Razgovori 2021.

R A Z G O VO R I List za roditelje OŠ „Đuro Ester“ Koprivnica Broj 16 - godina XVI. - 2021. godina

Tema broja: Rad s darovitim učenicima

RAZGOVORI

Nastava na otvorenom u pandemijskoj godini

5. svibnja otvorena je naša školska sportska dvorana i nakon dugo godina nastava TZK odvijat će se u primjerenim uvjetima.

Razgovori

2021 2

RAZGOVORI

Sadržaj

Riječ urednice

DAROVITOST Rad s darovitim učenicima u našoj školi (Renata Glavica) OŠ „Đuro Ester“ razvija se u Centar izvrsnosti za IT i matematiku (Renata Glavica) Što učenici misle o grupi darovitih učenika (učenik Luka Kiš)

ČITANJE I UČENJE Zašto je 2021. godina proglašena godinom čitanja (Nikolina Sabolić) Festival slikovnica – razredni projekt poticanja čitanja (Nikolina Sabolić) Kako poboljšati koncentraciju i pažnju djeteta (Jasna Relja) Važnost školskog ambijenta za učenje (Jasna Relja) ODGOJ U OBITELJI Važnost povjerenja u odnosu između roditelja i djeteta (Sanja Prelogović) Spolni razvoj djeteta i uloga roditelja (Dijana Lukačić) Svjetski dan roditelja – 1. lipnja (Jasna Relja)

SLOBODNE AKTIVNOSTI Učenička zadruga Đurđica (Đurđica Lucek) Mladi geografi – 30 godina rada (Dubravka Vajdić Kolarić) Domaćinstvo - izvannastavna aktivnost koja pobuđuje interes većine učenika (Željka Đurkan)

Dragi roditelji, pozdravljamo vas na početku šesnaeste godine našega školskog lista za roditelje, a četvrte godine kako izlazimo i u elektroničkom obliku na internetskoj stranici naše škole. I ove pandemijske godine donosimo za vas priloge o odgoju djece i aktivnostima naše škole u području odgoja i obrazovanja.

Ove godine za vas pišemo priloge iz područja rada s darovitim učenicima, o značaju čitanja uz obilježavanje Godine čitanja, razvoju koncentracije, pravilnom učenju i značaju školskog ambijenta za učenje, važnosti roditeljske uloge, problemima spolnosti u pubertetu, slobodnim aktivnostima u našoj školi.

Kao i uvijek, stavljamo naglasak na potrebu zajedništva škole i roditelja u odgoju djeteta s ciljem odgajanja zdravog, samostalnog i odgovornog djeteta. Želimo vam ugodno čitanje!

Glavna urednica: mr.sc. Jasna Relja, pedagoginja

Zoja Petrović, 4.b

RAZGOVORI list za roditelje Izdavač: OŠ „Đuro Ester“ Koprivnica, Trg slobode 5, tel. 048/222-735 Za izdavača: mr. Sanja Prelogović Glavna urednica: mr.sc. Jasna Relja Uredništvo: Nikolina Sabolić, Sanja Prelogović, Renata Glavica, Đurđica Lucek, Dubravka Vajdić Kolarić, Dijana Lukačić, Željka Đurkan Lektorica: Nikolina Sabolić, prof.

Grafička priprema: Snježana Mihočka, učiteljica informatike Prva i zadnja stranica: Rad s darovitim učenicima u projektu „Svijet oko nas“ Tisak: Tiskara Rihtarić, Koprivnica List je besplatan Naklada: 400 primjeraka

Razgovori

2021 3

DAROVITOST

Projekt Svijet oko nas Rad s darovitim učenicima u našoj školi Darovitost predstavlja interakciju iznadprosječnih općih i/ili specifičnih sposobnosti, velike usmjerenosti na zadatak i velikog stupnja kreativnosti. Ako ju promatramo kroz razvojnu komponentu, možemo reći da se javlja u ranoj dobi kao visoka sposobnost, odnosno potencijal koji dijete ima. Taj se potencijal nalazi u osobi, djetetu, sa svim njegovim osobinama ličnosti, karakterom, iskustvima. Na to se nadograđuje okolina u kojoj odrasta, kako ona na mikrorazini, obitelj, vrtić, škola, prijatelji, tako i na makrorazini koju čine ekonomska i politička okolina u kojoj se razvija. Upravo uloga škole kao institucije zadužene za brigu o cjelokupnom razvoju djece treba biti ključna za otkrivanje, usmjeravanje i podršku kako bi daroviti učenik sustavno razvijao sposobnosti, izvrsno ovladavao vještinama i znanjima te ostvario izuzetne izvedbe ili produkte u nekome području.

Identifikacija darovitih U svakodnevnim školskim situacijama učitelji uočavaju učenike koji se svojim znanjima, načinima zaključivanja i povezivanja, postavljanjem pitanja, motivacijom, marljivošću, pristupom radu i posebnim uradcima izdvajaju od ostalih. Svakako se među njima nalaze daroviti prema kriterijima definicije s izrazito visokim kognitivnim sposobnostima, no sigurno postoje i oni koji će proći nezamijećeno a pripadaju toj skupini. Zbog toga je važno obuhvatiti

sve učenike postupkom identifikacije i ispitivanjem kognitivnih sposobnosti. Utvrđivanje općih intelektualnih sposobnosti kao i ispitivanje područja interesa, aktivnosti, mašte i kreativnosti provodi se u trećim razredima. Tada se podaci o darovitim učenicima prikupljaju i od učitelja, roditelja i samih učenika. Analizom dobivenih podataka izabiru se učenici koji ulaze u individualnu psihološku obradu koja obuhvaća intervju i test općih i specifičnih kognitivnih sposobnosti. Na taj način se dobiju informacije, ne samo o specifičnim sposobnostima, već i o pristupu zadacima, stilu rješavanja, kognitivnim i metakognitivnim vještinama. Na temelju dobivenih rezultata donosi se odluka o utvrđivanju darovitosti pojedinog učenika.

Identifikacija je posebno važna za specifične kategorije kao što su učenici čija postignuća i školski uspjeh ne odgovaraju njihovim visokim sposobnostima, učenici iz nepovoljnog obiteljskog okružja, učenici izraženih specifičnih sposobnosti ili oni s teškoćama. U svakoj generaciji izdvoji se nekoliko učenika koje učitelji nisu uočili, a pripadaju darovitima i njima se na taj način omogućava dodatna podrška i usmjeravanje.

Načini rada s darovitima u školi U školi prepoznajemo učenike koji pokazuju visoke sposobnosti i motivaciju te ostvaruju iznimna

postignuća u različitim područjima. Kada govorimo o specifičnim sposobnostima u školskom okruženju, često koristimo Gardnerovu klasifikaciju koja razlikuje sedam vrsta sposobnosti ili inteligencija: logičko-matematičku, lingvističko-verbalnu, vizualnospacijalnu, tjelesno-kinestetičku, glazbenu, socijalnu i osobnu. Neke od njih ulaze u akademska područja, dok su druge dominantnije u umjetničkim i sportskim aktivnostima i tada govorimo o talentima. Iz toga proizlazi i neposredan rad s darovitim učenicima u školi koji se odvija na nekoliko razina: kroz dodatnu i izbornu nastavu, druge izvannastavne aktivnosti, mentorski rad i pripreme za natjecanja, sudjelovanje u projektima i kao posebna izvannastavna aktivnost – grupe darovitih učenika. U pravilu se te razine preklapaju, odnosno daroviti učenik sudjeluje u više njih. Uz stalan rad grupa darovitih, provode se projekti koji uključuju i učenike koji imaju određene specifične sposobnosti, a ne pripadaju ovim grupama.

U organizaciji Grada Koprivnice sudjelovali smo u projektima Znanje kao dar i RoboTech, dok upravo traje projekt Knowledge Well.

Grupe darovitih učenika kao izvannastavna aktivnost Rad s grupama darovitih učenika odvija se kao izvannastavna aktivnost tijekom školske godine, a provode ju učitelji i stručni suradnici okupljeni u školski Tim za

Razgovori

2021 4

DAROVITOST

darovite. Počinje u četvrtom razredu kada grupu vodi učiteljica razredne nastave. Aktivnosti se baziraju na sadržajima koji se uče u redovitoj nastavi, ali na način da se oni proširuju, produbljuju uz primjenu kompleksnijih i kreativnih metoda rada. Od petog do osmog razreda formiraju se dvije grupe s kojima rade svi članovi Tima za darovite. Članovi Tima su učiteljice razredne nastave, učitelji/ce hrvatskoga jezika, matematike, prirodoslovlja, povijesti i geografije te stručne suradnice, pedagoginja, knjižničarka i psihologinja. Stručne suradnice uz rad s grupama, rade i na područjima socijalnog i emocionalnog razvoja te komunikacijskim vještinama kroz individualne razgovore ili zadatke s manjim grupama ovisno o potrebama i interesima (npr. pisanje članaka, izvješća, izrada plakata, pozivnica i sl.).

