Suvremena t r gov ina S T R U Č N I
Č A S O P I S
Z A
T R G O V I N U
GIUPPH – govori direktorica dr. Jasna Čačić
Interesno povezivanje zbog porasta kvalitete žili smo blagi rast, pa smo očekivali da je trend opadanja proizvodnje jakih alkoholnih pića zaustavljen. Očito smo prerano ušli s takvim očekivanjima. U 2014. zabilježili smo pad od oko 10 posto. Ukupno smo prošle godine proizveli samo 9,9 milijuna litara. Prodaja na domaćem tržištu pala je 2 posto, a izvoz je smanjen čak 16 posto. Istina, i uvoz se prepolovio. Napominjem da se ovi podaci odnose isključivo na naše članove“. Kako se to odražava na pojedine kategorije jakih alkoholnih pića?
G
ospodarska interesna udruga proizvođača pića Hrvatske (GIUPPH) osnovana je 12. prosinca 2012. godine i predstavlja novi pravni oblik organiziranja proizvođača pića Hrvatske. GIUPPH nastavlja rad i aktivnosti Gospodarsko interesnog udruženja proizvođača pića (GIUPP) koje je osnovano 1995. godine od strane proizvođača pića kao rezultat potrebe za organiziranjem i zajedničkim djelovanjem industrije pića Hrvatske. U proteklih nekoliko godina GIUPPH je dokazao potrebu svoga postojanja svojim specifičnim aktivnostima o kojima smo razgovarali s direktoricom dr. Jasnom Čačić. „Osnovni cilj GIUPPH-a je promicanje zajedničkih interesa članica kroz udruživanje. Uvažavajući globalne razvojne smjernice hrvatskog gospodarstva, zajedno s institucija-
ma državne vlasti, GIUPPH je temeljni nositelj aktivnosti u procesu konačnog oblikovanja pravnih propisa vezanih uz djelatnosti članica. Pokretanjem niza aktivnosti koje pridonose boljem uređenju i poboljšanju uvjeta privređivanja kako članica tako i gospodarstva u cjelini, GIUPPH je značajan partner državi“ – naglašava čelnica ove interesne udruge, koja je bila i u pregovaračkom timu za ulazak u EU, pa sigurno izuzetno dobro poznaje područje alkoholnih pića i stanje u Hrvatskoj. Logično je da smo dr. Čačić zapitali gdje je Hrvatska danas u proizvodnji jakih alkoholnih pića? „Proizvodnja je prepolovljena u odnosu na 1997. godinu. Nakon određenog razdoblja konsolidirane proizvodnje, istina na znatno nižoj razini, u razdoblju 2008. – 2012. došlo je do daljnjeg pada. U 2013. zabilje-
Dominiraju gorki likeri sa 28 posto učešća, a slijedi ih domaći brandy sa 22 posto. To znači da ove dvije kategorije čine 50 posto ukupne proizvodnje i plasmana. Slatki likeri čine 12 posto. Moram napomenuti da šljivovice, loza i travarice imaju pojedinačni udio u cjelokupnom asortimanu od po 5-6%. Što je uvjetovalo snažan pad i gubitak tržišnih pozicija domaćih proizvođača? Domaći proizvođači sučeljavaju se s dva problema koji uvelike otežavaju njihovo poslovanje. Prvi se odnosi na financijsku nedisciplinu tj. neplaćanje obveza u zakonskom roku. Nitko se gotovo ne drži rokova u plaćanju, a obveze proizvođača se moraju podmiriti odmah. Takav je stav gotovo neodrživ i dugoročno svakako neprihvatljiv. Drugi je problem u trošarinama, koji se veže na prvi – raskorak u vremenu podmirivanja financijskih obveza. Ako tome dodamo uvoz niskokvali-
tetnog i jeftinog alkohola problematika domaće proizvodnje se ozbiljno proširuje. Kako izaći iz toga vrzinog kola? Na ta kretanja nema utjecaj ulazak u EU. Pregovori s EU trajali su gotovo sedam godina i obavljeni su kvalitetno. Domaći proizvođači imali su dovoljno informacija i drugih potrebnih saznanja da se pripreme za promjene na tržištu. Međutim, sučeljavamo se s našim unutarnjim problemima koje možemo i sami rješiti – ako se pokaže dovoljno razumijevanja. GIUPPH je nudio konkretna rješenja. Trošarine za jaka alkoholna pića čine manje od dva posto ukupnih trošarina, pa bi promjena statusa plaćanja mogla olakšati položaj proizvođača. Pritom moram napomenuti da trošarine tj. njihova visina nije primarni problem, nego činjenica da ih proizvođači teško podmiruju u zakonskom roku zbog opće besparice i kašnjenja u plaćanju u cijelom lancu dobavljača i korisnika. Kakve su realne mogućnosti: oporavak domaće proizvodnje i izvoza ili daljnji pad? Teško je to prognozirati. Sve ovisi o tome kako će se država odrediti prema proiz-vodnji jakih alkoholnih pića. Hrvatska sada ima zaštićenih šest oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića. Odnosi se to na Hrvatsku lozu, Hrvatsku staru šljivovicu, Slavonsku šljivovicu, Hrvatski pelinkovac, Zadarski maraschino i Hrvatsku travaricu. Otvoreno tržište će odlučiti sudbinu tih pića, a time i ukupne proizvodnje. www.suvremena.hr
33