Issuu on Google+

LIST OŠ SPINUT • Br. 8. / Prosinac 2008.

Dječja prava  Splitski muzeji  Olimpijske igre  Vesele maškare  Eksluzivni intervjui  Predstavljanje razreda 


sadržaj

Riječ uredništva D

ragi učenici, učitelji, roditelji i svi oni koji nas rado čitate! Nakon kratke pauze od sedam stotina trideset i jednog dana, Štreberko se vratio kući. (Vratija se Štreberko, di je bija?). Tijekom dvogodišnjeg izbivanja jadni Štreberko čekao je svoj povratak među slavne. Često je mislio na svoje novinare koji su ostavili traga u dosadašnjim izdanjima i priželjkivao nove mlade novinarske snage. Iščekivao je trenutak kada će ponovno ući u knjižnicu i ušuljati se na stranice novog broja. Na svu sreću, njegove želje su se ostvarile. Ali, svi dobro znamo da u životu nije dovoljno samo nešto željeti. Bez Štreberkove vragolaste naravi i znatiželje, istraživačkog duha i upornosti, ne bi bilo ni našeg obnovljenog lista. U ruci upravo držite osmi broj Štreberka. Njegove stranice obiluju novim i malo starijim temama, napisanima na naš poseban način. Što se sve događalo u protekle dvije godine koliko nas nije bilo? Dočekali smo neke nove profesore i ispratili stare, bili žrtve nacionalnog vrednovanja, istražili tko sve ide na Olimpijske igre u Peking, zlobno komentirali obleku naših profa, slagali rock po abecedi i saznali nešto više o dječjim i mačjim pravima. To su samo neke od tema o kojima smo vrijedno pisali. Petar, Stela, Doris, Bruno, Nora, Željana, Dora, Ana, Ivan, Livija, Ema, Jelena, Domina, Ivana – to su neka od novih imena koja ćete nalaziti u potpisima tekstova. Budući da ima još mjesta u ekipi, bilo bi baš cool da nam se pridruži još koji novinar, po mogućnosti visok oko 175 cm, plave oči, lijep osmijeh i naravno, genijalni um. Misliš li da si upravo ti taj novinar, slobodno se javi u knjižnicu naše škole i bit ćeš primljen raširenih ruku. Nadamo se da ćete nakon ovog malog, ali skromnog uvodnika sa zadovoljstvom naći bar nekoliko tema koje upravo vas zanimaju. Molimo, zavežite se, polijećemo. Uživajte u vožnji! Vaš Štreberko i njegova otkačena ekipa P.S. Posebno se zahvaljujemo razrednicima koji su pomogli pri oblikovanju razrednih stranica, profesorima koji su rado odgovarali na Štreberkova pitanja, kao i svim učiteljima koji su pokazali da nas vole i podržavaju.

2

Blic vijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3 Intervju s prof. Poljakom . . . . . . . . . . . .6 Intervju s prof. Krolo . . . . . . . . . . . . . . . .7 Vaganje znanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .8 Naši uspijesi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9 Što znate o dječjim pravima. . . . . . . 10 I mi možemo nešto promijeniti. . . . 11 Vesele maškare . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 1.a, 1.b, 1.c i 1.d. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 2.a, 2.b, 2.c i 2.d. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 3.a, 3.b i 3.c. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 4.a, 4.b i 4.c. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 5.a, 5.b, 5.c i 5.d. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 6.a, 6.b i 6.c. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 7.a, 7.b i 7.c. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 8.a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 8.b . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 8.c . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 Volim životinje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Prošetajmo splitskim muzejima . . . 38 Folklor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40 In memoriam: Boris Dvornik . . . . . . 41 Eager cat's page . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42 Olimpijske igre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 Rock abeceda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 Kraljevstvo sapunica. . . . . . . . . . . . . . 45 Intervju s prof. Koceić-Bilan . . . . . . . 46 Moda za ljeto. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 Dobri duhovi naše škole . . . . . . . . . . 48 Stručna-razvojna služba . . . . . . . . . . 49 Intervju s prof. Brizićem . . . . . . . . . . . 50 Kviz za ulizice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 Izdavač: OŠ Spinut, Teslina 12, 21000 Split • Tel.: 021/384 933 Učiteljice urednice: Dijana Dvornik i Jelena Madunić Redakcija: Stela Alfirević, Dora Bonacin, Doris Dvornik, Željana Mudnić, Nora Kurte, Petar Puškarić, Ivan Jamić, Livia Jelinović, Ana Prkić, Ivana Garmaz, Lara Ramić, Domina Šušak, Jelena Jurić, Loredana Delić, Nina Mustafovski, Ivana Šatara, Ema Bekavac, Sara Karanušić, Andrea Giljanović, Tamara Vukičević Fotografije: Bruno Mustić, Branka Radetić, Fadila Zoranić, Dijana Dvornik Lektorice: Anita Varnica, Jelena Madunić, Dijana Dvornik Redakcijiski poslovi: Štreberko Grafičko oblikovanje: WOWBC, Split Tisak: Alfa d.o.o. Naklada: 600 primjeraka


 Nova školska godina započela je 3. rujna. Upisana su

četiri odjela prvaša, dva odjela produženog boravka i dva „čista“ odjela. Kao i svake godine prvašima su dobrodošlicu zaželjeli učenici drugih razreda.  Besplatni udžbenici uzrokovali su teže učeničke torbe. Mogu li ih učitelji olakšati? Teško pitanje.

LISTOPAD  Našu školu posjetile su učiteljice hrvatskih osnovnih

 

 

škola iz Mađarske. Oduševile su se načinima poučavanja, opremljenošću škole te zainteresiranošću učenika za rad. Zanimalo ih je postoje li poteškoće u provođenju HNOS-a. Nadamo se da će i naše učiteljice biti njihovi gosti. Dvorište škole je preuređeno. Učenici se sada mogu igrati na zelenoj površini, a učitelji mogu organizirati nastavu u amfiteatru koji se nalazi unutar dvorišta. U nekim učionicama je promijenjen namještaj, a u većini su postavljeni klima-uređaji. U listopadu obilježavamo Dane kruha. I ove godine prvaši su bili najvrjedniji. Ovim putem pohvaljujemo 1.b razred i njihove učiteljice Dijanu i Katarinu koji su osmislili pravu svečanost povodom ovog blagdana. Prvaši i drugaši su posjetili Gradsko kazalište lutaka. Odgledali su predstavu Tri praščića. Na Dan učitelja, 5. listopada, učiteljica Dijana Dvornik promovirana je u zvanje učitelja-mentora, a profesor Ivo Kapović u zvanje učitelja-savjetnika.

STUDENI  Medijska grupa naše škole, s učiteljicom Brankom

Radetić na čelu, radi „punom parom“. Čuli smo da pripremaju novi film.  Grupa učitelja otputovala je u Zagreb i posjetila Sajam knjiga Interliber.  Naša škola i dalje surađuje sa Zajednicom tehničke kulture u području astronomije. Zahvaljujemo gospodinu Tomislavu Soriću.

PROSINAC  Sveti Nikola je posjetio i darivao male prvaše, a oni su ga

oduševili zabavnim programom.  Božićni blagdani protekli su u veselju i darivanju.  Učenici nižih razreda gledali su kazališnu predstavu Bijele kočije.  Ove godine u programu školske priredbe sudjelovali su učitelji. Pridružili su se školskom zboru pod vodstvom prof. Ite Banov. Nadamo se da nisu razočarali posjetitelje. Sljedeći put će, u svakom slučaju, biti bolji.

LIC VIJEST

RUJAN


BLIC VIJESTI

SIJEČANJ

 Na veliko oduševljenje učenika, roditelja i studenata koji

 

svakodnevno prolaze hodnicima naše škole, proradio je informacijski ekran u atriju naše škole. Što je novo u školi? Što nas čega u sljedećem razdoblju? Pročitajte na INFO ekranu. Pitali smo dežurne učenike: Je li dežurstvo dosada koja traje ili spas od ispitivanja? Odgovori su bili raznoliki. Seminari u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, Korak po korak, Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje, glazbene radionice, suradnja s drugim osnovnim školama u Zadru...samo su neki od seminara na kojima sudjeluju naši učitelji i stručno se usavršavaju. Knjižničarka, prof. Ingrid Poljanić, prešla je na novo radno mjesto u Gradsku knjižnicu Marka Marulića. Na njeno je mjesto stigla prof. Jelena Madunić koja, zajedno s učiteljicom Dijanom Dvornik, preuzima kormilo školskog lista. Naša nova defektologinja je prof. Dajana Knežević.

VELJAČA

 I učenici su dobili svoje Vijeće.  Vijeće učenika čine po tri predstavnika iz svakog

 

razreda, od petog do osmog. Nadamo se da će i „mališi“ dobiti svoje mjesto u školskoj demokraciji te zajedno s „velikima“ rješavati probleme. Ako imaš neki nerješiv problem ili želiš dati neki prijedlog, napiši na papir i ubaci u sandučić u atriju škole. Vijeće učenika će pokušati riješiti problem i uvažiti tvoj prijedlog. Učenici nižih razreda organizirali su maškare u školI. Od ove godine u školi imamo folklornu grupu. Vodi je naša vrijedna učiteljica Katarina Bušić. Želiš li se od sljedeće godine uključiti u rad grupe, javi se Katarini. U tijeku su projekti Ja građanin kojeg vode prof. Martina Koceić i dr. Ivan Maršić i Čudesni svijet izuma kojeg vodi prof. Fadila Zoranić. Čudesni svijet izuma naziv je izbornog predmeta u čiji rad je uključeno trinaest učenika od 5. do 8. razreda. Cilj programa je potaknuti kod učenika interes za znanost. Rad je organiziran kroz projektnu nastavu čime se potiče kreativnost i kritičnost te potiče znanstveno mišljenje. Zainteresiranost učenika za astronomiju rezultiralo je organiziranjem Škole astronomije u koji se uključio veliki broj učenika naše škole. Učiteljice Vini Ballarin i Anđa Krstanović u Zagrebu su promovirane u zvanje učitelja-mentora.

OŽUJAK

 Ožujak je mjesec natjecanja. Mnogi učenici sudjelovali su

u školskim natjecanjima iz matematike, hrvatskog jezika, engleskog jezika, kemije, fizike, zemljopisa, povijesti,


TRAVANJ

 U travnju smo se uključili u humanitarnu akciju Dijete

djetetu kojom želimo pomoći djeci Božić. Nadamo se da će i naša mala kap pomoći da djeca dobiju krov nad glavom. A za sve humane akcije u školi možemo zahvaliti učiteljicama Anđi Krstanović, Ružici Maleš i Ljiljani Longin.  22. travnja obilježili smo Dan planeta Zemlje. Učenici su uređivali školsko dvorište, izrađivali plakate na zadanu temu, sudjelovali u KVIZ-u, pisali, crtali...  Učenici nižih razreda u Gradskom kazalištu mladih slušali su odabrane skladbe iz mjuzikla Afrička priča i Ah, ta sapunica. U mjuziklima sudjeluju učenice naše škole Dora Bonacin, Doris Dvornik i Marijeta Mikačić.  U školi se ove godine po prvi put provedeno vanjsko vrednovanje postignuća učenika četvrtih i osmih razreda. Četvrtaši su ispite pisali 2. i 3. travnja, a osmaši 6. i 8. svibnja Koliko su učenici bili uspješni, saznat ćemo nakon obrade rezultata.

SVIBANJ

 U tijeku je upis budućih prvaša. Želimo im sretan i 

  

uspješan početak u rujnu. Naše učiteljice Ivka Vukman i Lidija Čajkušić diplomirale su na Filozofskom fakultetu te stekle zvanje: diplomirani učitelj. Je li sve u redu? Kako teku završne pripreme za tiskanje Štreberka? Jure Jerić posjetio je članove novinarske ekipe i s nostalgijom se prisjetio dana koje je proveo s njima. 30. svibnja slavimo Dan škole, a 31. svibnja provodimo akciju Naša škola-naša briga. Pripremamo se za završetak školske godine. Ove godine ispratit ćemo tri razreda osmaša. Iz njihovih redova odabrat ćemo učenika generacije. Kandidati su: 8.a: Ana Polunić, Laura Bezić, Mislav Ilić, Roko Krstulović i Romana Lijić; 8.b: Elizabeta Krklec, Katarina Boban, Vanessa Đogaš; 8.c: Andrea Šimunković, Armando Marusso, Klara Rumora, Mario Munjes i Toni Vidović.

Pripremile: Stela Alfirević, Dora Bonacin, Doris Dvornik, Željana Mudnić i Dijana Dvornik

LIC VIJEST

biologije i vjeronauka. Samo najbolji i najuporniji stići će do županijskih i državnih natjecanja. Koji su to učenici, čitajte na stranici Naši uspjesi.  Prvaši i drugaši ponovno su posjetili Gradsko kazalište lutaka. Ovaj put gledali su predstavu Tigrić Perica.  Učenici novinarske grupe u knjižnici su dva puta ugostili novinarku Sandru Barčot, pomoćnicu urednika Otvorenog mora. Kroz rad u radionici mali novinari su stekli osnovna znanja o novinarstvu. Kako se piše vijest, izvješće, reportaža, intervju? Jesu li novinari što naučili, uvjerite se čitajući Štreberka.


