__MAIN_TEXT__
feature-image

Page 1

R A Z G O VO R I List za roditelje OŠ „Đuro Ester“ Koprivnica Broj 15 – godina XV. - 2020. godina

Tema broja: Nastava na daljinu i roditeljstvo u kriznoj situaciji Velika obljetnica - Petnaest godina našeg lista za roditelje „Razgovori“


RAZGOVORI

BROJ 15

PROJEKT „Govorim bez straha“ U vremenu kada se većina komunikacije provodi pisanim putem, učenici rijetko imaju prilike vježbati komunikacijske vještine govorenja, a time i slušanja. Sve se teže usmeno izražavaju. Manje se razgovara s roditeljima, manje s prijateljima. Osim vještine govorenja, učenicima je slabije razvijena i vještina slušanja. Kapacitet informacija koje prosječan učenik viših razreda osnovne škole može zapamtiti poprilično se smanjio. Učenici često izbjegavaju situacije u kojima moraju javno govoriti zato što su nesigurni. Kada trebaju obaviti telefonski poziv, često to prepuštaju starijima.

dogovorenog pitanja ili problema (npr. pisali bi članak u rubrici za mlade u lokalnim novinama, ili ih zanimaju detalji oku upisa u neku srednju školu, izgubili su neki važan dokument i sl.) U toj fazi, učenici nisu znali da razgovaraju s glumcima, nego su mislili da uistinu zovu navedene osobe. Povratno su mi javili o razgovoru i strahovima koje ovakav oblik komunikacije izaziva kod njih. Povratnu informaciju o svakom razgovoru dobila sam i od glumaca, koji su prema određenim smjernicama vrednovali komunikacijske vještine govorenja Učenik Patryk Blažok izvodi zdravicu na slobodnu temu i slušanja učenika.

Projekt „Govorim bez straha“ zamišljen je kao vježba govorenja, slušanja, ali i oslobađanja od treme. Nakon obrade temeljnih govorničkih vještina, učenici su dobili zadatak održati zdravicu prijatelju, predmetu ili situaciji po želji1. To i nije ništa neuobičajeno za sat hrvatskoga jezika. No, kada smo dogovorili da će govore održati na javnom prostoru - ispred škole, uz moguću publiku slučajnih prolaznika, pred dvije kamere i s improviziranom govornicom – trema se uvelike povećala. Učenici su održali zdravice, napravili samoprocjenu i vršnjačku procjenu. Mnogima je to bilo stresno. No svima je bilo zajedničko oduševljenje nakon izvršavanja ovakvog zadatka. Prvi korak prema oslobađanju od treme je napravljen. Budući da se u drugom polugodištu nastava počela održavati na daljinu, projekt smo prilagodili situaciji. Učenici su vježbali komunikacijske vještine govorenja i slušanja telefonskim putem. Uspostavili smo suradnju s koprivničkim kazalištem Ludens teatar. Glumcima, polaznicima Dramskog studija Ludens teatra dodijeljene su uloge koje će glumiti preko telefona. Glumci su improvizirali da su zaposlenici neke ustanove, a učenici ih zovu zbog unaprijed

Budući da smo radili od doma, ovo je i za glumce, a i za učenike bilo zabavno. U vrijeme kada smo bili primorani komunicirati i učiti pisanjem, lijepo je bilo čuti živu riječ i glas sugovornika. Martina Trešćec Godek, mag. educ. hrvatskog jezika i književnosti i dramska pedagoginja

1

Zdravica je mogla biti ozbiljna ili šaljiva (bilo je tu zdravica za vjenčanje, za rođendan, ali i zdravica prvoj petici iz hrvatskog ili prvom računalu, plesnim cipelicama).

2


RAZGOVORI

BROJ 15

1. Projekt „Govorim bez straha“ (M. Trešćec Godek) 2. Obljetnica - Petnaest godina našeg lista za roditelje „Razgovori“ (J. Relja) 3. Roditeljstvo u kriznoj situaciji (R. Glavica) 4. Iskustva C-projekta u nastavi na daljinu (S. Špoljarić) 5. Rezultati ankete o nastavi na daljinu (R. Glavica 6. Kako odrasli brinu o sebi (D.Lukačić) 7. Djeci je potrebna sloboda igre (M. Trešćec Godek 8. Projekt – Mobilnost u Portugalu (M. Kovačić 9. Geografi istraživači (D. Vajdić) 10. Zanimanje koje ne postoji (D. Bijelić) 11. You tuberi – uzori mladim generacijama? (N. Sabolić) 12. Kako roditelj može biti podrška djetetu za pisanu ili usmenu provjeru znanja? (S. Prelogović)

Dragi roditelji, evo nas već petnaestu godinu zajedno u našem i vašem listu za roditelje „Razgovori“. Ove godine nalazimo se u izvanrednim okolnostima nastave na daljinu u virtualnim učionicama. Nove okolnosti

nastave donijele su mnoge izazove nama učiteljima, našim učenicima i vama roditeljima. Kako se ovakva nastava ne može usporediti s redovnom nastavom u školi, svi smo morali u nju uložiti puno truda i vremena. Praktički smo bili u nastavi od jutra do mraka. U takvim okolnostima trebali smo vježbati strpljivost, upornost, odgovornost i samostalnost. Tematski ove godine smo posvećeni temama virtualne nastave, roditeljstvu u kriznoj situaciji, obilježavamo veliku obljetnicu našeg školskog lista

RAZGOVORI

„Razgovori“ koji je jedinstven u našoj zemlji.

List za roditelje

Donosimo teme o izazovima medija i you tubea, o

Izdavač: OŠ „Đuro Ester“ Koprivnica, Trg slobode 5,

slobodi igre te informacije o ostvarenim školskim

tel. 048/222-735

projektima.

Za izdavača: mr. Sanja Prelogović, ravnateljica Glavna urednica: mr.sc. Jasna Relja, pedagoginja savjetnica

Tiskani i elektronički list za roditelje možete čitati

Uredništvo: Martina Treščec Godek, Renata Glavica, Dijana Lukačić, Nikolina Sabolić, Jasna Relja, Mirna Kovačić, Dubravka

na internetskoj stranici naše škole te ga dobiti na

Bijelić, Dubravka Vajdić Kolarić, Saša Špoljarić

početku školske godine na roditeljskim sastancima.

Lektorica: Nikolina Sabolić, knjižničarka

Želimo putem ovog lista i dalje biti edukatori, ali i

Grafička priprema: Snježana Mihočka, učiteljica informatike

suradnici i partneri s vama roditeljima u odgoju

Naslovnica: učenici 6.c i 7.c razreda u virtualnoj nastavi na

naših učenika.

daljinu

Tisak: Tiskara Rihtarić

Urednica: mr.sc. Jasna Relja, pedagoginja savjetnica

Broj primjeraka: 600 List je besplatan

3


RAZGOVORI

BROJ 15

PETNAEST GODINA LISTA ZA RODITELJE „RAZGOVORI“ U OŠ „ĐURO ESTER“ KOPRIVNICA Naša Škola već dugi niz godina izdaje list za roditelje „Razgovori“ koji predstavlja samo jedan od oblika suradnje roditelja i škole putem pisane riječi. List obuhvaća pedagoške teme odgojne i savjetodavne tematike te informacije o aktivnostima u Školi te preporuku za čitanje pedagoške literature. Sve teme proizlaze iz naše pedagoške prakse i cilj im je educirati, informirati i savjetovati naše roditelje te tako ostvariti što kvalitetniju suradnju roditelja i Škole.

Drugi broj lista na 24 stranice izlazi 2004. godine s temom Nasilje oko nas i u nama, a učitelji suradnici su bili Ankica Blažotinec, Željka Đurkan, Sanja Ciber, Ana Matijević, Sanja Prelogović i pedagoginja Jasna Relja. Treći broj izlazi 2005. godine s temom Odgoj u školi i obitelji s naglaskom na UNICEF-ov projekt Za sigurno i poticajno okruženje u školama. Teme su ostvarili učitelji suradnici Mirko Vertuš, Maja Sinjeri, Marina Tomac Rojčević i Dieter Benotić te pedagoginja Jasna Relja. Četvrti broj izlazi 2006. godine s temom broja Metode učenja i poučavanja, a učitelji suradnici su Ana-Marija Bobovčan, Slađana Ninković, Miroslav Kanisek, pedagoginja Jasna Relja te vanjski suradnik psiholog Milan Čapalija iz Zavoda za javno zdravstvo.

List se izdaje sredstvima Škole i besplatan je za roditelje, a naklada mu iznosi 600 primjeraka. Glavna urednica lista je pedagoginja Škole Jasna Relja, a suradnici su učitelji, stručni suradnici i ravnateljica Škole te vanjski suradnici poput naših roditelja, učenika, liječnice školske medicine, Službe za profesionalnu orijentaciju, Zavoda za javno zdravstvo. List obogaćuju i likovni radovi učenika te fotografije školskih aktivnosti i projekata.

