Razgovori 2022.

R A Z G O VO R I List za roditelje OŠ „Đuro Ester“ Koprivnica Broj 17 - godina XVII. - 2022. godina

Tema broja: Motivacija za učenje u vrijeme online nastave

RAZGOVORI

Inovativni projekti i aktivnosti OŠ „Đuro Ester“ predstavljeni u Dnevniku HRT-a Prepoznavši kvalitetu rada, inovativne projekte i aktivnosti koje ostvaruju naši učenici pod vodstvom svojih učitelja i stručnih suradnika, Osnovnu školu „Đuro Ester“ posjetila je novinarska ekipa HRT-a. O radu naše škole izvijestila je Sunčica Findak, poznata hrvatska novinarka, voditeljica i urednica emisija na HRT-u, u rubrici pod nazivom „I mi idemo u školu“. Prilog iz OŠ „Đuro Ester“ emitiran je 23. siječnja 2022. u večernjem Dnevniku, a možete ga pogledati putem poveznice: https://www.facebook.com/watch/?v=228352656151500 Središnja vijest iz naše škole u Dnevniku HRT-a bila je pokretanje školske televizijske emisije pod nazivom „Đuro TV“, koju su snimili naši učenici, polaznici izvannastavnih aktivnosti u sklopu pilot-projekta „Multimedija u pokretu“.

Uz multimedijske aktivnosti, svoj rad predstavila je i grupa Malih turističkih vodiča, koje podučava nastavnica povijesti i geografije Jasminka FanukoPolančec. Učenici su prikazali kako goste koji posjete naš grad vode na značajne lokacije i upoznaju ih s kulturnim i povijesnim znamenitostima Koprivnice.

Ponosno smo predstavili i literarno stvaralaštvo naših učenika nižih i viših razreda, prije svega, pisanje haiku poezije koja je „zgodan način da oni iskažu svoje misli, doživljaje, osjećaje na kratak i zanimljiv način“, kako je istaknula učiteljica razredne nastave Maja Sinjeri, čiji učenici osvajaju nagrade na Međunarodnom dječjem haiku natječaju JAL Foundation.

Koordinatorica za rad s darovitim učenicima, psihologinja Renata Glavica predstavila je aktivnosti i način rada s darovitim učenicima u našoj školi u programu pod nazivom „Svijet oko nas“. „Imamo Tim za darovite u kojem djeluje 14 učitelja i stručnih suradnika. Daroviti učenici rade u tri grupe. Na početku godine biraju temu koju će istraživati, a ove godine su to ljudska prava i klimatske promjene“, kazala je psihologinja.

Kao posebnost škole ravnateljica Sanja Prelogović istaknula je izdavanje lista za roditelje „Razgovori“, koji uređuje pedagoginja Jasna Relja, a u kojem pišu stručnjaci, stručni suradnici, učitelji i sami roditelji. List informira roditelje o tome što se u školi radi te stručnim prilozima pomaže roditeljima u procesu odgoja i obrazovanja djece.

Na kraju priloga iz naše škole HRT-ova novinarka Sunčica Findak naglasila je kako napuštaju zaista zanimljivu školu, a novinarstvo ostavljaju u sigurnim rukama.

Mirta Jurić, učenica 7.c (Novinarska grupa)

Razgovori

2022 2

RAZGOVORI

Sadržaj MOTIVACIJA I UČENJE  Motivacija za učenje i modeli učenja u doba pandemije (Jasna Relja)  Motivacija i mentalno zdravlje (Renata Glavica)  Mogu li učenici pisati poeziju? (Martina Trešćec Godek)  Festival slikovnica (Jasna Relja)

ODGOJ U OBITELJI I ŠKOLI  Tjelesna i psihomotorna zrelost za školu (Sanja Prelogović)  Što nam donose video igre (Nikolina Sabolić)  Sigurnost djece na internetu (Snježana Mihočka)

SLOBODNE AKTIVNOSTI  Nova slobodna aktivnost u našoj školi „Igre pažnje“ (Jasna Relja)  Mali turistički vodiči uživo i online (Jasminka Fanuko Polančec)  Motivacija u pokretu kroz projekt Multidmedija u pokretu (Saša Špoljarić)  Projekt GeoNight 2022 u OŠ „Đuro Ester“(Mirna Kovačić)

ZANIMLJIVOSTI U ŠKOLI  Erasmus tim nastavlja potragu za srećom u središtu Europske unije (Mirna Kovačić)  UNICEF projekt „Škole za Afriku“ (Tomislava Kraljić)

Riječ urednice Dragi roditelji, pozdravljamo vas na početku sedamnaeste godine našega školskog lista za roditelje. I ove pandemijske godine donosimo za vas priloge o odgoju djece i aktivnostima naše škole u području odgoja i obrazovanja.

Ove godine za vas pišemo priloge iz područja motivacije za učenje, problemima koncentracije i pažnje, osnivanju školske televizije i novim multimedijskim sadržajima u školi, novim slobodnim aktivnostima.

Kao i uvijek, stavljamo naglasak na potrebu zajedništva škole i roditelja u odgoju djeteta s ciljem odgajanja zdravog, samostalnog i odgovornog djeteta.

Osim tiskanog izdanja lista, imamo i online izdanje lista na školskoj web stranici. Želimo vam ugodno čitanje i puno uspjeha i zadovoljstva u ostvarenju roditeljske uloge!

Glavna urednica: mr.sc. Jasna Relja, pedagoginja savjetnica

RAZGOVORI list za roditelje Izdavač: OŠ „Đuro Ester“ Koprivnica, Trg slobode 5, tel. 048/222-735 Za izdavača: mr. Sanja Prelogović Glavna urednica: mr.sc. Jasna Relja Uredništvo: Jasna Relja, Nikolina Sabolić, Renata Glavica, Sanja Prelgović, Martina Trešćec Godek, Saša Špoljarić, Mirna Kovačić, Snježana Mihočka, Tomislava Kraljić Lektorica: Nikolina Sabolić, prof.

Grafička priprema: Snježana Mihočka, učiteljica informatike Prva stranica: 10 godina Učeničke zadruge Đurđica Zadnja stranica: Novi školski vanjski prostor Tisak: Tiskara Rihtarić, Koprivnica List je besplatan Naklada: 300 primjeraka

Razgovori

2022 3

MOTIVACIJA I UČENJE

Motivacija za učenje i modeli učenja u vrijeme i nakon pandemije U uvjetima pandemije naši životi, posao, školovanje, slobodno vrijeme promijenili su se i traže od nas drugačiji način pristup radu i učenju te nove načine razmišljanja i djelovanja.

Posebno velik izazov je učenje i motivacija za učenje našim osnovnoškolcima u uvjetima smanjenog kretanja i smanjenih socijalnih veza, a povećanja stresnih situacija.

3. Uključiti dijete u kućanske poslove i obiteljske aktivnosti kao i dijelom u brigu o kućanstvu. Uključenost u obiteljske poslove daje djetetu osjećaj koristi i uspjeha.

Kako roditelji mogu pomoći djeci da se motiviraju na učenje i kako pomoći roditeljima da vode brigu o svom i dječjem psihofizičkom (mentalnom) zdravlju?

Evo nekoliko kratkih savjeta: 1. Bez obzira na trenutne uvjete života, rada i učenja u obitelji je najvažnije zadržati pozitivan i optimističan stav prema životu uz puno razgovora, druženja i opuštanja, nikako se ne prepustiti višesatnom utjecaju medija, vijesti i društvenih mreža. Dobro je imati hobije koji nas opuštaju.

4. Pokazati brigu i strpljivost u praćenju djetetovih školskih obaveza, pogledati bilježnice, ispitati i ponavljati gradivo, redovito dolaziti na informacije i redovito pogledati ednevnik.

5. Poštovati djetetovu ličnost uz postavljanje granica, jasno postavljanje pravila ponašanja i rada u obitelji.

6. Učiti djecu poštovanju i zahvalnosti bez obzira na izazovno vrijeme u kojem odrastaju.

2. Roditelji ostaju, i u ovim uvjetima, uzori i podrška svom djetetu, ohrabruju i potiču na pozitivno promišljanje o sebi i školi, daljnjem školovanju.

prirodi i na zraku, izletima, putovanjima. Fizička aktivnost nas najbolje opušta i djeluje protiv stresa.

