LIST OŠ SPINUT • Br. 3. / lipanj 2004. • godina II.
Naša škola - naša briga 50 godišnjica škole Škola puna medalja
Godišnjak osmaša Intervju s prof. Maretić Dan sretnije budućnosti
Psiho test
Nagradna igra: Kad smo bili m a
l i : Poster Štreberko u svemiru
Dodatak: Naši pokušaji
Dragi čitatelji! Ponovno je pred vama Štreberko. Postigli smo veliki uspjeh s prethodnim brojem, prodali sve postojeće primjerke i pobrali mnoga priznanja. Svjesni smo toga da onaj tko radi da i griješi, pa se nadamo da ste nam oprostili greške iz prošlog broja. Ovaj put donosimo vam još više tema i upoznajemo vas s mnogim zanimljivim osobama. Osim toga, opraštamo se s jednom talentiranom generacijom osmaša kojima mnogo dugujemo. Prije svega odlazi nam Štreberkova mama Svjetlana i naše vrijedne novinarke Nina, Vedrana, Kuzme i Matea. Nadamo se da će se one i dalje baviti novinarskim poslom, a vama za utjehu valja reći da su se njihove zamjene iskazale kao dostojne već u ovom broju. Ne smijemo zaboraviti otkriti jednu jako važnu stvar. Štreberko je dobio sponzora! Poznata Hypo Alpe-Adria banka pristala je sponzorirati naše tiskanje i podržavati nas u novim akcijama. Sada će nam biti puno lakše ostvariti sve planove. Pa onda, Štreberka u ruke i navalite na čitanje! Izdavač: OŠ Spinut, Teslina 12, 21000 Split • Tel.: 021/384 933 Učitelji urednici: Dijana Dvornik, Ingrid Poljanić Uredništvo: Angela Batić, Ivana Bonacin, Lucija Curavić, Ante Dubravčić, Nina Gruica, Roko Gudić, Vedrana Hajdić, Jure Jerić, Ivana Jarebica, Ana Kuzmanić, Mia Kokić, Matea Munitić, Loredana Musap, Svjetlana Miše, Ivana Milovac, Zrinka Vidović Likovna urednica: Svjetlana Miše Lektorice: Dijana Dvornik, Ingrid Poljanić Redakcijiski poslovi: Štreberko Grafičko oblikovanje: Fix Link, Split Tisak: Dalmacija papir, Split Naklada: 600 primjeraka
2
Naša škola - naša briga
3
Plutajuća knjižnica
4
Biblijska izložba
5
Dan sretnije budućnosti
6
EKO kviz
7
U susret 50 godišnjici škole
8
Roditelji i učitelji kao primjer
8
Štreberko u Slobodnoj
9
Pinocchio
10
Klara Virić
11
Škola puna medalja
12
Najznatiželjniji razred
14
Doživljaj s Lidrana
14
Osmaši
15
Eager Cat’s Page
18
Umjetnost - privilegija bogatih
19
Glazbenik po zadatku
19
Cjelodnevni i produženi boravak 20 Intervju s prof. Maretić
22
GMO
23
Mc’Donalds
23
Kratke vijesti
24
Kreatorica
27
Glazba
28
Psiho test
29
Kad smo bili mali
30
Biseri
31
a l o k š a š a N
briga a š na
Jako smo ponosni na svima poznatu akciju «Naša škola - naša briga» o kojoj se puno govorilo i pisalo. Najmlađe Štreberkove novinarke odlučile su malo porazgovarati s našim im ravnateljem, prof. VLADOM MATASOM o njenom početku. Evo što su saznale:
ŠTREBERKO: Što je «Naša škola –naša briga « i od kada traje? kolaRAVNATELJ: Akcija «Naša školanaša briga» traje od 1993. Značii da nja akcija biti dvanaesta po će ovogodišnja enika, redu. To je cjelodnevno druženje učenika, roditelja i profesora, uz kulturno zabavni portska naprogram koji izvode učenici i športska tjecanja koja se pripremaju mjesec dana prije ava ili krajem petog akcije. Sama akcija se održava kolskoj godini. mjeseca ili zadnji tjedan u školskoj
Razgovarale: Angela Batić i Ivana Jarebica 5. b
Š: Čija Čija je bila ideja za ovakvu akciju? Š: R: To je ideja prof. Ivana Mar Maršića, našeg pedagoga, a i moja, ali i roditelja uučenika koji su nakon domovinskog rata došli iz nekih drugih europskih zemalja. U drugim zemljama ovakve akcije imale pro su uglavnom sportski karakter, a mi smo to obogatili i proširili. Š Je li prva akcija bila uspješna ? Š: R: Da, ali je uopće ne možemo uspoređivati s drugim akcijama, jer u je u njoj sudjelovalo daleko manje učenika. Š U što je uložen novac zarađen na prvoj akciji? Š: R: Taj novac uložen je u kupovinu TV prijemnika za školsku knjižniure cu i uređenje učionica. Š Sjećate li se koja akcija je bila najuspješnija? Gdje se najviše Š: ula zarađeni novac? ulaže R: Najviše novca sakupljeno je 2002. godine, čak 31000 kuna. Sav novac ulagan je uvijek u školu, u kupnju TV prijemnika, videure orekordera, uređenje nužnika, obogaćivanje fonda naše knjižnice,
uređenje enje učionica, u ionica, ali i za pomoć pomo učenicima čenicima enicima koji nemaju novca za školske ekskurzije... Š: Znate li već u koju će svrhu biti potrošena ovogodišnja sredstva? R: U što će novac biti potrošen, odlučit će se na Vijeću roditelja, a vjerovatno će poslužiti za podmirenje troškova uređenja okoliša, bojanje školskih hodnika, vrata, uređenje ograde oko škole i sl. Š: Je li naša škola jedina splitska škola koja ima ovakvu akciju? R: Nije jedina, jer su na tragu našeg primjera mnoge druge škole pokušale organizirati nešto slično, npr. škole Bol, Marjan ili Dobri, ali sve one su to započele prije dvije-tri godine. Teško je reći je li naša akcija najbolja, ali možemo tvrditi da smo jedina škola u Hrvatskoj koja ima baš ovakvu akciju koja uz to traje ovoliko godina.
3
Poslijepodne na
Napisala i snimila : Mia Kokić 6. c
P
rije nekoliko mjeseci u splitsku luku uplovio je brod- knjižnica «DOULOS». Štreberkova ekipa novinara, uvijek željna novih zanimljivosti, krenula je na svoj zadatak- saznati što više o ovoj svjetskoj zanimljivosti i o svemu izvijestiti vjerne čitatelje. Štreberkovcima Š se pridružio 3.c razred na čelu s učiteljicom uč Mirom Katić koja je tijekom ovog pohoda vrlo uspješno uspje održavala red i disciplinu. Brzinom munje prešli pre smo put od škole do broda koji je bio usidren na najudaljenijem gatu i klimavim brodskim stepenicama ubrzo smo se našli na na palubi «Doulosa». To je najstariji prekooceanski putnički brod na svijetu izgrađen 1910. godine, otprilike kad i mnogo poznatiji Titanic. Pretvoren u ploveću knjižaru s posadom sastavljenom od volontera iz cijelog svijeta, ovaj brod pruža izvanredan doživljaj za sve one koji vole knjige, ali i za one koje zanima pomorstvo. Pogled na unutrašnjost broda naprosto je zapanjujuć. Cijelom dužinom broda poredane su police na kojima su uredno složene knjige namijenjene svim uzrastima i interesima. Ipak, treba napomenuti da su sve knjige na engleskom jeziku i da su pretežito vjerskog sadržaja jer ovaj brod pripada jednoj vjerskoj organizaciji. Osim knjiga mogu se kupiti i kasete, C D-ovi, posteri, bojanke i suveniri. U sklopu svog desetodnevnog boravka u Splitu posada broda pripremila je bezbroj događanja, između ostaloga i natjecanje u šahu, kulturno popodne uz sudjelovanje klauna i predstavljanje četrdeset i pet nacija i nacionalnih kostima, koncert na Rivi, infobus na kojemu se svakodnevno moglo informirati o problemu ovisnosti i još mnogo toga. Naša vesela i znatiželjna ekipa, pohvaljena zbog uzornog ponašanja i nagrađena poklon -primjercima knjiga, puna dojmova napustila je brod i krenula u Dioklecijanove podrume. Tamo nas je čekalo novo iznenađenje, izložba «Biblija-bestseller svih vremena» koja nas je povela na put u prošlost i pokazala nam kako su nekad izgledale i nastajale knjige. Vidjeli smo svitke papirusa, pergamente, stare knjige pisane rukom i ukrašene prekrasnim crtežima, a najzanimljiviji nam je bio Gutenbergov tiskarski stroj na kojemu je čovjek obučen u starinsku odjeću za svakog od nas izradio otisak citata iz Biblije.
4
piše: Romana Singolo 2. a snimila: Mia Kokić 6. c
Biblijska izložba U Učenici 1.ai2.arazredaposjetili suDioklecijanovupala palaču.U njenimpodrumimabiojeizložen izlo i Gutenbergovtiskarskistrojizrađen izra premaoriginalu.Učenicisuse zanimalizaoblikstrojainačin na tiskanja.Gutenbergjeprviusvijetu u15.stoljećupočeotiskatiiknjige. Prijenjegovogizumaknjigesuse tiskaleru ručno.Osimštosuvidjeli tiskarskistroj,učenici u sunaučili kako je nastajala Biblija.
5
U
pokušaju da barem jednom u godini skrenu pažnju na važnost očuvanja prirodnih ljepota Zemlje, u našoj školi okupilo se mnoštvo učenika i učitelja obilježavajući na razne načine Dan planeta Zemlja. Škola je izgledala «totalno» drugačije. ije. Po hodnicima su bili izvješeni šareni areni plakati i sastavi na temu ekologije. Sve su to izradili sami učenici enici pod nadzorom svojih učitelja, a glavni cilj čitave itave akcije bio je probuditi one koji nisu dovoljno ekološki osviješteni. teni. Samo onaj tko je svjestan čime narušava prirodni sklad može e ispraviti svoje pogreške! Zajedno s djecom i učiteljima iteljima našlo se tu i nekoliko roditelja, koji su spremno pomagali u sađenju cvijeća na ulazu u našu školu. Učitelji s cvjetovima oko vrata smirivali su previše razigrane učenike i usmjeravali ih na njihove zadatke. Dan sretnije budućnosti, kako je nazvan, započeo je pozdravom suncu u školskom dvorištu. Učenici su nakon toga krenuli na posao. Jedni su izrađivali slikovnice, drugi ukrase od otpadnog materijala, treći održali EKO kviz s temom nacionalnih parkova. Vijeće učenika je dan ranije izradilo ukrasne cvjetove i transparente s porukama. U knjižnici je održan tematski recital.
6
Izvijestila: NINA GRUICA 8.b
EKO kviz Treba spomenuti kako je naša profesorica prirode, gospođica Maretić, zajedno s učenicima Vanjom Papić, Anom Štribić, Loredanom Musap i Zvonimirom Đuranom izradila plakat koji je poslala na natjecanje i koji je dobio visoku ocjenu (29 od mogućih 30 bodova), a ista ekipa uspješno je predstavljala našu školu na eko-kvizu koji se održavao u Trilju.