A K I T A M E MAT i v a b u j l e j i v d e j o I POVIJEST m

Razgovarali: Ivan Jamić i Livia Jelinović 6.c Livia

P

rofesor Poljak odlazi u zasluženu mirovinu. Kako je odgovorio na Štreberkova pitanja i što nam je poručio? Odvojite malo vremena i saznajte zanimljivosti o „čuvenom“ profesoru koji je bio ustrajan u tome da učenici iz naše škole izađu kao pravi matematičari. Tko je prof. Ivan Poljak? -profesor koji je ostavio dubok trag u školi Spinut -profesor čiji učenici su postali uvaženi profesori, arhitekti, liječnici, znanstveni radnici, doktori matematike... -profesor čiji bivši učenici, iako nisu studirali matematiku, poučavaju druge matematici -profesor kojega će sigurno pamtiti mnoge generacije naših učenika ŠTREBERKO: Kada otiđete u mirovinu, hoće li Vam škola barem malo nedostajati? PROF. POLJAK: I hoće i neće. Hoće jer sam se navikao na djecu. Meni su djeca draga. A neće mi nedostajati jer sam već umoran. Radim u ovoj školi jako dugo. Š: Koje će Vam kolege najviše nedostajati?

6

P: Svi će mi nedostajati. Oni će uvijek biti tu, nalazit ćemo se. Š: Jesu li novi programi utjecali na Vaš rad? P: Ne, nisu. Matematika se ne može puno mijenjati. Tablica množenja je uvijek tablica množenja. Š: Kad ste bili učenik, koji Vam se predmet najviše sviđao? P: Volio sam kemiju, a matematiku sam tek poslije zavolio u gimnaziji. Š: Što mislite kakav ste profesor? P: Prosječan sam, niti najljepši niti najbolji. Š: Što mislite o današnjoj školi i o onoj kakva je bila nekada? P: Mislim da je današnja škola slabija nego ikada. Djeca se ponašaju slobodno. Prije je bilo više discipline. Š: Koja Vam je generacija do sada bila najbolja? P: To je teško reći. Bilo je puno dobrih generacija. Sjećam se jednog razreda koji je prošao s 82 posto na ispitu. Š: Čime se bavite izvan škole, imate li kakav hobi? P: Imam kuću koju sam sam izgradio. Dosta se bavim fizičkim radom. Š: Koji Vam je predmet, osim matematike, posebno zanimljiv? P: Volim povijest i ona me jako zanima, posebno povijest matematike. Najviše me zanima antika. Š: Hoće li Vaši potomci ići Vašim stopama? P: Sviđa mi se pitanje. Imam troje odrasle djece i oni se bave matematikom. Imam i šestero unučadi koji s lakoćom uče matematiku. Unuka mi je i iz umjetnosti dobila nagradu. Nadarena je, ima talenta. Š: Hoćete li držati instrukcije kada otiđete u mirovinu? P: Dobro pitanje. Plaće su slabe, ali lako bih ja za slabu plaću, kada bi nas više poštivali. Š: Što biste promijenili kada biste Vi bili ravnatelj? P: Malo toga bih mogao promijeniti. Ministarstvo danas ništa ne pomaže, jer što više pomaže, samo je gore. Udžbenici su loše kvalitete. HNOS i tiskanje novih udžbenika je neka vrsta biznisa jer ih tiskaju samo da imaju što tiskati. Bilo nam je ugodno razgovarati s profesorom Poljakom i nadamo se da će nam njegove poruke ostati u pamćenju.


BYE, BYE DEAR TEACHER!

Pripremile: Stela Alfirević, Doris Dvornik i Nora Kurte 7.c

rofesorica engleskog jezika Smiljana Krolo, na našu veliku žalost, krajem školske godine odlazi u mirovinu. Njezina upornost pomogla nam je da dobro naučimo jezik bez kojega je nezamisliv svakodnevni život. Od nas je uvijek nastojala izvući znanje i isticala važnost redovitog učenja. Zbog nje se bolje snalazimo u medijima i nemamo problema kada su u pitanju lyricsi naših omiljenih pjevača i grupa. Spremni ulazimo u 21. stoljeće. Thank you very much, dear teacher! Štreberko: Koliko dugo radite u ovoj školi? Prof. Krolo: Već dugo vremena, od 1975. godine. Š: Je li Vam bilo teško kada ste tek došli? K: Nije. Već ranije sam imala kraće iskustvo u nekim školama izvan Splita. Dapače, bila sam neizmjerno sretna jer sam počela raditi u rodnom gradu, u školi do gimnazije koju sam pohađala. Š: Postoje li razlike u ponašanju učenika Vaših prvih generacija i ovih sadašnjih? K: Naravno da postoje razlike, s obzirom da su u tako dugom vremenskom periodu nastale mnoge promjene u društvu u kojem živimo, pa su i odnosi s ljudima drugačiji. Što se tiče učenika, njihov odnos prema nastavnicima je dosta neposredniji i ležerniji. Većina djece u našoj školi ima zaista primjeren odnos prema nastavnicima premda postoji izvjestan broj djece s kojima je teže raditi. Š: Smatrate li da dobro održavate disciplinu u razredu? K: Da, smatram kako nemam nikakvih posebnih problema s održavanjem discipline. Š: Jeste li zadovoljni zainteresiranošću učenika za Vaš predmet? K: Većina učenika je zainteresirana za engleski jezik, posebno zato što slušaju stranu glazbu, koriste računalo i uče engleski iz raznih izvora znanja. Uostalom, svjesni su da je daljnja edukacija gotovo nemoguća bez poznavanja engleskog jezika.

Š: Na koji način možemo bolje savladati jezik? K: Učenje stranog jezika je spor proces. Učenici moraju redovito učiti, koristeći različite metode učenja. Moraju savladati vještine govora, čitanja, slušanja i pisanja. Na nastavnom satu koristimo razne komunikacijske aktivnosti kao što su prepričavanje, postavljanje pitanja, izražavanje osobnog mišljenja na različite teme. Isto tako, učenik mora dobro savladati jezične strukture da se može pravilno izražavati. Mislim da je najvažnije da učenik aktivno sudjeluje u svim aktivnostima na svakom nastavnom satu i redovito izvršava domaće zadatke. Š: I za kraj: Hoće li Vam nedostajati učenici, kolege i profesorski posao? K: Premda ovdje radim zaista dugi niz godina, moram priznati da me odlazak u mirovinu ne veseli i da će mi nedostajati svakodnevni susreti s kolegama, a još više učenici jer postoje neki razredi s kojima je užitak raditi. Smatram da je zadovoljno lice djeteta najbolja nagrada za sav moj uloženi trud tijekom ovih godina, kao i spoznaja da sam uspjela pružiti osnovna znanja koja će im pomoći da uspješno nastave daljnje školovanje.

7


A J N A N Z E J N A VAG rte 7.c

udnić i Nora Ku

na M Pripremile: Želja

P

roteklu ćemo školsku godinu, između ostalog, pamtiti po tome što su učenici četvrtih i osmih razreda sudjelovali u projektu vanjskog vrednovanja. Pisali su ispite iz odabranih predmeta, a novost je što su učenici rješavali i problemske zadatke koji su povezivali različita područja. Što smo saznali od psihologinje: Š: Zašto se provodi nacionalno vrednovanje? P: Provodi se kako bi se potakla rasprava o kvaliteti nastave, utvrdilo stanje i ponudili načini za poboljšanje rada u školama. Š: Što će ovim ispitima učenici pokazati? P: Učenici će pokazati svoja obrazovna postignuća i ono što su naučili tijekom dosadašnjeg školovanja. Š: Koji se predmeti vrednuju u nižim razredima, a koji u višim? P: U nižim razredima vrednuju se matematika, hrvatski i engleski jezik i priroda, a u višim matematika, kemija, fizika, biologija, engleski i hrvatski jezik.

8

Što smo saznali od učenika: Luka Bogdanović 4.c Š: Jesu li pitanja bila teška? L: Pitanja mi nisu bila teška. Bila su lagana, osim nekih. Š: Koja su ti pitanja bila najlakša, a koja najteža? Zašto? L: Pitanja su bila najlakša iz engleskog jezika, a najteža iz prirode jer je bilo gradivo iz prijašnjih razreda. Š: Što misliš kako si napisao? L: Mislim da sam dobro napisao, jedino za prirodu nisam siguran. Laura Bezić, 8.a Š: Što misliš o organizaciji vrednovanja u školi? L: Organizacija je bila previše tajna i detaljna, a prema nama su se postavili kao da nismo baš previše pametni. Mislim da učenici nisu baš ozbiljno shvatili projekt. Većini njih to su bili samo dani bez nastave . Š: Kakav je tvoj komentar na pitanja i sadržaj testova? L: Pitanja iz hrvatskog jezika bila su prelagana, dok se na nekim pitanjima iz zemljopisa i povijesti išlo previše u detalje. Mislim da su ispiti trebali biti opširniji i više se temeljiti na općem znanju, a ne samo na detaljima iz gradiva. Š: Misliš li da će rezultati pomoći da se škole na neki način ujednače, tako da nema velikih razlika pri upisu u srednje škole? L: Mislim da da, jer bi se na taj način u srednju školu upisivali oni koji stvarno znaju nešto, a ne oni koji imaju dobre ocjene.


NAŠI Pripremio: Štreberko

I S E J P S U

R

ezultati međunarodnog matematičkog natjecanja KLOKAN BEZ GRANICA održanog 10. travnja 2008. godine Nagrađeni sudionici OŠ SPINUT SPLIT: L (LEPTIRIĆI) Zvonimir Butić, Slaven Knezović, Filip Lesić, Marina Bojčić E (ECOLIER) Ante Ževrnja, Marin Glavčić, Sara Markovina, Dora Kreković, Ema Slapničar, Ante Nižić, Domina Šušak, Patar Lešina ,Tomislav Turić, Toni Bedalov, Marin Dvornik B (BENJAMIN) Zrinka Komić, Marko Grahovac, Bruno Mustić

ŽUPANIJSKO NATJECANJE MATEMATIKA Ivan Šerić 4.b - REGIONALNO, Marko Grahovac 7.b, Darija Tudor 7.b, Zrinka Komić 7.b, Katarina Boban 8.b, Mavro Božićević 8.a, Roko Krstulović 8.a, Vannesa V. Đogaš 8.b, Mislav Ilić 8.a KEMIJA Katarina Boban 8.a, Ivan Ilić 8.a

BIOLOGIJA Paola De Marchi 7.a, Matea Grbeša 7.b, Paola Majić 7.a, Mislav Ilić 8.a

Braća Krstulović Pripremio: Štreberko

Poznajete li Filipa iz 3.b, Dujma iz 6.a i Roka iz 8.a? Ako mislite da ćemo u ovom prilogu govoriti o matematici, varate se, iako svi dobro znate da su braća Krstulović izvrsni matematičari. Jeste li čuli da ovaj trojac rastura u Rugby klubu Nada? Dujam i Roko treniraju rugby već šest godina. Sa

FIZIKA Katarina Boban 8.b, Roko Krstulović 8.a ENGLESKI JEZIK Mavro Božičević 8.a – DRŽAVNO 3. mjesto, Mario Munjes 8.c, Marija Piacun 8.b, Nedjeljka Vučetić 8.b, Domagoj Vučinović 8.b, Elizabeta Krklec 8.b VJERONAUK Mirjana Baran 7.c, Krešimir Butić 7.a, Ana Polunić 8.a, Romana Lijić 8.a PROLJETNI KROS (učenice 5. i 6. razreda) 1. mjesto Ema Duvančić, Ana Prkić, Dora Lončar, Dora Granić, Marina Bulić DRŽAVNO NATJECANJE U GIMNASTICI Toni Prodan, Ivan Šerić, Filip Puljiz, Toma Piccini SKIJANJE Dora Granić 3. mjesto

svojim klubom sudjelovali su na Hrvatskom prvenstvu, Hrvatskom kupu te na brojnim međunarodnim turnirima u Italiji, Francuskoj i Češkoj. U svibnju ove godine Roko je proglašen za najboljeg igrača turnira u Češkoj. Njihovim stopama ide i mali Filip koji trenira rugby tek jednu godinu. Nadamo se da ćemo naše Krstuloviće uskoro gledati kao reprezentativce i ponositi se njihovim uspjesima. Podržavamo ih i želimo im uspjeh!

9


ŠTO ZNATE

O O DJEČJIM DJEČJIM PRAVIMA? PRAVIMA?

D

a budem iskrena, nisam puno toga znala o svojim pravima. Na svu sreću dobila sam priliku naučiti nešto više. Kao novinarka našeg školskog lista Štreberko, zajedno s kolegicom Dorom Bonacin i predstavnicom sedmih razreda u Vijeću učenika Anom Luketin, pozvana sam na radionicu koju je vodila Ana Pezo, savjetnica pravobraniteljice za djecu. Nadam se da se sjećate Ane Pezo koja je radila kao profesorica zemljopisa u našoj školi. Radionica je održana početkom ožujka, uoči godišnjice otvorenja Ureda pravobraniteljice za djecu u Splitu. Taj ured je poseban zato što je jedini na području naših četiriju županija (Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske te Dubrovačko- neretvanske županije). Na putu prema novoj Gradskoj knjižnici Marko Marulić, gdje se radionica i održala, nismo imale neke osobite ideje o tome što ćemo na radionici raditi. - Baš dobra prilika za izostanak iz škole – pomislila sam. Došle smo ranije pa smo uhvatile malo vremena za razgledavanje knjižnice. Sjedeći u udobnim foteljama knjižnice, razgovarale smo o tome što se od nas očekuje na radionici. - Ala, šta ćemo sad tamo radit? Neman pojma kako će to izgledat. Sto posto ćemo morat nešto pisat u vezi novinarske... - razmišljale smo glasno. Nakon što smo se međusobno upoznale s novinarima iz ostalih splitskih osnovnih škola, Ana Pezo objasnila nam je cilj našeg okupljanja: - Eto draga djeco, drago mi je što smo se okupili u ovako pristojnom broju. Naime, cilj današnje radionice je da vi, mali novinari, osmislite list koji ćete vi uređivati i pisati o temama koje se vama čine zanimljivima, o problemima koje svakodnevno susrećemo...