Evo i nekoliko savjeta o modelima učenja koji nam mogu pomoći da koristimo onaj model koji odgovara našem djetetu: Postoje tri osnovna načina na koja svatko od nas prima i obrađuje informacije iz vanjskoga svijeta: auditivni, vizualni i kinestetski. U školovanju se koristimo svim tim načinima pri usvajanju novoga gradiva.

Djeca, kao i odrasli, primaju, pohranjuju, obrađuju i koriste informacije kroz pet osjetila. Četiri primarna načina primanja informacija su: vizualno (gledanjem), auditivno (slušanjem), kinestetski (pokretom) i taktilno (dodirom), od kojih je kod svakog pojedinca jedan dominantan.

7. Cijeniti znanje i učenje te autoritet škole. Poticati učenje i izvan školskih okvira.

Neka djeca bolje uče vizualno, neka putem slušanja, a neka kinestetski. Kinestetsko učenje znači učenje kroz pokret i osjećaje, a često i kroz dodir.

8. Osigurati redovitu fizičku aktivnost svih članova obitelji i aktivno provođenje vremena u

Ona djeca kod kojih je proces primanja i obrada informacija primarno kinestetski, taktilni ili

Razgovori

2022 4

MOTIVACIJA I UČENJE

motorički, imaju problema u školi, ne zato što imaju problema s učenjem, već stoga što je nastavni program uglavnom baziran na vizualnim i auditivnim metodama poučavanja. Učitelj, dakle, prenosi znanja putem govora i/ili vizualnih pomagala. Djeca koja na taj način doživljavaju svijet, tj. procesuiraju informacije u mozgu vizualno ili auditivno, nemaju problema s ocjenama u školi. No, djeca koja najbolje procesuiraju informacije u mozgu kinesteski i taktilno, imaju problema s procesuiranjem informacija koje su im pružene isključivo vizualno i zvukovno, pa im je time razumijevanje i korištenje gradiva ograničeno, jer je neprilagođeno njihovom stilu učenja.

Modeli učenja

Slušni ili auditorni najčešći je način prezentiranja informacija u kojem učitelj tumači, a djeca slušaju.

Auditorni su učenici oni koji informacije najradije usvajaju slušanjem. Ovakve osobe vole imati nekoga tko će im gradivo objašnjavati. Malo i nerado pišu, čak i kad im se to sugerira. Kada se od njih traži da zapišu informaciju, često odgovaraju: "Nema problema, zapamtit ću." Kao metode učenja često primjenjuju glasno čitanje i glasno ponavljanje pročitanog.

češće koriste za različita označavanja. Tijekom izlaganja puno gestikuliraju i riječi dopunjavaju pokretima ruku.

Vizualni je način u kojemu se informacije predočavaju dijagramima, mapama, fotografijama, filmovima i zemljovidima. Različitim bojama i sličicama istaknuta raspodjela pojmova neke lekcije ili teksta, dokumentarni ili igrani film o nekoj temi, mogu biti itekako poticajno sredstvo u učenju nekog novog sadržaja.

Vizualni učenici puno čitaju i pišu, a informacije najčešće usvajaju samostalno, obradom pisanih materijala. U učenju najčešće primjenjuju metode različitog koncipiranja, mapiranja, izrade slikovnih i grafičkih prikaza, različitih dijagrama i slično.

Taktilni način znači dodir s različitim materijalima i predmetima, oblikovanje i učenje pomoću dodira. Ovdje se dobrom pokazuje glina, kao jedno od osnovnih sredstava za oblikovanje slova i riječi.

Taktilni učenici tijekom učenja ili prezentiranja moraju imati nešto u rukama. Ako im ruke nisu u akciji, oni ne uče. Tijekom učenja gotovo uvijek u rukama imaju olovku koju, umjesto za pisanje,

Kinestetski način podrazumijeva učenje kroz pokret, u plesu, dramatizaciji, igri uloga, sportu.

Kinestetski učenici žele imati određenu ulogu, nastupati, staviti cijelo tijelo u akciju u nastojanju da nešto razumiju i nauče ili da naučeno prenesu drugima. Kod učenja se često pokušavaju staviti u stvarnu situaciju ili čak stvaraju improviziranu scenu na kojoj se ono što treba naučiti odigrava.

Pored sportaša i plesača, visok nivo kinestetske inteligencije uobičajeno posjeduju inovatori, kirurzi, zubari, glumci, kipari, arhitekti, mehaničari itd.

Dragi roditelji, zaključak za kraj: onaj stil koji je dominantan kod vašeg djeteta, poželjno je što više i što češće koristiti u učenju tijekom školovanja.

Pripremila: mr. sc. Jasna Relja, pedagoginja savjetnica

Razgovori

2022 5

MOTIVACIJA I UČENJE

Motivacija i mentalno zdravlje učenika Okolnosti vremena u kojem živimo, a obilježavaju ga razne krize, na različite načine djeluju i donose promjene u naše živote. U dugom vremenskom razdoblju koje se proteglo na čak dvije godine, ograničeni su bili socijalni kontakti, izravna komunikacija licem u lice se bitno smanjila, javljaju se nove krize i opasnosti, a djeca i mladi, okruženi mnoštvom informacija, promatraju zabrinutost i nesigurnost odraslih.

Upravo su oni najosjetljiviji jer tek grade vještine suočavanja sa životnim izazovima i nemaju potrebno životno iskustvo. U brojnim istraživanjima, ali i u svakodnevnom iskustvu vidimo da se sve više kod djece susrećemo s teškoćama u vidu pada motivacije za učenje, poteškoća koncentracije, različitih strahova, tuge, praznine, bezvoljnosti… Sve to ukazuje na potrebu za dodatnom brigom o mentalnom zdravlju. Ono nije samo odsustvo mentalne bolesti već je neodvojivi dio cjelokupnog i potpunog zdravlja. Definira se kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac prepoznaje vlastite sposobnosti i potencijale, može se nositi s uobičajenim/ normalnim životnim stresovima te može produktivno raditi i doprinositi zajednici u kojoj živi.

Svjetska zdravstvena organizacija je još 1946. godine tjelesno i mentalno zdravlje definirala kao temeljno ljudsko pravo.

Praktično, briga o mentalnom zdravlju kod djece i mladih, ali i odraslih, odnosi se na razvijanje i jačanje sljedećih karakteristika:  SVIJEST O SEBI – prepoznavanje vlastitih vrijednosti i snaga, ali i ograničenja i izazova  SAMOREGULACIJA – upravljanje vlastitim ponašanjem da

bi se postigli ciljevi  EMOCIONALNE VJEŠTINE

– prepoznavanje i razumijevanje osjećaja, kako svojih tako i tuđih  SOCIJALNE VJEŠTINE – uspostavljanje dobrih odnosa s drugima, prijateljstva  NAČINI NOŠENJA S TEŠKOĆAMA koje se javljaju na putu odrastanja.

U svojim svakodnevnim aktivnostima i životu obitelji roditelji na razne načine utječu na to kako će dijete razvijati svoje potencijale, usvajati različite vještine i vrijednosti, što će smatrati uspjehom i kako će ga postići. Za postizanje uspjeha u bilo kojem području značajan faktor je motivacija.

Motivacija dolazi od latinskog glagola „movere“, što znači „kretati se“. Ona nam omogućuje da se usredotočimo na zadatak i ustrajemo u postizanju postavljenih ciljeva, da ne odustanemo kada je teško i kada naiđemo na prepreke. Dijelovi mozga koji čine jezgru motivacijskog sustava povezani su s pamćenjem, pažnjom, planiranjem i upravljanjem postupcima, a važnu ulogu imaju i centri za emocije koji odvaguju, procjenjuju situaciju i javljaju nam je li ta situacija privlačna. Na motivaciju utječu brojni faktori,

od načina na koji doživljavamo sebe i svoje sposobnosti, kako doživljavamo i tumačimo pogreške, koliko smo spremni odgoditi trenutno zadovoljstvo radi nekog većeg ili dugotrajnijeg cilja do načina kako upravljamo osjećajima. Znamo da upravo preplavljenost neugodnim osjećajima, poput straha, zabrinutosti, neizvjesnosti, lako dovedu osobe do gubitka motivacije, osobito ako u svojoj bliskoj okolini nemaju adekvatnu podršku, odnosno nekoga tko će to prepoznati i pružiti pomoć. Od osobite je važnosti da roditelji promatraju svoju djecu, razgovaraju i budu osjetljivi na promjene koje zapaze kod njih. Odstupanja od uobičajenih ponašanja često su signal da se u djetetovu životu nešto događa. Tada treba razgovarati, provjeriti što je dovelo do toga i, ako je potrebno, potražiti pomoć.