Peti broj izlazi 2007. godine na temu Učenje i školski uspjeh, a učitelji suradnici su Jasminka FanukoPolančec, Andreja Kerovec, Tomislava Kraljić, Đurđica Lucek, Nevenka Dijanošić, Tijana Martić, Mišela Gorski-Zebec, ravnatelj Ivan Petras i pedagoginja Jasna Relja. Nakon pauze od tri godine šesti broj izlazi 2010. godine na temu Socijalizacija učenika, a učitelji suradnici su Sanja Kapusta, Sanja Prelogović, Ružica Ivandić, Kristinka Kenđel, Marija Lončar, Mišela Lokotar, tajnica Marina Kozjak i psihologinja Marina Trbus te pedagoginja Jasna Relja.

Prvi broj lista izašao je 2003. godine na 20 stranica i tema broja bila je Školski program prevencije ovisnosti. Učitelji suradnici sa svojim člancima tada su bili: Nada Čolak, Dubravka Bijelić, Veronika Čordaš, Biserka Knez, Sanja Prelogović, Dubravka Vajdić, pedagoginja Jasna Relja, a lektorica je bila učiteljica Ana Matijević. Tisak je ostvaren u Tiskari Rihtarić Koprivnica.

Sedmi broj izlazi 2012. godine na temu Odgoj u obitelji i školi s naglaskom na moralni odgoj, a učitelji suradnici su Maja Sinjeri, Lidija Bogadi, Željka Damjanić, Sanja Prelogović, Vesna Hižman Perošić, 4


RAZGOVORI

BROJ 15

Matija Rušak, Miroslav Kanisek, knjižničarka Nikolina Sabolić, socijalna pedagoginja Dijana Lukačić, pedagoginja Jasna Relja. Osmi broj izlazi 2013. godine s temom Građanski i zdravstveni odgoj u školi, a učitelji suradnici su Dragana Kolenko, Biserka Knez, Ana-Marija Bobovčan, Miroslav Kanisek, Jasminka FanukoPolančec, knjižničarka Nikolina Sabolić, socijalna pedagoginja Dijana Lukačić, ravnateljica Sanja Prelogović i pedagoginja Jasna Relja.

Jasna Relja i ravnateljica Sanja Prelogović. Trinaesti broj lista izlazi 2018. godine na temu Mentalno zdravlje djece i mladih, a učitelji suradnici u listu su Mirna Kovačić, Matija Rušak, Tijana Martić, Đurđica Lucek, Maja Jerčinović, Mirjana Mihalec, psihologinja Renata Glavica, knjižničarka Nikolina Sabolić, pedagoginja Jasna Relja i vanjska suradnica školska liječnica dr. Andreja Kos Milkić.

Deveti broj izlazi 2014. godine s temom Suradnja roditelja i škole, a učitelji suradnici su Željka Đurkan, Dubravka Bijelić, Dubravka Vajdić, Nina Ninković, studentica pedagogije Jelena Sitar, pedagoginja Jasna Relja i ravnateljica Sanja Prelogović.

Četrnaesti broj lista izlazi u elektroničkom obliku na web stranici Škole na temu Utjecaj nasilnih medijskih sadržaja na dječji razvoj, a suradnici u listu su Dubravka Vajdić Kolarić, Đurđica Lucek, Miroslav Kanisek, socijalna pedagoginja Dijana Lukačić, psihologinja Renata Glavica, logopedinja Mateja Gabaj, pedagoginja Jasna Relja i ravnateljica Sanja Prelogović.

Deseti broj izlazi 2015. godine s temom Građanski odgoj kroz izvanučioničku nastavu, a učitelji suradnici su Maja Sinjeri, Miroslav Kanisek, socijalna pedagoginja Dijana Lukačić, pedagoginja Jasna Relja, knjižničarka Nikolina Sabolić. Jedanaesti broj izlazi 2016. godine na temu Bonton u razredu i školi, a učitelji suradnici su Tijana Martić, Miroslav Kanisek, Tomislava Kraljić, Dubravka Bijelić, Dubravka Vajdić Kolarić, socijalna pedagoginja Dijana Lukačić, psihologinja Renata Glavica, pedagoginja Jasna Relja i ravnateljica Sanja Prelogović.

Lekturu lista su obavljale učiteljice hrvatskoga jezika Sanja Antolić, Marija Medved, Ana Matijević te knjižničarka Nikolina Sabolić. Grafičku pripremu lista radili su Sanja Figač, Mihajlo Obranović i Snježana Mihočka, učitelji informatike. List je tiskan u Tiskari Rihtarić u Koprivnici.

I…petnaesti broj je pred vama. Dvanaesti broj lista izlazi 2017. godine na temu Teškoće čitanja i pisanja, a suradnici u listu su Mirjana Mihalec, Miroslav Kanisek, Mirna Kovačić, Tomislava Kraljić, knjižničarka Nikolina Sabolić, socijalna pedagoginja Dijana Lukačić, pedagoginja

mr.sc. Jasna Relja, pedagoginja savjetnica

5


RAZGOVORI

BROJ 15

RODITELJSTVO U KRIZNOJ SITUACIJI Nalazimo se u krizi koju nismo očekivali, o kojoj nismo imali nikakvu ideju da će nam se dogoditi, za koju ne znamo koliko će trajati i kakve sve posljedice će imati. Definitivno nas je izbacila iz zone komfora i stavila u poziciju žurnog učenja, snalaženja u novim situacijama i prilagođavanja.

obitelji, neke uže zajednice u koju smo uključeni (npr. prijatelji, razred, sportski klub, suradnici na poslu) ili u široj društvenoj zajednici, u nju su izravno ili neizravno uključena i djeca kao članovi tih zajednica. Sve navedene reakcije na krizu mogu se pojaviti i kod djece na neke od načina i u različitim intenzitetima, a često su povezana s našim reakcijama i ponašanjima koja nesvjesno prenosimo na okolinu. Kod djece možemo naići i na neuobičajena ponašanja, potpuno suprotna od dosadašnjih. Npr. može se dogoditi da izrazito marljivo i zainteresirano dijete za školu, sada postane potpuno nemotivirano i odbija svaku aktivnost ili da se pojave neobjašnjivi bolovi u trbuhu, mučnine, glavobolje. Zbog toga je važno sa odrasli budu u mogućnosti brinuti za sebe na dobar način i da pokažu djeci svojim primjerom pozitivne strategije nošenja sa stresom.

Životi su nam se značajno promijenili. Pojavili su se različiti osjećaji, brige, pitanja, očekivanja… Krizne situacije su iznimno stresne, a za neke i traumatične osobito ako se suočavaju s bolešću, gubitkom posla, izolacijom od bliskih osoba... Traumatske događaje poput pandemije, potresa ili nekog osobnog gubitka uvijek karakterizira jak intenzitet samog događaja i gubitak slike svijeta kao sigurnog mjesta. Reakcije na njih su neizbježne i univerzalne. To znači da nakon takvog događaja svaka osoba, bilo da je odrasla ili dijete, primjećuje kod sebe različite promjene što su „normalna“ ponašanja i/ili reakcije u „nenormalnim okolnostima“. One se mogu manifestirati na različite načine kroz naše misli, osjećaje, tjelesne reakcije i ponašanje. Tako se može dogoditi da nas okupiraju pesimistične misli, propitkivanje smisla, može se pojaviti nedostatak koncentracije i rastresenost, zaboravljivost. Osjećaji mogu biti različiti, od straha, tuge, ljutnje do razdražljivosti, tjeskobe, zbunjenosti i brige za sigurnost. I naše tijelo može reagirati npr. glavoboljama, mučninama, probavnim smetnjama, promjenama u apetitu, bilo kao smanjenom ili značajno pojačanom… I u ponašanju možemo zamijetiti promjene često u vidu smanjenog sudjelovanja u uobičajenim aktivnostima, povlačenju, plačljivosti, osamljivanju ili, suprotno, pojačanom potrebom za društvom, agresivnim ponašanjem. Sve ove reakcije su individualne i mogu se javiti u različitom broju i intenzitetu. Kada se dogodi traumatski događaj ili kriza, bilo da je na razini

Djeca promatraju odrasle, prije svega roditelje, čuju njihove komentare, razmišljanja, ali i vide neverbalne znakove zabrinutosti, uznemirenosti, straha. Nije dobro umanjivati ili negirati ozbiljnost situacije ili svoje osjećaje jer djeca vide i znaju da je situacija neuobičajena, da nešto nije u redu. Ako s njima ne razgovaramo, djeca će sama stvoriti u glavi svoju sliku i objašnjenja koja mogu biti i znatno teža i više zastrašujuća od realnih. Često se roditelji pitaju kako razgovarati, što reći? Mi, odrasli nekada imamo potrebu puno govoriti i detaljno objašnjavati a djeca trebaju kratku i jasnu informaciju. Poslušajmo pitanja djeteta i na njih odgovorimo u skladu s njegovom razvojnom dobi, izrazimo svoje osjećaje, recimo da smo tužni ili zabrinuti, ali i da ćemo nastojati napraviti sve što je u našoj mogućnosti da bude bolje. I svakako svojim postupcima šaljimo poruku da smo tu i tražimo pozitivne načine nošenja s krizom.