EKO patrola Šrteberkovi EKO reporteri Jure Jerić i Ante Dubravčić
Među učenicima je provedena anketa o očuvanju okoliša. Zanimljivo je bilo vidjeti dosta dobre rezultate nakon obrade podataka. U gostima su bili i predstavnici Zajednice tehničke kulture koji su prezentirali svoje aktivnosti. Komisija u sastavu: Ljilja Longin, Stanko Mihaljević i Vlade Matas među brojnim plakatima s temom očuvanja okoliša izabrala je tri najbolja plakata. To su plakati 2. a, 2. d i 4. b razreda.
7
U susret godina škole
50
Danijela Drlje, Ani Gudić i Karmela Tvrdić 5.b
Ove će godine naša škola navršiti pedeseti rođendan. Gospodin ravnatelj je u tu ro svrhu dao urediti školu i njezin okoliš. Sada je ispred škole veselo jer naše školsko dvorište više nije ono staro. Za Dan dvori sretnije budućnosti učenici su zasadili novo cvijeće. Ispred naše škole su postavljene klupe, a pored njih «pitari» sa zasađenim palmama. Ravnatelj je u pješačku zonu postavio i prometnika zbog nesreće koja se dogodila prije nekoliko mjeseci. Učenici sada mogu nesmetano šetati pješačkom zonom. Naše školsko igralište sada je puno ljepše. Radnici su ga asfaltirali i nacrtali granične crte. Sada svi dolaze voziti bicikle, igrati nogomet, košarku i graničare. Učenici su zbog toga veseliji i sretniji. Pošto se u zadnje vrijeme puno priča o nasilju među učenicima, ravnatelj je odlučio provesti anketu koja bi pokazala postoje li učenici nad kojima se nasilje vrši ili koji su vršili nasilje nad drugima. On je spreman pomoći svim učenicima kojima je zbog toga potrebna pomoć.
Prije
Sada
Roditelji i učitelji kao primjer Da bismo pedesetu obljetnicu naše škole dočekali što spremniji, u subotu 22. svibnja 2004. godine roditelji, učenici i učitelji su organizirali akciju čišćenja i uređenja okoliša škole. «Naoružani» grabljama, pilama, škarama i ostalim potrebnim alatom vrijedno su radili cijelo jutro. Obrezivali su stare grane, okopavali zemlju i čistili okoliš. Nakon napornog jutra u blagovaonici su ih dočekale kuharice s toplom marendom. Tko kaže da odrasli ne daju dobar primjer djeci? Štreberko
8
Štreberko u piše: Jure Jerić 6. a
SLOBODNOJ DALMACIJI
Š
treberkovi novinari vrlo odgovorno obavljaju sve redakcijske poslove u našem listu i čini se da sve više shvaćaju novinarstvo kao važnu i zanimljivu aktivnost. U želji da upotpune svoja znanja o tome kako rade pravi profesionalci, krenuli su u posjet redakciji našeg dnevnog lista «Slobodna Dalmacija». Već na samom ulazu u sjedište «Slobodne» dočekala nas je ljubazna novinarka Žaklina Jurić koja je bila naš vodič kroz svijet novina. U hodu smo prikupljali zanimljive informacije o postupku prikupljanja vijesti, o pisanju članaka, upoznali smo poznate novinare i reportere, a nije bila zanemarena ni tehnička obrada i ni rotacijski sustav u kojemu se na kraju dobijaju gotove novine. Obišli
smo mnoge redakcije i upoznali se s ljudima iz prodaje koji su nam poklonili primjerke «Oblutka». Na kraju našeg obilaska «Slobodne» svratili smo u arhivu gdje se čuvaju mnogobrojne fotografije i svi primjerci lista od prvog broja. Obilazeći redakcije na kraju smo shvatili da novinarski kruh nije nimalo lagan. To nam je uostalom potvrdila i gospođa Jurić kad nam je opisala kako izgleda njen radni dan. Ona nam je poželila sve najbolje u izdavanju našeg «Štreberka», a nakon što smo se fotografirali ispred «Slobodne», pomalo opijeni jakim mirisom tiskarske boje i prepuni dojmova, krenuli smo prema školi smišljajući naše buduće novinarske zadatke.
9
ŠT R E BE R KO
VAS
VODI
U
Č AROBNI
SVIJET
DJEČJE
KNJIŽEVNO ST I
PINOCCHIO Carlo Collod
Lektire se uopće ne treba bojati, pokušajte u njoj jednostavno uživati!
« Majke jako vole svoju djecu i ne gube ih nikad iz oka. Pomažu im s ljubavlju u svakoj nevolji, pa i onda kada djeca zbog svoje lakoumnosti i lošeg ponašanja zaslužuju da ih ostave da se brinu sami za sebe.» « Dječaci dobra srca, iako su malo raspušteni i razmaženi, uvijek se mogu nadati da će se vratiti na pravi put.»
Pinocchio je mali drveni lutak. Izradio ga je drvodjelac Geppetto. On je lutak koji govori. Neposlušan je, nestrpljiv, bezobrazan, lako se uvučee u nevolju, ali zna biti i dobar. Maleni lutak stalno upada u nevolje. To malo zvrkasto stvorenje prvi put u životu ivotu je napravilo dobro djelo. Spasio je oca od strašnog nog morskog psa. Malo poslije toga Pinocchio se pretvorio u pravog dječaka. Ana Prkić 2.a
« Laž je najgora mana koju dječak može imati.»
Lijepe i poučne misli koje su učenici 2. a, pročitavši Pinocchia, izdvojili na svom panou:
« Novci se ne mogu posijati i brati po poljima onako kako se siju i beru grah i tikva.»
« Tko svojemu bratu ukrade kaput, obično umre bez košulje.» « Moraš pokazati pristojnost prema svakome ako želiš da ti se u danima nevolje uzvrati sličnom pristojnošću.»
« Svaki čovjek, rodio se bogat ili siromah, dužan je na ovoj zemlji nešto činiti, nečim se baviti, nešto raditi. Jao onome tko se prepusti ljenčarenju. Lijenost je gadna bolest pa se mora liječiti odmah, još od malena; ako ne, kad narastemo, ne možemo se više od nje izliječiti!»
« Milostinju imaju pravo tražiti samo starci i nemoćni. Svi drugi su dužni raditi.»
10
« Neposlušni dječaci ne mogu vidjeti dobra na ovom svijetu!»
« Novac pošteno može uštedjeti samo onaj koji ga zna steći ili radom svojih vlastitih ruku ili svojom vlastitom pameću.»
« Dječaci, koji se nježno brinu za svoje roditelje koji su u bijedi i nevoljama, zaslužuju uvijek veliku pohvalu i veliku ljubav.»
« Dječaci lako obećaju, ali više puta teško ispune obećanja.»
« Kad dječaci od zlih postanu dobrima, oni imaju sposobnost dati nov i nasmijan izgled svojoj obitelji.»
«Lijepe misli oblikuju lijepu dušu!»
KLARA VIRIĆ
► razredna lutka koja je učenike 1. b razreda naučila voditi dnevnik, pomogla im u razvijanju govornih i pismenih vještina te u izražavanju osobnih stavova ◄
22.02.2004. ...Nakon igre išle smo šetati po gradu i Rivi jer je bilo lijepo vrijeme. Usput smo kupile kostime za maškare...Klara je bila Pipi, a ja vila... Iva
Hi! Zovem se Klara Virić. Ime Klara su mi dali učenici 1.b razreda jer im se najviše svidjelo, a prezime Virić dobila sam jer sam jako radoznala i svugdje volim viriti. Od prvog dana ove školske godine virim učenicima u njihove radove i svugdje idem s njima. Oni me jako vole tako da i vikende provodimo zajedno. Bila sam gost svakoga od njih. Sa sobom nosim i svoj dnevnik, ali kako je moj posao svugdje viriti i zavirivati, nemam vremena pisati ga. Taj posao rado obavljaju djeca. Kao što vidite, toliko sam radoznala da sam i u Štreberka zavirila. Iako nije pristojno viriti u tuđe dnevnike, dozvolit ću vam da malo zavirite u moj. Vaša Klara
01.03.2004 Ja sam se tuširala, a Klara se prala u u mašini...Kad sam došla kući nestalo je struje. Ja i Klara smo sjedile u mraku i nismo se bojale... Paula B.
24.,25.,26.,27.03.2004. ...Klara i ja smo išle kod mamine prijateljice Ivane gledati crtiće dok je mama pričala s Ivonom. Onda nas je uhvatio pljusak. Smočile smo se k’o miševi, uključujući i mamu... ..u Zagrebu... ...Klara je naša školska lutka i svaki vikend ide kod nekoga iz moga razreda... ...Nakon toga smo čitale «OK», slušale Mineu...pa smo nešto pojele za večeru... malo mesa, sira, punjene masline s paprikom, kruh i samu papriku... Noa
30.04.2004. ...U kući su joj se svi obradovali, a posebno moj mlađi brat Dominik... Dominik je bio ljubomoran zato što Klara nije njegova prijateljica iz vrtića te joj je htio čupati kosu. Ja sam joj, kao pravi prijatelj, priskočio u pomoć pa je Klara neko vrijeme provela u ormaru... Patrik
07.05.2004. ...Danas je moj rođendan!!! Klara mi je prva čestitala. Danas je i Dan svetog Duje. Mama kaže da je on zaštitnik našega grada i da ga svi slave. Sveti Duje se pobrinuo da ne pada kiša pa smo izašle vani i šetale po cijelom gradu. Na Rivi je bilo svega i svačega, a najviše gužve... Alin
12.05.2004. ...Popodne mi je pomogla napisati domaći uradak. Došla je noć. Išli smo spavati. U krevetu sam joj ispričao jednu priču... Ivan
11.05.2004. ...Došlo je vrijeme ručka. Bila je juha od griza. Jako ju je voljela... Cijelu noć smo ludovali s Klarom...Dobro jutro! Klarin smijeh me probudio... Mia
11
1.a Ime Karlo Anđela Domagoj Marin Toni
Prezime Kos Paleka Bradarić Miletić Katunarić
Šport Judo Judo Tae kwon do Plivanje Judo
Postignuće 1 medalja 1 medalja 1 medalja 1 medalja 7 medalja
Vukasović Raos Glavčić
Plivanje Tenis Plivanje
6 medalja 1 medalja 4 medalje
Lalić
Gimnastika
1 diploma
Krstulović Novak Glodić Balenović Krka Bečić Belamarić Jamić Stjepić Stjepi
Rugby Atletika Nambudo Nogomet Karate Skijanje Skijanje Skijanje Tae kwon do
1 medalja 3 medalje 1 diploma 1 diploma 1 diploma 1 diploma 1 medalja 1 diploma 3 diplome
Tomić Rimac Čeprnjić Marović
Atletika Gimnastika Atletika Plivanje
1 medalja 1 medalja 7 medalja 2 medalje
Lonč Lončar Zujić Vuletić Popović Popovi
Atletika Plivanje Plivanje Atletika
2 medalje 3 medalje 6 medalja 1 medalja
Toni Stipe Marin
Prodan Vučemilović Bulić
Dora
Granić
Gimnastika Judo Atletika Skijanje Tenis
2 medalje 1 medalja 2 medalje 3 medalje 1 medalja
1.b Nina Bruno Marin
U prošlom broju Štreberka objavljen je članak pod naslovom “Razred pun medalja”. U njemu smo otkrili sve uspjehe usp 3. a razreda. Članak je potakao mnoge učenike da nam se jave i izvijeste nas o svojim sportskim medaljama, diplomama, pohvalama, priznanjima. Na ovim stranicama dajemo pregled osvojenih nagrada. Škola je zaista ista puna medalja! Uvjerite se sami!
