RAZVIJANJE DJEČJE PAŽNJE

Jasmina Cerovec, mag. praesc.educ.

Temelj svake aktivnosti koju provodimo krije se u našoj pažnji. Pažnja se definira kao selektivna usmjerenost na objekt; proces koji podržava kontrolu nad preciznim i organiziranim odvijanjem psihičke aktivnosti.

Spontana pažnja je primarni oblik pažnje koji je aktivan kada pažnju obraćamo na npr. jarko svjetlo, glasan zvuk, oštri miris. Koliko će nam ti čimbenici odvući pozornost ovisi o tome koliko su oni jaki. Voljna pažnja svjesno je usmjerena i regulirana pažnja, koja je povezana s voljnim naporom i svjesno postavljenim ciljem. Voljna pažnja važna je u situacijama kada je potrebno uložiti određeni mentalni napor i usmjeriti se na aktivnost koja nam nije privlačna.

Svima nam se kroz dan dogode trenuci u kojima nam pažnja odluta dok se nečime bavimo. Pažnja ima središnju ulogu u tome koje će podatke naš um dobiti, a koje neće. Isto se događa i djeci, njihova pažnja utječe na njihovo opažanje svijeta. Kako dijete raste tako se poboljšava kontrola pažnje. To znači da se povećava trajanje pažnje, a smanjuje lakoća s kojom je moguće odvratiti pažnju.

Pažnja ima svoje karakteristike koje se kroz odrastanje mijenjaju. S odrastanjem dolazi do promjena u upravljanju pažnjom. Kod djece rane dobi pažnju privlače promjene u okolini, a što su djeca starija to je i samoregulacija pažnje veća. To nam potvrđuje činjenicu da ciljevi i namjere djeteta upravljaju njegovom pažnjom.

• Stabilnost označava vremensko trajanje pažnje, tj. koliko dugo dijete može biti usredotočeno na neku aktivnost. • Koncentracija je stupanj usmjerenosti na jedan predmet, objekt ili aktivnost. • Raspodjela je mogućnost podjele pažnje na nekoliko predmeta, objekata ili aktivnosti. Ovisi o tome koliko su te radnje ili predmeti međusobno povezani i jesu li te radnje automatizirane. • Preusmjeravanje označava svjesno prebacivanje pažnje s jednog objekta na drugi, npr. prebacivanje s jedne aktivnosti na drugu. • Opseg je količina međusobno neovisnih objekata koje pažnja obuhvaća u isto vrijeme. Ova karakteristika potrebna je npr. u procesu čitanja, kako bi pročitali cijelu riječ, a ne samo nekoliko slova. • Selektivnost je mogućnost izdvajanje objekta koji odgovara našim potrebama i ciljevima naše aktivnosti. Kako možemo utjecati na razvoj pažnje?

Na pažnju izravno može utjecati djetetova okolina. Da bi dijete moglo pažnju usmjeriti na neku aktivnost potrebna mu je okolina koja će ga u tome podržati ili ga barem neće ometati. Primjerice kada učimo nešto novo potrebno nam je optimalno opće psihofizičko stanje, da smo odmorni, siti, sa zadovoljenim osnovnim fiziološkim potrebama. Isto je i s pažnjom, da bi mogli samoregu-

lirati pažnju, moramo imati zadovoljene osnovne uvjete u našoj okolini. Rijetko ćemo vidjeti dijete kako se koncentrira na neki zahtjevan zadatak dok su u njegovoj pozadini prisutni oštri i glasni zvukovi. U optimalne uvjete okoline možemo ubrojiti i emocionalno ozračje, jer će sigurna emocionalna privrženost sa skrbnicima uglavnom osnažiti dijete na upuštanje u aktivnosti, pa tako i u dublje usmjeravanje pažnje na aktivnost. Nadalje, važni su rituali i predvidljiva okolina, jer oni djetetu daju osjećaj sigurnosti i okvirni pojam o vremenskom slijedu događaja.

Razvoj djetetove pažnje možemo poticati raznim aktivnostima koje možemo uključiti u svakodnevicu. Dijete će uz svoje primarne skrbnike u opuštenoj kućnoj atmosferi najprirodnije usvajati razne vještine, učiti nešto novo, pa tako i razvijati svoju pažnju. U svakoj od aktivnosti koje slijede važno je da odrasla osoba kao suigrač pokaže entuzijazam, svojim primjerom potakne dijete na poštivanje pravila, opušteno i zaigrano sudjeluje u igri i osigura djetetu okolinu u kojoj fokus neće biti ometan vanjskim faktorima (kao što je pozadinska buka ili isključivanje/uključivanje osoba u aktivnosti). Zatim, pozitivnim potkrepljenjima ili verbalizacijom dječjih radnji možemo dodatno poticati dijete kada primijetimo da razina pažnje pada ili se dijete približava odustajanju. U nekim aktivnostima dijete će trebati više poticaja i asistencija, u nekima manje. Ono što je važno znati jest činjenica da je razvoj svakog djeteta individualan, pa se stoga i pažnja svakog djeteta razlikuje. Jednostavne aktivnosti kroz koje potičemo razvoj pažnje

- materijali: novine/časopisi i flomaster - upute: djetetu dajemo novine/časopis i flomaster uz uputu da u novinama/časopisu traži određeni broj ili slovo. + za dijete koje želi/može više: potraga za više brojeva ili slova istovremeno, prebrojavanje brojeva ili slova

- materijali: predmeti iz prostora - upute: s djetetom dogovorimo oblik ili boju i dijete kreće u potragu za predmetima koji odgovaraju dogovorenom opisu (npr. predmeti zelene boje ili okrugli predmeti) i donosi ih na dogovoreno mjesto. + za dijete koje želi/može više: potraga može biti vremenski ograničena, karakteristike predmeta mogu biti opsežnije

- materijali: nisu potrebni - upute: s djetetom dogovorimo riječi koje će kroz razgovor biti „zamke“, npr. riječi „da“, „ne“, „žuta“. Zatim krenemo u razgovor u kojem ćemo djetetu postavljeni razna pitanja i navoditi dijete da „upadne u zamku“ koristeći neke od „zamka“ riječi te poticati dijete da pažnju zadrži na strukturi rečenica i na tome da „zamka“ riječima traži alternative prije nego što ih izgovori.

- materijali: nekoliko bojica ili flomastera - upute: s djetetom dogovorimo pokret za svaku boju, npr. plava-pljesak, sivaskok, crvena-okret. Zatim boje (bojice ili flomastere) stavimo na stol ispred nas i podižemo jednu po jednu boju dok dijete izvodi pokrete. Postepeno ubrzavamo tempo uz stalne izmjene redoslijeda boja/pokreta.

- materijali: nisu potrebni - upute: dijete sjedi na podu i sluša vaše upute. Svaka uputa znači određeni pokret, a upute se neprestano izmjenjuju. Upute mogu biti razne, svatko ih može prilagoditi sebi, npr. uputa „lagano“ – sporo tapkanje prstima po podu, „jako“ – energično tapkanje prstima po podu, „kap po kap“ – lagano, prst po prst tapka po podu, „grmljavina“ – pljeskanje, „dolazi sunce“ – dizanje ruku prema gore uz otvaranje šaka, „prestaje kiša“ – spuštanje dlanova na pod. + za dijete koje želi/može više: dijete može samo smišljati upute i pokrete i širiti ovu igru ili joj osmisliti sasvim novu temu

* Problemski zadaci, vježbe razvrstavanja/klasifikacije, zadaci opažanja, mozgalice, zagonetke i slagalice izravno će utjecati na razvoj pažnje.