KNJIŽEVNOST

KREATIVAC BROJ 7

NAGRADA MEŠA SELIMOVIĆ (TUZLA)

Nagrada Meša Selimović,

bosanskohercegovačka je književna nagrada za najbolji roman objavljen u prethodnoj godini s područja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, a dodjeljuje se u Tuzli od 2002. godine. Ime nosi u čast bosanskohercegovačkog književnika Meše Selimovića.

Postupak dodjele nagrade za najbolji roman objavljen u prethodnoj godini na govornom području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore započinje kandidovanjem objavljenih romana od strane selektora. Za svako govorno područje imenuje se po jedan selektor. Odluku o dodjeli nagrade za najbolji roman objavljen u prethodnoj godini donosi poseban žiri.

Dosadašnji selektori i članovi žirija bili su istaknuti književnici, književni kritičari, slavisti i profesori književnosti (van Lovrenović, Enver Kazaz, Branko Čegec, Marko Vešović, Irfan Horozović, Julijana Matanović, Andrew Wachtel, Renate Lachmann, Mirko Kovač, Filip David, Mile Stojić, Andrej Nikolaidis, Ognjen Spahić, Pavle Goranović, Muhamed Dželilović, Aleksandar Jerkov, Mihailo Pantić, Semezdin Mehmedinović, Davor Beganović, Nedžad Ibrahimović i dr.)

Nominacije za nagradu Selimović, 2021

KREATIVAC BROJ 7

Selektori 20. Međunarodnih književnih susreta Cum grano salis predložili su šesnaest romana za nagradu Meša Selimović.

Hadžem Hajdarević, selektor za Bosnu i Hercegovinu, predložio je sljedeće romane: 1.Benjamin Bajramović: “Itake”, Buybook, Sarajevo 2.Darko Cvijetić: “Što na podu spavaš”, Buybook, Sarajevo 3.Amila Kahrović Posavljak: “Izvedeni iz kičmi”, Buybook, Sarajevo 4.Enes Karić: “Bogovo roblje”, Tugra, Sarajevo 5.Slađana Nina Perković: “U jarku”, Imprimatur, Banja Luka Žiri, u čijem sastavu su dosadašnji dobitnici nagrade Meša Selimović, Semezdin Mehmedinović, predsjednik, Senka Marić, Ivica Đikić, Milorad Popović i Mirjana Đurđević, u uži izbor za dodjelu nagrade odabrali su 5 romana: 1.Svetislav Basara: Kontraendorfin, Laguna, Beograd 2.Ivana Bodrožić: Sinovi, kćeri, Corto Literary, Zagreb 3.Zoran Ferić: Putujuće kazalište, VBZ, Zagreb 4.Amila Kahrović Posavljak: Izvedeni iz kičmi, Buybook, Sarajevo 5.Želimir Periš: Mladenka kostonoga, Oceanmore, Zagreb

Vladimir Arsenić, selektor za Srbiju, predložio je sljedeće romane: 1.Srđan Srdić: “Ljubavna pesma”, Partizanska knjiga, Kikinda 2.Svetislav Basara: ”Kontraendorfin”, Laguna, Beograd 3.Vladimir Kopicl: “Purpurna dekada”, Dereta, Beograd 4.Zvonka Gazivoda: “Hostel Kalifornija”, Geopoetika, Beograd

Jagna Pogačnik, selektorica za Hrvatsku, predložila je sljedeće romane: 1.Ivana Bodrožić: “Sinovi, kćeri”, Corto Literary, Zagreb 2.Zoran Ferić: “Putujuće kazalište”, VBZ, Zagreb 3.Marko Gregur: “Vošicki”, Hena com, Zagreb 4.Želimir Periš: “Mladenka kostonoga”, Oceanmore, Zagreb 5.Marko Tomaš: “Nemoj me buditi”, VBZ, Zagreb

Aleksandar Radoman, selektor za Crnu Goru, predložio je sljedeće romane: 1.Andrej Nikolaidis: “Odlazak: epitaphios logos”, Buybook, Sarajevo & Zagreb 2.Ognjen Spahić: “Pod oba sunca”, Fraktura, Zagreb Nagrada Meša Selimović za najbolji roman objavljen na govornom prostoru Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije u 2020. godini pripala je hrvatskoj književnici Ivani Bodrožić za roman “Sinovi, kćeri”.

Ivana Bodrožić

Rudyard Kipling (Mumbai, 30. 12. 1865. – London, 18. januara 1936.) bio je engleski književnik. Godine 1907. dobio je Nobelovu nagradu. Njegova proza donosi izuzetnu sliku indijskog života i svijeta britanskih vojnika, s osobitim smislom za svijet djece i životinja. Bio je zagovornik britanskog imperijalizma, a kao utjelovljenje kolonijalizma nemilosrdno je karikiran i parodiran. Najčitanije su i najznačajnije njegove knjige o džungli, koje karakterizira izvanredno poznavanje tajanstvene Indije i svijeta životinja. Rabindranath Tagore (1861.-1941.), indijski pjesnik, jedan od rijetkih azijskih pisaca koji su još za života uspjeli steći širok krug čitalaca na Zapadu. Prodro je u Evropu naglo, oko 1913. godine. Nobelovom nagradom nagrađen je već za prvu svoju, na engleski jezik prevedenu knjigu, zbirku pjesama “Gitandžali”. KREATIVAC BROJ 7