Osnovni aspekti mentalnog zdravlja imaju značajan utjecaj na motivaciju u svim životnim područjima.

U svakom okviru napravite (samo)procjenu sebe i svog djeteta te pročitajte načine pozitivnog utjecaja na djetetov razvoj:

Razgovori

2022 6

MOTIVACIJA I UČENJE

SVIJEST O SEBI  Kako vaše dijete doživljava sebe? (Smatra li se

dobrim, uspješnim, pametnim, spretnim, sigurnim, prihvaćenim, važnim, poštovanim (…) ili nešto suprotno?

 Koje povratne informacije vi dajete svom djetetu?

(Kada ga pohvaljujete, kako se odnosite kada pogriješi ili napravi nešto loše?)

 Koliko vjeruje da može utjecati na svoje rezulta-

te?

   

    

 Podržite dijete u pozitivnom viđenju sebe / budite

realni / pomozite da zapamti načine kako je uspješno nešto riješilo / pomozite razviti povjerenje u sebe i svoje odluke.  Usmjerite se na konkretna ponašanja, nemojte davati generalne procjene (osobito kada je nešto loše, npr. vidim da ovo nisi razumio, a nikako ne „glup si”).  Podržite dijete u spoznaji kako u svakoj situaciji može učiti o sebi, kakvo je, što ga veseli, koje su mu snage, kako rješava probleme…

SAMOREGULACIJA Kako organizira vaše dijete učenje?  Pomozite djetetu da nauči planirati i organizirati učenje.

Može li odgoditi trenutno zadovoljstvo (npr. gledanje TV-a) da bi ostvarilo cilj (naučilo)?  Ohrabrite dijete u postavljanju ciljeva (malih i dostižnih) i dostignućima „korak po korak”.

Koliko vremena provodi pred ekranima (TV, video igre, internet, društvene mreže...)  Dozvolite pogreške i potaknite ga da na njih gleda kao na dio razvoja i putokaza za napredak.

Ustraje li i kada mu je teško ili brzo i lako odustane (uvijek nađe neki izgovor)?

EMOCIONALNE VJEŠTINE  Sve su emocije važne i imaju svoju svrhu, one su Kako vaše dijete pokazuje osjećaje? spontane reakcije na neki događaj, osobu ili situaciju. Što ga veseli? Kako to prepoznajete?  Ne možemo izbjeći neugodne emocije, trebamo naučiti upravljati njima (npr. kada smo ljuti treba stati, pričekati da prođe prva napetost kako bismo Što ga ljuti? Kako se nosi s ljutnjom? promislili što konstruktivno možemo učiniti – usporedba sa semaforom).

Kada je tužno? Kako to vidite?  Potaknite dijete da izrazi svoje osjećaje i potrebe i razgovarajte o njima. (npr. „Vidim da si tužna, Kako vi pokazujte osjećaje i kakav ste model što se dogodilo?”) djetetu?  Razgovarajte u svakodnevnim situacijama, pokažite pažnju i razumijevanje djetetovih osjećaja (nemojte ih umanjivati ili negirati).

SOCIJALNE VJEŠTINE

 Kako dijete uspostavlja odnose s drugima – od-

raslima, vršnjacima?  Ima li prijatelje? Tko su mu prijatelji, koliko i kako se s njima druži?  Ima li aktivnosti u kojima može na pozitivan način iskazati da je važno, npr. sport, umjetnost, hobi, volontiranje/pomaganje…

 Podržite dijete u stvaranju prijateljskih odnosa.  Pomozite mu u razvoju vještine empatije i razu-

mijevanja drugih.

 Ohrabrite dijete na pozitivnu aktivnost za koju

pokazuje interes.

 Potaknite dijete na slobodnu igru – vani, s vršnja-

cima.

Razgovori

2022 7

MOTIVACIJA I UČENJE

Obitelj u kojoj se stvaraju dobri temelji za mentalno zdravlje, u kojoj se dijete osnažuje za nošenje s teškoćama na koje nailazi i lakše motivira za ostvarivanje ciljeva; 



Obitelj u kojoj dijete ima osjećaj sigurnosti i pripadnosti, tijekom odrastanja treba odrasle koji su mu sigurna baza, za koje zna da su tu za njega što  god da se dogodilo.

Obitelj u kojoj je važan razgovor, gdje se jasno i otvoreno razgovara s djecom. Slušajte što Vam kažu, shvatite ih ozbiljno i zajednički dogovarajte rješenja problema. I adolescenti trebaju razgovor (u kojem ih  se uvažava) s roditeljima koji im služi kao vodič i kormilo

kroz zbunjujuće procese koje prolaze, turbulencije i brze izmjene emocija karakteristične za tu dob.

neke svoje obiteljske rituale (npr. dan u tjednu kada se igraju društvene igre; zajednički doručak…)

Obitelj u kojoj se pokazuju i  dijele osjećaji (i roditelji izražavaju svoje osjećaje), potiču se djeca da pričaju o svojim osjećajima, da govore što im nedostaje, što im je teško, što im je baš dobro…

Obitelj koja razvija optimističan pogled, pomaže djetetu da vidi dobre stvari u životu, pokazuje kako nastaviti i u teškim situacijama te potiče pozitivne misli o budućnosti.

Obitelj koja ima zajedničke aktivnosti – uključite djecu u poslove kod kuće, organizirajte

Renata Glavica, dipl. psiholog

Mogu li učenici pisati poeziju?

Ima li u današnjem svijetu mjesta za poeziju?

Može li se provući kroz pandemiju, potrese, rat… Svi znamo da riječ ima veliku moć, znamo da može boljeti, ali i izliječiti čovjeka. Potaknuti učenike na biranje riječi koje će činiti stih, motivirati za rad s poezijom, pokazati da je i umjetnost važna, izazovan je zadatak u doba pandemije.

I kad smo zatvoreni, izolirani, poezija nam omogućava slobodu. Svaki je učenik slobodan izraziti se, skriven iza umjetnosti, iza stiha, iza asocijacije, prvog motiva, riječi. (SLOBODA RIJEČI). Odabranoj riječi dodamo ritam. Ritam poezije pak ima svoju specifičnu ulogu – zvučnost i ritam djeluju na dišni i živčani sustav. (RITAM SRCA)

Živimo u brzom vremenu.

Poezija je kratka. Nikola Eterović kaže da „poezija raščisti brbljavost proze“. Ona može sve misli izraziti u samo tri stiha.

(KRATKOĆA STIHA) Mogu li svi učenici biti pjesnici?

Učeni smo da nije dobro pogriješiti. Umjetnost dozvoljava pogrešku! Maknimo se iz okvira onoga što je propisano. Svaki je čovjek individualan, ne postoje dva ista na svijetu i nikada ih u povijesti čovječanstva nije bilo. Barem u umjetnosti, u poeziji. Pogreške nema! Ne smijemo se bojati biti drugačiji. Samo drugačiji ljudi mogu mijenjati svijet.

(POŽELJNA POGREŠKA) Sloboda riječi, ritam srca, kratkoća stiha i poželjna pogreška dovoljno su motivirajući za rad učenika na haiku poeziji.

Vođeni metodom pisanja haiku pjesme, učenici 5.b i 5.c stvorili su svoje umjetničko djelo.

U radu na zbirci sudjelovali su svi učenici spomenutih razreda. Zbirku čini 46 haiku pjesama i nekoliko likovnih radova. Predgovor zbirci napisala je ravnateljica Škole mr. Sanja Prelogović, a osvrt na pjesme dr. sc. Mario Kolar. Stvorene su uspomene. Lijepe uspomene na školovanje i djetinjstvo. Neka to naši učenici nose kao sjećanje na školske dane. Neka zaborave na pandemiju, potrese, rat i u sjećanje urežu one dane kada su bili pjesnici i ponosno stvarali stihove.

Razgovori

2022 8

MOTIVACIJA I UČENJE

Suradnjom razrednika 5.c razreda, Saše Špoljarića i razrednice 5.b razreda, Martine Trešćec Godek svaki je učenik dobio svoj primjerak zbirke „Haiku ispod bora“. Osim stvaranja stihova, u Godini smo čitanja potaknuli učenike na čitanje radova svojih vršnjaka. Ne samo učenike, nego i roditelje, djedove i bake i sve ko-

jima se ponosan učenik pohvalio zbirkom.

