НЕЂЕЉОМ
Neđelja, 7. april 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20961 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Hotelijeri na Primorju zadovoljni predsezonom, ali upozoravaju da su neuređena obala i građevinske mašine na ulicama problem
POVODI: Polumatursko i matursko veče udar na kućni budžet, psihološkinja Stela Burzanović kaže da roditelji ohrabruju nerealna očekivanja djece
Loša je poruka koju roditelji šalju djeci dajući i pružajući im ono što nemaju i realno ne mogu da priušte. Na taj način se stvaraju pogrešna uvjerenja kod djece, jer tako i njih uče da je u redu predstavljati se u sjaju koji je izvan realnih i svakodnevnih mogućnosti – kazala je psihološkinja mr Stela Burzanović STR. 9.
Goste dočekuju radovi u turističkim mjestima, smeće, divlje deponije pored puteva, neuređena putna infrastruktura prema izletištima koje teško možemo ponuditi turistima jer se na glavnim putevima ili zaustavlja saobraćaj ili se vozi jednom trakom. Ovo što se radi u turističkim mjestima odraz je neozbiljnog upravljanja turističkim proizvodom. Šaljemo sliku neuređene destinacije i ovo ne korenspondira sa onim što su turisti bukirali kada su imali na umu odmor u Crnoj Gori - kaže Dragan Ivančević
Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, kaže da će Dinko Gruhonjić i dalje biti meta vlasti i desničara jer kritikuje predsjednika Srbije
Vučića je izmislila Angela Merkel, podržavala ga je Amerika koja je finansirala Otvoreni Balkan. Međutim, on od poželjnog igrača polako postaje loš momak kao i Slobodan Milošević u posljednjim godinama svoje vlasti - kaže Popov STR. 2. i 3.
Bivši načelnik nikšićke policije ignoriše pozive suda u procesu koji je pokrenula Ranka Božović zbog teških povreda koje trpi usljed neprofesionalnog policijskog postupanja 13. jula 2022. u Nikšiću
Proslavu dva velika državna praznika Crne Gore 13. jula 2022. godine u Nikšiću je organizovala Nevladina organizacija Forum slobodnih građana „Luča“. Na sve načine, prethodno je nikšićka vlast, koja ne baštini antifašističke vrijednosti, nego je ponikla na povampirenoj četničkoj ideologiji oličenoj u pokretu koji je blisko sarađivao sa nacistima, pokušala da opstruira manifestaciju, ali nije uspjela. Kada je plan lokalnih vlasti propao, da su u gradu heroju poljuljane antifašističke vrijednosti pobrinula se da pokaže organizacija Crkve Srbije –„Tvrdoš“. Najavili su „kontraskup“
Od 2022. do 2024. godine na adrese crnogorskih institucija stigao zabrinjavajući broj prijetećih mejlova
STAV: Povodom odluke urbanističko-građevinske inspekcije da zabrani upotrebu nelegalnih objekata Mitropoliji crnogorsko-primorskoj SPC
Primjena standarda ili roditeljski sastanak
Za dvije godine čak 102 lažne dojave o bombama
STR. 6.
STR. 7.
POGLED SA STRANE
Piše: dr Dragan VESELINOV
STR. 10. i 11.
BUDVA: Pokret Evropa sad, Demokrate, Ura i DPS nastupiće samostalno na izborima, dogovorena koalicija „Za budućnost Budve“ - NSD, DNP, PzP i SNP, zajedničku listu imaće SDP, SD i LSCG
Bivši DF računa na savez sa PES-om makar i poslije izbora
Rok za predaju izbornih lista Opštinskoj izbornoj komisiji u Budvi počinje 15. aprila i trajaće do 1. maja u ponoć
BUDVA: Pokret Evropa sad, Demokrate, Ura i DPS nastupiće samostalno na izborima, dogovorena koalicija „Za budućnost Budve“ - NSD, DNP, PzP i SNP, zajedničku listu imaće SDP, SD i LSCG
DF računa na savez sa PES-om makar i poslije izbora
BUDVA – Pokret Evropa
sad, koji u Budvi ima formiran samo inicijalni odbor, na predstojećim izborima u tom gradu, zakazanim za 26. maj, nastupiće samostalno, saznaje Pobjeda. Koalicija „Za budućnost Budve“ okupiće NSD, DNP, PzP i SNP. Iz te koalicije Pobjedi su kazali da će sigurno praviti savez i sa PES-om, samo je pitanje da li prije ili nakon izbora. Samostalno će nastupiti Demokrate, Ura i DPS, dok će SDP, SD i LSCG imati zajedničku listu.
