označavaju prijatelje – što ih više razbiješ, više ćeš prijatelja imati.U Latinskoj se Americi primjerice vjeruje da se u ponoć moraju promijeniti gaćice, odnosno obući one žute boje. U Kini sva se vrata ukrašavaju crvenom bojom – simbolom sreće i veselja, te iz domova uklanjaju noževi kako se nitko ne bi ozlijedio jer bi ta nezgoda značila da je osoba prerezala obiteljsku sreću u novoj godini. U Japanu 31. prosinca zvona budističkih hramova zvone 108 puta jer se tako tjera 108 ljudskih slabosti. Britanci strepe tko će im prvi doći u goste jer će, ako to bude muškarac s darovima, sve biti u redu, dok žene donose samo nesreću. U novu godinu ne valja ulaziti s dugovima jer će vas inače dugovi pratiti tijekom cijele godine, a iz kuće se ne smije ništa iznositi, pa čak ni istresti mrvice sa stolnjaka, jer u protivnom slijedi godina bez novca. Kako bi se novac osigurao, njime valja napuniti sve novčanike, a na sreću se može utjecati i ukoliko se postavite blizu šampanjca kad se otvara u ponoć, jer onoga koga pogodi čep slijedi odlična godina. Ukoliko propustite tu sreću, bar popijte gutljaj iz boce jer i to donosi dobre prognoze. :) (J.A.)

GDJE NA

DOČEK? afrički ritmovi TERME TUHELJ

a Silvestrovo počinje novogodišnji all inclusive pool party u afričkim ritmovima, i to u kupaćim kostimima na vodenom planetu, a istovremeno se organizira i novogodišnji party za najmlađe uz animaciju i dječji šampanjac. Dok se odrasli u vremenu između feštanja mogu opuštati u bazenima na Vodenom planetu, ili Svijetu sauna te se rekreirati u fitness centru, za djecu je osmišljen bogat program poput kreativnih radionica, Aquazorbing na Vodenom planetu, Kids aquafuna, mini disca, izbora najljepše frizure, izbora Miss i Mister Terma Tuhelj, karaoka, a uz doplatu se može organizirati i Masterchef, obiteljsko natjecanje u brzom kuhanju. Terme za svoje goste organiziraju i pješački pohod s bakljama uz degustaciju vina u baroknom Dvorcu Mihanović, a svi dobivaju i priliku da se okupaju u Wellness centru Termalija u Termama Olimia u Sloveniji. Tri polupansiona = 2.990 kuna za dvokrevetnu sobu

u vodi i na snijegu KRVAVEC

oliko ste puta otkazali doček Nove godine zbog brige oko toga što ćete odjenuti, obući, kakvu frizuru imati, kako se našminkati?! Agencija Izazov prvi put nudi svima kojima je dosta takvih komplikacija da uđu u Novu 2014. godinu potpuno opušteni, bez stresa i brige o odjeći, frizuri i šminki. Za doček kojeg organiziraju Terme Snovik koje se nalaze na popularnom slovenskom skijalištu Krvavec potreban je samo kupaći kostim. Svečani program dočeka Nove 2014. održati će se na samim bazenima, uz muziku i švedski stol pored bazena tijekom cijele noći, sve do ranih jutarnjih sati, i onda slijedi skijanje na padinama Krvavca. Dva polupansiona za odrasle: 690 Kn, tri polupansiona: 990 Kn

krstarenje Jadranom Tajanstveni doček BEOGRAD

a sve avanturiste željne iznenađenja i ludog provoda „Tajanstveni doček Nove godine“ čini se kao savršen odabir. Turistička agencija iz Novog Sada Sunny NS Tours organizira doček na nepoznatoj lokaciji u Srbiji, a ono s čim su putnici upoznati jedino je da se radi se o gradiću u zaklonu planine s bogatim etnološkim i arheološkim nasljeđem koji je udaljen oko 150 kilometara od Beograda. Ovakva ponuda tajanstvenih putovanja postoji već neko vrijeme u Srbiji, a dosad su je nazivali „autobusom iznenađenja“. Na ovo tajanstveno putovanje kreće se 31. prosinca iz Sombora, Subotice, Novog Sada i Beograda, a kako doznajemo, organizator tijekom putovanja planira putnike iznenaditi i nagradnom igrom. Cijena: 140 eura

ok svjetski poznati kruzeri svake godine organiziraju novogodišnja krstarenja primjerice Mediteranom, u to su vrijeme u Hrvatskoj kod većine charter kompanija brodovi na zimskom servisu. Međutim tvrtka Kaiser Yachting ove je godine odlučila nuditi svoje brodove svima koji žele dočekati Novu godinu na krstarenju Hrvatskom ili jednoj od top destinacija na Jadranu. Klijenti sami u dogovoru s tvrtkom mogu isplanirati svoje rute duž Jadranske obale i otoka s mogućnošću organizacije dočeka Nove godine u Dubrovniku, Splitu, Puli, Šibeniku, Primoštenu, Kotoru i nizu drugih jadranskih top-destinacija. Krstarenje traje sedam dana, a oni koji planiraju unajmiti brod moraju biti u grupama od minimalno četiri osobe, a maksimalno ih može biti osam. Sva plovila koja su u ponudi imaju od dvije do sedam kabina s dvokrevetnim ležajevima. Klijenti mogu unajmiti i hostesu, što je uključeno u ukupnu cijenu najma. Cijena: od 1.016 eura tjedno u trajanju od 29. prosinca do 5. siječnja

zima 2013.

Turizam Info 47

Party uz

pjenušac Ako bismo generalizirali, najjednostavnije bi bilo reći da je pjenušac sve ono što nije šampanjac. No, iako je to piće koje je možda dostupnije običnom čovjeku nego što će to biti šampanjac, pjenušac je zasigurno vino koje u najkvalitetnijim varijantama relativno malo zaostaje za šampanjcem, a opet nudi jednu vrlo široku, raznoliku i nikako ne manje zanimljivu priču

Vinski Vrh predstavio je novi adut 1 Bolfan hrvatskih pjenušaca, Centurion. Inspirian

rimskim legionarom na nosu je prepoznatljiv blanc de blanc, voćan i lijepog perlanja, jakih citrusa - stvoren za blagdanski party. Cijena 240 Kn. Misal proizvodi obitelj Peršurić. Tradicija je započela je u ovoj istarskoj obitelji prije tri generacije, a 90-tih godina prošloga stoljeća Giordano Peršurić je odlučio dokazati da se pjenušac može raditi i od malvazije istarske, i to klasičnom metodom. Misal Rosé, Cijena 100 Kn.

48 Turizam Info zima 2013.

Tomac Zdravko i Tomislav Tomac nametnuli kao ljudi koji proizvode i nešto drugačija vina, poglavito ona iz amfora. Tomislav se je specijalizirao upravo za pjenušce, a najnoviji je uradak obitelji Tomac pjenušac iz amfore, od chardonnaya i starih, lokalnih sorti. Cijena 275 Kn.

Jedan od najrespektabilnijih hrvat4 Clai skih vinara, poznat po biodinamičkim i organskim vinima prije godinu dana je predstavio i svoj prvi pjenušac, koji su pravi znalci odmah zavoljeli. Sastoji se od 50 posto plavine, vrste grožđa tradicionalne za Bujštinu, 45 posto chardonnaya i pet posto malvazije. Cijena 123 Kn.

Mousse torta cimet & čokolada

a sve one koji žele pripremiti nešto posebno, donosimo jednu pravu božićnu tortu, inspiriranu starim austrijskim receptima pronađenima u opatijskoj obiteljskoj knjižnici. Bogata torta najbolji je simbol lijepoga i ugodnog Božića, a za Turizam info ju je osmislio i pripremio Tomaš Maglica

www.higis.hr

Krema inglese 65g mlijeka, 20 g žumanjaka, 15 g šećera Ugrijati mlijeko, žumanjke i šećer pomiješamo zajedno te dodamo u vruće mlijeko i ohladimo. Miror glazura s zlanim praškom Blitz Gold Mousse sa mliječnom čokoladom i cimetom 105 g kreme inglese, 65g Čokolada 70%, 110 g Mliječno vrhnje ken nata, 6 g Voda, 1.5 g Želatina u listićima, 9 g Šećer, 4 g Cimet Želatinu u listićima namočimo u vodu, dodamo šećer, cimet i 50 g kreme inglese. Sve zajedno ugrijemo u mikrovalnoj dok se želatina ne rastopi. Spojimo otopljenu čokoladu sa kremom inglese i sve zajedno izmiksamo sa štapnim mikserom. Vrhnje izmiksamo do 70% i umiješamo sa čokoladnom kremom.

Lješnjak biskvit 35 g mljevenih prženih lješnjaka, 35 g šećera, 30 g jaja, 20 g žumanjaka, 50 g bjelanjaka, 30 g pšeničnog brašna, 25 g šećera Lješnjake i šećer izmiksamo sa štapnim mikserom u fino brašno te pomiješamo sa prosijanim pšeničnim brašnom. Jaja i žumanjke izmiksamo u kremastu strukturu te im dodajemo lješnjake i brašno. Posebno od bjelanjka i šećera napravimo čvrsti snijeg i lagano spojimo sa prvom smjesom. Pečemo 15 min. na 180°. Prerežemo tprtu na tri djela i punimo svaki za svojom kremom. Dekoriramo sa 150 g miror gianduie i 50g karameliziranih mljevenih i cijelih lješnjaka.

Čokoladni mousse 105 g kreme inglese, 65 g čokolada 70%, 110 g mliječno vrhnje ken nata, 6 g vode, 1,5 g želatine u listićima, 9 g šećera, 4 g prirodne arome vanilije camel Želatinu u listićima namočimo u vodu, dodamo šećer i 50 g kreme inglese. Sve zajedno ugrijemo u mikrovalnoj dok se želatina ne rastopi. Spojimo otopljenu čokoladu sa kremom inglese. Dodamo aromu vanilije i sve zajedno izmiksamo sa štapnim mikserom.Vrhnje izmiksamo do 70% i umiješamo sa čokoladnom kremom. zima 2013.

Turizam Info 49

Zima ZA ONE KOJI ŽELE DRUGAČIJU ZABAVU

Najbolja prirodna klizališta u Europi Stiže vrijeme snijega i zimskih radosti, a za one koji nisu od skijanja ili sanjkanja, odabrali smo nekoliko jedinstvenih, prirodnih klizališta udaljenih samo nekoliko sati vožnje od Hrvatske TURRACHER SEE

BLED

Pripremila: Barbara Požarić WEISSENSEE SEISER ALM

Foto: Austrija info

50 Turizam Info zima 2013.

Jezero Weisensee najljepše je prirodno klizalište Europe sa 25 km uređenih klizališta te prostorima za curling, školom klizanja za sve uzraste i pistom za brzo klizanje dužine 400 metara

Zima

Na jezeru Weisensee cijele se zime događaju razna takmičenja i manifestacije, no najzanimljivija je ona pod imenom Elfstendocht koju su Nizozemci preselili upravo ovdje. Danas se ona kliže u najdužoj dionici od 200 kilometara, no i manjim dionicama na kojima mogu sudjelovati svi

Koruška, Austrija

Weisensee

oruško jezero Weissensee smješteno nedaleko Villacha najveće je prirodno klizalište Europe, a klizati se može na ukupno 25 ledenih kilometara. Klizanje je ovdje vrlo važno, gotovo način života, pa je tako i klizačka ponuda vrlo raznolika. Jezero je podijeljeno na područja na kojima se kliže, igra hokej, poseban je dio namijenjen za cross country, curling, boćanje, ovdje se može čak i igrati golf na ledu ili voziti na zaprežnim saonicama. Klizaljke koje ćete dobiti nisu obične, već pojačane, posebno nabrušene skoro na razini umjetnosti, a gotovo svih25 kilometara staza održavano je svakoga dana kako bi pružilo idealne uvjete. Tijekom cijele zimske sezone ovdje se događaju partyji, eventi i zabavne manifestacije, sportska natjecanja od kojih je posebno atraktivan golf turnir na ledu. Za one koji nisu sigurni na ledu, tu je i jedinstvena akademija gdje uz učitelja možete naučiti klizati. Posebna je zanimljivost i Elfstendocht, utrka od 200 kilometara koja je inače nizozemski običaj. Stoljećima se ondje klizalo kroz 11 gradova po povezanim zaleđenim kanalima, a kako se zbog globalnog zatopljenja kanali u Nizozemskoj više ne lede, Nizozemci su svoju utrku prebacili na jezero Weisensee. winter.weissensee.com zima 2013.