Jeste li znali da...

S

Na stranici www.dijete.hr možete preuzeti dokument Konvencije o pravima djece. Ilustracije koje prate tekst ilustrirala je Sanja Rašček.

vaki je novinar dobio knjižicu u kojoj se nalazi Konvencija o pravima djeteta (pisana jezikom razumljivim djeci) kako bi daljnji rad mogao obaviti s razumijevanjem. Cijelo je vrijeme s nama bio Jure Jerić, svima poznat kao bivši urednik Štreberka, koji sada surađuje s listom Modra lasta. Ovaj put je došao kao novinar Hrvatskog radija. Vidite dokle može dogurati jedan Štreberkov novinar! Započeli smo radionicu sa slatkom igrom gluhi telefon i, naravno, kao svaki gluhi telefon širila se drukčija vijest. Tako smo naučili da vijest koju čujemo od nekoga ne shvatimo suviše ozbiljno nego da podatke provjerimo prije nego što ih iznesemo. Kasnije, podijeljeni u grupe, izmijenili smo iskustva s drugim novinarima. Svaka je grupa napisala nekoliko članaka o pojedinim pravima iz Konvencije. Naravno, svatko je pisao o različitim temama na svoj način. Budući da nismo uspjeli za to kratko vrijeme sve završiti, prešli smo na imenovanje lista kojeg ćemo objaviti. Sukladno s temama i ciljem lista, naše novorođeno djelo dobilo je ime Naš glas. Nadamo se da smo kao predstavnici naše škole bili dobar trojac i dali sve od sebe kako bismo pridonijeli toj akciji. Samo sudjelovanje na radionici bilo nam je veliko zadovoljstvo. Radujemo se novom susretu jer će nam biti drago da naš glas pomogne izdanju toga poučnog dječjeg lista. Radionicu ćemo svakako pamtiti kao lijepo i ugodno novinarsko iskustvo.

10

ornik 7.c Pripremila: Doris Dv

-

svako dijete mlađe od 18 godina ima pravo na sve što piše u Konvenciji o pravima djeteta imate pravo na privatnost imate pravo na život nitko nema pravo oteti vas ili prodati skraćenica UNICEF na hrvatskom zapravo znači Fond Ujedinjenih naroda za djecu svatko, a pogotovo djeca, ima pravo obavijestiti pravobraniteljicu o tome poštuju li se prava djece i prijaviti ako se ta prava ne poštuju ili krše


I mi možemo nešto promijeniti

Č

esto se žalimo na različite stvari, no rijetko kad pokušavamo riješiti neki problem. Projekt Građanin bavi se upravo osvješćivanjem mladih građana i njihovim uključivanjem u rješavanje problema u zajednici. Projekt su osmislili Amerikanci, a u Hrvatskoj se ostvaruje kroz djelovanje u svakoj školi i predstavljanje projekta na Smotri projekata iz područja Nacionalnoga programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Cilj je projekta prikazati postojeće probleme te ih pokušati riješiti. U našem su projektu sudjelovale: Marija Mladinić, Katarina Glavović, Gordana Luketin i Laura Bezić. Kao ključne probleme u našoj izravnoj okolini prepoznali smo sljedeće: Sigurnost - opasnost u prometu Kroz Teslinu ulicu svakodnevno prođe preko tisuću učenika svih uzrasta. Isto tako ispred tih škola prolazi velik broj motorkotača. Dovoljan je jedan trenutak nepažnje pješaka da se dogodi nesreća, a motoristi, koji su već dovoljno neodgovorni time što ulaze u pješačku zonu, uopće ne obraćaju pažnju na pješake. Radi nemarnih vozača i sami smo svjedočili nesreći u kojoj je stradala učenica drugog razreda. Ne samo da svakodnevno viđamo motore u pješačkoj zoni, već je ona postala i priručno parkiralište. Isto tako, u Rendićevoj ulici svakodnevno se provlačimo između brojnih parkiranih automobila. U hitnim slučajevima kao što su požar ili potreba za hitnom liječničkom intervencijom, vatrogasna kola i kola hitne pomoći nemaju kuda proći. Ove činjenice ukazuju na veliku nesigurnost učenika i građana na ovom području.

Siromaštvo sadržaja Ispred naše škole nalaze se prazne, neobrađene i neiskorištene površine. I sami su učenici, prema provedenim anketama, potvrdili da bi na tim površinama voljeli vidjeti zabavne sadržaje. Pored nedostatka sadržaja, manjak zelenih površina samo nadopunjava ružnu sliku okolice škole. Činjenica je da veliki broj starijih učenika odlazi u kafiće upravo radi nepostojanja bilo kakvih mogućnosti za kvalitetno druženje na prostoru ispred škole. Ovakvim se propustima djeci na indirektan, ali opet jasan način šalje poruka: „Niste važni jer imamo ozbiljnijih problema od bavljenja vašim slobodnim vremenom“. Na određeni se način ovakvim nemarom učenicima daje za pravo da već u petom razredu krenu po kafićima. Ovaj problem zahvaća sve veće razmjere i o njemu treba ozbiljno razmisliti. Eko-okruženje U okolici škole nedostaje kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada, ali zato napretek nalazimo ružne grafite. Budući da u blizini ne postoje zeleni (reciklažni) otoci, ni ekološki svjesni građani nisu u mogućnosti izdvajati otpad za reciklažu. A

ra Bezic 8.a

u Pripremila: La

onima ekološki nesvjesnima ne dajemo priliku da se osvijeste. Zidovi u okolici naše škole ispisani su besmislenim i ružnim grafitima. Tim grafitima svakom prolazniku dajemo do znanja da nam nije stalo do našeg okružja. Isto tako, mlađa djeca dolaze u dodir s neprimjernim informacijama za njihovu dob. Opisani se problemi tiču cjelokupne zajednice i zbog toga smo upitali za mišljenje same učenike i ostale stanovnike našeg kvarta. Većina naših sugovornika potvrdila je važnost problema i izrazila želju za njihovim rješavanjem. Nažalost, naš gradonačelnik Ivan Kuret nije nam odgovorio na pismo koje smo mu uputili s molbom da uvaži naše mišljenje i prijedloge za rješavanje očitih problema koji nas muče. Sam projekt vjerojatno nikada neće biti realiziran do kraja, a mi sami nismo mogli sudjelovati na skupu na kojem se projekt trebao predstaviti. Naime, na dan održavanja skupa u hrvatskim se osnovnim školama održavalo i nacionalno vrednovanje. Budući da je očito važnije znanje iz knjiga nego realiziranje svijesti i djelovanja, projekt je još uvijek samo jedna u nizu ideja…


!

ti šešir

pole a ti ne

Pazi d

Patuljci traže izgubljenu Snjeguljicu.

Vesele

U

čenici nižih razreda škole okupili su veselih i maskiranih lica u školskom dvorištu. Sa svojim učiteljicama prošetali su dvorištem kako bi predstavili pojedinačne i skupne maske. Bilo ih je lijepih, strašnih, smiješnih, ružnih, šarenih, veselih i ozbiljnih. Najbolje maske zaslužile su diplome. Nagrade za skupnu masku osvojili su 1.a, 3.a i 3.c. razred, a najbolje maskirana učiteljica bila je Dijana Dvornik. Nakon diploma, poklona, plesa i zabave, veselje je završilo. Nina Mustafovski 4.c

Školsko dvorište obojile su šarene maškare.

. iku

m

kro

o se m

čn plo

rko

le m

p are ašk

e Ves

12

Crno-bijeli svijet


Ocjenjivački sud na zadatku

maškare

1. c strpljivo čeka svoj red.

Vesela strašila: Ma tko ih se još boji!

...i njihove učiteljice. Razigrani prvaši...

13


Veseli 1.a N

a razrednoj priredbi 1.a razreda veseli, pametni i dobri prvašići vješto su izveli glazbeno-plesne i recitatorske točke ispred svojih mama, baka, tata, djedova, teta… i ostalih članova happy family. Sve se to odvijalo uz neophodnu pomoć i podršku njihovih učiteljica Dubravke i Ane. Bilo je to nekad davno... a sad se spominjalo, u prvom polugodištu 2007. godine kad su prvaši proslavili uspješan početak svog školovanja. Tada su naučili samo tiskana slova, a sada vam oni znaju vrlo lijepo pisati sva slova, što poželite, samo ih pitajte ili im dajte zadatak. Oni vam se odmah ‘predaju’ poslu i u ‘teškoj’ disciplini rješavaju zadatke. Rade što poželite: čitaju, pišu, računaju, crtaju, slikaju, modeliraju… Upravo za akciju Naša škola-naša briga vrijedne ruke malih prvaša oslikavale su staklenke, modelirale srebrne i zlatne ogrlice i izrađivali vaze koje će uljepšavati naš prodajni štand na akciji. Voli vas vaš 1.a s učiteljicama Dubravkom i Anom!

14


pozdrav proljeću

od zečića iz

1.b

15


Mi smo 1.c

Ima nas dvadeset i jedan. Naša uči zove se Esmeralda. Zamjenska učiteljica nam se zove Ankica. Naš razred vrijedno radi. Najviše volimo PSIČ („Pusti sve i čitaj“). Najviše se svađamo u košarci. Volimo i plesati. Mi smo dupinići. Posvajamo dupina. Nadamo se da ćemo ga ići vidjeti. Imamo i razredne dupiniće: Ljubicu i Dania. O njima pišemo svaki tjedan. SASTAVILI: SVI MI ZA NAS NAPISALA: Marijeta Hajdin

16


1.d

Barišić Marina Bonacin Marta Bradarić Šljujo Kristina Čorak Luka Damjanović Ivan Dodig Ivan Duhović Leona Gracin Luciana Jeremić Alexander Borna Kalebić Alena Kukić Luka Lešina Marijana Pavazza Amadeo Petric Franko Raboteg Matea Štribić Ante Trogrlić Marijana Vukičević Daniel Vuko Boško učiteljica Luizela Botica

Prvi dan u školi Prvi dan u školi svidjelo mi se što smo se upoznali. Nosila sam lijepe hlače. Luciana Gracin

Kada sam prvi dan išao u školu bio sam uzbuđen i sretan. Bilo mi je lijepo. Franko Petric

Bila sam uzbuđena. Marta Bonacin

Upoznala sam nove prijateljice. Marijana Trogrlić

U školi mi se svidjelo kad smo išli na plivanje. Ante Štribić

Obukla sam se predivno. Marijana Lešina

Upoznao sam prijatelje. Ivan Dodig

Puno učimo, dobro se zabavljamo, super se slažemo. Matea Raboteg

17


To smo mi ... Što smo rekli jedni o drugima Luka Peruzović Dobar prijatelj, nestašan, osjećajan, velikodušan. Uvijek mi pomaže i rado posuđuje stvari.

2.a

Dino Hadžiabdić Dobar je u duši, plemenit, duhovit i marljiv. Voli se igrati. Ivan Kušeta Voli se smijati i uvijek je veseo. Dobar je prijatelj. Rado pomaže drugima. Miran i poslušan. Vrijedan i pametan.

Sara Jurica Dobra je prijateljica, uvijek je sretna i nasmijana. Vitka je, spretna i brza.

Mislav Čović Vrlo je živahan i dobar dječak. Pristojan je, plemenit i svima pomaže. Volim sjediti s njim jer je drag.

Vanessa Majer Dobra je prijateljica. S njom se uvijek družim i igram. Brižna je, vesela i razigrana. Najdraža životinja joj je lav.

Mihovil Puljiz Dobar je u duši, uvijek me nasmijava. Smišan je i sladak. Pametan je i vrijedan.

Matej Puljiz Visok je i vitak poput breze. Šaljiv je, razigran, brižan i osjećajan. Kod njega mi se najviše sviđa što me uvijek sluša. Mia Puljiz Dobra, spretna i nestašna. Drago mi je sjediti s njom jer je mirna. Uvijek pomaže. Martina Barač Vesela je, plemenita, brižna, velikodušna i dobra prijateljica. Tomislav Vulić Živahan je, zabavan, plemenit i brižan...jako dobar prijatelj...odlično igra nogomet. Marta Glibota Vesela je, vrlo povučena, plemenita, lijepa i pametna. Vrlo je pristojna i sluša sve što učiteljica govori. Najdraža životinja joj je konj. Ona je moja najbolja prijteljica. Josip Lijić Razigran, ne voli jesti ručak, ali zato voli slatkiše. U graničarima dobro gađa i prebacuje loptu. Hana Malenica Lijepa je, vedra i uvijek nasmijana djevojčica. Brižna je i dobra prijateljica. Barbara Gale Brižna, osjećajna i uvijek nasmijana. Lijepo crta. Dobra je prijateljica i voli pomagati.

18

Petra Jajčević Dobra je, uvijek mi pomaže. Ona je najbolja prijateljica koju sam ikad imala. Vanja Huljev Dobar prijatelj i dobar učenik. Brižan je, velikodušan i ima puno prijatelja. Ponekad je živahan, a ponekad usamljen. Bruna Majić Visoka i lijepa. Uvijek vedra, vesela i nasmijana. Brižna. Voli pričati. Josip Alajbeg Vrlo je živahan i jako pametan. Vrlo je brz. Znatiželjan je i uvijek nasmijan. Lijepo pjeva i odlično igra nogomet. Ružica-Klara Kušeta Vesela i uvijek nasmijana, dobra i pažljiva. Lijepo mi je sjediti s njom zato jer mi pomaže i dobra je prijateljica. Osjećajna je i velikodušna. Jan Ivčević Drago mi je sjediti s njim. Zaigran je, ali i pažljiv dok uči. Jako je dobar u duši, veseo i uvijek nasmijan. Mislav Šarić Dobar je i pametan, uvijek sluša na satu i rado pomaže. Zorana Cerkvenik Dobra je i draga prijateljica. Volim sjediti s njom. Vesela je, vedra i uvijek nasmijana.


