Kreativac broj 7

KREATIVAC LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7 GODINA 2022.

REDAKCIJA ČASOPISA

Glavni i odgovorni urednik: Adnan Džolota Redakcija: Sabina Maslo, Amra Sarić, Jadranka Bešo, Feđa Klarić, Anesa Bašić, Almir Šoše, Amela Šator, Biljanja Anđić-Gaštan Saradnici: Adna Šunje, Amna Puce, Edina Macić, Lejla Kulović, Sara Krečinić, Lamija Đelmo, Nejra Kuko, Vildana Jazvin, Ena Idrizović, Ela Behmen, Irma Premilovac, Lana Janković, Naida Omerika Lektura i korektura: Adnan Džolota, Anesa Bašić, Melisa Delić Štampa: Sfera d.o.o.

DTP: Meliha Krhan

Zahvaljujemo svim drugim članovima kolektiva koji su na bilo koji način pomogli u realizaciji časopisa!

SADRŽAJ

RIJEČ UREDNIKA

2

POVODOM OKTOBRA – MJESECA KNJIGE

3

ARHITEKTURA U BOSNI I HERCEGOVINI

6

DNEVNIK ISTRAŽIVANJA

23

KUTAK ZA KREATIVNI TRENUTAK

30

MOSTRIP

45

OPEN CITY MOSTAR

47

NOĆ ISTRAŽIVAČA

51

KNJIŽEVNOST

53

NAŠA ŠKOLA VRIJEDNA - PUNO RADI MALO DRIJEMA

61

MEDIJACIJA

71

INOVACIJE U MATEMATICI

72

IN MEMORIAM

76

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

RIJEČ UREDNIKA Dragi moji evo nas ponovo nakon male pauze koja se desila zbog strašnog i nezvanog gosta, a to je koronavirus. Časopis “Kreativac” i dalje nastavlja sa svojim radom i nadamo se da ćemo kao i dosad uspjeti zadržati vašu pažnju i potaknuti vašu radoznalost.

Protekle, skoro dvije godine, obiželjili su veoma tmurni događaji.

Bili smo izloženi (i još uvijek smo) strašnom virusu o kojem se ne zna baš mnogo, ali vjerujemo u nauku i naučna dostignuća, a prije svega u čovjeka koji je i iz težih bitaka u prošlosti izašao kao pobjednik.

Mnogi od nas su bili zaraženi virusom, neki su imali tešku kliničku sliku, neko uopće nije ni bio zaražen.

Uslijedile su posebne epidemiološke mjere (koje su sada malo relaksirane), držala se distance, nosile maske, dezinficirale ruke svako malo.

Bilo kako bilo, početna psihoza je malo popustila i polahko se život vraća u neku svoju normalu pa tako i ekipa koja uređuje “Kreativac”.

Naime, ove školske godine smo planirali ponovo pokrenuti časopis u kojem će biti mnoštvo zanimljivih sadržaja datih unutar dobrih starih rubrika, Kutak za kreativni trenutak, Aktivnosti naše Škole, ali i nekih novih.

Nadamo se da će vam se naše nove ideje svidjeti jer vam imamo puno toga za pokazati.

UŽIVAJTE!!!

2

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

POVODOM OKTOBRA – MJESECA KNJIGE Odabrala: Biljana Anđić-Gaštan

Njihovo veličanstvo – knjige Slavni rimski filozof Ciceron davno je uporedio prostoriju bez knjiga sa tijelom bez duše, tako da ne čudi što je osmišljavanje lične biblioteke i polica za knjige jedna od stavki koja se nalazi na vrhu liste prioriteta svakoga ko preuređuje svoj prostor.

Međutim, Ciceron je živio prije više od 2000 godina, mnogo prije nego što su elektronski čitači knjiga i audio knjige poremetile naš odnos prema štampanim izdanjima. Da li ljudi i dalje posjeduju dovoljan broj knjiga koji će im omogućiti da upotpune svoj prostor po ličnom ukusu? Očigledno, stvari upravo tako stoje. Američki istraživački centar Pju je 2018. god. objavio rezultate istraživanja koje je pokazalo da se većina nas i dalje radije opredjeljuje za knjige u fizičkom obliku. Amerikanci u prosjeku pročitaju 12 knjiga godišnje, od kojih je većina u štampanom obliku. „Knjige predstavljaju jednu od najbitnijih karakteristika svakog doma“, kaže Nina Frojdenberger, dizajner enterijera i autorka knjige Bibliostyle: How We Live at Home With Books. „One ukazuju na naše vrijednosti, naše lične istorije i naše aspiracije, tako da, naravno, zaslužuju posebno mjesto u našim domovima.“

3

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7 Također, police za knjige mogu da posluže i za poboljšanje rasvjete u prostoriji. „Prostoriju je najbolje osvijetliti sa više različitih izvora svjetlosti“, savetuje Martinezova. „Ukoliko postavite svjetiljke na police za knjige, knjige će zračiti na poseban način, doprinoseći toplini cjelokupnog ambijenta.“

BUDITE DOSLJEDNI SVOM STILU

MOĆ POLICA I NJIHOVA PRIVLAČNOST Ugradne police namijenjene knjigama ili nekim drugim zbirkama utječu na atmosferu prostorije isto, a možda i više, kao boja zidova, namještaj ili umjetnički predmeti. Kejti Martinez, dizajner enterijera koja živi u San Francisku, tvrdi da je to zbog toga što dobre ugradne police istovremeno objedinjuju sve te stavke (ukrašavaju prostoriju, u ovom slučaju zidove, poput namještaja ili umjetnina). „Ugradne police napravljene po mjeri daju poseban šmek prostoriji“, kaže Martinezova. „Dodaju na koloritu, ostavljaju lični pečat, ukrašavaju i značajno dopunjavaju arhitekturu prostorije, nasuprot golim zidovima.“ Njena dnevna soba, kako kaže, u potpunosti je transformisana dodavanjem jednostavnih ofarbanih polica od poda do plafona sa obje strane kamina. „Momentalno su doprinijele simetriji prostorije“, objašnjava ona. „Djeluje kao da su oduvijek bile tu i kao da će zauvijek tu i ostati, i to ostavlja snažan utisak.“ (I zaista, trgovci nekretninama dobre ugradne police smatraju detaljem koji će doprinijeti većoj cijeni.)

4

Kada razmatrate kakve police bi najviše odgovarale vašem domu, pomislite prvo na knjige koje čine vašu kolekciju. Na primjer, knjige o umjetnosti zahtijevaju dublje police koje mogu da izdrže veći teret. Ili, ukoliko je vaša kolekcija šarolika i često je dopunjavate, opredijelite se za podesive police.

Ako su vam police potrebne i za praktične stvari poput modema ili hrpe godišnjih računa, komoda može biti pravi izbor za vas. Niste ljubitelj čestog brisanja prašine? Na policama tamnijih tonova, bilo lakiranih ili ofarbanih, lakše se uočava i najmanja trun, tako da one nisu najpraktičniji izbor.

Roman Alonso, direktor firme za dizajn Commune iz Los Anđelesa, ističe kako su dvije najbitnije stavke kod izbora ugradnih polica: arhitektura samog doma i kako će ih klijent koristiti. Oba pitanja su se nametnula tokom njegovog projekta renoviranja kuće na točkovima koja je stacionirana na obroncima Malibua, za koju je izdvojen skroman budžet.

Znao je da dizajn mora biti promišljen i upotpunjen udobnim prostorom za sjedenje. „Ovaj projekat je pružio priliku da se poboljša dizajn prosječne vikendice koju koriste surferi, ali bez previše ulaganja“, objašnjava Alonso.

Finalni dizajn je uključio prostor za odlaganje stvari kojima su oivičene dvije sofe, što je nužno u skučenim prostorima,.

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

„Vremenske prilike na plaži vam katkad neće ići u korist, pa ćete morati da sačekate da se smire“, kaže. „Kada je kišni dan u Malibuu, naš klijent će moći da se ušuška u svom domu, i čita neku knjigu.“ Alonso je primijetio da se u posljednje vrijeme kutak za čitanje pojavljuje kao čest zahtjev njegovih klijenata. To nije samo prostor na kome biste izložili knjige, već i specijalni, određeni prostor koji je namijenjen za relaksaciju i trenutke predaha. „Ukoliko u današnje vreme želite da se posvetite čitanju, gdje vas neće remetiti ostale kućne aktivnosti, potrebno je da odredite određeni prostor za to“, objašnjava.

KREATIVNI DIZAJN Naravno, ponekad prosto ne postoji logičan prostor za ugradne police. Dok je istraživala za svoju knjigu, Frojdenbergova je nailazila na brojne maštovite načine kako se u prostor može ubaciti još polica. „Naletjela sam na predivne police u stanu koji ima zidni sklopivi krevet, ugradne police od poda do plafona sa obje strane kreveta (koje su poslužile kao pregradni zid) i police iza sofe koje mogu poslužiti i kao stol“, i dodaje, „ali i beskrajne načine na koje možete postaviti IKEA Billy police na svoje zidove.“ Alonso tvrdi da su najbolje ugradne police koje je ikada vidio one koje ima njegov prijatelj u svom domu u San Francisku, gde je zidove svog toaleta prekrio policama za knjige. „To inspiriše.

U toj kući prosto nije bilo ni jednog drugog mjesta koji može biti pretvoren u biblioteku, i oni su iskoristili prostor najbolje što su mogli, a konačni ishod je stvarno magičan.“

KAKO I GDJE POČETI Radovi u drvetu, po mjeri, uvijek su velika investicija, bilo da možete da uložite 2 ili 20 hiljada dolara, tako da slijedi nekoliko savjeta kako da ostanete u okviru budžeta i uspješno završite projekat.

Cijena farbe može da bude u visini cijene samih drvenih polica i njihove ugradnje, tako da uzmite u obzir i manje skupe materijale poput šperploča ili ploča od iverice. Ili u potpunosti odustanite od farbanja i uložite novac u drvene police u prirodnoj boji drveta.

Pronađite dobrog lokalnog zanatliju i završićete sa odličnim policama koje će vam dugo trajati. Dobar stolar će vam ponuditi ideje koje vama možda nikada ne bi pale na pamet.

Kada dođe trenutak da konačno zabilježite svoje police na fotografiji (da fotkate selfie), sva tri dizajnera se slažu i savjetuju odmjerenost. „Police za knjige moraju iskreno da prenesu vaš senzibilitet kako bi imale smisla“, objašnjava Alonso. „Ne morate da grupišete knjige po bojama ili pretrpavate police drugim predmetima.“ S tim na umu, potpuno je u redu da police oslikavaju kakav tip čitaoca želite da budete, u odnosu na onaj kakav zaista jeste. „Stalno maštamo kako ćemo pročitati 20 knjiga nedeljno“, kaže Frojdenbergova. „To nije realnost i ono kako se život zaista odvija, ali jeste maštarija ili san koji djeluje dosežnije ukoliko smo okruženi knjigama.“ Ovaj kratki prilog sadržajno je vezan i za knjige i za arhitekturu, ali je njegova namjera prvenstveno bila ta da bolje razumijemo koliko je arhitektura bitna za naš svakodnevni život i koliko u njemu učestvuje.

Autor: Leksi Mejnlend Izvor: latimes.com Prevod: Aleksandra Branković

5

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

ARHITEKTURA U BOSNI I HERCEGOVINI Arhitektura u Bosni i Hercegovini, u svojoj specifičnosti kao posebna bosanska arhitektura, uglavnom je nastala utjecajem četiri osnovna razvojna perioda u kojem su političke i društvene promjene utjecale na stvaranje i razvoj specifičnih kulturnih i arhitektonskih navika njenog stanovništva.

Svaki period je autentično utjecao na cjelokupnu sliku bosanske arhitekture i doprinio razvoju kulturne raznovrsnosti i specifičnog arhitektonskog izraza u zemlji.

•

Srednjovjekovni period

•

Osmanski period

•

Secesija, pseudomaurski period i historicistička arhitektura u Bosni i Hercegovini

•

Period socijalizma

•

Arhitektonska situacija

•

Aktuelni arhitektonski pravci

Srednjovjekovni period u Bosni trajao je do dolaska Osmanskog Carstva u ove krajeve.

Društvena struktura u to vrijeme u Bosni bila je organizirana u tzv. zadruge. To su bile posebne porodične zajednice, organizirane kao skup nekoliko porodica, koje su dijelile zajedničke interese i koje su grupisale svoje nastambe u usko povezane manje grupe. Vođe zajednica birane su uglavnom po starosti i po visokim etičkim i moralnim standardima tradicionalnih zajednica. Zadruga je bila prvenstveno zajednica seoskog ili ruralno-agrarskog tipa, te je znatno zavisila od prirodnih resursa kraja u kojem je bila. Kako je zajednica rasla, grupe porodica sistematski bi se i grupno odvajale, te organizirale novu grupaciju nastambi, odnosno

6

novu zadrugu. Ubrzo potom zadruge bi se povezivale jedna s drugom, te time doprinosile razvoju trgovine i ekonomije. Porodice su uglavnom živjele u kućama poznatim i pod imenom dinarska kuća. To su bile jednostavne građevine napravljene od prirodnih materijala, a uglavnom od drveta i slame. Enterijer je bio organiziran oko ognjišta (peći), gdje se odvijao glavni dio životnih aktivnosti, a neke kuće imale su odvojene muške i ženske odaje.

OSMANSKI PERIOD U 15. vijeku Osmanlijsko Carstvo dolazi i do granica srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva. Prepoznavši potrebu za razvojem urbanizma, gradske sredine počele su nicati i dobijati osnovni oblik, čija je organizacija primjetna i danas. Arhitektonski teoretičar Dušan Grabrijan definirao je osnovnu organizaciju tipičnih bosanskih gradova.

Prepoznavši pet osnovnih cjelina organizacije grada, okarakterizirao je tzv. nepisane zakone

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

gradnje u Bosni i Hercegovini. Prema njegovim riječima, okolna brda definiraju oblik grada, glavna cesta predstavlja njegovu kičmu, čaršija je srce gradskog, urbanog života, vegetacija pluća, a rijeka duh grada ili izvor njegove živosti.