Izvori Pobjede upućeni u dešavanja u Pokretu Evropa sad navode da se za mogućeg nosioca liste PES-a u Budvi pominju dva imena. Jedan od njih je, kako nam je nezvanično rečeno, Predrag Zenović koji trenutno obavlja funkciju glavnog pregovarača Crne Gore sa Evropskom unijom. Druga opcija PES-a za nosioca liste je poslanica tog pokreta u državnom parlamentu Nađa Laković
Aktuelni direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Mladen Mikijelj biće nosilac izborne liste široke koalicije koju će u Budvi predvoditi Nova srpska demokratija. Koalicija će na predstojećim lokalnim izborima nastupiti pod sloganom „Za budućnost Budve-Budva otvoreni grad“, a činiće je Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene, kao i, kako je juče saopštio Mikijelj, Socijalistička narodna partija.
Pregovori se, kako je Pobjedi potvrdio Mikijelj, trenutno vode i sa Ujedinjenom Crnom
Gorom, Slobodnom Crnom
Gorom, Pravom Crnom Gorom i Demosom, od kojih, takođe, očekuju da daju podršku koaliciji „Za budućnost Budve“.
- Izvjesno je da će „Za budućnost Crne Gore“ iz 30. avgusta 2020. godine biti preslikana na koaliciju „Za budućnost Budve“. Cilj nam je da objedinimo
Nikolić: Koaliciju u Budvi formiraju oni čija se vlast raspala, plaše se DPS-a
- Kada predizbornu koaliciju formiraju isti oni čija se vlast raspala nakon mjeseci međusobnih optužbi, uvreda i grabeža za funkcijama i privilegijama, jasno je da je motiv samo jedan – strah od pobjede Demokratske partije socijalista - kazao je Miloš Nikolić, portparol DPS-a. - Podsjećanja radi, ista ova koalicija nastupila je na lokalnim izborima 2020. godine i isto tako se raspala, što je dovelo do vanrednih izbora 2022. godine. Što i koliko znaju, svi na gomili, građani su, nažalost, imali prilike da gledaju u proteklih nekoliko godina. Ovoga puta je uzalud, jer Budva može i mora bolje - navodi Nikolić na mreži Iks.
sve one političke subjekte koji su 30. avgusta 2020. godine dali ključan doprinos rušenju DPS-a – kazao je Mikijelj. On ističe i da je ta koalicija otvorena za saradnju sa Pokretom Evropa sad, kao i svim ostalim političkim subjektima koji imaju slično razmišljanje na koji način Budva treba da funkcioniše naredne četiri godine.
- Naša vrata su za PES uvijek otvorena i sigurno ćemo sa njima praviti neku vrstu koalicije, samo je pitanje da li će ta koaliciona saradnja biti prije ili nakon izbora – kazao je Mikijelj. Demokratska partija socijalista će na predstojećim lokalnim izborima u Budvi nastupiti samostalno i pod sloganom „Budva može bolje“. Odbornik te partije Milan Tičić Pobjedi je rekao da je izborna lista DPS-a u fazi izrade i da bi Opštinskoj izbornoj komisiji trebala biti predata u narednih desetak dana.
- Još nijesmo odlučili ko će nam biti nosilac liste, ali radi se na tome i očekujemo da će i to biti ubrzo završeno – rekao je Tičić.