Malen korak za pjesnika, a velik za pjesništvo.

Martina Trešćec Godek, mag. educ. hrvatskoga jezika i književnosti

Literatura:  Bašić, Ivana. 2021. Biblioterapija i poetska terapija. Školska knjiga. Zagreb.  Eterović, Nikola Nikša. 2020. Filozofija stiha apoteke poezije. Impero present. http://www.digitalne-knjige.com/ eterovic3.php (pristupljeno 2. ožujka 2022.)  Dunne, Linnea. 2019. Lagom – švedsko umijeće uravnotežena života. Mozaik knjiga. Zagreb.  Wubbolding, R. E. 1999. Realitetna terapija u radu s djecom. Alinea. Zagreb.

Festival slikovnica Projekt za poticanje čitanja i govornih vještina U povodu Međunarodnog dan dječje knjige 2. travnja 2022. u predvorju škole održana je izložba slikovnica koje su izradili učenici razredne nastave u okviru projekta Festival slikovnica.

Izložba slikovnica u projektu Festival slikovnica u matičnoj školi Cilj projekta bio je razvijati čitalačke vještine učenika kao i njihove jezične i govorne sposobnosti jer se one najbolje razvijaju čitanjem i slušanjem priča od najranijeg djetinjstva. Dobre čitalačke i

govorne vještine djeteta izuzetno su važne za socijalni i emocionalni razvoj, a osim toga, potiču i vještine učenja.

Razlog pokretanja ovog projek-

ta bila je potreba za većim poticanjem i razvojem govornih vještina učenika koje su zadnjih godina sve slabije kod naše djece, a razlozi su sve veća okrenutost i izloženost digitalnim teh-

Razgovori

2022 9

MOTIVACIJA I UČENJE / ODGOJ U OBITELJI I ŠKOLI

nologijama od najranije djetetove dobi, kao i stil života obitelji u kojima nedostaje dječja igra i fizička aktivnost.

Očekivani ishodi ovog projekta bili su smisliti vlastitu priču riječima i slikom te izraditi vlastitu slikovnicu i predstaviti je drugima vodeći računa o svim sastavnicama prave slikovnice, kao što su naslov, autor, ilustrator, izdavač, bilješka o autoru, godina izdanja i sl.

Sudionici projekta bile su učiteljice razredne nastave, pedagoginja i knjižničarka. Na izložbi učenici su predstavili svoje slikovnice koje su izradili uz pomoć svojih učiteljica: Biciklistička slikovnica (Lana Sabolović, PŠ Vinica), Ekološka slikovnica (Biserka Knez), Prometna slikovnica (Ljiljana Škrobot, PŠ Vinica), Vježbom do zdravlja (Slađana Ninković), Slikovnica pažnje i Slikovni

rječnik suradnje (Jasna Relja, pedagoginja), Slovarica 1.a i 1.c (Dragana Kolenko, Lidija Bogadi), Moji kućni ljubimci (Dijana Veh), Slikovnica o svemu i svačemu (Dubravka Bijelić), Volim Hrvatsku (Nada Čolak), Zdrava prehrana (Željka Đurkan), Šumski mir (Nikolina Sabolić).

mr. sc. Jasna Relja, pedagoginja savjetnica

Tjelesna i psihomotorna zrelost djeteta za školu Tjelesna zrelost mjerilo je djetetova zdravlja, uvjet normalnog psihičkog i socijalnog razvoja. Tjelesna zrelost mora dostići određeni stupanj da bi dijete moglo podnijeti naporni ritam škole.

Mjerenje visine, težine, određivanje indeksa tjelesne mase, pojava trajnih zuba, mišićna snaga, važni su pokazatelji tjelesne zrelosti s obzirom na svakodnevne napore školskog života (pješačenje od kuće do škole, nošenje školske torbe, dugotrajno sjedenje u školskoj klupi…), na koje do sada dijete nije naviklo.

Tjelesni razvoj djeteta očituje se mnogim pokazateljima, od kojih su najvidljiviji rast i povećanje težine. Naša visina i tempo kojim rastemo određeni su nasljeđem, zato se podjednako stara djeca prilično razlikuju visinom. Tjelesna razvijenost djeteta mora doseći određenu razinu da bi ono moglo podnijeti tjelesne i psihičke napore koji ga očekuju u školi. Mjerilo djetetovog zdravlja tj. preduvjet njegovog normalnog psihičkog zdravlja, a time i socijalnog razvoja, je upravo tjelesni razvoj.

Visina i težina najuočljiviji i najjednostavniji su pokazatelji tjelesne razvijenosti djeteta i određuju ono što se naziva tjeles-

nom zrelosti djeteta za školu. Visina djeteta i brzina rasta genetski su određeni. Svi nedostaci mogu nastati uslijed hormonskog poremećaja ili slabom prehranom u razdoblju rasta. Prosječna visina šestogodišnjih dječaka je 120 cm, a djevojčica 117 cm, dok je prosječna težina šestogodišnjaka 20 kg (dječaci su nešto teži od djevojčica). Istraživanja u svijetu, i kod nas, pokazuju da današnja djeca rastu brže od vršnjaka prethodnih generacija i prije postižu tjelesnu zrelost, a kad odrastu, viši su od njih, što je posljedica brojnih uvjeta života koji ubrzavaju fizički razvoj.

U ostvarivanju tjelesne zrelosti sudjeluju brojni činitelji: obitelj, ustanove za predškolski odgoj, škole svih vrsta i stupnjeva, različiti domovi, sportske i druge društvene organizacije. U obiteljima nema posebnih programa, koriste se raznovrsni sadržaji prema umješnosti roditelja. Društveno organizirana djelatnost u području tjelesnog odgoja počinje u dječjem vrtiću. Najprikladniji sadržaji ostvarivanja tjelesne zre-

losti u dječjem vrtiću su igre, kao i u osnovnoj školi kroz sadržaje rada u razrednoj nastavi. Igre trebaju biti radosne i bogate gibanjima.

Najsustavnije organiziran tjelesni odgoj odvija se u školama. Upravo osnovnoškolsko razdoblje najznačajnije ja za tjelesni razvitak učenika. Primjerenim sadržajima i oblicima tjelesnog vježbanja može se učinkovito utjecati na pravilan tjelesni rast i razvitak organizma, kao i na izgrađivanje pozitivnih crta osobnosti i karaktera mladog čovjeka.

Zdravlje je jedan od temeljnih vrijednosti čovjekova života, a tjelesni odgoj je u funkciji očuvanja zdravlja. Čvrst, zdrav i otporan organizam preduvjet je svakog daljnjeg razvitka – intelektualnog, moralnog, estetskog i radnog odgoja. Efekti tjelesnog odgoja očituju se u brizi za pravilan tjelesni rast i razvitak, u očuvanju tjelesne i radne sposobnosti, u razvitku određenih psihofizičkih osobina, kao što su snaga, izdržljivost, brzina, spretnost, u snaženju volje, pomoći u razvijanju

Razgovori

2022 10

ODGOJ U OBITELJI I ŠKOLI

intelektualnih funkcija, moralnih i estetskih kvaliteta, u provođenju aktivnog odmora i zdrave razonode, u razvijanju pozitivnih crta osobnosti i karaktera. Tjelesni odgoj mora se odvijati u povoljnim higijenskim uvjetima i uz maksimalno korištenje prirodnih činitelja – sunca, zraka i vode.

Djetetovu fizičku zrelost za školu utvrđuje školski liječnik.

On će pri pregledu djece za školu posebnu pažnju posvetiti vidu i sluhu, jer pomoću tih osjetila djeca spoznaju svijet oko sebe i usavršavaju najvažnije sredstvo ljudske komunikacije – govor. Poremećaji koje otkrivaju liječnici pri pregledu ne ugrožavaju bitno njihovo zdravlje, osim u rijetkim slučajevima kada zbog toga moraju pohađati školski program po posebnim uvjetima. Najčešće se pri pregledu uočavaju ravna stopala, poremećaji vida i izgovora, karijes.