PRAVI SMO MALI ČITAČI - pročitali najviše knjiga u 1. razredu - svaki posjet knjižnici pravi je doživljaj - Pinocchio kviz – uživali smo u ulozi malih matematičara, istraživača i pisaca

POSJETILI SMO ETNOGRAFSKI MUZEJ - muzejska pedagoginja zanimljivo je pričala o uskrsnim običajima - ukrašavali smo pisanice i izrađivali čestitke

2.b VOLIMO POMAGATI - rado pomažemo jedni drugima u učenju - zabavno je učiti igrajući se

SPORT NAM JE VEOMA BITAN - Judo 1. mjesto: Nora 2. mjesto: Rea, Natali 3. mjesto: Suzana, Maja, Sara - Gimnastika 3. mjesto: Nora, Marko - Taekwondo 1. mjesto: Toni

ŠETNJA MARJANOM - uživali smo u šetnji Marjanom - udisali smo mirise proljeća i promatrali promjene u prirodi

19


Ima nas dvadeset i pet: Melani, Jure, Sara, Karlo, Josipa, Jakov, Dora, Dea, Filip, Karla, Petra, AnaMaria, Mia, Franka, Dino, Anđela, Petar, Leonarda, Myrea, Nikolina, Gianna, Mislav, Anamaria, Nina i naša učiteljica Dijana.

Vesele Pcelice

Ugostili smo bake i djedove

Sudjelovali smo na školskim maškarama

Cvjetna svečanost u podrumima Dioklecijanove palače

Ima još puno toga o čemu vas želimo izvijestiti, ali nema više mjesta. Možda neki drugi put. Pozdravljaju vas vesele, marljive pčelice!

20

Proljetna frizura

Muzej je „došao“ u našu učionicu jer od prvog razreda proučavamo našu zavičajnu baštinu


Mi smo «mali ježići», učenici 2.d. razreda – Ela, Mia, Sara Simona, Emina, Stipe, Toni Š., Benjamin, Toma, Josipa, Lucija, Marija, Matij, Filip V., Jure, Luka, Dominik, Matea, Nika, Ana, Nena, Anastazija, Filip P., Toni M.K. i Aldo. Pravi smo prijatelji, rado pomažemo jedni drugima. Uvijek smo raspoloženi za smijeh i šale, ali i spremni za nova «otkrića»…

Ježici

Volimo učiti, osobito kad nas naša draga "uči" Branka vodi izvan učionice. Često odlazimo u prirodu, na gradske ulice i trgove, u muzeje, u kazalište ili posjećujemo ustanove gdje rade naši roditelji.

Volimo glumiti, pjevati i plesati

Maštoviti smo i kreativni u izradi likovnih radova.

Uspješni smo u nogometu, atletici, tenisu, jedrenju i plivanju. Posebno moramo istaknuti naše gimnastičare, Tomu i Filipa, koji već drugu godinu za redom predstavljaju školu Spinut na državnom natjecanju u gimnastici. Ti maleni, spretni dječaci postižu odlične, visoke rezultate. Ponosni smo što su naši prijatelji i što pripadaju našem razrednom odjelu.

21


22


to smo mi dupinici Sadimo ljekovite biljke.

Volimo istraživati - želim znati (mikroskop, termometar)

3.b Roditelji su nam važni pomagači i podrška.

Sudjelujemo na likovnim i literarnim natječajima - kulturna baština i "čarobne zvjezdice"

Smišljamo nove basne - Magarac i lisica - Vrapci i golub

Družimo se s djecom s posebnim potrebama.

23


pozdrav od 3.c T

oni Aliaj, Ante Melvan, Vinko Aljinović, Bruno Iuliano te Antonio Mitrović su razredni nogometaši, a Toni Aliaj je kapetan momčadi. Treniramo u klubovima: Hajduk i Dalmatinac. Osvojili smo mnogo medalja te jedan pehar. Naš Leonard Nakić radi čudnovate, šaljive te pustolovne stripove, ali i zanimljive informatičke igrice. Hrvoje Markić stvara najljepše likovne kreacije-prava umjetnička djela. Naše ptice trkačice u atletici su Petra Ligutić i Karla Marinić. Uhvati ih ako možeš! Igor Stojanović je razredni košarkaš. Kad on skoči - i koš je nizak pa se posrami! Dupini razreda vladaju plavim dubinama olimpijskog bazena na Poljudu. Naši Ivor Gradinski te Igor Nikolić redovito osvajaju vrijedne nagrade. Najpopularniji razredni pijanisti i klavirski virtuozi su: Marko Milun, Lea Medvidović i Karla Marinić. Kad ih čuješ-topiš se od miline! Zatim se do kraja rastopiš kad vidiš balerine u čarobnim cipelicama - naše vile: Dragicu Marinov, Leu Medvidović, Brunu Ivanković, Kristinu Milardović te Saru Bušić. U našem se razredu mnogo spika i špreha, tečno i gramatički točno. Poligloti su Duje Mačina, Marko Milun, Lea Medvidović, Mate Čaljkušić te Igor Stojanović.

24


To smo mi!

4.a

Ovo nam je četvrta godina da smo skupa svi, brzo prošlo vrijem e volimo se mi. Lijepi, dragi, pamet ni k΄o jedan smo sv i, ponekad tužni, a če sto veseli. Škola nam nije sam o učenje i znanje, ona nam je igra, pr ijateljstvo i poštova nje. Učiteljica Lidija pr ijatelj je pravi, kad te nešto tišti, samo joj se javi!

A

IJ A L O K Š

amo se i viđ

an svaki d

imo ja druž Škola i uči i odgaja nju e na Ona m rastemo u z o n Zajedn t je obogaće o iv iteljicu t ž s j o o M rad čnu uč li ja d o o m i e Škola je bre prijatelj do o v t m a js Im tin ić oje dje m je ina Šab u T Valent

Natali Veber

Ja volim oči tvoje, ti voliš oči moje, najljepše je učenje u dvoje!

Samo da z nate, ovo n ije kraj! Ekskurzija nam slijed Uz zabavu i znaj. i druženje vidjet ćem pokoja lju o H rvatsko za bav možde O svemu to gorje, padne, zar me saznat ne? ćete više o d naše nov inarke Mari ne!

25


4.b

Ima nas 23. Samo 9 dječaka, ali su “jači” u govornoj komunikaciji. Zbog njih spadamo u „glasan“ razred.

Naša RECITATORSKA SKUPINA od 1. razreda sudjeluje na svim školskim priredbama i dobiva pohvale. No i pored tih uspjeha mi smo skromni i ne hvalimo se, jer mislimo da možemo i bolje. Trudit ćemo se i nadamo se da će nas škola zapamtiti po dobrim riječima i djelima. Imamo mi i djevojčicu uspješnicu -

EMA SLAPNIČAR

bavi se jedrenjem. Uspjesi: -

Državno prvenstvo za djevojčice do 12 godina – 3. mjesto

-

Krčka regata – 2. mjesto

-

Dubrovačka regata – 1. mjesto

-

Špinutska regata – 2. mjesto

IVAN ŠERIĆ je osvojio Naš

1. mjesto na natjecanju iz matematike u našoj školi. Prošao je na Županijskom i sprema se za regionalno natjecanje. On je odličan gimnastičar. Samo ove godine je osvojio 5 medalja: Županijsko natjecanje: 2 x 2. mjesto 1 x 1. mjesto Državno natjecanje: 3. mjesto Otvoreno prvenstvo grada Splita: 2. mjesto 26


S

vaki posjet Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika bio je veselje, pravi odmor za dušu. Obogatili smo svoja znanja posjetima muzeju i razgledavanjem izložbi, sudjelovali u likovnim radionicama, izlagali svoje radove, istraživali i bili dio eksperimentalnog projekta muzeja Idemo na teren. Ljubav prema muzejima i nacionalnoj kulturnoj baštini započela je u prvom razredu i traje i dalje…

4.c • Pogledajte jedan mali djelić svega što smo doživjeli - i vi možete bio dio toga!

▲ U dodiru s antikom

▲ Bati ura s kampanela

▲ Radionica čišćenja i sastavljanja predmeta

▲ Mali arheolozi

◄Arheološki lokalitet Klapavice Crkvine 27


5.a Moj razred

Evo mene! Ne želim pisati romane, već samo par riječi. Mi smo vrlo neobičan razred. Ima nas svakakvih: neki luduju za ljubavima, neki za nogometom, drugi pak za PC igricama, a ima i onih koji žive za učenje. Znamo da se suprotnosti privlače i da smo svi različiti. Ali jedno nas povezuje. To je nit prijateljstva, sloge, ljubavi i razumijevanja. Naravno da nije sve baš tako bajno i sjajno i naravno da uvijek ima svađa i prepirki, ali gdje nema? Kad nismo zajedno, čujemo se preko MSN-a, poruka ili nešto izmislimo. Razrednica nam predaje hrvatski jezik i ona nas motivira da učimo i s veseljem pomažemo jedni drugima. Imamo mi i Petera – Peter je crni dječak koji se u četvrtom razredu premjestio u našu školu. Zajedno rješavamo sve probleme i prelazimo prepreke koje nam usporavaju let…

5.b M

i smo razred peti Kad Kapovića vidimo

Srce nam je u peti Renata nam daje dobar glas A Laura manekenski stas Naš je Josip širok k’o ledina Toni je pak čvrsta stina Put u Risnjak još pamtimo svi Disko centar samo još neki Noa i Dora su dva animirana lika Silvester i Tweety – slika i prilika Nemamo mjesta sada za sve Vidimo se sljedeće godine! 28

Anđela Paleka 5.a


5.c Alilović Marko

Milovac Marin

Antičević Petra

Munitić Lovre-Ivan

Boschi Srđan

Pavić Borna

Furčić Jerko

Perdić-Lukačević Hana

Gazde Ivo

Petric Marino

Gršković Andrea

Rubić Tina

Hrnkaš Ivan

Sunara Emanuela

SPORTSKI USPJESI

Lalić Tea

Šoljan Domina

Lešina Petar

Veić Ante

Tea Lalić - gimnastičarka (21 medalja i 2 pehara)

Ljubanović Marin

Vučetić Tonči

Lovre-Ivan Munitić – nogometaš (7 medalja)

Marinov Roko

Vujnović Nika

Marin Milovac – skijaš (1 medalja) Nika Vujnović – hip-hop plesačica (1 medalja)

5.d U našem razredu ima 5 Marina. Imamo i dva puta po dva blizanca. U razredu nas ima 21, a muških ima 2 x broj ženskih + 3. Riješi matematički zadatak! Svi odreda idemo na vjeronauk kod Ružice. Od prvog do četvrtog razreda sve smo druge razrede šili u graničarima, a od prvog do trećeg razreda i u nogometu. Imamo i prvaka Hrvatske u boćanju – Marina Ćubelu! 29


6.A 6.b

Prof. Ante Dušan Botica Barčot Aldo Krstulović Dujam Pažanin Ivan Belamarić Dea Ledina Mia Periš Lucija Božić Nadina Lešina Ivana Popović Marin Čajo Marko Lončar Dora Simović Karlo

Čeprnić Josip Marović Vanda Tomić Andrija Dujmović Magdalena Marusso Marko Vukičević Damir Jukić Leo Mladinić Špiro Vuletić Ante Kokan Josip Mustafovski Mia Zujić Paula

Ima nas 25, a razrednik nam je Zoran Ljubić (najbolji profesor u cijeloj školi :D). Svi smo super prijatelji, uvijek se zajedno družimo i izlazimo vani. Ove godine su u naš razred došla dva nova učenika, Margareta Boljat i Leo Drpić. Oni su došli iz različitih krajeva Hrvatske, a njihove sastave o mjestima odakle su došli možete pročitati u nastavku. MARČANA

Prije sam išla u školu Marčana, to je malo mjesto pokraj Pule. U Marčani živi oko 2000 ljudi,većina ljudi radi u Puli, ali neki se bave i poljoprivredom. Marčana je tipično istarsko mjesto s puno malih kuća koje su zbijene jedna uz drugu. U Marčani se nalaze tri spomenploče. Jedna od tih ploča napisana je povodom desete godišnjice smrti borcima protiv fašizma koji su streljani u mjestu pokraj Marčane. Stanovnici tu spomeni-ploču nazivaju još i Tri brista jer su pored te spomen-ploče zasađena i tri stabla brijesta.

SPLITSKA

Moje mjesto Splitska nalazi se na obali otoka Brača. To je malo mjesto s oko 250 stanovnika koji se većinom bave poljoprivredom i ribarstvom. Osobito je po malim kalama, čistom moru, lijepim plažama, kamenim kućama i malim maslinicima. Uz obalu se nalaze kuće stare 400 godina, a tu je i dvorac Cerinić iz 16. stoljeća. Splitska je turističko mjesto. Rivu krasi mali park, brojne palme i crkva. Iako nije veliko mjesto, lijepo se prošetati rivom i kalama. Leo Drpić

Margareta Boljat


Ima nas 26 u razrednom odjelu 6.c., 27 uključujući razrednicu Ljiljanu Longin.