Za samostalan nastup na predstojećim lokalnim izborima u Budvi odlučila se i Demokratska Crna Gora. Izvori Pobjede navode da u Opštinskom odboru Demokrata ozbiljno razma-
Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, kaže da
Vučića je izmislila Angela Merkel, podržavala ga je Amerika koja je finansirala Otvoreni Balkan. Međutim, on od poželjnog igrača polako postaje loš momak kao i Slobodan Milošević u posljednjim godinama svoje vlasti - kaže Popov
traju ideju da nosilac njihove liste bude doskorašnji pomoćnik sekretara Sekretarijata za zaštitu imovine Đorđe Zenović Samostalno će nastupiti i Građanski pokret Ura, čiji će nosilac liste biti predsjednik Upravnog odbora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Blažo Rađenović
Drugi na listi Ure, odmah iza Rađenovića, će, prema saznanjima Pobjede, biti ugostitelj iz Petrovca Ilija Armenko Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate i Liberalna partija su se odlučili za zajednički nastup na izborima 26. maja. Nosilac koalicione liste te tri partije biće, kako nam je nezvanično potvrđeno, odbornik SDP-a u budvanskom parlamentu Petar Odžić Doskorašnji šef budvanskog parlamenta Nikola Jovanović formira građansku listu sa kojom će izaći na predstojeće izbore.
Izborna lista još nije sastavljena, ali se, prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, ozbiljno razmišlja da njen nosilac bude ili Jovanović ili potpredsjednica opštine Budva Jasna Dokić Rok za predaju izbornih lista Opštinskoj izbornoj komisji u Budvi počinje 15. aprila i trajaće do 1. maja u ponoć. Đurđica ĆoriĆ
BEOGRAD/PODGORICA-Divim se Dinku Gruhonjiću i njegovoj porodici kako su sve izdržali, do sada nisam video takvo maltretiranje. Režim poručuje da kritičara treba prvo dehumanizovati da bi on postao legitimna meta. Prema tome Dinko je ustaša, antisrbin, zato je legitimna meta i možeš da radiš sa njim što god hoćeš. Dinko je platio ceh, ali to je upozorenje što čeka sve one druge koji se drznu da govore negativno o vlasti - kaže za Pobjedu Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada i kopredsjednik Igmanske incijative. Ušli smo u drugu sedmicu linča koji desničari i vlast sprovode nad profesorom Dinkom Gruhonjićem koji je više puta rekao da je predsjednik Srbije odgovoran ako se nešto desi njemu i njegovoj porodici. O tome da li je ovaj slučaj samo početak obračuna sa akademskom zajednicom i onima koji kritikuju vlast u Srbiji Popov kaže da je na primjeru Gruhonjića vlast svoju bahatost samo digla na viši nivo. POBJEDA: Na slučaju Gruhonjića vidimo da je akademska zajednica najopasnija za vlast?
P OPOV: Akademska zajednica je opasan protivnik vlasti. Vlast upozorava - ako nas budete kritikovali može da vas sačeka Dinkova sudbina. Prvo ćemo vas izložiti javnom linču, možemo da vam napakujemo što god hoćemo, da izgubite posao i na kraju, ako hoćete da sačuvate život morate da odete u inostranstvo.
P OBJEDA: Zašto se svaka kritika vlasti kvalifikuje kao napad na državu?
POPOV: Predstavnici vlasti su se izjednačili sa državom i zato je svako ko kritikuje vlast neprijatelj Srbije, izdajnik i ustaša. To znači kada udariš na vlast udario si na Srbiju, jer su oni Srbija.
POBJEDA: Napadi na Gruhonjića počeli su 2007. godine i sada su dosegli vrhunac jer mu je bukvalno ugrožen život. Što se dešava u Srbiji kada je Gruhonjić njen najveći neprijatelj?
POPOV: Na primeru Gruhonjića vlast je svoju bahatost samo digla na viši nivo. Zgušnjava se situacija oko Kosova i prijem u Savet Evrope i za domaću javnost potrebno je napraviti veći problem i targetirati ljude koji su kritičari režima.
Aleksandar Vučić kaže da je pristao, pa da nije pristao na
Ohridski sporazum u kojem piše da Srbija neće ometati prijem Kosova u međunarodne institucije. Imamo zagužvano stanje oko BiH, Srbija je pod pritiskom zbog neusklađenja svoje spoljne politike sa evropskom. Evropa polako gubi strpljenje, ali oprezno igraju jer Vučić sa Miloradom Dodikom u BiH može da napravi problem.
Vučića je izmislila Angela Merkel, podržavala ga je Amerika koja je finansirala Otvoreni Balkan. Međutim, on od poželjnog igrača polako postaje loš momak kao i Slobodan Milošević u poslednjim godinama svoje vlasti.