Arhitektonski teoretičar i jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkh arhitekata 20. vijeka Juraj Neidhardt opisao je tipični bosanski grad na ovaj način: Šta je šarm Orijenta koji počinje u Sarajevu, a kojem zapadnjaci ne mogu odoliti? Ovdje nema planova koji dolaze iz racionalnog razmišljanja, te je sve stvar improvizacije i rezultat ad hoc ideja i privremenih potreba. Ovdje ne postoji jasna osovina i apsolutna simetrija. Ovdje se čak ni građevinski sistemi ne izvode ispravno. Ovdje sve prikazuje potrebu za zadovoljavanjem ljudi.

Kompozicija koja se na Zapadu uči i izvodi po logici i planu, ovdje postaje zbir dijelova, svaki put kao rezultat različitih potreba i svaki put drugačije improviziranih, ali uvijek sa obzirom na osjećaje. Činjenica da su ljudi koristili rijeku kao osnovni dio urbanog života je doprinijelo izgradnji Starog mosta 1566. u Mostaru (slika 2). U vrijeme kad je sagrađen bio je najveći jednolučni kameni most na svijetu i simbolizirao je spajanje

istočne i zapadne civilizacije. Osim specifičnog karaktera urbanističkog planiranja, arhitektura Bosne i Hercegovine u ovom periodu dobila je jasniji arhitektonski rječnik.[1] Arhitektura, kao i urbanizam, bili su organizirani oko niza nepisanih zakona. Tu spadaju: ljudske proporcije, nesmetani vidici, geometrija, otvoreni i fleksibilni prostori, jednostavan namještaj, prostorne veze s prirodom i korištenje lokalnih i tradicionalnih građevinskih metoda. Filozofija dizajna preferirala je korištenje raznovrsnih materijala. Drugim riječima, svaki materijal imao je posebnu primjenu, koju je, prema društvenom uvjerenju, određivao sam graditelj.

Neidhardt je ta uvjerenja opisao ovako: Suština je u tome što bosanski čovjek ima svoj stil. On stvara svoje vlastite objekte, prostor i grad prema sebi i u ljudskim proporcijama.

On nije mističan nego realista što je i izvor realistične arhitekture, koja je u isto vrijeme udobna, pokorna i demokratična. Svi krovovi i vrata (njeg)ovih kuća su skoro isti, a kuće možemo smatrati bilo čijim i za bilo koga dok su sve u ljudskim proporcijama, skoro sve kao iznikle iz zemlje, i skoro sve sa dekoracijama nastalim i izraženim kroz građevinski proces i strukturu. Arhitektura izgrađena od prirode i okoline.

7

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7 Prema ovim standardima temelji su bosanskih kuća bili građeni od kamena, prizemlje od gline, nepečene cigle i drvenih poveznica, prvi sprat je imao drvenu strukturu, a krov je gotovo uvijek bio od drveta, kasnije od crijepa. Organizaciono, tipična se bosanska kuća iz 17. vijeka sastojala od pet elemenata. Tu su spadali: ograda, koja je definirala ulicu, a koja je jasno odvajala privatni od javnog prostora, dvorište, koje je obično bilo obloženo oblim kamenom radi lakšeg održavanja, šadrvan, fontana ili česma kao osnovni dio higijene prije ulaska u kuću, hajat, prizemlje ili poluprivatni prostor gdje se okupljala familija, te divanhana, prvi sprat koji je bio privatnog karaktera, a korišten je uglavnom za odmor i uživanje čaršijskog vidika ili pogleda u prirodu.Bišćevića, Muslibegovića i Kajtazova tri su turske kuće u Mostaru koje stotinama godina ponosno stoje i najjasnije svjedoče raskoši osmanlijskog prisustva na tim prostorima, govoreći o vjekovnoj kulturi i tradiciji osmanskog perioda. (Bišćevia kuća , Muslibegovića , Kajtazova kuća).

Bišćevića kuća

Bišćevića kuća

Bišćevića kuća

8

Muslibegovića kuća

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Svrzina kuća je privatna kuća u Sarajevu izgrađena u tradicionalnom bosanskom stilu, koja danas služi kao muzej bosanske arhitekture. Kuća je apsolutno čuvala intimu obiteljskog života i pružala uvid u život sokaka.

Ona je najljepši očuvani primjerak izuzetnosti sarajevskog stambenog graditeljstva u osmanskom razdoblju.

Muslibegovića kuća

Kajtazova kuća

Svrzina kuća

Kajtazova kuća

Svrzina kuća

9

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu jedna je od najznačajnijih džamija i sakralnih objekata u BiH, a pod pokroviteljstvom Gazi Husrev-bega nju je u prvoj polovici 16.stoljeća izgradio mimar, odnosno arhitekt Ajem Ali. Zlatno doba osmanske arhitekture u Bosni veže se za 16. stoljeće, a građevine koje se grade na ovom području pripadaju klasičnom arhitektonskom stilu.

U Bosni se grade dva tipa džamija koje pripadaju ovom stilu, i to prvi čiji je molitveni prostor pokriven kupolom i drugi s kupolom i polukupolom.

Čekrečijina džamija

Karađozbegova džamija

10

Većina džamija u Bosni konstruisana je tako da je molitveni prostor pokriven kupolom. Neke od njih su Čekrečijina džamija (1526) u Sarajevu , Jeni džamija (1549) u Travniku, Aladža (1550) u Foči, Karađoz-begova džamija (1557) u Mostaru i mnoge druge. Gazi Husrev-begova džamija (1530) u Sarajevu. i Ferhat-pašina džamija (1583) u Banjoj Luci su jedini primjeri džamija čiji je prostor pokriven kupolom i polukupolom.

Aladža u Foči

Gazi Husrev - begova džamija

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

SECESIJA, PSEUDOMAURSKI PERIOD I HISTORICISTIČKA ARHITEKTURA U BOSNI I HERCEGOVINI Godine 1878. Bosna je bila izložena još jednoj kulturnoj promjeni nakon što je Austro-Ugarska Monarhija okupirala. U relativno kratkom periodu vladavine Austro-Ugarske Bosna je osjetila značajan utjecaj na polju urbanističkog planiranja i arhitekture. Neke od promjena koje je donijela Austro-Ugarska je bilo stvaranje novih građevinskih normi i zakona kao što je npr. obaveza nabavljanja dozvole za gradnju, regulacije ljudske i protivpožarne zaštite, regulacije debljine zidova i visine objekata.

Neke od urbanističkih promjena uvedenih bile su klasifikacija i zoniranje ulica, regulacija harmoničnog dizajna sa okolinom i poštivanje regulacionog plana. Također je došlo do promjene u generalnoj filozofiji dizajna koji se razvio u dva distinktna arhitektonska stila: secesijska arhitektura i pseudomaurski stil.

promjene su prouzrokovale i druge posljedice u Bosni. Naime, promjene su uzrokovale da je veliki dio lokalnih arhitekata i građevinara tehnološki zaostajao za novim principima regulacije i gradnje. To je dovelo do useljenja stručno obrazovanih arhitekata iz zapadne Evrope, koji su gradnjom novih objekata i novom regulacijom gradova u Bosni i Hercegovini doveli do povećanja urbanog stanovništva u zemlji, čime je još više izmješan kulturni karakter zemlje. Ove su promjene istovremeno pospješile industrijalizaciju i vodile općem napretku ekonomije. U tom su periodu posebno gradovi počeli da mijenjaju svoj prvobitni karakter i fizionomiju. Većina projekata za vrijeme austrougarske vladavine ticala se dizajna administrativnih i upravnih zgrada. Glavna pošta u Sarajevu (slika 15) je jedan od primjera projekata koji koriste formalne karakteristike dizajna kao što su jasnoća forme, simetrija i proporcija. Gradska vijećnica u Sarajevu je karakterističan primjer tzv. pseudomaurskog stila, pri čemu su se koristile dekoracije i lukovi maurskog karaktera, pomiješani sa formalnim i klasičnim normama u savremenoj arhitekturi 20. vijeka

Secesijska arhitektura se pojavila pošto su politički smjerovi nastojali da otcijepe bosansku kulturu od njenih prijašnjih asocijacija i asimiliraju je u evropski kolotok.

Pseudomaurska arhitektura je zauzela drugačiji stav. Preuzela je utjecaj od maurske arhitekture iz Španije. Ovo je uključilo korištenje ornamentike i drugih maurskih dizajnerskih strategija koje se ipak nisu sasvim slagale sa prijašnjim i izvornim normama bosanske arhitekture. Ipak obje promjene su doprinijele još većoj raznovrsnosti već, relativno kompleksne urbane sredine bosanskih gradova. Ove

Glavna pošta u Sarajevu

11

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

PERIOD SOCIJALIZMA Nakon Drugog svjetskog rata Bosna i Hercegovina je postala dio jugoslovenske federacije. Političke struje u Jugoslaviji su favorizirale industrijalizaciju, koja je zauzvrat zahtjevala razvijanje stambenih naselja u cilju podmirivanja potreba migracija iz ruralnih u urbane sredine. Kao metod prevazilaženja kulturnih konflikata nakon Drugog svjetskog rata primarno se primjenjivao antihistoricizam u kombinaciji sa savremenim stilom kao osnovni arhitektonski stil za većinu građevinskih projekata u zemlji. Kao rezultat se javlja homogenost pri izboru materijala, koja je zamijenila tradicionalnu raznovrsnost u gradnji, a beton je postao glavni materijal za upotrebu.

Takva metoda je ipak izazvala nekoliko problema.

Industrijalizacija je izazivala zagađenje gradova, ali je također izazvala i iseljavanje sa ruralnih područja u urbane centre, koji je za posljedicu imao neuravnoteženost u proizvodnji i oštećenje ekonomije. Infrastruktura gradova je bila nedovoljna da podmiri ove promjene, te je dolazilo do nerijetkih nestašica struje, vode i grijanja, što je prouzrokovano lošim planiranjem, dok su moderni stambeni objekti neprilagođeno gurani u postojeći tradicionalni arhitektonski sadržaj.

Loše metode gradnje i nedostatak kvalitete, prouzrokovano nedostatkom resursa, rezultiralo je nezdravom životnom sredinom. Sve to je dovelo do unazađivanja kulturnog identiteta arhitekture Bosne i Hercegovine, dok su se prirodni i ljudski resursi trošili na neadekvatan i neekonomičan način.

S druge strane postojalo je nekoliko arhitektonskih projekata koji su pokušali da prepoznaju kompleksnosti kulturnih razlika u Bosni i Hercegovini. Obiteljska kuća Dino izgrađena u Sarajevu 1987. godine prema planovima arhitekata Amira Vuka i Mirka Marića je samo jedan primjer tih smjerova. Projekat

12

podrazumijeva dupleks stambenu kuću gdje jedna strana prednje fasade prati metodologiju orijentalnog arhitektonskog stila, dok druga prikazuje tradicionalni evropski romanicizam.

Dva dijela kuće spaja zajednički ulaz. Drugi primjeri su Hotel “Holiday Inn” u Sarajevu, izgrađen 1983. i Unisovi tornjevi izgrađeni 1986. u neposrednoj blizini, po nacrtima arhitekte Ivana Štrausa. Unisovi tornjevi su izgrađeni od betonske strukture i staklene vanjske koverte, a u narodnom govoru su bili poznati kao “Momo i Uzeir”, narodni likovi iz popularnog zabavno-revijalnog programa Televizije Sarajevo. U Sarajevu se uglavnom špekulisalo, koji je od tornjeva Momo, a koji Uzeir, no cilj koji je stajao iza svega bilo je pokazati da smo usprkos razlikama svi isti- baš kao i ta dva nebodera u centru Sarajeva. Vizuelna sličnost i nemogućnost razlikovanja tornjeva blizanaca naglašavala je kulturnu raznolikost i ravnopravnost kao osnovnu arhitektonsku kvalitetu projekta. Pored toga Unisovi tornjevi su u to vrijeme imali najsavremeniju sistemsku opremu, uključujući i automatski sistem za gašenje požara sa rezervoarima vode na

“Momo i Uzeir”

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

AKTUELNI ARHITEKTONSKI PRAVCI

“Momo i Uzeir”

ARHITEKTONSKA SITUACIJA 1992. godine srpske paravojne formacije opkoljavaju Sarajevo i otpočinju akciju neprekidnog granatiranja grada, pri čemu su Unisovi tornjevi izgorjeli do svoje osnovne strukture. Tokom rata od 1992. do 1995. godine kroz vojna djelovanja je uništeno preko 2000 džamija, katoličkih crkava i samostana, te drugih vjerskih i kulturnih objekata u zemlji, i to uglavnom sistematskim uništavanjem, podmetanjem eksploziva, sa manipulacijama i izgovorima da su ti objekti legitimi vojni ciljevi. Uništavanje kulturne baštine Bosne i Hercegovine je sistematski organizirano i planirano, baš kao i uništavanje drugih vrijednih komponenata šarolikog bosanskohercegovačkog identiteta.. Među srušenim objektima je i glasovita Ferhadija džamija u Banjoj Luci iz 1578. godine, Stari most u Mostaru iz 1566, te Aladža džamija u Foči.

Trenutno je u Bosni i Hercegovini u toku kulturna prezervacija arhitektonskog naslijeđa, što je očigledno sa rekonstrukcijom Starog mosta u Mostaru i rekonstrukcijom mnogih drugih objekata kulturne i historijske vrijednosti, koji su bili oštećeni ili uništeni u nedavnom ratu. Drugi veliki projekti rekonstrukcije, pogotovo oni od državnog značaja su i dalje otežani poličkim konfliktima i nesuglasicama i nedostatkom finansijskih sredstava.[8] Italo Angle je generalno definisao doktrinu koja se slijedi u procesu prezervacije: 1. Prezervacija gradskog lika, što uključuje prezervaciju specifičnosti stvorenih u odnosima između prirodnih i sagrađenih komponenata tj. mirisa, zvukova, formi, kretanja, preklapanje historijskih specifičnosti i sl.

2. Prezervacija gradske forme kroz prezervaciju izgrađenih vrijednosti individualnih objekata i cjelina.

3. Prezervacija gradskih struktura kroz prezervaciju urbanističkih oblika i specifičnih značenja grada Komercijalna gradnja u godinama nakon rata je doživjela značajan napredak u Sarajevu.

Sarajevo je trenutno jedan od gradova sa najviše građevinskih projekata među gradovima jugoistočne Evrope. Unisovi tornjevi su u međuvremenu potpuno osposobljeni, a na mjestu bivše zgrade Oslobođenja nedavno je podignut Avazov toranj, koji se sastoji iz nekoliko jedinica. U blizini Sarajeva, u Hrasnom bosansko-malezijska kompanija Bosmal finansirala je izgradnju Bosmalovog gradskog centra, sa dva najviša nebodera na cijelom Balkanu.

13

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

Bosmalov gradski centar

Avazov toranj

Bespravna stambena gradnja u Bosni i Hercegovini također danas mijenja izgled i karakter izgrađenog pejzaža u Bosni i Hercegovini. Pošto nisu postojali zakoni po kojem se vlasnici kuća oporezivaju po kvadratnom metru kuće, kako je to standardno u drugim evropskim zemljama, kuće se grade u neproporcionalnom odnosu sa tradicionalnom okolinom. Pored toga, takve kuće se grade iz specifičnih kulturnih razloga kao prikaz prestiža i rijetko odgovaraju realnim potrebama njihovih vlasnika.

Početkom 2006. također se veliki značaj daje novim arheološkim otkrićima na području Visokog. Naime, trenutno se vrši iskopavanje takozvane bosanske piramide za koju se smatra da je vještačka građevina izgrađena čak prije 12000 godina. Iako se trenutno samo radi o teoriji ukoliko bi ove tvrdnje se činjenički ustanovile bosanske piramide u Visokom bi bile uvrštene kao jedne od prvih građevina u historiji čovječanstva kao i prve piramide ikad izgrađene. Istraživanja su u toku uz skepticizam i kritike pojedinih lokalnih i evropskih arheologa.

Bosmalov gradski centar

14

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

SPORTSKE AKTIVNOSTI NAŠE ŠKOLE TURNIRI POVODOM EVROPSKOG ŠKOLSKOG SPORTSKOG DANA 24. 9. 2021. organizovali smo dva turnira na kojima je učestvovalo 50-tak učenika i učenica raspoređenih u 16 ekipa.

Odbojka: 3. mjesto - III1 2. mjesto - III2 1. mjesto - IV3 Basket: 3. mjesto - IV3 2. mjesto - III2 1. mjesto - IV2

15

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

AKCIJA ČIŠĆENJA SPORTSKIH TERENA Septembar i oktobar 2021. učenici predvođeni profesorom Klarićem organizovali i sproveli uređivanje sportskih terena: iscrtavanje linija, farbanje golova, sanacija ograde i rupa na terenu, akcija čišćenja.

KROS UTRKA 2. 10. 2021. je održana “Kros utrka mladih Mostara“ u organizaciji Sportskog saveza grada Mostara i Udruženja kardiologa HNK povodom Svjetskog dana srca i u okviru kampanje ‘’Dani srca’’. U ovoj utrci učestvovali su učenici svih osnovnih i srednjih škola kao i djeca iz predškolskih ustanova.

Učenik naše Škole Ajdin Gerin je u pratnji profesora Klarića osvojio odlično 2. mjesto u kategoriji III i IV razreda.

Pored Ajdina, našu Školu su predstavljali Omar Oglić, Tarik Špago i Šerif Bećković.

16

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

SVJETSKI DAN SRCA 3. 10. 2021. Povodom Svjetskog dana srca smo učestvovali u Maršu Španski trg - Mali i Veliki kuk na Fortici. Učestvovalo je 30-tak učenika i učenica u pratnji profesora Klarića, Tankovića, Maslo i Vrače.

ŠKOLSKO TAKMIČENJE U FUDBALU Školsko takmičenje u fudbalu u organizaciji Sportskog saveza grada Mostara održano je u oktobru.

Naša školska ekipa se u pratnji profesora Klarića plasirala u 1/2 finale i takmičenje završila na 4. mjestu.

17

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

U SUSRET DANU DRŽAVNOSTI

22. i 23. 11. 2021. U susret Danu državnosti održana dva turnira u stolnom tenisu. Turnire je organizovao profesor Klarić.

Prvi dan takmičenja je učestvovalo 37 učenika.

Plasman: 4. mjesto - Omar Oglić (IV3) 3. mjesto - Nedim Omanović (IV3) 2. mjesto - Danis Plosko (III4) 1. mjesto - Eman Udovičić (III2) Drugi dan takmičenja je učestvovalo 12 učenica: Plasman: 4. mjesto - Zana Janković (IV1) 3. mjesto - Ena Glamoč (IV1) 2. mjesto - Anesa Jazvin (III3) 1. mjesto - Ena Tuljić (IV1)

18

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

NOVEMBAR I DECEMBAR 2021. MINI FUTSAL LIGA Najuspješnije ekipe su bile I2, III2, IV2 i IV3 koje su se plasirale u play off završnicu.

19

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

2.12. 2021. SUNČANE INKLUZIVNE SPORTSKE IGRE Povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom koji se obilježava 3. decembra, u dvorani USRC ‘’Mithad Hujdur Hujka’’ su održane inkluzivne sportske igre.

Učenici naše Škole u pratnji profesora Klarića rado su se odazvali i učestvovali u sportskim igrama.

Predivno druženje i iskustvo. Bili smo podrška jedni drugima.

20

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

21

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

DNEVNIK ISTRAŽIVANJA SOLARNI SAT NA DŽAMIJI HADŽI MEMIJE U CERNICI, MOSTAR Poslije informacije o održavanju takmičenja i prijavama za Noć istraživača 2020. godine, formiran je tim profesora sa ciljem animiranja učenika da se uključe u istraživački projekat. Nakon razgovora sa pojedinim učenicima došlo je do formiranja tima istraživača iz drugog razreda, smjer arhitektonski tehničar. Članovi istraživačkog tima: Macić Edina, Puce Amna i Šunje Adna, uz mentora Maslo Sabinu.

Prvi sastanak održan je u petak 13. novembra, a tema sastanka je istraživanje teme koju ćemo dalje razraditi.

16. novembar 2020.

Usvajanje teme istraživačkog rada „Solarni sat na Hadži Memijinoj džamiji u Cernici, Mostar“ na uglu ulica Adema Buća i Hadžiomerovića.

Odlazak na lokaciju i fotografisanje postojećeg stanja. Podjela zadataka na učesnike i upoznavanje sa procesom istraživanja.

17. novembar 2020.

Održan je sastanak učenika i mentora, s ciljem podjele saznanja o odabranoj temi. Odlazak u Arhiv grada i popunjavanje prijave o potrebnoj građi. Prikupljanje pisanih tragova o džamiji, starih fotografija. Istraživanje podataka o objektu u pisanoj literaturi i na internetskim stranicama. Fotografisanje i mjerenje lokaliteta.

22

18. novembar 2020.

Odlazak na lokaciju, prikupljanje informacija o objektu, mjerenje dijelova objekta. Detaljan snimak solarnog sata. Određivanje tačnog položaja sata. Odlazak u Arhiv, preuzimanje građe, analiza historijskih činjenica vezanih za temu. Izrada prototipa sata i analiza postavke u odnosu na lokaciju.

19. novembar 2020.

Odlazak na lokaciju, intervjuisanje imama džamije i diskutovanje o temi, kroz saznanja učenika o historijskim činjenicama. Učenici su formulisali pitanja i kroz ovaj razgovor još bolje razumjeli tematiku i kontekst. Izrada modela replike sunčanog sata i analiza kretanja sunca, s obzirom na različito vrijeme.

Analiza se vrši u odnosu na analogni sat koji je u svakodnevnoj upotrebi. Za ovo istraživanje koristi se program za 3D modeliranje i unose tačni parametri o lokaciji i vremenskim odrednicama. Izrada makete postojećeg sunčanog sata i sata koji je generisan pomoću kompjuterskog softvera, pomoću prirodnog osunčanja i drugih svjetlosnih izvora, shvatamo način na koji se čita sat i utvrđuje vrijeme.

20. novembar 2020.

Analiza prikupljene građe, informacija i sadržaja projekta. Snimanje videoprezentacije i objašnjenje teme

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

RJEČNIK MANJE POZNATIH POJMOVA Gnomon – pokazivač sjenke na sunčanom satu, najjednostavnija sprava za određivanje podneva, predstavlja okomito postavljen klip čija sjena tokom dana pada na vertikalnu podlogu.

Nodus – predstavlja tačku sa koje se uz pomoć sjenke pokazuje vrijeme, najčešće u obliku male sfere, usjeka ili šiljka Ploča brojčanika – površina na koju sunce

Solarni sat na džamiji hadži Memije u Cernici, Mostar Prvi sunčani sat nastao je u Egiptu u 15. stoljeću prije nove ere a bio je načinjen od jednostavne poluge postavljene na kružnicu podijeljenu na 4 kvadranta.

Obični sunčani satovi ne mogu biti precizni kao drugi satovi. Postoji razlika od 15 minuta tokom godine, poznata kao “ujednačavanje” vremena jer je orbita Zemlje malo eliptična i njena os je nagnuta ravnini orbite. U Bosni i Hercegovini su rijetki gradovi koji se mogu pohvaliti da imaju sunčani sat.

Jedan od dva poznata sunčana sata se nalazi u Mostaru. Uz pomoć sunčanog sata se mjerilo vrijeme u doba Osmanlija, što je omogućavalo lakše snalaženje u obavljanju namaza pa se i ovaj pomenuti sat nalazi na zidu munare Hadži Memije Cernice, poznatije kao Hadžiomerovića džamije.

23

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

UPOZNAJMO OBJEKAT, DŽAMIJA HADŽI MEMIJE U CERNICI U Džamija hadži Memije sa kamenom munarom koja se nalazi u Cernici pripada tipologiji džamija sa četvorovodnim krovom, što je uobičajeno za mostarske džamije. S obzirom na lokalitet, kamen je neizostavan dio građevina, i koristi se kako za izgradnju, tako za pokrivanje objekata, zato se objekti u Mostaru uvijek ističu zanimljivom teksturom krovova. Ne znamo tačnu godinu izgradnje džamije, jer ne postoji natpisna objektu, ali je to sigurno bilo prije 1600. godine.

Sam Memija Cernica rođen je u Cernici, kod hercegovačkog grada Ključa, po zanimanju je bio kožar, takozvani tabak. U drugoj polovini XVI vijeka živio je u Mostaru, gdje je osnovao vakuf.

ZAŠTO BAŠ SOLARNI SATOVI? Sunce je neizostavni dio naših života, vrijeme nam svima daje granice. Vijest da je proradio solarni sat u Mostaru nas je zainteresovala i podstakla nas da se preispitamo - koliko toga bitnog a davno istraženog leži u zaboravu neistraženog oko nas? Želimo da budemo nekadašnji “muvekiti” koji mjere vrijeme, želimo da vratimo bitnost znanja o astronomiji jer današnji satovi leže na temeljima tih satova! Pomalo nezahvalno brojimo sekunde naših modernih vremena.

Solarni sat u Mostaru i dalje “kuca”, bar je kucao za nas pojedince dok istražujemo njegovu historiju. Mnogo smo se namučile dok smo shvatile zašto je on takav kakav jeste, nedostaju li njegovi dijelovi i bio je prava mozgalica!

24

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

a kalendar sa upisanim vremenima obavljanja molitve naziva se vaktija.

DA BOLJE UPOZNAMO SOLARNE SATOVE Postoje horizontalni i vertikalni solarni satovi, mostarski solarni sat je vertikalnog tipa.

Vertikalni sat se čita pomoću sjenke koju baca gnomon (gvozdeni šiljak) na linije ucrtane na zid. Satovi mogu biti sa bogatijom mrežom linija (primjer u Travniku) i sa manje linija, kao u Mostaru. U islamskom kulturno-civilizacijskom krugu, dan završava zalaskom sunca, odnosno tad počinjenovi dan. Dan je podjeljen na pet dnevnih molitvi, čije je vrijeme obavljanja povezano sa određenim astronomskim proračunima, za to je zadužena osoba čije zvanje nosi naziv muvekit. Dakle muvekit je osoba koja utvrđuje vrijeme obavljanja molitve,

Prilikom izrade sata, mogu se pratiti kretanje sjenke tokom cijele godine i bilježiti bitne tačke na zidu, a onda pomoću njih ucrtati trajne linije.

Kada se utvrdi da sat pokazuje tačno vrijeme namaza, sjenka pada duž iste linije, ta se linija trajno ucrta.

Faktori kao što su godišnje doba, kretanje sunca utječu na solarne satove i zato je teško koristiti ih kao referencu za vrijeme na koje smo mi navikli i viđamo ih na ručnim satovima. Neophodno je razumjeti kontekst u kom su solarni satovi nastali, ali i cijeniti da su oni prvi vid računanja vremena.

U slučaju da nema direktnih zraka sunca na određenoj lokaciji, nije moguće čitati vrijeme, ovo se takođe odnosi na problematiku objekata koji su izgrađeni u okolini, visokog rastinja i drugih elemenata okoline koji prave sjenu nad objektom i sunčanim satom. Zato se danas u svijetu sunčani satovi postavljaju u sklopu trgova, kao skulpture ali ne kao precizni uređaji za čitanje podataka o vremenu.

Da bi znali da čitamo ili čak konstruišemo solarne satove, bilo da su vertikalni ili horizontalni, jako je važno poznavati nauku.

Moramo biti veoma upućeni i spremni da učimo o astronomiji, matematici i geografiji.

Na vertikalnim solarnim satovima, poput mostarskog, koji je služi o utvrđivanje namaskih vremena, najčešće su ucrtane linije koje označavaju vrijeme molitve, zato se tu često nalaze upisana arapska slova i brojevi.

Nije uobičajena postavka solarnog sata na zid munare, već na zapadni džamijski zid, tako da je i ovo svojevrsna misterija.

25

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7 Sat koji danas zatječemo na lokaciji, može se smatrati nepreciznim iz nekoliko razloga. Tokom ratnih razaranja 1993. godine objekat je oštećen i došlo je do dislokacije elemenata od kojih se gradi. Kada je ponovo rekonstruisana džamija, moguće je da je došlo do neusaglašavanja blokova, te da objekat nije precizno restauriran. Sam sat je restauriran u period od 2019-2020. godine uz pomoć stručnjaka. Kada je izvorni sat napravljen, nekada prije 1600. godine, u Mostaru je postojao mehanički sat i muvekit, zbog čega vjerujemo da je taj sat bio apsolutno precizan i pouzdan.

Početak analize, zabilježeno vrijeme je 11:00 časova

EKSPERIMENT, ANALIZA KRETANJA SUNCA I ČITANJE SATA Da bi naučili kako da čitamo sat, napravili smo repliku i precrtali sat koji se nalazi na munari džamije, a pomoću softvera smo napravili solarni sat koji govori tačno vrijeme.

Na lijevoj strani nalazi se vertikalni solarni sat napravljen po mjerama za grad Mostar i stranu na koju je džamija okrenuta, a na desnoj strani je model pravog vertikalnog sata, kao na džamiji.

Prikaz položaja sjene u 12:00 časova

Analiza kretanja sunca i prikaza vremena na sunčanom satu je prikazana za dan 19. novembar 2020. godine, pratili smo ponašanje sjene i ponašanje ocrtanih linija.

Tačan položa zida je 54º stepena u odnosu na sjever, vodeći računa o uslovima okoline, uzeli smo za analizu vrijeme koje je realno da se pojavi zrak sunca. U prirodi, okolni objekti i zelenilo prave duboku sjenu na zid koji posmatramo i sunce se pojavljuje tek nakon 10 sati. Analizirano je kretanje sjene od jedanaest sati ujutru, do šesnaest časova popodne.

26

Prikaz položaja sjene u 13:00 časova

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

ZAKLJUČAK

Prikaz položaja sjene u 14:00 časova

Prikaz položaja sjene u 15:00 časova

Zahvaljujući ovom istraživanju, prošli smo kroz cijeli postupak izrade naučnog rada, uz pomoć mentora, saznali smo kako se na ispravan način dolazi do novih saznanja, preuzima pisana građa iz Arhiva. Za sve informacije koje smo dobili sa internetskih izvora, uspjeli smo da utvrdimo tačnost i pouzdanost, te da otkrijemo nove stranice sa kvalitetnim sadržajem i fotografijama starih dijelova grada. Prikupili smo puno više sazanja o staroj gradskoj jezgri Mostara, ali se i upoznali sa gradovima u kojima se takođe nalaze solarni satovi, Travnik i Livno. Izlaskom na lokaciju, upoznali smo se sa procesom snimanja objekta, mjerenje, fotografisanje i dokumentovanje podataka.

Upoznali smo stručnjake iz ove oblasti, sa kojima smo uspjeli bolje da razumijemo saznanja i eksperiment koji smo proveli. Sam proces istraživanja je bio i odličan način upoznavanja kroz učenje i rad sa lokalnom zajednicom. Nakon svih saznanja i iskustava, bilo nam je lakše izraditi maketu sata, ali i uz pomoć mentora izradili digitalni model ovog sata i izvršili komparaciju. Sada možemo izraditi uputstvo, kako bi svakodnevni prolaznici pored džamije, mogli lakše da protumače solarni sat.

Ovaj sat je za vjernike predstavljao bitnu vodilju u svakodnevnom životu i olakšavao obavljanje molitvi. Danas, iako se nalazi u sjeni okolnog drveća, ovaj sat može služiti stanovnicima za utvrđivanje vremena, ali i druge prolaznike uputiti na tradiciju i kulturu osmanskog perioda u Mostaru.

Za grad Mostar, koji je baziran na turizmu, svaki detalj koji predstavlja nauku i kulturu života je dodatna atrakcija. Svuda u svijetu se nastoje sačuvati objekti i umjetnine koje pripadaju kulturnohistorijskoj baštini.

Prikaz položaja sjene u 16:00 časova

Cilj našeg istraživanja, pored proširenja svojih znanja je i informisanje drugih o postojanju ovog rariteta u centru Mostara.

27

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

IDEJE ZA DALJNJU PROMOCIJU KROZ TURISTIČKU PONUDU

Umjetnički nakit

Suvenir torba

Promotivni dnevnik

28

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

KUTAK ZA KREATIVNI PRIČE IZ PORODIČNE SEHARE Rođen sam u jednom bosanskohercegovačkom gradu, u trošnoj kući nalik svakoj drugoj u tom kraju. Godine rođenja se ne sjećam, ili ne želim da se sjećam, ali tu ćemo priču ostaviti za neki drugi put. Živio sam skromno sa majkom i nenom. Oca pamtim samo po pričama što ih pričaše majka i rodbina, mada su se sve te priče pomalo razlikovale po fabuli, ali je kraj uvijek ostajao isti ( poginuo kao šehid ). Ponekad bih poželio da sam ga barem jednom vidio, da je progovorio koju riječ sa mnom i da je ispričao sve ono što sam i trebao čuti od njega. Kažu ljudi, da je ljubav između njega i moje majke bila nešto što se teško opisuje, nešto nalik ljubavima iz romana Tolstoja, nešto što se samo jednom u životu desi. O upoznavanju mi nisu pričali, a nisam ni pitao, pretpostavljam da je i to bilo nekako filmski, da su ih privuke suprotnosti, da su se zaljubili baš zato što nisu smjeli. Otac je bio srpskog porijekla, a majka potomak prave muslimanske porodice. Kažu da se ljubav uvijek rodi tamo gdje ne treba. Voljeli su se tako da je njihova ljubav bila dovoljna da sve nas ovdje ispuni njome, da nas začara i natjera na pitanje: “Bože, da li je moguće da se ovakve stvari stvarno dešavaju, da li ovakve ljubavi zaista postoje?“ Svi opisi onih koji ih se sjećaju bili su nalik ovom. Naslušao sam se raznih dirljivih priča, uljepšanih epitetima, što se samo za ovakve stvari upotrebljavaju, i svaki put bih se zapitao: Bože kako li je ovako krhko biće kao što je moja majka, preživjelo gubitak svoje jedine ljubavi?

brišući usijane suze sa blijedog lica, skretala bi sa teme ili se samo našalila sa sudbinom kao u inat. Sjećam se kao dijete, valjda dok rane još nisu počele zacjeljivati, neprestano je ronila suze gledajući kroz prozor u daljine, u onaj spoj zemlje i neba. Nije joj bila potrbna ni jedna jedina riječ, ni spomen njegovog imena da je natjera na suze. Sjećam je se kao tužne žene, mršavog lica i koščatih ruku. Nekako vremenom, valjda, na lice joj je izlazio osmijeh, ili nešto nalik njemu, pojavljivala se vedrina, a blijedilo sa lica pretvaralo se u rumenilo. Volio bih da je sva ova boja i smijeh potrajali malo duže, da sam je makar za dan više gledao ovakvu, sretnu, nasmijanu i punu ljubavi. Ali eto, valjda Bog nije dao da bude drugačije,

Nije mnogo pričala o njemu, što je mene još više tjeralo na razmišljanje, izgledalo je kao da nije imala snage da izusti riječ kada se njegovo ime spomene. Okrenula bi glavu krišom

29

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7 valjda joj se sudbina tako pisala, pa joj uze i taj rumen sa obraza i smijeh sa blagog lica. Uze sve ono čega se lijepo sjetiti i ostavi samo bijedu i jad. Perioda kada se majka razboljela dobro se sjećam, tada sam već išao u školu, a i radio ponešto za sve nas. Nije to bio Bog zna kakav rad, pomagao bih majstorima i zanatlijama, pa bi me nagradili sa nekim dinarom. Ispočetka, jedva sam se borio sa sobom i sa strahom da i nju ne izgubim. Ali kako je vrijeme išlo dalje, ne pitajući ništa, a i kako se čovjek na sve živo navikne, tako sam se i ja navikao na ovu muku i prihvatio je kao život. Trajala je ta patnja punu jednu deceniju, smjenjivalo se njeno stanje kao dan i noć. Svaka je noć bila upitna, a svako jutro je značilo spas. I volio bih da sam znao da će me to jedno jutro prevariti. I jeste me prevarilo, umjesto spasa donijelo je patnju, kako njoj, tako i meni. To sam je jutro gledao i duša mi se cijepala na milion dijelova, gledao sam kako se njeno nježno srce puno ljubavi sada kao lav bori za još samo jedan dah, a znalo je da će izgubiti borbu. Mnogih stvari ne želim da se sjetim, a ne želim ni vama da je ovakvu opisujem. Svojim je zadnjim dahom izgovorila nešto u šta stane čitav moj život i postojanje, nešto što sve mijenja i sve objašnjava. Iz tih zadnjih riječi što ih izgovori žena koju volim svim svojim srcem, čuo sam da moj otac nije mrtav, da nije ni šehid, ni heroj kako sam ga ja gledao i volio nazvati, nego lažov i izdajnik. Izdajnik svog naroda, izdajnik svoje ljubavi, i na kraju izdajnik vlastitog djetetamene. Izgleda da je između ljubavi i porodice izabrao porijeklo i baš ga je to porijeklo u ratu pretvorilo u ništa. Od tog jutra prestah brojati vrijeme i do dana današnjeg ne znam koliko se godina nanizalo, od gubitka nje, od gubitka života. I možda tek sada razumijem njenu tišinu, tek sada mi je jasno zašto je okretala glavu kada bih izgovorio riječ „babo“, znala je ona da ga nemam. Znala je da ga ovako manje imam nego da je mrtav, a da još manje on ima mene nego ja njega. Sada sve ima smisla, zašto se sve te priče o njima nisu podudarale i zašto se tako malo i

30

govorilo o tome. Ali ono što je najvažnije, a šta nisam mogao razumjeti prije, kako je moja majka preživjela gubitak jedine ljubavi. Nije.

Njena jedina i najveća ljubav nije on, nego ja.

A taj čovjek, što bi ga trebao nazvati ocem, neposredno nakon majčine smrti pojavio se na našem kućnom pragu. Htio je nešto reći, možda i izgovoriti onu truhlu riječ „izvini“ što takvi misle da je izgovor i rješenje za sve, ali sam ga prekinuo. „SINE„ reče punih usta i raširi ruke. Stajao sam zgranut njegovom pojavom i svakom riječju koju izgovori, zaprepašten drskošću čovjeka koga ne poznajem. Rekao je nekoliko riječi što inače očevi govore svojoj djeci, ali nisu dopirale do mene, jer ja oca nikada nisam imao. „Ja tebe ne poznajem, oca nemam i ne treba mi, a majka čak ni zatrpana zemljom siguran sam da ne želi tvoj posjet, molim te idi odavde i nemoj da te đavo navrati da se vratiš.“ Tako sam se i osjećao, čitav sam život proveo pokušavajući shvatiti zaštto ga nema, i zašto ne znam ništa o njemu, a u tom trenutku kada mi je došao na kućni prag poželio sam da ga nisam vidio, ili bar da ga više nikad ne vidim.

I eto tako, nekima u porodičnoj sehari ostanu stare slike, neko zlato ili novac, a meni u sehari ostade jad, ostade sjećanje na bolesnu majku koja se od jada i razboli, a seharu svim tim napuni moj otac što ga ne vidjeh nego jednom u životu. I da, sada se sjećam, ime mi je Hamza, rođen sam 16.7.1996. godine u Srebrenici.

IDRIZOVIĆ ENA III- 3 TEHNIČAR DIZAJNER ENTERIJERA SREDNJA GRAĐEVINSKA ŠKOLA MOSTAR

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

PRIČE IZ PORODIČNE SEHARE Porodica je sastavni, ujedno i najvažniji dio svačijeg života. Izvor je sreće, radosti, bliskosti, topline i svega onog najljepšeg. Za svakog čovjeka, porodica je sigurnost i utočište i ona ima važan značaj za sve trenutke našeg života.

Otkako znam za sebe, uvijek sam uživala u svim trenucima provedenim sa svojom porodicom, jer to su bili trenuci puni sreće i ljubavi. Trenuci i ljudi odredili su me, i to ko sam danas, jeste zahvaljujući bliskosti i iskustvu koje nosim iz ranog djetinjstva i ljudi koji su ga činili. Smatram da svako u porodici ima nekoga ko ostavlja trag iza sebe i ko će zauvijek ostati upečatljiv po nečemu i nekim pričama. U mojoj porodici su to nena i dedo.

Sjećam se, bili su to hladni zimski dani, spolja se čuo lagani povjetarac, dok je lišće sa grana padalo i rasipalo se na sve strane. Iz odžaka kuljao je veliki gusti dim koji se topio u vjetru, a ono ulicama šetahu psi lutalice i ponegdje se čula škripa vrata starih kuća. Ambijent prave zime, a ja na putu do moje nene. Neopisiva sreća na mom licu vidjela se svaki put, jer sam znala da ću čuti neke nove priče i saznati nešto novo. Tako bismo ona i ja sjele pored šporeta, grijući se, dok mi je ona pričala razne priče.

Njezino krilo bilo je sehara, mirisna i topla, prepuna divnih priča koje su ukrašene arhaizmima. Od toga kako je ašikovala sa dedom, do toga kako je vrijeme provodila sa ostalim djevojkama iz sela.

Nakon što mi je ispričala priču bila sam impresionirana kako su se djevojke u to vrijeme družile i provodile svoje vrijeme. „Zasjedale bi“, kako to moja nena kaže, svaku večer, u maloj kasabi, ispred jedne stare kuće i svaka od njih bi ponijela materijal koji je imala, kako bi pravile ćilime, zavjese i ostale stvari koje ukrašavaju enterijer. I ne samo da su tu bile djevojke, bili su i mladići.

„Zasjedao je“ i moj dedo sa ostalim momcima i oni su pravili uglavnom sećije ili neke drvene instrumente.

Prikupljanjem svih tih ručno rađenih stvari, odlučili su formirati sobu u kući, koja će ostati kao sjećanje na njih. Soba koja i dan-danas postoji.

Sehara prepuna umjetnosti, historije, ljubavi, bosanskohercegovačkog autohtonog folklora.

Ponosna sam i imam tu čast što mogu kročiti u prostoriju čiji je enterijer obogaćen predmetima koji su ručni rad mog dede i moje nene.

Ona se sastoji od sećija koje su postavljene duž cijele sobe, a naslonjači su napravljeni tako da se nalaze odmah ispod prozora, iz tog razloga svako ko sjedi ima pogled na avliju. Ono što je bilo posebno upečatljivo jesu šareni ćilimi koji su se prostirali duž cijele sobe i instrumenti koji su se nalazili na zidu, bili su od drveta.

Zavjese koje su vihorile na prozorima bile su dio ručne radinosti i ručno isheklane. Soba je posjedovala stočić i sofru.

31

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7 Stočić je obično služio za posluživanje kafe i on se nalazio na sredini, dok je sofra služila za postavljanje jela i ona je bila negdje u uglu sobe. Imamo i ormar u kojem se nalazila posteljina, te se soba vrlo lahko iz dnevne mogla transformisati u spavaću sobu.

Obično, dolaskom gostiju, posluživala se hrana u suđu koje je bilo od bakra, aluminija i drveta.

Jedinstveni detalji svakako su bili i ručno rađeni dijelovi namještaja, koje je rezbario moj dedo. Ova soba jeste vrlo važan segment prošlosti, ali i sadašnjosti. U to vrijeme je sadržila je, a sadrži i danas cjelokupnu arhitektonsku slagalicu Bosne i Hercegovine. Izgled enterijera ovakve prostorije, asocira me na ćeif, odmor, rahatluk, kada se jede rahat lokum i ašikuje, sve dok zora ne kucne na prozore. Uistinu, ovakva soba u sebi nosi nesvakidašnje priče o nesvakidašnjem ambijentu. Prosto, kad se malo zamislim, pa se prisjetim sećija, džezve i šećerluka, vezenih ćilima, sinije, heklanih zavjesa, sve me to asocira na Baščaršiju. Izuzetno sam ponosna činjenicom da su enterijer jedne ovakve sobe ukrašavali i gradili moji nena i dedo, s tim da i dan-danas moja nena vrlo često zna nešto heklati i nadodati tu. Još sam više ponosna time da još uvijek imam pristup istoj prostoriji koja je čarolija, riječima neopisiva. Svaki put u meni budi pravu Hercegovku koja je okružena tradicijom i lijepim izgledom. Upravo ta soba je za mene Baščaršija u četiri zida, to je naša porodična sehara u kojoj vrlo često zasjedamo.

Obradović Maida III 3- tehničar dizajner enterijera Srednja građevinska škola Mostar

Ilustracija: Lamija Đelmo

32

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

PRIČE IZ PORODIČNE SEHARE Povezanost. Šta je povezanost? Da li je možemo osjećati samo s ljudima, da li je ona s njima najjača? Možda nećete moći odmah odgovoriti ali kroz ovu priču ćete mnogo shvatiti i na kraju i sami zaključiti...

Tradicija je nešto posebno, pogotovo u našim krajevima, a kako nju opisati? Zato ću vam odgovoriti. Tradicija je riznica ili sehara koja treba neprekidno da se otvara i istražuje, upoznaje i tako sačuva od zaborava. Da je prosljeđujemo s koljena na koljeno, da se ona mijenja ili propadne. Narodna poslovica kaže: “Bolje da propadne selo nego običaj”. Običaji su od najranijih vremena čuvali identitet jednog naroda koji se tokom različitih iskušenja i historijskih okolnosti “zaljuljao” ali ipak ostao na nogama.

U mojoj porodici nije sačuvano mnogo narodnih običaja koji bi bili zanimljivi da se podijele ali zbog toga odlučila sam sa vama podijeliti običaje jedne porodice, njene zanimljivosti i, općenito, ono što je mene privuklo da se odlučim na ovu priču.

Prošli Bajram, praznik koji nas direktno povezuje i s ljudima i običajima, otišli smo u posjetu našim prijateljima, komšijama koji su porijeklom iz Crne Gore. Njihov enterijer poprilično je privukao pažnju gostiju, tako da smo se na tu temu dosta ispričali tokom čašćenja baklavama, smokvarom i mnogobrojnim tradicionalnim kolačima.

Posebno mi je privuka o pažnju jedan džamadan koji je stajao na zidu, kao da je želio da nam svima pošalje neku poruku. U meni je probudio veliku radoznalost, toliko, da nisam mogla sačekati da saznam njegovu posebnu priču i poruku.

Džamadan koji se nalazio na njihovom zidu bio je star oko 200 godina, stare žene i djevojke plele su ga po 100 godina da bi napravile tako savršen ručni rad koji bi generacijama poslije nastavljao da se plete i da danas u savremenom dobu gdje je veliki broj mladih ljudi zaboravio svoje pretke i tradiciju šalje neku posebnu priču. U njihovoj porodici ovaj džamadan radio se unazad 300 godina, što je veoma dug period. Da bih vam približila sliku o ovome, objasnit ću vam značenje riječi džamadan, tog arhaizma koji je simbol prošlosti- ženskog umijeća, mladalačkog talenta, ali i sabura, jer za ovakav rad strpljenja je trebalo imati koliko i talenta. Džamadan je crnogorska narodna nošnja, pravila se od domaće tkanine i pamuka te se nosila preko majice. Gornji dio predstavljao je košulju muške narodne nošnje koja je izgledala kao dugački seljački kaput, imao je bakrene dugmiće i bio je veoma popularan među narodom Crne Gore. Taj džamadan izgledao je nevjerovatno, skoro pa i nemoguće dobro očuvan, zračio je bogatstvom, kako u materijalnom, oku vidljivom, tako i u duši, čak i na prvi pogled.

Ono što je očigledno je da generacije koje dolaze sigurno neće nastavljati ručno praviti ovakvu nošnju, ali priča se i dalje treba širiti, priča koja čuva jedan narod, jednu porodicu, jednu državu. U malom, naizgled običnom odijevnom predmetu i komadu platna krije se čitava jedna historija, folklor i suština jednog minulog vremena.

I odgovor na prvo pitanje da li je povezanost prisutna samo među ljudima je- ne! Povezanost, kao što je u ovom slučaju, može biti i sa samo jednim komadom odjeće, koji duši daje smiraj i integriranost i uzbuđenje u isto vrijeme, daje joj mješavinu osjećaja koji ne smiju nestati.

Otvorite svoje sehare, proučite ih i dijelite priče, jer one se zaista nikad ne zaboravljaju. Naša prošlost putokaz je za budućnost, uspomene

33

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7 i sadržaji iz naših sehara, nepresušna su riznica i bogatstvo našeg identiteta, koji jeste i mora ostati ukorijenjen u naše postojanje.

Mehić Merjem III 3 – tehničar dizajner enterijera JU Srednja građevinska škola Mostar

Ilustracija: Hana Brekalo

34

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Ilustracija: Emina Bajramović

Ilustracija: Lamija Puce

Ilustracija: Erna Đidelija

Ilustracija: Lajla Maksumić

35

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

Ilustracija: Emina Bajramović

Ilustracija: Irina Kandić

36

Ilustracija: Lamija Puce

Ilustracija: Asja Imamović

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Ilustracija: Hana Brekalo

Ilustracija: Selma Nazdrajić

Ilustracija: Ena idrizović

37

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

Ilustracija: Dženis Šipković

Ilustracija: Selma Nazdrajić

38

Ilustracija: Emin Čukur

Ilustracija: Selma Nazdrajić

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

Ilustracija: Lamija Puce

Ilustracija: Erna Đidelija

Ilustracija: Selma Nazdrajić

Ilustracija: Irina Kandić

39

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

Ilustracija: Naida Omerika

Ilustracija: Lamija Puce

40

Ilustracija: Irina Kandić

Ilustracija: Lamija Puce

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Idejni projekat: Beisa Ivković

Idejni projekat: Una Šaković

Idejni Projekat: Amna Puce

Idejni projekat: Merjem Ajanić

Idejni Projekat: Amna Puce

41

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

Grupni radovi učenica: Lajla Maksumić, Naida Omerika, Lana Janković

Grupni rad učenika I1

42

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

Ilustracija: Irina Kandić Ilustracija: Hana Brekalo

Ilustracija: Anesa Jazvin

Ilustracija: Hana Brekalo Ilustracija: Lamija Puce

43

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

MOSTRIP Već šestu godinu zaredom, u Mostaru se održava Mostrip vikend. Festival stripa, za sve ljubitelje Zagora, Alana Forda i ostalih junaka, pravo je mjesto za naučiti nešto novo o tehnikama crtanja ali i pisanju kratkih i dosjetljivih tekstova. Dana 2.10.2021. smo u pratnji profesorice Sabine Maslo posjetili 6. izdanje ovog festivala. Vrlo rado smo se odazvale ovoj aktivnosti jer već neko vrijeme uživamo u čitanju japanskih stripova-anima.

Na ovogodišnjem festivalu smo se susreli sa mnogobrojnim crtačima već sada, kultnih stripova. Međunarodni crtači, zvučna imena iz svijeta stripa su, na nekoliko trenutaka, svoje olovke naoštrili samo za nas, ispunjavajući želje djece i mladih posjetitelja ovog dinamičnog događaja. Neka od imena koja su ove godine posjetila naš grad su: Milorad Vicanović Maza, Zoran Herceg, Filip Andronik, Mirna Imamović, Lana Šator, Sabahudin Muranović Muran, Marko Stojanović, Jovan Ukropina, Dražen Kovačević, Darko Perović, Miroljub Milutinović Brada, Aleksa Gajić, Ana Milojković-Omi, Robert Solanović – Bob, Dalibor Talajić, Fran Strukan, Krešimir Biuk, Joevito Nuccio, Mauro Laurenti, Oscar Scalco, Marco Verni, Laura Zuccheri, Fernando Dagnino i Sebastien Philippe.

44

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Posebno nas je, između svih ovih imena, zainteresovala Lana Šator s kojom smo razmijenili i nekoliko riječi. Inače, Lana je jedina djevojka crtačica iz Mostara na ovogodišnjem Mostrip vikendu i bilo je jako zanimljivo razmijeniti iskustva i čuti njeno mišljenje o stripovima, omiljenim junacima ali i inspiraciji.

Do naredne godine, Naida Omerika i Lana Janković

45

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

OPEN C IT Y M O S TAR U sklopu festivala Open City Mostar koji se održavao u period od 1.9. do 22.9. naša Škola imala je priliku učestvovati na ovom događaju, te sebe predstaviti u najboljem svjetlu. Na festivalu je učestvovalo preko 40 izvođača, a sam festival bio je organizovan na 10 različitih lokacija.

J.U. Srednja građevinska škola Mostar svoj program koji je obuhvatio izložbu kreativnih radova učenika, muzički performans naše Lune Karan, sjajno recitovanje pjesme ”Ljubavna pjesma J. Alfreda Prufrocka” nobelovca T. S. Eliota od strane naših učenika Edine Macić i Edisa Šute i kvizove znanja o poznavanju grada Mostara realizovala je 15. 9. 2021. u 18:00h na Šetalištu.

Pored vrijednih učenika u ovu aktivnost ukjučeni su bili i profesori Škole koji su svoje đake pripremili na najbolji mogući način. Cilj ovog programa bio je da se prikažu kreativnost i nadarenost onih koji pohađaju Srednju građevinsku školu Mostar, te da posjetioci mogu vidjeti i imati barem mali pregled onoga što učenici zajedno sa profesorima rade.

Zahvalni smo svima koji su izdvojili svoje dragocjeno vrijeme da učestvuju i posjete program koji je pripremila Škola.

Ela Behmen IV3

46

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

47

KREATIVAC BROJ 7

48

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

49

KREATIVAC BROJ 7

50

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

NOĆ ISTRAŽIVAČA

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Tužne su priče naroda koje su pričane sa suzama u očima i uz blago pucanje glasa od gorčine što se u grlu skuplja, od slike koja nam je svaki dan ista. „ Uzeše nam i to“, kažu, „Uzeše sve što na Mostar podsjeća, sve što u Mostaru vrijedi, i napraviše od njega ono što nikad nije bio, pustoš“.

Ima tako jedna zgrada, jedan spomen, što je nanizao godina kao perli na jednom mjestu, što se njegovim i zove, ali mu ga eto žele oduzeti.

Mostar je nekad bio grad emocije, pun historijskih građevina, što podsjećaju na „one dane“ pa u svima bude radost u ovom ludilu što se danas zove život. Spomenici su to, uspomene su to, i darovi država prijateljica, ona velikodušnost što nas je jednom oduševljavala a danas nam je „staromodna“.

„Ćiro“.

Ostaviše nam ga davno Austrougari, na dar i spomen a uz njega i jedno čudo što se zove

Ali eto, kako kažu stari ljudi, to je bio drugi vakat, ja bi samo dodala da smo to bili i drugi mi.

51

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

KNJIŽEVNOST NAGRADA MEŠA SELIMOVIĆ (TUZLA) Nagrada

Meša Selimović, bosanskohercegovačka je književna nagrada za najbolji roman objavljen u prethodnoj godini s područja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, a dodjeljuje se u Tuzli od 2002. godine. Ime nosi u čast bosanskohercegovačkog književnika Meše Selimovića.

Postupak dodjele nagrade za najbolji roman objavljen u prethodnoj godini na govornom području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore započinje kandidovanjem objavljenih romana od strane selektora. Za svako govorno područje imenuje se po jedan selektor. Odluku o dodjeli nagrade za najbolji roman objavljen u prethodnoj godini donosi poseban žiri.

Dosadašnji selektori i članovi žirija bili su istaknuti književnici, književni kritičari, slavisti i profesori književnosti (van Lovrenović, Enver Kazaz, Branko Čegec, Marko Vešović, Irfan Horozović, Julijana Matanović, Andrew Wachtel, Renate Lachmann, Mirko Kovač, Filip David, Mile Stojić, Andrej Nikolaidis, Ognjen Spahić, Pavle Goranović, Muhamed Dželilović, Aleksandar Jerkov, Mihailo Pantić, Semezdin Mehmedinović, Davor Beganović, Nedžad Ibrahimović i dr.)

Nominacije za nagradu Selimović, 2021

52

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Hadžem Hajdarević, selektor za Bosnu i Hercegovinu, predložio je sljedeće romane:

Žiri, u čijem sastavu su dosadašnji dobitnici nagrade Meša Selimović, Semezdin Mehmedinović, predsjednik, Senka Marić, Ivica Đikić, Milorad Popović i Mirjana Đurđević, u uži izbor za dodjelu nagrade odabrali su 5 romana:

1.Benjamin Bajramović: “Itake”, Buybook, Sarajevo 2.Darko Cvijetić: “Što na podu spavaš”, Buybook, Sarajevo 3.Amila Kahrović Posavljak: “Izvedeni iz kičmi”, Buybook, Sarajevo 4.Enes Karić: “Bogovo roblje”, Tugra, Sarajevo 5.Slađana Nina Perković: “U jarku”, Imprimatur, Banja Luka

1.Svetislav Basara: Kontraendorfin, Laguna, Beograd 2.Ivana Bodrožić: Sinovi, kćeri, Corto Literary, Zagreb 3.Zoran Ferić: Putujuće kazalište, VBZ, Zagreb 4.Amila Kahrović Posavljak: Izvedeni iz kičmi, Buybook, Sarajevo 5.Želimir Periš: Mladenka kostonoga, Oceanmore, Zagreb

Selektori 20. Međunarodnih književnih susreta Cum grano salis predložili su šesnaest romana za nagradu Meša Selimović.

Vladimir Arsenić, selektor za Srbiju, predložio je sljedeće romane: 1.Srđan Srdić: “Ljubavna pesma”, Partizanska knjiga, Kikinda 2.Svetislav Basara: ”Kontraendorfin”, Laguna, Beograd 3.Vladimir Kopicl: “Purpurna dekada”, Dereta, Beograd 4.Zvonka Gazivoda: “Hostel Kalifornija”, Geopoetika, Beograd

Nagrada Meša Selimović za najbolji roman objavljen na govornom prostoru Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije u 2020. godini pripala je hrvatskoj književnici Ivani Bodrožić za roman “Sinovi, kćeri”.

Jagna Pogačnik, selektorica za Hrvatsku, predložila je sljedeće romane: 1.Ivana Bodrožić: “Sinovi, kćeri”, Corto Literary, Zagreb 2.Zoran Ferić: “Putujuće kazalište”, VBZ, Zagreb 3.Marko Gregur: “Vošicki”, Hena com, Zagreb 4.Želimir Periš: “Mladenka kostonoga”, Oceanmore, Zagreb 5.Marko Tomaš: “Nemoj me buditi”, VBZ, Zagreb Aleksandar Radoman, selektor za Crnu Goru, predložio je sljedeće romane:

Ivana Bodrožić

1.Andrej Nikolaidis: “Odlazak: epitaphios logos”, Buybook, Sarajevo & Zagreb 2.Ognjen Spahić: “Pod oba sunca”, Fraktura, Zagreb

53

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

DOBITNICI NOBELOVE NAGRADE ZA KNJIŽEVNOST

Rudyard Kipling (Mumbai, 30. 12. 1865. – London, 18. januara 1936.) bio je engleski književnik. Godine 1907. dobio je Nobelovu nagradu. Njegova proza donosi izuzetnu sliku indijskog života i svijeta britanskih vojnika, s osobitim smislom za svijet djece i životinja.

Bio je zagovornik britanskog imperijalizma, a kao utjelovljenje kolonijalizma nemilosrdno je karikiran i parodiran. Najčitanije su i najznačajnije njegove knjige o džungli, koje karakterizira izvanredno poznavanje tajanstvene Indije i svijeta životinja.

54

Rabindranath Tagore (1861.-1941.), indijski pjesnik, jedan od rijetkih azijskih pisaca koji su još za života uspjeli steći širok krug čitalaca na Zapadu. Prodro je u Evropu naglo, oko 1913. godine. Nobelovom nagradom nagrađen je već za prvu svoju, na engleski jezik prevedenu knjigu, zbirku pjesama “Gitandžali”.

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Knut Hamsun (Vågå, Gudbrandsdal, 4. august 1859. – Nørholm, Grimstad, 19. februar 1952.), norveški književnik. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1920. Hamsun je prvi put privukao pažnju 1890. godine novelom “Glad“. U napola autobiografskom djelu opisao je pad mladog pisca u ludilo kao rezultat gladi i siromaštva. Kao i u svim ostalim djelima i o ovom se osjeća stil Franza Kafke i ostalih pisaca 20. vijeka, s unutrašnjim monolozima i bizarnim logičnostima.

Jacques Anatole François Thibault, poznatiji pod pseudonimom Anatole France (Pariz, 16. aprila 1844. - Saint-Cyr-sour-Loire, 12.

10. 1924.) francuski je književnik i nobelovac.

U prvom razdoblju svog književnog rada France je prije svega esteta te objavljuje stihove u duhu Parnasa, impresionističke kritike i romane, u kojima, bez obzira tretira li savremenu (“Zločin Silvestra Bonnarda”, 1881.) ili historijsku tematiku (“Thaïs”, 1890., “Pečenjarnica kraljice Pédauque”, 1893. i dr), dominira skepticizam i esteticizam.

55

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

William Butler Yeats (Dublin, 13. maja 1865.

- Menton, 28. januara 1939.) irski pjesnik i dramski pisac, jedan od najvećih književnika 20. stoljeća. Godine 1923. Yeats je dobio Nobelovu nagradu za književnost, za veliki doprinos irskoj literaturi i kulturi općenito gdje je “njegova uvijek inspirirana poezija u visoko umjetničkoj formi dala izraz duhu čitave nacije”. Nakon nagrade je prodaja Yeatsovih djela na čitavom engleskom govornom području još više porasla.

U zadnjim godinama svojega života je Yeats, kao javni intelektualac, upućivao kritiku socijalno konzervativnom vodstvu mlade irske države, zalažući se za liberalniji ustroj društva.

Međutim nije puno vjerovao u demokraciju, te je iskazivao simpatije prema aristokratskoj formi države.

56

George Bernard Shaw (Dublin, 26. jula 1856.

– Ayot St. Lawrence, 2. novembra 1950.) bio je irski dramatičar. Autor je brojnih duhovitih komada. Bavio se i muzičkom i kazališnom kritikom, a 1925. je dobio Nobelovu nagradu za književnost. “Pygmalion”, ljubavnolingvistička priča o profesoru Higginsu i Elizi Doolitle, vjerojatno je najpoznatiji komad Georga Bernards Shawa, ali osim ove urnebesne komedije, pisao je i građanske drame u ibsenovskom duhu oštro kritizirajući lažni moral. Majstor je jezičnog obrta i paradoksa.

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Henri Bergson (Pariz, 18. 10. 1859. - Pariz, 4. januara 1941.), francuski filozof. Henri Bergson je filozof koji je ostavio traga u 20. stoljeću. Bio je izvrstan matematičar, a kasnije se počeo baviti humanističkim znanostima. Predao je dvije doktorske radnje: “Esej o neposrednim datostima svijesti“, i jedan na latinskom o Aristotelovu poimanju mjesta. 1927. godine dobio je Nobelovu nagradu za književnost.

Njegova filozofija je spiritualistička alternativa pozitivizmu 20. stoljeća.

Thomas Mann (Lübeck, 6. juni 1875. - Zürich, 12. august 1955.), njemački književnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929. godine. Svoj prvi značajniji proboj u književne krugove Thomas Mann bilježi objavljivanjem pripovjetke Gefallen 1894. godine da bi 1898. godine uslijedilo objavljivanje i njegove prve zbirke pripovjedaka Der Kleine Herr Friedemann Novellen. U to doba intenzivno radi i na svojem prvom romanu Buddenbrooks Verfall einer Familie koji objavljuje 1901. godine. Nakon rada na tom romanu započinje s dugogodišnjim prikupljanjem i oblikovanjem materijala za svoje duže pripovijetke Tonio Kröger i Tristan, kao i za dramu Fiorenza, a 1903. godine objavljuje i svoju drugu zbirku pripovjetki pod naslovom Tristan. Sechs Novellen.

57

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

Hermann Hesse (Calw, 2. jula 1877. Montagnola, Švicarska 9. augusta 1962.), njemački književnik. Svojim djelima postiže za života značajne uspjehe. Povremeno se javlja u političkom životu u duhu svojih demokratskih i pacifističkih uvjerenja. Poslije Prvog svjetskog rata priklanja se psihoanalizi, a živo ga privlači misticizam Dalekoga istoka.

U njegovim se prvim romanima odražavaju pojedine faze autorovih unutarnjih kriza, a u kasnijim se pojavljuju općeljudski problemi.

Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1946. godine.

58

Luigi Pirandello (Agrigento, Sicilija, 28. juna 1867. - Rim, 10. decembra 1936.), talijanski književnik, pripovjedač i dramski pisac.

Godine 1934. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Djela su mu prožeta tragičnim humorom, a u njima iznosi ideje o iluzornosti realnog života i realnosti subjektivnih iluzija.

Sve drame je sakupio u zbirci “Gole maske“.

Najpoznatija drama mu je “Šest lica traži autora“.

Pripremila: Adna Šunje, III1, arhitektonski tehničar

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Rad učenika I1 odjeljenja

59

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

NAŠA ŠKOLA VRIJEDNA PUNO RADI MALO DRIJEMA DONACIJA YUNUS EMRE ENSTITÜSÜ – 8. JANUAR 2021.

OPREMANJE DVA INFORMATIČKA KABINETA

Hvala institutu “Yunus Emre Enstitüsü Mostar “na vrijednim donacijama - danas su nas obradovali “pametnom tablom”, a prije nešto više od mjesec dana obezbijedili su nam četiri stotine jednokratnih maski.

Zbog mjera koje je početkom ove školske godine propisao krizni štab bili smo primorani umjesto dotadašnjeg jednog, obezbijediti dva informatička kabineta. U opremanju novog, drugog kabineta pomogli su nam prijatelji: Građevinski fakultet UNMO i Centar Los Rosales.

60

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI PRETHODNU GODINU OBILJEŽAVANJE DANA NEZAVISNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

KONKURS LITERARNIH RADOVA POVODOM 1.

MARTA

Ponosni smo na manifestaciju u kojoj smo skupa sa svim ostalim školama HNK-a dostojno obilježili Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine pohodom na Forticu.

Na devetom po redu, nagradnom konkursu literarnih radova za učenike srednjih škola HNK-a, u organizaciji Pedagoškog zavoda i IC štamparije, upriličenom povodom 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, naše učenice Irma Premilovac i Ena Idrizović osvojile su prvo mjesto, zajedničkim literarnim radom na temu “Možda ima ljepših, ali nema dražih”.

RAZGOVOR SA BIVŠIM UČENICIMA ŠKOLE Razgovor sa nekima od njih omogućili su snimatelj Aris Ćišić i novinar Adnan Baka Demić. Od srca zahvaljujemo svim akterima ove pozitivne priče.

KANTONALNO TAKMIČENJE IZ MATEMATIKE Na Kantonalnom takmičenju iz matematike, održanom 27. marta, naše učenice, Amna Puce i Adna Šunje osvojile su 6. i 7. mjesto, od ukupno 16 učesnika drugog razreda.

61

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

14. MART DAN BROJA Π U našoj Školi održano je ekipno takmičenje u primijenjenoj matematici. Pravo učestvovanja imali su svi zainteresovani učenici, bez obzira na ocjenu koju imaju iz ovog predmeta.

Prijavilo se ukupno 11 ekipa, od kojih je svaka predstavljala svoj razred.

ŠIRENJE METODOLOGIJE SERVISNOG UČENJA U sklopu projekta “Širenje metodologije servisnog učenja u BiH” proteklih nekoliko sedmica vrijedno rade na uređenju dvorišta Doma za stara i iznemogla lica. Projekat finansira međunarodno udruženje MIOS Tuzla, a cilj je da učenici usvajaju nova znanja kroz društveno koristan rad.

62

“NEĆU OVISNOST, BIRAM ŽIVOT” Na takmičenju za najbolje likovne radove, organizovanom u sklopu projekta “Neću ovisnost, biram život”, koje je realiziralo udruženje “Sunce”. Prvo mjesto osvojila je naša učenica Selma Nazdrajić, dok je drugo mjesto osvojila naša Erna Đidelija.

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

DAN PLANETE ZEMLJE 22.4.2021 Radionica u sklopu koje smo izradili „Bombice sa sjemenkama“.

Bombice smo napravili od iskorištenog papira, u koji smo umetnuli sjemenke nekoliko vrsta cvijeća koje je, osim predivnog izgleda, izuzetno pogodno stanište za naše vrijedne pčele, bez kojeg bi svijet koji poznajemo bio nezamisliv.

SVJETSKI DAN OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 26. 4. 2021 Jedan od načina da sačuvamo Zemlju za naše buduće naraštaje jeste korištenje obnovljivih izvora energije. Povodom 26. aprila, Svjetskog dana obnovljivih izvora energije, u našoj Školi je održano nekoliko prezentacija.

MATURANTI 2017/2021 – 18. 5. 2021 EDUKACIJA I DEMONSTRACIJA VJEŠTINA ODRŽIVOG ŽIVLJENJA Učenici I3 razreda proveli 2 sata na permakulturnom imanju u Humilišanima.

Prisustvovali smo edukaciji i demonstraciji vještina održivog življenja, čijom primjenom u svakodnevnom životu možemo pomoći da se okoliš manje zagađuje.

63

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

SREDNJOŠKOLCI OSLIKALI FASADU VRTIĆA U SJEVERNOM LOGORU U našoj Školi je pod pokroviteljstvom NDC-a (Nansen dijalog centra) realiziran projekat oslikavanja fasade dječijeg vrtića Zemzem. Aktivnost nosi naziv “Djetinjstvo obojeno rukama mladosti”, a dio je projekta “Mirovno obrazovanje - projekti u zajednici” koji provodi NDC Mostar.

Učenicima ove Škole pridružili su se i osnovci iz IV osnovne škole, Osnovne škole “Mujaga Komadina”, Osnovne škole “Mustafa Ejubović -Šejh Jujo” , Osnovne škole “Zalik” i VI osnovne škole Mostar i zajedničkim kreativnim snagama uljepšali svakodnevicu malenim korisnicima usluga Zemzem vrtića.

OBRAĆANJE UČENICE GENERACIJE Naš ponos, naša učenica generacije AMINA KUKO, obraća nam se ovim riječima: “Svaki kraj je novi početak. Ovaj put kraj je završetak mog školovanja u Srednjoj građevinskoj školi Mostar. Šta reći nakon ove četiri godine? Kakvi su moji utisci i moje uspomene, pitate se. Ovo su bile četiri prekrasne godine odrastanja, četiri godine koje su pomogle da shvatim koliko toga zapravo mogu, koliko sposobnosti i kreativnosti imam u sebi.

Prošavši četiri godine svog srednjoškolskog obrazovanja shvatila sam koliko sam za to vrijeme uspjela u cijelosti izgraditi svoju ličnost, spoznati svoje prioritete i svoja konkretna interesovanja. U ovom procesu odrastanja i samospoznaje uveliko su mi pomogli moji profesori, moj razrednik i moja direktorica. Svima sam im neizmjerno zahvalna.

Mnogi od njih u meni su uvijek vidjeli ono najbolje što posjedujem i upravo ta njihova velika vjera u mene dovela je do toga da sam svaki dan bivala sve više motivirana i pokazivala sve veću zainteresiranost za ovu školu i za discipline koje se u njoj izučavaju. Moji profesori, na čelu sa razrednikom Adnanom Džolotom na mene su prenijeli ogromno znanje, ali i ljudske vrijednosti koje će zasigurno uveliko odrediti mene kao osobu, ali i moju budućnost i karijeru. Zbog toga se danas nerado od njih rastajem.

Međutim, to je samo privremen i prividan rastanak. Sigurna sam da ćemo se i dalje sretati, sarađivati i sjećati jedni drugih.”

64

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

UTRKA STOLAČKI CENER Naš učenik Ajdin Gerin je na utrci Stolački cener 2021. u ukupnom plasmanu osvojio 4. mjesto, ali je u kategoriji Stočana bio prvi!

FESTIVAL OPEN CITY MOSTAR Predstavljanje naše Škole na Festivalu Open City Mostar.

MEĐUNARODNI DAN MIRA 21.9.

Povodom Međunarodnog dana mira, naši učenici prisustvovali su edukativnoj radionici na temu izgradnje mira i ulozi pojedinca u tom procesu. U sklopu radionice posjetili su izložbu Muzeja ratnog djetinjstva, pod nazivom “Progovara(j)mo”

PROMOCIJA KNJIGE “MOSTAR- MOJ GRAD” U prelijepom ambijentu bašte Instituta Yunuz Emre održana je promocija knjige Mostar- moj grad. Naime, radi se o šestoj knjizi edicije o Mostaru. Ediciju čine 144 teksta i isto toliko autora koji su, svako na svoj način, dali doprinos svome gradu.

Učenice II 3 odjeljenja naše Škole, u pratnji prof.

Anese Bašić, bile su gosti na ovoj svečanosti.

65

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

POVODOM SVJETSKOG DANA SRCA UČEŠĆE U MARŠU ŠPANSKI TRG - MALI I VELIKI KUK!

PREDAVANJE “ISHRANA ŠKOLSKE DJECE” Učenici I1 razreda imali su priliku prisustvovati predavanju pod nazivom “Ishrana školske djece”, koje je održao predstavnik Zavoda za javno zdravstvo, prim. dr. Eniz Čolaković.

Ovo predavanje je dio projekta “Neću ovisnost, biram život!”, koji realizira Udruženje za podršku osobama sa intelektualnim i kombinovanim teškoćama “Sunce”.

PROJEKAT “VOZIM, IAKO NE HODAM” Posjetili su nas članovi Saveza paraplegičara USK, koje i ove godine realizira projekat “Vozim, iako ne hodam”. Svrha projekta je edukacija mladih o rizicima i posljedicama neodgovornog ponašanja u saobraćaju, kao što je prekoračenje brzine, konzumacija alkohola i opojnih droga, nevezanje pojasa, korištenje mobitela. Gospodin Aldin Šanjta, prezentator, održao je radionice u sva tri četvrta razreda. On je učenicima ispričao svoje lično iskustvo - zbog vlastitog neodgovornog ponašanja doživio je saobraćajnu nesreću, nakon čega je ostatak svog života prisiljen provesti u invalidskim kolicima.

Učenicima je govorio o svim teškoćama i preprekama s kojima se danas susreće kao paraplegičar, a koje je mogao izbjeći da je samo u jednom trenutku bio odgovorniji.

IZLOŽBA “PREPOZNAJ ZNAKOVE” Svi učenici naše Škole posjetili su izložbu “Prepoznaj znakove”, koja pruža uvid u historijske korijene fašizma i nacizma kao i savremene pojavne oblike fašizma u današnjem društvu. Izložba se sastoji od videa, fotografija i interaktivnih prostora. Sa ovim multimedijalnim pristupom, poslana je poruka o opasnostima širenja modernog fašizma.

Izložba je dio projekta koji provodi Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BiH), pod pokroviteljstvom Goethe instituta.

66

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

AKCIJA ČIŠĆENJA Skupa sa našim susjedima - Udruženjem građana “Stari Brankovac” i našim cimerima - JU Srednjom ekonomskom i ugostiteljskoturističkom školom realizirali smo akciju čišćenja šireg kruga Škole.

AKCIJA SKUPLJANJA PAPIRA U periodu 1.11. - 5.11.2021. godine realizirali smo akciju sakupljanja starog papira, pri čemu smo prikupili 3580 kg i zaradili 580 KM, ali i što je najbitnije, sačuvali nekoliko desetina drveća, hiljade litara vode i ostvarili još mnogo benefita koje dobijamo recikliranjem papira. Sav prihod od akcije bit će iskorišten za kupovinu sadnica drveća.

CEREMONIJA OBILJEŽAVANJA GODIŠNJICE RUŠENJA STAROG MOSTA Bili smo dio ceremonije obilježavanja godišnjice rušenja Starog mosta, simbola grada i remek djela islamske arhitekture.

67

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

POSJETA ŠEHITLUCIMA I POLAGANJE CVIJEĆA Posjetom Šehitlucima i polaganjem cvijeća na mezarje obilježili smo 29. godišnjicu formiranja 4. korpusa Armije BiH.

68

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA Pored toga što je Dan državnosti, 25.11. je i Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Tim povodom, naše učenice i učenici, pod mentorstvom profesorica Amre Sarić i Sabine Maslo, napravili su video koji zaista treba pogledati.

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

OBILJEŽAVANJE DANA NAUKE

PROJEKAT “ŠKOLSKA I VRŠNJAČKA MEDIJACIJA”

Povodom obilježavanja Dana nauke, učenici prvih razreda pogledali su film o nobelovcu Vladimiru Prelogu, i upoznali se sa njegovim naučnim i pedagoškim radom.

U sklopu projekta “Školska i vršnjačka medijacija”, imali smo četverodnevnu posjetu Brčkom, gdje smo boravili skupa sa predstavnicima još pet mostarskih srednjih škola.

Profesor Prelog je rođen u Sarajevu, dao je veliki doprinos u istraživanju alkaloida, antibiotika, stereohemije molekula, organskih spojeva...

12.12.1975. godine ovaj bosanskohercegovački naučnik Nobelovu nagradu za hemiju.

eminentni dobio je

69

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7

MEDIJACIJA – POSTUPAK RJEŠAVANJA SUKOBA MIRNIM PUTEM SA NAJBOLJIM ISHODOM ZA OBJE STRANE CSSP Berlin – Centar za integrativnu medijaciju u Bosni I Hercegovini započeo je projekat obuke profesora i učenika srednjih škola u Mostaru.

Profesori i učenici imali su priliku prisustvovati treninzima školske i vršnjačke medijacije sa predavačima Snežanom Lukić i Vladimirom Simićem. Prisutnima je predstavljen pojam medijacije, tehnike primjene u određenim situacijama, igre uloga i odlično druženje.

Nakon brojnih aktivnosti, treninga i obuka, školska medijacija napokon je dostigla svoj glavni cilj, a to je da nove medijatore obuči za rad, te da medijacija zaživi u svim srednjim školama koje su učestvovale u projektu.

U Srednjoj građevinskoj školi, medijacija je započela jednu divnu priču. Profesori i učenici koji su za svoje učešće dobili certifikate započeli su obuku novih trenera vršnjačke medijacije među ostatkom svojih profesora i učenika.

Cilj naše Škole je da školska i vršnjačka medijacija zaživi i samim tim postane praksa, gdje će svaka generacija novih učenika koja se upiše u školu imati priliku da se upozna sa medijacijom i samom njenom svrhom kako u školi tako i van nje. Za našu Školu ovakav projekat osim dobro stečenog znanja, pružio je priliku za sticanjem novih poznanstava i prijateljstava sa ljudima kako u Mostaru tako i u Brčkom. Nadamo se da će ovakav tip obrazovanja mladih ljudi u školama postati svakodnevica, jer mladi imaju prliku za sticanjem znanja koje im može poslužiti i u situacijama van škole, razvijanjem ličnosti i tehnika rješavanja sukoba mirnim putem.

70

Ovom prilikom zahvaljujemo se CSSP Berlin na odličnoj realizaciji projekta, trenerima Snežani Lukić i Vladimiru Simiću na prenešenom znanju novim školskim medijatorima na prostoru grada Mostara.

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

INOVACIJE U MATEMATICI PROJEKTNI ZADATAK IZ MATEMATIKE PRIMJENA GEOMETRIJE U MJERENJU VISINE OBJEKTA Ove školske godine učenici III1 razreda (arhitektonski tehničari) imali su priliku da matematiku primjenjuju kroz praktičan rad. Da matematika nisu samo brojevi i da može biti zanimljiva predstavljamo vam kroz zadatak. Iz učeničke perspektive ovaj zadatak je zaista doprinio u shvatanju sinusne i kosinusne teoreme te na taj način olakšao put za daljnji rad i obradu budućeg gradiva koje je vezano za ovu oblast. Učenici su primjenjujući formule izmjerili visinu kule u Starom gradu na sljedeći način :

1. Mjerenje objekta sa pristupnim podnožjem - Kula u Starom gradu

h= 1,63m d= 10m α=30° (izmjereni ugao pomoću klinometra) 90°-30°=60° tgα= h1 / d h1= d x tgα h1= 10m x tg60° h1= 10m x 1,73205 h1=17,3205m x=h1 + h x= 17,3205 + 1.63 x= 18,9505m – visina kule

71

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 7 Osim toga, učenici su imali za obavezu da urade složeniji primjer računanja visine određenog dijela objekta pomoću sinusne i kosinusne teoreme. U pitanju je mjerenje visine određenog dijela objekta sa nepristupačnim područjem, odnosno početak objekta ili tražene visine nije bio na istoj visini kao čovjek koji mjeri. Kao referencu za ovaj primjer naši učenici su odabrali Nezir – aginu džamiju i pokazali kako su matematički izračunali visinu munare ove džamije.

2. Mjerenje objekta sa nepristupačnim područjem - Nezir – agina džamija

Visina munare : a=21,668m

72

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Predstavljamo vam fotografije učenika koji su mjerili visinu kupole Franjevačke crkve u stvarnosti pomoću improvizirane sprave poznatije kao klinometar, a zatim su visinu kupole matematički izračunali. Klinometar su napravili od jednog uglomjera na kojem je bio zavezan konac i na čijem horizontalnom dijelu je bila zalijepnjena slamka. Na koncu je bila pričvršćena gumica za brisanje.

Klinometar

Puce Šejla, Bubalo Amel, Puce Amna SGŠ - III1 - arhitektonski tehničar

73

KREATIVAC BROJ 7

Ilustracija: Erna Đidelija

74

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

IN MEMORIAM

03.2.2002. – 13.2.2020.

ANIDA TORLO

PRIČE USPOMENE SJEĆANJE

Anida je žensko ime arapskog porijekla.

Značenje imena je: uporna, tvrdoglava, svojeglava

Pozdrav svima.

Moje ime je Anida. Mada me rijetko ko tako zove. Ne ljutim se. Volim svoje kreativne nadimke koje sam dobila od mojih najbližih. Za neke sam Čupo, za druge Nida.

Volim svoj život. Zahvalna sam na svemu sto mi je pruženo i trudim se da svaki dan opradvam očekivanja i povjerenje meni najblližih ljudi. Živim sa svojom mamom Nerminom, babom Nedimom i mlađim bratom Amerom. Amer je dugo živio u ubjeđenju kako bih ga iz ovih stopa mijenjala za seku Lamiju, a Lamija je imaginarno ime moje imaginarne sestre. Ipak, Amer me naučio kako je prava sreća imati brata.

Roditelji su moj najveći oslonac. Moja krila. Kao i svaka djevojčica vezana sam za oca. S mamom je priča posebna. Ona me i kritikuje ali i štiti, savjetuje ali i grdi. Sve po potrebi. Moj babo je nešto drugo. Posebna osoba u životu svake djevojčice. Valjda svaka od nas misli da je baš njen otac nešto najposebnije što niko drugi na svijetu nema i da je baš njen otac najbolji otac na svijetu. Ja čak i ne mislim. Ja sam sigurna da je tako.

Dede Ahmet i Hakija i nene Ćamila i Muruveta su moja posebna ljubav. Moji drugi roditelji. S njima živim, s njima se veselim, oni su ponosni na mene, tuguju sa mnom i pružaju mi najveću podršku.

Kupuju sve ono što roditelji zabrane, brane me kad pogriješim. Čak ni na pitanja: „ Koju nenu volim više?“, nisam voljela odgovarati. Djedovi i nene su najljepši poklon koji nam zivot može pružiti, a ja sam ponosna što sam baš njihova unuka.

Mnogo vremena provodim uz knjige. Volim crtati. Uživam u društvu dragih osoba. Pomažem kome god mogu.Volim i životinje. Malo se bojim pasa. To je istina. Vise volim mačke.

Ja sam Anida i volim svoj život.

Adnan Džolota, profesor Anida-zvijezda među zvijezdama Kada sam je vidio prvi put na hodniku naše škole ono što sam primijetio je bila nevjerovatna mirnoća i staloženost koji su zračili iz te djevojke.

Međutim, na jednom od časova književnosti nigdje nije bilo one povučene i tihe osobe, zamijenila je energična i iznenađujuće elokventna djevojka koja je originalnim i za njene godine prilično nevjerovatnim vokabularom plijenila, ne samo moju pažnju, nego i pažnju svojih kolega iz razreda, a kasnije i čitave škole.

Kažu da je sve već odavno zapisano u zvijezdama i da je ljudska sudbina određena već u matericama naših majki. Ali, koliko god svako od nas bio ili ne bio svjestan te čovjekove determiniranosti i ograničenosti da pronikne u tajne postojanja i koliko god da te životne puteve racionalno pokušamo shvatiti i prihvatiti ipak, često, gotovo uvijek, prevagne emocija i sentiment, ono tako blisko i senzibilno u čovjeku.

Kada su javili da je Anida otišla, otišla s ovog zemaljskog mjesta, mislim da niko pa tako ni ja nismo mogli ni shvatiti ni razumjeti kako

je moguće da jedan takav anđeo ode tako rano, tako iznenada. Anida je, bez ikakvog pretjerivanja, bila jedna izuzetno izgrađena osoba, nadprosječna i isto toliko skromna i omiljena gdje god bi došla. Ono po čemu je bila prepoznatljiva je bio njen osmijeh kojim je razoružavala i one najveće pesimiste i mizantrope. Kako je vrijeme odmicalo počeo sam shvatati nešto što je, u stvari, bilo tako očigledno.

Bog ne radi ništa slučajno. On ne mrzi, On voli ljude. Iako smo svi krivili zvijezde, kletu sudbinu što nas je Anida tako rano napustila bljesnula mi je jedna misao.

Ona je sada gore, blizu Bogu. Gore, među zvijezdama.

I kada ponekad budete hodali u večernjim satima, a nebo bude vedro, pogledajte prema nebu.

Ako slučajno ugledate zvijezdu koja ima neku posebnu svjetlost ili jače od drugih sjaji, znajte da se to Anida odozgo smiješi i da poručuje da je dobro i da nas voli.

Almasa Beganović, profesorica Razredni starješina, profesor, pa heroj. Prve titule su jasne i svima poznate, ali ovu treću „heroj“ sam dodijelila mojoj drgoj razrednici jer je izdržala tri godine sa „teškim“ dizajnerima enterijera, koji su prolazeći svoje sazrijevanje ponekad teško postizali sklad. Ipak, tako „neusklađeni“, postigli smo dobre rezultate. Ponosna sam bila na svoj razred. Sve sam ih voljela. Svi su ostali u mom srcu na čelu sa mojom dragom razrednicom Almasom.

Prošli su mjeseci otkad sam posljednji put vidjela tvoj osmijeh, ali kao da se sve jučer desilo. Kao da su me jučer ujutro nazvale tvoje prijateljice iz razreda i pitale da li je istina da te vise nema.

Nažalost, ono čega smo se najviše plašili, se desilo. Desila se tragedija, bol, tuga, nevjerica...

Skoro je godinu dana prošlo, ali ja i dalje vidim tvoj nasmijani lik koji stoji na školskim stepenicama i govori: „Kako ste profesorice? “. Imala si taj poseban osmijeh i možda ti ga je Bog podario baš s razlogom, da te po njemu pamtimo. Često mi dođeš u san noseći taj isti osmijeh poput bisera, koji svojim sjajem govori da si sretna. Ja vjerujem da jesi, da je tvoja duša spokojna i da se smiješiš, baš kao što si se smiješila na času.

Sve ovozemaljsko je prolazno i iskreno se nadam da ćemo se jednog dana sresti na nekom ljepšem mjestu, da ćeš mi opet nesebično pokloniti svoj osmijeh. Do tada ću njegovati sjećanje na tebe, jer ljudi ne umiru sve dok ih se sjećaju oni koji ih vole. *** Sada kada sa vremenske distance razmišljam o mom interesovanju za bosanski jezik i književnosti, te pisanje stihova i eseja, znam da su za to najviše zaslužne moje voljene učiteljice, nastavnici iz osnovne škole i moji dragi profesori iz srednje škole profesor Adnan i profesorica Anesa. Oni su podstakli moju ljubav za pisanom riječi.

Jasmina Nikšić, profesorica Moja draga razrednica u I-1 razredu Srednje građevinske škole “E, moja razrednice…” je bilo nešto što mi je Anida rekla već prve sedmice našega poznanstva iz svoje druge klupe do prozora.

Ovo je nastavila ponavljati svake naredne sedmice na ČOZ-u, kada bi branila kolege ili kolegice ili kada bi ih kritikovala. Svi smo znali da svojim sitnim glasićem govori izuzetno pravične riječi. Svi smo je zbog toga voljeli. I nije samo pravična bila. Bila je odgovorna i marljiva.

Jako je zrelo razmišljala, toliko da sam često bila šokirana. Vjerujem da sam joj u jednom takvom momentu dala nadimak „Šerifa“. Ona je bila onaj „designated driver“ razreda. Onaj odgovorni, uvijek budni prijatelj na koga možeš računati da te neće ostaviti kad je gusto, ali koji će te iskritikovati kada je potrebno.

Vijest o njenom preseljenju zatekla me na poslu, na malom odmoru. Kunem se, kada sam ušla na čas, u svakom licu vidjela sam njeno, svaki glas zvučao je isto. U glavi mi je brujalo KAKO? i ZAŠTO?. Ali onda sam se sjetila da postoje neki ljudi koji svoju „misiju“ među ljudima završe prije ostalih, zato što su toliko dobri i čisti. I utješila sam se. Jer to je zaista istina.

Blistaj dušo čista, moja draga Šerifa. Nikada nećeš biti zaboravljena!

U Školu je donijela brojne diplome, priznanja i nagrade. Bila je hrabra, odvažna, pravi borac koji se ničega ne ustručava i ne stidi.

Prisjećam se samo nekih od takmičenja.

U školskoj 2018/19. godini sa svojim kolegicama iz razreda Puce Naidom i Lejlom Nikšić, učestvovala je u debatnom takmičenju na Pravnom fakultetu u organizaciji Unije studenata i u ozbiljnoj konkurenciji pobijedili starije od sebe - studente osvojivši III mjesto.

Učestvovala je na takmičenju iz demokratije.

Tom prilikom su izradili najbolji grafički prikaz uključivanja u svakodnevni život osoba sa invaliditetom i poteškoćama u razvoju. Slavu je podijelila sa kolegama i kolegicama Maidom Puce, Naidom Puce, Aldinom Crnalić, Nihadom Bašićem, Farisom Čolićem, Nedimom Đonom i Emmom Čopelj.

Biljana Anđić-Gaštan, profesorica Škola k’o škola. Ma, ko voli da ide u školu? Ali ,eto, kažu treba učiti, mora se nešto završiti. Moraju se mladi ljudi za nešta osposobiti. Moraju steći radne navike. Zbog sebe i svoje budućnosti.

Roditelji i nastavnici savjetuju i insistiraju da se uči i ispunjavaju školske obaveze. Međutim, nisu svi učenici isti. Još su mladi. Djeca. Nisu svjesni odgovornosti. Neki od učenika se trude da nauče, da razumiju, da znaju. Anida je bila baš takva učenica. Odgovorna i vrijedna sa lakoćom je savladavala postavljene zadatke. Tiha, pravedna i uvijek spremna na saradnju u nastavi i vannastavnim aktivnostima.

Anidino ime će zauvijek ostati zapisano u školskom Ljetopisu jer je bila učesnik na brojnim takmičenjima na kojima se pojavljivala samostalno ili kao član školskog tima.

Sa cijelim razredom vrijedno je radila na projektu „Kaldrma“ na kom su osvojili prvo mjesto na nivou Bosne i Hercegovine. Ovo takmičenje na temu kulturnog naslijeđa je organizovao Goethte institut i Francuski kulturni centar u Sarajevu.

Osvojila prvo mjesto za esej „Tematska i motivska raznovrsnost u novelama Alije Nametka“.

Aktivno učestvovala u Projektu prevencije pušenja.

Pripremala školske izložbe i učestvovala u školskim priredbama kao recitator i voditelj programa. Narodnim jezikom rečeno imao je čovjek šta vidjeti.

Bila je spremna da se uhvati u koštac sa još izazovnijim zadacima, ali...

Halima Redžić Sjećam se Dugo već razmišljam kako opisati osjećaj za koji riječi ne postoje, kako objasniti osjećaj praznine, čežnje. Prošla su tri mjeseca već, vrijeme ide, ne čeka, a često mi se čini kao da je sve ostalo u tom danu, danu trinaestog februara.

Trinaesti februar ostat će dugo urezan u mom sjećanju. Sjetit ću se tebe, vjerovatno i ne samo trinaestog, nego i petog i desetog i svakog sljedećeg dana. Trinaesti februar, zaledilo se sve, vrijeme je stalo, svijet je stao, ostala sam nijema, bez riječi. Šta reći... Otišla si na bolji svijet. U tom trenutku mozak odbija vjerovati, a srce drhti, tuguje, ali mozak me konstantno uvjerava kako to ne može biti istina, pa još jučer smo se smijale zajedno, još jučer si slavila svoj osamnaesti rođendan, još jučer si bila tu...a onda kada prihvatiš realnost, dogodi se sudar emocija i sjećanja, sve počinje da se sastaje u istoj tački.

Osjećam tugu, pa se na trenutak sjetim nečeg lijepog, pa se nasmijem i u istom momentu suze klize niz obraze, jer to je samo sjećanje, i tamo zauvijek ostaje. Sjećam se, četvrtak je.

Napolju je užasan vjetar, bura. Nas nekoliko je došlo u školu, taj dan smo bile skupa, sjećam se.

Smijale smo se i jadale jedna drugoj pa što smo baš mi došle po ovom vjetru, zar toliko volimo školu. Bio je veliki odmor, počela je strašna kiša... naručile smo piroške i podijelile smo je.

Dijelili smo skupa pirošku. Vjerovatno se ovoga ne bi ni sjećala da to nije posljednja uspomena na tebe, to je samo piroška. Ali sjećam se.. i svaki put kada napolju pljušti sjetim se koliko si sretna bila taj dan, počastila si sebe piroškom, preskočila si dijetu.. sjećam se.. I znaš, ne boli toliko smrt koliko sve ono što poslije dođe. Boli svaka uspomena, svako sjećanje, jer ništa više nije ostalo. A teško je ostaviti bol, teško je pustiti

jedinu slamku koja drži neko sjećanje, jer kada bih pustila bol, kao da bih pustila tebe. Rekli su mi da vrijeme liječi sve, lažu. Ništa vrijeme nije izliječilo, vremenom samo se navikavaš da ništa nije isto i da nikad neće biti. Teška je ova realnost, teško je prihvatiti da te nema više, da nećemo jesti više piroške skupa, postiti ramazan, zezati se, čak i svađati.

Voljela si poeziju, voljela si da čitaš i tako strastveno si uživala u svakoj knjizi. Dok bi čitala neke dijelove iz knjige, uživala si, kao da si baš tamo, tamo daleko na mjestu radnje.

Imala si predivan glas, glas koji umiruje, koji dočarava sve ono što govoriš. To je jedna od mnogih stvari koje sam voljela kod tebe.

Voljela sam to što si tako nježna, neću da lažem, a da ne kažem da si bila najmlađa u razredu pa smo te malo i razmazili, ali nekalijepo ti je pristajalo. Znaš, sjećam se, zvali smo te predsjednicom, uh, kako ti je to mamilo osmijeh na lice. Čupice mala, kako čovjek da te zaboravi.. Znaš, sjećam se, koliko si samo voljela da pričaš, uvijek si imala nešto da nadodaš.

Sada čujem samo tišinu, previše glasnu tišinu, uželim se često da neko u osam ujutro priča i smješka se na sav glas. Govoreći neko, mislim na tebe. Završili smo školu, završili smo to poglavlje. Tišina je ostala u učionici broj 21.

Sjećam se, dana petnaestog februara. Mnogo ljudi se skupilo na jednom mjestu, mnogo tuga se sastalo. Čujem uzdahe, jecaje, plač.

Nose tvoj tabut, suze se kotrljaju, ne mogu da prestanem plakati, suze nastavljaju teći.. gledam kako te spuštaju u zemlju, opraštamo se posljednji put, šapćem ti tiho, ne boj se.

Tuge su se stopile, nastao je muk, tišina.. sve je stalo, zauvijek. Eh, čupice mala uotnula si u najljepši san, lijepo spavaj, volim te.

Tvoja školska drugarica, Halima.

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

KONTAKT: JU Srednja građevinska škola Mostar ADRESA: Konak bb 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina BROJ TELEFONA: +387 36 551 456 sekretar +387 36 552 936 direktor E-MAIL: srednjagradjskola@bih.net.ba WEB STRANICA: https://srednjagradjevinska.com.ba/ FACEBOOK STRANICA: https://www.facebook.com/SrednjaGradevinskaSkolaMostar INSTAGRAM STRANICA: https://www.instagram.com/srednja_gradjevinska_mostar/

81

IZGRADITE SVOJU BUDUĆNOST

JAVNA USTANOVA SREDNJA GRAĐEVINSKA ŠKOLA MOSTAR

Arhitektonski tehničar Geodetski tehničar Građevinsko - informatički tehničar Likovni dizajner - tehničar Tehničar dizajner enterijera Zidar - fasader - izolater Tesar - parketar Keramičar