Turizam Info 51

Hoteli

Led je poprilično tvrd i zna biti nemilosrdan i prema opremi. Za one koji sve žele snimiti dok se kližu i padaju, preporučamo novi Canon Power Shot D20 koji je otporan na udarce i padove, temperaturu do -10°C i može pod vodu. Sigurno je sigurno. www.ksu.hr

ITALIJA

Seiser Alm

jesto u talijanskim Alpama Seiser Alm nedaleko od samoga centra mjesta ima manje jezero Fiè, okruženo gustom borovom šumom i malim drvenim kućicama koje nude kuhano vino. Iako možda manje površinom, ovo je jezero posebno jer dočarava način života stanovnika Seiser Alma, koji gotovo svakodnevno ovdje kližu i nije rijetkost da vidite i neke prave eksperte. Rado će s vama i zaigrati hokej, koji je ovdje vrlo važan lokalni sport za razbibrigu. Posebna je pažnja posvećena sadržajima za djecu. www.suedtirol.info

Slovenija

Bledsko jezero

ledsko jezero još je jedan adut na kojemu možete vježbati svoje klizačke sposobnosti, no zbog relativno niske nadmorske visine, jezero nije uvijek zaleđeno. Najbolja mjesta na kojima možete klizati su krajnji zapadni dio, no to nije dio "službene" ponude pa morate ponijeti vlastite klizaljke. No kada je jezero u cijelosti zaleđeno, na klizaljkama se može stići do samoga otoka i crkvice što je prekrasno iskustvo. Ukoliko su uvjeti nesigurni, kao nadopuna klizanju na jezeru tu je klizalište kraj hotela Krim. www.bled.si

Austrija

Turracher See

ezero Turracher smješteno je na granici Koruške i Štajerske, a zbog visoke nadmorske visine od 1,763 metra led je zagarantiran. Ledeni pokrivač traje gotovo šest mjeseci, a doseže i do metra debljine. Kako je samo skijalište Turacher Hohe namijenjeno obiteljima, tome je prilagođena i ponuda na klizalištu, od zabavnih igara za djecu, paketa za obitelji i nezaobilazne tople čokolade koja se može dobiti uz samo jezero. Posebnost je ovoga jezera da je gotovo tijekom cijele zime noću osvjetljeno, pa se svakodnevno može klizati do ponoći. Za one koji žele i nešto drugo, tu je i nezaobilazni curling i boćanje na ledu. www.turracherhoehe.at

52 Turizam Info zima 2013.

New York

Izgradi klizalište i dovedi goste

osljednjih godina primjećujemo kako sve više destinacija i hotelskih objekata u Hrvatskoj postavlja klizališta tijekom zimskih blagdana, i na taj način uspijeva privući više posjetitelja. S tvrtkom Velemi iz Rijeke koja već godinama postavlja klizališta u Rijeci, Opatiji, Zagrebu (ove godine u sklopu Adventa na trgu) i na još više od 15 lokacija provjerili smo što nam sve treba za klizalište. Osim samog klizališta koje može biti prilagođeno veličini i obliku prostora na koji se želi postaviti, treba računati na dodatni prostor za blagajnu i prostor u kojem se drže klizaljke za najam. Ulazni prostor u kojem se posjetitelji mogu preobući u klizaljke i ostaviti svoje cipele i pogonski dio trebaju biti u neposrednoj blizini a njegova veličina i snaga ovise od veličine klizališta. Klizalište veličine 20 x 10 metara s montažom i najmom za zimsku sezonu (60 dana) može se iznajmiti već od 120.000 Kn. Više informacija na www.velemi.hr POPRATNI SADRŽAJI Ugostiteljstvo, trgovine...

ULAZNI PROSTOR

S klupama za obuvanje klizaljki

KLIZALIŠTE Min 20 x 10 m

BLAGAJNA NAJAM KLIZALJKI

ROCKEFELLER CENTER ICE RINK

anas je posjet New Yorku tijekom zime nemoguće zamisliti bez posjeta klizalištu u sklopu Rockefeller centra. Većina smatra da je klizalište oduvijek ovdje, no prava je istina da su još davne 1936. godine vlasnici trgovina visoke mode i draguljarnica na Sunken trgu bili suočeni s problemom da se nitko ne spušta stepenicama na mali trg ispred njihovih trgovina. Sunken Plaza nalazi se ispod nivoa Channel Gardensa i trebalo je osmisliti neki motiv koji će privući šetače. Pred zimu 1936. godine upravitelji Rockefeller centra u dogovoru s izvođačem iz Clevelanda postavili su privremeno klizalište i organizirali evente tijekom cijele zime. Već je prve godine zabilježen veliki porast prometa u trgovinama i na neki način upravo je zbog klizališta ovaj dio shoppinga visoke mode New Yorka postao popularan. Od tada klizalište Rockefeller Centra stalna je zimska postava. Jedno od najmanjih klizališta New Yorka (ima ih ukupno 11) veliko je svega 37 x 18 metara i može odjednom primiti tek 150 klizača. Rockefeller Center Ice Rink otvara se svake godine sredinom listopada (ove godine otvoren je 14. listopada) i ostaje otvoren sve do početka travnja. S obzirom na izrazito mali kapacitet i veliku zainteresiranost, klizalište je otvoreno svaki dan od 8:30 sve do pola noći ali na način da je otvoreno po sat i pol i nakon toga slijedi pauza od 30 minuta. Cijena ulaznice (za sat i pol klizanja) iznosi 27 dolara, a djeca mlađa od 11 godina plaćaju 15 dolara. Najam klizaljki se plaća dodatnih 12 dolara. Svima na klizalištu su dostupne besplatne instrukcije klizanja svaki dan od 9 do 18 sati, a oni koji žele svog osobnog instruktora mogu ga dobiti za 35 dolara za pola sata. www.therinkatrockcenter.com

zima 2013.

Turizam Info 53

Aktualno

Kada je more više od mora Nedavno održana konferencija u britanskom Swanseju pod nazivom Where waters meet pokazala je puno novih načina na koji more i pomorska baština mogu postati "ono nešto" što turizam stavlja na veću razinu od samo kupanja i sunčanja Pripremila: Barbara Požarić

ovi projekt kojim Danska postaje "in morska destinacija" upravo za Dance, inovativni pomorski muzeji, kako uz pomoć mora spriječiti iseljavanje stanovništva, što će se zbog globalnoga

one istinske zaljubljenike u more, koji su u posljednjih desetak godina uspjeli pokrenuti projekte kojima su revitalizirali pojedina područja i pokrenuli ono što i mi sami želimo - cjelogodišnji turizam. Bogata kulturna i povijesna baština,

Svi gradovi koji uspjeli iskoristiti svoj "waterfront" poput Bristola, Swanseja ili Liverpoola uvelike podsjećaju na Rijeku, Pulu ili Split zatopljenja dešavati s razinom mora u slijedećih nekoliko desetljeća. Sve je ovo pokazala konferencija koja je sredinom listopada održana u južnom Walesu u Velikoj Britaniji.

TURIZAM SA SRCEM Mogli bismo reći mala konferencija s velikim srcem koja je okupila sve 54 Turizam Info zima 2013.

industrijska revolucija ili drugim riječima gotovo sve što se može iskoristiti u službi turizma te održivi razvoj i održivi turizam dobili su ovdje novo značenje. Usporedba Swanseja, Bristola, Liverpoola ili Osla s gradovima poput Splita, Rijeke, Pule s bogatom povijesnom, turističkom ali i industrijskom baštinom, jednostavno se nametnula.

Projekt kojim je godinama zapušteni obalni dio Liverpoola postao žila kucavica grada, donio je nova radna mjesta, spriječio iseljevanje i vratio život a sastoji je od preseljenja kulturnih, zabavnih i turističkih sadržaja na dokove, luku i mul

Na konferenciji je tako predstavljen rad Fram muzeja u Oslu, nastaloga na inicijativi stanovnika Osla koji je danas vođen u maniri privatne tvrtke, gdje se točno zna kada, kako i na koji način se ostvaruje profit. Profesor Huw V Bowen sa sveučilišta u Walesu govorio je industrijskoj baštini ovoga grada, rudnicima i tvornicama koje se postepeno pretvaraju u turističke sadržaje dok je profesor Terry Stevens vrlo nadahnuto govorio o tome kako sadržaji uz more nastali kao produkt jasne vizije postaju razlog dolaska turista. Uz puno odličnih primjera iz cijeloga svijeta spomenuo je tu i Zadarske morske orgulje. Rob Burns voditelj razvoja i planiranja pri gradu Liverpoolu predstavio je projekt kojime je u posljednjih 10-tak godina riješen problem iseljavanja iz grada a žila kucavica preseljena uz dotada zapuštenu morsku obalu. Grad koji uvelike ne samo poviješću već i strukturom podsjeća na Rijeku tako je na samoj obali izgradio kulturne sadržaje koji podsjećaju na vrijeme kada je Liverpool bio glavna industrijska luka kojom je gotova sve roba dolazila u Europu, no najpoznatija po tome što su upravo ovdje dolazili i robovi. Osim galerija, tu se slijedeće godine otvara i veliki muzej moderne umjetnosti, a otvoreni su i shopping centri orijentirani prema moru uz koje se nalaze restorani, sadržaji za djecu, te velika šetnica. Tijekom cijele godine ovdje se događaju razne manifestacije u koje je grad uložio milijun funti, no zarađeno je impresivnih 15 milijuna.

DANSKI PRIMJER Lars Olsen, direktor Danskog turističkog obalnog centra govorio je o

Foto: S. Felber

Kao jedan od dobrih primjera kojim se atraktivnim i dobrom osmišljenim sadržajem vraća stanovnike jednoga grada i turiste moru, jesu Zadarske morske orgulje o kojima je bilo riječi na konferenciji u južnom Walesu

strategiji turizma kojoj je predviđeno da se Dance "natjera" da ljetuju na danskoj obali. Gotovo 200 kilometara te nekoliko otoka povezano je u jedinstvenu destinaciju koja nudi i promovira doživljaj kojega Danci sve više prepoznaju kao priliku za kvalitetan a s druge strane povoljan odmor. O tome kako se more i pomorska baština povezuje s umjetnošću govorila

je Daisy Sutcliffe, istraživač i konzultant koja je prenijela iskustva gradova Dorseta i Devona. Kako vojna baza i luka može postati turistički sadržaj predstavio je Peter Goodship iz zaklade Portsmouth Naval Base Property, no možda najvažniji zaključak konferencije dao je James Lynch o tome kako učiniti da sami stanovnici i građani postanu dio projekta i žive za turizam uz more.

Swansea

ije slučajnost da je upravo Swansea bio domaćinom jedne od najinspirativnijih konferencija o moru i njegovoj ulozi u turizmu i životu ljudi. Nastao kao keltsko naselje na južnoj obali britanskoga poluotoka, Swansea je od rudarskoga grada postao jedan od najvažnijih centara u kojima je industrijska revolucija iznjedrila neke od najvažnijih tvornica i izuma. Godinama je bio jedna od važnijih luka u kojima je u Veliku Britaniju dolazila roba a iz nje trbuhom za kruhom odlazili ljudi. Bio je Swansea kao i Rijeka, grad industrije, mora, pomoraca i života uz more. Danas

je to grad koji svoj novi put traži u svojoj bogatoj industrijskoj prošlosti i moru. Veliki broj ljudi iz Nacionalnog odbora za pomorsku baštinu angažiran je baš na projektu Swanseja koji obuhvaća Waterfront na kojemu se nalaze i razvijaju stambene četvrti, marina, moderna arhitektura. Posebno su sadržaji posvećeni velikom lokalnom pjesniku Dylanu Thomasu, od centra u kojemu se održavaju sve manifestacije i konferencije pa do turističkih sadržaja poput vođenih tura po svim gradskim sadržajima koje je posjećivao i prerano preminuli Thomas, danas podignut na poseban pijedestal.

Waterfront Swansea s modernim mostom i marinom kraj koje se nalazi stambena četvrt

zima 2013.

Turizam Info 55

Svega pomalo

Turistički slogani Kako jednu zemlju sažeti u dvije do tri riječi? Vrlo teško, no neke zemlje uspijevaju bolje od drugih

Na nedavno održanim Danima turizma u Zadru bilo je između ostaloga i riječi o tome kako će Hrvatska mijenjati slogan kojime se do sada predstavljala - Mediteran kakav je nekada bio. Kako su i neke druge svjetske turističke velesile lansirale nove slogane i nove kampanje, prenosimo istraživanje britanskoga novinara Willa Coldwellla i dnevnika The Guardian o turističkim sloganima i kako ih turisti ustvari shvaćaju

Asocijativni Latvia - Best enjoyed slowly Slovenija - I feel SLOVEenia Nepal - Once is not enough Izrael - Size doesn't matter Indonezija - Admit it You Love It TAKTILNI Litva - See it! Feel it! Love it! Anguila - Feelings is Believing Paragvaj - You have to feel it Google Translate Grčka - You in Greece Grenada - Live the Rythms of Spice Slovačka - Little big country Južna Afrika - Inspiring new ways Srbija - Life in the Rhythm of the Heartbeat UZNEMIRUJUĆI Panama - It stays in you Kolumbija - The only risk is wanting to stay Maroko - The country that travels within you PREVIŠE SVEGA There's nothing like Australia Incredible !ndia Brazil Sensational! Smile! You are in Spain Incredinburgh Jasni i jednostavni

ČUDNI

Njemačka - The travel destination Go to Hungary Definitely Dubai 1 Malaysia

Jump into Ireland Crna Gora - Wild Beauty Visit Bangladesh before tourist come Kraljevstvo Swaziland A Royal Experience Egipat - Where it all begins

56 Turizam Info zima 2013.

Epski

zima 2013.

Turizam Info 57

Aktualno

EU fondovi i turizam S početkom 2014. Hrvatska ima na raspolaganju više novca iz EU fondova koji se može koristiti za ulaganja u objekte, edukacije i opremu i sadržaje. U ovom broju donosimo mali pregled ulaganja u ruralni turizam Pripremila: Martina Pauček Šljivak

a sve one koji žele ulagati u ruralni turizam stiže dobra vijest. Otkako je Hrvatska postala punopravna članica Europske Unije, od tad su znatno povećana sredstva koja se mogu koristiti iz Europskih fondova, a s druge strane, sve one koji se prijave za poticaje čeka i manje papirologije.

ŠIROK RASPON SUFINANCIRANJA Dosad su građani Hrvatske mogli koristiti samo program IPARD, koji je bio namijenjen razvoju poljoprivrede i ruralnih područja uopće, a riječ je bila o pretpristupnom programu EU za razdoblje 2007. – 2013. Međutim od 2014. godine čeka nas EAFRD (Europski fond za poljoprivredu i ruralni razvoj) namijenjen za financiranje Programa ruralnog razvoja zemalja članica EU. Dok je Hrvatska iz IPARD-a ovisno o godini, imala na raspolaganju iznos od 25,5 – 27,5 milijuna EUR-a, iz EAFRD-a će na raspolaganju imati oko 340 milijuna EU sredstava godišnje, čemu se pridodaje i učešće RH. Budući smo punopravna članica od 1. srpnja ove godine i mi ćemo u razdoblju 2014. – 2020. koristiti sredstva 58 Turizam Info zima 2013.

Obitelj Baldaš iz Istre svoj projekt je prijavila u ožujku 2011. godine. Lokacija ulaganja je naselje Ohnići u općini Vižinada u Istarskoj županiji. Ukupna vrijednost investicije je iznosila milijun kuna, no kako se prijava sastojala od prihvatljivih i neprihvatljivih ulaganja za sufinanciranje, korisniku je u prosincu 2012. isplaćena bespovratna potpora od 330.000 kuna

iz ovog fonda, a do kraja 2020. godine Hrvatska će iz ovog fonda na raspolaganju imati iznos od oko 2 milijarde i 900 milijuna eura. - Što se ulaganja tiče, sada nam se pruža mogućnost izbora daleko većeg broja mjera i ulaganja koja će se poticati, uz znatno blaže kriterije prihvatljivosti, znatno manje papirologije. Najvažnije je kako će se i nadalje poticati ulaganja u razvitak ruralnog turizma, i to kroz mjeru članka 20. – Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva. Ovdje se pruža mogućnost za dobivanje potpore za ulaganja u

pokretanje nepoljoprivrednih aktivnosti, ali samo za Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), rekao je Marin Kukoč, voditelj Uprave za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju iz Ministarstva poljoprivrede. Druga podmjera se kaže, odnosi na razvoj postojeće nepoljoprivredne djelatnosti (time i turizma) u ruralnim područjima za gospodarske subjekte koji su u rangu mikro i malih poduzetnika. Kao i do sada, prijave će ističe, biti moguće poslati nakon objave natječaja, koji se objavljuje u

Aktualno Branimir Kardum iz Ličko-senjske županije svoj je projekt prijavio na prvom natječaju za mjeru 302, u ožujku 2011. godine, u sklopu sektora „Ruralni turizam“. On je u općini Plitvice selo, zaseok Osredak imao zemljište na kojem je odlučio sagraditi kuću namijenjenu ruralnom turizmu. Korisniku je odobrena potpora od maksimalnih 556.875 kuna. Radovi su započeli u rujnu 2011. godine, a objekt je spoj stambenog i gospodarskog objekta koji je građen u autohtonom stilu. U uređenju objekta uglavnom je korišteno drvo, tradicionalan građevni materijal Like, uz koji su se odlično uklopili moderni elementi, nužno potrebni za pružanje kvalitetnih turističkih usluga.

IPARD 1. Korisnik mora biti u sustavu PDV-a 2. Ograničenje minimalnog i maksimalnog kapaciteta proizvodnje 3. Nema avansnog plaćanja 4. Potpora: EU dio do max 75% iznosa investicije 5. Provedba: 100% kontrola na terenu prije ugovaranja i prije plaćanja 6. Ulaganje može zapoeti tek nakon sklapanja ugovora s agencijom 7. Leasing nije dozvoljen 8. Liste dozvoljenih troškova odobrava Europska komisija

Narodnim novinama i na internet stranicama Agencije za plaćanja i Ministarstva poljoprivrede. Kukoč napominje kako svi oni koji imaju dovoljno znanja i vještine, prijavu mogu popuniti i sami, dok se većina ipak odlučuje za korištenje usluga konzultantskih kuća, koje su osposobljene za ovaj posao. - Njihove usluge imaju svoju cijenu, ali se i ovaj trošak smatra prihvatljivim troškom za sufinanciranje. Raspisivanje prvih natječaja novog Programa ruralnog razvoja očekuje se u drugom tromjesečju sljedeće godine, rekao je Kukoč.

DO SADA GOTOVI PROJEKTI Što se tiče IPARD programa, on je nedavno završen, a sastojao se od tri prioriteta i s njima povezanih šest mjera, od kojih se u RH provodilo njih pet. Program se počeo provoditi 2010. godine, kada je raspisan prvi natječaj. Od tada, do danas, raspisano je ukupno 19 natječaja za sve mjere, na koje su ukupno pristigle 1.183 prijave, čija je ukupna vrijednost ulaganja oko 3.5

milijardi kuna, dok je iznos tražene potpore oko 2,2 milijarde. Od ovog je broja 335 ugovorenih projekata, za koje je odobrena potpora od 680 milijuna kuna, a od ovih ugovorenih, 139 projekata je već i dovršeno i za njih je isplaćena potpora od približno 253 milijuna kuna. „U mjeri 302 – „Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti“, poglavito sektor „Ruralni turizam“ koji je omogućavao ulaganja u izgradnju/rekonstrukciju/opremanje turističkih i/ili ugostiteljskih objekata, objekata za držanje životinja u turističke svrhe i brojne druge, na ukupno 4 raspisana natječaja, pristiglo je 329 prijava, s traženim iznosom potpore od 240 milijuna kuna“, rekao je Kukoč. Najveći broj prijava, ukupno 214 vrijednih 244 milijuna kuna, odnosi se na sektor „Ruralni turizam“. U ovom je sektoru 10 projekata i dovršeno, a za njih je isplaćena potpora u iznosu od 4,5 milijuna kuna. Prema broju prijava svakako prednjači Istarska županija s 65 posto od svih pristiglih prijava, a slijedi Primorsko - goranska.

EAFARD 1. Korisnik ne mora biti u sustavu PDV-a 2. Nema ograničenja kapaciteta 3. Postoji mogućnost avansnkog plaćanja 50% od iznosa potpore 4. Potpora: EU dio 50-90% iznosa investicije 5. Kontrola na terenu 5%, ostalo samo administrativno i prema procijeni rizika 6. Ulaganje može započeti nakon prijave na natječaj 7. Leasing je dozvoljen 8. Liste dozvoljenih troškova ne odobrava Europska komisija

Za objavljene natječaje u 2014. godini pratite www.apprrr.hr www.mps.hr

zima 2013.

Turizam Info 59

Svega pomalo Izložba Beč otkriva more 14. XI. - 30. III. 2014. Beč, Karlsplatz Museum

zložba zanimljiva imena otvorena je nedavno u jednome od najatraktivnijih i najposjećenijih bečkih muzeja. Radi se o izložbi koja podsjeća na svojevrsnu “kolonizaciju” istarske i kvarnerske obale koja je od 1850. godina nadalje bila svojevrsni cilj Habsburške monarhije stvoriti što više turističkih destinacija koje će služiti za zimski i ljetni odmor aristrokracije. Na izložbi se može vidjeti kako je primjerice Opatija stala uz bok najvažnijim zimovalištima toga vremena, gradnjom željeznice, hotela Kvarner, kako su

Željka Barešić

nova direktorica Turističke zajednice otoka Krka

studenome dužnost direktorice Turističke zajednice otoka Krka preuzela je Željka Barešić, koja na toj dužnosti nasljeđuje dugogodišnjeg direktora Ivicu Bogovića. Široj turističkoj javnosti poznata kao vlasnica agencije Klub tours iz Njivica, svoje je prve korake u turizmu započela još za vrijeme školskih dana u Hotelima Njivice. Nakon završene srednje škole radila je u turističkoj agenciji Sti-l Tours d.o.o. u Njivicama, da bi 2001. godine krenula u poduzetničke vode a do danas je obnašala i dužnost članice Skupštine Turističke zajednice otoka Krka, te u jednome od prijašnjih saziva obnašala i dužnost članice Turističkog vijeća Turističke zajednice Općine Omišalj. Na novom radnom mjestu Željku očekuje niz konkretnih projekata koji bi trebali pridonijeti još boljemu turističkom plasmanu otoka.

60 Turizam Info zima 2013.

nastajale vile, hoteli i sanatoriji te koje su slavne osobe iz austrijske prošlosti ovdje boravile. Osim Opatije, izložba se bavi i Portorožom, Gradom kraj Trsta, Lošinjem, Lovranom te otočjem Brijuni, a osim plakata, razglednica, novinskih isječaka može se vidjeti i niz slikarskih djela najpoznatijih autora toga vremena koji su inspiraciju potražile u nekome od turističkih centara tadašnje Austrijske Rivijere. Cijena ulaznice: 8 eura www.wienmuseum.at

SUPERKRUZER

ako smo često čitali novinske napise o izvlačenju Costa Concordie i njezinoj lošoj sudbini, vrijeme je i za neke nove dobre vijesti iz područja kruzera i krstarenja. Kompanija MSC predstavila je svoj novi brod Divina di Mare posvećen Sofiji Loren. Luksuzni kruzer dužine je impresivnih 333 metra s 18 paluba za 4.345 putnika, s brojnim detaljima posvećnim vrhunskom luksuzu, pa je tako i cijela jedna paluba uređena u stilu venecijanske gotike. Tu je i bazen, MSC Yacht klub sa 69 suiteova kategorija šest zvjezdica uz koje na raspolaganju dolazi i batler. Aura SPA je za one koji žele imati potpun tretman, a teatar Pantheon namijenjen je za 1.600 ljudi. Polazak na krstarenje je svake subote iz Venecije prema Kataklonu u Grčkoj, Izmiru u Turskoj i našem Dubrovniku. Cijena za 8 dana/7 noći kreće od 1.003 eura. msc.crociere.it

Mobilna aplikacija za voditelje restorana i caffe barova

MICROS InMotion K

U svakom su trenutku dostupni svi podaci o prometu u ugostiteljskom objektu i to u jednostavnom grafičkom prikazu

MICROS InMotion na vašem pametnom telefovalitetne odluke ovise o kvalitetnim nu direktno se preko interneta povezuje na kasu informacijama. U toj križaljci bitna su u ugostiteljskom objektu i prikazuje sve što želite još dva detalja. Koliko brzo dobivamo znati. Software je toliko snažan da omogućava kvalitetnu informaciju i koliko čitko je ona prida ga isprogramirate na jednostavan način da kazana. Ukoliko ste i sami voditelj restorana vas obavještava ukoliko se neki od parametai kafića, sigurno znate osjećaj kada prekasno ra prometa mjenjaju izvan očekivanih tokova. saznate da vam fali neke namirnice. Kvalitetno Imajući u vidu nove trendove smanjivanja robe vođenje ugostiteljskog objekta, radilo se o na zalihama i običnom malom caffe baru ili restoranu za sto bržu prilagodili više osoba uvijek traži stopostoni angažman bu trendovima, u upravljanju troškovima. Maksimalna kontrola spretni manageinformacija i vođenje na način da se sve pripremi ri moći će bitno za trenutke kad ima najviše posla često su ključ unaprijediti uspjeha između voditelja s višegodišnjim iskusvoje poslovanje stvom koji ima nos predvidjeti posao za sutrašnji opcijama koje dan. Američka kompanija MICROS koja je već InMotion nudi. duži niz godina prisutna i u Hrvatskoj za klijente koji koriste MICROS informacijski sustav, ugostiwww.microsteljskim objektima (u Hrvatskoj ih ima više od fidelio.hr 300) pripremila je inačicu softwarea Svaki izdani račun sa svim za iPhone i Android mobilne urestavkama dostupan je na đaje (pametne mobitele i tablete). mobitelu u svakom trenutku

zima 2013.

Turizam Info 61

Fritule

Recept 1 litra kipuće vode 75 dkg bijelog brašna glatkog 20 dkg šećera malo soli korice od limuna i naranče malo cimeta suhe grožđice domaća rakija (travrica) malo sitno nasjecanih oraha

Dok je svijeta i vijeka bit će i fritula - deserta za radost i veselje, slavlje i ljubav

obitelj nakon bakalara pogosti bakinim fritulama, čekajući Božić i Polnoćku. Na Kvarneru, osim za Badnjak, fritule su tradicionalan desert kojime se obilježava doba Karnevala. Svaka će se mašakara rado počastiti dobrom fritulom na svim karnevalskim događanjima a posebno su veselje za one najmlađe koji će često pod maskama obilaziti susjedstvo i kao nagradu dobiti malu, slatku fritulu. No svi mi koji danas radimo fritule radimo ih po receptu naših baka, teta ili majki, prisjećajući se mirisa i okusa djetinjstva. Prenosimo ih dalje, zadržavajući na taj način taj netaknuti dio sjećanja kroz miris i okus, sentiment i priču, stvarajući svi zajedno jedan od najdugovječnijih i najvoljenijih hrvatskih originalnih deserata.

Peći fritule na ulju, U ulje se stavi samo 5-6 komada kako bi imale prostora da se same okreću. Kad dobiju boju izvaditi i staviti na tacnu s ubrusom da se ocijedi. Posipati grubim šćerom a ne mljevenim. Poslužiti uz prošek ili rakiju. Foto: Adriano Požarić

latka sitnica koja većinu od nas podsjeća na djetinjstvo, dragu baku, Božić, blagdane, karneval i onaj poseban miris, okus i osjećaj. Sve je to fritula ili kako je zovu u Dalmaciji, pršurata. Fritulu su nam u nekom obliku predstavili već stari Rimljani, no udomaćila se pod utjecajem talijanske kuhinje na područjima koja su okupirana, pa je tako fritula postala tradicionalni recept u Istri i na Kvarneru, a stigla je i do Dalmacije. Fritula sliči talijanskim zeppolama, a svugdje se priprema drugačije, od izvedenica sa skutom, jogurtom, grožđicama ili sa dodatkom limunove ili narančine korice, rakije ili likera. Negdje se posipa grubim šećerom, negdje finim, a tradicionalno se sprema za Badnjak kada se

Kad voda zakipi, dodati brašno i dobro kuhačom mješati na vatri da se razbiju grudice i napravi jednolična masa. Maknuti smjesu s vatre, dodati 1,5 dcl rakije kako fritule ne bi upile ulje i bile masne, naribati koru od naranče i limuna i malo cimeta. Grožđice namočiti u rakiju, procjediti i dodati u smjesu. Dodati i malo sitno nasjeckanih oraha ili nešto što se ima doma. Jako dobro tući tijest dok se smjesa ne rashladi. Pustiti sat i pol da odleži.

Majstorice od fritula P

rave majstorice od bračkih fritula su Vanja Matulić, Doena Vladislavić i Đurđica Radojković iz Svpetrus hotela, koje su se za nas prisjetile svega onoga lijepoga što ih veže uz fritule, ili kako ih na Braču zovu, pršurate. Vanja je prve fritule radila još sa 15 godina, kada je od svoje bake Giovanine Derado učila kako se rade. Fritule su se na Braču kažu naše sugovornice inače uvijek

62 Turizam Info zima 2013.

jele za Božić, Uskrs, poklade a bile su i glavni desert nedjeljom nakon mise. Svečani ručak za Božić bez fritula nije bio pravi ručka a kad se išlo kolendati za Božić, nosile su se pršurate u goste. Vanja je s nama podijelila jedan od prvih i najstarijih recepata koji se radi s prokuhanom vodom, brašnom i rakijom lozovačom ili travaricom. Uz to se obavezno servira Prošek.

Prvenstvo svita u fritulan

eć osam godina zaredom u Splitu se točno u podne na Badnjak održava jedinstveno svjetsko prvenstvo - ono u pripremanju najboljih fritula. Na natjecanje se može prijaviti svatko, no najuspješnije su u proteklih godina bile kuharice s otoka Brača, a aktualna je svjetska prvakinja Luči Babić. Stručni žiri sastavljen od renomiranih kuhara, gastro stručnjaka i novinara ocjenjuje fine fritule koje ne smiju biti masne, moraju biti savršenoga oblika i odličnoga okusa. No za najbolju se treba i pomučiti, a ni nagrade nisu male, od pet do dvije tisuće kuna za prva tri mjesta. Na Badnjak u Splitu osim natjecatelja i natjecateljica, u revijalnom dijelu svjetskoga prvenstva fritule pripremaju i glumci, sportaši i pjevači nastojeći pripremiti što bolje slastice. zima 2013.

Turizam Info 63

Foto: Stancija Meneghetti

Gourmet

Danijela Pifar i Bojan Vuković, Stancija Meneghetti - za prvi ulaz na Gault Millau listu 15 bodova i dvije kuharske kape

Ove godine u Gault Millau je ocijenjeno 24 restorana Istre i Kvarnera, nešto manje nego prethodnih godina

očetkom studenoga predstavljeno je izdanje za 2014. godinu renomiranoga gastro vodiča Gault Millau. Vodič kojega su 1972. godine osnovali novinari Henri Gault i Christian Millau, kvalitetom je i opširnošću informacija te vrednovanjem tkz. visoke kuhinje postao direktna konkurencija nadaleko poznatom Michelinu, i sigurna gastro preporuka za mnoge korisnike u svim zemljama Europe

Bodovi za 2014 za koje izlazi. Hrvatski su restorani u vodiču od 2004. godine, i to kao poseban dodatak izdanju za Austriju. Od tada do danas mnogi su svoje bodove povećali, mnogi smanjili, a mnogi više i nisu dio Gault Millaua. Ove godine, kao i lani, ocjene hrvatskih restorana ograničene su na područje Istre i Kvarnera, s obzirom da je to područje kojemu gravitiraju Austrijanci, a najbolje je ocjene već treću godinu dobio restoran Monte u Rovinju. www.gaultmillau.at

Za razliku od drugih vodiča, Gault Millau vrednuje samo kuhinju, odnosno kvalitetu i pripremu hrane, a ne opremu, poslugu i opći dojam u restoranu

Monte Rovinj

Damir i Ornella Novigrad Wine wault Rovinj

Johnson Mošćenička Draga Batelina Banjole Kukuriku Kastav Laurus Opatija Pepenero Novigrad Stancija Meneghetti Zigante Livade

La Grisa Bale Morgan Brtonigla Draga di Lovrana Lovranska Draga Konoba Čok Novigrad Konoba Marina Novigrad Mare e monti Umag Konoba Buščina Umag

San Rocco Brtonigla Toklarija Sovinjsko polje Konoba Rino Dolenja Vas Stari podrum Momjan Milan Pula Mediteraneo Rovinj Konoba Nono Umag 64 Turizam Info zima 2013.

Tehnolog Tehnologija

Brže - bolje - štedljivije N

eki stručnjaci će reći kako se više nema što novo izmisliti već samo usavršiti kako bi stroj radio brže, bolje i ekonomičnije. Nova serija Winterhalter perilica oznake PT koja je namijenjena za linijsko pranje u ugostiteljstvu, uz nekoliko usavršavanja dosegnula je sam vrh tehnologije i ekonomičnosti. Prema nekim pokazateljima, uštede koje se ostvaruju ovim modelom perilice, već uz današnje cijene energenata (vode i struje) nisu zanemarive. S obzirom na najavljena poskupljenja koje nas čekaju u slijedećih nekoliko godina (ili turističkih sezona) daju nam za razmišljati što je ono najvažnije kod odabira nove perilice. Ako to nisu upravo brzina, kvaliteta i ekonomičnost onda što jest?

Eliptična polja pranja - potpuno pokriveni svaki kutak zbog posebno dizajnirane geometrije elemenata + minimalna potrošnja vode zahvaljujući magnetskom motoru

VarioPower Odabirom programa pranja perilica automatski određuje jačinu mlaza, temperaturu vode i doziranja sredstava. Na ovaj način moguće je regulirati vrijeme i potrošnju obzirom na tip i zaprljanost posuđa. Posebnost VarioPowera je što se eliptična polja okreću putem magnetnog motora čime se štedi voda i moguće je regulirati jačinu mlaza vode bez utjecaja na brzinu vrtnje polja. Full-flow filtracija 100% vode za pranje se filtrira. Centrifugalna sila Mediamata odstranjuje i najsitnije čestice poput mljevene kave. Kvaliteta reciklirane vode kontrolira se posebnim senzorom koji automatski regenerira vodu kad se pokaže potreba Superiorna brzina Reducirano vrijeme pranja posuđa za 28%. Reducirano vrijeme grijanja i pripreme vode za pranje za 50%. EnergyLight izmjenjivač zagrijane otpadne vode predgrijava novu vodu i štedi u vremenu pripreme 26% Garantirana ušteda Ušteda u energiji do 10% - Ušteda u troškovima rada do 20%

www.winterhalter.hr

zima 2013.

Turizam Info 65

Zanimljivosti

Kratka povijest

putovnice

Građani Otomanskog carstva su oko 1900-te godine obavezno kod sebe morali imati putovnicu koja je bila na turskom i francuskom jeziku

Pripremajući se za putovanja, prvo što nam padne na pamet jest da provjerimo do kad nam vrijedi putovnica, da se slučajno ne bi dogodilo, iako mnogima jest, da se neugodno iznenade na granici ili aerodromu. Na sreću, za putovanja unutar EU o tome više ne trebamo brinuti pa da putovnica ne bi ostala zaboravljena, zavirili smo nakratko u njezinu povijest Pripremila: Martina Pauček Šljivak

utovnica je za neke tek forma, dokument koji moraju imati. No, za one strastvene putnike, dokaz je to svih onih letova, presjedanja, carina, ljetovanja, skijanja, novih ljudi, iskustava, kada svaki pečat u putovnici postaje draga uspomena. O tome kada je putovnica uistinu nastala postoje brojne polemike. Puno naroda tvrdi kako je to upravo njihov izum, no prvi papirnati zapisi o putovnici vode nas u 450. godinu prije Krista. U biblijskom stihu iz te godine navodi se kako je Nehemija, dužnosnik u službi kralja Artakserksa I. od Perzije, bio zamoljen da otputuje u Judeju, a kralj koji mu je odobrio putovanje, tom mu je prilikom dao pismo namijenjeno “upraviteljima s one strane rijeke”. U njemu je tražio siguran prolaz za svog dužnosnika u vrijeme dok putuje kroz njihove zemlje.

66 Turizam Info zima 2013.

Račun za poreze Idući poznati trag o preteči današnje putovnice je iz vremena srednjovjekovnoga islamskog kalifata. Putovnica je tada bila u obliku bara’a - računa za plaćene poreze, a putovati po regijama kalifata mogli su samo oni koji su plaćali račune za poreze. Kasnije se razmatralo da li termin “putovnica” potječe iz morskih luka, međutim vjerojatnije je da dolazi od srednjovjekovne isprave koja je tada bila potrebna da bi se moglo proći kroz vrata gradskih zidina ili kroz teritorije u srednjovjekovnoj Europi. Takve dokumente putnicima su izdavale lokalne vlasti, a sadržavali su popis mjesta i gradova kroz koja im je bilo dopušteno proći. Iako dokumenti nisu bili potrebni za putovanje do morskih luka, koje su bile otvorene za

Nekadašnja legendarna putovnica, ona jugoslavenska je kao i putovnice svih zemalja iza željezne zavjese bila crvena. No, iako si imao putovnicu, to nije garantiralo da netko zaista i može izaći iz zemlje

trgovanje, dokumenti su ipak bili potrebni za putovanje od samih morskih luka prema unutrašnjosti. Međutim za ono što neki smatraju prvom pravom putovnicom zaslužan je engleski kralj Henrik V. koji ih je osmislio kao sredstvo pomoću kojeg su njegovi podanici u stranim zemljama mogli dokazati tko su. Sredinom 19. stoljeća brzo širenje željezničkog prometa dovelo je do raspada sustava putovnice, pa u drugom dijelu 19. stoljeća i sve do Prvog svjetskog rata, one više nisu bile potrebne. Za putovanja unutar Europe, prelazak granice bio je relativno jednostavan postupak zbog čega je tek mali broj ljudi imao putovnice. U Osmanskom i Ruskom Carstvu putovnica je pak bila uvjet za međunarodna putovanja, a postojao je i interni sustav koji je kontrolirao putovnice i onih koji su putovali unutar granica njihovih carstava. Tijekom Prvog svjetskog rata, europske vlade uvele su granice i zahtijevali su od svih koji ih prelaze da imaju putovnicu i to iz sigurnosnih razloga. Na taj su način kontrolirali iseljavanje građana s korisnim vještinama, zadržavajući pritom potencijalnu radnu snagu. Granične kontrole ostale su, i nakon rata i postale standardni postupak, iako se tada smatrao dosta kontroverznim.

Britanski turisti su se tako 1920.-im godinama žalili zato što su u putovnicama morali imati svoju fotografiju kao i fizički opis, a smatrali su da to dovodi do „dehumanizacije“. Godine 1920. Liga naroda je u Parizu održala konferenciju o putovnicama, carinskim formalno-

Checkpoint

danas. Tada su države članice Europske Unije počele harmonizirati svoje putovnice, uključujući i boju, koja je za sve državljane EU ista – burgundski crvena. Prva hrvatska putovnica izdana je pak 26. lipnja 1991. godine, nakon što je Hrvatska objavila raskidanje odnosa i neovisnost

Charlie Jedan je od najrigoroznijih "graničnih" prijelaza u novijoj povijesti bio Checkpoint C, ili Checkpoint Charlie, granica istočnoga i zapadnog Berlina

Putovnica je desetljećima bila različita za gotovo svaku zemlju, a tek 1980. godine je donesen standard što točno svaka putovnica mora sadržavati i kojih dimenzija mora biti stima i voznim kartama. Na konferenciji su donesene opće smjernice o putovnici i njenom dizajnu, a takve su konferencije uslijedile i 1926. i 1927 godine. Ujedinjeni narodi održali su konferenciju o putovanjima 1963. godine, ali nove smjernice o putovnicama nisu nastale tada, nego tek dvadesetak godine kasnije 1980. godine kad je došlo do standardizacije putovnica pod pokroviteljstvom Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) i kada su purovnice postale ovakve kakve poznajemo

esto opisivan kao najintenzivnija točka tijekom Hladnoga rata, Chekpoint Charlie bio je mjesto prelaska iz Istočnoga u Zapadni Berlin, izgrađen nakon II. Svjetskog rata kako bi spriječio prebjege, političke disidente i sve ostale koji su tražili bolji život na Zapadu. Za preći na Zapad trebalo je u ovom slučaju i puno više od putovnice. Charlie je nazvan C prema trećem slovu NATO-ve abecede i njime su se mogli služiti samo predstavnici Savezničkih snaga ili stranci. Bio je i poprištem brojnih dramatičnih trenutaka tijekom Hladnoga rata, poput onoga 1961. godine kada su njemački i sovjetski tenkovi stajali upereni jedni prema drugima na udaljenosti od stotinu metara samo zbog svađe oko činjenice da li istočnonjemački vojnici imaju pravo pretresti američkog diplomata koji je htio posjetiti operu u Istočnom Berlinu. Nakon šestodnevnih sukoba situacija je riješena mirno, no mnogi povjesničari danas tvrde da je u to vrijeme to vrlo lako mogao biti okidač koji bi pokrenuo Treći svjetski rat. Prijelaz je bio u funkciji do pada berlinskog zida, a danas je turistička atrakcija.

od SFRJ. Od 1. srpnja 2009. u Hrvatskoj je počelo izdavanje biometrijskih putovnica u skladu sa standardima EU i SAD-a. Čip u putovnici sadrži otiske prstiju i digitalnu sliku vlasnika putovnice. Iako smo 1. srpnja ove godine postali punopravna članica EU, građani Hrvatske na sreću ne moraju ponovno vaditi nove putne isprave sve dok im postojeće ne isteknu. Kad se to dogodi i naše će putovnice biti u crvenoj boji poput onih kakve imaju svi državljani EU. I za kraj, na vrijeme provjerite svoje putovnice prije putovanja!

Najviše polemika izazivale su britanske putovnice. U njima je osim osnovnih podataka poput imena ili prezimena, datuma i mjesta rođenja, moralo stajati i niz drugih poput boje kose, visine, bračnog stanja i specifičnih oznaka. Britanci su to smatrali zadiranjem u privatnost zima 2013.

Turizam Info zima 67 2013.

Turizam Info 67

Zanimljivosti

90 godina Atlasa Najdugovječnija agencija uspješno je proslavila prvih 90 godina. Prilika je to da se prisjetimo onih lijepih trenutaka, rasta i razvoja i ponajviše ljudi koji su činili Atlas

Atlas je osnovan 1923. godine u Beogradu, a u početku su se nudila putovanja u Opatiju, Crikvenicu te se polako počelo promovirati našu ponudu i u inozemstvu

68 Turizam Info zima 2013.

Zanimljiv i inovativan način prijevoza Atlasovog autobusa s obale na obalu na otoku Zlarinu

ogli bismo reći da je povijest Atlasa burna kao i povijest ovih prostora. Prošao je Atlas razne države, uređenja, ratove, no donio je i jednu lijepu priču o turističkom odrastanju, o učenju što turizam ustvari jest i kako ga oblikovati, usavršiti. Priču o prošlosti, pionirima turizma i lijepim vremenima koja su stvorila ono što danas prodajemo kao hrvatsku turističku priču.

PRVA PUTOVANJA Korijeni Atlasa sežu u 1923. godinu, kada je u Beogradu osnovano poduzeće Putnik sa filijalama

Putnik nastavlja rad pod starim imenom, a tadašnji se zaposleni uglavnom bave organizacijom putovanja u Hrvatskoj, a početak je to i prvih organiziranih putovanja u inozemstvo, sada polako dostupnih i tadašnjoj radničkoj klasi. Od 1950. godine u organizaciji Putnika počinju ponovo dolaziti prve grupe turista iz Austrije, Velike Britanije i Francuske, a nešto kasnije i iz Njemačke. Već 1951. godine dolazi do decentralizacije ove putničke agencije. Komisija u sastavu Tonko Poković, kap. Lujo Šoletić i Veljko Kavurčić u Zagrebu uspijevaju dobiti dozvolu za stvaranje vlastitog

Atlas je u socijalističku Jugoslaviju doveo prve American Express kartice, izgrađena je žičara prema Srđu i osnovan prvi domaći touroperator Atlas Airtours u nekoliko hrvatskih gradova te poslovnicom u Dubrovniku koja je začetak današnjega Atlasa. Vrijeme je to kada se tek počinje ozbiljno putovati, najzanimljivije su destinacije Opatija, Crikvenica, a sramežljivo se kreće i u Europu, svijet. Putnik posluje kao državna putnička agencija, ujedno zadužena i za promidžbu u inozemstvu. Vrijeme je to prvih turističkih susreta, prvih aranžmana i prodaje turističke ponude tadašnje Jugoslavije. Dolazi vrijeme II. svjetskog rata i stagnacije u radu Putnika, no odmah nakon rata agencija ponovno počinje s radom, i to u početku kao dioničko društvo. No kako dolazi do opće nacionalizacije, u žrvanj poslijeratnih promjena ulazi i Putnik, te 6. prosinca 1946. godine biva nacionaliziran.

poduzeća. Od dotadašnjih filijala i podružnica "Putnika Beograd“ nastaju samostalne putničke agencije, između ostalih i u Dubrovniku samostalna putnička agencija "Putnik - Dubrovnik". No, nije ime Putnik, svima baš najbolje sjelo. Trebalo je novo ime, koje će označiti put kojim je trebalo krenuti. Tijekom 1963. godine putnička agencija „Putnik – Dubrovnik“ raspisala je interni natječaj za novo ime poduzeća. Stiglo je desetak prijedloga, ali je jednoglasno prihvaćen prijedlog Vlaha Demovića o imenu „Atlas“ koje je trebalo nagovjestiti sve ono što je tada bilo u planu - širenje poslovanja, dovođenje novih gostiju, otvaranje prema Europi i svijetu. Pod novim imenom tvrtka počinje raditi od 1.1.1964. godine.

Atlas je nekada poslovao pod imenom Putnik, a tek je 1963. godine promijenio ime. Prijedlog da se agencija zove Atlas dao je Dubrovčanin Vlaho Demović a prihvaćen je jednoglasno

ATLAS, LINĐO I KREDITNE KARTICE Atlas nakon toga jednostavno postaje snaga koja sve pokreće, okreće novu stranicu, i u Dubrovniku na neki način baš sve biva povezano s Atlasom. Formirana folklorna grupa pri Pedagoškoj gimnaziji u Dubrovniku 1964. godine već 1965. prerasta u folklorni ansambl Linđo pri Turističkom društvu i održava svoj prvi samostalni nastup. Na poticaj putničke agencije Atlas i turističkog društva, Linđo od 1966. godine djeluje potpuno samostalno kao udruga građana i do danas je ostao nešto što neiminovno prati turizam, prenoseći našu kulturu i običaje diljem svijeta i prezentirajući je onima koji posjećuju Dubrovnik. Tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina velika se pozornost posvećuje razvoju, i to posebice otvaranjem velike mreže vlastitih poslovnica koje su bile u gotovo svakom značajnijem turističkom središtu. Atlas otvara i vlastiti kongresni odjel u Dubrovniku u listopadu 1968. U svibnju 1972.g. potpisuje franšizu u kartičnom poslovanju s American Expressom, koji od početka posluje s uredom u Zagrebu. Danas kada je kreditna kartica nešto što podrazumijevamo kao normalno, u to je vrijeme to bio luksuz, a Atlas je taj luksuz prvi donio u socijalističku Jugoslaviju. 1969. godine Atlas otvara i žičaru za brdo Srđ, jedinu takvu na Jadranu, koja je u 20 godina prevezla preko 2,5 milijuna gostiju. 1968. godine Atlas u okviru svog poslovnog sustava osniva u Zagrebu Atlas Airtours, prvog domaćeg turoperatora koji uz organiziranje putovanja u inozemstvo

zima 2013.

Turizam Info 69

zrakoplovima počinje organizirati i putovanja domaćih građana na godišnji odmor po Hrvatskoj. Tijekom70ih godina operativno servisira petnaestak europskih i vaneuropskih aviokompanija s izravnim letovima na dubrovački aerodrom. U vremenima bez mobitela i telekomunikacija današnjeg tipa, Atlas se ponosi vlastitom radio mrežom kojom povezuje sva prijevozna sredstva, plovila, poslovnice i operativne centre. U prosincu 1986. Atlas osniva Odjel za sportski turizam Atlas Adventure i pionir je u uvođenju aktivnih odmora i izleta u ovom dijelu Europe. No iako je tada sve izgledalo idilično, nove su promjene bile na pragu. Godine 1989. Atlas je konstituiran kao društveno poduzeće. 1991. godine počinje Domovinski rat, tijekom kojega Atlas bilježi ogromne gubitke i velike materijalne štete, no niti u jednom trenutku ne prestaje s radom. Nakon rata slijede konsolidacija, restrukturiranje i rast, a u ožujku 1995. godine, kao i gotovo četrdeset godina prije toga, ponovno postaje dioničko društvo. Krajem devedesetih postaje dio grupacije Lukšić da bi 2006. postao dijelom. Završetkom prvog kruga dokapitalizacije u vlasničku strukturu ulazi devet vodećih hrvatskih kompanija. Koncern Agrokor postaje najveći pojedinačni udjelničar čiji je Atlas danas član. Za razliku od mnogih agencija koje su nekada postizale slične uspjehe, Atlas je opstao i kreće dalje. Nadamo se u još jednu novu priču uspješnih pojedinaca, promjena, novih medija i novih gostiju. Sretan 90. rođendan!

Atlas je bio prva agencija koja je u svom sastavu imala ekskluzivne limuzine za tadašnje VIP goste koji su odsjedali u najboljim hotelima i rezidencijama od Opatije do Dubrovnika

70 Turizam Info zima 2013.

Štampač za agencije, restorane i hotele

ve više turističkah agencija, restorana i hotela odlučuje se samostalno tiskati promotivne materijale koji im trebaju odmah i u manjim količinama. Vrlo često iskaže se potreba da se na brzinu otisne stotinjak letaka, nekoliko menija ili pozivnica. U ovakvim slučajevima tisak na klasičnom štampaču ima nekoliko nedostataka a najveći su cijena otiska, vrijeme za sam otisak i prije svega kvaliteta otiska na kvalitetnijim papirima. RICOH je nedavno na tržište izbacio novi multifunkcionalan uređaj Aficio MP C305SP koji je namjenjen upravo onim djelatnostima koje osim klasičnih potreba za slanjem i primanjem faxa, printanjem osnovnih dokumenata i skeniranjem, imaju potrebu i za tiskanjem manjih količina letaka i sličnih materijala. RICOH Aficio MP C305SP je multifunkcionalan color laserski uređaj koji može tiskati na A4 papiru s obje strane i do težine papira od 220 gr/m2. Jedna od najvećih prednosti ovog uređaja jest što je dolazi u stolnoj varijanti i bez obzira što ima pregršt mogućnosti i sadrži najmoderniju tehnologiju koja je do sada bila dostupna samo u velikim uređajima, on stane u skučeni i ograničeni uredski prostor. www.ksu.hr

MOBILNE APLIKACIJE iPhone, iPad, Android

iPhone, Android, Windows Phone

Android

Postagram

Minube

Viareggio Carnevale

Ako želite iznenaditi drage ljude nečim posebnim, nova aplikacija omogućuje izradu personaliziranih jedinstvenh razglednica od fotografija koje imate na telefonu, Facebooku ili Instagramu. Kroz Postagram možete dizajnirati vlastitu razglednicu s odabranom slikom a tu dodajete i tekstualnu poruku koju želite poslati. U nekoliko dana razglednica pravom poštom stiže na adrese koje ste naveli, a cijena poštarine online iznosi oko 0,99 USD FREE

E-knjižnica koja sadrži nekoliko tisuća mini vodiča koje stvaraju korisnici. Pokriva 24.000 destinacija u 200 zemalja, a baza se iz dana u dan sve više širi te je trenutno na raspolagnju oko 100.000 mini vodiča. Kada ste na nekome mjestu traži lokacije koje je već netko posebno preporučio, uključujući ocjene restorana pa do savjeta što svakako ne propustiti. U sklopu svake destinacije je i opis kako stići. FREE

Nova aplikacija koja pokriva sve događaje predstojećega karnevala u talijanskom gradu Viareggio. Kroz aplikaciju možete saznati malo o povijesti jednoga od najboljih karnevala Europe, dodavati fotografije, pregledavati program, možete vidjeti kako je bilo prethodnih godina te kupiti ulaznice online. FREE

iPhone, iPad, Android

iPhone, Android

Toozla

Tripwolf

iSki

S Toozlom ćete izbjeći mape, kamere i sve ono što vas možda opterećuje u nekoj aplikaciji, a dobiti govorne informacije o nečemu što vam se nalazi u blizini, bilo da se radi o muzeju, zgradi pa čak i shopping centru. Korisnici imaju pristup do otprilike 180,000 Wikipedijinih članaka koji su prebačene u audio sustav, no i sami mogu dopunjavati članke što je odlično za primjerice blogere ili turističke vodiče. Unutar aplikacije moguće je chatati. Predstavlja najkompletniji audio vodič za većinu velikih gradova na cijelome svijetu. FREE

Najpopularnija aplikacija među studentima i mladima, u kojoj se nalazi više od 50.000 destinacija diljem svijeta. Sadrži podatke iz vodiča kao što su njemački Marco Polo i Footprint guide, te razmjenu iskustva tisuća putnika. Obuhvaća atrakcije, restorane, shopping, hotele i noćni život, sadrži detaljne mape, a može raditi offline. U najnovijim verzijama aplikacija ima i mogućnost online bookinga hotela, a uključuje engleski, njemački, španjolski, francuski i talijanski jezik. 4,99 USD po destinaciji

Sadrži popis svih skijališta u jednoj zemlji, s informacijama od vremenske prognoze i temperature, preko posebnih savjeta, novosti pa sve do preporuke najboljih barova na samom skijalištu ili u destinaciji, hotela i rent-a-skia. Što se pojedinog skijališta tiče, naći ćete informacije o veličini, detaljnu kartu staza, informacije o otvorenim i zatvorenim stazama, žičarama te najvažnije brojeve telefona. Postoji za Švicarsku, Njemačku, Austriju, Sloveniju, Francusku, Češku, Španjolsku, Švedsku, Slovačku, Finsku, Kanadu i SAD, te Ischgl. FREE

zima 2013.

Turizam Info 71

Manifestacije Advent u Zagrebu Zrinjevcu. U njima se prodaje kuhano vino, rakija, vruća čokolada, fritule te pomalo zaboravljeni zagrebački specijaliteti poput krpica sa zeljem, jabukama u šlafroku ili zapečenim štruklama. Osim Zrinjevca blagdanski će se ugođaj osjetiti i na Britanskom trgu koji u to vrijeme postaje već dobro poznati Božićni pingvin plac. Oldtimeri, valcer night, čitanje poezije; samo su neka od događanja zbog kojeg je Zagreb u vrijeme Adventa sve popularnije mjesto za okupljanje. Biti će tu i brojnih događanja poput Artomata - sajma nekonvencionalnih umjetničkih predmeta u sklopu kojega će se održavati i razne edukativne radionice i performansi, tu su i Žive jaslice koje svake godine oduševljavaju građane i turiste, a posebno djecu. (M.P.Š.) www.zagreb-touristinfo.hr

Foto: Ex Alto - arhivaTZ Zagreb

redblagdansko vrijeme u Zagrebu već godinama se obilježava raznim događanjima ujedinjenima u manifestaciju 'Advent u Zagrebu'. Paljenjem prve svijeće na adventskom vijencu oko izvora Manduševac kreće bogati program koji će se kao i svake godine odvijati na velikoj pozornici na središnjem zagrebačkom trgu. Osim nastupa folklornih ansambla, dječjih zborova, šansu da se predstave imaju i brojni mladi bendovi, a isto tako nastupaju i poznata imena hrvatske glazbene scene. Adventski program odvija se i na čarobnom Zrinjevcu, koji se za tu prigodu ukrašava lampicama pa Aleja platana izgleda još posebnije. U glazbenom paviljonu održavaju se božićni koncerti jazz glazbenika, a oko njega su postavjene bijele drvene kućice koje daju dodatan starinski štih

Foto: I. Vinković - arhivaTZ Zagreb

Advent je vrijeme kada Zagreb postaje poput grada iz bajke sa pregršt zabavnog programa, a ulice i trgovi u centru obiluju koncertima i ostalim zabavnim sadržajima

Na Adventu se mogu kupiti tradicionalni božićni kolači i ukrasi te uživati u nizu odličnih koncerata na otvorenom

Adventske svijeće pale se na Manduševcu

Foto: Pili - arhivaTZ Zagreb

72 Turizam Info zima 2013.

Knjige Najbolji naslovi za zimske radosti

Rob Yeung Samopouzdanje

Goce Smilevski Sestra Sigmunda Freuda

Drugo ime knjige jest Umijeće postizanja svega što poželimo, i nakon što je pročitate, čini se da to zaista jest moguće. Mnogima se od nas čini da su neki ljudi jednostavniji, spretniji, sposobniji, da im sve ide od ruke, no jednostavno - stvar je u većoj dozi samopouzdanja. Autor nas kroz knjigu suočava s onime zbog čega imamo manjak samopouzdanja, a radi se o strahu. Strahu od javnog nastupa, pozivanja na spoj, razgovora za posao, suočavanja s problemima i kriznim situacijama. Vodi nas kroz ispravne navike savladavanja straha, suočavanja, djelovanja. Mali upitnici koje je potrebno ispuniti u knjizi, pomažu u tome da osvjestite svoje loše strane, ili da se upitate što zaista želite od veze, braka, posla i s više samopuzdanja krenete ostvarivati svoje ciljeve.

Proljeće je 1938. godine i u Beču počinje progon Židova. Sigmund Freud u poznim je godinama, a živi nedaleko svoje četiri sestre. Svakoga dana Židovi doživljavaju teror i nužno je izaći iz zemlje. Freud poznaje diplomate i političare, no tvrdoglavo odbija poslušati svoje sestre da za cijelu obitelj zatraži vizu. Jednoga srpanjskog dana Freud ipak odlazi u London. Sa sobom je poveo svoju suprugu i kćerku, osobnog liječnika i njegovu obitelj, psa i sestru svoje supruge. Njegove su sestre ostale u Beču i završile u stravičnom logoru Terezin. Pisan prema istinitoj priči, ovaj roman daje i jedan drugi pogled na oca psihoanalize, no i na sam rat i velike i male ljude u njemu.

Claudio Magris Dunav Iako je prvi puta objavljen prije 25 godina, Dunav je klasik koji je i danas gotovo jednako intrigantan i zanimljiv. Magris prati Dunav od izvora do ušća, prateći povijest, ljude i priče, dajući rijeci dublji smisao kroz odličnu naraciju i pripovjedačko umijeće. Kao dobar poznavatelj gradiva, autor nam daje bezbroj činjenica uvodeći nas u jednu sasvim novu priču o rijeci koju mnogi od nas poznaju tek površno. Sela i gradovi, istok i zapad u ovom djelu postaju jedna nova priča, koja puno toga pojašnjava a možda najbolje činjenicu gdje počinje jedno a završava drugo. Preporuka za svakoga tko se bavi turizmom i želi ispričati priču o Dunavu. 169 Kn www.fraktura.hr

149 Kn www.fraktura.hr

129 Kn www.veble.hr

Velikani hrvatske povijesti Hrvoje Kekez

Za one koji planiraju što ponuditi turistima u sezoni 2014. preporučamo priče o hrvatskim velikanima, male stvari o velikim ljudima koje svatko poželi čuti, koje stvaraju jedan drugi dojam o Hrvatskoj. U izdanju Mozaik knjige objavljeno je djelo Hrvatski velikani koje na vrlo jednostavan način daje informacije o važnim ljudima koji su ostavili traga, pa tako možemo čitati o knezovima i kraljevima, sportašima, pjesnicima i piscima, izumiteljima, političarima, no i mjestima gdje su boravili, gdje se nalaze njihovi grobovi, spomenici, palače ili djela.

Mnogi vjerojatno nisu znali da je stvarni izumitelj cepelina David Schwarz cijeli svoj život živio u Županji

Primjerice tako saznajemo da je za Petra Berislavića, branitelja hrvatske od Osmanlija koban bio klanac na ličkoj Plješivici, da je David Schwarz istinski izumitelj legendarnog cepelina živio cijeli život u Županji te da je prva hrvatska pjesnikinja Cvijeta Zuzorić i sama bila inspiracija i velika ljubav mnogim renesansnim pjesnicima. 297 Kn www.mozaik-knjiga.hr

Lars Kepler Svjedok vatre Početak knjige toliko je zanimljiv i uzbudljiv, kao kada gledate odličan film i ne usudite se otići po sok da ne bi nešto propustili. Radnja se događa u domu za problematične tinejdžerice gdje su jedne zimske noći ubijene medicinska sestra Elisabet i štićenica Miranda, dok je Vicky, koje je u domu tek odnedavno, nestala. U istragu se uključuje inspektor Joona Linna, čovjek koji radi sve po svome, no uspješno rješava slučajeve. Joona kreće u potragu za Vicky, dok se istodobno bori s vlastitom prošlosti i traži obitelj koju je davno izgubio. U priči se nađe i Flora Hansen, potencijalna svjedokinja koja tvrdi da je vidovnjakinja i pokušava pomoći policiji. Vicky uspješno izbjegava policiju skupa s četverogodišnjim dječakom i stalno je korak ispred Joone koji pokušava spriječiti još veću tragediju. Malo po malo klupko se odriješuje u napetoj priči u maniri najboljih švedskih krimića. Ako ćete ove zime biti na praznicima, ovo je napeto štivo koje nećete ispuštati iz ruke. 149 Kn www.lumenizdavastvo.hr

zima 2013.

Turizam Info 73

Jens Casper jedan je od najboljih arhitekata mlađe generacije. U trenutku kada je dobio posao preuređenja bunkera, već je zbog nedostatka posla mislio preseliti iz Berlina. No, ono što je učinio od bunkera mnogi ocjenjuju jednom od najznačajnijih i najuspješnijih transformacija prostora u Njemačkoj 74 Turizam Info zima 2013.

Foto: Sammlung Boros

RATNI BUNKER PRETVOREN U GALERIJU

BERLIN

ens Casper, njemački arhitekt kojega je časopis Wallpaper proglasio najuzbudljivijim arhitektom današnjice, završio je projekt kojim je bunker iz II. svjetskog rata postao najatraktivnija umjetnička galerija u Berlinu. Bunker koji je originalno izgrađen 1943. godine kako bi pružio sklonište za 3.000 stanovnika Berlina pred zračnim napadima saveznika, za vrijeme hladnoga rata pretvoren je u skladište voća iz Kube a nakon pada Berlinskoga zida u najveći techno disko Njemačke.

Casper ga je prenamijenio u prostor jednostavnih i čistih linija koji na 4.800 metara kvadratnih prikazuje djela njemačke moderne umjetnosti - skulpture, svjetlosne instalacije te impresivnu kolekciju djela u vlasništvu marketinškog poduzetnika poljskog podrijetla Christiana Borosa. Zbog vrijednosti izložaka galerija se otvara samo na upit za grupe do 12 osoba a cijena ulaznice koja je do sada bila 10 eura, od početka 2014. godine će biti 12 eura. www.sammlung-boros.de

Vlasnik bunkera je Christian Boros kojega mnogi proglašavaju wunderkindom marketinga i oglašavanja. Njegova zbirka broji enorman broj djela umjetnika iz cijeloga svijeta a obuhvaća period od 1990. godine do danas i to sve oblike umjetnosti - skulpture, ulja, grafike, fotografije. Do danas je bunker posjetilo više od 120.000 ljudi uz 7.500 vođenih tura

Šansa za HRVATSKI kulturni turizam

d turskih vremena, preko Austrougarske do Jugoslavije gradila su se na našim prostorima skloništa, aerodromi ispod zemlje. Samo je Jugoslavija izgradila 26 objekata ispod zemlje za JNA i Tita. U Hrvatskoj je to na Visu, Kuparima, Kumrovcu gdje bismo možda uz kvalitetne hrvatske arhitekte i mi mogli ostvariti svoju šansu u kuturnom turizmu. Za sada u službi kulture je jedino Titov bunker u Konjicu u Bosni i Hercegovini, prije par godine otkriven podzemni grad u kojem 350 ljudi u popriličnom luksuzu može živjeti 6 mjeseci u slučaju nuklearne katastrofe. Gradnja tzv. Titova bunkera stajala je 4,6 milijardi dolara i trajala je punih 26 godina od 1953. do 1979. godine. Objekt je od početka gradnje punih pedeset godina skrivala priroda i tri obične kuće koje ničim nisu sugerirale da se ispod njihove površine nalazi treći najvažniji vojni objekt u SFRJ, po važnosti odmah iza podzemnog aerodroma Željave kod Bihaća i ratne luke Lora u Splitu. Ovaj impresivan prostor, betonske masivne konstrukcije, leži na površini od oko 6.500 kvadratnih metara, oko 300 metara ispod površine zemlje a danas se u njemu svake godine održava umjetnički bijenale.

zima 2013.

Turizam Info 75

U potrazi za savršenom kobasicom

Barbara & Adriano Požarić Foto Adriano Požarić

zima 2013.

Turizam Info 77

Kobasice Stigla je zima. Kratki dani, hladnoća koja zebe do kosti, snijeg i zimske radosti. Voljeli je ili ne, zima je vrijeme koje nam u gastronomiji donosi nešto posebno. Iz zimnica, špajzi, konoba, iz ruku drage bake i u toplom obiteljskom okruženju, na stol nam dolaze oni pomalo zaboravljeni specijaliteti. Jela koja okusom, mirisom i pričom podsjećaju na jednostavne, iskrene gušte.

ok tako vani pada hladna zimska kiša, vikend vrijedi iskoristiti i otići na selo Istre ili Slavonije, u potrazi za upravo takvom hranom. Gdje ćeš nešto bolje od kobasice? Uz kiseli kupus, s palentom ili u maneštri. Nije to večera ili ručak za koju se spremate pred ogledalom sat vremena ili duže, pomno birajući garderobu. Kobasice su nešto jednostavno, nešto što poznajete. O njima se ne priča dok se u ruci lagano vrti čaša crnog vina. O njima se priča dok vani hladan vjetar nosi snijeg. One su tu da ugriju. Jednostavne, ukusne, pomalo začinjene.

OD ZVIJEZDA DO TRNJA Kobasice su nešto što poznajemo oduvijek. Naše, od susjeda, od lokalnoga mesara. Koliko seoskih majstora, toliko drugačijih, tajnih i posebnih recepata. Svako toliko bi u kakvoj dobroj maneštri isplivao par koji je znao iznenaditi. Ponekad oduševiti, dajući nam tek slutnju onoga što bi dobro i kvalitetno napravljena kobasica mogla biti. Kao da se nije smjelo priznati da kobasice mogu biti izvrsne. Podsvjesno je to bilo samo crijevo napunjeno ostacima mesa od kolinja. Napunjeno svime onime što nije moglo završiti u nekoj drugoj 78 Turizam Info zima 2013.

kombinaciji. Kobasice su uvijek bile pri kraju redoslijeda kvalitete, iza pršuta, zarebrnika, plećki. Sirotinjsko jelo za objed težaka u polju. Ono nešto što će gladnom želucu dati energiju za rad. Znali su to još od davnina. Kobasice su jedina hrana koja se u gotovo istom obliku jede gotovo 3.500 godina. Izmislili su je Babilonci i raširili je po tadašnjem poznatom svijetu. Preuzeli su je i Grci, a slavni je Homer čak spominje u svojoj Odiseji. Na poseban su je tron podigli Rimljani gdje je kobasica prošla obrnuti put - od zvijezda do trnja. Za vrijeme vladavine Nerona kobasica je bila neizostavan dio raskalašenih gozbi rimskih patricija, no kršćanstvo je na jelovnike donijelo skromnost. Time je bogata, začinjena kobasica koja se radila od najboljega mesa u slanoj ili slatkoj varijanti nestala u tamne zakutke zabranjenog. Konzumiranje kobasice proglašeno je grijehom. No bilo je teško odoljeti zabranjenoj slasti. Kako to obično biva u takvim situacijama, krijumčari su ovu deliciju tajno dostavljali diljem carstva. Kao i

Njemački kancelar Otto von Bismarck, jedan od najvažnijih vođa u 19. stoljeću bio je poznat kao veliki ljubitelj kobasica, no o istima je rekao: “Što ljudi manje znaju kako se rade kobasice i zakoni, bolje će spavati po noći.”

krijumčarenje alkohola u vrijeme prohibicije nekoliko tisuća godina kasnije, poprimilo je to poprilične razmjere. Rimski su zakonodavci ipak uvidjeli da je borba protiv kobasice neravnopravna a zabrana je i službeno ukinuta. Renesansa u umjetnosti donijela je i renesansu kobasice. Istraživalo se kako djeluje sol i na koji način konzervira meso, kako puniti crijeva da ne puknu, od kojega se sve mesa može raditi, koje začine i u kojoj mjeri dodavati. Mesari diljem Europe osmišljavali su najbolje recepte pa je upravo to vrijeme kada gotovo svaki grad ili pokrajina dobivaju svoje specifične uratke, poput poznate bolonjske ili berlinske kobasice. U vrijeme kada su najčešće jelo bile iznutrice jer su se mogle konzervirati u masti ili se hranu čuvalo u glinenim posudama duboko u podrumima, bilo je to možda prvo, gotovo revolucionarno jelo koje je moglo trajati. Sušeno na hladnome zraku kako su to radili na sjeveru u hladnoj klimi, ili dimljeno, kako su otkrili oni koji su kobasice radili u toplijoj klimi juga Europe, ovo jelo siromašnih polako se selilo i na gospodske stolove.

Kroz povijest sigurno su najdalje otišli Nijemci gdje se o pravoj proizvodnji govori još daleke 1404. godine. Oni su je i toliko usavršili da im je kobasica postala nacionalno jelo. U nekoj varijanti kobasica je ušla u gotovo sve domove diljem zemaljske kugle, u sve zemlje i kulture, postajući jednostavno, omiljeno tradicijsko jelo. Danas tako samo u Europi imamo više od 250 različitih vrsta kobasica. Poznat po kobasicama bio je i sjever Italije, posebice dio oko Venecije i Udina, a njihovu kobasičarsku tradiciju uz onu austrijsku danas baštinimo i mi. Nije tako čudno da je u povijesnim spisima zabilježeno kako je oko 1700.-te godine gotovo svaka obitelj u Istri imala dvije svinje a da su se svinjokolje svake zime bilježile i do 1800-te godine.

IZ ISTRE S LJUBAVLJU Razgovarajući s Mariom Bratulićem, ne možemo se oteti dojmu kako je pred kobasicom u Hrvatskoj prava mala renesansa. Mario je aktualni načelnik volonter maloga gradića Sveti Petar u Šumi, smještenog u samom srcu istarskoga poluotoka. Ono tradicionalno o kobasici naučio je u okrilju obiteljske, domaće proizvodnje, i to usavršio kao direktor proizvodnje Purisa. No, Mario je jedan od rijetkih na svijetu koji je svoju doktorsku disertaciju posvetio upravo kobasici i njezinoj proizvodnji, s ambicioznim planovima da barem u ovom dijelu Istre kobasica u gastronomiji zauzme svoje zasluženo mjesto uz ostale tradicijske proizvode, poput pršuta ili sira. Istarska kobasica specifična je reći će ovaj samozatajni stručnjak, prije svega zato što se za razliku od primjerice dalmatinskih ili slavonskih koje se suše dimom, ona suši samo na zraku u tkz. lišjeri. Radi se od mesa svinje kojoj je netko posvetio puno pažnje i hranio je najmanje devet mjeseci kako bi bez stresa koji se obično događa kod brzog prirasta, i uz pomoć domaće hrane poput djetline, buče, trave ili

ječma dosegla optimalnih 120 do 150 kilograma težine. Nakon svinjokolje koja se događa od prosinca do najkasnije siječnja, u istarsku će kobasicu ući meso od vrata, obresci butova oko dugog leđnog mišića. Danas se puno više pazi na kvalitetu. Za razliku od nekada, kada je u kobasicu često stavljano meso koje se nije dalo iskoristiti za nešto drugo, danas se ono odabire pomnije i pažljivije. Uz neizostavno masno tkivo u kobasice se stavlja i primjerice plećka, koja se nekada isključivo sušila. Iako postoji standardan recept, i sam Mario potvrđuje da danas gotovo svaka obitelj ili svatko tko se barem jednom dotakao proizvodnje ima neki svoj tajni dodatak, sastojak ili recept koji će dati posebnu slast, ono nešto. Naravno, svakome je upravo njegov recept najbolji i najsavršeniji. Osim Maria koji je kobasici prišao sa one stručne strane, još je jedan odvažni gastro avanturist već uspješno prepoznao kobasicu kao drugačiji, inovativan, u neku ruku intrigantan dio visoke gastronomije. Zdravko Tomšić, jedan od ponajboljih hrvatskih chefova visoke gastronomije, kobasicu od janjetine uvrstio je na jelovnik restorana Draga di Lovrana. Znalac koji je o kobasici proučio gotovo sve, smatra kako je to namirnica koja ima potencijal i koja je najbolja upravo u nekoj jednostavnoj kombinaciji baziranoj na tradiciji. Zdravko kobasice radi sam. S puno, puno, pažnje. Lagano i skoncentrirano. Iako radi u kuhinji vrhunskoga restorana, možete primjetiti da iskreno vrednuje tu tradiciju koju kobasica sa sobom nosi. Kako kaže, puno se toga u proizvodnji kobasica danas promijenilo, moderniziralo i sofisticiralo. Manje se toga radi ručno, pa dok su se tako nekada crijeva čistila,

S klobasicom u Europu Sveti Petar u Šumi 15. - 16. II. 2014.

veljači prošle godine u Svetom Petru u Šumi premijerno je održana prva manifestacija posvećena upravo kobasicama. Tijekom dva dana održan je skup na kome se raspravljalo ne samo o kobasicama već i o drugim suhomesnatim proizvodima, ocjenjivane su najbolje kobasice uz nezaobilazne degustacije a u gourmet dijelu se moglo vidjeti kako se sve može nuditi kobasica u nekim drugačijim jelima. Nakon što je probijen led, Mario Bratulić najavljuje i novo izdanje koje će se u Svetom Petru u Šumi održati od subotu 15. i nedjelju 16. velječe slijedeće godine, a okupiti će proizvođače ne samo iz Istre, već i iz Slavonije i susjednih nam zemalja koje se mogu pohvaliti tradicijom i kvalitetom. Osim stručnog dijela zanimljivo će biti i ocjenjivanje najboljih uradaka te svjetsko prvenstvo u tradicionalnom nadivanju kobasica “na beku”, a nezaobilazne se i degustacije te gourmet dio na kojemu će se predstaviti nova jela. Manifestacija je otvorena za svih, a ulaznica košta 10 kuna.

danas se ona kupuju gotova. Meso se najprije pažljivo odvaja od kosti, usitnjava i melje. Može svinjsko, ali i bilo koje drugo - teletina, janjetina, divljač. U restoranu raditi će se ponešto drugačije nego kod kuće, no uvijek kobasica nosi obilježje regije, bilo Istre, Dalmacije ili Slavonije. Iako danas diljem Hrvatske kobasice proizvodi nekolicina ozbiljnih profesionalnih proizvođača, taj trenutak samoga punjenja kobasica, dodavanja soli, papra te posebnih dodataka poistovjetiti ćemo s onim trenutkom kada se to radi iz gušta, u konobi, za vlastite potrebe. Kada zima 2013.

Turizam Info 79

Kobasice

brigu o tome da li staviti malo više ili malo manje, dijelimo s obitelji i dragim prijateljima, susjedima i ostalim “stručnjacima za kobasice” - jer to je ono što kobasica uistinu i jest. Tradicija. U Istri, tradicionalna kobasica uz samo svinjsko meso znači dodatak isključivo morske soli s kojom fermentira, papra, češnjaka i istarske malvazije. Savršenog mozaika na presjeku s gotovo jednakim omjerom crvenoga mesa i bijelog dijela, nadjeva se strojno ili tradicionalno - na beku. Danas u Istri postoji i jedinstveno svjetsko prvenstvo u “nadivanju kobasica ne beku”, a pobjednik je naravno onaj tko najbrže i najbolje nadjene kobasicu uz pomoć tankoga vrbinog pruta za što treba puno strpljenja i puno iskustva da bi konačan proizvod bio optimalan i jednak u svakom segmentu. Kada se crijevo pažljivo puni, nakon svakih 12-tak centimetara okrene se za 360 stupnjeva i tako

se odvoje kobasice ili kako se ovdje nazivaju, murelići. Mali murelići čine kambu dugu 50 - tak centimetara koja će se prebaciti na palicu i taku sušiti na zraku. U početku se kobasice suše na višoj temperaturi uz višu vlagu što se kasnije postepeno smanjuje. Nakon sušenja koje traje otprilike 40-tak dana, konzumirati se mogu u slijedećih četiri do pet mjeseci. Narezane, osušene, u maneštri, uz kupus i nezaobilaznu čašu istarskoga terana. Kako kaže Mario, njegova su istraživanja pokazala kako pravilno proizvoditi istarsku kobasicu, a ta saznanja u praksi primjenjuje danas već nekolicina istarskih proizvođača. Daljnji mu je cilj potaknuti i druge da shvate vrijednost ovoga autohtonog proizvoda koji se u restoranima ili konobama još uvijek nudi premalo. Možda kobasicu ne percipiramo kao razlog odlaska u restoran, ali ako govorimo o nečemu posebnom, što dobro napravljena kobasica može biti, moramo se na kraju priupitati, zašto ne? Zašto potragu za savršenom kobasicom s početka ove priče ne bi završili u vrhunskom restoranu, ali i konobi, stanciji ili agroturizmu negdje u Istri, Slavoniji ili Dalmaciji? Mario Bratulić doktorirao je na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu na temu Tradicionalne istarske kobasice

Istra ili Slavonija

a razliku od istarskih kobasica čiji su osnovni sastojci svinjsko meso, sol, papar, češnjak i istarska malvazija, slavonske su kobasice drugačije i to u svakom segmentu od boje, okusa, mirisa pa sve do sušenja. Meso koje se koristi pri izradi slavonske kobasice jest ono od buta i plećke, ne previše masno. Znalci će reći kako je idealno koristiti kombinaciju mesa od svinjskog vrata bez kostiju, plećke i svinjskog flama. Na ukupnu količinu mesa stavlja se 2% soli, 1% slatke mljevene paprike, 1% ljute mljevene paprike i bijeli luk. Upravo je paprika jedan od najbitnijih sastojaka i odabiru dobre, prave, kvalitetne paprike koja će kobasicu dignuti u nebesa, Slavonci posvećuju posebnu pažnju. Prava paprika ima vatreno crvenu boju, nije u grudicama i nema primjesa. Količina bijelog luka onaj je dio koji će svatko odrediti sam, sukladno tome kakve kobasice voli. Nakon što se svi sastojci pomiješaju puni se crijevo, no nešto deblje nego što je to slučaj kod istarskih i bez da se stvaraju manje kobasice. Sušenje slavonske kobasice poseban je proces. Pušnica zauzima važan dio u životu slavonskih obitelji. Puno se promišlja kako izgraditi upravo savršenu pušnicu, kako bi se dobio onaj sklad dima i okusa. Grab i bukva u većim cjepanicama, dimljenje svaki drugi dan, sušenje i dozrijevanje na zraku. Savršene slavonske kobasice kompaktne su i tvrde, i ne smiju biti presuhe.

Kobasica u europskoj gastronomiji

a razliku od Hrvatske, gotovo svaka europska zemlja koja ima neku vrstu tradicionalne kobasice kojom se vrijedi pohvaliti, uvelike to iskorištava ne samo u gastronomiji, već i u turizmu općenito. Osim Njemačke, u kojoj je kobasica nacionalno jelo i specijalitet koji se u raznim varijantama može dobiti u većini restorana a ne samo u tipičnim gostionicama, Španjolska, Italija i Grčka također kao jedno od jela koje u pojedinim regijama koje valja probati, ističu upravo kobasicu. Posebna je priča Mallorca, gdje kao svoj najveći gastro adut navode autohtonu

80 Turizam Info zima 2013.

kobasicu Sombrassada koja sliči na slavonski kulen. Nastala u 18. stoljeću pod utjecajem sicilijanske kuhinje, Sombrasada se radi od svinjskog mesa, papra, soli i posebne vrste paprike koja joj daje specifičnu boju. Omjer paprike u odnosu na ostale je

naravno tajna. Kao poseban izlet posjetiteljima Mallorce se nudi sudjelovanju u svim fazama proizvodnje Sombrassade - od svinjokolje pa do degustacija. No, u popularizaciji kobasice najdalje su možda otišli Britanci gdje se početkom studenog održava Sausage Week ili Tjedan kobasice. U suradnji najpoznatijih britanskih kuhara ocjenjuju se kobasice, smišljaju i prezentiraju novi recepti u slanim, slatkim i neobičnim varijantama namirnice koju ovdje zbog popularnosti i dostupnosti šaljivo nazivaju Meel befeor the Payday ili kako bi mi rekli - jelo za kraj mjeseca.

ISTARSKA KOBASICA osnovni recept

eso i leđni špek izrežite na trake, dodajte sitno sijeckani ružmarin, začinite solju i paprom, te pustite da odstoji na hladnom preko noći. Idući dan odležanu smjesu sameljite na mašini za mljevenje mesa, promjera rupica na ploči 8 mm i odložite na temperaturi 0 do 1 ° C. U zakuhano vino, dodajte lovorov list i češnjak, te pustite da reducira na polovinu količine. Izvadite lovor, a češnjak u vinu usitnite štapnim mikserom, te ohladite. U jako rashlađeno (gotovo polusmrznuto) meso, dodajte ohlađeno vino s češnjakom i sve dobro izradite rukama ili mašinom za miješanje mesa, potom pustite da odstoji sat – dva u frižideru. U međuvremenu pripremite punilicu za kobasice i svinjsko crijevo, zatim dobro ohlađenu smjesu

Chef restorana Draga di Lovrana Zdravko Tomšić

stavljajte u punilicu pazeći pri tom da u punilici ostane čim manje zraka, te crijeva nadjevajte smjesom u kobasice željene dužine. Za vrijeme cijelog procesa rada s mesom iznimno je važno paziti da temperatura mesa ne pređe 6-7 °C. Nadjevene kobasice ostavite preko noći na sobnoj temperaturi 1215 °C, da se stabiliziraju i zatim 2 do 3 dana prosušite obiješene na zraku.

Sastojci 1 kg svinjskog mesa od plećke 250 g svinjskog leđnog špeka 30 g soli 4 g papra 2-3 lovorova lista 3 režnja češnjaka sviježi ružmarin 1 dcl bijelog vina (malvazija) Punilica za kobasice

3,5-4 m svinjskih crijeva promjera 32-35 mm

zima 2013.

Turizam Info 81

chef

ISTARSKA KOBASICA S RAGUOM OD LEĆE I KISELOM REPOM

Sastojci 200 g istarskih kobasica 120 g polukuhane leće 70 g korijena celera 70 g mrkve 70 g kapule 120 g kuhane kisele repe 60 -70 g pancete 1 dcl goveđeg temeljca timijan - ružmarin - lovorov list maslinovo ulje - sol i papar

Foto: Adriano Požarić ∞ Turizam Info

82 Turizam Info zima 2013.

Na maslinovu ulju popržite kapulu, mrkvu, celer i polovinu pancete, sve rezano na kockice. Dodajte leću, podlijte goveđim temeljcem, začinite solju, paprom, timijanom i ružmarinom, te pustite da kuha 20-25 min. Ostavite na toplom.Na maslinovu ulju popržite ostatak pancete, propirjajte kiselu repu, dodajte lovorov list, te solju i paprom dotjeratje okus po želji. Na žaru ispecite kobasice, te poslužite na podlozi od leće i repe.

Zdravko Tomšić

Restaurant Draga di Lovrana

ISTARSKA KOBASICA U UMAKU OD TERANA S PIREOM OD MUŠKATNE BUČE I BROSKVOM NA PADELU

www.dragadilovrana.hr

Sastojci 200 g istarskih kobasica 350 g muškatne buče očišćene 130 g kuhane broskve 80 g crvene kapule 1 dcl terana 100 g kuhanog krumpira 30 g maslaca 1 žlica mascarpone sira maslinovo ulje - češnjak - prošek klinčići - grančica ružmarina jabučni ocat - sol, papar, kajenski papar

Foto: Adriano Požarić ∞ Turizam Info

Muškatnu buču s korom ispecite u pećnici, ogulite je i od mesa buče napravite pire, dodajte mascarpone, te začinite kajenskim paprom i solju. Od kuhane broskve i krumpira izradite gusto varivo, začinite sitno sijeckanim češnjakom, maslinovim uljem,

solju i paprom. Na zagrijanu tavu dodajte maslac, popecite kobasice s obje trane, dodajte kapulu rezanu na listiće i grančicu ružmarina. Kada je luk lagano upržen deglazirajte jabučnim octom, podlijte teranom i prošekom, dodajte klinčiće i zgotovite u pećnici na 170°C desetak minuta. Kobasice poslužite na pireu od buče s broskvom, te prelijte umakom od terana. zima 2013.

Turizam Info 83

ISTARSKA KOBASICA U VINU

Prosušene istarske kobasice staviti u tavu i zaliti s vinom. Pokriti i kuhati na laganoj vatri. Kad kobasice popiju svo vino spremne su za serviranje. Najbolji prilog uz istarske kobasice je kuhani kiseli kupus, pole od krumpira s pancetom i fažol na padelu

Foto: Adriano Požarić ∞ Turizam Info

Mario Bratulić - Sv. Petar u Šumi

84 Turizam Info zima 2013.

MAKARUNI S KOBASICAMA Makaruni ½ kg brašna, 1 jaje, sol, mlaka voda Zamjesi se srednje tvrdo tijesto i prstima se oblikuje makarun.

Šugo s kobasicama: Popržiti luk i češnjak na masti, dodati prosušene kobasice izrezane na kolutiće. Pustiti da se pirja, dodati ružmarin, lovor, peršin te po želji začiniti. Na kraju zaliti malvazijom. Šugo od kobasica poslužiti sa kuhanim makarunima. Foto: Adriano Požarić ∞ Turizam Info

Mario Bratulić - Sv. Petar u Šumi

zima 2013.

Turizam Info 85

PRETPLATITE SE!

Godišnja pretplata 125 Kn Tel: 051/ 271-190 pretplata@turizaminfo.hr

www.turizaminfo.hr

Rezultati

Koliko smo zaradili po sobi Nakon dvije godine rada na programu Hotel Benchmarking, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije u suradnji s Istra informatičkim inžinjeringom i Udrugom poslodavaca u hotelijerstvu došao je do prvih rezultata koji točno pokazuju koliko danas hotelijeri zaista zarađuju po prodanoj sobi

1.140 Kn

1.117 Kn

U Hrvatskoj je prosječna cijena prodane sobe u hotelima s 5 zvjezdica u srpnju mjesecu iznosila 1.140 Kn

Samo u kolovozu su hoteli s 4 zvjezdice uspjeli postići višu prosječnu cijenu prodane sobe u odnosu na hotele s 3 zvjezdice

730 Kn

645 Kn

3 4

4 5

lipanj

srpanj

oliko zaista vrijedi projekt koji se krije pod nazivom Hotel Benchmarking pokazuje i to da prvi put hotelijeri imaju online uvid u podatke koliko dobro prodaju svoje hotelske kapacitete u odnosu na ostale hotele. Dosta je filozofije i brojanje krušaka i jabuka te prebrojavanja noćenje i dolazaka. Od sad imamo dostupne podatke o stupnju iskorištenosti kapaciteta, prosječnoj prodajnoj cijeni (ADR), prosječni prihod po raspoloživoj sobi (RevPAR), ukupni prihod po raspoloživoj sobi (TRevPAR). A upravo su sve to zajedno podaci koji nam govore koliko smo zaista dobri u hotelskom businessu, i ono najbitnije

kolovoz

rujan

koliko smo uspješniji ili manje uspješni u odnosu na slične hotele u cijeloj Hrvatskoj i/ili samoj destinaciji. Trenutno Hotel Benchmarking koristi 34 hotela dok je još 18 u procesu prilagodbe svojeg informacijskog sustava te se planira njihov početak unošenja u siječnju 2014 godine. Hoteli koji pune bazu članice su sljedećih hotelskih poduzeća: HUP Zagreb, Hoteli Baška, Hoteli Brela, Hoteli Tučepi, Hotel Esplanade Zagreb, Imperial Rab, Istraturist, Jadranka Hoteli Mali Lošinj, Makarska Hoteli, Maistra Rovinj, Milenij Hoteli Opatija, Plava laguna te Riviera Adria. www.hotel-benchmarking.com

zima 2013.

Turizam Info 87

Stiže vrijeme T

Riječki karneval 17.I. - 5.III.2014.

KARNEVALA

ostao isti. 1749. godine u Rijeci je na današnjem Kobelerovom trgu održavan bal za pučane koji su se ovdje pod maskama družili i upoznavali. U gradskom Kaštelu, za plemstvo i pripadnike javnog života održavan je zatvoreni, ekskluzivni bal.Ratovi, promjene vlasti, fašističke i socijalističke zabrane maskiranja, sve to nije uništilo Karneval, upravo suprotno, samo je ojačalo karakterističan prkos Primoraca koji danas imaju jedan od najatraktvnijih Karnevala u Europi. Nastao 1982. godine kada su Korzom po prvi puta na Pusnu nedjelju prošetale tri maškarane skupine, Riječki je karneval tijekom godina rastao da bi danas kulminirao sadržajima koji počinju već u siječnju, a završavaju velikom karnevalskom povorkom.

Foto:TZ Rijeka, photonet

Od Rijeke i Dubrovnika do Nice i Kolna

ijekom karnevala Rijeka postaje lud, zaigran, drugačiji grad... Grad u kojem na prijelazu zime u proljeće jednostavno želiš biti, želiš osjetiti dobru energiju koja živost Primoraca možda najbolje reprezentira upravo Karnevalom. U povijesti Rijeke Karneval je prvi puta zabilježen još u 15. stoljeću. 1499. godine izdan je proglas kojime se zabranjuje maskiranje, a nesretnici koji se na zabranu ogluše biti će strogo kažnjeni. Industrijska revolucija u Rijeku je donijela neke nove ljude i novi način života. Ni Karneval nije

88 Turizam Info zima 2013.

Foto: Karnevalfest

DUBROVAČKI KARNEVO 27. II. - 02. III. 2014.

arnevalska tradicija u Dubrovniku stara je koliko i sam Grad, a to je vrijeme plesa, igara, veselja, šala i smijeha. Za slijedeću je godinu najavljeno pregršt događaja na IV. Dubrovnik Karneval festu, i za djecu

i za odrasle, a dubrovački će hoteli u tom razdoblju također imati posebne aranžmane. Svaki petak predviđen je karnevalski program s pojedinim gostujućim gradovima, koji se nastavlja subotom, kada će navečer zaživjeti

i glazbeni festival. Četiri kvalifikacijske večeri Dubrovčane i njihove goste uvest će u veliko finale kada će se čuti 16 najboljih pjesama i kada će se izabrati pobjednika. Taj posljednji vikend, točnije četvrtak, Dubrovački

simfonijski orkestar i hrvatske operne zvijezde izvest će prigodnu Operetu mix. Biti će i pregršt popratnih događanja, poput izložbi umjetničkih radova, tematskih večeri, karnevalskih lutrija, radionica za djecu.

Foto: Karnevalfest

KARNEVAL KOELN 27. II. - 05. III. 2014.

DUBROVAČKI KARNEVO 27. II. - 02. III. 2014.

Foto:TZ Rijeka, photonet

KARNEVAL NICA 14. II. - 04. III. 2014.

RIJEČKI KARNEVAL 17. I. - 05. III. 2014.

zima 2013.

Turizam Info 89

Homo Turisticus Edvin Jurin

managing director Weber Shandwicka grupacije McCann

QUO VADIS HTZ? Najavljene promjene u sustavu HTZ-a uznemirile su već sada, željeli to priznati ili ne, mnoge u hrvatskom turističkom destinacijskom korpusu. To je uobičajeno i normalno, kao i bilo gdje kada je riječ o bilo kakvim promjenama

o, pođimo redom tj. postavimo si prava pitanja. Prvo, kako je sve počelo, drugo, o čemu sve to dosad ovisi i treće, kojim se vrijednostima u procesu promjena voditi? Postojeći sustav HTZ-a na terenu kako to običavamo reći, nastao je na principu slikovito rečeno, simetričnog preslikavanja sustava lokalne samouprave na sustav turističkih zajednica. Iliti – gdje su bile općine, gradovi i županije nastajali su najčešće uredi turističkih zajednica. Sve je to pojačano zakonskim propisima, kojima su na čelo TZ-a došli načelnici, gradonačelnici i župani. Njihov rad ovisio je o izabranom vodstvu, posebice prvom čovjeku i sve češće prvoj ženi lokalne zajednice, potom raspoloživim sredstvima te samom okruženju. Što se raspoloživih sredstava tiče, značajnu su ulogu odigrale tzv. turističke članarine, koje su u sredinama koje su željele raditi i stvarati, uvelike dale vjetar u leđa ostvarenju ambicioznijih projekata od onih koje je omogućavala isključivo naplata turističke pristojbe. Percepcija učinkovitosti i zadovoljstvo ostvarenime nije ovisila toliko o konkretnim turističkim rezultatima konkretnih ureda turističkih zajednica, koliko o tome koliko se nekom lokalnom potencijalnom turističkom projektu ili moćniku udijelilo. Dakle, počesto su shvaćane kao svojevrsne turističke kasice prasice, koje

90 Turizam Info zima 2013.

nisu uspjele utažiti glad i žeđ za novcem onih koji su ih potom bezdušno kritizirali. Najavljene promjene ukazuju na proces produktnog povezivanja. Prevedeno, to znači asimetričan pristup na uvjetno rečeno simetričnu lokalnu upravnu matricu. Moguće je da recimo, budućnost nekog turističkog proizvoda sve više ovisi o tome da li će se i kako dogovoriti dvije gradske sredine s vodstvima odnosno gradonačelnicima suprotnih političkih orijentacija, što u sadašnjoj recesijskoj situaciji nije nezanemariva činjenica. A ponegdje ima i karakter ''nemoguće misije''. Što učiniti? Mišljenja sam da je preporučljivije pričekati te s jedne pak strane promjene u sustavu ureda lokalnih HTZ - a početi usklađivati s novim administrativnim ustrojem sadašnjih općina, gradova i županija, a s druge kirurški precizno odrediti koji konkretni i propulzivni turistički proizvodi kojim direktnim turističkim područjima pripadaju te kako ciljeve i želje uskladiti s izvorima nužnim za njihovu produkciju i isporuku. A to traži vrijeme (najmanje dvije godine) te strpljiv, dugotrajan obilazak terena, a ne brzinsko istresanje nove pameti, dugi ručak i – potom pravac Zagreb. Čemu inače, sva ta žurba? Za sve što smo forsirali, platili smo ''debelo''. I to za sve ono što je trebalo, a još više - za ono što nije. Olako obećana brzina mnoge je skratila za glavu do sada.

Od ideje do kolača

Baze i paste za pripremu sladoleda Dijabetski sladoled Soft-ice

Čokolade za slastičarstvo i praline Kreme, glazure, premazi, želatine i dodaci Smjese za biskvite, kroasane, krafne Kakao u prahu • Biljno i mlječno vrhnje

HIGIS d.o.o. Rupa 22 • 51214 Šapjane Tel 051 732 220 Fax 051 732 233 Email higis@higis.hr

Čokloade i kreme Čokoladne dekoracije Kalupi za praline i čokolade

www.higis.hr

Strojevi za pasterizaciju i izradu sladoleda Kuhala za kreme Šlagomati

Projektiranje ugostiteljskih objekata Vitrine za sladoled i kolače Šankovi i retropultovi

Split 091 2020 239 Zagreb 091 3184 320 Nova Gradiška 098 340 697