1.c Tea
2.a Dujam Mario David Antonio Mislav Martino Dea Ivan Mario
2.b Andrija Tina Josip Dina
2.c Dora Paula Ante Marin
2.d
3.a Nikolina Franka Alen
Bajamić Burić Š Šerbo
Nika
Ž Župa
Gimnastika Gimnastika Plivanje Gimnastika Atletika
2 medalje 12 medalja 4 medalje 2 medalje 24 medalje
3.b Darko Bruno Bruno
Rubić Listeš Arapov
Plivanje Nogomet Jubo
1 medalja 2 medalje 1 medalja
Kosor Kosanović
Plivanje Plivanje
20 medalja 14 medalja
3.c Anamarija Toni
12
4.a Josip Mabel
Maleš Sulić
Plivanje Plivanje
Mislav
Ilić
Skijanje
Denis
Mitrevski
Skijanje
Andrea Dino
Jozić Martinić
Plivanje Skijanje
Anja
Vukasović
Plivanje
Stipe Renato Žarko Nikola
Đapić pić Plenković Marić Biljaković Biljakovi
Ivan
Dželalija
Plivanje Plivanje Rugby Skijanje Skijanje Plivanje
17 medalja 35 medalja 4 medalje 4 diplome 2 medalje 4 diplome
4.b 15 medalja 2 medalje 44 medalje 2 pehara 4 medalje 2 medalje 1 medalja ? diplome 2 medalje 2 diplome
4.c Filip Branko
Matijevi Matijević Ćubela
Nogomet Nogomet
Rozalija
Radelić
Tenis
Linda Mia
Abramović Reić ć
Plivanje Nambudo
1 medalja 1 medalja 1 medalja 1 pehar 3 medalje 1 medalja
Jure Ivana
Bogunovi Bogunović Katičić
Hrvoje
Nižić
Lea
Š Štambuk
Judo Judo Nogomet Gimnastika Plivanje
7 medalja 1 medalja 1 medalja 1 medalja 2 medalje
Batić Lekić Papić Najev Gudić Tomić
Streljaštvo Judo Rugby Judo Gimnastika Judo
1 medalja 1 medalja 1 medalja 6 medalja 13 medalja 9 medalja
5.a
5.b Angela Marin Vanja Tomislav Ani Tin
5.c
7.b
Ivan
Bognar
1vana
Olujić
Ana
Granić
Karate Skijanje Plivanje Tenis Skijanje
9 medalja 11 medalja 5 medalja 2 pehara
6.a Ada Darija
Tanasković Ikica
Plivanje Izviđači č Košarka Plivanje Judo Judo
8 medalja 1 medalja 6 medalja 4 medalje 3 medalje 4 medalje 1 medalja 3 medalje 2 dip diplome 2 medalje 1 pehar 2 medalje 1 pehar 1 medalja 44 medalje
Mirko
Tadinac
Tea Anja
Beka Mitrović
Jure
Jerić
Veslanje Skijanje
Želimir elimir
Radić
Izviđ či Izviđači
Jakov
Martinac
Izviđači
Nikola Ela
Prosenica Butorac
Rugby Plivanje
Luka Magdalena Maja Ivana Marin
Korošec Majlat Maretić Milovac Bulatović
Vaterpolo Atletika Judo Judo Karate
Blanka
Dunatov
Izviđ či Izviđači
Doris
Praprotnik
Izviđači
Roko
Gudić
Judo
Ivana Marija Petar
Čeprnjić Biljaković Radelić
Atletika Tenis Tenis
3 medalje 5 medalja 3 medalje 4 medalje 1 diploma 1 medalja 2 diplome 1 medalja 2 diplome 17 medalja 30 diploma 5 diploma 2 medalje 17 medalja
Marina
Britvić
Mia
Kokić
Ivan Nela Krešimir Jelena Nina Ivana
Ž Žure Maričević Dželalija Anđelić Majlat Bonacin
Bruno
Nikolić ć
Ples Plivanje Atletika Nogomet Izviđ či Izviđači Skijanje Atletika Plivanje Skijanje Plivanje Mačevanje evanje
1 medalja 1 medalja 1 medalja 1 medalja 1 medalja 2 medalje 2 medalje 1 medalja ? 3 medalje 1 medalja
6.b
Bruno Matej Vicko Jure Dino Nenad
Tudor Giljanović Dorić Pupić Lugavić Lugavi Marin
Toni
Pletikosić
Vaterpolo Veslanje Atletika Tae kwon do Veslanje Veslanje Nogomet Tae kwon do
2 medalje 3 medalje 1 medalja 2 medalje 1 diploma 1 diploma
Plivanje Košarka Sink. plivanje Nogomet Trčanje Atletika Plivanje Atletika Skijanje
15 medalja 6 medalja 2 medalje 3 diplome 1 medalja 2 medalje
Atletika Baseball Plivanje Skijanje Atletika Veslanje
3 medalje 1 medalja 15 medalja 3 medalje 2 medalje 2 medalje
Baseball
1 medalja 1 pehar
2 medalje
7.c Sanja Duje
Grahovac Karaman
Jasna
Buć Bućan
Josip
Vukušić
Ela
Ivanković
Ivan Lukrecija
Anđelić đelić Tudor
14 medalja 1 medalja 3 medalje
8.a Deni Hrvoje Maja
Prodan Duilo Galić
Dražen
Maleš
8.b Matko
Dabo
6.c
7.a Anja
Batina
Tenis
Ivan Ivan Lovre Igor
Fredotović Čatipović Čatipović Runjić Subotić
Deni
Rajčić
Hrvoje Ivan
Koceić Sunara
Vaterpolo Veslanje Mačevanje Košarka Vaterpolo Plivanje Judo Rugby
10 medalja 4 pehara 2 medalje 2 medalje 13 medalja 6 medalja 1 medalja 1 medalja 2 medalje 2 medalje
pripremili: Jure Jerić 6. a Ante Dubravčić 6. b Roko Gudić 6. b
13
N
a prvi pogled učenici 3.c razreda ne razlikuju se od svojih vršnjaka. Idu u školu, uče i rade po uobičajenom programu. Ali to ipak nije sve...Ovaj razred razlikuje se od drugih po svojoj nevjerovatnoj znatiželji po kojoj ga možemo usporediti jedino sa Štreberkom. Ipak, treba kazati da učenici 3.c ne guraju noseve u tuđe teke, dnevnik ili kontrolne, nego svoj nemirni duh zapošljavaju mnogo korisnijim aktivnostima. Jednostavno, ništa u ovom gradu ne može se dogoditi bez njih. Čim se pojavi neki zanimljivi film, oni odjure u kino. Tako su ove godine gledali «Hulka», «Potragu za Nemom» i «Gospodara prstenova». Hrvatsko narodno kazalište posjetili su dvaput, a poslije predstave obišli su zakulisje i upoznali se s pripremom predstave. Naši neumorni trećaši nisu zaobišli ni izložbe likovnih umjetnika. Ove godine divili su se djelima Frane Missie i starih majstora, ali nisu zaboravili razgledati i radove djece s mentalnim oštećenjem. Našli su vremena za posjet botaničkom vrtu u Kaštel Lukšiću i jedriličarskom klubu «Labud», te za sudjelovanje u mnogobrojnim projektima i akcijama kao što su «Hrvatski doručak», «Odijelo», «Zavirimo u kuhinju Martine mame»... Nisu zanemarili ni muzeje. Obišli su Meštrovićevu galeriju, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Arheološki muzej i dvorac «Vitturi», a bili su i na brodu-knjižari «Doulos». I zamislite, to još nije sve. Zaboravili smo reći da im ne nedostaje zabave i rekreacije jer njihova učiteljica Mira Katić-Curavić redovito ih vodi na Zvončac i Gripe. U silnom mnoštvu aktivnosti skoro smo preskočili napomenuti da je 3.c sudjelovao u projektu gradske knjižnice «Knjiga-moje nadahnuće», a njihove radove imali ste prilike čitati na «Štreberkovim» stranicama. Tek toliko da ne biste pomislili da je ovdje kraj, kažimo da su ovi neumorni mališani odgledali još i šest predstava u redovnom školskom programu. Pa sada recite da nisu naročiti! Štreberko
MOJI DOŽIVLJAJI S LIDRANA (LIDRANO - IZLOŽBA KIPOVA) Naša uvijek drugačija Nina, odana štovateljica Arijane Čuline, nedavno se okušala u recitatorskom umijeću. Na svoj već poznat, ironičan, ali duhovit način, piše nam o tome kako je bilo na ovogodišnjem Lidranu... Odlučila sam vam napisati nešto o tome što sam doživjela na onom famoznom Lidranu. Ako ništa drugo, mogu se pohvaliti time kako sam tamo bila i izvela pjesmu Josipa Pupačića «More». Sada mi je žao što sam potrošila vrijeme vježbajući i pripremajući se jer sam shvatila da sve to nije bilo potrebno.Tek sada kužim kako je najbolje da sljedeće godine recitiram pjesmu namijenjenu prvašima, jer su mi kazali da ova koju sam pripremila nije prilagođena mom uzrastu. Baš mi je drago što sam sačuvala knjige iz prvog razreda jer mi čak i ovako raskupušene mogu dobro poslužiti da u njima pronađem novi repertoar pjesmica za buduće nastupe. Pri tome ću se ludo zabavljati, jer je glupo da se trudim kada s prvoškolskom recitacijom mogu dogurati tko zna dokle. Usput, shvatila sam da dok recitiraš moraš stajati mirno, kao da te isklesao kipar Ivan Meštrović. Ne znam što se time postiže, osim što (kako mi to nije prije palo na pamet!) mi recitatori, kao živi kipovi, zapravo predstavljamo izložbu našeg poznatog kipara. Moram priznati da su pojedina dječica zaista imala zanimljive položaje, a jedini problem tu sam, dakako, bila ja jer su me zbog naglih pokreta rukom članovi žirija za uzvrat streljali strogim pogledima. Nadam se da ću više sreće imati drugi put. Bitno je da konačno znam koje predispozicije moram imati !
14
NINA GRUICA 8.b
Petra Vušković
Ante Roje
Dino Bajić
Sonja Radić
Mia Kosović
Krešimir Zebić
Dominik Bešić
Mia Marić
Maja Galić
Lucija Svjetlana Mandić Razrednica: Katja Lozić
Duško Šetka
Deni Prodan
Anđela Žižić
Hrvoje Duilo
Hrvoje Čajo
Julija Vučemilović
Svjetlana Miše
Dražen Maleš
Ante Zemunik
Nikolina Kukoč 15
Ana Barišić
Zvonimir Biočić
Đeni Macan
Matko Dabo
Marija Barišić
Grgo Dželalija
Doris Franić
Ivan Kokan
Virna Kljaković
Siniša Matetić
Razrednica: Jadranka Burazin
Isabella Kuzmanić
Matea Munitić 16
Ante Limić
Petar Pulić
Nina Gruica
Marina Rosan
Tomislav Slišković
Edo Volić
Sara Šalov
Nela Maretić
Ana Štribić
Ivana Arambašić
Vedrana Dukić
Ana Biljarski
Nikola Bajai
Luka Giljanović
Vedrana Hajdić
Ana Blajić
Vice Jurić
Duje Dorotka
Ana Kuzmanić
Šesti je sat- biologija. Razrednica (prof. Maretić) kreće u svoj kabinet potražiti grafofolije za novu lekciju, pritom nas opominjući da budemo dobri dok je nema. «Naravno profesorice»! zagrmi složno 8. c. Tek što ona izađe iz razreda, tamno zelena pernica proleti pokraj mjesta gdje je maločas stajala i upadne u koš za smeće. Razredom zavlada anarhija. Prije nego što se okreneš, Peko i Vice tuku se kipovima neandertalaca oko lomljivih oklopa morskih rakova i školjaka, dok Sandi «proučava» jastoga, a Stjepko, Tonči, Nikola i ja (Duje) rastavljamo model ljudske jetre. Čim se pruži prilika za to, u zadnju klupu nahrupe Blajićka, Dukićka ,Vanda i Ivana kako bi iskoristile svaku priliku za brbljanje o svemu i svačemu. Tu su još i Maja, Kuzma i Dina , koje smišljaju svakakve opačine za poslije škole, dok im iza leđa Niko iz ormara vadi prepariranu lisicu. Svi mi dobro znamo da su za priču uvijek spremne i Irenas, Hajdićka i Ana Biljarski, a često im se pridruže Maka i Tomić. Među klupama u sredini uvijek se mogu naći Tea i Luce, a često i Ana R., koje se dogovaraju za referat iz nekog predmeta, dok Dimi raspravlja s Giljom o autima. Odjednom netko zaurla: «EVO JEEE!» i za tren oka svi su na svojim mjestima. Profesorica ulazi u razred ništa ne sluteći (tako barem mi mislimo!). Svi su spremni za novu lekciju. Mislim da ćete se svi složiti da je 8. c definitivno najluđi razred! Duje Dorotka
Maja Koceić
Luka Tomić Razrednica: Edita Maretić
Stjepko Krešić
Vanda Krželj
Marin Šipić
Tea Mastelić
Sandi Marinković Luciana Tonkić
Tonči Musulin
Dina Pavić
Niko Novaković
Ana Raos
Dimitri Stojanov Irena Velimirović 17
Mr Branimir Lukšić is a University professor at the Faculty of Economics in Split. He teaches Maritime Law. He is also a Court Interpreter for the English and German languages. He speaks quite a lot of languages. Mr Lukšić attended 8 years of the Classical Grammar School in our Spinut building. He studied Latin, Greek, English, French and German. He also speaks Italian. Wow! A real polyglot.. This year he is celebrating the 50th anniversary of graduation together with his former classmates. “Those were the times when people in the street asked me: ‘Momče, koliko je sati?’, whereas today they ask me: Paolo Hrepić 2. d ‘Šjor, koliko je sati?’” says Mr Lukšić. B.M.: HELLO! Mr Lukšić: Hello children! B: HOW ARE YOU TODAY? Mr Lukšić: I’m excellent. B: WHAT’S YOUR FAVOURITE NUMBER? Mr Lukšić: Oh, certainly not 13. Let’s see… My favourite number is 5. M: WHAT’S YOUR FAVOURITE COLOUR? Mr Lukšić: My favourite colour is blue. B: WHAT COLOUR IS YOUR FAVOURITE FLAG? Mr Lukšić: The Croatian flag: red, white and blue. B: WHAT’S IN YOUR BAG? Mr Lukšić: In this handbag I have a mobile or cellular phone, 3 bunches of keys, a portmonai, as the French say, or wallet in English. M: WHAT’S YOUR FAVOURITE PET? Mr Lukšić: My favourite pet is a horse. B: HAVE YOU EVER HAD A PET? Mr Lukšić: Yes. B: WHAT WAS IT? Mr Lukšić: My granddaughter Bruna. B: HOW MANY HAMSTERS DID YOU HAVE? Mr Lukšić: Oh, you know that! I had one. I was so sorry when it died. I buried him in the park and after that I didn’t want to have a pet. I didn’t want to cry again. M: WHAT COLOUR IS YOUR FAVOURITE T-SHIRT? Mr Lukšić: The colour of the football club HAJDUK. M: WHEN IS YOUR BIRTHDAY? Mr Lukšić: It’s on the 23rd October when leaves fall off the trees. M: WHAT’S YOUR FAVOURITE FOOD? Mr Lukšić: Only fish and fruit. But not meat. B: WHAT’S YOUR FAVOURITE DRINK? Mr Lukšić: Certainly not Coca-Cola. My favourite drink falls from the sky – pure and clear water. Not mineral water. Interviewers: B.M: THANK YOU VERY MUCH Mr LUKŠIĆ. Bruna Lukšić Mr Lukšić: Thank you. It was a pleasure. Marko Maruso 2. b GOOD BYE.
18
GUESS THE ANIMAL It lives in the jungle. It can climb trees. It likes bananas. It’s brown. It has got a long tail and it looks like human... It is a:
Petar Puškarić, Karlo Mileta 3. a
UMJETNOST JE PRIVILEGIJA BOGATIH razgovor vodila: Loredana Musap 6. c Štreberko vam predstavlja ve afirmiranu kreatoricu već nakita Tatjanu Bebić – Bebu, kćerku poznatog kantautora Tome Bebića Bebi i nećakinju instruktorice fitnesa Nataše Bebić. Ona nam je rado otkrila neke svoje tajne.
Š: Kada ste se i kako počeli baviti izradom nakita ? B: Rođena sam u umjetničkoj obitelji u kojoj smo se svi vječno nečim bavili: slikarstvom, kiparstvom, dizajnom.... Sjećam se da smo s majkom doma uvijek nešto radili. Bilo je tu nakita od kože, gline, šišaka, kamenčića i svih mogućih materijala. Ja sam najprije malo slikala, pa sam dizajnirala, a prije otprilike dvije godine počela sam se ozbiljno baviti izradom nakita. Š: Koju ste školu završili? B: Završila sam umjetničku školu, smjer grafičkog dizajna. Š: Od koga ste naslijedili talent? B: Podjednako od mame i od tate, jer mama mi je kiparica, a tata Toma Bebić. Š: Što vas inspirira u vašem radu? B: Inspiraciju pronalazim u ljubavi, životu, suncu, moru, osmjesima ljudi, vedrim bojama, svemu onome što zrači pozitivnom energijom. Š:Koliko vam vremena treba za izradu jedne ogrlice? B: Za neke koje nisu previše komplicirane treba mi oko četrdeset minuta, ali ponekad se dogodi da mi za komad nakita treba i nekoliko dana. Š: Što vas u vašem poslu najviše privlači? B: Uživam u svom poslu, on me smiruje. Osim toga omogućava mi stalan kontakt s ljudima, a ja sam vrlo komunikativna osoba. Š: Može li se u Hrvatskoj živjeti od toga što radite? B: Ja od ovoga što radim uspijevam preživjeti, ali Hrvatska danas baš i nije zemlja za ovakav posao jer je umjetnost privilegija bogatog društva, a mi to na žalost nismo. Ipak, uz mnogo truda i moju komunikativnost nekako guram. Š: Koliko se u Hrvatskoj cijene umjetnici? B: Na žalost umjetnike se uopće ne cijeni i to upravo zbog toga što nemamo dovoljno novca. To se najbolje odražava u pojedinim strukama, među koje spada i moja. Kada ljudi pokriju svoje osnovne životne troškove, ostaje im vrlo malo za druge izdatke, a ovo što ja radim nije nikome nužno potrebno. Nadamo se da će našoj simpatičnoj sugovornici svanuti bolji dani i da ćemo svi imati dovoljno novaca da se okitimo njenim maštovitim i privlačnim kreacijama!
glazbenik po
u k t a d za Tragajući za poznatim facama o kojima bi bilo zanimljivo pisati, naš uvijek budni Štreberko je naletio na Marijana Bana. U nadi da će vam otkriti nešto novo o popularnom pjevaču, postavio mu je nekoliko pitanja.
pripremile: Loredana Musap i Ena Klarin 6. c
• Kakav ste bili učenik u osnovnoj školi ? Bio sam odličan učenik. Volio sam matematiku i fiziku, a biologija mi nije bila draga. • Koju ste glazbu slušali kada ste bili naših godina? Kada sam bio vaših godina nije bilo CD-ova kao danas, nego smo imali gramofone.Otac mi baš i nije kupovao ploče. Nije bilo ni poznatih rock grupa osim Beatlesa. • Opišite nam svoje pjevačke početke. U mojem jedriličarskom klubu svi smo jako voljeli pjevati, ali nitko nije znao svirati gitaru. Izvlačili smo šibice i mene je dopalo da naučim svirati. U početku smo izvodili samo dalmatinske pjesme, a onda smo se odvažili i krenuli u vode rock glazbe. Svirali smo uglavnom one pjesme koje se čuju po klubovima, a onda sam ja počeo pisati pjesme kojima sam zabavljao najprije ekipu u klubu, pa u mojoj ulici, a tek onda sam počeo nastupati javno. • Što ste htjeli postati kada ste bili mali? Kao dječak želio sam postati inženjer strojarstva. Upisao sam studij strojarstva, ali sam prekinuo jer me više zanimala glazba. • Gdje pronalazite inspiraciju za vaše pjesme? Inspirira me sve što mi se događa u svakodnevnom životu. Ponekad pišem o onome što mi drugi ljudi ispričaju, ali to je rjeđe. Moje pjesme su male sličice iz mog života, neki događaji ili asocijacije na njih. • Kako posao utječe na vaš privatni život? Ja sam javna osoba, ljudi me prepoznaju na ulici, znaju moju djecu, znaju moju suprugu. Ali mogu kazati da je Split takva sredina da mi to ne smeta. • Kako provodite slobodno vrijeme? Vozim motor, družim se s prijateljima u kafiću pokraj kuće ili sam u jedriličarskom klubu. Ponekad me možete pronaći i za kompjuterom. • Imate li neki neispunjeni san? Puno putujem,ali volio bih još više putovati. Moj san je živjeti neko vrijeme na malo većoj jedrilici i ploviti malo dalje, izvan Mediterana. Na žalost za to nemam novaca!
19
CJELODNEVNI I PRODUŽENI BORAVAK
Naša škola je jedna od šest škola u Splitu u kojima je organiziran program cjelodnevnog boravka. Štreberku nije bilo jasno što učenici rade u školi cijeli dan, pa je zamolio ravnatelja Vladu Matasa da mu objasni.
20
ŠTREBERKO: Od kada se u našoj školi provodi nastava u cjelodnevnom boravku? RAVNATELJ: Sve je počelo oko 70-ih godina kada su prve generacije počele pohađati takvu nastavu. Š: Zašto je naša škola uvela cjelodnevni boravak? R: Već tada se ukazala potreba i pet-šest škola je počelo eksperimentalno izvoditi takvu nastavu. Roditelji koji rade tijekom cijelog dana imaju potrebu negdje smjestiti svoju djecu. U školi djeca mogu učiti i pisati domaće radove i pripremiti se za sljedeći radni dan. Š: U kojim splitskim školama se provodi ovakav program? R: Pored naše škole, produženi ili cjelodnevni boravak imaju škole: Meje, Manuš, Split 3 i Pujanke. U ovom dijelu grada mi smo jedina škola s takvim programom. Š: Što učenici dobivaju, a što gube takvim načinom rada? R: Učenici dobivaju puno, sve im je organizirano. Imaju doručak, ručak i užinu ( voće ili kolač ). U školi uče, imaju organizirano slobodno vrijeme, igraju se, druže se s vršnjacima, napiše domaći rad koji pregleda učiteljica. Učenici imaju stručnu pomoć pri učenju, što kod kuće najčešće nije slučaj. Š: Koji su problemi škole u provođenju takvog programa? R: Problem je sportska dvorana koju dijelimo sa srednjom školom. Učenici ostaju u učionici kad je ružno vrijeme jer nemaju primjeren prostor gdje bi se igrali. To je najveći problem. Š: Jesu li rezultati učenika iz produženog boravka bolji ili lošiji od onih iz ostalih odjela? R: Nemamo nikakvih statističkim pokazatelja da bih vam mogao to potkrijepiti. Međutim, ono što je specifično za produženi boravak je to da se ne može sastaviti odjel prema rezultatima testiranja. Sva djeca koja žele pohađati takav razred, tamo se i upišu. Razred je nekad po strukturi bolji, nekad lošiji, ali se ne može generalizirati. Ono što ja vidim kao problem je da su ti učenici naučili biti pod nečijim vodstvom, uvijek ih vodi i prati učitelj, dok ostali učenici sami pišu domaće radove, možda su više samostalni, ali to ne bi trebalo biti ništa otežavajuće za njih. Š: Što naša škola radi na poboljšavanju uvjeta rada u produženom boravku? R: Nadamo se da bi u dogledno vrijeme fakultet mogao iz ovog prostora prijeći u drugi. Tada bi škola možda mogla dobiti veći broj učionica, pa bismo imali i bolje sadržaje. Osim toga, problem je uvijek novac. Valjda će doći bolja vremena, pa ćemo imati svoju dvoranu i uvjeti u školi će biti bolji. Š: Koliko je ukupno učenika u tom programu? R: Sada je uključeno devedeset i troje, a njih desetak odlazi kući u dvanaest sati. Š: Kolika je mjesečna cijena? R: Mjesečno se izdvaja 250 kuna za fiksne troškove, u što spadaju i plaće učitelja. Sama hrana se plaća 14 kuna dnevno. Mjesečno se cijena kreće od 480 do 530 kuna. Š: Tko sastavlja jelovnik učenicima?
Pripremili: Jure jerić 6.a Ante Dubravčić 6.b
ŠTO VAM SE SVIĐA U PRODUŽENOM (CJELODNEVNOM) BORAVKU? ANTE, 1. razred: Sviđa mi se kad se igramo, kad imamo glazbenu kulturu i kad idemo na «Gusara». ANAMARIJA, 2. razred: Meni se sviđa kad učimo hrvatski jezik. DAVID, 2. razred: Najviše mi se sviđaju hrvatski jezik i matematika. ŠTO BISTE PROMIJENILI ? TONI, 1. razred: Ja bih promijenio pano i ploču. BRUNO, 2. razred: Htio bih da nastava traje kraće, da se više igramo i da se za ocjenu penjemo po zgradama. MIA, 2. razred: Mene ljuti nered. KAKVA JE HRANA? NOA, 1. razred: Za doručak jedemo «Nutelu» i pijemo čaj, a za ručak pohano meso. IVAN, 2. razred: Najviše mi se sviđa pizza i fažol. Ne sviđaju mi se blitva i kupus, a za doručak ne volim med. BRUNO, 2. razred: Meni se ne sviđa pura. Simpatični prvaši i drugaši vam poručuju kako u njih nikad nije dosadno, ali najbolje bi bilo da ih posjetite i sami se uvjerite.
21
ANKETU PROVELE: LUCIJA CURAVIĆ 6.C ; LOREDANA MUSAP 6.C
R: Jelovnik se sastavlja na kraju tjedna za sljedeći tjedan. Sastavljaju ga zajedno kuharice i učiteljice, vodeći računa o zdravoj prehrani. Hrana mora biti raznolika, ali se vodi računa i o tome što djeca vole jesti. Š: Možete li nam opisati jedan dan u produženom boravku? R: Tu moramo razlikovati produženi i cjelodnevni boravak. Učenici u školu dođu u osam sati, doručkuju, a zatim odlaze sa svojim učiteljicama u učionicu i rade prema programu do jedanaest i četrdest i pet. Poslije imaju kratko slobodno vrijeme i pripremaju se za ručak. Ručak traje oko pola sata. Nakon ručka imaju slobodno vrijeme do četrnaest sati. Provode ga gledajući filmove, igrajući društvene igre, sportske igre ili slično. Poslije toga slijede dva školska sata učenja. Pišu se domaći radovi ili se ponavlja ono što se kroz jutro naučilo. Uglavnom se izmjenjuju matematika, hrvatski jezik i priroda i društvo. U međuvremenu je užina, a u šesnaest sati je odlazak kući. Š: Koliko je djelatnika zaposleno u produženom boravku? R: U svakom odjelu rade dvije učiteljice. Š: Ocjenjuje li učenike samo jedna učiteljica ? R: Da, ukoliko se radi o produženom boravku. Produženi boravak znači nastavu prije podne, a učenje i slobodno vrijeme poslije podne. Tada ocjenjuje samo jedna učiteljica. Ako se radi o cjelodnevnom boravku, onda se učiteljice izmjenjuju. Obje ocjenjuju i imaju slobodno vrijeme i učenje jer dijele predmete. Jedna ima npr. hrvatski jezik, glazbenu kulturu i likovnu kulturu, a druga ostale predmete. Š: Je li kod nas organiziran produženi ili cjelodnevni boravak? R: Imamo jedan odjel cjelodnovnog i tri produženog boravka. Š: Je li se učenicima teško priviknuti na peti razred? R: Upravo iz tih razloga je dobro da četvrti razred bude redovit, da ne bude ni produženi, ni cjelodnevni. Tada se učenici osamostale, steknu naviku pisanja domaćih radova kući i pripreme se za peti razred. Mislim da naši učenici nemaju većih problema u savladavanju gradiva kad dođu u peti razred. Imamo mi izuzetnih odličnih učenika iz produženog boravka, a isto tako i lošijih kakvih ima svugdje. To ovisi o generaciji.
KAKO PROVODITE VRIJEME U ŠKOLI? TOMISLAV, 1. razred: Nakon prvog sata idemo na doručak, a onda opet učimo. Poslije idemo na veliki odmor i opet učimo. Poslije gledamo film, a ako je lijepo vrijeme izađemo vani. MIA, 2. razred: Kada dođemo u školu, sjednemo na tepih i tamo se pozdravljamo. Onda učimo do ručka. Poslije se idemo šetati. IVAN, 2. razred: U školi učimo da puno naučimo. Ponekad sređujemo učionicu.
Sreća je u malim stvarima Kraj školske godine nosi sa sobom rastanak s omiljenom profesoricom Editom Maretić. S njom je razgovarala naša novinarka Nina Gruica. Otkrila nam je mnoge tajne iz života ove zanimljive profesorice.
M: Mislim da smo mi u zadovoljavajućem odnosu- s moje strane postoji autoritet, ali ne i strah.Učenicima je bitna objektivnost, ali osim toga treba se čuti i smijeh i šala...Ja u svakom učeniku nastojim pronaći pozitivnu stranu, saznati zbog čega se netko ponaša na određeni način. Š: Recite nam tko ste zapravo vi? M: Ovo mi je teško pitanje, teško mi je govoriti o sebi. Mogu samo reći da sebe doživljavam kao vrlo pozitivnu osobu, koja ljude privlači svojom pozitivnom energijom. Vrlo su rijetki trenuci kada nisam nasmijana ili dobro raspoložena. Š: Kojim riječima možete opisati svoj život? M: Ritam mog života jako je brz. Dan mi je ispunjen, imam velik broj obaveza koje nisu vezane uz moj posao, ali to je moj izbor i to ne želim promijeniti. Živim brzo i raznoliko, ne volim puno spavati jer mislim da će mi nešto pobjeći. Š: Što je za vas svrha života, za što vi živite? M: Ima mnogo razloga zbog kojih vrijedi živjeti! Ja živim za nečiji osmjeh, za moju obitelj, za drage prijatelje. Mislim da sreću u životu čine male stvari. Š: Što vam je u životu bilo najteže prihvatiti? M: Najteže u životu mi je bilo prihvatiti gubitak u obitelji. Zapravo, čovjek se nikada ne miri s tim gubitkom, ali se s tim nauči živjeti. Š: Na što ste osjetljivi? M: Mrzim nepravdu i to je jedan od razloga što sam odabrala profesorski posao umjesto medicine. Teško mi je gledati patnje djece, grozno je to kada netko nedužan mora proživljavati strašne stvari. Š: Što smatrate svojim najvećim uspjehom? M: Moj najveći uspjeh je moje osobno zadovoljstvo-kad si zadovoljan sa sobom i svojim poslom.
Šreberko: Volite li posao kojim se bavite? Maretićka: Da, jako ga volim i prekrasan je osjećaj kada te to što radiš ispunjava srećom i zadovoljstvom. Vrlo je važno raditi nešto što voliš! Š: Sjećate li se svoje osnovne škole? M: Osnovna škola ostala mi je u ljepšem sjećanju nego srednja. U srednjoj školi trebalo je jako puno raditi, pa onda matura, pa presing za upis na faks... Š: Koja je tajna dobrog učitelja? M: Dobar učitelj mora znati prenijeti znanje, a najteže se spustiti na nivo učenika. Isto tako je važno kako vas učenici doživljavaju kao čovjeka. Š: U kakvim ste odnosima s učenicima? Nastojite li im se približiti?
22
Š: Što izbjegavate? M: Ljude koji šire negativnu energiju opterećeni crnim mislima... Š: Što je vaš porok? M: Čokolada (to je strašno)...i kava sa šlagom. Š: Što slušate? M: Barry Whitea, Sade, Aliciu Keys, Lenny Kravitza, Jamiroquai itd. Š: Za kraj nam recite po ćemu čete nas pamtiti? M: Prije svega po dobrim učenicima, susretljivim kolegama i ravnatelju. Posebno me oduševio rad stručno-pedagoške službe. Pamtit ću ovu školu po lijepim stvarima!
Povijest nam često pokazuje da se čovjek uvjeri u svoje gluposti tek onda kada ih učini. To, nažalost, uvijek ima svoju visoku cijenu. Primjera za to ima mnogo, no nama je možda najpoznatiji bomba bačena na Hirošimu. Najnovija ludost moderne nauke zove se genetska modifikacija hrane ili skraćeno GMO. To je postupak stavljanja humanog gena u životinje, ribljeg gena u rajčicu ili nešto slično, a sve u svrhu poboljšanja dugotrajnosti, veličine ili boje hrane. Zapravo, riječ je o mikrokiruškim metodama pomoću kojih se gen vadi iz jedne stanice i spaja s genom druge stanice da bi nastao novi gen. Ovaj postupak u sebi nema ništa prirodno i protivi se svim normalnim razmišljanjima. Strah nam ulijeva i činjenica da ovo postaje sve popularnija grana biologije i kemije i da uzima sve veći mah među samim stručnjacima. Uzmimo samo primjer transgenetskog mesa (GM-meat) tj. prvorazredne svinjetine koja izgleda gotovo nestvarno dobro. Izvješća iz Australije pokazuju kako za prodaju ovog mesa već postoji eksperimentalna mesnica u Adelaidi. To meso se dobija ubrzanim procesom rasta uz pomoć hormona rasta izdvojenog genetskom modifikacijom. Ubrzani rast može deformirati zglobove, a može doći i do drugih poremećaja. U posljednjih pet tjedana pred klanje hormon rasta se ponovno ubrizgava svinjama u tovu, pa se one “rašire“ kao da su napuhane. Užas! U poljoprivredi je do prije desetak – petnaest godina bilo nezamislivo da se korov uništi velikom količinom herbicida, a biljka koju se uzgaja ostane zaštićena, no genetika je sve okrenula naglavačke. Ako se pitate zbog čega se sve ovo događa, odgovor je jednostavan. Riječ je o novcu, jer se samo uz pomoć genetike može proizvoditi više hrane. Naše trgovine su preplavljene takvim proizvodima bez etikete i deklaracije. Komitet Kodeksa Alimentariusa održanog 18.travnja prošle godine u Ottawi je donio odluku da se GMO namirnice mogu pustiti u promet bez testiranja i odgovarajućeg etiketiranja. Pitamo se gdje je tu razum, jer opasnost u svemu ovome proizvođačima očito nije važna, bitna im je samo veća dobit. Sve ovo bi možda moglo biti prihvatljivo da nije toliko štetno za čovjekov okoliš. Prve dokaze o ubojitosti GMO hrane su na svojoj koži iskusili Amerikanci i Japanci. Kao primjer navodimo priču o tome kako je tijekom 1989. godine postala zanimljiva proizvodnja aminokiselina triptofana u obliku tableta za spavanje. Genetičari su manipuliranjem bakterije koja služi za produkciju uspjeli povećati proizvodnju. Nakon kraćeg vremena došlo je do prave katastrofe: umrlo je 37 ljudi, 1500 je ostalo trajno oštećenog zdravlja, a 5000 je bilo ozbiljno bolesno. Treba znati i to da se 57 % genetske modifikacije prehrambenih sirovina svodi na podizanje otpornosti biljaka prema herbicidima, što povećava upotrebu herbicida i do tri puta, a samim time uzrokuje zagađenje zemljišta i vodenih tokova i tako je prirodna ravnoteža poremećena. Prve negativne reakcije na račun GMO hrane javile su se u Austriji gdje su zabranili uvoz američkih sirovina te u Islandu koji slijedi austrijski primjer, a u 13 američkih saveznih država provodi se kampanja za proglašenjem upotrebe GMO zločinom.
Učenici 4. b razreda posjetili su Mc’Donalds. Tamo ih je dočekao veseli Mc’Donaldsov klaun Ronald Mc’Donald. S puno veselja odigrane su razne natjecateljske igre. Potom su dodijeljene nagrade za najbolji dizajn i priču. Nagrade za dizajn dobile su Dajana Ćopić, Katja Janačković i Karla Čikeš. Mc’Donalds je u znak zahvalnosti počastio sve učenike hamburgerima, coca –colom, bilježnicama s kuponima za besplatni sladoled i balonima. Svi učenici su se odlično proveli!
Hoćemo li ikada više biti sigurni u hranu koju jedemo i hoće li biti iskrenih deklaracija o njenom sastavu i podrijetlu, to će pokazati vrijeme. Samo se nadam da sve ovo neće ući u povijest kao propast, već kao spas za čovječanstvo. Kad smo pitali naše drage kuharice iz školske kuhinje što misle o GMO, rekle su nam:
pripremio: Jure Jerić 6. a
»Djeco moja, to vam je živi otrov. Mi smo protiv toga, kao i svi drugi normalni ljudi. Toga, na žalost, sigurno ima i kod nas u Hrvatskoj, pogotovo u povrću. Koliko god mi to budemo mogle, borit ćemo se protiv toga da vam pripremamo takvu hranu.»
23
ILI “U POTRAZI ZA IZGUBLJENIM GRADOM” U natjecanju izviđačkih ekipa, sastavljenih od pet dječaka i pet cura iz istog razreda, učenici 7. c naše škole osvojili su prvo mjesto. Pobjednička ekipa nastupila je u sastavu Vlado Gavrilović, Duje Šimunković, Toni Timotijević, Frano Bućan i Roko Jeličić te Sanja Grahovac (vođa ekipe), Mirjana Donadić, Ela Ivanković, Sandra Fridel i Lukrecija Tudor. Ekipa je za nagradu dobila pehar, medalje, vreće za spavanje, postere i čokolade.
Štreberko
USPJEH NAŠEG RECITATORA
24
Štreberko
Toni Prodan s poznatim pjesnicima
Toni Prodan, učenik 2. d razreda, u zadnje vrijeme osvaja simpatije recitacijom “Mare Krpašica” T. P. Marovića. U sklopu Marulićevih dana bio je gost pjesnika E. Kiševića, J. Fjamenga i S. Geića. S istom recitacijom sudjelovao je na državnom natjecanju “LIDRANO” u Umagu gdje je dobio diplomu kao jedan od najboljih u državi. Pozvan je na manifestaciju “DOBRO JUTRO MORE” koja će se održati tijekom ljeta. Čestitamo Toniju i učiteljici Sanji!
ZA SIGURNO I POTICAJNO OKRUŽENJE U ŠKOLI
Štreberko
U sklopu posjete našem gradu povodom Sudamje gospodin ministar Dragan Primorac posjetio je i našu školu. Obišao je učionicu 2.d razreda te se u kratkom razgovoru s učiteljima i ravnateljem upoznao s našim radom i problemima koji nas muče. Nadamo se da će nam pomoći da uskoro riješimo te probleme.
U našoj školi se odnedavno počeo provoditi UNICEF-ov program u sklopu kampanje ”STOP NASILJU MEĐU DJECOM. Provedene su ankete o nasilju, a prof. ANA PEZO, kao predstavnik i mentor Unicefa, održala je kratko predavanje na Učiteljskom vijeću. Uslijedit će radionice i slične aktivnosti kako bi škola u potpunosti postala mjesto gdje će učenici dolaziti bez straha od nasilja svojih vršnjaka. Učenici će u “sandučić povjerenja” moći ubacivati svoje prijedloge i primjedbe.
Štreberkovo jutro s Robinsonom
pripremio: Jure Jerić 6. a
“Napokon”! govorili su učenici viših razreda kada su nakon jednogodišnje stanke opet dobili priliku pogledati novu kazališnu predstavu u organizaciji prof. Ite Banov. Ovoga puta bila je to predstava “Cruso” gostujućeg Zadarskog kazališta. Štreberko baš nije bio oduševljen disciplinom, ili bolje rečeno nedisciplinom gledateljstva. Već pri samom ulasku pažnju mu je zaokupila nesvakidašnja galama. Gašenjem svjetla brbljavi jezici su se zaustavili, ali to nije bilo dovoljno uvijek raspoloženim osmašima koji nisu mogli proći bez svojih tipičnih “bisera”. No dobro, neću samo kritizirati jer je na predstavi bilo i mnogo pristojnih učenika koji su se svojim ponašanjem prilagodili kazalištu. Njima se Štreberko toplo zahvaljuje jer su prikazali našu školu u najboljem svjetlu. Što se tiče same predstave, o ukusima se ne raspravlja, ali kakav bi ovo bio izvještaj da vam ne prenesemo komentare najboljih kritičara – publike. Oduševljenje gledateljstva izazvala je vrhunska transformacija glumaca popraćena zabavnom i zanimljivom glazbom. Smijeh u publici izazvale su naročito smiješne scene Crusoovog upoznavanja sa stanovnicima otoka i njihov način komuniciranja. Na kraju se postavlja jedno pitanje: Je li možda ova predstava bila predjetinjasta za osmaše, pa čak i za sedmaše? Bez obzira na sve primjedbe, Štreberko je uživao u ovoj veseloj predstavi.
MIRTA BUŠKULIĆ 4. b
Štreberko na baletu Jeste li znali da Štreberko obožava balet? Nedavno su ga male balerine iz naše škole pozvale u Hrvatsko narodno kazalište na premijeru poznatog baleta P. I. Čajkovskog «Ščelkunčik». Naš mačak silno je uživao u priči o djevojčici Klari i njenom drvenom lutku i jedva se suzdržavao da i sam ne krene u rat protiv miševa. Za pripremu ove predstave bili su potrebni mjeseci svakodnevnog rada, a vježbalo se čak i vikendom. Ali sve se to zaboravi u trenutku kad se upale svjetla na pozornici i kada vrijedne balerine budu nagrađene zasluženim pljeskom. U predstavi su sudjelovale učenice naše škole Mirta Buškulić, Klara Rumora, Vanessa Đogaš, Mila Rnjak, Andrea Lučić, Maja Lončar, Maša Milas, Lana Mucalo i Lucija Tolić.
25
TV zvjezdice MI DJECA S KOLODVORA ZOO PIŠE:ANA KUZMANIĆ 8. c
Ljubiteljica životinja, Christiane Vera Felscherinow, rođena 20. svibnja 1962., slavna”Christiane F”, bila je tijekom 80-tih najpoznatija narkomanka u Njemačkoj. Počela je pušiti hašiš i uzimati LSD, Efedrin i Mandrax kad je imala samo dvanaest godina, heroin je ušmrkavala s trinaest, a ubrizgavati ga u vene krenula je početkom ljetnih praznika, s tek navršenih četrnaest godina. Ubrzo nakon toga, da bi zaradila za drogu, počela se baviti prostitucijom. Mnogo puta se pokušala odviknuti od te strašne ovisnost. Prvi pokušaj je bio kad joj je mama našla M-powder tj. nečisti heroin u kupaonici. Sljedeći dan Christiane se počela “skidati” zajedno sa svojim prijateljem Detlefom. “Skidanje” je trajalo tjednima, ali su opet uzeli heroin samo dva sata nakon što su napustili Christianin stan. Najveća pauza od uzimanja heroina je bila kada su je njena mama i očuh Klaus prislili da ode u ujne u Norderstedt (mjesto blizu Hamburga ). Tada nije uzimala heroin osamnaest mjeseci. Kada je knjiga prvi put izašla, 1979.godine, Christiane je postala slavna. Njeni novi prijatelji H. Rieck & K. Hermann pomogli su joj da se zaposli u knjižari blizu Hamburga. Inače, Christiane je odrasla u predgrađu Berlina zvanom Gropiusstadt, a s mamom je neko vrijeme živjela u manjem mjestu Rudowu. Film snimljen po knjizi »Mi djeca s kolodvora Zoo» postigao je veliki uspjeh u Njemačkoj. Christiane je poslije otišla u Hollywood promovirati film u S.A.D. Tamo je upoznala Rodney Bingenheimera i Posh Boya koji su joj pomogli snimiti njen vlastiti single. Nakon te holivudske epizode Christiane je šest godina živjela u Grčkoj s nekim Panagiotisom, za kojeg se namjeravala vjenčati, ali je Panagiotis bio uhićen zbog posjedovanja droge samo nekoliko dana prije vjenčanja. Vjenčanje je otkazano, a njihova veza je propala. Christiane se nakon toga vratila u Berlin i ubrzo je opet počela uzimati heroin. Danas Christiane F. živi u Berlinu, zajedno sa sinom Jan-Niklasom kojeg je rodila 1996. godine. Ovo bi bilo tek nešto ukratko o izvanrednoj knjizi “Mi djeca sa kolodvora Zoo” i o njenoj glavnoj junakinji, bez koje ne bi ni bilo knjige. Smatram da će vas ova knjiga odvratiti od droga ( kao što je i mene), a u svakom slučaju isplati vam se pročitati nešto tako zanimljivo, poučno i istinito. Ne žalite truda!
MJUZIKL KOJI JE OSVOJIO I DJECU I ODRASLE
Naše učenice Dora Bonacin i Mabel Sulić, članice Gradskog kalališta mladih iz Splita, sudjelovale su na snimanju spota “Lijepa naša Hrvatska”. Spot se prikazuje na svim programima HTV-a.
“AH,TA SAPUNICA!”
ŠTREBERKO: U zadnjih nekoliko godina postigli ste veliki uspjeh s mjuziklom «Afrička ka priča«, a sada se sve ponavlja s vašom novom predstavom. Ipak, što to mislite koji je od ova dva mjuzikla bolji? GĐA FLESCH: Oba su posebna na svoj način, a uspjeh koji su postigli jednako je velik, iako su predstave potpuno različite. ŠTREBERKO: Prepoznajete li među mladim Splićanima nove nade hrvatske estrade? GĐA FLESCH: Naravno! Zar Oliver, Gibboni i Giuliano, naše najveće zvijezde, nisu iz Splita? Splićani su oduvijek bili dobri pjevači. ŠTREBERKO: Ističe li se posebnim sjajem neka od vaših Perla i Perlica? GĐA FLESCH: U oba naša mjuzikla zablistala je Marina Đurović, koje se možda sjećate kao žirafe Lize iz «Afričke priče», a u «Sapunici» izvrsno glumi zlog kralja Smrdoplana. Mislim da bi se ona lako mogla progurati među velike hrvatske zvijezde.
Štreberko zahvaljuje gospođii Flesch na razgovoru, a talentiranim glumicama i pjevačicama Gradskog kazališta mladih želi pjeva eli puno uspjeha! 26
PRIPREMILE: Loredana Musap, Ivana Bonacin 6. c
Mjuzikl «Afrička priča» je prije par godina bio veliki hit splitskog Gradskog kazališta kazališššta kazali ta mladih i osvojio je glavnu nagradu na ššibenskom Festivalu djeteta. Ohrabrene odličnim prijemom kod publike, autorice su odlučile napraviti još jedan mjuzikl koji će biti potpuno drugačiji od prethodnog. Tako je nastala «Ah, ta sapunica», priča o dvjema djevojčicama koje spašavaju svijet bića iz bajki. Čak pet učenica naše škole glumi likove iz mašte. To su: Svjetlana Mišee (tata Tauk), Ena Klarin (vještica), Dubravka Komić (vještica), Dora Bonacin (mala vila) i Mabel Sulić(cvijet). Gospođu INGRID FLESCH, njihovu voditeljicu, uspjeli smo na kratko uhvatiti izmeđuu dvije predstave i s njom porazgovarati.
KREATORICA SAMO ZA “SVOJU DUŠU” Dogodi se ponekad da ni naši najbliži ne znaju za tajni hobi kojim se bavimo. Tako se i učenica 7. a razreda Anja Milun bavi kreiranjem, ali tek nakon dugog nagovaranja Štreberko je uspio u svojoj namjeri da nam otkrije što se nalazi u njenoj tajanstvenoj bilježnici. Usput nam je povjerila i neka svoja razmišljanja o modi. «Često sam se pitala zbog čega se svi odijevamo tako jednolično. Uglavnom smo uvijek u «rebama» ili majicama, a čim se netko odjene malo drukčije, odmah upada u oči. Budući da sam svjesna da u školu ne možemo dolaziti odjeveni kojekako, prije nekoliko godina počela sam smišljati i crtati nemoguće i otkačene kombinacije. Jednostavno, dala sam mašti na volju! Tako je kreiranje s vremenom postalo moj hobi. Kad god imam vremena, smišljam nove modele. Inspiracije imam napretek, ali najviše volim svečane, ekstravagantne kreacije. Ali kada je u pitanju odijevanje u školi, smatram da se treba držati onoga da je manje uvijek bolje.»
27
ZVIJEZDA JE ROÐENA!
Ta najneobičnija hip hop grupa je izdala album “Speakerboxxx/The Love Below" koji je zasjeo na prvo mjesto Billbordove ljestvice dvjesto najprodavanijih albuma ostavljajući za sobom Aliciu Keys, Sherly Crow, No Doubt, Britney Spears, Ludacrisa, itd. Dobili su čak i Grammya za najbolji rap album i za album godine.• Za one koji to ne znaju, grupa je na sceni već deset godina. Outkastovi frontmeni Big Boi (Antwan Patton) i Andre 3000 ili skraćeno Dre (Andre Benjamin) se znaju još od srednjoškolskih dana, ali i tada su bili pomalo čudaci. Dok su se drugi oblačili normalno, njih dvojica su oblačili ono što bi pronašli u bakinim ormarima kao npr. košulje cvjetnih uzoraka, svoju novu odjeću su izrezivali i prekrajali, kosu su stalno bojali nekim ludim bojama. Već su tada počeli repati i bili su uvjereni da mogu snimiti bolje pjesme od tadašnjih rap faca, i to im je očito uspjelo. Prvo su se zvali Two Shades Deep. Big Boi je bio Black Dog, a Dre Black Wolf, dok nisu postali Outkast. Prije upada na scenu Big Boi je dvije godine spavao na podu Dreove sobe, kako bi skovali cijeli plan. • Andre je bio u dugogodišnjoj vezi s pjevačicom Erykah Badu s kojom ima petogodišnjeg sina Sevena. Tu je vezu opisao u pjesmi Ms Jackson. Nakon izlaska prvog albuma (Stankonia) Dre je nagli uspjeh gurnuo u svijet alkohola i droge, ali se ubrzo odviknuo od toga. Sada je Andre zvjezdano dijete zaljubljeno u drum’n’bass, ne pije, ne puši i vegan je (ne jede ništa što je životinjskog podrijetla), a njegov album The Love Below crpi inspiraciju iz funka, jazza i r&b-a (rhytam&blues). • Za razliku od Andrea, Big Boi na svom albumu Speakerboxxx ostaje vjeran električnom hip hopu. Big Boi odnedavno se bavi uzgojem pit bull terijera, mastiffa i bulldoga. Big Boi skuplja i stare automobile, koji mu zasigurno ne stoje u garaži, jer tamo je ogromni bazen gdje žive njegovi ljubimci-morski psi!!! • Govori se da će njih dvojica snimiti film u kojem Andre traži ljubav svog života, dok Big Boi živi “fantastični” život gangstera. Film bi se navodno trebao početi snimati početkom ove godine. • Čini se da je samo nebo granica za ova dva rapera koji još uvijek ruše stare i grade nove zakone i u svijetu hip hopa i baš ih briga za trendove i konkurenciju. Iako su u privatnom životu još uvijek najbolji prijatelji, na sceni su jedan drugome suparnici, ali još uvijek pod imenom...OUTKAST!!! Pripremila: Ena Klarin 6. c
28
O kome? O Avril Lavigne! Zbog čega? Zbog originalnih tekstova i zanimljivog stila! Mlada Kanađanka je na početku svoje karijere pjevala na manje poznatim glazbenim natjecanjima. A onda je jednog lijepog dana srela poznatog lovca na talente koji je odmah shvatio da se radi o energičnoj i lijepoj djevojci koja dobro pjeva i ima stila. »Pa zašto ne pokušati od nje napraviti zvijezdu?» pomislio je on. I nije pogriješio! Ova poznata rokerica danas obara sve rekorde. Tako je nedavno izdala svoj prvi album Let Go koji se smjesta popeo na sam vrh glazbenih ljestvica. Najpoznatije pjesme s albuma su Losing grip, Complicated i I’m with you. No, ni tu nije kraj! Avril će uskoro izdati i svoj drugi album: My World. Ako želite razljutiti Avril, samo joj spomenite Britney Spears jer, kako ona kaže: »Ta se cura pravi svetica, a dok je na stageu pojavljuje se u donjem rublju. Nikada ne bih mogla biti takva. Ja u odjeći u kojoj nastupam idem u shopping ili kod prijatelja. Svoja sam, sama pišem pjesme i nije me briga za zlobne komentare.» U svakom slučaju, za ovu curu punu potencijala, zvijezde blistaju punim sjajem!
INFO DATUM I MJESTO ROĐENJA RO : 27.9.1984. NAPANEE, ONTARIO, KANADA OBITELJ: otac JOHN, majka JUDY, stariji brat MATT i mlađa sestra MICHELLE BOJA KOSE : plava BOJA OČIJU : plava VISINA : 160 cm HOBIJI : skateboarding, hokej KUĆNI LJUBIMAC : pas šnaucer Sam OMILJENI IZVOĐAČI: SUM 41, Alanis Morisette HRANA: vegetarijanska, tjestenine
Za one koji slušaju Avril Lavigne Štreberko je pripremio poseban poklon –riječi njenog hita Complicated:
• Gledajući neke glazbene programe, našem Štreberku je zapela za oko pjesma “Hey ya" grupe Outkast. Odlučio je saznati nešto više o njima!•
PRIPREMILA: LUCIJA CURAVIĆ 6. c
PSIHOTEST:
8. Glavna faca škole je izvalila tako glupu bazu da je to za plakat. a) b) c) d)
ti se smiješ, iako je glupa, ipak treba imati dobar odnos s njim praviš se da nisi čuo iskreno mu kažeš da je to užasno glupo ismiješ ga javno, iako znaš da dolaze posljedice
1.
Kada vidiš profesora u školi:
a) b) c) d)
nikada se ne javljaš – neka se on tebi javi uvijek – pa to je po bontonu kako kome – važnijima da, a ostalima ne javljaš se svima koji su ti u blizini – neka te primijete kao uzornog učenika
pripremio: Jure Jerić 6. a
2. Nakon razmirnice s profesorom: a) b) c) d)
3. a) b) c) d)
pokušavaš stvar ispraviti redovito se slažući s njegovim (njezinim) mišljenjem i pristojnim pozdravljanjem prelaziš preko toga, te na sljedećim satima tvoj odnos ostaje isti tvrdoglavo ostaješ pri svome i smatraš ga još većim neprijateljem tom profesoru posvećuješ malo više pažnje
b) c) d)
staješ na stranu pravde ( to je u ovom slučaju tvoj prijatelj ) te glasno izjašnjavaš svoje mišljenje ostaješ suzdržan, ipak postoji viša sila naravno, profesoru jasno pokazuješ da si na njegovoj strani izričeš glasno svoje mišljenje i žestoko kritiziraš profesora.
5.
Pristojan odnos prema profesoru održavaš:
a) b) c) d)
samo dok si u osnovnoj školi sve dok ste u dobrim odnosima uopće ga nemaš samo dok ti je potreban
6. Dok se ogovaraju profesori u društvu: a) b) c) d)
ti samo kažeš istinu s kojom se svi slažu pohvaljuješ profesora (možda on to i sazna) komentiraš i više nego potrebno ( loše ) ostaješ suzdržan, draže ti je slušati
7. Kada svi u društvu imaju isto mišljenje osim tebe: a) b) c) d)
br. bodova A
br. bodova B
br. bodova C
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
1 10 4 4 8 5 10 10
4 5 9 7 4 9 4 7
10 4 2 10 2 3 8 4
10 – 30 bodova
br. bodova D 7 8 7 1 10 6 2 1
NEKULTURKO
Ti si jako nekulturan, misliš da si najvažniji na svijetu i ne držiš do nikoga. To se očituje u tvom odnosu prema profesorima koje ne želiš niti pozdravljati ( što ti nalaže bonton). Ti nikada nećeš popustiti čak ni u slučaju kada profesor ima pravo. Želiš mu tvrdoglavo Što činiš u slučaju svađe između tebe i profesora? dokazati da si ti najbitniji i da ti do njega nije ni malo stalo. Često voliš izazivati skandale i ostaješ suzdržan, premda znaš da se možda trebaš suprostaviti omalovažavati druge svojim nekulturnim ponašanjem. Sve to vjerovatno činiš da bi bio svađaš se kako bi zadivio svoje društvo iz razreda, želiš pod zamijećen u društvu, no to ti baš nije pravi način. Tvoji prijatelji to znaju, pa zbog toga svaku cijenu biti zapažen među glavnim facama u razredu možeš biti izbačen iz društva, jer nitko ne voli javno sramoćenje ni ruganje. Savjetujemo ti da suprostavljaš se sve dok ne zadobiješ pravdu poradiš na svom ponašanju. ukoliko je profesor razuman, kažeš mu svoje mišljenje
4. Tvoj prijatelj je u svađi s profesorom. Što ti kao “dobar prijatelj” činiš? a)
br. pitanja
?
prilagođavaš im se, to je najbolje, iako misliš totalno drugačije govoriš svoje mišljenje, jer upravo se po tome razlikujemo promijeniš mišljenje toliko da se samo malo približiš većini prihvaćaš ovo kao odličnu priliku za javno sramoćenje osobe koja ne misli kao i svi drugi
31 – 45 bodova
BONTONKO
Pristojnost je jedna od najboljih osobina, a baš je ti imaš. Za tebe je sasvim normalno biti dobar s profesorima i poštovati ih, što je sasvim u redu. Za to ne očekuješ nikakvu posebnu nagradu ili pak naklonost profesora. Shvaćaš da postoji viša sila, pa tek u pogodnim prilikama iskazuješ svoje mišljenje. Ovakvim ponašanjem zadobivaš prijatelje koji su ti skloni jer im često pomažeš i savjetuješ u njihovim razmiricama s profesorima. Čestitamo na ostvarenom odnosu. Samo naprijed!!! 46 – 60 bodova
HALF – HALF
Ti si tipični half – half ( u prijevodu pola – pola), za tebe se ne može reći da si ulizica, ali ne i da si bontonko jer svojim ponašanjem dokazuješ suprotno. Često se više prilagođavaš profesorima smatrajući tako da ćeš na taj način biti bolji od ostalih. Profesori baš i ne mare za to, prijatelji će te početi izbacivati iz skupina zbog prilagođavanja višoj sili, a to zasigurno svima smeta. Iako prijatelje često povrijediš svojim ponašanjem, kada ti to odgovara ti im se ulizuješ i u učeničkim svađama većinom se priključuješ jačoj strani. Savjetujemo ti da budeš bolji prijatelj jer profesori ne mare za učeničko ulizivanje. 61 – 70 bodova
STOPOSTOTNA ULIZICA
Ti si totalno nabrijan na ulizivanje, smatraš da ćeš ispasti pametniji i bolji ako potvrdiš baš svako profesorovo razmišljanje. To ti je nepotrebno jer se ocjene skupljaju samo radom i učenjem. Uz to što si ulizica, ti si i dvoličan i okrećeš se « tamo gdje vjetar puše». Ne brineš se za prijatelje kod kojih se poslije izvlačiš glupim isprikama. Mnogi od njih će biti povrijeđeni, no kad otkriju tvoje pravo lice nećeš dobiti “second chance”. U školi se uvijek priklanjaš većim facama za koje smatraš da te mogu zaštititi, no tvoja dvoličnost će kad tad izaći na vidjelo. Zato počni ispravljati svoje greške ili će poslije biti kasno.
29
Nagradni kupon
KOJI JE OVO UČITELJ?
Kupon s odgovorima donesite u školsku knjižnicu. Očekuju vas bogate nagrade!!! Rješenja pronađite u sljedećem broju ŠTREBERKA
30
IZ ŽIVOTA UČITELJA
KAD SMO M A L I . . . BILI
ŠKOLSKI BISERI
SAKUPILA: Ivana Milovac 6. b
Ponavljanje deklinacije na satu hrvatskoga. Profesorica: »Tko je dobio peticu? Mario. Koga nema? Marija. Komu dajem jedinicu? Mariju. Mario: »Ali, maloprije ste mi rekli da sam dobio peticu!»
Profesor: »I zapamtite! Ni jedan čovjek ne leti! Osim Batmana, naravno....» Profesorica: »Ivana, prestani brbljati jer bi mogla dobiti priliku da upadneš u nepriliku...»
Profesorica biologije: »Ptice lete smjerom sjever - jug. Dakle, možemo rećii da je tu jako prometno.»
Profesorica: »Hajde, nastavi iz početka...» Učiteljica: »Koliko ćete dobiti kada zbrojite dvije jabuke i tri kruške?» Učenik: »Pet voća!»
Ivan: «Preko praznika sam bio na skijanju u Australiji (misleći na Austriju). Učiteljica: «Onda si sigurno skijao s klokanima!» Ivan: «Jesam, jesam!»
Ante: »Profesore, ali ne smijem ići na popravni!» Profesor: »E moj sinko, mnogo toga djeca ne smiju, pa ipak čine....» 31
HYPOV
ALPE-ADRIA-BANK
ŠTEDNI KUTAK
Koliko vam se puta dogodilo da ste za rođendan dobili novac? Ne znate što s njim i potrošite ga uzalud. Pitanje koje se nametnulo Štreberkovim novinarima je kako pametno iskoristiti taj novac. Hypo Alpe Adria bank nudi rješenje-štednju za limače i teenagere. Ovo je pravi način ulaganja uz koji možete i zaraditi. Ne kaže uzalud Publije “Ništa nije tako sigurno kao što je stečeno štedjeti”. Pomozite svojim roditeljima i počnite već sada štediti za ekskurziju i naučite raspolagati novcem. Znati raspolagati novcem velika je mudrost. U potrazi za odgovorima Štreberkov novinar Jure je krenuo u veliki lov. Činilo nam se da bi prava osoba koja našim čitateljima može objasniti sve o štednji, mogla biti gospođa Ivanka Zulin. U poslovnici HYPO banke
• Minimalni iznos za otvaranje limač štednje je 100 kuna. • U limač štednji skupljajte bodove i osvajajte nagrade. • U teen štednji ostvarujete popuste u svim Magminim trgovinama. • Štreberko će uz sponzorstvo Hypo banke organizirati u našoj školi razna natjecanja. • Nagradit ćemo najbolje čitače i učenika generacije! • Sudjelujte u raznim natjecanjima koja ćemo organizirati i osvojite razne nagrade. • Otvorite štednu knjižicu, skupljajte bodove i dobijte pregršt nagrada. • Sve informacije potražite u knjižnici i na oglasnoj ploči Hypo Alpe Adria bank.
PUNO SREĆE!!!
Kasno je štedjeti kad nestane. Hrvatska poslovica
Poslušajte i Vi savjet iskusnijih i štedite u pravoj banci -
HYPO ALPE ADRIA BANCI!
informirali smo se o svemu što nas je zanimalo. Gospođa Ivanka je ljubazno odgovorila na sva naša pitanja.
Što je štednja? Štednja je prikupljanje određenih sredstava, u ovom slučaju novčanih. Koje oblike štednje nudi Vaša banka? Naša banka nudi štednju za sve uzraste, počevši od najmanjeg uzrasta pa do zrele dobi, dakle imamo štednju za limače, teense i odrasle. Što je to kamatna stopa i koliko ona iznosi za limače, a koliko za teenagere? Kamatna stopa je prinos koji se ostvaruje štednim ulogom. Za limače ona iznosi 4.5% ukoliko je štednja u HRK, a 3% ako je u EUR-ima. Za teense u HRK iznosi 3%, a u EUR 2.5 %. Ukoliko izaberemo limač štednju, koje pogodnosti nudi Vaša banka? Postaješ vlasnikom Hypo limač knjižice te skupljaš nagradne naljepnice i pridružuješ se Hypo limač klubu. Koje pogodnosti nudite teenagerima? Dobivate svoju štednu knjižicu i postajete članovi Hypo teens kluba. U odabiru između konkurencije, zašto bismo baš Vas odabrali? Zbog toga što nudimo sve usluge modernog bankarstva te fleksibilan, osoban i vrlo ljubazan pristup svakom klijentu, a posebno najmlađima.. Kako se učlaniti i otvoriti knjižicu? Ako imaš velike planove za svoju budućnost, dođi u Hypo banku zajedno s roditeljima i ispuni prijavnicu ili zatraži prijavnicu u tvojoj školskoj knjižnici. Napisao: JURE JERIĆ 6.a