POBJEDA: Da li to znači da je zbog nagomilanih unutrašnjih problema počeo obračun sa onima koji su na
Alijansa žena DPS-a organizovala okupljanja u Beranama i Nikšiću
PODGORICA - Alijansa žena DPS-a organizovala je regionalna okupljanja u Beranama i u Nikšiću i iftar u Rožajama, u okviru serije tematskih događaja pod sloganom „Slušamo. Razumijemo. Djelujemo.“ Cilj ovih okupljanja je umrežavanje žena, članica Alijanse, poslanica i odbornica, sa fokusom na teme koje su u trenutku događaja od značaja za društvo i politiku u Crnoj Gori - saopšteno je iz DPS-a. Predsjednica Alijanse žena DPS Crne Gore Drita Lola pružila je podršku svim kan-
didatkinjama za predsjednice odbora na lokalnim partijskim izborima. - Neposredni unutarpartijski izbori su iskorak za Demokratsku partiju socijalista i ukupnu političku scenu u Crnoj Gori. Žene u izborne trke ulaze hrabro i samouvjereno, ali naša obaveza, kao ženske organizacije koje djeluju unutar političkih partija, je da ih podržimo i da im u tome dodatno pomognemo. Treba da stvorimo uslove da veći broj žena bude motivisano da se uključi u izborne procese u budućnosti i da ru-
kovodi - izjavila je ona. Kako se navodi u saopštenju, pored potpredsjednica, članica Predsjedništva i Savjeta DPS-a, događajima su prisustvovale i predsjednice opštinskih odbora Alijanse žena Berana, Nikšića, Rožaja, Bijelog Polja, Petnjice, Cetinja, Šavnika, Budve i Bara, odbornice u lokalnim parlamentima centralne i sjeverne regije, kao i brojne članice Alijanse žena. Iftaru u Rožajama je prisustvovala i potpredsjednica Demokratske partije socijalista Crne Gore Aleksandra Vuković-Kuč r. P.
Odgovor novinara i urednika političke redakcije Pobjede na stav Službe za marketing i PR Solara
I na kraju, ako nam Služba za PR nudi besplatne savjete kako da budemo visoko profitabilni za početak bi mogli da posavjetuju svoj bivši i sadašnji menadžment. Jer suma od pet miliona eura akumuliranog gubitka(!), koju je iznijela direktorka Saveljić, u kompaniji koja je monopolska (i kojoj sestrinska kompanija izdaje dozvole za priključenje solarnih panela) je kvalifikuje za najneuspješniju kompaniju u istoriji! Osim ako nijesmo u Matriksu ili paralelnom univerzumu će Gruhonjić i dalje biti meta vlasti i desničara jer kritikuje predsjednika Srbije
te probleme ukazivali godinama?
POPOV: Ključan je unutrašnji faktor: prvi put se desilo da je ODHIR-ov izveštaj o izborima bio kritičan, bliže se beogradski i lokalni izbori i tu je najveća nervoza. Važno je da vlast pokaže snagu. Da bi to uspeli stalno se priča da nas čekaju teška vremena, da smo epska nacija, ceo svet je protiv nas, prave se zavere protiv Srbije, zapad se meša u izbore – ali od svega navedenog nema ništa. Kako je vreme odmicalo oni su pomerali svoju bahatost i po Miloševićevom modelu prave nove afere da bi stare pale u zaborav. Sada smo već u dubokom urušavanju institucija. Kada ih pitate šta se dešava sa slučajevima: Jovanjica, Do-
ljevac, Helikopter, Sava mala Vučić kaže: „Pa šta“, a ostali to ponavljaju. To znači da ih nije briga za institucije i zakone. Srpska napredna stranka(SNS) je 2012. došla na vlast i tada su delovali relativno evropski: napredovalo se na evropskom putu, bilo je tolerancije, institucije nisu bile toliko zarobljene kao sada, relativno su se poštovali zakoni... Zatim su nastale pomenute afere i umesto da ih privedu kraju one su negde u fiokama. Zagorka Dolovac, državna tužiteljka se nigde ne pojavljuje, sumnjam da ona postoji. POBJEDA: Zašto je Filozofski fakultet u Novom Sadu uvučen u obračun sa Gruhonjićem?