6


RAZGOVORI

BROJ 15

U iznimno teškim okolnostima svima nam je potrebno steći ili povratiti osjećaj sigurnosti i kontrole nad situacijom što ćemo najprije postići vraćajući se u uobičajene aktivnosti u skladu s realnim mogućnostima. To znači da je važno imati strukturu dana, iako smo cijeli dan kod kuće svakako se obući, ne ostati u pidžami, obaviti redovitu higijenu, planirati i rasporediti aktivnosti: što će djeca samostalno raditi, što ćemo zajedno, zadržati rituale koje smo imali ili ih uvesti kako bismo razvijali zajedništvo u obitelji (npr. zajedničko čitanje ili

gledanje filmova, društvene igre, ples, vježbanje)… Kriza svakako predstavlja teškoću, ali je važno u njoj pokušati pronaći i vidjeti priliku. Priliku za promjenu i unapređenje onoga što smo prije htjeli, a nismo mogli ili imali vremena. Ali i kod promjena i očekivanja koja ćemo si postaviti važno je imati na umu da ona budu realno ostvariva kako si ne bismo postavili još jedno opterećenje (primjerice naučit ću ja ili dijete strani jezik, a znam da to iziskuje puno vremena i napora koje sada ne mogu uložiti). I, ne zaboravite, svaki dan učinite nešto dobro za sebe. Naučite djecu da i oni svakodnevno imaju svoju ugodnu pozitivnu aktivnost. Pravo putovanje u kojem dolazimo do otkrića ne sastoji se u traženju novih krajolika, već u novom načinu gledanja. Marcel Proust

Renata Glavica, dipl. psiholog

ISKUSTVA C-projekta U NASTAVI NA DALJINU Početkom školske godine 2017./2018. postavši razrednikom 5.c razredu, odlučio sam krenuti novim smjerom u komunikaciji s učenicima. Potaknut različitim iskustvima načina komuniciranja učenika na društvenim mrežama, odlučio sam upoznati ih s alatima odobrenim od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja. Počeli smo koristiti Office 365 komunikacijski alat Yammer kao mjesto virtualnog susreta s razredom i Loomen kao alat za učenje na daljinu uz redoviti program nastave Katoličkog vjeronauka i za potrebe Sata razrednika.

najbolje uči u praksi pokrenut je C – projekt 5.c i 6.c razreda pod vodstvom razrednika navedenih razreda Martine Trešćec Godek i Saše Špoljarića. Budući da su šestaši već imali jednogodišnje iskustvo korištenja određenih komunikacijskih alata i aplikacija dogovorena je međuvršnjačka suradnja i pomoć. Oformljena je zajednička virtualna grupa učenika 5.c i 6. c razreda na Yammeru u kojoj su se učenici u početku upoznavali kroz različite igre pripremljene od strane razrednika, gdje smo ih učili o ispravnoj komunikaciji, objavljivali fotografije zajedničkih aktivnosti i aktivnosti pojedinog razreda.

Učenici često koriste društvene mreže ne razmišljajući o opasnostima interneta. Budući da se 7


RAZGOVORI

BROJ 15

sindromom, Dan ružičastih majica, Dan kravate…), zajedničko putovanje u Zagreb (posjet Tehničkom muzeju i predavanju povodom Dana zaštite potrošaća, sudjelovanje učenika na Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku 2019., sudjelovanje na Unicefovom festivalu prava djece, te zajednička priprema radioigre i sudjelovanje na svim razinama natjecanja LiDraNo 2019. i 2020. godine.

Uz pomoć alata Learning Apps učenici su se na zabavan način upoznavali kroz igru.

Uzajamna pomoć učenika, učenje i zajednička igra i zabava odvija se tijekom čitave godine u realnom i online svijetu. Međuvršnjačka pomoć se prvenstveno odnosi na upoznavanje i korištenje informacijsko komunikacijske tehnologije i na pomoć u učenju iz različitih područja na temelju iskustva i spoznaja koje imaju godinu dana stariji učenici. Svi učenici koriste Loomen za online učenje i međusobno si pomažu u usvajanju novih vještina i sadržaja. Zbog toga svega navedenog ova sadašnja nastava na daljinu nije učenicima problem ni opterećenje. Projekt ne miruje ni vikendom, ni blagdanom ni praznicima jer je uvijek dostupan učenicima i nastavnicima na daljinu. Svi su se uključili u rad u virtualnim učionicama na Yammeru i Loomenu. Shvatili su da je virtualna nastava na daljinu redovna, obavezna i svakodnevna. Rado se uključuju u različite aktivnosti i projekte koje za njih pripremaju predmetni nastavnici. Velika većina njih uredno izvršava svoje obaveze.

Nakon određenog perioda zajedničkih aktivnosti počele su se kod učenika javljati pojedine ideje vezane za različite zajedničke aktivnosti koje su kasnije postale uspješni projekti. Zajedničke proslave blagdana i posebno obilježenih dana i pripreme za nastupe na priredbama (Dani kruha i plodova zemlje, Božić, Majčin dan, Dan obitelji…), obilježavanje različitih tematskih dana (Olimpijski dan, Dan sigurnijeg interneta, Svjetski dan osoba s Down 8


RAZGOVORI

BROJ 15

Pripreme za Božićnu priredbu

Dana zaštite prava potrošaća - Zagreb

Obilježavanje Dana ružičastih majica

Županijski LiDraNo 2019.

Županijski LiDraNo 2020.

Organizacija zajedničkih druženja i međusobno upoznavanje kroz igru

Saša Špoljarić, vjeroučitelj 9


RAZGOVORI

BROJ 15

REZULTATI ANKETE O NASTAVI NA DALJINU Provedene su odvojene online ankete za roditelje učenika razredne nastave i roditelja učenika predmetne nastave. Cilj je bio dobiti informacije o iskustvima, stavovima i mišljenjima o provedbi nastave na daljinu iz perspektive roditelja.

dana, premalo imaju slobodnog vremena  Zadaci i aktivnosti su na brojnim digitalnim

platformama i alatima koje treba savladati i djeca trebaju pomoć roditelja, puno objava u virtualnim učionicama na Yammeru lako dovede do propusta u redoslijedu zadataka, a neki se izgube

Online anketa u predmetnoj nastavi provedena je od 29. travnja do 4. svibnja 2020. u sedmom tjednu provođenja nastave na daljinu

Sudjelovali su roditelji 283 učenika od petog do osmog razreda

 Izražavaju zadovoljstvo snimljenim zvučnim

 Zadovoljstvo načinom organizacije nastavom

predavanjima i objašnjavanjima gradiva od strane predmetnih nastavnika

na daljinu iskazuje 65% roditelja  Probleme s internetom i pristupom virtualnim

 Svi ulažu jako puno rada i truda u ovaj način

sadržajima navodi 9% roditelja  73%

roditelja redovito prati zadatke aktivnosti svog djeteta u nastavi na daljinu

predlažu jasne rokove za izvršavanje zadataka u skladu s rasporedom

učenja (učitelji, učenici i roditelji)  Zahvaljuju na trudu, nastavnici su savjesni,

i

educirani i daljinu.

 Raspored aktivnosti i organizirano vrijeme za

učenje ima 71% učenika, a za 77% učenika roditelji navode da su dobro organizirani i pridržavaju se rasporeda praćenja nastave

odlično provode nastavu na

Online anketa u razrednoj nastavi provedena je od 27. do 30. travnja 2020. u sedmom tjednu provođenja nastave na daljinu

 Prema procjeni roditelja 25% učenika se teško

motivira i koncentrira na aktivnosti za školu na daljinu, a dodatnu pomoć u učenju treba 35% učenika

Sudjelovali su roditelji 335 učenika od prvog do četvrtog razreda

 Negativne promjene u raspoloženju djece

 Roditelji su u velikoj mjeri zadovoljni načinom

zapaža 22% roditelja, a 24% ih povremeno primjećuje

organizacije nastave na daljinu (87%) i komunikacijom s učiteljicama/učiteljima (95%)

 Takav način učenje iscrpljuje i izaziva stres kod

 Velika većina roditelja (96%) svakodnevno prati

48% roditelja

zadatke i aktivnosti svog djeteta, a 78% roditelja zadovoljno je količinom i sadržajima gradiva i vremenskim rokovima

 Zadovoljstvo komunikacijom s razrednicima i

predmetnim učiteljima izražava 83% roditelja  Provođenje nastave na daljinu u našoj školi

 Većina obitelji organizirala je vrijeme za učenje

ocjenjuju prosječnom ocjenom 3.78

(78%) i djeca se pridržavaju rasporeda učenja (82%) te su prihvatila ovaj način učenja (82%)

 Sažetak brojnih komentara na ovu situaciju:  Učenici

svakodnevno dobivaju velike količine gradiva koje iziskuju puno vremena, te su za računalima veliki dio

 Negativne promjene u raspoloženju djece zapaža

21% roditelja, a 19% ih povremeno primjećuje 10


RAZGOVORI

BROJ 15

 Roditelji više vremena provode u učenju s

 Brojne su pohvale učiteljicama za trud, brigu

djecom (68%), te ih takav način učenje iscrpljuje i izaziva stres (47%)

za učenike, dostupnost.