U 5. razredu pridružili su nam se Anđelo Pavišić i Luka Vujević, a u 6. razredu Ema Duvančić i Fabijan Tomić koji nam se doselio čak iz Mađarske. Većina učenika se bavi sportom. Marina Bulić je prvakinja Hrvatske u atletici, Dora Granić je 3. u državi u skijanju, Ana Prkić je bila prvakinja u mačevanju, Sara Srzić je osvojila prvo mjesto na državnom natjecanju u sinkroniziranom plivanju. Imamo još mnogo dobrih sportaša. Prvaci smo u igri graničara. U trčanju smo osvojili 1., 2. i 3. mjesto. NAJBOLJI SMO!!! U dobrim smo odnosima sa 6.b razredom. Svi smo odlični prijatelji i pomažemo jedni drugima u nevolji.

6.c

31


7.a Kronike Sigurno već cila škola zna za bisere iz 7. a razreda. Pa mi i nismo toliko loši ka šta vi mislite. Nas ima 24 i razvrstani smo u dvi veeeeelike skupine poznatije ka BISERI i OSTATAK UČENIKA. Ima nas od A do Ž (doslovno). Dopustite da vam se predstavimo i to po navedenim grupama:

OSTATAK UČENIKA:

Paola Majić i Marijana Ugrina

Ivana - naša razigrana rezredna plesačica! Alen - glumac i po i komentator  Karlo i Krešo - matematički geniji kojima rade hormoni pa je matiša trenutno u drugon planu! Marijana - jedina reperica u razredu. Ivona - nema dlake na jeziku!!! Antonija - svi su joj kompe!!! Dorotea - ima lipe duge nokte. Petar - „šepajuća“ enciklopedija, al’ pravi roker u duši!!! Lovre - budući model za ‘Head and Shoulders’ za plavu kosu =) Paola M. - zanimljiva mješavina balerine i metalca... Franka - da proda one svoje puuuuste medalje mogla bi kupit ogroman stan!!! Gorana - buduća učenica generacije! Doria - najslađe stvorenje 7. razreda =) Paola De. - poštena i pametna Bruno - uživljen u tehnologiju i mobiće Nika - ptica trkačica sa preslatkin aparatićen!!! Nikolina - može oponašat Josipu Lisac, velike glasovne sposobnosti!!! Dora - razredna pjegica, plavih okica Dea - modne piste čekaju samo nju!!!

Ipak, jedina osoba koja nije digla ruke od nas i koja nas drži na lancima da oni biseri ne pokleknu izazovima, a da normalni učenici ne postanu biseri je naša legendarna raska - kraljica od žene i nekima JEDINI odgojitelj, jednostavno NAJBOLJA… naša SMILJA DELIN!!!

BISERI: Nema ih puno, ali i s njih nekoliko, brate, ponekad je teško ka i sa cilin razredon… Pa počnimo: • Silvio: taj mali-veliki čovik je ne biser nego koralj. Svaki profač zna ko je on, a vjerojatno i svi ostali... Naravno ka šta svaki čovik ima mana tako ima i vrlina... …NAKON DESET MINUTA RAZMIŠLJANJA... Naš Silva, koliko god on bia biser, toliko je on i teška kraljina ka i ostatak bisera i šta je, je - stvarno pravi prika. • Marin, a.k.a. Susla poznat je po famoznin izjavama: „nisan ja“ i „elementi fabule su uvod, izvod, razvod i zavod“. • Davor, a.k.a. Daba je car i po poznat po svojim presmišnin bazama na satovima ka šta su: „Gej Đulije Cezar“ i „Ja san pošten čovik i meni to uopće ne igra ulogu!“. • Tomislav, a.k.a. Čoma je također napunjen raznin provalama i bazama za koje on misli da su činjenice... Najbazastija dosad „činjenica“ mu je ona kad je izjavia da je jedna žena progutala punoglavca i rodila žabu… Također ženskoj populaciji u razredu je bodyguard i stvarno simpa čovik!!!

NEPOZNATE RIČI: - a.k.a. „also known as“ (poznatiji ka) - raska (od milja) - razrednica


7.b

Bruno kemija, Pero bi se smija. Želja valja baze, Cigy od sebe radi kamikaze. Kad je Maja dobre volje, svima nan je bolje. Odnedavno Doki nosi leće, pa joj suza iz oka više poteć neće. Nora je prava fora, lagano u hodu prati modu. Lana svima matematiku objašnjava,

Buljan profu uopće ne obadava, Šera stalno mlije, Sara mu se smije. Dora je naš novi Tesla, a Šušak ka lud vesla. Pave na branci praši, balet prepustite Maši. Hrvatski i Gomy-pojma su dva, Koso i Amy bi preplivali mora sva. Ana modnon piston hoda, Rubyju je engleski ka mutna voda.

Stela je poznata ka nasmijana mala, Sunyju rugby nije šala. Mirja je cura fina, vaterpolistica i balerina. Bito je faca prava, Coky ne bi zgazia ni mrava. Nickyju odbojka leži, i sad ti sve to u jedan razred poveži. Naša draga razrednica šećer je za kraj, vidimo se dogodine, bye, bye, bye!

7.c

33


Ana Jelavić

Ana Polunić

Anja Garmaz

8.a

Ivana Luetić

Mislav Ilić

Jakov Delić

Paola Soletić

Josip Males

Petra Radoš

Bruno Radan

Denis Mitrović

Gordana Luketin

Marija Mladinić

Katarina Glavović

Laura Bezić

Lea Davidović

Luka Bajamić

Mabel Sulić

Maja Katičić

Mauro Božičević

Mila Rnjak

Roko Krstulović

Romana Lijić

Teo Fržop

Tin Jelavić


Andrea Jozić

Andrea Lucić

Andrea Sarić

Anja Vukasović

Antea Batinić

Dajana Čopić

Dino Martinić

Domagoj Vučinović

Elizabeta Krklec

Ita Hajdin

Ivan Bogić

Ivan Dželalija

Ivan Ilić

Ivana Boschi

Katarina Boban

Katja Janacković

Marija Piacun

Marinka Pelivan

Mateo Didić

Mirta Buskulić

Nedjeljka Vučetić

Nedjeljko Marušić

Nikola Biljaković

Stipe Đapić

8.b Vanessa Đogaš

Žarko Marić


Ante Markoč

Armando Marusso

Branko Čubela

Dubravka Jurić

Edita Kukoč

Ena Siriščević

Filip Matijević

Josip Kokan

Klara Rumora

Linda Abramović

Luka Gavranić

Marija Raos

Marijan Vuletić

Mario Munjes

Marita Katunarić

Matea Bogdanić

Rozalija Radelić

Sandro Zulim

Tea Bratić

Tina Dolić

Toni Vidović

Vana Vrhar

Vedran Vlajić

8.c

Andrea Šimunković


Ostvare li se predviđanja o topljenju leda u polarnim predjelima, do sredine stoljeća nestat će dvije trećine svjetske populacije bijelih medvjeda. Glavni su razlozi ljudski nemar i onečišćenje zraka koje je u izravnoj vezi s globalnim zatopljenjem.

Volim… životinje! Raznolikost i ljepota svijeta u kojem živimo uvijek su zanimljive teme, a naročito u vrijeme kad sve više postajemo svjesni kako lako možemo izgubiti to bogatstvo. Naše ljubiteljice životinjskog svijeta, Ivana i Ena, pripremile su za vas zanimljivosti o dvjema ugroženim vrstama - dupinima i sjevernim medvjedima.

Morske pametnice

Dupini su jedni od rijetkih sisavaca koji žive u moru. Oni su jako vesele i druželjubive životinje. To nam dokazuju i priče o dupinima koji prate brodove. Neki imaju i ljudske prijatelje. Dupin ima izduženo tijelo s ustima poput kljuna. Njegova je koža glatka, na leđima ima leđnu peraju. Na repu ima okomito spljoštenu peraju kojom se koristi dok pliva. Koža na leđima mu je tamno siva dok je odozdo svijetao. Odrasli dupin dostigne dužinu od 2-4 metra. Najčešće živi u toplim morima. Vrlo je okretan i snažan. Kao najpametnija bića nakon čovjeka, dupini imaju svoj tajni jezik. Koriste se pokretima tijela i svojim piskutavim glasom. Dupini se hrane ribom i glavonošcima. Ako se nađe u ribarskoj mreži, lako je probije. Zbog toga ih ribari progone kao štetočine. Radi zagađenja mora i pretjeranog izlova morskih organizama koji im služe za hranu, postaju sve rjeđa životinja u našim morima.

Simbol zemlje vječnog leda

Smještena oko Sjevernog pola, Arktika je područje gdje su zime dugačke i vrlo hladne, a noći ne prestaju. Tlo je prekriveno ledom, a more je zaleđeno veliki dio godine. Samo vrlo otporne životinje u stanju su preživjeti na tako surovu mjestu. Jedna od njih je i sjeverni medvjed. Sjeverni, bijeli ili polarni medvjed, životinja koja svojom veličinom izaziva strahopoštovanje, zajedno sa smeđim medvjedom i grizlijem treća je najveća kopnena zvijer. Bojom krzna je polarni medvjedić koji se odlično prilagodio okolini. Dlaka im je odrasta u zoološkom vrtu u Berlinu prljavo-bijela, na kojoj se ističu crni nos i oči. - majka ga je odbacila odmah nakon Kao i ostali medvjedi, i mužjaci bijelog medvjeda rođenja i brigu o njemu su preuzeli su samotnjaci. Aktivni su tijekom cijele godine. Odlični su plivači i pazitelji životinja. Beba od 110 kilograma mogu plivati brzinom većom od desetak kilometara na sat. Hrane se je prije šest mjeseci proslavila svoj prvi isključivo mesom, a najčešći plijen sjevernih medvjeda su tuljanovi rođendan, i prava je medijska zvijezda – mladunci. ima svoj blog i TV emisiju! • Crni vrh njuške sjevernog medvjeda može se dalekozorom vidjeti s udaljenosti od 10 km. Kad se prikrada plijenu, mora prekriti njušku šapama, kako ne bi bio prerano opažen. • Ako ga na to prisile okolnosti, može trčati brzinom od 40 km/h, no brzo će se umoriti. U pravilu se kreće brzinom od 3 – 6,5 km/h. • Sjeverni medvjed na kopnu nema prirodnih neprijatelja, no u vodi ga napadaju morževi i kitovi ubojice. • Polarni medvjedi imaju jako razvijen njuh. Mogu nanjušiti uginulog kita na udaljenosti od 30 km, a pronaći će sklonište tuljana i do 1 m ispod snijega.

Jeste li znali…

37

Pripremile: Ivana Šatara i Ema Bekavac 4.c

Knut


PROŠETAJMO SPLITSKIM

MUZEJIMA Pripremila: Dijana Dvornik

• Što je muzej?

Muzej - kulturna ustanova koja sakuplja, čuva i proučava povijesnu građu

• Tko radi u muzeju? U muzeju ćemo susresti: kustose, muzejske pedagoge, restauratore, dokumentariste, knjižničare, arhiviste, preparatore, fotografe, muzejske tehničare...

• Prepoznaješ li muzeje na fotografijama? • Znaš li gdje se koji nalazi? • Što se čuva u svakom od njih? Upiši naziv muzeja 1. 2. 3. 4. 5.

1.


4.

5.

3.

2.

39


FOLKLOR

Posjet rasplesanoj uciteljici

U našoj školi već nekoliko godina postoji folklorna grupa koju vodi naša simpatična mlada učiteljica Katarina. Saznali smo da se grupa sastaje svake srijede. Posjetili smo ih i saznali više o njihovom radu.

1. Gdje ste naučili plesati folklor? Naučila sam ga plesati od svoje nastavnice glazbene kulture gđe. Stankice Dominis u OŠ Dobri. • 2. Koliko dugo plešete? Plešem već 17 godina i još uvijek se aktivno bavim plesom. • 3. Što Vas je navelo da učite djecu plesati folklor? Ljubav prema plesu i folkloru i rad s djecom kroz moje zanimanje učitelja razredne nastave. • 4. Koliko dugo djecu učite plesati folklor? Djecu učim u KUD-u Brodosplit četiri godine, a prije toga sam ih poučavala na razini osnovne škole. • 5. Koji Vam je ples najdraži? Svaki ples je na svoj način poseban i teško se uči, ali kako su moji prvi ‘naj’ plesovi bili stari splitski plesovi, oni su mi i sada najdraži. Isto tako volim i vrličko kolo. • 6. Mogu li se i drugi učenici upisati na folklor? Na početku svake godine učenici se upisuju u folklornu grupu i naravno da se mogu uključiti i drugi učenici koji su zainteresirani. • 7.Gdje ste sve nastupali s učenicima? S djecom sam nastupala na različitim gradskim manifestacijama za Božić i Sv. Duju, zatim na Smotri glazbenog stvaralaštva mladih u našoj županiji. Prošle godine je moj Dječji folklorni ansambl bio sudionik i na dvije velike državne smotre: Na Neretvu misečina pala u Metkoviću i na Vinkovačkim jesenima. Inače kao plesačica sam nastupala na različitim smotrama folklora diljem Hrvatske, zatim na festivalima folklora u Poljskoj, Španjolskoj, Belgiji, Egiptu, Italiji i Sloveniji. • 8. Kakvi su Vaši planovi? Što se tiče folklorne grupe u OŠ Spinut, plan mi je nastupiti i predstaviti školu u našem gradu, u sklopu neke manifestacije (npr. Nek’ riva u cviću pliva ili proslave Sv. Dujma). • 9. Volite li školski list Štreberko i zašto? Volim, posebno mi je drago što ga naši učenici stvaraju svojim trudom i maštom, naravno uz pomoć učitelja.

Posjet Etnografskom muzeju

Velika grupa folkloraša iz škole bila je u posjetu Etnografskom muzeju. Upoznali smo se sa starim nošnjama iz Splita, Slavonije, Posavine i Korčule. Vidjeli smo stari nakit, ukrase, oružje i stare spavaće sobe. Puno smo toga naučili i vidjeli. • Saznali smo da se davno prije po odijevanju razlikovalo je li netko bogat ili siromašan, vjenčan ili nevjenčan. Naučili smo dijelove splitske nošnje. •U muzejima se puno toga može naučiti i vidjeti. U Etnografskom muzeju mogu se vidjeti većinom stare nošnje iz raznih zavičaja Hrvatske. • Koliko god je važno upoznati nošnje svoga zavičaja, isto je toliko dobro znati i o nošnjama iz drugih područja Hrvatske. Sve je to u cilju očuvanja tradicije, da svojoj djeci jednog dana prenesemo priču. U muzeju nam se najviše svidjela replika stare vjenčanice, u kojoj je na trenutak zablistala lijepa djevojka iz prošlosti. Jelena Jurić, 4.c

Pripremile: Loredana Delić, Nina Mustafovski i Jelena Jurić, 4.c

Intervju s učiteljicom Katarinom Bušić, voditeljicom sekcije


IN MEMORIAM

JEDNO POPODNE S NAŠIM NAJVEĆIM GLUMCEM

BORISOM DVORNIKOM

• Duje i Bruno su prije dvije godine za razredni list 4. a Lavići razgovarali s Borisom Dvornikom. Itervju objavljujemo u sjećanje na poznatog glumca iz našeg kvarta.

KAKO STE ODLUČILI POSTATI GLUMAC?

Ne mogu se niti sjetiti. Reći ću vam nešto što nitko ne zna. Imao sam godinu dana kada je Ranko Jakuša, glumac iz Slovenije najviše igrao u HNK. To je bilo 1940. godine, prije početka Drugog svjetskog rata. Bio je veliki prijatelj mog oca i moj kum. On je meni dao ime Boris. Kada sam imao točno godinu dana odveo me da napravi slike sa mnom u SPLITSKI TEATAR. Bio sam na pozornici, a on me držao iza zastora da ne padnem u orkestar. Po tome sam ja postao glumac kada sam imao godinu dana. Poslije Drugog svjetskog rata, 1947. godine, prvu ulogu sam glumio u Crvenkapici, jednog miša. Nakon toga u TITOVIM MORNARIMA, tamo je bilo puno glumaca koji su tada bili profesionalci, sada smo svi u penziji.

JE LI VAS ZANIMALO NEŠTO DRUGO OSIM GLUME? U mladosti ne može čovjek lako odlučiti što će biti

u životu. Bio sam odličan đak do trećeg mjeseca. Od trećega je počela mediteranska klima, a onda sam živio na jedan drugi način. Radio sam na škveru kao građevinar, ali mi je Hajduk bio velika stvar, igrao sam u Hajduka. Kaliterna mi je bio trener i strašno me volio, ali nisam bio veliki igrač. Poslije sam otišao u Novi Sad u glumačku školu. Od Novog Sada pa na dalje je posebna priča.

KOLIKO VAS RADUJE ILI NERVIRA KAD VAS PREPOZNAJU NA ULICI? Koji put me nervira, ali malo

puta. Ja sam na ulici čovjek drag ljudima koji gledaju televiziju. To mene ne može nervirat. To što mene ljudi vole, posebno u Dalmaciji i Splitu, je meni jedan začin životu, da nisam penzioner, nego da još uvijek živim i radim i da sam ljudima zanimljiv.

U KOLIKOJ SE MJERI DANAS AKTIVNO BAVITE GLUMOM? U nikakvoj. To je tako s glumcima, čim odeš u

penziju onda te oni skidaju s repertoara. Toga nema u svim državama. Nema kod glumaca u Americi ili Srbiji jer oni daleko više cijene i vole svoje glumce nego što ih mi volimo. Tamo su glumci najvažniji, iza njih dolaze režiseri i ostali. Kod nas je obrnuto. U Hollywoodu, kad se dobiva Oscar, nitko ne zna tko je bio režiser, scenarist i tko je radio muziku. Svi znaju glumce i oni su najviše plaćeni.

ŠTO PRIPREMATE U OVOJ GODINI? U ovoj godini

nešto pripremam. Trebalo bi nešto biti, znat će se u proljeće. Sve što sam ja radio u životu, trebalo bi izaći u seriji.

ŠTO MISLITE O EMISIJI DVORNIKOVI? Mislim da je to najbolje što je napravljeno u zadnje vrijeme. Na taj način se treba u životu ponašati, onako kako se ponašaju njih troje. Ela je strašna, to je čudo od moje unuke, a ta serija je strašno dobro napravljena, od režisera preko cijele ekipe. IMATE LI KAKAV SAVJET ZA MLADE KOJI ŽELE KRENUTI VAŠIM PUTEM, KAKO USPJETI? Imam

samo jedan savjet za mlade, savjetovao bih da izaberu što im je najdraže, da izabiru prave tekstove, mediteranske. Oni te tekstove moraju igrati na svoj način, a ne kako kaže režiser. Oni moraju biti ono što u svijetu rade veliki glumci. Branko Gavela je bio zadnji velikan na akademiji. Od njega si mogao sve dobiti.

KOJA VAM JE DRAŽA SERIJA, VELO ILI MALO MISTO? Smoje je pisao jedno i drugo. Malo misto je bilo prvo. Kad se pojavilo prvih šest epizoda bilo je skoro zabranjeno da ide dalje. Danas je Malo misto jedna od naših najboljih serija. Velo misto je radio poslije deset godina. Ono je imalo isti problem. Draže mi je Malo misto, ali te dvije uloge su potpuno različite. To su mi dvije nadraže uloge u životu. Ne mogu reći koja mi je draža, stavi da mi je draži Meštar jer sam tamo morao ozbiljno raditi.

JE LI VAM DRAŽE GLUMITI U KAZALIŠTU ILI NA FILMU? Bilo mi je draže glumiti u kazalištu. DA MOŽETE BIRATI BISTE LI OPET BILI GLUMAC? Ne bih, danas više ne bih. Danas bih bio u onih 5% koji dobro žive u ovoj zemlji. Na kraju nam je Boris odsvirao i otpjevao pjesmu o Bepini i Dr. Luigiu. Bilo je zaista ugodno i zabavno biti neko vrijeme s njim.

Pripremili: Duje Najev i Bruno Orlandini

41


page

g Ea erCat’s On her last visit to the Capital of the World, our teacher Maja didn’t forget about her students.

She brought some great photos and told us interesting stories. Together we prepared a project named “London”, learned about the history and the sights and made our own little tourist guide! Can you guess which picture goes with the description? A

1. London is the capital of England. It is one of the biggest cities in Europe. Around 8 million people live there. It lies on the River Thames. There are lots of famous buildings in London.

D

(Andrea, Nikolina, Miro & Borna 4.c)

B

2. The River Thames flows through London. It is the only river in London. Tower Bridge goes up when big ships pass under it. (Natali, Ivan, Domina, Ana-Marija, Zonimir & Marina 4.a)

E

3. The Buckingham Palace is very big. It has got 300 rooms for Queen’s guests. Six hundred guards watch over the Buckingham Palace. Many people visit the palace every year. (Marija, Madri, Mia, Anđela & Ema 4.b)

4. The Houses of Parliament is the place where the laws are made. The Houses of Parliament have a famous tower with a clock - Big Ben. It rings every hour. (Bruna, Karla, Josipa & Leon 4.a)

C

5. London has two football clubs: Arsenal and Chelsea. They are one of the most famous clubs in the world. London has one of the biggest stadiums in Europe the Emirates Stadium. (Renato, Antonio, Rino & Loredana 4.c)

6. The Queen’s Guard wear black and red uniform. They guard the Queen and her palace.

42

(Lea, Iva, Martina, Ante, Ana & Barbara 4.b)

F


P

o

č

e

c

i

OLIMPIJSKIH IGARA

• Olimpijske igre održat će se ove godine u Pekingu, od 8. do 24. kolovoza. Pripreme za ovaj veliki sportski događaj traju već godinama i svi željno iščekujemo trenutak kada će olimpijski plamen stići u Peking i označiti početak najvažnijeg sportskog natjecanja na svijetu. • Ljudi su još u davnim vremenima voljeli natjecanja. U pretpovijesno doba lovac koji je brzo trčao, bacao kamenje ili bacao koplja s preciznošću bio je jako cijenjen. Antički su Grci u mnoge religiozne proslave uključivali atletska natjecanja, a 776. godine prije Krista održana je sportska manifestacija u čast najvažnijeg grčkog božanstva Zeusa. Svi grčki atletičari okupili su se na stadionu u dolini Olimpiji kako bi pokazali svoju Novi olimpijski stadion u Pekingu ima kapacitet od 91,000 gledatelja brzinu, snagu, hrabrost i sposobnost na prvim Igrama u Olimpiji. Olimpijske igre bile su održavane svake četiri godine, a mnogo godina samo je muškarcima bilo dopušteno sudjelovati u natjecanjima. • Igre su se nastavile i nakon što su Rimljani osvojili Grčku sve dok ih 394. godine poslije Krista car Teodezije I. nije ukinuo. Arheolozi su 1500 godina kasnije otkrili ruševine Olimpijskog stadiona. • Igre I. Olimpijade modernog doba održane su 1896. godine u Ateni. Peking će ovog ljeta biti domaćin XXIX. po redu Olimpijskih igara. Pored hrvatske vaterpolske reprezentacije imat ćemo priliku pratiti i bodriti još 24 hrvatska sportaša. ▲ Maskote Olimpijskih igara u Pekingu u bojama su olimpijskih prstenova i nose poruku mira i prijateljstva svoj djeci svijeta. Njihova imena su Bei Bei, Jing Jing, Huan Huan, Ying Ying i Ni Ni – a kad se prvi dijelovi imena spoje „Bei Jing Huan Ying Ni“ – rečenica na kineskom jeziku znači Dobrodošli u Peking!

ŠTO ZNAŠ O SPORTU?

1. Tko je izmislio košarku? a) James Bond b) Maria Sharapova c) James Naismith 2. Kada je Hrvatska ostvarila svoj najveći uspjeh u nogometu? a) 1998. b) 2004. c) 2007. 3. Kako se zovu poznati braća Skelin? a) Alen i Matej b) Luka i Toni c) Siniša i Nikša 4. Koji je rekord Blanke Vlašić u skoku u vis? a) 207 cm b) 200 cm c) 204 cm

5. Tko je trenutno najbolji rukometaš svijeta? a) Lino Červar b) Ivano Balić c) Mirza Džomba

9. Legenda splitskog sporta, uporni maratonac: a) Mario Ančić b) Veljko Rogošić c) Dino Rađa

6. Najbolja hrvatska plivačica svih vremena je: a) Sanja Jovanović b) Ivana Brkljačić c) Đurđa Bjedov

10. Jedini hrvatski osvajač Wimbledona i jedini koji je to uspio s pozivnicom naš je: a) Stipe Pletikosa b) Ivica Kostelić c) Goran Ivanišević

7. Koje godine smo osvojili Davis Cup? a) 2004. b) 2005. c) 2006.

11. Koje je godine osnovan Hajduk? a) 1950. b) 1905. c) 1911.

8. Toni Kukoč bio je ponajbolji: a) nogometaš b) košarkaš c) tenisač

12. Na koliko je metara Duje Draganja plivao kada je dobio srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Ateni 2004? a) 50 metara b) 150 metara c) 500 metara

43

Pripremile: Lara Ramić i Domina Šušak, 4.c

Sportski kviz

Odgovori: 1 c, 2 a, 3 c, 4 a, 5 b, 6 c, 7 b, 8 b, 9 b, 10 c, 11 c, 12 a


abeceda

Aerosmith – rock grupa osnovana 1970.; uz poznatog vokalistu Stevena Tylera, oca poznate glumice Liv Tyler

ugledalo na njega, postao je vrlo poznat već 1967. dokazavši se svojim izvrsnim umijećem sviranja električne gitare

Black Sabbath – vladali su sedamdesetima; uz fantastični vokal Ozzya Osbournea; osnovani 1969.

Idol, Billy – legendarni pjevač, započeo karijeru krajem sedamdesetih i vladao osamdesetima, poznatiji hitovi su mu „Speed“ i „White Wedding“

Cajke – ono što „ni u ludilu“ ne spada pod ovu kategoriju The Doors – predvođeni karizmatičnim vokalistom Jimom Morissonom postigli su velik uspjeh tijekom šezdesetih i početkom sedamdesetih; Jim je 1971. umro, a zamijenio ga je Ray Mazarek Đubrivo – popularna domaća rock-punk grupa, osnovani 1994., poznati su po svojim vrlo zanimljivim „šporkim“ tekstovima

John Lennon – imao je vrlo dugu solo karijeru tijekom sedamdesetih; da nije bilo njega i njegovih poznatih sunčanih naočala, uz onaj hippy look, svijet glazbe bio bi koma The Killers – indie rock grupa novog zvuka, vrlo zanimljiva melodija i čudan, ali opet ugodan za uho glas vokalista Brandona Flowersa Led Zeppelin je engleski rock sastav nastao krajem 1960ih; smatraju se za pionire hard rocka.

The Eagles – osnovani su krajem šezdesetih godina, najpoznatiji im je hit „Hotel Califonia“, a istoimeni se album našao na 37. mjestu na izboru najboljih albuma svih vremena američkog glazbenog magazina „The Rolling Stone“

Metallica je sastav koji je postao komercijalno najizloženiji primjer glazbenog pravca poznatijeg pod imenom trash metal.

Franz Ferdinand – engleski rock kvartet, uz uglavnom stalne članove i hitove „Take Me Out“, „Fire“ i „Do You Want To“ palili i žarili su glazbenim ljestvicama početkom 21. stoljeća

Nirvana je početkom 90-ih zajedno s još nekolicinom bandova iz američkog grada Seattle lansirala ‘grunge’ - glazbeni pravac koji je označio uspon cinične Generacije X.

Guns N’Roses – legendarna rock grupa, njihova obrada skladbe Bob Dylana „Knocking on Heaven’s Door“ stekla je gotovo kultni status, uz još veći hit „Sweet Child Of Mine“; osnovani su početkom osamdesetih godina 20. stoljeća

Elvis Aaron Presley, još za života legenda i neokrunjeni kralj rock’n’rolla. Prvu pjesmu snimio je kao rođendanski dar majci.

Hendrix, Jimi – jedan od najboljih gitarista na svijetu, mnogo se gitarista

The Offspring, američki punk rock/punk pop band. Formirani su 1984. u Orange Countyu, Kalifornija. Žanr: punk.

Queen je britanska rock grupa nastala raspadom grupe Smile koju su činili dvoje originalnih članova grupe Queen, Brian May i Roger Taylor.

The Rolling Stones je britanska rock grupa koja je postala poznata u 60-ima, a djeluje i danas. Početnu postavu The Rolling Stonesa činili su: Bill Wyman, Brian Jones, Charlie Watts, Keith Richards i naravno legendarni Mick Jagger. Scorpions je njemačka rock i hard rock grupa. Poznata po pjesmama “Wind of Change” i “No One Like You”. Travis je britanski, ili točnije škotski milozvučni folk rock band. U2 je jedan od nekoliko bandova kojima je tijekom ovih 30 godina postojanja uspjelo ostvariti podjednako komercijalan i kritički uspjeh. The Velvet Underground je rock’n’roll sastav osnovan 1965. u New Yorku, prestali su s djelovanjem 1971. te nakratko ponovno zasvirali zajedno u originalnoj postavi 1993. godine. Vjerojatno su jedan od najutjecajnijih bandova svih vremena iako nisu imali baš previše uspjeha na top-listama. The White Stripes je američki rock duo iz Detroita kojeg čine tekstopisac Jack White, koji svira gitaru i klavir i glavni je vokal te Meg White na bubnjevima, udaraljkama i vokalu. Yeah Yeah Yeahs je njujorški art punk sastav. Pjevačicu Karen O, pored zanimljivih nastupa, krasi i poseban stil odijevanja.

ZZ Top je teksaški hard rock band poznat po dvije stvari – brade koje sežu do gitara i sunčane naočale.

Složili: Doris Dvornik (A-K) i Petar Puškarić (L-Z)

Rock


o v t s v e j l a kr

SAPUNICA

‘’Maria Liz, mí amor…’’ dosta vam je takvih rečenica ili pak mislite da su ludo romantične? Sve češće imena sapunica popunjavaju TV-vodiče i TXTove. Njihova nas imena podsjećaju na još jednu sapunicu, gotovo jednakog sadržaja kao i ostale. Sapunicu punu sladunjavih prizora i suznih očiju lijepih glumica koje, svaki put nakon zvuka crne filmske klape i pred kamerama, moraju izgledati savršeno. Mnoge od njih podvrgnute su plastičnim operacijama i estetskim zahvatima. Bilo to zatezanje, povećavanje ili smanjivanje pojedinih dijelova tijela, junakinje telenovela današnjice napravit će sve za blistavo lice i super-zgodne obline. No, dobar imidž daju im i egzotični jezici: španjolski, meksički, pa i portugalski. Na tim su jezicima mnoge ljepotice plakale moleći Boga i preklinjući Djevicu za spas njihovih velikih ljubavi ili tomu slično. Na tim jezicima čujemo toliko emocija: strast, ljubav, mržnju, bol, tugu, radost… nema smisla. Tada taj mjehurić od sapunice klizi iz ruku stvarnosti i postaje iluzija. No, nemojte zato promijeniti program na svome televizoru, jer uz sapunice barem nikad niste sami. Proveli smo anketu među učenicima petih razreda. Htjeli smo doznati gledaju li i vole li sapunice. Iako je anketa skoro pokazala izjednačenost glasova za i protiv, ipak su pobijedili ljubitelji sapunica. Protivnici sapunica naveli su za razlog glupost i nezanimljivost njihove radnje, dok su pristaše isticale zabavni sadržaj. Anketa nam je otkrila da sapunice uglavnom gledaju djevojčice.

SAPUNICE (zašto ih ne volim)

Meksički glumac Cezar Evora zasigurno je kralj sapunica. Glumio je u jako mnogo telenovela.

Sigurno ste primijetili kako sve sapunice imaju jednak sadržaj i nikada se ništa novo ne događa. Već na početku možete predvidjeti kraj. Toliko su izreciklirane da kad pratiš jednu kao da ih pratiš sve. Bez trunke originalnosti. Znam da se može naučiti nešto malo jezika, ali zar vam taj jezik ne ide pomalo na živce? Zašto ljudi gledaju sapunice? Zato što vole razmišljati o savršenom životu punom ljubavi i romantike, posebno žene. Mislim da se sapunice na bi trebale emitirati u tolikoj mjeri jer ih mnogi ne vole. Barbara Mori, prema anketama najljepša glumica telenovela. Glumila je u seriji Rubi.

U CARSTVU REKLAMA „Ostanite s nama, vraćamo se nakon bloka reklama!“ Koliko je samo puta ovakva rečenica prekinula vaš omiljeni show ili film koji ste gledali. I upravo u najnapetijem trenutku morali ste saznati koja je nova cijena šunke s akcije ili za koliko se lipa snizila cijena čarapa. I tako, vrlo lako, naučimo napamet reklame jer gospođa na ekranu miluje BESPRIJEKORNO BIJELO rublje uzvikujući: ˝Oh, kako je meko! I bijelo!˝ Ali zašto bi nas to uopće zanimalo? Tada pokušamo pogledati što ima na drugim programima, ali koji peh! Već nam nude da požurimo u najbližu trgovinu po pileće batke. Ali, tu nije kraj. Reklame su posvuda. Pokušamo isključiti televizor i prolistamo omiljeni časopis, a već smo počašćeni reklamom na prvoj stranici. Reklama za noviju i učinkovitiju zubnu pastu s trostrukim djelovanjem, a u sredini je vodica za ispiranje usne šupljine. Lijepi ljudi s blistavobijelim zubima strše iz svih kutova podsjećajući nas kako smo ružni jer nemamo takve zube. I sve to po POVOLJNOJ cijeni. I u poštanskom sandučiću gomilaju se reklamni letci koje ćemo sutra baciti u kutiju za reciklažu starog papira. Zar se nitko ne može potruditi da reklama barem bude dobra!? Jednostavno je grozno kako su neke reklame glupe i bez ikakvog živog smisla. Reklama u kojoj muž bježi s vjenčanja zbog jetrene paštete? Kuda ide ovaj svijet? Ana Prkić 6.c

45


savršena kombinacija!

Prof. povijesti Martina Koceić-Bilan nadmoćno je pobijedila na ovogodišnjem, prvom po redu, natječaju za najbolje odjevenog/u profesora/icu. Pobijedila je s ukupno 993 glasa naših učenika, ispred prof. Sokol (238 glasa), prof. Mrkonjić (89 glasa), prof. Brizića (33 glasa), prof. Delin (4 glasa), prof. Gulin (2 glasa), prof. Zorić (2 glasa) te prof. Zulin (1 glas). Ako ukupan zbroj glasova ne odgovara ukupnom broju učenika naše škole, nemojte nam to uzeti za ozbiljno , naravno da smo glasovali i po nekoliko puta.

Š: Kako se osjećate u ulozi zamjene naše profesorice iz povijesti? M: Kada sam došla u ovu školu bilo mi je jako teško, ali sad mi je zadovoljstvo biti njezina zamjena i osjećam se odlično. Š: Jeste li uspostavili dobar odnos s učenicima? M: Što se tiče učenika, nadam se da jesam. U nekim razredima je to išlo sporije, a u nekima brže, no s vremenom sam uspostavila ugodan odnos i trudim se da budem što bolja.

Š: Što mislite jesu li Vas učenici dobro prihvatili? M: Mislim da jesu, smatram da je ova anketa nekakav Kako se osjeća kao apsolutni pobjednik, ispričala nam rezultat toga. Uvijek će biti učenika koji će biti manje je naša “slatka“ profesorica. zadovoljni, neki više, mislim da je to sve tu u nekoj stabilnoj razini. ŠTREBERKO: Jeste li iznenađeni što ste upravo Vi izabrani za najbolje odjevenu profesoricu ove škole? Š: Koji Vam je predmet bio najdraži, a koji najmrži kad MARTINA KOCEIĆ-BILAN: Da, iznenađena sam ste išli u školu? zbog toga što me djeca manje poznaju jer sam im M: Najdraži predmet mi je bila povijest, a najmrži matematika. nova profesorica. Ugodno sam iznenađena. Š: Imali ste 993 glasa učenika. Kakav je to dojam Š: Imate li savjet na koji bi način vaši učenici trebali ostavilo na Vas ? učiti povijest? M: 993!? Moram priznati da je to izvrstan M: Povijest bi se trebala učiti redovito i s rezultat. Tko su mi bili protukandidati? razumijevanjem. Samo tako učenici mogu biti Oh, pa onda sam stvarno počašćena. uspješni u savladavanju gradiva. Š: Gdje kupujete svoju odjeću? M: Odjeću kupujem uglavnom u Mangu i Jokeru, ali ako mi se nešto svidi na pazaru, kupit ću. Š: Koliko vremena provodite pred ogledalom? M: Pred ogledalom provodim vrlo malo vremena, zapravo sve manje i manje. Nažalost, nemam vremena uz obitelj i školu, ali volim se pogledati kad god to stignem. Š: Slažete li se s izrekom da nije važno što nosiš, već kako to nosiš? M: U potpunosti.

Š: Mislite li da je važnije znati domaću povijest od povijesti drugih naroda ? M: Najvažnije je znati domaću povijest. Tako je lakše znati i razumjeti kako se drugi narodi odnose prema nama. Š: Hoće li Vam biti žao kada odete iz ove škole i napustite učenike? M: Bit će mi jako teško i toga dana se užasavam. Vi ste moji prvi učenici i bez obzira u kojoj školi budem radila, zauvijek ćete mi ostati u najljepšem sjećanju. Napisala: Nora Kurte 7.c


moDa za ljeto Ovog ljeta, barem što se naše garderobe tiče, naglasak je definitivno na razigranosti - bilo da se radi o materijalima, bojama, krojevima ili uzorcima, ove sezone odijevat ćete se uglavnom živopisno, ali u prilično ležernu odjeću. 1. Popularne su boje, sve kojih se sjetite: žuta, ružičasta, crvena, zelena, plava i sve one koje vam svojom privlačnošću i ozračjem upadaju u oči. Odlično funkcioniraju u raznim varijantama, u kombinaciji ili samostalno, uz ostatak odjeće u ne-boji.

2. Prirodne nijanse

Modni povratak prirodi svodi se na zemljane nijanse koje se najčešće pojavljuju na modnim dodacima.

3. Uočljivi dodaci odjevnim kombinacijama su veliki plastični nakit ili cipele i torbice koje sjaje i ističu se svojim intezivnim bojama.

4. Haljine su apsolutno najdraži komad sezone, osobito ako su u izvedbi na kopčanje.

5. Traperice su uvijek u modi. Jedan su od najpopularnijih odjevnih

predmeta u povijesti te se za ovo ljeto preporučuju one tamnijih boja.

6. Sunčane naočale

7. Cvjetni printovi

Najviše se koriste oni srednje veličine, no toliko su popularni da je s njima gotovo nemoguće pogriješiti, neovisno o bojama, motivima, formama... Svi ovi različiti stilovi koje nam savjetuju i kreiraju najbolji svjetski kreatori ništa ne znače i uopće ih ne treba slijediti u potpunosti. Najvažnije je izgraditi svoj vlastiti stil kojim ćete se najbolje predstaviti i u kojem ćete se najbolje osjećati.

47

Napisala: Nora Kurte 7. c

Velike naočale šarenih okvira koje pomažu u zaštiti od sunca, uvijek su odličan dodatak vašem stilu.


i v o h u d i r b Do naše škole Pripremila: Ana Prkić 6.c

O

ne su poput dobrih duhova. Uvijek su tu, a ipak ih ponekad ne možemo naći. Neki od nas im ne znaju ni imena pa su zato, ekskluzivno za Štreberka, odlučile otkriti neke stvari o sebi. Tko su one, otkrijte iz teksta koji slijedi.

ROMANKA PAVIČIĆ Š: Stalno ste tu negdje oko nas, otvarate nam i zatvarate vrata, skupljate papiriće iza nas, a ne znamo vam ni ime?! R: Ja sam Romanka Pavičić, a nadimak mi je Rome. Š: Jeste li zadovoljni poslom? R: Prezadovoljna sam poslom.Volim biti među dječicom. Š: Je li Vam nekad teško? R: Kad pođem od kuće na posao, odlično se osjećam i inače se nikad ne žalim na rad! Š: Pomažu li Vam učenici? R: Kad god zamolim neko dijete za pomoć, ono mi sa zadovoljstvom pomogne. Š: Koliko traje Vaše radno vrijeme? R: Punih osam sati radim i sve stignem napraviti. Š: Imate li vremena za kavu? R: Sad ne pijem kavu, ne smijem, ali kad sam u društvu kolegica, rado popijem sok. Š: Koliko ste dugo u našoj školi? R: Već trinaest godina radim u ovoj školi. Š: Što Vas najviše ljuti? R: Uh, što ne volim kad se žvake zalijepe ispod klupa! To me živcira jer učenici koji to rade imaju koš za smeće pa neka tamo bacaju žvake. Š: Pazite li na red u školskom hodniku? R: Uvijek pazim na školske hodnike.U prolazu sam svaki trenutak. Imamo puno studenata pa moramo paziti i na njih. Š: Jeste li primijetili u školi nešto što biste rado mijenjali? R: Kako li sam se samo prije par dana naljutila na neke učenike koji su uništavali školsku imovinu. Rado bih ih poslala da čiste

ono što su uneredili. Š: Što mislite o Štreberku? R: Što mislim o Štreberku? Prije sam ga čitala i bio je odličan. Štreberko je sjajan i slažem se da se opomene sve što nije dobro. Š: Što radite u slobodno vrijeme? R: Gotovo i nemam slobodnog vremena. Imam kuću i vrt na selu i jako je naporno održavati ih. Kad imam vremena, rado pogledam televiziju. Prije sam se bavila trčanjem, a sada više ne smijem.

BOŽENA VUKOREPA Š: Hoćete li nam se predstaviti? B: Ja sam Božena Vukorepa, ali nemam nadimak kao Romanka. Š: Jeste li zadovoljni svojim poslom? B: Obožavam svoj posao. Zahvalna sam što sam ga dobila. Volim raditi. Osjećam se dobro i sretna sam. Š: Pomažu li Vam učenici? B: Djeca mi rado pomognu.Uvijek su spremni ako ih nešto zamolim. Jedva čekaju pomoći. Š: Opišite nam svoj radni dan. B: Ujutro brišemo prašinu i da ne nabrajam, puno radimo. Nije nam teško jer smo naviknute na to. Š: Kad se uspijete odmoriti? B: Ponekad za vrijeme našeg odmora popijemo kavicu. Š: Što radite preko ljeta? B: Preko ljeta imamo generalno čišćenje pa čistimo prozore, vrata, podove... Š: Dežurate li u hodnicima? B: Stalno sam na hodnicima, a kad nisam tu, zamijeni me neka druga spremačica. Š: Koliko dugo radite u školi? B: Radim ovdje već više od dvije godine. Š: Imate li neki hobi? B: Nemam vremena za hobi. Čuvam djecu, kuham, čistim, spremam. Navečer malo pogledam televiziju. Dok su djeca bila mala, igrala sam se s njima, trčali smo, igrali tenis...


Stručno-razvojna služba naše škole

Razgovarao: Petar Puškarić 7.a

S

tručno-razvojnu službu naše škole čine: pedagoginja Fadila Zoranić, psihologinja Diana Nikolić i logopedinja Dajana Knežević. Naše Powerpuff girls zajednički rješavaju razne probleme na koje nailaze učenici i njihovi roditelji. Uvijek im se možete obratiti i Supercure će vas spremno saslušati i iskoristiti sve svoje 'moći' da vam pomognu – makar se radilo samo o ogrebotini koju ste zaradili na školskom igralištu. Pokucali smo na vrata njihovih ureda i zamolili da nam za Štreberka opišu svoj posao. PROF. DAJANA, LOGOPEDINJA Štreberko: Profesorice Dajana, koliko već dugo radite u ovoj školi? Logopedinja: Ja sam ovdje oko dva mjeseca i jako mi se sviđa. Š: Možete li nam objasniti vaš posao? L: Ja sam logoped i prvenstveno radim s djecom koja imaju problema s čitanjem i pisanjem, odnosno koja imaju disgrafiju ili disleksiju. Š: Malo nam približite pojmove disgrafija i disleksija. L: Disgrafija i disleksija su teškoće u čitanju i pisanju kod djece s normalnom inteligencijom i urednoga razvoja. Ta djeca sa specifičnim teškoćama preskaču slova, čitaju napamet, riječi se skraćuju i zamjenjuju se slični znakovi (primjerice d i b). Š: Pomažete li im kod izbora daljnjeg školovanja? L: Zajedno s ostalim stručnim suradnicima savjetujem djecu pri odabiru i preporučam im koja je škola najbolja za njih. Š: Povjeravaju li Vam se djeca? L: Da, povjeravaju mi se jer s djetetom koje je kod mene na tretmanu pričam i o tome kako mu je u školi, je li mu teško i kako se osjeća. Š: Imate li kakvu poruku za naše učenike? L: Što god vas muči i tišti, možete meni povjeriti. PROF. DIANA, PSIHOLOGINJA Štreberko: Od kada ste u ovoj školi? Psihologinja: U ovoj školi sam godinu i pol dana.

Š: Malo nam objasnite vaš posao. P: Psiholog, stručni suradnik u školi, radi s djecom, roditeljima i učiteljima. Isto tako surađujem s ostalim članovima stručne službe. Posao psihologa je da na neki način, u suradnji sa svima ostalima, pruži učenicima što bolje okružje. Š: Koje su posebnosti Vašeg posla? P: Posebnost je to što radim s djecom. To mi je najdraži dio posla. Š: Povjeravaju li Vam se djeca i njihovi roditelji? P: Pa da, ali ipak sam još nova pa nije lako govoriti o nekom velikom povjerenju, treba vremena za to. Obično djeca i roditelji misle da treba biti neki veliki problem za razgovor. Svaki čovjek nailazi na teškoće, a sada učenici mogu to s nekim podijeliti. Š: Pomažete li Vi pri upisu učenika u prvi razred? P: Naravno, zajedno s ostalim članovima stručne službe pomažem pri upisu u prvi razred osnovne škole i u prvi razred srednje škole. Tako ih na neki način dočekujem i ispraćam iz ove škole. Š: Koja su dva najčešća problema zbog kojih Vam se učenici povjeravaju? P: To su najčešće problemi u učenju i tučnjava s vršnjacima. PROF. FADILA, PEDAGOGINJA Štreberko:Od kada radite u ovoj školi? Pedagoginja: Radim u ovoj školi od 2002. god. Š: Vi ste pedagoginja. Što radite? P: Ja sam stručni suradnik pedagog i radim prema nastavnom planu i programu... Š: Koje su posebnosti Vašeg posla? P: Najdraži dio posla mi je rad s učenicima, ali ne vezano za ocjene, već izvannastavne aktivnosti. Tako sam ove godine organizirala izbornu nastavu Čudesni svijet izuma. Vodim skupinu od 13 učenika. Ali kad god mogu, organiziram radionice na razini cijele škole. Š: Imate li kakvu poruku za naše učenike? P: Mi volimo kad nam se obratite. To nam je važnije od ispunjavanja nekakvih tablica.

49


ZEMLJOPISNI ATLAS o v i t š e ž najdra moje

Štreberko: Što Vas je potaklo da postanete profesor geografije? Prof. Brizić: Geografiju sam volio još od djetinjstva. Kada sam bio u nižim razredima osnovne škole, svake večeri bih listao atlas i slušao TV kalendar. Znao sam svoj životni put od petog razreda osnovne škole, pa čak i prije. Š: Volite li raditi u osnovnoj školi? B: Volim raditi u osnovnoj školi, iako smatram da je lakše raditi u gimnaziji. Učenici su zasigurno ozbiljniji i imaju više znanja. Š: Što Vam se najviše sviđa u našoj školi? B: Najviše mi se sviđa složnost pojedinog razreda i kada učenici imaju približno jednake sposobnosti. Uzmimo za primjer vaš razred, 7.c, kojim sam jako zadovoljan zbog sličnosti u sposobnostima učenika.

Š: Kako su Vas prihvatili učenici naše škole? B: Nadam se da su me dobro prihvatili, kao i ja njih. Mislim da smo se dosta zbližili i sprijateljili. Š: Ima li nešto što Vam se u školi ne sviđa? B: Sve mi se sviđa, jedini problem je što moram raditi u dvije škole, Manuš i Spinut. Š: Sigurno volite putovati kada ste odabrali ovo zanimanje? B: Jako volim putovati. U Istri sam bio dok sam pohađao osnovnu školu, a u Češkoj i Austriji kao srednjoškolac. Volim obilaziti povijesna mjesta. Često povezujem geografiju i povijest jer, kako ste već čuli, ja sam i profesor povijesti.

B: Pošto sam odrastao u maloj sredini, ne bih volio živjeti u velikom gradu. Za sada sam zadovoljan Splitom. Š: Što Vam je ostalo u sjećanju iz vašeg školovanja? B: Najviše mi je u sjećanju ostala srednja škola. To su bili najljepši dani mog života. Š: Imate li neki savjet ili metodu u učenju geografije koja bi pomogla vašim učenicima? B: Moj savjet je da uče uz atlas i pronađu uzročno-posljedične veze. Mislim da tada ne bi trebalo biti problema. Š: Hvala na vremenu koje ste izdvojili za nas i naš školski list Štreberko!

Š: U koji biste grad najviše voljeli otići ili možda živjeti? Zašto?

ne mogu

Jednog smo dana na satu razredne zajednice čitali priču u kojoj su učenici jednog razreda, zajedno s učiteljicom, na komadiće papira zapisali sve što ne mogu napraviti. Zatim su ih zakopali u zemlju. I mi smo u 3.b razredu odlučili napraviti istu stvar. Napisali smo što sve ne možemo učiniti, zato da to odbacimo. Poslije se sve može promijeniti! Tada je za nas „ne mogu” bio mrtav, a to je značilo da ćemo od sada biti u svemu uporni i da će sve biti „mogu“. Odlučili smo ovo objaviti da bismo i vas potaknuli da zaboravite na „ne mogu“. Evo nekih primjera s naših papirića: „Ne mogu bolje čitati.“ • „Ne mogu dobro plivati.“ • „Ne mogu biti dobar matematičar. • „Ne mogu dobro pjevati.“...

Razgovarale: Dora Bonacin i Željana Mudnić 7.c

Vedran Brizić, profesor geografije, najmlađi je profesor u našoj školi. Većina se učenika složila s tim da je on jako zanimljiva osoba, pa smo mu postavili nekoliko pitanja.


iješi ovaj mali kviz o odnosu profesora i učenika i saznaj jesi li profesorov ljubimac ili si pak na njegovoj/njezinoj crnoj listi?

1. Profesor je živčan ušao u učionicu i započeo sa svojim filozofiranjem. Što ćeš učiniti? a) Nastojiš ga još više iživcirati, ako ga zadržiš izgubit ćete na vremenu. b) Izbjegavaš mu pogled da tebe ne bi počeo kritizirati ili napadati. c) Ljubazno i razumno klimaš glavom na sve što kaže, kao da se slažeš.

2. Profesor je zamolio nekog učenika u razredu da mu ode kopirati neke papire. Kako ćeš reagirati? a) Pokušaš da profesor baš tebe odabere, ionako želiš otići s nastave bar to malo vremena. b) Digneš ruku tek tako, svejedno ti je tko će otići. c) Ponudiš se iz ljubaznosti, možda te profesor zavoli nakon svih tih pomaganja.

3. Trčiš hodnikom škole i slučajno naletiš na profesoricu. Kako profesor reagira? a) Naljuti se na tebe i smjesta te pošalje u razred. b) Samo ti se blago nasmiješi i nastavi dalje kao da se ništa nije dogodilo. c) Ne posveti ti preveliku pažnju, samo ti kaže da malo pripaziš.

4. Odlikaš si. Iz posljednjeg kontrolnog dobio/la si dvojku. Kako profesori reagiraju? a) Začuđeni i zabrinuti za tvoj konačni uspjeh, pokušaju ti pomoći oko ispravka. b) Ne obaziru se previše, znaju da ćeš ti to ispraviti, ipak si ti odlikaš. c) Iskritiziraju te i kažu ti kako će ti to itekako utjecati na konačni uspjeh.

5. Kakav bi po tebi trebao biti pravi profesor? a) Pošten i ravnopravan prema svim učenicima. b) Bitno je da vam popušta i da ima dobar smisao za humor. c) Trebao bi samo dobro tumačiti svoj predmet, sve ostalo je manje-više nevažno.

6. Kakav bi učenik trebao biti prema profesoru? a) Trebao bi se odnositi s poštovanjem, ali ne i ulizivati se. b) Trebao bi samo slušati i praviti se dobar ispred profesora, on ionako ne zna što učenici zapravo misle; c) Trebao bi biti iskren i reći sve što mu smeta kod profesora.

Bodovi: a b c 1. 1 2 3 2. 1 2 3 3. 1 3 2 4. 2 3 1 5. 2 1 3 6. 3 2 1

R

Pripremila: Doris Dvornik 7. c

Profesorski ljubimac k V i z ili nocna mora

do 7 bodova:

8 do 14 bodova:

15 do 18 bodova:

Tebi i nije toliko stalo do pravednog odnosa s nastavnikom. Više bi volio da je sve po tvom i da se samo tebe sluša. S obzirom na tvoj odnos prema profesorima, ne možeš od njih očekivati pozitivne reakcije.

Imaš solidan odnos s profesorima i ne moraš se brinuti za svoj rejting. Potrudi se biti takav cijelo vrijeme i svi će biti zadovoljni.

Pravi si ljubimac profesora. Da su svi u razredu takvi kao ti, nastavnik vam ne bi ni trebao. Ipak, koliko god ti mislio da si u savršenim odnosima s profesorima, ne zaboravi, moraš imati svoj stav.

51


Korica ALFA OGLAS


Streberko