štaja i one koji trebaju smještaj i sva se trgovina „uberizira“ i „airbnbizira“.
Već postoji preko 50 milijardi uređaja koji su povezani na Internet.
Slijedom toga, glavno pravilo uspješne digitalne trgovine postaje „dobra namjera“. Model zajedničkog uspjeha prerasta u temeljni element sustava vrijednosti. Samo tada moći će „konzultant“ ući u komunikaciju s „klijentom“ s iskrenom željom da pomogne riješiti njegov problem, a on će to osjetiti i povjerovati mu. Pritom ključna riječ ostaje „povjerenje“, samo se ono danas zasniva na tehnologiji i to digitalnoj, što ujedno znači „na Internetu“.
Digitalna trgovina donosi pojavu virtualnih prodavaonica i virtualnog tržišta koje ne poznaje granice. Ključnu uloga imaju mrežni servisi, jer se mrežno mjesto ponaša kao virtualna prodavaonica, odnosno interaktivni katalog. Na njemu se mogu obaviti sve potrebne aktivnosti povezane s kupovinom. Plaćanje robe može se obaviti mobilnom aplikacijom, bankovnom ili kreditnom karticom, elektroničkim bankarstvom ili pouzećem.
Zašto se sva trgovina „preselila“ na Internet? Zato što su tamo svi potencijalni kupci i klijenti. Danas preko 4 milijarde korisnika svakodnevno koristi Internet za informiranje i razonodu, a svi, posebno mladi sve više vremena provode na društvenim mrežama i aplikacijama putem svojih pametnih telefona. Pritom se koriste alatima poput eprodaje, mobilne prodaje, elektroničke trgovine, društvenih mreža, web stranica, banera e-mail i mobilnog marketinga. Prema istraživanjima svjetskih konzultantskih kuća, 90% menadžera iz 500 najvećih globalnih poduzeća slaže se da je digitalna transformacija strateški prioritet, 87% njih ima digitalnu strategiju, 20% još nisu započeli digitalnu transformaciju, 90% traga za „digitalnim talentima“, a samo je 17% vodećih kompanija svijeta „digitalno integrirano“. Ta je manjina dvostruko uspješnija od ostalih u pokazateljima rasta i profitabilnosti.
Iako se ocem online kupovine smatra Michael Aldrich, globalni guru digitalne trgovine svakako je Jeff Bezos. On je 1994. godine osnovao tvrtku Amazon kao internetsku knjižaru. Prvu knjigu prodali su 3. travnja 1995. godine te uskoro počeli prodavati DVD, CD i video kazete, mp3 sadržaje, zatim softver, video igre, elektroniku da bi na kraju ponudu proširili na odjeću, hranu, namještaj, dječje igračke i nakit. Danas je Amazon najveća internetska tvrtka po prihodima u svijetu i sedmi najveći poslodavac u SAD-u, a Jeff Bezos je postao najbogatiji čovjek na svijetu.
Digitalizacija kao dominantni trend proizlazi iz činjenice da čak sedam od osam pozicija najvrednijih javnih kompanija na svjetskom tržištu kapitala zauzimaju tvrtke digitalne transformacije, sve relativno mlade, a put prema vrhu počele su kao startupovi, tvrtke iz garaže. To su informatički divovi Microsoft, Apple, Amazon, Google (ili Alphabet), Facebook, Alibaba i Tencent. Dakle, svjetskim razvojem i stvaranjem nove vrijednosti dominiraju stupovi digitalne ekonomije. Zato moderni poslovni ljudi moraju razumjeti digitalne trendove jer se na njima gradi i digitalna budućnost. Danas je godišnja vrijednost plaćanja putem mobilnih telefona dosegla 6.500 milijardi US$, a ekonomski efekti Interneta mjere se kao 5,4% globalnog BDP-ja, što je 75% više od naftne industrije.
Tvrtka je od početka pionir u disruptivnoj trgovini. Godine 2005. Amazon počinje nuditi Amazon Prime, besplatnu dvodnevnu dostavu u SAD za godišnju naknadu od 79 dolara. Danas Amazon dominira računarstvom u oblaku (Cloud Computing), kontrolirajući dobar dio fizičke infrastrukture Interneta. Tu pripadaju Amazon Elastic Compute Cloud (Amazon EC2), virtualna farma za web hosting, Amazon Simple Storage Service (Amazon S3) koja omogućava pohranjivanje računalnih datoteka na Amazonove poslužitelje. 2007. godine tvrtka pokreće Amazon Music, online glazbenu trgovinu i Amazon Kindle, e-čitač knjiga. Njihovi korisnici od tada mogu pregledavati, kupovati, preuzimati i čitati e-knjige, novine, časopise i druge digitalne medije putem Kindle Store-a. Pred dvije godine pustili su u promet trgovinu pod naslovom „Amazon Go“ u kojoj nema blagajni niti kolica. Kupci ulaze i registriraju se mobilnim telefonom, a zatim slobodno uzimaju sa polica sve proizvode koji su im potrebni, stavljaju ih u vlastite torbe ili džepove, a zatim odlaze bez ikakve provjere. Su-
stav uz pomoć umjetne inteligencije, analize podataka i računalne vizualizacije utvrđuje što je neka osoba kupila i to joj po izlasku iz trgovine obračuna putem elektroničke transakcije, kao u klasičnom dućanu. Istovremeno je u redovnoj upotrebi još jedna maloprodajna inovacija, „Amazon Air“, sustav dronova kojima se željena roba dostavlja u kupčevo dvorište u manje od 20 minuta od slanja digitalne narudžbe putem mobilnog telefona. Amazon ima preko milijun „partnera“ i njegov Affiliate Program koristi 1,2% svih web stranica i to je druga najpopularnija oglašivačka mreža nakon Googlea. Od 2001. do 2011. Amazon je bio domaćin maloprodajne web stranice za Target, a preko svojeg portala (Amazon.com) upravlja digitalnom prodajom za Sears Canada, Bebe Stores, Marks & Spencer, Mothercare i Lacoste. Od 2013. Amazon je u partnerstvu s Poštanskom službom SAD-a, a od 2016. kroz partnerstvo s Civil Aviation Authority Velike Britanije pokrenuo je već spomenutu isporuku putem dronova. Drugi pionir i još uvijek gigant digitalne prodaje je eBay koji pruža online uslugu aukcijske kupnje i prodaje i čiji su korisnici učlanjeni u PayPal sustav, najsigurniji i najbrži način plaćanja diljem svijeta. Kupci i prodavatelji putem PayPala uživaju zaštitu od eventualnih prijevara, a u slučaju neisporuke, PayPal im vraća novac za plaćenu stvar i poštarinu. I europsko digitalno trgovanje raste iz godine u godinu. Između 2015. do 2019. ostvaren je rast od 65% sa 960 milijardi eura prihoda realiziranih u 2019. godini. Devet od deset Europljana kupuje online barem jednom godišnje. Među građanima Velike Britanije svakodnevnih korisnika digitalne trgovine ima 8%, kao i Talijana, a još više ili 9% kod Poljaka. Britanci se ističu kada je u pitanju tjedna aktivnost e-kupovanja i ona iznosi 41%. Slijede Irci s 32% i Nijemci s 30%. Strah od prijevare glavni je razlog izbjegavanja digitalne trgovine. Za 71% stanovnika Grčke to je glavna prepreka. Odjeća i obuća daleko su najpopularnije kategorije, a slijede ulaznice, elektronika i knjige. Istraživanje pokazuje da ljudi u Poljskoj i Litvi najčešće koriste e-trgovinu dnevno, a Britanci tjedno. Manje www.suvremena.hr
17