Prelaskom djeteta iz vrtića u školu mijenja se način njegova života. Dan postaje isprepleten obvezama, kretanje je sve više zamijenjeno mirovanjem, igračke su zamijenjene školskom torbom.

Sve se te promjene odražavaju na fizički i psihički razvoj djeteta.

Kako bi taj prijelaz bio što lakši, kako bi promjene ostavile što manje tragova, djeca u školi moraju imati redovito sate tjelesne kulture. Kroz te sate djeca će nadoknaditi manjak kretanja, igrajući se, djeca će biti zadovoljnija. Tada će učenici biti spremniji i raspoloženiji za školske obveze.

Tjelesno zrelim smatra se dijete koje je zdravo i zadovoljava barem minimum standarda za visinu, težinu i tjelesne proporcije. Dijete je tjelesno zrelo za školu ako nema poteškoća u stajanju, kretanju, sjedenju, ako je steklo

navike hranjenja i kontrole organa za izlučivanje.

Psihomotorna zrelost je usvajanje mnogobrojnih psihomotornih vještina. To je rezultat sazrijevanje živčanog tkiva, povećanja složenosti središnjeg živčanog sustava, rasta i vježbanja. Gledajući djecu u igri veoma lako zapažamo razlike u njihovoj motorici.

Te razlike ovise o nasljeđu, ali i o prilikama za vježbanje i ishranjenosti.

Brzi tjelesni razvoj predškolske djece popraćen je razvojem dječje motorike ili pokretljivosti. Do polaska u školu dijete usvaja mnogobrojne psihomotorne vještine: od uspravnog hoda do oblačenja i svlačenja. Dijete neće moći usvojiti neku psihomotornu radnju, ni uz najupornije vježbanje, za koju njegov organizam još nije zreo. U normalnim uvjetima razvoja zrelost će se obično iskazati kao buđenje interesa da nešto napravi, izvede. U tom trenutku izuzetno je bitna podrška i strpljenje obitelji i okoline. Zbog toga veliku ulogu u psihomotornoj zrelosti za školu imaju roditelji i vrtić, ako ga dijete polazi. Ljutnja na dijete zbog sporosti, grdnja zbog nespretnosti brzo dovodi do gašenja interesa za vježbanje.

Motorički spretno dijete osjeća se sigurno među drugom djecom. Kad krene u školu, imat će više vremena i energije za nova učenja od one djece koja tek moraju svladati oblačenje i svlačenje odjeće ili obuvanja cipela.

Dijete kojega iz dana u dan ostali učenici čekaju da se obuče ili svuče izaziva podsmijeh i ruganje. Upravo su psihomotorne vještine djeteta ono što vršnjaci najprije primjećuju, pa dijete u prvom razredu ponekad bolno saznaje da više nije najbrže i najspre-

tnije kakvim su ga smatrali njegovi ukućani ili prijatelji u vrtiću. U prvom razredu vršnjaci uočavaju djecu koja su motorički spretnija.

To kod njih jača osjećaj sigurnosti i samopouzdanja, a time stvara i mogućnost za bolji školski uspjeh.

Neki roditelji i odgajatelji griješe u tome što prije početka školovanja forsiraju dijete učiti čitati i pisati u želji da mu olakšaju rad u prvom razredu. Dijete je u školi zbunjeno i nesigurno kad vidi da mora drugačije pisati nego što je naučilo. Neusporedivo je bolja priprema za školu ona koja se odvija putem igara i aktivnosti djeteta u kojima ono mora upotrebljavati svoje ruke.

Dijete će u prvom razredu morati ovladati baznim i specifičnim psihomotornim vještinama, koje su potrebne za daljnje školovanje - čitanjem i pisanjem. Zbog toga je važno da do početka škole stekne dovoljnu spretnost ruke i prstiju, te razvije usklađivanje pokreta s osjetnim podacima. Maria Montessori je uvjerena da mala djeca, kojoj se pruži odgovarajući materijal i koja s njim barataju, ranije mogu svladati kulturne stečevine kao što su čitanje, pisanje i računanje nego ona »redovna« djeca koja to nemaju.

Kad još k tome dodamo ohrabrenje odraslih da dijete dovrši započeti rad, uočavanje i pohvale za postignuto, pružanje pomoći ako je potrebna, sve to motivira dijete za daljnji rad i dragocjena su psihomotorna priprema djeteta za školu.

Osim tjelesne i psihomotorne zrelosti, dijete mora biti intelektualno, emocionalno i socijalno spremno za školu. mr. Sanja Prelogović

Razgovori

2021 11

ODGOJ U OBITELJI I ŠKOLI

Što nam donose videoigre U sklopu obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti (15. studenoga – 15. prosinca) učenici 3.-ih razreda matične i područne škole sudjelovali su u radionici Što nam donose videoigre.

Edukativna slikovnica o problematici videoigara Knjižničarka je učenicima pročitala priču pod naslovom „Dječak koji je propustio trenutak“, koja govori o provođenju previše vremena pred ekranima i propuštanju sretnih trenutaka u životu koji čine djetinjstvo. Učenici su iznosili razmišljanja o događajima koji su se zbili glavnome liku dječaku Luki, koji je ostao zarobljen u virtualnom svijetu. Navodili su moguće uzroke negativnih emocija koje su ga zarobile, kao i posljedice njihovog utjecaja na tjelesno i mentalno zdravlje.

Prednosti i nedostaci igranja videoigara

Učenici su istaknuli prednosti igranja videoigara; zabava, upoznavanje novih ljudi, učenje, vježba zapažanja i usredotočenosti, natjecanje, vježba prostorne orijentacije, logičkog zaključivanja, hipotetskog razmišljanja. Prepoznali su nedostatke i opasnosti provođenja vremena u virtualnom svijetu; umor, neispavanost, manjak koncentracije, zanemarivanje školskih i kućnih obaveza, provođenje sve više vremena u igranju, razdražljivost kada se ne igra, laganje da bi se prikrila vezanost za igranje, manjak tjelesne aktivnosti, manjak veselja i želje za druženjem u stvarnome svijetu, nezadovoljstvo, uznemirujući i nasilni sadržaji, prijevara, odavanje osobnih podataka, izloženost

uznemiravanju i neprimjerenom rječniku i/ili njegovom korištenju, ovisničko ponašanje – nekontrolirana žudnja za igranjem.

Učenički savjeti za igranje videoigara Tijekom radionice knjižničarka je učenicima pročitala nekoliko režiranih problemskih situacija vezanih uz igranje videoigara, a oni su davali povratne informacije u obliku dobrih savjeta za igranje. Osmislili su i formulirali savjete o tome kako planirati i organizirati vrijeme za igranje, kako zaštiti osobne podatke, kako komunicirati s drugim osobama tijekom igranja, što učiniti i kako se ponašati ako igranje izazove negativne emocije (ljutnju, srditost, strah…), kako čuvati sebe od uznemirujućih i nasilnih sadržaja, koje su oznake za primjerenost sadržaja videoigre za određenu dob (PEGI oznake i dr.) i što znače, kome se mogu povjeriti i s kime razgovarati ako ih nešto uznemiri ili nisu sigurni u daljnje korake koji se od njih traže u videoigri.

Učenici su zaključili; da bi uživali u virtualnom svijetu, trebaju živjeti u pravome svijetu. Naglasili su da treba biti oprezan i igrati umjereno. Vrijeme provedeno pred ekranima ne smije zamijeniti stvarno vrijeme provedeno u druženju s prijateljima, obitelji i drugim ljudima. Samo „stvaran život“, odnosno iskustvo pozitivnih socijalnih veza i proživljenih tre-

nutaka u stvarnome životu može stvoriti temelj za unutarnje mentalno zdravlje.

Za roditelje i djecu – digitalni vodič za sigurno igranje videoigara

Vrijeme pandemije obilježeno je povećanim korištenjem interneta.

Igranjem online videoigara djeca zadovoljavaju potrebu za socijalnom interakcijom s vršnjacima i razvijaju socijalne vještine. Usred povećanja količine vremena koje djeca provode pred ekranima, roditelji i odgajatelji susreću se s pitanjima kako zaštiti mentalno zdravlje djece, postaviti granice i spriječiti negativne posljedice prekomjernog korištenja medija i igranja videoigara.

U sklopu edukativne kampanje „Igrajmo na sigurno“, koju je pokrenuo Hrvatski Telekom u suradnji s Hrabrim telefonom i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu, objavljen je digitalni vodič za sigurno igranje videoigara pod naslovom „Svijet videoigara“. Brošura skreće pozornost roditeljima na rizične elemente s kojima bi trebali biti upoznati te

Razgovori

2021 12

ODGOJ U OBITELJI I ŠKOLI

daje informacije i smjernice kako postupati u odgoju djece vezno uz videoigre. Korisne savjete za roditelje u ovome vodiču daje i Dominik, bivši gejmer, i to s pozicije neposrednog poznavatelja i konzumenta svijeta videoigara - svijeta u kojem je djecu potrebno usmjeravati s posebnom pažnjom.

„Svijet videoigara“ – digitalni vodič za sigurno igranje videoigara za roditelje i djecu

Preporuka za roditelje:

https://bit.ly/3sTytnq

Vodiču možete pristupiti i putem qr koda:

Vodič se može besplatno preuzeti na web stranici Hrabrog telefona, Djece medija, na portalu Generacija Next, a dostupan je i putem poveznice: Nikolina Sabolić, prof., dipl. bibl.

Sigurnost djece na internetu Učenici polaznici nastavnog predmeta Informatika svake godine obilježavaju Dan sigurnijeg interneta. mama.

Provedene su sljedeće aktivnosti:  Prvi razredi učili su o internet-

Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta dio je projekta naše škole pod nazivom Sigurnost na internetu. Cilj ovoga projekta je potaknuti i educirati učenike za sigurno korištenje interneta i informacijsko-komunikacijske tehnologije; ukazati učenicima na prednosti i nedostatke interneta; podučiti ih kako izbjeći opasnosti na internetu; osvijestiti kod učeni-

ka što je cyberbullying i koje korake trebaju poduzeti ukoliko se susretnu s nasiljem na internetu.

Povodom Dana sigurnijeg interneta učenici su sa svojim nastavnicama informatike, Đurđicom Lucek, Jasenkom Lovrenčić, Anjom Ćosić i Snježanom Mihočka, izradili edukativne materijale posvećene ovim važnim te-

skom bontonu, drugi razredi imali su radionicu na temu Zaštita osobnih podataka, treći razredi upoznali su se sa sadržajem brošure Kako se zaštititi u svijetu interneta i mobilnih telefona te igrali društvenu igru Sigurniji internet.  Učenici od prvih do četvrtih razreda izradili su plakate i stripove.  Učenici petih razreda pisali su kratke priče o nezgodnim situacijama koje se događaju prilikom korištenja interneta te su predložili rješenja kako riješiti te situacije.  Učenici 6., 7. i 8. razreda izradili su letke o internetskom bontonu - pravilima ponašanja na internetu, elektroničkom nasilju, opasnostima na internetu, virusima, dobrim lozinkama, zaštiti osobnih podataka i sličnim temama. Ove teme

Razgovori

2021 13

ODGOJ U OBITELJI I ŠKOLI / SLOBODNE AKTIVNOSTI

prezentirali su svojim vršnjacima i letke su izložili u predvorju škole.

Evo i nekoliko savjeta za roditelje:

 Povremeno



 Držite računalo u dnevnoj, ne

u dječjoj sobi.  Dogovorite s djetetom da pri-

jenosne uređaje tijekom noći ne drže u svojim sobama.  Ograničite vrijeme koje djeca provode na računalima i internetu. Potičite ih da slobodno vrijeme što više provode u prirodi gdje će se baviti fizičkim aktivnostima i druženju s prijateljima.  Koristite aplikacije za nadzor djece na internetu i pametnim uređajima.  Naučite dovoljno o računalima, kako biste znali procijeniti što djeca rade na računalu.









zajednički posjećujte internetske stranice kako biste se upoznali sa sklonostima i navikama vašeg djeteta na internetu.

Ohrabrujte dijete da vas pita o onome što ne zna te potičite razgovore o sadržajima na internetu.

Uspostavite pravila vezana za ponašanje na internetu, zapišite ih i napravite dogovor sa svojim djetetom.

Savjetujte dijete da se nikad i ni pod kojim uvjetima ne sastaje s osobama koje upozna putem interneta.

Naučite djecu da na internetu ne smiju ostavljati osobne podatke.

Povremeno utipkajte ime svoga djeteta u tražilicu i provjerite kakve digitalne tragove ostavlja vaše dijete.

 Budite upoznati s online prija-

teljima vašeg djeteta.  Dobna granica za većinu druš-

tvenih mreža je 13 godina.  Preporuka je ne dopustiti djeci

da sama otvaraju profile na društvenim mrežama, nego to trebaju učiniti zajedno s roditeljima.  Roditelji bi trebali u svakome trenutku znati korisničke podatke za sve društvene mreže koje dijete koristi, povremeno ih zajedno koristiti i svakako imati uvid u aktivnosti djeteta na društvenim mrežama.  Prije kupnje video igrice, provjerite je li ona prikladna dobi djeteta na portalu PEGI (https://pegi.info/) .

Snježana Mihočka, učiteljica informatike

„Igre pažnje“ - nova slobodna aktivnost u našoj školi Pažnja je usmjerenost mentalne aktivnosti na određene podražaje. Često se koristi i izraz “koncentracija”. Razlikujemo usmjeravanje i zadržavanje pažnje. Da bismo pratili neki događaj, trebamo se moći usmjeriti na njega, na ono što je bitno povezano s njim i zadržati pažnju na njemu. Pažnja je pretpostavka uspješnog učenja.

U našoj školi je od ove godine uvedena nova grupa slobodne aktivnosti pod nazivom „Igre pažnje“ s ciljem poticanja i razvijanja koncentracije i pažnje kao pretpostavke uspješnog školskog učenja.

Grupu vode stručne suradnice škole u prvim i drugim razredima.

Zbog velikog interesa učenika formirano je sedam grupa u matičnoj školi i Područnoj školi Vinica.

Pažnja se može razvijati od najranije djetetove dobi. Kako dijete raste, tako se poboljšava kontrola pažnje. To znači da se povećava trajanje pažnje, a smanjuje lakoća s kojom je pažnju moguće odvratiti. Polaskom u školu u prvi razred, zbog organizacije nastave i izloženosti mnoštvu informacija, dijete mora imati razvijenu namjernu pažnju i mogućnost koncentracije, koje se počnu razvijati u

dobi od šest godina.

Kako utjecati i razvijati djetetovu pažnju?

Velika je važnost igre – kroz nju dijete uči slijediti pravila i uči usmjeriti pažnju na pravila. Roditelji trebaju na svaki način poticati koncentriranu igru, ako je moguće, trebali bi pustiti dijete da se igra do kraja kad je zadubljeno u igru. Treba napomenuti da pro-

Razgovori

2021 14

SLOBODNE AKTIVNOSTI

vođenje vremena djeteta za mobitelom ne spada u dječju igru. U dječju igru spadaju fizička aktivnosti i igre na zraku poput trčanja, ljuljanja, penjanja, skakanja, preskakanja, loptanja, voženje bicikla i sl. te društvene igre vani ili unutra.

Na pažnju djeteta loše djeluju i neki uvjeti okoline poput stalne izloženosti mobitelu i društvenim mrežama, buka televizora u pozadini, izloženost neprimjerenim sadržajima u medijima, glasna glazba, ali i loši odnosi u obitelji, svađe i loš odnos prema djetetu.

Igre i aktivnosti za poticanje pažnje  Bojanje u bojankama, pronala-

ženje skrivenih likova i traženje razlika na sličnim slikama, slagalice, misaoni zadaci, vježbe kombinacije  Fizičke vježbe, sport i igra na zraku  Igre razvrstavanja po nekim kriterijima, zadaci opažanja, vježbe razvrstavanja  Čitanje i pričanje priča - knjige sa slikama pomažu da dijete poveže značenje teksta s

pričom, potiču razvoj govora, pažnje, koncentracije, pamćenja, razvija se sposobnost zaključivanja, bogati se rječnik i stječu se znanja te dobivaju informacije.

Sve navedene aktivnosti roditelji mogu raditi s djecom što češće u slobodno vrijeme ili poticati djecu na navedene aktivnosti samostalno ili u grupi vršnjaka.

mr. sc. Jasna Relja, pedagoginja savjetnica

Polaznici grupe Igre pažnje 2.c i 2.a razreda

Razgovori

2022 15

SLOBODNE AKTIVNOSTI

Mali turistički vodiči u stvarnom i virtualnom okruženju Mali turistički vodiči su izvannastavna aktivnost koja je nastala je u suradnji s Muzejom grada Koprivnice još 2005. godine. Svrha aktivnosti je osposobljavanje „malih vodiča“ koje će škola moći koristiti za svoje potrebe, ali i potrebe lokalne zajednice, prvenstveno za upoznavanje s gradskom kulturno-povijesnom baštinom Koprivnice.

Tijekom godina, kroz grupu su se izmijenile mnoge generacije uče-

nika koji su vrijedno učili i stjecali znanja o svome gradu te prilagođavali vođenje ciljanim skupinama, od vrtićkih do odraslih. U suradnji škole s lokalnom zajednicom uključivali smo se u Europski tjedan kretanja, Klimatski tjedan, Tjedan cjeloživotnog učenja i Dan grada.

Surađivali smo i sa drugim gradskim školama te vodili učenike iz Mađarske u sklopu prekogranične suradnje i sudionike Festivala

matematike. Sa svojim su aktivnostima mali vodiči upoznali i Županijsko stručno vijeće učitelja povijesti.

Posebna čast i odgovornost bila je predstaviti kulturno-povijesnu baštinu Koprivnice sudionicima Državnog skupa o holokaustu, kojem je Koprivnica bila domaćin prije nekoliko godina, te učiteljima iz Španjolske i Poljske koje je ugostio COOR Podravsko sunce ove školske godine, za koje smo

Razgovori

2022 16

SLOBODNE AKTIVNOSTI

izradili letak o Koprivnici na engleskom jeziku.

Ipak, u grad najčešće vodimo goste naše škole. Tako smo u više navrata vodili goste prijateljske Osnovne škole Olge Meglič iz Ptuja koji nam svake godine dolaze u posjet povodom Dana škole, zatim učenike i učitelje iz Češke osnovne škole u Daruvaru, a više puta smo predstavili gradske znamenitosti i sudionicima županij-

skog Natjecanja iz geografije.

Mali turistički vodiči su povremeno i pratnja našim učenicima tijekom izvanučioničke nastave po Koprivnici, ali i na terenskoj nastavi niz Muru i Dravu ili kroz đurđevačku Podravinu. Također, godinama su bili aktivni sudionici školskih projekata, priredbi i programa posvećenih Danu škole, Danu grada i Danu sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Sve su te aktivnosti, normalno, bile uživo. Odlazak u grad, na terensku nastavu ili nastup pred publikom u dvorani.

Međutim, zbog pandemije koronavirusa tijekom protekle dvije godine aktivnosti uživo nisu bile moguće. Trebalo je osmisliti nešto novo i motivirati učenike na novi način rada prilagođen novonastalim uvjetima. Morali smo se usmjeriti na virtualni svijet. U početku, dok smo se tek prilagođavali nastavi na daljinu, to

nije bilo izvedivo, ali s vremenom, otkrivajući pomalo nove digitalne alate, snašli smo se i u tom okruženju.

Najprije smo otkrili digitalni alat Tripline i pomoću njega prikazali znamenitosti Koprivnice. U vremenu dok se nije moglo ići na višednevne ekskurzije, putem interneta smo istraživali i upoznavali lokalitete koje bismo inače posjetili na tim putovanjima. Tako su Mali turistički vodiči pomoću istog alata napravili plan puta i virtualno maturalno putovanje u srednju Dalmaciju. Također su povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara istražili su i opisali memorijalna mjesta sjećanja.

Za Dan grada snimali smo zvučne prezentacije i u alatu Bookcreator osmislili knjižicu sa zanimljivostima o koprivničkim znamenitostima. S obzirom na okolnosti, sve smo radove predstavljali u razredu ili na web stranici škole, a neke i u sklopu virtualnih školskih priredbi.

Tijekom dvije pandemijske godine ipak smo opstali kao izvannastavna skupina. Štoviše, tijekom ove školske godine skupinu čini desetak novih, vrlo zainteresiranih i motiviranih učenika petog i šestog razreda koji su se izvrsno snašli u virtualnom, a u novije vrijeme i stvarnom svijetu te se veselimo novim aktivnostima koje nas još čekaju do kraja ove nastavne godine.

Voditeljica skupine Jasminka Fanuko-Polančec

Razgovori

2022 17

SLOBODNE AKTIVNOSTI

Motivacija u pokretu kroz Pilot-projekt „Multimedija u pokretu“ Pokrenuta školska televizija „Đuro TV“

Ponekad je teško motivirati učenike za nešto što nije za ocjenu ili za što ne dobiju nagradu ili naknadu. Važno je učenike motivirati, potaknuti, pogurnuti, ali uz to poučavati ih, a da toga nisu svjesni. Da uče kroz svoje postupke, svoj rad, angažman i na svojim greškama.

U ovo doba epidemije bilo nam je zabranjeno javno okupljanje. Umjesto priredbi uživo, odlučili smo raditi virtualno. Za našu Školu, koja broji više od sedamsto učenika, to je velik posao, pa je niz aktivnosti koje su se provodile u školi bilo potrebno snimati uistinu u pokretu, bez puno

pripreme.

Ove školske godine nekoliko naših izvannastavnih aktivnosti objedinili smo u Pilot-projektu „Multimedija u pokretu“. Prvotni cilj bio je osposobiti učenike za rad s različitim digitalnim medijima i informirati ostale učenike o događajima u školi. Projekt okuplja učenike izvannastavnih skupina: Multimedijska grupa - STUDIO28, IKT grupa, Novinarska grupa, Filmska družina „OKO“, Dramska skupina, Mali kvizaši i Školski zbor. Voditelji nabrojenih skupina i nositelji Pilot-projekta su učitelj glazbene kulture Mihael Kivač, knjižničarka Nikolina Sa-

bolić, učitelj katoličkog vjeronauka Saša Špoljarić i učiteljica hrvatskoga jezika Martina Trešćec Godek. Da bi projekt bio realiziran, pomažu i drugi učitelji (učiteljica Dubravka Bijelić i vjeroučiteljica s. Donata Gravić).

U sklopu projekta snimaju se radijske emisije i radioigre za lokalni radio, pišu se članci za digitalni školski list Leteći razred (letecirazred.eu) i mrežnu stranicu Škole, rade se prilozi za televiziju „Đuro-TV“ te se snimaju i montiraju virtualne priredbe. Radijske emisije i filmove nastale u sklopu projekta moguće je vidjeti na YouTube kanalu Osnovne škole

Razgovori

2022 18

SLOBODNE AKTIVNOSTI

„Đuro Ester“, Koprivnica. Naše uratke s velikim interesom popratile su lokalne radiopostaje te lokalna i državna televizija.

Učenici su bili jako zainteresirani za rad, pogotovo kada su radom polako otkrivali tajne radija i televizije. Mnogima se svidio rad i govor ispred mikrofona, a snimali smo kamerom ispred zelenog platna pa u montaži oblikovali izgled studija, što je učenicima bilo posebno zabavno. Sudjelovao je velik broj učenika, od onih koji su radili na virtualnim priredbama kao izvođači do onih koji su bili zaduženi za tehnički dio, snimanje, montažu slike i zvuka. Bilo je potrebno osmisliti naziv i logo televizije i kreirati ga.

Voditeljima je bio izazovan rad na snimanju najava, od početnih vježbi za glas i izgovor do samog snimanja i bezbrojnih ponavljanja

jedne te iste rečenice.

Učitelji su podrška učenicima, potiču ih da sami dođu do rezultata i kreiraju rad kojim će oni biti zadovoljni. Ono što je nama učiteljima izuzetno bitno je to da su u rad uključeni svi učenici koji to žele. Neke je učenike potrebno potaknuti i dodatno motivirati, pogotovo one učenike koji u školi ostvaruju slabije rezultate. U procesu stvaranja radijskih i televizijskih sadržaja svatko nađe svoj posao, a svi su jednako važni, od snimateljice i montažera do voditelja. Sam taj proces usko je vezan i s motom naše škole „Škola i roditelji zajedno u formiranju učenika koji ne mora biti odličan đak, ali može postati odličan čovjek!“ Mediji poput televizije, radija i novina više nisu popularni kod učenika, no oni djecu uče

vrlo važnoj vrlini – strpljenju.

Primjerice, na televiziji nije moguće preskočiti reklamu ili pokrenuti sadržaj koji nas ne zanima istog trena, a internet to omogućuje. Vrlo je važno biti medijski pismen i poticati učenje o medijima kako bi se dostupni sadržaji znali kritički prosuđivati. Da bi to mogli, učenici se moraju upoznati s medijima. Zanimljivo je bilo vidjeti reakcije učenika kod izrade vremenske prognoze i spoznaje kako nastaje takav prilog. Jedan je učenik rekao kako sada drugačije gleda vijesti jer zna koliko truda i posla stoji iza onih nekoliko minuta koje mi vidimo na televiziji.

Izazovno je i za učitelje biti u korak s učenicima i dopustiti im da znaju više od njih, odnosno ponuditi im nešto novo.

Saša Špoljarić, vjeroučitelj

Razgovori

2022 19

SLOBODNE AKTIVNOSTI

Projekt GeoNight 2022 u OŠ „Đuro Ester“ Popularizacija geografije putem geografskih eksperimenata Osnovna škola „Đuro Ester“ Koprivnica pridružila se međunarodnom projektu „GeoNight 2022.“ kojemu je cilj popularizacija geografije. Noć geografije uvijek se obilježava početkom travnja a naša škola u njemu je sudjelovala po prvi put. U projektu je sudjelovalo tisuće sudionika iz 110 država svijeta. Naša Škola odlučila je zainteresiranim učenicima i njihovim roditeljima približiti geografiju nizom radionica kojima su objašnjene geografske pojave i procesi na zanimljiv i atraktivan način.

U petak 1. travnja s početkom u 18 sati u našoj je školskoj dvorani

organizirano nekoliko paralelnih radionica koje su vodili učenici

geografskih grupa naše škole (Volim geografiju i Mladi geografi) pod mentorstvom svojih učiteljica Mirne Kovačić i Dubravke Vajdić Kolarić.

U školskoj dvorani se okupilo dvjestotinjak sudionika. Učenici su posjetitelje odveli u svijet geografije nizom geografskih eksperimenta (erupcija vulkana, oblak i tornado u boci, simulacija nastanka kiše i snijega, erozije tla i morskih struja), kvizovima u digitalnim alatima s geografskim pitalicama, provjerom snalaženja na kartama i određivanjem tajnih lokacija u našemu gradu.

Posjetitelji su se mogli počastiti geografskom gastronomijom, odnosno specijalitetima iz odabranih država koje su pripremili učenici (i njihovi roditelji).

Mirna Kovačić i Dubravka Vajdić Kolarić

Razgovori

2022 20

ZANIMLJIVOSTI U ŠKOLI

Erasmus tim nastavlja potragu za srećom u središtu Europske unije

Zbog pandemije virusa COVID19 naš Erasmus+ projekt The Challenge of Being Happy in a European Society morao se preseliti u online svijet na pune dvije godine.

nim radovima kojima su demonstrirali svoju kreativnost. Svi učenici pokazali su odlično znanje engleskoga jezika, vještine rada u timu i snalaženje u novim i neočekivanim situacijama.

Ove školske godine okupljen je i novi Erasmus tim, koji čine četrnaestero učenika 8. razreda i učitelji naše škole Anja Ćosić, Helena Knežević, Miroslav Kanisek, Ivan Piskač, Martina Treščec Godek, Saša Špoljarić i koordinatorica Mirna Kovačić.

Povjerenstvo (koje su činile učiteljice Mirna Kovačić i Helena Knežević) donijelo je odluku o izboru sljedećih učenika u Erasmus tim: Zora Teufel, Karlo Radošević, Stela Granđa, Jana Marić, Hana Pelesk, Lucija Turk, Emil Kukec, Sara Višak, Katja Gaži, Ena Tarle, Hana Bijelić, Noa Orehovec, Fran Antolić i AnaMarija Buhić.

Četrnaestero učenika osmih razreda izabrano je tijekom selekcijskog postupka prema pozivu na izbor članova Erasmus tima u školskoj godini 2021./2022. Velik broj učenika imao je priliku predstaviti se u najboljem svjetlu tijekom nekoliko selekcijskih razgovora, radionica, ali i samostal-

Učenici će na lipanjskoj mobilnosti u Bruxellesu s učenicima partnerske škole iz Njemačke otkriti na koji način njemački tinejdžeri percipiraju sreću i promišljaju o budućnosti Europske unije. Smat-

raju li da imaju zadovoljavajuću kvalitetu života? Što najradije rade u slobodno vrijeme? Brinu li više o zdravlju ili financijama? U kojoj mjeri su im važni skladni obiteljski odnosi, osobna postignuća i sigurnost? U središtu Europske unije učenici će posjetiti Europski parlament, učiti o povijesti Europe i Europske unije, sudjelovati u simuliranoj sjednici Europskog parlamenta i posjetiti brojne kulturne znamenitosti glavnoga grada Belgije.

Naših četrnaestero iznimnih mladih ljudi (u pratnji šestero učitelja) zasigurno će se iz Bruxellesa vratiti s mnogo novih iskustava te novih europskih prijateljstava.

Mirna Kovačić, učitelj mentor Školski Erasmus koordinator

Razgovori

2022 21

ZANIMLJIVOSTI U ŠKOLI

UNICEF projekt „Škole za Afriku“ Ove školske godine uključili smo se u UNICEF projekt « Škole za Afriku». Tijekom školske godine provodili smo razne obrazovno-humanitarne aktivnosti kroz koje su se ostvarivali ishodi kurikuluma više predmeta i međupredmetnih tema. povodom Dana škole i Međunarodnog dana Afrike 25. svibnja, a pr odaja je tr ajala tr i dana.

Inicijativa « Škole za Afriku » traje još od 2004. godine, uključeno je 27 zemalja svijeta, a Hrvatska sudjeluje od 2008. g. te je naša škola već i prije bila u njega uključena. Ove su aktivnosti vođene vizijom Nelsona Mandele te imaju za cilj svakom djetetu Afrike dati priliku za obrazovanje. Nakon mnogih dosadašnjih uspješnih akcija, UNICEF je svoju pomoć sada usmjerio prema djeci Madagaskara. Madagaskar je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta gdje više od 77 % stanovnika zarađuje manje od 12 kuna dnevno.

Prikupljenim sredstvima učenicima se može osigurati školski pribor, može se pokriti trošak poučavanja za jednu školsku godinu, a nastavnicima se može osigurati

obrazovanje i usavršavanje. Od doniranog novca također se grade i škole gdje učenici imaju toliko važan svakodnevni pristup pitkoj vodi.

U prvom polugodištu učenici su kroz satove stranog jezika i upoznavali tu zemlju, životne prilike te biljni i životinjski svijet. Izrađivali su blagdanske ukrase, adventske vijence i oslikavali kišobrane afričkim motivima. Svoje su radove zatim prodavali na božićnom sajmu u gradskom parku. U drugom polugodištu organizirali smo dobrotvornu akciju prodaje rabljenih igračaka.

Učenici su donirali svoje rabljene igračke kojima se više neće igrati i zatim ih prodavali po simboličnim cijenama. Prodaju igračaka organizirali smo

Učenici i učitelji naše škole su proveli uspješnu akciju i prikupili 6.931,25 kn. Ova će sredstva pomoći da školski život njihovih vršnjaka bude dovoljno kvalitetan kako bi ostvarili svoje pravo na obrazovanje. Naši su učenici pokazali empatiju za svoje vršnjake koji odrastaju u teškim životnim uvjetima. Svojim angažmanom oduševili su učiteljice stranih jezika (Andreja Kerovec Letica, Helena Knežević, Mirjana Mihalec, Tomislava Kraljić, Sonja Schuster) koje su i pokrenule ovu akciju.

Osim onog glavnog cilja, prikupljanja novca, učenici su razvijali svoju kreativnost i empatiju te ostvarivali obrazovne ishode Poduzetništva, Održivog razvoja i Građanskog odgoja.

Učili su kako surađivati, organizirati, raspoređivati novac, te spriječiti rasipanje resursa.

Odlični rezultati ovog projekta, sigurno će biti poticajno iskustvo za nove suradnje i projekte koji će nekome promijeniti život na bolje.

Tomislava Kraljić, prof. engleskog i francuskog jezika

Razgovori

2022 22

RAZGOVORI

Dan škole – otvaranje prostora ispred škole 23. svibnja 2022.

Razgovori

2022 23