U situaciji svjetske pandemije COVID-19, zbog epidemioloških uvjeta, rad s grupama darovitih učenika se od ožujka 2020. godine online.

Bicikl – zadatak u nastavi na daljinu, izradila Marija Petrović

Kako nam je glavni cilj poticanje i razvoj divergentnog, asocijativnog i kritičkog mišljenja, uočavanje i rješavanje problema kroz

istraživanje u izvornoj stvarnosti, kao i unaprjeđivanje socijalnih, emocionalnih i govorničkih vještina, kurikulum rada s grupama darovitih učenika nazvali smo Svijet oko nas. Sadr žaje smo koncipirali tako da svaku školsku godinu imamo jednu središnju temu koja se obrađuje i istražuje s aspekata različitih područja i školskih predmeta. Teme dogovaraju učenici i učitelji ili se usklađuju s godišnjom temom naše škole.

vati i kritički prosuđivati, nastojimo koristiti glazbu za osobnu dobrobit kao sredstvo za opuštanje, poticanje koncentracije, poboljšavanje raspoloženja, osobito u kontekstu aktualnog vremena borbe protiv pandemije i održavanja mentalnog zdravlja. Najvažniji pokazatelji rada u grupama darovitih učenika su njihovi radovi: tekstovi, informativno-edukativni letci, plakati, prezentacije, kvizovi, video radovi…

Tema SIROMAŠTVO obrađivana je šk. god.

2017./2018. s ciljem istraživanja problema siromaštva u Hrvatskoj i u svijetu, koje su posljedice siromaštva, što se poIzložba plakata izrađenih na radionicama duzima u borbi protiv siistraživanja kulturnog identiteta romaštva i kako pojedinac može utjecati na promjene te s Učenje na terenu ciljem podizanja osviještenost Iz iskustva i prakse znamo da je učenika za problem siromaštva. odlazak izvan škole i nastava na Tema RAZLIČITOST u šk. god. terenu učenicima zanimljiva te 2018./2019. imala je za cilj upoz- pruža velike mogućnosti stjecanja nati učenike s bogatstvom različi- konkretnih i korisnih znanja i vjetosti u raznim područjima, od pri- ština. Koristimo sve raspoložive rodnih i geografskih do osobnih i mogućnosti za provedbu terenske društvenih karakteristika, istražiti nastave. Odlazimo u različite usrazličitost kao izvor nerazumije- tanove u gradu, putujemo u bližu ili dalju okolicu, Zagreb. vanja, nesporazuma pa i sukoba.

ISTRAŽIVANJEM smo se bavili u šk. god. 2019./2020. kako bismo se upoznali s vrstama istraživanja i metodologijom znanstvenog istraživanja. Istražili smo temu identiteta i prikazali rezultate.

U ovoj školskoj godini bavimo se GLAZBOM. Analiziramo utjecaje glazbe na osjećaje, raspoloženje i ponašanje, učimo ju vredno-

Uspostavili smo stalnu suradnju s Muzejom grada Koprivnice tako da redovito posjećujemo njihove izložbe, a svaku školsku godinu grupe darovitih učenika započinju rad prigodnim radionicama u Tjednu cjeloživotnog učenja. Sudjelujemo na „Danu za znanost“ u koprivničkoj Gimnaziji „Fran Galović“.

Razgovori

2021 5

DAROVITOST

Poticanje i podrška darovitima suradnjom roditelja i škole

U Gimnaziji „Fran Galović“ na Danu za znanost

Na terenskoj nastavi povodom Svjetskog dana prava potrošača 2019. g. daroviti su učenici prisustvovali edukativnim radionicama na temu „Pametno s pametnim tehnologijama – Zaštita potrošača u digitalnom svijetu“ u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu. Organiziran je i obilazak demonstracijskog kabineta izuma Nikole Tesle u kojem su izložene kopije Teslinih najznačajnijih strojeva i naprava, a učenici su se upoznali s načinima rada šest značajnih izuma ovog velikog hrvatskog znanstvenika i izumitelja.

Posjetili su Akademiju dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu gdje su pogledali prezentaciju radionice oblikovanja svjetla koju su izvele studentice dramaturgije i rasvjete, prisustvovali prezentaciji filmskog seta u kojoj su mogli vidjeti na koji način se snimaju scene za film i tko sve sudjeluje u snimanju (režiser, snimatelj, tonac, glumci, scenograf), upoznali se s osnovnim planovima i kutovima snimanja, družili se sa studentima i imali priliku postaviti pitanja o svemu što ih zanima iz tog područja.

Jedan od čestih mitova je da darovitima ne treba pomoć i da će oni uspjeti samo na temelju svoje darovitosti.

Biste li poslali sportaša da trenira za Olimpijske igre bez trenera? Darovitim je učenicima potrebna podrška roditelja i vodstvo iskusnih učitelja koji će im postavljati izazove i poticati ih kako bi potpuno razvili svoje sposobnosti.

Suradnja s roditeljima darovitih učenika osobito je važna kako bi se učenike usmjeravalo ka ostvarivanju njihovih visokih potencijala. Ona započinje pri procjeni darovitosti kada roditelji, nakon ispunjavanja upitnika, imaju potrebu dodatno proanalizirati svoja zapažanja i provjeriti u kojoj mjeri njihovo dijete ima izražene određene sposobnosti. Često propituju koliko su realni ili subjektivni, kako njihovo dijete funkcionira u školskim okvirima, a osobito su zainteresirani za postignute rezultate, psihološku procjenu i mišljenje. S roditeljima se analiziraju interesi i motivacija učenika prema pojedinim područjima kao i izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u kojima sudjeluje. Veliki broj darovitih učenika ima brojne i raznovrsne aktivnosti tako da su nerijetko roditelji u dilemi u koliko aktivnosti ih usmjeriti, kako izvršiti odabir. U takvim situacijama dobro je napraviti analizu individualnih karakteristika pojedinog učenika koja uključuje specifične sposobnosti, interese, motivaciju, orga-

nizacijske vještine, ali i osobine ličnosti, cjelokupnu razinu aktivnosti, pa i mentalni sklop, koji pokazuje način doživljavanja i očekivanja vezana uz pojedinu aktivnost, svakako vodeći računa o usklađenosti s potrebama vezanima uz tjelesnu i psihičku dobrobit.

Posebno je važna suradnja s roditeljima darovitih koji ne ostvaruju rezultate u skladu sa svojim sposobnostima, postižu slabiji školski uspjeh ili se pojave određene poteškoće, bilo da su one vezane uz učenje, socijalne odnose ili emocionalno funkcioniranje. I tu je ključna dodatna individualna procjena i podrška. Često se utvrdi da ti učenici nemaju u dovoljnoj mjeri razvijene navike, organizaciju i strategije učenja, da im nedostaje motivacija i/ili samopouzdanje. Sve su to elementi koji iziskuju individualni rad, ali i potvrđuju važnost i potrebu rada s cijelom grupom na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina, osobnom rastu i razvoju kao i načinima nošenja sa stresom.

Na kraju svake školske godine učenici pripremaju za roditelje prezentaciju rada u grupi darovitih učenika. Stručne suradnice i učitelji, članovi Tima za darovite, s učenicima izaberu sadržaje i dogovore načine njihovog prikazivanja, a učenici kreiraju pozivnice. Taj završni susret svih dionika rada s darovitima predstavlja veliki događaj, izazove brojna uzbuđenja i na njega, uz roditelje, dođu sestre i braća, ponekad i djedovi i bake.

Renata Glavica, dipl. psiholog

Razgovori

2021 6

DAROVITOST

OŠ „Đuro Ester“ razvija se u Centar izvrsnosti za IT i matematiku - Nastavak projekta K nowledge Well provedbom radionica za učenike Projekt Knowledge Well, čiji je nositelj Grad Koprivnica, kao glavni cilj ima uspostavu pet adekvatno opremljenih i kompetentnih centara izvrsnosti u partnerskom prekograničnom području Mađarska-Hrvatska, čime se unaprjeđuje rad s darovitim učenicima.

Nakon provedenih okruglih stolova, planiranja i usklađivanja aktivnosti s partnerima iz Mađarske te nabave opreme i didaktičkih materijala, započet je izravan rad s učenicima. Škola „Đuro Ester“, kao škola koja je prva u gradu uvela e-Dnevnik i prva u projektu e-Škole, razvija se u centar izvrsnosti za tehničke znanosti, odnosno za IT i matematiku. Školski projekti tim, sačinjen od učitelja Rajne Franjo, Mihaela Kivača i

Saše Špoljarića, u suradnji s mentorom Tomislavom Lečekom iz Centra izvrsnosti Varaždinske županije, izradio je izvedbene kurikulume iz matematike i informatike. Prema njima su se tijekom proljetnih praznika, od 6. do 10. travnja, provodile radionice za učenike petih i šestih razreda koji sudjeluju u projektu.

Na informatičkim radionicama obrađivana je tema multimedije.

Učenici su se upoznali s vrstama multimedije, izradama i načinima obrade audio i videozapisa te izradili svoje samostalne radove.

Matematičke radionice bile su usmjerene na područje geometrije: likove, mjerne jedinice, primjenu računanja opsega i površina

u primjerima iz svakodnevnog života te istraživački rad na konkretnom primjeru.

Učenici su pokazali veliku motivaciju i zainteresiranost za ova područja i aktivnosti koje produbljuju i dopunjavaju školske sadržaje. U evaluacijama su izrazili zadovoljstvo temama i načinom rada, posebno su im bili zanimljivi praktični radovi kojima su pokazali naučeno u radionicama.

Renata Glavica, dipl. psiholog

Razgovori

2021 7

DAROVITOST / ČITANJE I UČENJE

Što učenici misle o radu grupe

Grupa darovitih učenika pomogla mi je u pronalasku sebe i vlastitih interesa U grupi darovitih učenika naučio sam jako mnogo, mnogo više nego što sam mogao naučiti u svakodnevnoj nastavi. Imao sam priliku mnogo toga vidjeti te skupiti znanje iz različitih područja. Otkrio sam puno o Hrvatskoj i ostalim kulturama svijeta. Moja logika je bila testirana i s grupom se kroz godine razvijala. Saznao sam da postoje mnogi moji vršnjaci s kojima dijelim iste ideje i s

kojima se mogu ozbiljnije, ali i slobodnije razgovarati. Unaprijedio sam svoje znanje i komunikacijske vještine te razvio mnogo bolji način razmišljanja. Zahvalan sam grupi darovitih učenika i svim njezinim učiteljima što su preda mnom otvorili ogroman svijet znanja i vještina te mi pomogli u pronalasku samoga sebe i vlastitih interesa i ideja.

Luka Kiš, 8.d

Zašto je 2021. godina proglašena Godinom čitanja Uspješan čitatelj = uspješan učenik Vlada Republike Hrvatske je na prijedlog Ministarstva kulture i medija 2021. godinu proglasila Godinom čitanja. Time se svekolikoj javnosti naglašava izuzetna važnost čitalačke pismenosti za kvalitetan život i neophodnost vježbanja vještine čitanja za uspješno učenje. U prvome razredu ispraćamo dijete u školu sa željom da bude dobar i uspješan učenik. Za gotovo sve što učimo, potrebno je čitanje i razumijevanje pročitanog. Rječnik današnjih mladih sve je uži i plići. To znači da mladi koriste sve manje različitih riječi i sve manji broj značenja neke riječi. Zbog toga se nisu u stanju precizno izražavati i imaju teškoće u razumijevanju pročitanog, što se odražava na uspješnost školskog učenja.

Kako pripremiti dijete za učenje i život Djeca ulaze u obrazovni sustav s manjkom riječi. Uzroci tomu sežu u rano djetinjstvo. Roditelji sve manje čitaju djeci i nedovoljno čitaju djeci. Nadalje, djeca i mladi sve manje međusobno razgovaraju „oči u oči“, sve se više služe kratkim porukama posredovanim suvremenom tehnologijom, i to uglavnom slikovnim porukama i simbolima koji zamjenjuju riječi. Posljedično tome imaju poteškoće u razumijevanju uputa (npr. usmenih uputa učitelja, pisanih uputa kako riješiti zadatke i dr.). Kada dijete nauči čitati, više mu nitko ne čita, a trebalo bi s tom praksom nastaviti. Ako jedva čekamo da dijete samos-

talno nauči čitati, pa da mu mi više ne moramo, odnosno ako se prema čitanju odnosimo kao prema teretu koji smo skinuli sleđa kad dijete nauči čitati i više se time ne moramo baviti, i dijete će čitanje doživjeti na isti način – kao teret. Ljudski mozak nije predodređen za čitanje. Vještinu čitanja potrebno je vježbati. Ako dijete čitanje shvaća kao teret, nastojat će izbjegavati čitanje. Za uspjeh u školi, potrebno je čitanje; i matematičke zadatke potrebno je pročitati i razumjeti. Čitanje djeci i u vrijeme kad ona već samostalno mogu čitati, od neizmjerne je važnosti za djetetov cjelokupni razvoj. Ako je čitanje zajednička aktivnost djeteta i roditelja, ono od najranije

Razgovori

2021 8

ČITANJE I UČENJE

dobi razvija osjećaj ugode koji veže uz čitanje. Time će kasnije biti motiviranije za čitanje i neće doživljavati čitanje kao neugodnu (dosadnu, tešku) aktivnost. Zajednički se mogu čitati slikovnice i bilo koje druge vrste tekstova primjerene dobi djeteta; znanstvenopopularni tekstovi, dječji časopisi, dječje enciklopedije, pa do oglasa, obavijesti, informativnih tekstova u medijima, teksta na raznim proizvodima i sl. Odrasta li u obiteljskoj atmosferi koja je sklona čitanju, koja njeguje odnos prema čitanju kao vrijednoj aktivnosti, i dijete će prihvatiti čitanje kao korisnu aktivnosti za vlastiti napredak i razvoj.

Nepovoljan utjecaj čitanja s ekrana na sposobnost dubinskog čitanja

Na višim stupnjevima obrazovanja, u višim razredima potrebno je moći pročitati i moći razumjeti nastavno gradivo zapisano u udžbenicima i obrazovnim materijalima. To znači da je potrebno razumjeti značenje što većeg broja riječi. Ako dijete ima siromašan vokabular (aktivni fond riječi koje razumije i koristi u komunikaciji), neće moći razumjeti tekst u udžbeniku. Ako ne razumije tekst koji čita, neće moći smjestiti gradivo u dubinsko pamćenje, što znači da ga neće moći naučiti.

Zanemarivanje proširivanja i produbljivanja vokabulara dovodi do nerazumijevanja tekstova. Koji su uzroci tomu? Svakako je najveći problem nečitanje, odnosno izbjegavanje čitanja.

Jedan od uzroka je čitanje pretežito „laganih tekstova“ koji ne zahtijevaju kritičkog čitatelja. Uzrok tomu je i nepovoljan omjer čitanja tekstova u elektronskom obliku u odnosu na tekstove u tiskanom obliku. Djeca sama potvrđuju kako im je „lakše čitati lektiru u tiskanom nego u e-obliku“. To nije slučajno. Istraživanja su pokazala bolje razumijevanje i brže zapamćivanje pročitanog teksta u tiskanom obliku nego ako taj isti tekst pročitamo s ekrana. Uz to, sadržaji posredovani suvremenom tehnologijom potiču na površno čitanje. Korištenje tehnologije kod mladih karakterizira tzv.„preletavanje po ekranu“, a to se nepovoljno odražava na sposobnost koncentracije i dubinskog čitanja, koje mora prethoditi da bi učenje bilo uspješno. Ako dijete „dva sata sjedi za knjigom“, a nije naučilo lekciju, tj. nije upamtilo

ključne podatke, to upućuje na problem u sposobnosti čitanja. Da bi moglo izdvojiti važne informacije, dijete treba moći usmjeriti pažnju, pročitati i razumjeti sav tekst, a potom i sažeti tekst. Sposobnost dubinskog čitanja neophodna je za obrazovanje.

Kod mladih je izrazito naglašeno traženje zabave u svemu, pa tako i u onome što čitaju.

Ako usporedno s odrastanjem ne čitaju zahtjevnije tekstove, neće napredovati. Što je logično, baš kao i u svim drugim područjima; ako u sportu ne postavimo stepenicu (ili pola stepenice) više od onoga što smo dosada svladali, ostajemo na istome, nema napretka. Zaostajanje, tj. izostanak napredovanja može dovesti do izraženog gubitka motivacije, nazadovanja, negativnog stava prema učenju, školi, i – sebi.

Razgovori

2021 9

ČITANJE I UČENJE

Čitalačka pismenost = vještina koja samo vježbanjem dovodi do čitalačke sposobnosti Važno je čitati da bi se moglo dobro čitati, isto kao što je važno trčati da bi se moglo dobro trčati. Proširivanje vokabulara dovodi do razumijevanja. Razumijevanje omogućuje uspješno sporazumijevanje. Širina i dubina vokabulara najbolji su prediktori čitateljske sposobnosti, uspjeha u obrazovanju i uspjeha u sporazumijevanju. Uspješno sporazumijevanje i komuniciranje s okolinom

(obitelji, vršnjacima, ljudima s kojima radimo…) vodi do zadovoljstva samim sobom i svojim životom.

Nikolina Sabolić, prof. dipl. bibl.

Izvori:  Peti-Stantić, Anita. 2019. Čitanjem do (spo)razumijevanja: Od čitalačke pismenosti do čitateljske sposobnosti.

Ljevak. Zagreb.  Peti-Stantić, Anita. 2021. Intelektualni vokabular mladih i čitanje: od slikovnice do popularnoznanstvenog teksta.  Predavanje na državnom stručnom skupu - 32. Proljetnoj školi školskih knjižničara Republike Hrvatske. AZOO. Zagreb.

Festival slikovnica u Godini čitanja Razredni projekt poticanja čitanja U suradnji sa školskom knjižnicom učenici 1. razreda Područne škole Vinica započeli su Godinu čitanja razrednim projektom Festival slikovnica. Cilj projekta Festival slikovnica je poticanje interesa za knjigu i čitanje stvaranjem poticajne okoline u kojoj će djeca biti okružena kvalitetnim slikovnicama. Za projekt su birane slikovnice koje predstavljaju sklad dviju umjetnosti – slikarstva i književnosti, a prema namjeni su umjetničke i spoznajne.

Osim poticanja čitanja cilj projekta bio je i razvoj socioemocionalnih vještina učenika.

Radionice su se tijekom tromjesečnog trajanja projekta održavale u sklopu izvannastavne aktivnosti Pričalica koju polaze svi učenici iz razreda. Vodile su ih knjižničarka Nikolina Sabolić i učiteljica Ljiljana Škrobot. Radionice su bile usmjerene na stimulaciju razvoja jezično-govornih vještina (izražavanje stavova i razmišljanja, iskazivanje vlastitog shvaćanja značenja teksta, pripo-

vijedanje), stimulaciju asocijativnog mišljenja (asocijacije, vizualizacije), poticanje stvaralačkog

mišljenja (pričanje priče uz pomoć slikovnih motiva), kreativnosti (izradu stvaralačkih radova na

Razgovori

2021 10

ČITANJE I UČENJE

Pričam ti priču

temelju čitanja), poticanje različitih načina ekspresije (igranje uloga, dramske improvizacije). Uz priče iz novih slikovnica učenici su vježbali socijalne vještine. Iz svijeta književne umjetnosti zavirili su i u svijet drugih umjetnosti otkrivajući kako su teme priča prezentirane u likovnim, glazbenim, plesnim i filmskim ostvarenjima. Čitanje slikovnica kao polazište za razvoj jezično-govornih i socio-emocionalnih vještina Učenicima 1. razreda Područne škole knjižničarka je donijela košaru s 20 novih slikovnica iz školske knjižnice koje su oni listali i čitali tijekom trajanja projekta. Svakog je tjedna posjećivala razred i čitala im nove slikovnice. Za čitanje na zajedničkim susretima odabrane su slikovnice: Najotmjeniji div u gradu, Orašar, Medo i klavir, Pastele u štrajku, Kako živi Antuntun, Nezadovoljna bubamara, Zašto ne volim proljeće, Fantastične leteće knjige g.

Morrisa Lessmorea. Analizom postupaka likova, tumačenjem odnosa među likovima, otkrivanjem tematsko-idejne razine, dohvaćanjem viših značenja književno-umjetničkog teksta i životno vrijednih pouka, učenici su uplo-

vili u svijet lijepe književnosti. Priče su poslužile za razvoj njihovih socijalnih vještina i stvaranje pozitivnog razrednog ozračja.

Potaknuti pričama koje im knjižničarka čitala, razmišljali su o ljudskim vrijednostima, međusobnim odnosima, prijateljstvu, suosjećanju, pomaganju.

Razgovarali su o tome kako se suočiti sa strahom, nositi s neugodnim osjećajima i prevladati osjećaje nelagode. Isticali su vlastite sposobnosti, svoje jake strane, aktivnosti u kojima su uspješni te vještine i talente kojima se ponose. Vježbali su komunikacijske vještine međusobnim slušanjem, pohvalnim, poticajnim i ohrabrujućim riječima koje su govorili jedni drugima.

ljene stvarnosti koje su predstavljali pred razredom. Tehnikom kolaža i origamija poslužili su se za izradu likovnih radova prema motivu iz priče i straničnika za knjige. Stvarali su asocijacije, izvodili dramske improvizacije na temelju sadržaja priče. Maštovitost su pokazali igranjem društvene igre Pričam ti priču u kojoj su suradnički osmišljavali priču na temelju slikovnih motiva s kartica.

Izložba Moja ljekovita slikovnica Za završetak projekta, uz Noć knjige, učenici su organizirali izložbu slikovnica pod nazivom Moja ljekovita slikovnica. Svaki je učenik donio u školu svoju dragu slikovnicu i predstavio je razredu.

Ispričao je na koji način je ta slikovnica ljekovito djelovala na njega i dao preporuku za čitanje drugim učenicima, roditeljima i učiteljima.

Stvaralački radovi na temelju čitanja Uz čitanje priča učenici su slušali klasičnu glazbu (L. von Beethovena), gledali balet (Orašar - Ples šećerne vile), umjetničke slike (Ivana Rabuzina) i animirani film prema slikovnici Fantastične leteće knjige.

Priče su ih potaknule na kreativno izražavanje; crtali su vlastite bajkovite likove koji posjeduju određenu pozitivnu osobinu kojom uveseljavaju druge oko sebe, izrađivali neobične crteže zamiš-

Dramske improvizacije

Nikolina Sabolić, prof., dipl. bibl.

Razgovori

2021 11

ČITANJE I UČENJE

Kako poboljšati pažnju i koncentraciju djeteta Pažnja je usmjerenost mentalne aktivnosti na određene podražaje. Često se koristi i izraz “koncentracija”. Razlikujemo usmjeravanje i zadržavanje pažnje. Da bismo pratili neki događaj, trebamo se moći usmjeriti na njega, na ono što je bitno povezano s njim i zadržati pažnju na njemu.

Svi imamo iskustvo sa skretanjem pažnje – događa nam se, primjerice, da u školi mislimo o obvezama kod kuće, da „odsutni“ pišemo zadaću ili da pročitamo nekoliko stranica knjige i utvrdimo da ne znamo što smo čitali jer smo razmišljali o nečemu drugome.

Pažnja ima središnju ulogu u tome koje će podatke naš um dobiti, a koje neće i što ćemo naučiti.

Pažnja se može razvijati od najranije djetetove dobi. Kako dijete raste, tako se poboljšava kontrola pažnje. To znači da se povećava trajanje pažnje, a smanjuje lakoća s kojom je pažnju moguće odvratiti. Planiranje je sljedeća značajka pažnje koja se mijenja s dobi.

Starija djeca planski pristupaju rješavanju nekog zadatka, npr. uspoređivanju dviju slika, dok će mlađa djeca te dvije slike uspoređivati bez ikakva plana. Polaskom u školu u prvi razred, zbog organizacije nastave i izloženosti mnoštvu informacija, dijete mora imati razvijenu namjernu pažnju i mogućnost koncentracije, koje se počnu razvijati u dobi od šest godina.

Kako djelovati na razvoj pažnje?

Velika je važnost igre – kroz nju dijete uči slijediti pravila i uči usmjeriti pažnju na pravila. Roditelji trebaju na svaki način poticati koncentriranu igru, ako je moguće, trebali bi pustiti dijete da se igra do kraja kad je zadubljeno u igru. Treba napomenuti da provođenje vremena djeteta za mobitelom ne spada u dječju igru. U dječju igru spadaju fizička aktivnosti i igre na zraku poput trčanja, ljuljanja, penjanja, skakanja, preskakanja, loptanja, voženje bicikla i sl. te društvene igre vani ili unutra.

Djeca vole stalnost i predvidivost jer im daje osjećaj sigurnosti! Pravovremeni odlazak na spavanje i ustajanje, redovito pranje zuba, spremanje obuće, pospremanje igračaka i školskog pribora navike su koje treba podržavati i razvijati. Na pažnju djeteta loše djeluju uvjeti okoline: stalna izloženost mobitelu i društvenim mrežama, buka televizora u pozadini, izloženost neprimjerenim sadržajima u medijima, glasna glazba, ali i loši odnosi u obitelji, svađe i loš odnos prema djetetu.

Igre i aktivnosti za poticanje pažnje  Bojanje u bojankama, pronalaženje skrivenih likova i traženje razlika na sličnim slikama, slagalice, misaoni zadaci, vježbe kombinacije  Fizičke vježbe, sport i igra na zraku

 Igre razvrstavanja po nekim

kriterijima, zadaci opažanja, vježbe razvrstavanja  Čitanje i pričanje priča - knjige sa slikama pomažu da dijete poveže značenje teksta s pričom, potiču razvoj govora, pažnje, koncentracije, pamćenja, razvija se sposobnost zaključivanja, bogati se rječnik i stječu se znanja te dobivaju informacije.

Razgovori

2021 12

ČITANJE I UČENJE

Koncentracija i pažnja su strpljivost i upornost u obavljanju zadataka. One su nam važne da bismo obavili zadatke točno i na vrijeme te da strpljivo naučimo potrebna znanja.

Dragi roditelji, budite uporni u razvijanju i vježbanju koncentracije svog djeteta od njegove najranije dobi. Dobra koncentracija preduvjet je dobrog učenja i dobrih socijalnih odnosa s drugima. mr.sc. Jasna Relja, pedagoginja savjetnica

Važnost školskog ambijenta za učenje Školski ambijent, školski okoliš, školsko ozračje su termini koji označavaju sve prostore u školi, od učionica, hodnika, blagovaone, prostora za primanje roditelja, prostora za druženje, školske knjižnice, kabineta stručnih suradnika i drugih prostora koji su u funkciji škole kao odgojno-obrazovne ustanove.

Važnost uređenja školskog ambijenta odnosi se na njegovu estetsku i didaktičku ulogu u ostvarenju svih ciljeva odgoja i obrazovanja. Hodnici škole su mjesto odmora, druženja, susreta i mjesto za prezentaciju uspjeha i postignuća učenika i škole u cjelini.

Učionice kao mjesta kabinetske nastave su u funkciji određenog predmeta. Zidovi svih učionica, osim panoa, plakata i postera, oslikani su i šalju pisane poruke.

Naša škola pridaje veliku važnost funkcionalnosti i pedagoškom oblikovanju svojih prostora koji, osim navedenog, pružaju svim učenicima i djelatnicima škole ugodno mjesto za rad, potiču učenje, kreativnost, druženje, surad-

Oslikani zidovi učionica hrvatskog jezika rad su učenika likovne grupe

nju i timski rad.

Osim estetskog i pedagoškog oblikovanja školskog ambijenta važnost pridajemo i ekološkim ciljevima brige za uredan unutarnji i vanjski okoliš. Učenici tako na primjeru uređenja školskog ambi-

jenta uče o važnosti uređenja prostora za organizaciju školskog učenja, kako u svojoj školi tako i u svom domu.

mr.sc. Jasna Relja, pedagoginja savjetnica

Razgovori

2021 13

ČITANJE I UČENJE

Hodnik predmetne i razredne nastave i kutak za roditelje

Učionica engleskog jezika, likovne kulture i fizike

Učionice geografije i razredne nastave

Razgovori

2021 14

ODGOJ U OBITELJI

Kabinet stručnih suradnica i školska knjižnica

Važnost povjerenja u odnosu između roditelja i djeteta Povjerenje u odnosu roditelja i djeteta gradi se od malih nogu na različite načine, i to ljubavlju.

Ljubav je temelj povjerenja.

Ona nije samo osjećaj već i djelovanje. Sastavni je dio našega karaktera i moramo ju naučiti pokazivati. Važno je znati da su djeca veoma osjetljiva. Dijete mora biti svjesno roditeljeve bezuvjetne ljubavi. Neka znaju da ih volimo bez obzira na njihove uspjehe i propuste. Djeca ne bi trebala zarađivati roditeljsku ljubav svojim uspjesima. Djeci je potrebna ljubav naročito onda kada je nisu zaslužila.

Pokažimo im našu privrženost. Zagr limo ih često – i dječake. Nije točno da je grljenje samo za mamine maze i da nije muški zagrliti svoje dečke. Dečki također trebaju zagrljaje. Ako djeci damo ljubav koju trebaju primiti u svome domu, spriječit će se želja

u njima da je idu tražiti u svijetu.

Beba ne umije govoriti i ne može razumjeti ljudski govor, ali može osjetiti ljubav. Ona je svjesna blagog pogleda, zaštitničkog zagrljaja, mirnog i toplog glasa, pažnje, brige i blizine. Kada dijete poraste, umije govoriti i može razumjeti što mu se govori, potrebno mu je i dalje posvećivati posebnu pažnju. Svojim mu pogledom možemo reći daleko više nego telefonom, razgovorom ili pismom. Djetetovo srce razumije ovu vrstu komunikacije i uzvratit će je na isti način svojim roditeljima.

Dijete razumije mnoge stvari, čak i one o kojima mu nitko ništa nije rekao. Na primjer, ako se roditelji posvađaju, dijete će to osjetiti kroz nemir koji se širi u

obitelji i reagirat će na to što osjeća. Važno je da dijete vidi da se mama i tata vole. Ukoliko njihov međusobni odnos nije dobar, ni njihov odnos s djecom neće biti dobar. Odnosi u obitelji mogu „uvenuti“ poput biljke koja nije dobila potrebnu količinu njege.

Roditelji su ti koji odlučuju mogu li i žele li obnoviti odnose i u obitelj vratiti povjerenje.

Uspješan odgoj u današnje vrijeme zahtijeva da roditelji budu osobno i aktivno uključeni u odgoj svoje djece. Kao r oditelji moramo donijeti odluku da ćemo učiniti mnoge stvari zato što moramo. Disciplina koju tražimo od svoje djece daje im mogućnost da nas poštuju i slušaju. To nije kazna. Kriminalce se kažnjava. Djecu se ispravlja, korigira. Korekcija

Razgovori

2021 15

ODGOJ U OBITELJI

treba biti u skladu s prekršajem i dobi djeteta. Potrebno je otkriti koja metoda prenosi poruku pojedinom djetetu. Djecu se ne ispravlja u ljutnji. Ako dijete dobije kaznu zbog toga što je roditelj ljutit, ono će početi misliti da dobiva kazne zbog toga što je roditelj ljutit, a ne zbog toga što je ono pogriješilo. Neće povezati korekciju sa svojim ponašanjem, već sa stavom roditelja. Potrebno je odlučiti se na svoj roditeljski autoritet u ljubavi nad djetetom, čak i onda kada to nije ugodno.

S djecom je potrebno ostati sve dok nisu dovršila određeni posao, bilo da se r adi o obavljanju svakodnevnih kućanskih poslova, domaće zadaće ili sportskog treninga. Potrebno je provjeriti što su napravili i biti spreman pohvaliti ih kada su nešto učinili dobro. A ako nisu, pokazati im kako da to dobro naprave i neka to sami ponovo probaju. Ne smi-

jemo im dozvoliti da odustanu i trebamo ih naučiti kako da budu zadovoljna zbog dobro obavljenog posla.

Bitna roditeljska odgovornost je naučiti djecu kako postupati s novcem. Ako ne želimo da novac kontrolira djecu, tada ih trebamo naučiti kako da ona kontroliraju novac. Ne treba im dati puno novaca koji će uludo potrošiti, već ih naučiti kako da ga zarade i uštede.

Svi volimo pohvaliti svoju djecu kada nešto lijepo otpjevaju, izrecitiraju pjesmu ili su lijepo obučena. No, dok odrastaju, trebamo ih hvaliti zbog njihovog karaktera i postupaka, a ne samo zbog sposobnosti koje imaju. To se može učiniti na vrlo jednostavne načine. Na primjer, može se jednako oduševljeno pljeskati kada dijete odnese van smeće kao i kad je pobijedilo u utrci. Usadimo djeci dojam da su pobjednici u

životu oni koji imaju najizgrađeniji karakter. Tada će se, čak i kada dožive nepravdu, držati svojih ciljeva. Čak i kada svi odustanu, oni će i dalje biti ustrajni.

Pokušajmo u djetetu stvoriti osjetljivi duh. Kada učini nešto krivo, to ga treba zasmetati. Ako dijete učini nešto pogrešno i ne može to sakriti, znat ćemo da dobro postupamo u odgoju. To se neće dogoditi preko noći. Potrebna je dosljednost i upornost, a nagrade su velike jer što sijemo, to ćemo i žeti.

Svako karanje za sada ne pričinja se nečim što donosi radost, nego žalost. Ali kasnije, onima koji su njime odgajani, donosi plod pun mira – pravednost i povjerenje.

mr. Sanja Prelogović

Razgovori

2021 16

ODGOJ U OBITELJI

Spolni razvoj djeteta i uloga roditelja Spolnost – normalan i prirodan dio ljudskog života Sva djeca prolaze određene razvojne faze u odrastanju. Pored fizičkog, intelektualnog te socijalno-emocionalnog razvoja djeca također prolaze faze spolnog razvoja.

Spolnost je normalan i prirodan dio ljudskog života. Spolni razvoj djeteta je postupan i odvija se kroz tjelesni spolni razvoj, razvoj spolnog identiteta, razvoj spolnih ponašanja te razvoj znanja i spoznaje o spolnosti. U nekim razdobljima djetetova razvoja spolno sazrijevanje je jasnije vidljivo, a u drugima suptilnije. Važno je da roditelji imaju potrebne informacije o dječjem spolnom razvoju kako bi mogli lakše razumjeti i podržati svoje dijete i u ovome području njegova razvoja. Iako razgovor o spolnosti izaziva nelagodu kod mnogih roditelja, on je iznimno važan. Postoji pogrešno uvjerenje i strah roditelja da će takav razgovor još više pobuditi interes za seksualne aktivnosti.

Neki roditelji pak vjeruju da djeca već imaju dovoljno potrebnih informacija o spolnosti, što najčešće nije točno. Djeca lako dolaze do različitih informacija, ali te informacije su često iskrivljene ili netočne. Istraživanja pokazuju da bi razgovor roditelja s djetetom o spolnosti trebao biti kontinuirani proces koji započinje od najranije djetetove dobi. Pravo vrijeme za razgovor o toj temi je onda kada dijete samo počinje postavljati pitanja, a korisno je da roditelji i sami otvore tu temu. Kao i u svemu drugome, tako i u području spolnog razvoja roditelji imaju ključnu ulogu te odnos roditelja prema spolnosti utječe na razvoj djetetova stava o njoj. Dijete ima pravo na razgovor, znanje i podršku u vezi spolnosti od svojih roditelja. U suprotnom, dijete će in-

formacije povezane sa seksualnošću potražiti od prijatelja, u časopisima, na televiziji i internetu.

Izloženost djece neprimjerenim seksualnim sadržajima i rizicima Svjesni smo da su sadržaji seksualne prirode danas mnogo dostupniji i raznolikiji, a prvi susret s takvim sadržajima djeca mogu ostvariti u vrlo ranoj dobi. Možemo reći da su djeca zapravo svakodnevno izložena raznim seksualnim porukama – na televiziji, internetu, u filmovima, časopisima, glazbi. A izlaganje djece i mladih seksualnim sadržajima koji nisu primjereni za njihovu dob jer ih ne razumiju, uznemiruju ili pretjerano pobuđuju, mogu izazvati štetne posljedice.

Pristup seksualno eksplicitnim sadržajima u sve većoj se mjeri odvija putem interneta. A upravo je internet postao glavni prostor za druženje – izmjenu informacija, poruka, videa i fotografija za mnogu djecu i mlade. Da su djeca izložena raznim neprimjerenim i uznemirujućim sadržajima, potvrđuju i istraživanja Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba i Hrabrog telefona još iz 2008. godine:  41 % djece izjavilo je da su im tijekom druženja i komunikacije na internetu bila postavljana intimna pitanja o njima, njihovu

tijelu ili pitanja seksualnog karaktera  54 % djece i mladih izjavilo je da je naišlo na web stranicu koja je sadržavala fotografije golih ljudi ili ljudi u spolnom odnosu, a da to nisu željeli  24 % djece i mladih navelo je da su primili poruku putem elektroničke pošte koja je oglašavala pornografske web stranice ili je sadržavala poveznice na te stranice, a da to nisu željeli.

Dobro je da roditelj zastane nad ovim rezultatima i promisli događaju li se ovakve stvari i/ili se mogu dogoditi i njegovom djetetu te je li njegovo dijete „sigurno“.

Jako je važno da roditelj ima uvid u djetetova iskustva u korištenju interneta, da potiče komunikaciju o tim iskustvima, upoznaje dijete s mogućim opasnostima i načinima zaštite kao i načinima reagiranja u slučaju izloženosti neprimjerenim seksualnim sadržajima.

Za većinu roditelja upravo sadržaji povezani sa seksualnošću stvaraju najveću zabrinutost i to s razlogom. Moderne tehnologije omogućile su seksualnom nasilju premještanje u virtualni svijet.

Upravo putem elektroničkih uređaja djeca su danas sve više izložena seksualnom nasilju, koje je poprimilo nove oblike i metode zlostavljanja jer virtualni svijet omogućuje nasilnicima lakši pristup upravo djeci i mladima. Djeca

Razgovori

2021 17

SLOBODNE AKTIVNOSTI

tako mogu biti izložena elektroničkom seksualnom nasilju koje uključuje slanje i dijeljenje sadržaja seksualne prirode koji služe za seksualno uznemiravanje druge osobe i zadovoljenje vlastitih seksualnih potreba, uključivanje djece u pornografske aktivnosti, objavljivanje i/ili prosljeđivanje intimnih slika i snimki bez pristanka osobe, zadovoljenje pohote pred djecom ili mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba te širenje glasina koje se odnose na seksualni život žrtve. Još jedan rizik kojem mogu biti izložena djeca i mladi je cybergrooming.

Radi se o obliku seksualnog nasilja kojim se starije osobe koriste za seksualno zlostavljanje djece i mladih putem interneta i društvenih mreža. Možemo reći da se radi o procesu mamljenja djece s ciljem spolnog iskorištavanja.

Osoba se najprije pretvara da je netko iste dobi kao i dijete, nudi savjete i puna je razumijevanja kako bi uspostavila prijateljski i povjerljiv odnos. Pri tome se koristi manipulacijama, lažima, čestim razgovorima, zahtijevanjem tajnosti te ljubaznošću i laskanjem. Kad zadobi povjerenje djeteta, počinje sa slanjem poruka seksualnog sadržaja, a ubrzo zatim i slika. Zatim zahtijeva od djeteta da mu pošalje svoje intimne fotografije. To vodi ka ucjenjivanju djeteta u svrhu pridobivanja više takvih sadržaja ili prisile na seksualne aktivnosti uživo.

Među mladima se zadnjih godina zapaža i pojava sekstiranja. Radi se o slanju ili primanju ili prosljeđivanju poruka, fotografija i/ili video-uratka seksualno eksplicit-

nog sadržaja putem interneta. Istraživanje Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba iz 2019. pokazuje da je 60 % mladih primilo poruku seksualno izazovnog sadržaja, a 50 % ih je primilo takvu fotografiju ili video. Čak više od 40 % njih je uzvratilo barem ponekad na takav sadržaj. Pri dijeljenju takvih sadržaja mladi su izloženi mogućem vršnjačkom nasilju, emocionalnim posljedicama te drugim pravnim posljedicama (distribuciji dječje pornografije, zlouporabi osobnih podataka i sl.). Sekstiranje se može odvijati između osoba koje su se upoznale u stvarnom svijetu, ali i između osoba koje su se upoznale na internetu gdje postoji rizik da se starije osobe s lošim namjerama lažno predstavljaju kao znatno mlađe. Nerijetko sekstiranje završi ucjenom i prijetnjom objavom ili prosljeđivanjem fotografija i/ili informacija seksualnog sadržaja.

Odrasli pokazuju put Djeca nemaju životno iskustvo niti razvojno uvjetovane sposobnosti prepoznati sve ove opasnosti ako ih se tome ne pouči. Učenje o vlastitom tijelu, privatnosti i granicama, o osjećajima, ponašanjima i odnosima s drugima u stvarnom i virtualnom svijetu temelji su zdrave spolnosti u odrasloj dobi. Djeca zaslužuju svu roditeljsku pažnju, znanja i iskustva za prepoznavanje različitih rizika kao i pravodobno prepoznavanje izloženosti neugodnim iskustvima na internetu. Topao i otvoren odnos, dostupnost roditeljske podrške te usmjeravanje djeteta kako da bude sigurno u stvarnom i vir-

tualnom okruženju, nužna su svakodnevna ulaganja roditelja u sigurnost djeteta. Istraživanja pokazuju da se najvažnijim zaštitnim čimbenikom u odrastanju pokazuje upravo otvorena komunikacija i odnos povjerenja između roditelja i djeteta. Takav odnos vodi tome da je dijete spremno komunicirati i o najosjetljivijim temama i obraćati se roditelju za savjet ili pomoć. Razgovori o spolnosti moraju kretati iz obitelji, ali osim razgovora jednako je važno osvijestiti činjenicu da su upravo roditelji uzor i najbolji primjer djetetu kako se treba odnositi prema spolnosti.

Dijana Lukačić, prof. socijalna pedagoginja Izvori:  Seksualni razvoj djeteta. 2007. Ur. Buljan-Flander, Gordana i dr.

Hrabri telefon. Zagreb. https:// udruga.hrabritelefon.hr/wpcontent/uploads/2018/01/sex-razdjeteta-priprema-umanjena.pdf (pristupljeno 13. travnja 2021.).  Spolni razvoj i seksualni sadržaji u medijima. 2017. https:// www.medijskapismenost.hr/spolnirazvoj-djeteta-seksualni-sadrzajimedijima/ (13. travnja 2021.).  Krmek, Marija. 2006. Spolni razvoj djeteta. Grad Zagreb: Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba.

Zagreb. https://www.poliklinikadjeca.hr/publikacije/spolni-razvojdjeteta/ (pristupljeno 13. travnja 2021.).  Mihaljević, Kristina; Tukara Komljenović, Josipa. 2017. #reagiraj: elektroničko seksualno nasilje nad i među djecom i mladima. Ženska soba - Centar za seksualna prava. Zagreb. http:// zenskasoba.hr/docs/Bro%C5% A1ura%20REAGIRAJ.pdf stupljeno 13. travnja 2021.).

Razgovori

2021 18

ODGOJ U OBITELJI

1. lipnja - Svjetski dan roditelja Ujedinjeni narodi su 2012. g. proglasili ovaj datum Svjetskim danom roditelja kao podsjetnik na važnu ulogu roditelja u razvoju i zaštiti djece kao najmlađih članova društva. Roditelji nesebično vlastitim primjerom ulažu sebe u odgoj djeteta i potiču zdravlje društva.

Promicanjem vrijednosti roditeljske uloge u očuvanju zdravog i perspektivnog društva potiče se i sreća i dostojanstvo svakog pojedinca.

Kako biti dobar roditelj?

Svako je dijete potpuno drugačije i tako mu treba pristupati. Dobri roditelji će prihvatiti tu različitost.

Roditeljstvo je najljepša i najodgovornija uloga u životu čovjeka. Svako životno razdoblje djeteta traži i drugačiji pristup roditelja prema djetetu. Prve tri godine u životu djeteta su najvažnije u formiranju stavova prema sebi i okolini. Dijete doživljava sebe kroz ponašanje roditelja prema njemu. Ukoliko je roditelj često ljutit, nezadovoljan, viče, nema vremena za dijete, ono će se doživljavati lošom osobom te će postati agresivno ili povučeno. Ukoliko se roditelj odnosi prema djetetu kao prema prijatelju, koristi šale i rječnik kao s odraslom osobom, ne postavlja mu granice, dijete će sebe doživljavati osobom kojoj je dozvoljeno puno toga.

Dobar roditelj uči dijete moralnim vrijednostima i potiče njegovu emocionalnu inteligenciju.

Roditelji su prvi modeli i uzori u ponašanju svom djetetu. Dijete oponaša svoje roditelje i usvaja načine njihova ponašanja. Npr. ako roditelj viče na dijete jer se svađalo u školi ili vikalo na nastavi, s namjerom da mu kaže da to ne smije činiti, dijete u većoj

mjeri opaža ono što vidi, a ne ono što čuje. Što su djeca manja, to su im roditelji veći modeli ponašanja.

Stoga roditelj treba imati na umu:  Budite

svjesni svojeg ponašanja i riječi koje izgovarate pred djetetom. Želite li da se vaše dijete drukčije ponaša, najprije promijenite svoje ponašanje!  Komunicirajte s djetetom uz poštovanje djeteta i učite ga poštovanju drugih.  Pokazujte životni optimizam i zadovoljstvo životom i radom bez obzira na teškoće.

Djeca uče ono što doživljavaju (Dorothy Law Nolte) Dijete koje doživljava neprijateljsko ponašanje, uči se svađati.

Dijete koje doživljava ravnodušnost, uči biti osamljeno.

Dijete koje doživljava kritiziranje, uči osuđivati.

Dijete kojemu se često prigovara, ne primjećuje da ga okolina voli.

Dijete koje doživljava osramoćivanje, uči se stidjeti samoga sebe.

Ako se dijete ismijava, ono uči biti povučeno.

Dijete koje doživljava toleranciju, uči biti strpljivo.

Ako se dijete ohrabruje, ono se uči samopouzdanju i sigurnosti.

Ako dijete doživljava pohvalu, ono uči prihvaćati i cijeniti druge.

Dijete koje doživljava poštenje, uči se biti pravedno.

Ako dijete živi sa sigurnošću, ono se uči povjerenju.

Dijete s kojim se razgovara, uči se razmišljati.

Ako dijete živi s prihvaćanjem i prijateljstvom, uči da je svijet mjesto na kojem je ugodno živjeti.

Ako dijete doživljava da se roditelji vole, uči da je obitelj zajednica ljubavi.

Ako vi živite s mirom, vaše će dijete živjeti spokojno.

Pripremila: mr.sc. Jasna Relja, pedagoginja savjetnica

Razgovori

2021 19

SLOBODNE AKTIVNOSTI

Grupe slobodnih aktivnosti za razvoj poduzetništva Učenička zadruga Đurđica Učenička zadruga Đurđica djeluje u sastavu OŠ „Đuro Ester“. Osnovana je 2012. godine. Prva voditeljica UZ Đurđica bila je nastavnica Vesna Hižman-Perošić. U to vrijeme zadruga je djelovala u okviru 6 sekcija:  Sekcija za rad s biljkama - vo-

diteljica Vesna Hižman-Perošić

 Etno sekcija – voditeljica Lidija

Bogadi

 Likovno-estetska sekcija – vo-

diteljica Vesna Lilek

 Eko sekcija – voditeljica Ana-

Marija Bobovčan

 Dizajnerska sekcija – voditelji-

ca Đurđica Lucek  Sekcija za marketing i promociju – voditeljica Nikolina Sabolić.

Svoj prvi nastup UZ Đurđica imala je 3. studenoga 2012. godine na sajmu prilikom obilježavanja Dana grada Koprivnice. Tom su prigodom članovi UZ Đurđica dobili na korištenje dva štanda na kojima su prezentirali svoj rad.

Danas UZ Đurđica broji 8 sekcija:  Sekcija za rad s biljkama – vo-

diteljica Vesna Hižman-Perošić

 Domaćinstvo - voditeljice Lidi-

ja Bogadi, Maja Jerčinović, Željka Đurkan  Likovno-estetska sekcija – voditelj Darko Markić  Eko sekcija – voditeljica Biserka Knez  Dizajnerska sekcija – voditeljice Davorka Kalamir, Đurđica

Lucek

nih baterija i sl.

Maja Jerčinović, Biserka Knez

Dizajnerska sekcija okuplja učenike zainteresirane za praktični rad na računalima i učenike koji pokazuju zanimanje za izradu novih kreativnih proizvoda.

 Tekstilna sekcija – voditeljice  Rukotvorine – voditeljice Tija-

na Martić, Dragana Kolenko

 Sekcija za marketing i promo-

ciju – voditeljica Nikolina Sabolić.

Sekcija za rad s biljkama bavi se uzgojem i sušenjem ljekovitog bilja. Najprodavaniji proizvodi ove sekcije su čajevi te ljekovito i začinsko bilje. Uspješnost ove sekcije potvrđuje podatak da je lavanda pakirana u ukrasne papirnate kutijice te u rukom obojane mirisne vrećice i jastučiće, već dugi niz godina naš najprodavaniji proizvod.

Etno sekcija je sekcija koja se bavi očuvanjem kulturne baštine našega kraja njegujući tradicijske običaje iskazane u pjesmi i plesu učenika naše škole.

Likovno-estetska sekcija naše škole bavi se izradom unikatnih ukrasnih predmeta u tehnikama oslikavanja svilenih marama, découpage, shabby chic i dr. te izradom uporabnih i ukrasnih predmeta od gline. Radovi ove sekcije prodaju se na prodajnim izložbama.

Eko sekcija djeluje u smjer u očuvanja prirode i okoliša naše škole. Članovi sekcije brinu o čistoći okoliša škole, sudjeluju u akcijama zbrinjavanja staroga papira, plastične ambalaže, praz-

Sekcija za marketing i promociju bavi se pr ezentir anjem i predstavljanjem Učeničke zadruge. Učenici ove sekcije aktivno sudjeluju u prezentiranju rada zadruge u javnim glasilima naše škole i u lokalnim medijima.

Domaćinstvo je nova sekcija čiji se djelokrug rada bazira na pripremi učenika za brigu o sebi i svojem domu. Članovi ove sekcije uče osnove kuhanja, pletenja, šivanja te izrađuju proizvode upotrebom sastojaka koje ima svako domaćinstvo.

Tekstilna sekcija izr ađuje ukr asne i uporabne predmete od tekstila.

Rukotvorine je sekcija čiji članovi izrađuju uporabne i ukrasne predmete od drva, papira, stakla, glinamola i ostalih materijala.

Pod vodstvom kolegice Anje Ćosić naša je zadruga na VIII. smotri učeničkih zadruga Koprivničkokriževačke županije, koja se održala 3. svibnja 2019. godine u Rasinji, postigla zapažene rezultate.

Od naših prvih početaka do danas

Razgovori

2021 20

SLOBODNE AKTIVNOSTI

prošlo je 9 godina u kojima se mnogo toga promijenilo. Gledajući unazad, zadruga je svakim danom bila sve veća i bogatija za nova iskustva. Neki od prvih učitelja voditelja sekcija su u mirovini, no nisu zaboravljeni. Njihov angažman i doprinos utkan je u temelje djelovanja zadruge.

I danas, kada smo se našli u vrlo teškim vremenima, naša UZ Đurđica ne posustaje. S ponosom možemo reći da smo se uspješno prilagodili te da smo ostvarili većinu planiranih aktivnosti.

Prošle školske godine u vrijeme nastave na daljinu osmislili smo i ostvarili virtualne izložbe „Vuzmena košarica“ i „Proljetni sajam cvijeća“, koje se mogu razgledati na službenoj web stranici naše škole.

Kako se epidemiološka situacija do danas nije znatno popravila, ove školske godine izradili smo izložbene prodajne online kataloge naših proizvoda, koji se također nalaze na školskoj web stranici.

Povodom Uskrsa organizirali smo izložbu pisanica koje su oslikali naši učenici. Izložba pod nazivom „Vuzmena košarica“ bila je postavljena u predvorju škole. U želji da trajno zabilježimo rad naših učenika, izložbu smo pretočiti u brošuru pod nazivom „Moja pisanica“.

Slijedi nam Županijska smotra učeničkih zadruga koja će se održati na mreži. Smotra je za nas izazov u kojem ćemo s radošću sudjelovati.

Voditeljica UZ Đurđica Đurđica Lucek, učitelj mentor

Mladi geografi – 30 godina rada Zemljopisna grupa kao izvannastavna aktivnost započela je s radom, sada već daleke, školske godine 1991./1992. Promijenila je ime 1994. godine i sve do danas djeluje pod nazivom Mladi geografi. Ovu je grupu polazio velik broj učenika među kojima su neki postali učitelji i nastavnici, a neki vrsni profesori geografije.

Tijekom 27 godina djelovanja grupe učenici su se bavili različitim aktivnostima: izrađivali su plakate, osmišljavali kvizove i križaljke, posjećivali izložbe i muzeje, uređivali panoe, surađivali s Ekološkim društvom Kopri-

vnica, Knjižnicom i čitaonicom „Fran Galović“, Javnom ustanovom za zaštićene dijelove naše županije, ali i s drugim grupama izvannastavnih aktivnosti. Sudjelovali su na terenskim nastavama i natjecanjima, istraživali različite teme.

Svake godine, od 1994. do danas, ostvaruju jedno od prva tri mjesta na županijskim natjecanjima, a deset puta sudjelovali su na državnim natjecanjima, uvijek osvajajući visoke pozicije na ljestvici poretka.

Najuspješniji među geografima

natjecateljima su sudionici državnih natjecanja: braća Antonio i Dunja Međurečan, zatim Vlado Skenderija, Maja Mitrović, Ivan Nemet, Lidija Rukavina, Luka Klinčić, Tin Šandl i Anja Matovina. Ostavili su neizbrisiv trag zajedno s brojnim učenicima koji su svake godine na školskim/ međuopćinskim i županijskim natjecanjima osvajali jedno od prva tri mjesta, najviše zahvaljujući svojem trudu i upornosti.

Drugi, posebno značajan dio djelovanja je organizacija terenskih nastava koja je započela Programom osposobljavanja školske

Razgovori

2021 21

SLOBODNE AKTIVNOSTI

Ivana Dolenec, Sašenka Golubić, Mihael Petrić i Marko Ressler.

mladeži za boravak u prirodi za 7. i 8. razrede u suradnji s djelatnicima HV-a u svibnju 1997.

Dvadeset petero učenika osposobilo se za orijentacijsko kretanje, boravak u prirodi i prvu pomoć.

Zainteresiranošću učenika, a uz podršku roditelja i Grada, postupno je stvoren prepoznatljiv suvremeni model terenskih nastava na prostoru zavičaja. Surađujući s Javnom ustanovom za zaštićene dijelove prirode naše županije te razvijajući multidisciplinarnost, ostvarene su terenske nastave koje našu školu čine prepoznatljivom i po toj aktivnosti. Posebno se ističu terenske nastave Niz rijeku Dravu i na prostoru Đurđevačkih peski.

Od 2016. godine Mladi geografi posjećuju PMF i sudjeluju na Danima otvorenih vrata Geografskog odsjeka. Među ostalim aktivnostima vrijedno je spomenuti sudjelovanje četvoro učenika u međunarodnom Alpe–Adria campu 2000. u Ptuju u Sloveniji. Našu su školu predstavljali učenici

Od 2000. učenici počinju koristiti digitalnu tehnologiju služeći se ENCARTAom, prateći Geografsku e-školu mladih znanstvenika, stvarajući Školski geografski rječnik u okviru aktivnosti Multimedija. Posebno je bila zanimljiva suradnja s Knjižnicom i čitaonicom „Fran Galović“ u projektu „Traži, pronađi, odaberi“. Mladi geografi, učenici 8. razreda napravili su rad Dvorci sjeverozapadne Hrvatske, koji su učenice Violeta Aleksovski i Iva Solarević prezentirale u koprivničkoj gradskoj knjižnici 9. 5. 2006. godine u okviru Tjedna Europe.

Krajem 2008. godine Mladi geografi su se u suradnji s Malim turističkim vodičima i Povijesnom skupinom i njihovom voditeljicom uključili u nagradni projekt Programa za djecu i mlade HTV-a „Grad kao kulturno dobro“ gdje su osvojili 3. mjesto radom Razglednice moje Koprivnice.

Svake godine Mladi geografi sudjeluju u obilježavanju značajnih eko datuma: Svjetski dan voda, Dan planeta Zemlje, Dan zaštite

čovjekova okoliša. Svojim radovima bili su dio izložbi povodom Dana škole ili su sudjelovali na radionicama povodom Dana otvorenih vrata. Uključili su se i u obilježavanje Dana grada i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, što traje od 2006. godine.

Danas, u vrijeme epidemioloških mjera, geografi su izradili velik broj digitalnih radova. U okviru Mladih geografa šk. god.

2019./2020. djelovali su i Geografi istraživači u potrazi za prirodnom i kulturnom baštinom zavičaja.

Na kraju, završimo još jednim uspjehom: Roko Lokotar, učenik 6. razreda i Ema Begić, učenica 8. razreda su ovogodišnji županijski prvaci dok je Stela Granđa, učenica 7. razreda osvojila izvrsno 2. mjesto.

Od 1991. do danas ovu je izvannastavnu aktivnost polazilo petstotinjak učenika koji su ostavili trag na rad grupe, na mene kao voditeljicu, jedni na druge, a svojom uspješnošću, radovima, prezentacijama i mnogobrojnim pohvalnicama i priznanjima neizbrisiv trag u djelovanju Škole i njezinom identitetu. Među svim natjecanjima Mladi geografi su nesumnjivo ostavili najdublji trag.

Voditeljica Mladih geografa Dubravka Vajdić Kolarić, učiteljica savjetnica

Razgovori

2021 22

SLOBODNE AKTIVNOSTI

Domaćinstvo - izvannastavna aktivnost koja pobuđuje interes većine učenika Često se pitamo treba li djecu uključiti u kućanske poslove? Koji su to poslovi koje djeca mogu izvršavati? Nisu li premali za to? Kako ih motivirati da izvrše povjerene zadatke?

Odgovor je: trebamo.

Preuzimanje kućanskih poslova pozitivno utječe na razvoj discipline, odgovornosti i radnih navika kod djece. Stjecanjem vještina i navika sudjelovanja u kućanskim poslovima učenici postaju samostalniji i spremniji za život koji je pred njima.

Upravo sam zbog toga voditeljica skupine Domaćinstvo, skupine učenika koja je željna razvijati svoje vještine koje su im itekako potrebne u djetinjstvu, a svakako će im biti potrebne i kasnije u životu. Uključivanje djece u kućanske poslove izuzetno je važno. Djeca su veoma aktivni i izvrsni pomagači željni stjecanja no-

vih vještina. Potrebno ih je na adekvatan način usmjeriti prema onome što od njih očekujemo i što želimo da nauče. Kućne poslove primjerene dječjem uzrastu djeca bi trebala obavljati zajedno s roditeljima od najranije dobi. Neophodno je djetetu dati upute i pokazati mu kako se što radi, a uz osobe u koje ima povjerenja, dijete povjerene zadatke s radošću prihvaća.

Učenici su Domaćinstvo prihvatili s oduševljenjem te rado uče kako postaviti stol za jelo, pobrisati prašinu, složiti rublje, pomesti pod, posaditi cvijeće, glačati rublje, šivati, pripremiti topli napitak,

skuhati kompot, načiniti krušne mrvice, a posebno su zainteresirani za pripremu slastica: palačinki, vafla… Učenici kažu da im je na svakom satu zanimljivo, korisno i zabavno te da s nestrpljenjem očekuju sljedeći sat kako bi sudjelovali u praktičnom radu i učili kroz igru i zabavu ono što će im prije ili kasnije u životu svakako dobro doći. Kod učenika je potrebno što više razvijati motivaciju i interes za praktičan rad i sve što ovdje nauče je prava ˝Škola za život˝. Željka Đurkan, učiteljica razredne nastave

Razgovori

2021 23