DOBITNICI NOBELOVE NAGRADE ZA KNJIŽEVNOST

KREATIVAC BROJ 7

Knut Hamsun (Vågå, Gudbrandsdal, 4. august 1859. – Nørholm, Grimstad, 19. februar 1952.), norveški književnik. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1920. Hamsun je prvi put privukao pažnju 1890. godine novelom “Glad“. U napola autobiografskom djelu opisao je pad mladog pisca u ludilo kao rezultat gladi i siromaštva. Kao i u svim ostalim djelima i o ovom se osjeća stil Franza Kafke i ostalih pisaca 20. vijeka, s unutrašnjim monolozima i bizarnim logičnostima. Jacques Anatole François Thibault, poznatiji pod pseudonimom Anatole France (Pariz, 16. aprila 1844. - Saint-Cyr-sour-Loire, 12. 10. 1924.) francuski je književnik i nobelovac. U prvom razdoblju svog književnog rada France je prije svega esteta te objavljuje stihove u duhu Parnasa, impresionističke kritike i romane, u kojima, bez obzira tretira li savremenu (“Zločin Silvestra Bonnarda”, 1881.) ili historijsku tematiku (“Thaïs”, 1890., “Pečenjarnica kraljice Pédauque”, 1893. i dr), dominira skepticizam i esteticizam.

William Butler Yeats (Dublin, 13. maja 1865. - Menton, 28. januara 1939.) irski pjesnik i dramski pisac, jedan od najvećih književnika 20. stoljeća. Godine 1923. Yeats je dobio Nobelovu nagradu za književnost, za veliki doprinos irskoj literaturi i kulturi općenito gdje je “njegova uvijek inspirirana poezija u visoko umjetničkoj formi dala izraz duhu čitave nacije”. Nakon nagrade je prodaja Yeatsovih djela na čitavom engleskom govornom području još više porasla.

U zadnjim godinama svojega života je Yeats, kao javni intelektualac, upućivao kritiku socijalno konzervativnom vodstvu mlade irske države, zalažući se za liberalniji ustroj društva. Međutim nije puno vjerovao u demokraciju, te je iskazivao simpatije prema aristokratskoj formi države. George Bernard Shaw (Dublin, 26. jula 1856. – Ayot St. Lawrence, 2. novembra 1950.) bio je irski dramatičar. Autor je brojnih duhovitih komada. Bavio se i muzičkom i kazališnom kritikom, a 1925. je dobio Nobelovu nagradu za književnost. “Pygmalion”, ljubavnolingvistička priča o profesoru Higginsu i Elizi Doolitle, vjerojatno je najpoznatiji komad Georga Bernards Shawa, ali osim ove urnebesne komedije, pisao je i građanske drame u ibsenovskom duhu oštro kritizirajući lažni moral. Majstor je jezičnog obrta i paradoksa. KREATIVAC BROJ 7

KREATIVAC BROJ 7

Henri Bergson (Pariz, 18. 10. 1859. - Pariz, 4. januara 1941.), francuski filozof. Henri Bergson je filozof koji je ostavio traga u 20. stoljeću. Bio je izvrstan matematičar, a kasnije se počeo baviti humanističkim znanostima. Predao je dvije doktorske radnje: “Esej o neposrednim datostima svijesti“, i jedan na latinskom o Aristotelovu poimanju mjesta. 1927. godine dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Njegova filozofija je spiritualistička alternativa pozitivizmu 20. stoljeća. Thomas Mann (Lübeck, 6. juni 1875. - Zürich, 12. august 1955.), njemački književnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929. godine. Svoj prvi značajniji proboj u književne krugove Thomas Mann bilježi objavljivanjem pripovjetke Gefallen 1894. godine da bi 1898. godine uslijedilo objavljivanje i njegove prve zbirke pripovjedaka Der Kleine Herr Friedemann Novellen. U to doba intenzivno radi i na svojem prvom romanu Buddenbrooks Verfall einer Familie koji objavljuje 1901. godine. Nakon rada na tom romanu započinje s dugogodišnjim prikupljanjem i oblikovanjem materijala za svoje duže pripovijetke Tonio Kröger i Tristan, kao i za dramu Fiorenza, a 1903. godine objavljuje i svoju drugu zbirku pripovjetki pod naslovom Tristan. Sechs Novellen.

Hermann Hesse (Calw, 2. jula 1877. - Montagnola, Švicarska 9. augusta 1962.), njemački književnik. Svojim djelima postiže za života značajne uspjehe. Povremeno se javlja u političkom životu u duhu svojih demokratskih i pacifističkih uvjerenja. Poslije Prvog svjetskog rata priklanja se psihoanalizi, a živo ga privlači misticizam Dalekoga istoka. U njegovim se prvim romanima odražavaju pojedine faze autorovih unutarnjih kriza, a u kasnijim se pojavljuju općeljudski problemi. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1946. godine. Luigi Pirandello (Agrigento, Sicilija, 28. juna 1867. - Rim, 10. decembra 1936.), talijanski književnik, pripovjedač i dramski pisac. Godine 1934. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Djela su mu prožeta tragičnim humorom, a u njima iznosi ideje o iluzornosti realnog života i realnosti subjektivnih iluzija. Sve drame je sakupio u zbirci “Gole maske“. Najpoznatija drama mu je “Šest lica traži autora“.

Pripremila: Adna Šunje, III1, arhitektonski tehničar

KREATIVAC BROJ 7

KREATIVAC BROJ 7

Rad učenika I1 odjeljenja