POPOV: Napad je koordinisan sa više strana jer žele da
-Zbog kritičkih tekstova Dinko se jako zamerio vlasti koja već godinama od njega pokušava da napravi negativan lik. Prema njihovoj interpretaciji on govori negativno o Srbima, a zapravo on govori negativno samo o vlasti a ne o Srbima. Dovoljna je jedna montaža tajnih službi da kompromitujete čoveka. U početku je bilo neugodno braniti Dinka, ali sada su građani shvatili da se radi o udbaškoj ujdurmi zbog koje se on svakodnevno suočava sa pretnjama. Drago mi je što su iza njega stali njegove kolege i studenti. Ta podrška pokazuje koliko je prljava igra Studentskog parlamenta Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, koji je u funkciji vladajućeg režima, u čije ime se pojavljuju ljudi sa likom Legije na majicama, prave buku dok govori dekanica Filozofskog fakulteta... Ljudi iz akademske zajednice se tako ne ponašaju. To je sramota za Srbiju - kaže Popov.
Dinka izlože pritisku da bi se diskreditovao kao pedagog i profesor. To je upozorenje i drugima iz akademske zajednice. U njegovom slučaju su prešli crtu, jer nikada ovako nisu radili i to je zastrašujuće. Da li će ih malo osvestiti otpor na Filozofskom fakultetu i podrška koja stiže od drugih fakulteta, šire akademske zajednice, regiona i inostranstva - videćemo. Da li će videti da su se preigrali, ili je ovo samo pokazna vežba? Mislim da su sami sebi pucali u nogu, da ovo nisu smeli da urade, jer su pokazali ružnu sliku Srbije uz najružnije reči koje političari upućuju preko medija. Ne znam kome to treba i kome koristi.
Vidite, Erdogan je i pored autoritarnosti izgubio najznačajnije gradove u Turskoj. Miloševićev pad je krenuo kada je izgubio ključne gradove: Beograd, Niš, Novi Sad, Kragujevac... Oni su svesni toga i zato se ovo dešava, ali
prevršili su svaku meru u ponašanju. Hajka na Gruhonjića zgrozi svakog pristojnog čoveka.
POBJEDA: Ko i na osnovu čega određuje ko je Srbin, ko je patriota, a ko nije? Kako je Milan Radoičić patriota kada je priznao da je organizovao oružanu pobunu na Kosovu - koje je po Ustavu Srbije u njenom sastavu?
POPOV: Patriote su svi oni koji su u funkciji vlasti, što je bila i politika 90-ih godina. Za njih su heroji i pravi Srbi oni koji su se vratili iz Haga, a oni su sramota. Zvaničnici preko TV-a govore opoziciji da su šljam i kriminalci – tako se ne govori ni u jednoj zemlji. To je ispod svakog nivoa, od šefa države pa naniže. Političkog protivnika treba da uvažavate čak i kada nije u pravu. Postala je praksa da je svako i odmah neprijatelj države, antisrbin i ustaša ako se drzne da kaže nešto protiv vlasti. Violeta CVEjIĆ
Opštinski odbori DPS-a u sjevernoj regiji Crne Gore juče dobili nove predsjednike, unutarpartijski izbori nastavljaju se danas u južnoj regiji
Izabrani šefovi partijskih odbora u deset opština
PODGORICA – Opštinski odbori DPS-a u sjevernoj regiji Crne Gore dobili su juče, nakon unutarpartijskih lokalnih izbora, nove predsjednike.
Za predsjednika OO DPS-a Berane izabran je Miro Nedić , za predsjednika OO DPS -a Andrijevica Dejan Ivanović, a za prvog čovjeka mojkovačkog odbora DPS-a izabran je Predrag Smolović. Bjelopoljski odbor vodiće dr Elvir Zvrko, a pljevaljski Maja Rondović. Za predsjednika DPS-a Plužine izabran je Dragan Ružić, a za šefa žabljačkog DPS-a Vidoje Tomčić. Predsjednik Odbora DPS-a u Gusinju je Demir Bajrović, a u Rožajama Seniha Tahirović. Kolašinski odbor DPS-a vodiće Vladan Bulatović - Izbori, na kojima je jedna partija prvi put u našoj državi neposrednim odabirom svog članstva izabrala predsjednike lokalnih odbora, održani su u sjajnoj atmosferi. Na nji-
ma je pravo glasa iskoristilo 63 odsto ukupnog broja upisanih članova sa pravom glasa u ovim opštinama – saopšteno je iz DPS-a.
Najavljeno je da će, nakon uspješno sprovedenih izbora u sjevernoj regiji, danas biti održani unutarpartijski izbori i u južnoj regiji Crne Gore.
- Na identičan način, dakle neposrednim putem u prostorijama stranke kao i putem aplikacije posebno dizajnirane za tu namjenu, članice i članovi partije sa juga naše
države biraće predsjednike lokalnih odbora i u svojim opštinama – navodi se u saopštenju.
DPS konstatuje da reforme u partiji idu zadovoljavajućom dinamikom, te da sve ukazuje da će izborni proces biti doveden do kraja na kvalitetan način.
- Još jednom ističemo da ovim novim načinom pristupa politici, osim ostvarivanja zadatih programskih ciljeva, DPS je kreirao novi trend kojim se uspostavlja demokratski standard, koji će, nadamo se, slijediti i drugi politički subjekti na političkoj sceni Crne Gore – dodaje se u saopštenju. R. P.
Pobjeda je u svom prvom tekstu objavila apsolutno kredibilne podatke, pozivajući se na zvanične informacije saopštene od nadležnih institucija. Broj od 550 do 600 zaposlenih je apsolutno tačan i objavljen je, pozivajući se na stav ministra energetike iz janaura i februara ove godine kao i na menadžment Solara. Ukoliko ga nijeste pročitali u tekstu ili vam je promakao, ponovo ga citiramo:
„Kompanija Solar gradnja tokom 2023. godine imala je više od 600 zaposlenih, da bi pred sam kraj prošle godine taj broj pao na 552, što je previše”, rekao je ministar Mujović za TV Vijesti. Tu brojku je potvrdila izvršna direktorka Valerija Saveljić u prvom reagovanju na tekst u Pobjedi, navodeći da se radi o 550 zaposlenih u junu prošle godine.
Drugo, u tekstu Pobjede objavljen je apsolutno kredibilan podatak o broju sistematizovanih radnih mjesta: 440 i podijeljenih 295 ugovora na neodređeno. To su podaci koji su potvrđeni u saopštenjima Odbora direktora od 29. februara kao objavom na zvaničnoj web stranici EPCG SG od 29. marta ove godine. U reagovanju Službe za marketing i PR nijesmo razumjeli da li je broj zaposlenih trenutno 446 ili nijeste računali i one radnike iz agencije, ugovore o djelu, ugovore o preuzimanju i ugovore o privremenim i povremenim poslovima koje, takođe, isplaćuje kompanija. Jer matematika je egzaktna nauka: Ako je 446 trenutno ukupno zaposlenih to znači da ste od 29. februara otpuštili više od 100 radnika - pa vas molimo da nam dostavite spisak otpu-
štenih radnika i onih kojima nijesu produženi ugovori da bismo te informacije provjerili. Odnosno, da bismo testirali da li ste ispunili zahtjeve ministra za racionalizacijom radnih mjesta u iznosu od 30 odsto, kao što tvrdite da jeste. Pobjeda uvažava rad gospođe Saveljić i ne pokušava da je diskredituje ali i dalje decidno tvrdimo da ona nije imala apsolutno nikakvog iskustva u energetskom sektoru što svakako nije diskvalifikacioni momenat. Ono što mislimo da je važnije jeste zašto je izostavljen odgovor na pitanje: Zašto SDT-u nije prijavljeno očigledno partijsko zapošljavanje?
I na kraju, ako nam Služba za marketing i PR nudi besplatne savjete kako da budemo visoko profitabilni za početak bi mogli da posavjetuju svoj bivši i sadašnji menadžment. Jer suma od pet miliona eura akumuliranog gubitka(!), koju je iznijela direktorka Saveljić, u kompaniji koja je monopolska (i kojoj sestrinska kompanija izdaje dozvole za priključenje solarnih panela) je kvalifikuje za najneuspješniju kompaniju u istoriji! Osim ako nijesmo u Matriksu ili paralelnom univerzumu.
Poštovana PR službo Solara, da ste u filmskom svijetu dobili biste Zlatnu malinu a ne Oskara i to svake godine.
NAPOMENA: Iako sam prvobitno planirao da odgovorim na stav gospodina Spasoja Tomića u toku jučerašnjeg dana sam obaviješten da je gospodin Tomić, koji je šef Službe za marketing i PR tražio da se ukloni njegov potpis sa reagovanja, odnosno da u reagovanju samo ide naziv službe kojom rukovodi. Reagovanje sam zbog toga naslovio na Službu za marketing i PR. Nenad ZEČEVIĆ
U predsezoni hoteli popunjeni, ali turistički poslenici upozoravaju da neuređena obala i građevinske mašine
BUDVA - Dok se Budva priprema za novu turističku sezonu, najave za predsezonski period su među hotelijerima veoma optimistične. Turistička organizacija Budve potvrđuje da veći hotelski kompleksi već bilježe 10 odsto bolju popunjenost u ovom periodu u odnosu na prethodnu godinu.
Veći priliv gostiju se očekuje za uskršnje i majske praznike.
Međutim, dok se hoteli koji su uključeni u organizovani turizam mogu pohvaliti uspješnom predsezonom, postoje izazovi koji nagovještavaju neizvjesnosti za glavnu turističku sezonu.
Dragan Purko Ivančević, član Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore, ističe da neuređene plaže, turistička mjesta i putna infrastruktura predstavljaju ozbiljne prepreke za optimalno funkcionisanje sezone.
IzazovI
Kako će se Budva, uz neuređenu infrastrukturu kao i sve ostale izazove, nositi s očekivanim prilivom turista
- ostaje da se vidi. - Trenutno u Budvi boravi oko 9.000 turista od čega je njih oko 5.500 u privat-
nom, a oko 3.500 u hotelskom smještaju. Struktura gostiju u ovom trenutku je heterogena sa naglaskom da u hotelskom smještaju dominantno borave turisti iz Njemačke, Velike Britanije, Poljske, Bugarske, Francuske, Turske, Albanije i Srbije, a u privatnom smještaju turisti iz Rusije, Srbije, Turske, Ukrajine, Bosne i Hercegovine i Azerbejdžana. Ukoliko bi se trend dolazaka, koji je je najavljen
u predsezoni, nastavio i u glavnoj turističkoj sezoni, možemo očekivati od pet do 10 procenata bolju sezonu - kažu podaci TO Budva. MasovnI turIzaM Ivančević je za Pobjedu kazao da se radi o uspješnoj predsezoni u hotelima tj. smještaju koji je uključen u organizovani turizam, ali on čini samo 10 odsto ukupnih kapaciteta.
- Hoteli su veoma uspješno
Imamo i radove u turističkim mjestima, smeće, divlje deponije pored puteva, neuređenu putnu infrastrukturu prema izletištima koje teško možemo ponuditi turistima jer se na glavnim putevima ili zaustavlja saobraćaj ili se vozi jednom trakom - kaže Ivančević
Direktor hotela Rivijera u Petrovcu Nemanja Kovačević izjavljuje da su gosti počeli stizati mnogo ranije nego prošle godine, kada su počinjali sa radom tek krajem aprila. Ističe da su ove godine počeli već 1. aprila, primajući goste iz Zapadne i Sjeverne Evrope. - Mi smo preko zime zatvoreni i ove godine smo počeli sa radom ranije. Prošle godine smo otvorili krajem aprila. Destinacije sa kojih nam dolaze gosti u predsezoni su iz Zapadne i Sjeverne Evrope. Već imamo solidnu popunjenost od 60 odsto, po nekim nižim cijenama - kaže Kovačević, dodajući i da su najave za sezonu solidne i smatra da će biti bolja, po njegovoj procjeni, za 10 odsto u odnosu na prošlu. Međutim, kako je naveo, plate radnicima rastu, tako da u suštini ti troškovi će uticati da stopa profita bude veća neznatno u odnosu na prošlu godinu. - Veliko je interesovanje iz
regiona za sezonu. Počeli smo da primamo značajan obim rezervacija, vidim da i agencije bolje rade. Region kreće od juna do kraja septembra. Trenutno su nam gosti Francuzi, Njemci i Poljaci. To su stariji gosti, penzioneri i njima je sve organizovano preko agencije. