MUCANJE I BRZOPLETOST

Mario Dilberović, mag. logopedije

Tečnost (fluentnost) pretpostavlja govorenje s lakoćom, bez oklijevanja, pogrešaka i ispravljanja. Proizvodnja tečnog govora je izrazito složen, multidimenzionalan proces. Netečan (nefluentan) je onaj govor u kojemu se javlja povećan broj oklijevanja, ponavljanja, zastoja, ispravljanja, poštapalica, stanki.

- mucanje (eng. Stuttering) - brzopletost (eng. Cluttering) - mucanje s obilježjima brzopletosti - brzopletost s obilježjima mucanja

Netečnosti se pojavljuju i u govoru male djece tijekom intenzivnog perioda ovladavanja jezikom i govorom. Takve netečnosti nisu zabrinjavajuće i u tim slučajevima govorimo o normalnim netečnostima. Međutim, kada netečnosti postanu učestalije i značajno narušavaju komunikaciju, tada govorimo o poremećajima tečnosti govora, koji su jedno od primarnih područja logopedske djelatnosti. Diferencijalna dijagnostika mucanja i sindroma brzopletosti može biti teška zbog toga što ta dva poremećaja imaju slične karakteristike i često započinju zajedno.

U nastavku su prikazana dva najčešća poremećaja tečnosti govora – mucanje i brzopletost.

Mucanje je sindrom brojnih manifestacija na govornom, jezičnom, psihološkom, fiziološkom, tjelesnom i socijalnom području.

Sama definicija ukazuje na složenost samog poremećaja.

Govor u osoba koje mucaju karakteriziran je čestim ponavljanjima dijelova riječi (glasova i slogova) i kratkih, jednosložnih riječi, produžavanjima glasova, zvučnim ili bezvučnim pauzama/ blokadama i govor obilježen sveopćom napetosti ili naporom pri izgovaranju.

Osim primarnih, govornih karakteristika, mucanje je često obilježeno takozvanim sekundarnim karakteristikama. To su ponašanja koja prate mucanje ili proizvedena u nastojanju da se mucanje izbjegne, a također narušavaju cjelokupnu tečnost govora. Uključuju:

• Ometajuće zvukove (npr. nakašljavanje, umetanje čestih poštapalica i drugih glasova) • Facijalne grimase (npr. pojačano treptanje, stezanje čeljusti) • Pokrete glave (npr. klimanje glavom) • Pokrete ekstremiteta (npr. tapkanje s nogama, pucketanje članaka prstiju) • Izbjegavanje određenih glasova ili riječi (primjerice zamjene riječi, umetanje nepotrebnih riječi, okolišanje) • Povećanu fiziološku aktivnost (npr. povećan krvni tlak, crvenilo kože, pokreti zjenica, aktivnost moždanih valova) • Razna afektivna obilježja (npr. izbjegavanje govora, smanjeno govorenje, izbjegavanje raznih socijalnih situacija zbog straha od mucanja, i slično). Tradicionalno se smatra da je učestalost mucanja 5%, dok novija istraživanja sugeriraju da se radi o 8%. Prosječni omjer muškaraca i žena koji mucaju 3:1.

Kliničari se uglavnom slažu da razlikovanje normalne netečnosti i težih oblika mucanja ne predstavlja problem. Broj jedinica ponavljanja smatra se najvažnijom informacijom koja može olakšati razlikovanje početnog mucanja i normalne netečnosti. Ponavljanja koja sadrže 3 ili više jedinica ponavljanja (npr. ba-ba-ba-balon) karakteristična su za mucanje, dok su iznimno rijetka kod normalno tečne djece. Brzopletost

Brzopletost je poremećaj tečnosti čiji su segmenti konverzacije u govornikovom materinskom jeziku zamijećeni kao jako brzi, neregularni ili oboje.

Sindrom brzopletosti obilježen je smanjenom razumljivosti govora zbog:

Povećane, iregularne i/ili neprikladnom govorne brzine

Prenaglašene koartikulacije kojom dolazi do pretjeranog skraćivanja i brisanjem slogova

Abnormalnih pauza, naglasaka ili govornog ritma koji narušavaju prozodiju

Prečestih i pretjeranih normalnih netečnosti (npr. umetanja poštapalica, „um“).

Literatura: Andrijolić, A. (2016). Diferencijalna dijagnostika poremećaja tečnosti govora. Diplomski rad. Edukacijsko- rehabilitacijski fakultet, Zagreb. Sardelić, S., Brestovci, B., Heđever, M. (2001). Karakteristične razlike između mucanja i drugih poremećaja fluentnosti. Govor: časopis za fonetiku, 18 (1), 45-60. Prevedeno i prilagođeno s http://www.asha. org/PRPSpecificTopic.aspx?folderid=858993 5336&section=Signs_and_Symptoms