 Provođenje nastave na daljinu u našoj školi

dobru

komunikaciju

i

Situacija pandemije u kojoj smo se našli je u izrazito kratkom vremenu usmjerila sve dionike obrazovnog procesa, učenike, učitelje i roditelje, na savladavanje novih vještina i prilagodbu zadanim okolnostima. Iako je izazvala puno stresa, potaknula je na intenzivniju komunikaciju u online okruženju i traženje najboljih načina učenja na daljinu.

ocjenjuju prosječnom ocjenom 4.27  Sažetak brojnih komentara na ovu situaciju:  navode teškoće u različitim platformama na

kojima se objavljuju zadaci i da su roditelji morali u kratko vrijeme savladati različite online alate

Najveća stvar koju čovjek može učiniti u ovom svijetu je da napravi najbolje od onoga što mu je

 Predlažu da se ocjene ne stavljaju na zid da

dano. To je uspjeh, i ne postoji drugi. Orison Swett Marden

ih svi vide  Svjesni su važnosti usmene komunikacije i

Renata Glavica, dipl. psiholog

poučavanja uživo od strane učitelja

KAKO ODRASLI BRINU O SEBI? Pod pritiskom obaveza

Vidi li vas dijete sretnima?

Iako je povod dolaska roditelja na razgovor sa socijalnim pedagogom najčešće to što uočavaju neku poteškoću ili problem kod djeteta, nerijetko roditelji tijekom savjetovanja prepoznaju i vlastitu uznemirenost i opterećenost te potrebu za podrškom i razumijevanjem. Bez obzira na to što nam je u fokusu dijete, ipak u razgovorima često dolazimo do pitanja: kako održati balans između obiteljskog i poslovnog života, kako uz pritisak svakodnevnih obaveza i zahtjeva zadovoljiti svoje potrebe ili kako odvojiti vrijeme u kojem ćemo brinuti o sebi? Ubrzan način života, zahtjevnost različitih uloga koje obavljamo, prevelika, a često i nerealna očekivanja od sebe vode iscrpljenosti, umoru i stresu. Negiranje tih signala i potrebe za podrškom vodi daljnjem nezadovoljstvu, lošoj efikasnosti i kvaliteti života. Narušava se fizičko i psihičko zdravlje, što je znak da osoba premalo brine o sebi.

Dijete promatra vaš način suočavanja s obavezama, neuspjesima, poteškoćama te svakodnevnim raznim izazovnim situacijama više nego što sluša vaše savjete i riječi, iako su izrečene iz ljubavi i namjere da mu pomognete. Roditelj djetetu predstavlja model ponašanja. A nema boljeg modela djeci nego roditelj koji brine o sebi. To je roditelj koji zna kada treba odvojiti vrijeme za sebe ili potražiti podršku od drugih. Kaže se da su i lica odraslih ekran. Što može vaše dijete po vašem licu i raspoloženju danas zaključiti o vama – da vam je život obaveza, da vam je život naporan? Koliko vas je puta u posljednja tri dana vidjelo opuštenog, nasmijanog, radosnog, zainteresiranog? Što bi dijete reklo o vama, jeste li sretni i zadovoljni? 11


RAZGOVORI

BROJ 15

Promjena perspektive Briga o sebi često znači promjenu perspektive. Pokušati promotriti situaciju koju proživljavamo iz drugog kuta, na drugi način. Možda je potrebno odustati od nekih ciljeva kako bi stvorili prilike za neke druge prioritete. Možda zadovoljiti najprije svoje potrebe neovisno o potrebama drugih, a možda iskreno izraziti svoje osjećaje i što nam je teško ili uznemirujuće. Možda prihvatiti perspektivu da svatko u svakome trenutku radi najbolje što zna. Možda je dovoljno usmjeriti se na ono što možemo, a ne na ono što ne možemo. Maknuti pogled s vratiju koja su se zatvorila i pronaći ona koja su se otvorila. A možda je potrebno zaviriti u svoju nutrinu i pronaći skriveni biser. Svakako je potrebno prihvatiti razmišljanje da prava briga o djetetu započinje roditeljevom brigom o sebi. Roditelj treba brinuti o svojoj osobnoj sreći i zadovoljstvu jer samo takvi, sretni i zadovoljni, možete osigurati kvalitetu roditeljske uloge i prenijeti dio te sreće i zadovoljstva na dijete. Djeci je ujedno najveći autoritet zadovoljan i sretan roditelj. Ako dijete vidi da poštujete sebe, svoje potrebe, da prepoznajete svoje osjećaje i misli, da brinete o sebi, onda i ono samo dobiva dobre temelje da poštuje sebe i druge i da se odnosi prema sebi i drugima brižno, s pažnjom i odgovornošću.

Svjetski dan roditelja, 1. lipnja

polako napuste. Istu nježnost i suosjećanje koju dajete nekome drugome koji je u potrebi, usmjerite prema sebi. Ono što biste rekli drugoj osobi u potrebi, recite sebi. Budite blagi i strpljivi sa sobom. Sjetite se da u svakom trenutku radite najbolje što možete. Oprostite si pogreške. Potrudite se svakog dana primijetiti što više blagoslova na kojima ste zahvalni. Učinite svakog dana nešto dobro za sebe – vi najbolje znate je li to „uzeti“ malo vremena za sebe, raditi neku aktivnost koja vas ispunjava i opušta, porazgovarati s nekim i izreći svoje misli i osjećaje ili nešto drugo čime ćete brinuti o svojem fizičkom i mentalnom zdravlju. Čineći dobro sebi, činite veće dobro vašem djetetu i cijeloj obitelji.

Kako brinuti o sebi?

Ne umanjujući teške životne okolnosti, dopustite si trenutke opuštanja, bezbrižnosti i smijeha i neka vas takvima djeca zapamte. To je prekrasan dar djetetu koje će i samo, kad odraste, lakše moći u životnim olujama prepoznati svoje oaze mira i opuštanja.

Da bi mogli utješiti dijete, morate uočiti da je uznemireno ili tužno. Isto tako, da bi prema sebi iskazali razumijevanje i brižnost, potrebno je uočiti svoje osjećaje. Možete se zapitati: Kako sam? Što osjećam? Koji teret neuspjeha, razočarenja ili patnje nosim? Promotrite sa znatiželjom svoje osjećaje. Što god osjećate, u redu je. I neugodni osjećaji su sastavni dio naših života. Kao što se nebom oblaci izmjenjuju tako dozvolite svojim osjećajima da vas

Dijana Lukačić, prof., socijalna pedagoginja 12


RAZGOVORI

BROJ 15

DJECI JE POTREBNA SLOBODA IGRE O igranju videoigrica Strah roditelja je toliko jak da se prvo boje da će se djetetu dogoditi nešto loše, npr. prehladit će se ili pasti. A onaj drugi strah - još teži strah je od neuspjeha. Neka djeca su lišena SAMO igre, ako ona nije edukativna. Roditelji se toliko trude odgojiti uspješnu djecu da ih podvrgavaju kojekakvim metodama koje potiču darovitost, upisuju ih (još u vrtićkoj dobi) na niz slobodnih aktivnosti, a onda ni to nije dovoljno nego i oni sami preuzimaju uloge učitelja ili trenera. Pa se onda i ta igra vani (jer svi znaju da je važno igrati se vani!) pretvori u mjesto za učenje. Kupuju se igračke koje su edukativne, a onda se dijete radije igra kutijom. Traže se vrhunska igrališta, s najnovijim igralima, a onda dijete kopa zemlju granom ili se igra u pijesku. To je dokaz da je djeci potrebna slobodna igra, a ne neprestano učenje. Kad krenu u školu, uče ono što moraju, a ne ono što žele. I tu su ponovno zakinuti za otkrivanje svijeta kako oni sami žele. Dakle, vrlo je bitno pustiti ih da se vani igraju slobodno.

Svi će se složiti oko tvrdnje da je djeci potrebna igra. No, ponekad im je to zabranjeno. Često čujemo „vani je prehladno“, „pada kiša“, „puše vjetar“, „nemoj trčati“, „pazi da ne padneš“, „uprljat ćeš se“ i sl. Nadzor roditelja predškolske djece uz uputu PAZI i NEMOJ je konstantan. Taj strah toliko eskalira da zdravu školsku djecu roditelji voze u školu (zbog straha od prometa, zločestih ljudi, kiše ili zbog udaljenosti koja je tolika da bi djeca morala petnaest minuta hodati!).

Djeci je potrebna sloboda, trčanje, padovi, poderane hlače, razbijeno koljeno…To je način na koji uče. U užurbanom svijetu puno je lakše učiniti nešto umjesto djeteta ili mu pokazati kako da to učini, nego strpljivo čekati da istraži i uspije sam. Kad su manji, onda je to npr. lov na skakavca, a kad su stariji pisanje zadaće. U oba primjera dijete mora pokušavati, truditi se, tražiti rješenje, čak i doživjeti neuspjeh jer će onda više cijeniti sebe kad uspije.

Ovaj uvod nas usmjerava prema razumijevanju ključnog pitanja: „ZAŠTO ŠKOLSKA DJECA TOLIKO VOLE VIDEOIGRE?“ Ona sloboda, koja im je uskraćena u vrtićkoj dobi, potrebna im je za vrijeme njihova odrastanja. Neotkrivene stazice, kopanje rovova, snalaženje u pustolovini s prijateljima, uspjeh ili neuspjeh u 13


RAZGOVORI

BROJ 15

nekom zadatku, igra borbe, želja za pobjedom. To im nedostaje. A sve to imaju u vrlo sigurnom okruženju – u vlastitoj sobi, ispred ekrana. (Nitko sretniji od roditelja!) Ne pada kiša, neće biti prljave odjeće, ozlijeđenih koljena, ni krpelja, ni straha od zločestih ljudi koje bi dijete vani moglo sresti. I tu djeca napokon osjete slobodu – onu koja im je bila potrebna kad su imali pet, šest godina. Istražuju, snalaze se, sami donose odluke, dožive neuspjeh, sami su zaslužni za uspjeh, uče se upornosti (ako to nisu naučili loveći skakavca).

vlastitim greškama. Zato i roditelji moraju biti prilagodljivi. Ne bježati od novih medija i (zbog straha od neznanja) proglasiti ih lošim. Zajedno s djetetom dogovoriti optimalno korištenje videoigre kako djeca ne bi osjećala „žeđ“2 za njima. Očekivati od djeteta da zaspe pored računala punog novih igrica je isto kao da mu pored kreveta stavite tablu čokolade i kažete kako ne smije pojesti (vrijedi samo za ljubitelje čokolade). Ako se, bilo čokolada ili igrice, stave pod ključ, želja se povećava. Ukoliko zajedno s djetetom sudjelujete u kušanju spornih proizvoda, neće biti potrebe za kaznama ni povlačenjem granica jer će biti zadovoljena njihova žeđ. Na taj način djeca neće imati potrebu lagati3 roditeljima.

Dakle, roditelji su napravili veliki korak koji vodi prema ljubavi za igricama. Da odmah razjasnimo, nisam protivnik igrica, ali ih je potrebno pametno koristiti. Naša djeca su „digitalni urođenici“1. Još u rodilištu su se susreli s mobitelom ili fotoaparatom kad ih je ushićeni otac fotografirao, snimao i slao snimku poznanicima. Ne možemo im braniti ono što je njima prirodno. Mnogo se čuje o lošem utjecaju medija općenito, a igrice su na vrhu. Nisu igrice opasne, ako su dobro postavljene veze s obitelji, odnosno ako dijete može, kazališnim jezikom rečeno, „izaći iz uloge lika“ koji je bio u igrici. Preduvjet za to je da je iskustveno proživio nešto slično u prirodi. U igranju videoigara djeca imaju slobodu koja im je toliko potrebna za učenje.

Da rezimiran, predškolsku djecu pustite van na slobodnu igru, školsku pokušajte vratiti prirodi. Upoznajte svijet videoigrica i utažite njihovu žeđ za njima. Martina Trešćec Godek, mag. educ. hrvatskog jezika i književnosti i dramska pedagoginja Literatura:  Jesper, Juul. 2018. Kako biti vođa vučjeg čopora? Naklada OceanMore. Zagreb.  Renz-Polster, Herbert; Huther, Gerald. 2017. Kako danas djeca rastu: Priroda kao prostor za razvoj: Novo viđenje dječjeg učenja, razmišljanja i iskustva. Naklada Slap. Jastrebarsko.  Rudan, Igor. 2019. U zemlji klanova. Naklada Ljevak – LaserPLUS. Zagreb.  Siegel, Daniel J.; Payne Bryson, Tina. 2017. Disciplina bez drame: Integrirani pristup za smirenje kaosa i poticanje razvoja dječjeg uma. Planetopija. Zagreb.  Renz-Polster, Herbert; Huther, Gerald. 2017. Kako danas djeca rastu: Priroda kao prostor za razvoj: Novo viđenje dječjeg učenja, razmišljanja i iskustva. Naklada Slap. Jastrebarsko.  Renz-Polster, Herbert; Huther, Gerald. 2017. Kako danas djeca rastu: Priroda kao prostor za razvoj: Novo viđenje dječjeg učenja, razmišljanja i iskustva. Naklada Slap. Jastrebarsko.  Roditelji često kažu da im djeca lažu o igranju videoigara. Opće je poznato da djeca (i odrasli) lažu kad misle da se sugovornik ne može nositi s istinom. Dakle, dijete vam prizna da je pogriješilo. Ne nalazite drugo rješenje nego kazniti ga. Naravno da će idući put lagati.

Svaki novi medij automatski nailazi na osudu – samo zato što je nov. Sjećate li se kako su kroz povijest romani (dakle knjige) bili zabranjeni jer se smatralo da loše utječu na žene? Pa se onda raspravljalo o lošem utjecaju televizije, filmova pa interneta, a sad su na red došle i videoigre. Svaki medij ima dobre i loše strane. Naravno, djeci je ipak potrebno vodstvo odraslih u područjima gdje nije poželjno da uče na 1

Renz-Polster, Herbert; Huther, Gerald. 2017. Kako danas djeca rastu: Priroda kao prostor za razvoj: Novo viđenje dječjeg učenja, razmišljanja i iskustva. Naklada Slap. Jastrebarsko. 2

Renz-Polster, Herbert; Huther, Gerald. 2017. Kako danas djeca rastu: Priroda kao prostor za razvoj: Novo viđenje dječjeg učenja, razmišljanja i iskustva. Naklada Slap. Jastrebarsko. 3

Roditelji često kažu da im djeca lažu o igranju videoigara. Opće je poznato da djeca (i odrasli) lažu kad misle da se sugovornik ne može nositi s istinom. Dakle, dijete vam prizna da je pogriješilo. Ne nalazite drugo rješenje nego kazniti ga. Naravno da će idući put lagati.

14


RAZGOVORI

BROJ 15

ERASMUS+ KA2 U PORTUGALU – KOPRIVNIČKI TIM U POTRAZI ZA SREĆOM Učenici 8. razreda naše škole, Nera Teufel, Izidora Tomica, Fabian Perošić, Lana Nogić, Paola Muqaj, Laura Krog i Valentina Piršlin, te učitelji Anja Ćosić, Miroslav Kanisek i školska koordinatorica Mirna Kovačić vratili su se iz Portugala s prve mobilnosti u sklopu Erasmus+ projekta „The Challenge of Being Happy in a European Society“ („Izazov sretnog života u Europskom društvu“).

razgledavanje atlantske prijestolnice. Portugal je poznat kao zemlja pomoraca i jedna od najznačajnijih kolonijalnih sila. Ne čudi stoga što su upravo spomenici koji su na bilo koji način vezani uz razdoblje vrhunca portugalske moći danas najpopularnije atrakcije (Henrik Pomorac, Ferdinand Magellan, Vasco da Gama, Bartolomeu Dias, od reda su portugalski istraživači). U Lisabonu su tragove ostavili Feničani, Rimljani, Vizigoti i Maori, stoga je gradska povijest i arhitektura nevjerojatno živopisna.

Na mobilnosti su učenici i učitelji boravili od 16.-23. studenog 2019. u portugalskom gradu Castro Verde na jugu Portugala u školi domaćina „Escola Secundaria de Castro Verde“. U projektnim su aktivnostima sudjelovali s učenicima iz Portugala, Švedske i Njemačke.

Po dolasku u Castro Verde, naši učenici su smješteni u domove portugalskih obitelji koji su se pobrinuli da im tijekom pet dana ništa ne nedostaje. Srdačnost i toplina koju su naši učenici osjetili kao gosti u obiteljima svojih vršnjaka uistinu je nesvakidašnja te je rastanak bio vrlo emotivan, ispunjen zagrljajima, suzama i obećanjima da će se prijateljstvo održati i usprkos 3000 kilometara udaljenosti. U školskom centru Castro Verde (odjeli od vrtićke do fakultetske dobi) naši su učenici boravili najveći dio vremena tijekom pet dana. Naša škola predstavila se kratkim filmom koji prikazuje ljepote našeg grada i zavičaja, a upoznaje gledatelja i s Erasmus timom naše škole. Domaćini su pripremili niz aktivnosti u kojima se od naših učenika zahtjevalo da introspekcijom i samovrednovanjem detektiraju što ih kao pojedince čini sretnima. Rezultate su kreativno prikazali putem fotografija, video materijala, infografika, dokumentarnog filma, poezije i likovnih radova. Aktivnosti su tražile od učenika vizualiziranje svojih osnovnih izvora sreće, odnosno promišljanja o sreći i zadovoljstvu životom u Koprivnici. Učenici su izradili niz plakata, a rezultate aktivnosti objaviti su na eTwinningu (europskoj platformi namijenjenoj

Cilj našega projekta jest podići svijest učenika o općim temeljima demokratskog europskog društva u budućnosti, koje nudi kvalitetan život i omogućava svima da pronađu sreću. Učenici će spoznati da je individualna sreća blisko povezana s aktivnim građanstvom, preuzimanjem odgovornosti i sviješću o prilikama i mogućnostima koje demokratsko europsko društvo može ponuditi. Uz prethodno navedene ciljeve, projekt će omogućiti učenicima dodatno usavršavanje u znanju engleskoga jezika kao i vještine uporabe IKT-a. Erasmus tim krenuo na putovanje prema zagrebačkoj zračnoj luci u ranojutarnjim satima, 16.11. Za pojedine članove tima ovo je bilo prvo iskustvo letenja zrakoplovom te im je sigurno ostalo u nezaboravnom sjećanju. U Portugalu smo najprije upoznali glavni grad, Lisabon u kojem smo proveli nešto više od 24 sata. Nakon što smo se smjestili u naš skromni (četverosobni) dom krenuli smo u 15


RAZGOVORI

BROJ 15

je o muzeju na otvorenom koji na vrlo zanimljiv način uvodi posjetitelja u portugalsku prošlost i tradiciju. Mobilnost u Castro Verdeu bila je ispunjena brojnim kulturološkim aktivnostima i sudjelovanjem u radionicama, dok je završno druženje sudionika, održano u školi domaćina, proteklo je u pjesmi, plesu i veselju.

Sedmero učenika i troje nastavnika uvjerili su se u istinitost slogana Erasmus+ projekta „Erasmus+: Mijenja živote - širi vidike“. Prva mobilnost u Portugalu bila je nezaboravno iskustvo (podjednako za učenike i učitelje) koje nas je uvelike obogatilo. Proširivanjem znanja o povijesnom, gospodarskom i kulturnom nasljeđu i baštini partnerskih zemalja te odsjedanjem u obiteljima, učenici i učitelji imat će prilike iskusiti život u drugoj zemlji i kulturi, te spoznati kako su otvoren duh, razumijevanje i poštivanje drugih kultura, poznavanje engleskog jezika te poznavanje moderne tehnologije prijeko potrebni u svladavanju svakodnevnih izazova te razvoju kritičkog mišljenja.

učenicima) i usporedili s vršnjacima iz partnerskih zemalja. Osim toga, učenici su prethodno putem eTwinninga stupili u kontakt jedni s drugima, dijeleći neke karakteristike svojih domovina (geografske informacije, mentalitet i interese ljudi, činjenice o svakodnevnom životu, običaje, božićne tradicije, tipičnu hranu itd.). Iz našeg portugalskog doma u Castro Verdeu domaćini su organizirali nekoliko zanimljivih izleta koji su upotpunili naš dojam o Portugalu i potvrdili početne impresije o Portugalcima kao izvrsnim domaćinima. Posjetili smo Lagos, jedno od najzanimljivijih odredišta u pokrajini Algarve, koje se ističe bogatom povijesnom ostavštinom i prekrasnim plažama. Poslijepodne smo proveli u Portimãou, najvećem gradu na zapadu pokrajine Algarve, povijesnom centru brodogradnje, sardinskog ribolova i prerade ribe. Danas je industriju (kao i u našoj državi) zamijenio turizam.

Provedba Erasmus projekata višestruko je korisna svim sudionicima odgojno-obrazovnog sustava. Međunarodna suradnja omogućuje svim sudionicima proširenje znanja o kulturama partnerskih zemalja i dodatno razvijanje osjećaja tolerancije i poštivanja različitosti. Projekt također omogućava učiteljima razmjenu iskustava, znanja i metoda poučavanja, koje će im zasigurno koristiti u budućem radu. Uvjereni smo da će projekt imati pozitivan učinak na kvalitetu rada u našoj školi, prije svega na razvoj međunarodne dimenzije, a zbog svoje tematike i zamjetan utjecaj na lokalnu zajednicu.

Domaćini su nas poveli i u Mertolu, gradić smješten u obližnjem nacionalnom parku, gdje se na istom mjestu može pratiti kontinuitet prisutnosti velikih civilizacija - Rimljana, Vizigota, Maora, kršćana. Riječ

Mirna Kovačić, prof. 16


RAZGOVORI

BROJ 15

GEOGRAFI ISTRAŽIVAČI Potaknuta čestim spominjanjem pojma istraživačko učenje oformila sam izvannastavnu aktivnost Geografi istraživači. Geografi po svojoj prirodi žele što više boraviti i istraživati prostor. Stoga je bilo najjednostavnije početi sa istraživanjem zavičaja. U novu grupu uključilo se desetak učenika šestih razreda. Odmah su se nametnula pitanja: Što je istraživanje? Što možemo istraživati? Kako bismo mogli istraživati? Može li nam netko izvan škole u tome pomoći? Odabir je bio proširiti i nešto novo saznati o zaštićenim prostorima naše županije. Nakon razgovora o mogućnostima suradnje izvan škole, o želji za terenskim istraživanjem i geografskim sadržajima, uz mnogo pitanja i različitih ideja, izbor je pao na suradnju s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode naše županije, nakon čega smo uspostavili kontakt i dogovorili suradnju.

Za istraživački rad važan je način navođenja literature i izvora, pa su pomoć potražili i od naše školske knjižničarke. Nastavili su istraživanje svakog pojedinog zaštićenog prostoru na internetskim stranicama radom u paru te su usporedno izmijenili iskustva o lokalitetima koje su posjetili. Proučavali su i kartu zaštićenih dijelova prirode i isticali njihove posebnosti. Dakle, od početne nepoznanice, učenici su u kratkom vremenu prikupili izuzetno puno informacija i bili spremni za dogovoreni posjet. Saslušali su predavanje, postavljali pitanja, sudjelovali u radionicama i stekli uvid o mogućnostima daljnje suradnje, posebno o terenskom istraživanju odabranog lokaliteta. Učenici su posjet doživjeli ovako:

Učenici su imali početna saznanja, ali još nisu bili sigurni kako se istraživanje provodi. Došli su do spoznaje da se istraživačko učenje uči. Osim toga, potrebno je slijediti određene korake: postavljati valjana i učinkovita pitanja, pronalaziti izvore, interpretirati podatke i na kraju izvješćivati. Pored toga, važna je stalna refleksija, odnosno vrednovanje procesa.

„Saznali smo puno toga o ovoj Ustanovi, vjerojatno najdužeg imena, njihovim projektima vezanima za ekologiju i čuli različite zanimljivosti o zaštićenim dijelovima prirode.

Kod učenika sam poticala znatiželju i postavljala im izazove. Svaki učenik je dobio zadatak postaviti po desetak pitanja nakon čega je slijedio odabir kao priprema za posjet Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode naše županije. Trebali su istražiti njihovu internetsku stranicu te su pripremili i prijedloge kako je osuvremeniti i približiti građanima, ali i učenicima.

Mogli smo postaviti pitanja i dobiti odgovore na njih. Sudjelovali smo i u dvije radionice u kojima smo upoznali biljni i životinjski svijet na zaštićenim lokalitetima, ali i učili o mnogim prirodnim i društvenim procesima kao što je djelovanje vjetra, rijeke i čovjeka. 17


RAZGOVORI

BROJ 15

Uz dobivene brošure još ćemo se bolje upoznati s važnošću zaštite i očuvanja prirode na prostoru naše županije i nastaviti naše istraživanje.

Prisjetili smo se naziva koje su koristile naše bake: opanci, gusle, cimbale, fertun, oglavlje, šamija, mlada sneha, peća, svilaš, podsuknjenka, falde, robec vunjenjak ili štrikanec. Neki pojmovi su nam potpuno novi, nama nepoznati. Najzanimljiviji dio su nam nova znanja o podravskim svatima i o odjevnim predmetima: šlajer za mladenke, marama svilaš, podsuknjenka ukrašena čipkom i robec vunjenjak koji se nosio kao zaštita od hladnoće. Te smo odjevne predmete mogli i opipati.“ Iako smo tek krenuli u istraživanje, učenicima je svaki izlazak iz učionice posebno zanimljiv. Stoga nestrpljivo očekuju bolja vremena za terenski izlazak i nastavak istraživanja u prostoru.

Ubrzo nakon toga pružila se prilika posjetiti Galeriju „Mijo Kovačić“ u Koprivnici i interes o prirodnim obilježjima proširiti i povezati s društvenima, što je učenike učinilo pravim geografima. Učenici su posjet doživjeli ovako: Aktivno smo sudjelovali u razgledu izložbe i pokazali zainteresiranost i znanje iz tradicije koju nastojimo sačuvati kroz neke nastavne predmete, ali i razgovorom u svojim obiteljima. Saznali smo od čega se sve sastoji tradicijska nošnja Podravine te gdje, kada i na koji način se nosila prije stotinu i više godina.

Dubravka Vajdić Kolarić, prof.

ZANIMANJE KOJE JOŠ NE POSTOJI U ovo koronavirusno doba, zadala sam učenicima zadaću, naravno on line, da opišu zanimanje koje žele. Druga mogućnost je bila da opišu zanimanje koje još ne postoji. Tu temu izabrala je jedna učenica i opisala učitelja vožnje na Marsu. U sastavku se spominju izrazi: teleportacija, vremeplov, roboti, NASA, svemirska raketa, a sve je povezano, razumljivo i nadasve zanimljivo.

učenika da poslušaju priču. Tu postoji mnoštvo mogućnosti i ovise o kreativnosti učiteljice. Ponekad je potrebno unaprijed objasniti nepoznate riječi koje se u priči pojavljuju. Tada učiteljica postaje glumica i pročita priču. Ostavi nekoliko trenutaka tišine da učenici srede dojmove . Zatim se učenicima daje vremena da objave svoj doživljaj priče. Iz tih se objava vidi jesu li shvatili sadržaj ili imaju pogrešan doživljaj. Pogrešan doživljaj se ispravlja. Sljedeća faza je analiza sadržaja odgovaranjem na pitanja i traženjem odgovora u tekstu.

Ova djevojčica, učenica 2. razreda, je strastvena čitačica i ljubiteljica knjiga. Sad otkrivam pravu temu o kojoj ću govoriti, a to je čitanje i čitanje s razumijevanjem. Da sam članak tako naslovila, možda ga ne biste pročitali jer ste o toj temi već slušali. Zato ću važnost čitanja pokušati približiti na primjeru iz razrednog života. Postoji mnoštvo studija, istraživanja, članaka i znanstvenih dokaza da je čitanje važno za intelektualni, emocionalni i socijalni razvoj djeteta. Svaka pročitana priča ima važnost jer se iz nje svašta može naučiti i usvojiti.

Uvijek na kraju treba zaključiti što smo naučili iz priče, kako bi oni riješili uočeni problem, kako bi se oni ponašali u sličnoj situaciji, jesu li je već doživjeli. Treba ih potaknuti da sadržaj povežu sa svojim životom i stvarnim okruženjem. To je zapravo čitanje s razumijevanjem ili kako bi se stručno reklo " sposobnost čitanja i razumijevanja značenja teksta te integracije toga značenja s čitateljevim dotadašnjim znanjem".

Pije čitanja neke priče na satu postoji motivacija. Njome se usmjerava i zaokuplja pažnja i misli 18


RAZGOVORI

BROJ 15

Čitanjem razvijamo i bogatimo vokabular jer usvajamo značenje novi riječi i izraza. Vrlo često se dogodi da obične riječi nisu razumljive djeci. Zato je dobro zatražiti da ih objasne. Dogodilo mi se da učenik ne razumije riječ "živica" kad smo govorili o proljetnim radovima oko kuće. Razgovorom o situacijama iz priča, o karakteristikama likova i njihovim postupcima razvijamo kritičko mišljenje učenika.

Čitajući priču dijete vizualizira i zamišlja likove, mjesta i događaje na svoj način i tako razvija kreativnost. Često se događa da učenici više vole film snimljen prema nekoj priči ili dječjem romanu. Na taj način gledaju tuđe zamisli, a ne koriste svoju maštu. Čitanjem djeca razvijaju koncentraciju. Čitanje odgaja djecu. Za svaki problem s kojim se dijete susreće u životu postoji neka priča koja može poslužiti za njegovo rješavanje. Čitajući dijete usvaja životne vrijednosti i vještine. I zato, pročitajte priču svom djetetu ili neka je ono pročita vama. Razgovarajte o pročitanom. Sigurno će to biti ugodno i korisno potrošeno vrijeme.

Čitanjem razvijamo dječju empatiju ( mogućnost razumijevanja tuđih osjećaja). U pričama dijete susreće različite emocije, različite likove, različite osobine, različita ponašanja pa počinje razvijati svijest o različitosti. To mu pomaže u shvaćanju i prihvaćanju različitosti među svojim vršnjacima i općenito ljudima. Čitanjem dijete razvija komunikacijske vještine, upoznaje ljepotu jezika, lijepog izražavanja koje kasnije može primijeniti.

A učiteljica je divno zanimanje koje je postojalo, postoji i postojat će još dugo. Dubravka Bijelić, učiteljica razredne nastave 19


RAZGOVORI

BROJ 15

YOUTUBERI – UZORI MLADIM GENERACIJAMA? YouTube je digitalna platforma koju djeca počinju koristiti najranije, već u dobi od dvije godine. Današnjoj mladeži YouTube je ono što je prijašnjim generacijama bila televizija. Zvijezde YouTubea imaju veću popularnost među mladima, a time i veći utjecaj na njih nego glazbene, filmske ili televizijske zvijezde. Popularni YouTuberi privlače mlade više nego klasični celebrityji, no s druge strane, neki od njih izazivaju zgražanje javnosti zbog objavljivanja neprimjerenih i kontroverznih sadržaja. Kao odgovorni roditelji i odgajatelji dužni smo informirati se o načinu funkcioniranja i mogućnostima ove platforme te potaknuti dijete na analiziranje i propitivanje sadržaja.

da je igraju, a ovako ostaju u toku sa svojim vršnjacima. Zabava je najčešći razlog zbog kojeg djeca gledaju ovakve videe. Zabavna im je sama igra, ali i osoba koja je napravila video. Djeca mogu osjećati kao da je ta osoba postala njihov prijatelj. Upoznaju se s njegovom osobnošću i vesele se zanimljivim stvarima koje YouTuber radi u svojim videima. Možda će se pretplatiti na njegov kanal, a možda kroz komentare i komunicirati s njim. Svakako bismo trebali znati što točno djeca gledaju i prate i jesu li ti videi primjereni njihovoj dobi, jer neki YouTuberi koriste neprimjereni rječnik i dotiču teme neprimjerene mlađoj djeci. Također, za dobrobit djeteta važno je ograničiti vrijeme gledanja videa, kao što bismo ograničili i vrijeme gledanja televizije. Osim ograničavanja potrebno je pratiti pridržavanje dogovora, pogledati s djecom ono što ih zanima, zajedno čitati komentare i razgovarati o njihovoj primjerenosti.

Zašto djeca vole YouTube? YouTube omogućava gledanje, kreiranje i komentiranje videouradaka. Pruža zanimljive, zabavne i edukativne sadržaje, omogućava lakoću pretraživanja, praćenja trendova i pozntih ličnosti, kreiranje vlastitog profila i slaganje vlastitih playlista. Djeca mlađe dobi većinom su usmjerena na traženje i gledanje animiranih filmova. YouTube sam preporučuje videosadržaje na osnovi već pregledanog, no nepažnjom i znatiželjnim otvaranjem videa dijete lako može doći do neprimjerenog sadržaja.

YouTuberi – oblikuju popularnu kulturu i utječu na mlade Razlozi planetarne polularnosti ovih influencera su u tome što oni bolje razvijaju odnose sa svojom publikom od klasičnih zvijezda, više angažiraju svoju publiku, postavljaju trendove te oblikuju popularnu kulturu. Videomaterijali koje objavljuju mogu biti neprimjerenog sadržaja, s negativnim komentarima ispod videa, a često se pojavljuju i reklame koje također mogu biti neprimjerenog sadržaja. Radi se uglavnom o sadržajima niske produkcijske i estetske razine. Često sadrže prikrivene oglase i potiču konzumerizam. Stoga je nužno svakodnevno razgovarati s djecom o onome što vide na različitim YouTube kanalima. Roditelji moraju biti uključeni virtualni život svoje djece i pomoći im razlučiti što je dobro, a što nije i odrediti jasne granice. U razgovoru s djecom o YouTuberima potrebno je djetetu naglasiti i objasniti da YouTuberi svakim pregledom

Zašto je zanimljivo gledati kako drugi igraju videoigre? Među najpopularnijim sadržajima koje djeca od nižih razreda prate na YouTubu su videi koji prikazuju kako drugi igraju videoigre i komentiraju ih. Rozlog su tomu želja za unaprjeđivanjem vlasitih vještina u igranju igara, društvene veze i zabava. Mnoga djeca samo žele poboljšati igru i naučiti nove strategije od “stručnjaka“. Djeca dijele videe sa svojim vršnjacima, često ih zajedno gledaju i o njima raspravljaju. Neka djeca gledaju ove videe jer ne mogu kupiti igru ili im njihovi roditelji ne dopuštaju 20


RAZGOVORI

BROJ 15

videa zarađuju novac. Stoga su skloni izazvati kontroverze jer više pregleda znači više novaca. YouTuberi su popularniji od klasičnih zvijezda i imaju daleko veći utjecaj na to kako će dijete trošiti svoj džeparac, a kako najčešće zastupaju neki brend, znači da indirektno određuju što će dijete kupovati. Važno je upozoriti djecu da kaskaderske ludorije na YouTube kanalima nikako ne bi smjeli izvoditi u stvarnome životu niti nagovarati svoje prijatelje na takvo što jer bi se mogli ozbiljno ozlijediti. Ukoliko naiđu na videozapis za koji smatraju da sadrži neprikladan sadržaj, mogu ga označiti zastavicom i prijaviti.

(ili na https://cutt.ly/etxehKQ). Obitelj u virtualnom okruženju Odrasli su primjer u korištenju medija. Ako odrasli poštuju druge korisnike medija i pridržavaju se zakona i pravila pri korištenju interneta i društvenih mreža, djeca dobivaju dobar primjer za vlastito korištenje medija. Ravnoteža između korištenja medija i ostalih aktivnosti jednako je važna i za djecu i za odrasle. Djeci je potrebno mnogo pažnje njihove obitelji. Ako odrasli neprestano koriste medije, ignorirajući pritom djecu, ona mogu postati nesretna. Vrijeme i mjesto na kojem koristimo medije dio su današnjeg bontona i odgoja djece. Najvažnije je stvoriti podržavajuće obiteljsko okruženje temeljeno na međusobnom povjerenju kako bi se dijete osjećalo slobodno povjeriti roditeljima, kako pozitivna tako i negativna iskustva s interenta te zatražiti pomoć. Važno je da roditelji s djecom razgovaraju o sigurnosnim postavkama, provođenju vremena i prihvatljivim ponašanjima na internetu te imaju nadzor i uključeni su u djetetovo istraživanje na internetu. Najvažnije i najdragocjenije što možete pružiti svom djetetu je znati što se s njim događa, razgovarati, biti upoznati s time što ga brine, veseli, no istovremeno biti i snažna roditeljska figura koja pruža zaštitu i sigurnost.

Dijete ima / želi imati vlastiti YouTube kanal Roditelji su često u sukobu između toga da udovolje željama svog djeteta te roditeljske potrebe da zaštite svoje dijete od potencijalnih neugodnih iskustava. Treba imati na umu da djeci mlađoj od 13 godina nije dozvoljeno izraditi YouTube račun. Ako djeca objavljuju na YouTubu, od neizmjerne je važnosti zajednički dogovor djeteta s roditeljem o pravilima korištenja. Prije svega, potrebno je čuvati svoje osobne podatke; koristiti nadimak umjesto imena i prezimena, ne odavati osobne informacije o sebi i obitelji, pripaziti da se, primjerice, na videima ne vidi prednja strana kuće i sl. Potrebno je pridržavati se pravila primjerenog ponašanja na internetu u skladu sa zakonskim, etičkim i moralnim načelima.

Nikolina Sabolić, prof., dipl. bibliotekar Izvori:

Kako zaštiti dijete na YouTubu?

Platformu povežite sa svojim korisničkim računom i postavke privatnosti podesite u skladu s djetetovom dobi. Na sljedećoj poveznici pročitajte pet stvari koje možete napraviti kako bi YouTube učinili sigurnijim za djecu https://www.medijskapismenost.hr/5-nacinayoutube-uciniti-sigurnijim-djecu/ (ili na https:// cutt.ly/qtxeT18).

  

Za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi posjetite Roditeljski vodič kroz YouTube Kids na adresi https:// support.google.com/youtubekids/#topic% 20=6130504&topic=6130504

21

Djeca i mediji: Knjižica za roditelje i skrbnike djece. 2018. Priredili Tomljenović, Robert; Ilej, Marin; Banda, Gorana. Agencija za elektroničke medije. Zagreb. Kako zaštiti dijete u svijetu interneta, mrežnih tehnologija i mobilnih telefona. 2017. Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti. Zagreb. https://www.hakom.hr/UserDocsImages/2018/dokumenti/ HAKOM_BROSURAmala.pdf (pristupljeno 20. ožujka 2020.) Moj sin igra Minecraft i želi biti YouTuber. 2017. https:// www.medijskapismenost.hr/moj-sin-igra-minecraft-i-zeli-bitiyoutuber/ (pristupljeno 20. ožujka 2020.) (O)siguran online. 2018. https://beckaskola.com/wp-content/ uploads/2017/10/osiguran-online.pd (pristupljeno 20. ožujka 2020.) Što kad popularni YouTuberi prijeđu granicu dobrog ukusa. 2018. https://www.medijskapismenost.hr/sto-kad-popularni-youtuberiprijedu-granicu-dobrog-ukusa/ (pristupljeno 20. ožujka 2020.) Zašto djeca na YouTubeu toliko vole gledati kako drugi igraju videoigre? 2017. https://www.medijskapismenost.hr/zasto-djeca-youtubeutoliko-vole-gledati-drugi-igraju-videoigre/ (pristupljeno 20. ožujka 2020.)


RAZGOVORI

BROJ 15

Kako roditelj može biti podrška djetetu za pisanu ili usmenu provjeru znanja? priliku da se dijete dokaže, da pokaže što zna, da sazna što ne zna pa to popravi na sljedećem ispitu…

 Ako

postignu loš uspjeh, ohrabrite ih da se bolje pripreme.

 Zajedno

pregledajte pisanu provjeru i nađite greške te porazgovarajte o njima da biste bili sigurni da su razumjeli u čemu su pogriješili. To je temelj za poboljšanje u sljedećoj provjeri.

 Osigurajte mjesto za učenje koje će biti tiho,

 Pohvalite ili nagradite dijete

dobro osvijetljeno, gdje neće biti dodatnih sadržaja koje će dijete ometati u učenju.

kada imaju dobar rezultat ili kada se temeljito priprema za provjere.

 Potičite dijete da učenje i zadaće raspodijeli po

 Ukoliko dijete ima problema s usmenim i pisanim

danima tako neće biti prisiljeno učiti sve odjednom noć prije provjera.

provjerama znanja, razgovarajte s njim te s njihovim nastavnikom kako biste zajednički našli način kako djetetu pomoći.

 Neka dijete redovito piše zadaće i svakodnevno

 Za svaku nejasnoću dođite u školu porazgovarati s

uči jer će na taj način biti spremni za pisanu ili usmenu provjeru.

razrednicom/kom i predmetnom nastavnicom/ kom. Ako je potrebno neka i dijete bude prisutno kako bi zajednički donijeli plan za daljnji rad.

 Ako vi osjećate strah i napetost prije ispita vašega djeteta, to jest u redu, ali važno je da ostanete mirni u prisustvu djeteta jer u suprotnome kod njega možete izazvati dodatni strah.

 Neka dijete nakon učenja ima nekoliko sati odmora prije spavanja, jer učenje do kasno navečer i odlazak na spavanje, bez stanke, mogu biti vrlo uznemirujući za dijete.

 Ohrabrujte svoje dijete na dobre rezultate, ali nemojte na njih vršiti pritisak, važno je da dijete ostane mirno za vrijeme provjere.

 Neka se dijete dobro naspava noć prije provjere.  Na dan provjere pripremite djetetu zdrav doručak.

 Razgovarajte o pisanoj ili usmenoj provjeri s

 Neka na dan provjere dijete ustane dovoljno rano

djetetom jer to može smanjiti napetost.

 Pokažite pozitivan odnos prema ispitivanju i

tako da stigne u školu bez žurbe.

testiranju. Naglasite svrhu, dobre ishode ispita,

Sanja Prelogović 22


RAZGOVORI

BROJ 15

Likovni radovi povodom Majčinog dana nastali u virtualnoj nastavi likovne kulture u 1.c razredu pod vodstvom učiteljice Biserke Knez

Elena Rašić, 1.c

Ema Golubić, 1.c.

Noa Kučeković, 1.c

Vito Volf, 1.c 23


Profile for Snježana Vuk Mihočka

List za roditelje - Razgovori 2020.  

Advertisement

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded