9 minute read
DNEVNIK ISTRAŽIVANJA
from Kreativac broj 7
by school ideas
LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR KREATIVAC BROJ 7
Advertisement
Poslije informacije o održavanju takmičenja i prijavama za Noć istraživača 2020. godine, formiran je tim profesora sa ciljem animiranja učenika da se uključe u istraživački projekat. Nakon razgovora sa pojedinim učenicima došlo je do formiranja tima istraživača iz drugog razreda, smjer arhitektonski tehničar.
Članovi istraživačkog tima: Macić Edina, Puce Amna i Šunje Adna, uz mentora Maslo Sabinu. Prvi sastanak održan je u petak 13. novembra, a tema sastanka je istraživanje teme koju ćemo dalje razraditi.
16. novembar 2020.
Usvajanje teme istraživačkog rada „Solarni sat na Hadži Memijinoj džamiji u Cernici, Mostar“ na uglu ulica Adema Buća i Hadžiomerovića. Odlazak na lokaciju i fotografisanje postojećeg stanja. Podjela zadataka na učesnike i upoznavanje sa procesom istraživanja.
17. novembar 2020.
Održan je sastanak učenika i mentora, s ciljem podjele saznanja o odabranoj temi. Odlazak u Arhiv grada i popunjavanje prijave o potrebnoj građi. Prikupljanje pisanih tragova o džamiji, starih fotografija. Istraživanje podataka o objektu u pisanoj literaturi i na internetskim stranicama. Fotografisanje i mjerenje lokaliteta. 18. novembar 2020.
Odlazak na lokaciju, prikupljanje informacija o objektu, mjerenje dijelova objekta. Detaljan snimak solarnog sata. Određivanje tačnog položaja sata. Odlazak u Arhiv, preuzimanje građe, analiza historijskih činjenica vezanih za temu. Izrada prototipa sata i analiza postavke u odnosu na lokaciju.
19. novembar 2020.
Odlazak na lokaciju, intervjuisanje imama džamije i diskutovanje o temi, kroz saznanja učenika o historijskim činjenicama. Učenici su formulisali pitanja i kroz ovaj razgovor još bolje razumjeli tematiku i kontekst. Izrada modela replike sunčanog sata i analiza kretanja sunca, s obzirom na različito vrijeme. Analiza se vrši u odnosu na analogni sat koji je u svakodnevnoj upotrebi. Za ovo istraživanje koristi se program za 3D modeliranje i unose tačni parametri o lokaciji i vremenskim odrednicama. Izrada makete postojećeg sunčanog sata i sata koji je generisan pomoću kompjuterskog softvera, pomoću prirodnog osunčanja i drugih svjetlosnih izvora, shvatamo način na koji se čita sat i utvrđuje vrijeme.
20. novembar 2020.
Analiza prikupljene građe, informacija i sadržaja projekta. Snimanje videoprezentacije i objašnjenje teme
KREATIVAC BROJ 7
Solarni sat na džamiji hadži Memije u Cernici, Mostar
Prvi sunčani sat nastao je u Egiptu u 15. stoljeću prije nove ere a bio je načinjen od jednostavne poluge postavljene na kružnicu podijeljenu na 4 kvadranta.
Obični sunčani satovi ne mogu biti precizni kao drugi satovi. Postoji razlika od 15 minuta tokom godine, poznata kao “ujednačavanje” vremena jer je orbita Zemlje malo eliptična i njena os je nagnuta ravnini orbite. U Bosni i Hercegovini su rijetki gradovi koji se mogu pohvaliti da imaju sunčani sat.
Jedan od dva poznata sunčana sata se nalazi u Mostaru. Uz pomoć sunčanog sata se mjerilo vrijeme u doba Osmanlija, što je omogućavalo lakše snalaženje u obavljanju namaza pa se i ovaj pomenuti sat nalazi na zidu munare Hadži Memije Cernice, poznatije kao Hadžiomerovića džamije.
RJEČNIK MANJE POZNATIH POJMOVA
Gnomon – pokazivač sjenke na sunčanom satu, najjednostavnija sprava za određivanje podneva, predstavlja okomito postavljen klip čija sjena tokom dana pada na vertikalnu podlogu.
Nodus – predstavlja tačku sa koje se uz pomoć sjenke pokazuje vrijeme, najčešće u obliku male sfere, usjeka ili šiljka
Ploča brojčanika – površina na koju sunce baca sjenku sa gnomona
LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR KREATIVAC BROJ 7
UPOZNAJMO OBJEKAT, DŽAMIJA HADŽI MEMIJE U CERNICI U MOSTARU
Džamija hadži Memije sa kamenom munarom koja se nalazi u Cernici pripada tipologiji džamija sa četvorovodnim krovom, što je uobičajeno za mostarske džamije. S obzirom na lokalitet, kamen je neizostavan dio građevina, i koristi se kako za izgradnju, tako za pokrivanje objekata, zato se objekti u Mostaru uvijek ističu zanimljivom teksturom krovova. Ne znamo tačnu godinu izgradnje džamije, jer ne postoji natpisna objektu, ali je to sigurno bilo prije 1600. godine.
Sam Memija Cernica rođen je u Cernici, kod hercegovačkog grada Ključa, po zanimanju je bio kožar, takozvani tabak. U drugoj polovini XVI vijeka živio je u Mostaru, gdje je osnovao vakuf.
ZAŠTO BAŠ SOLARNI SATOVI?
Sunce je neizostavni dio naših života, vrijeme nam svima daje granice. Vijest da je proradio solarni sat u Mostaru nas je zainteresovala i podstakla nas da se preispitamo - koliko toga bitnog a davno istraženog leži u zaboravu neistraženog oko nas?
Želimo da budemo nekadašnji “muvekiti” koji mjere vrijeme, želimo da vratimo bitnost znanja o astronomiji jer današnji satovi leže na temeljima tih satova! Pomalo nezahvalno brojimo sekunde naših modernih vremena.
Solarni sat u Mostaru i dalje “kuca”, bar je kucao za nas pojedince dok istražujemo njegovu historiju. Mnogo smo se namučile dok smo shvatile zašto je on takav kakav jeste, nedostaju li njegovi dijelovi i bio je prava mozgalica!
KREATIVAC BROJ 7
DA BOLJE UPOZNAMO SOLARNE SATOVE
Postoje horizontalni i vertikalni solarni satovi, mostarski solarni sat je vertikalnog tipa. Vertikalni sat se čita pomoću sjenke koju baca gnomon (gvozdeni šiljak) na linije ucrtane na zid. Satovi mogu biti sa bogatijom mrežom linija (primjer u Travniku) i sa manje linija, kao u Mostaru. U islamskom kulturno-civilizacijskom krugu, dan završava zalaskom sunca, odnosno tad počinjenovi dan. Dan je podjeljen na pet dnevnih molitvi, čije je vrijeme obavljanja povezano sa određenim astronomskim proračunima, za to je zadužena osoba čije zvanje nosi naziv muvekit. Dakle muvekit je osoba koja utvrđuje vrijeme obavljanja molitve, a kalendar sa upisanim vremenima obavljanja molitve naziva se vaktija.
Prilikom izrade sata, mogu se pratiti kretanje sjenke tokom cijele godine i bilježiti bitne tačke na zidu, a onda pomoću njih ucrtati trajne linije. Kada se utvrdi da sat pokazuje tačno vrijeme namaza, sjenka pada duž iste linije, ta se linija trajno ucrta.
Faktori kao što su godišnje doba, kretanje sunca utječu na solarne satove i zato je teško koristiti ih kao referencu za vrijeme na koje smo mi navikli i viđamo ih na ručnim satovima. Neophodno je razumjeti kontekst u kom su solarni satovi nastali, ali i cijeniti da su oni prvi vid računanja vremena.
U slučaju da nema direktnih zraka sunca na određenoj lokaciji, nije moguće čitati vrijeme, ovo se takođe odnosi na problematiku objekata koji su izgrađeni u okolini, visokog rastinja i drugih elemenata okoline koji prave sjenu nad objektom i sunčanim satom. Zato se danas u svijetu sunčani satovi postavljaju u sklopu trgova, kao skulpture ali ne kao precizni uređaji za čitanje podataka o vremenu.
Da bi znali da čitamo ili čak konstruišemo solarne satove, bilo da su vertikalni ili horizontalni, jako je važno poznavati nauku. Moramo biti veoma upućeni i spremni da učimo o astronomiji, matematici i geografiji.
Na vertikalnim solarnim satovima, poput mostarskog, koji je služi o utvrđivanje namaskih vremena, najčešće su ucrtane linije koje označavaju vrijeme molitve, zato se tu često nalaze upisana arapska slova i brojevi.
Nije uobičajena postavka solarnog sata na zid munare, već na zapadni džamijski zid, tako da je i ovo svojevrsna misterija.
LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR KREATIVAC BROJ 7
Sat koji danas zatječemo na lokaciji, može se smatrati nepreciznim iz nekoliko razloga. Tokom ratnih razaranja 1993. godine objekat je oštećen i došlo je do dislokacije elemenata od kojih se gradi. Kada je ponovo rekonstruisana džamija, moguće je da je došlo do neusaglašavanja blokova, te da objekat nije precizno restauriran. Sam sat je restauriran u period od 2019-2020. godine uz pomoć stručnjaka. Kada je izvorni sat napravljen, nekada prije 1600. godine, u Mostaru je postojao mehanički sat i muvekit, zbog čega vjerujemo da je taj sat bio apsolutno precizan i pouzdan.
Početak analize, zabilježeno vrijeme je 11:00 časova
Da bi naučili kako da čitamo sat, napravili smo repliku i precrtali sat koji se nalazi na munari džamije, a pomoću softvera smo napravili solarni sat koji govori tačno vrijeme.
Na lijevoj strani nalazi se vertikalni solarni sat napravljen po mjerama za grad Mostar i stranu na koju je džamija okrenuta, a na desnoj strani je model pravog vertikalnog sata, kao na džamiji.
Analiza kretanja sunca i prikaza vremena na sunčanom satu je prikazana za dan 19. novembar 2020. godine, pratili smo ponašanje sjene i ponašanje ocrtanih linija.
Tačan položa zida je 54º stepena u odnosu na sjever, vodeći računa o uslovima okoline, uzeli smo za analizu vrijeme koje je realno da se pojavi zrak sunca. U prirodi, okolni objekti i zelenilo prave duboku sjenu na zid koji posmatramo i sunce se pojavljuje tek nakon 10 sati. Analizirano je kretanje sjene od jedanaest sati ujutru, do šesnaest časova popodne. Prikaz položaja sjene u 12:00 časova
Prikaz položaja sjene u 13:00 časova
KREATIVAC BROJ 7
Prikaz položaja sjene u 14:00 časova
Prikaz položaja sjene u 15:00 časova
ZAKLJUČAK
Zahvaljujući ovom istraživanju, prošli smo kroz cijeli postupak izrade naučnog rada, uz pomoć mentora, saznali smo kako se na ispravan način dolazi do novih saznanja, preuzima pisana građa iz Arhiva. Za sve informacije koje smo dobili sa internetskih izvora, uspjeli smo da utvrdimo tačnost i pouzdanost, te da otkrijemo nove stranice sa kvalitetnim sadržajem i fotografijama starih dijelova grada. Prikupili smo puno više sazanja o staroj gradskoj jezgri Mostara, ali se i upoznali sa gradovima u kojima se takođe nalaze solarni satovi, Travnik i Livno. Izlaskom na lokaciju, upoznali smo se sa procesom snimanja objekta, mjerenje, fotografisanje i dokumentovanje podataka.
Upoznali smo stručnjake iz ove oblasti, sa kojima smo uspjeli bolje da razumijemo saznanja i eksperiment koji smo proveli. Sam proces istraživanja je bio i odličan način upoznavanja kroz učenje i rad sa lokalnom zajednicom. Nakon svih saznanja i iskustava, bilo nam je lakše izraditi maketu sata, ali i uz pomoć mentora izradili digitalni model ovog sata i izvršili komparaciju. Sada možemo izraditi uputstvo, kako bi svakodnevni prolaznici pored džamije, mogli lakše da protumače solarni sat.
Ovaj sat je za vjernike predstavljao bitnu vodilju u svakodnevnom životu i olakšavao obavljanje molitvi. Danas, iako se nalazi u sjeni okolnog drveća, ovaj sat može služiti stanovnicima za utvrđivanje vremena, ali i druge prolaznike uputiti na tradiciju i kulturu osmanskog perioda u Mostaru.
Za grad Mostar, koji je baziran na turizmu, svaki detalj koji predstavlja nauku i kulturu života je dodatna atrakcija. Svuda u svijetu se nastoje sačuvati objekti i umjetnine koje pripadaju kulturnohistorijskoj baštini.
Cilj našeg istraživanja, pored proširenja svojih znanja je i informisanje drugih o postojanju ovog rariteta u centru Mostara.
Prikaz položaja sjene u 16:00 časova
IDEJE ZA DALJNJU PROMOCIJU KROZ TURISTIČKU PONUDU
KREATIVAC BROJ 7
Suvenir torba Umjetnički nakit
Promotivni dnevnik
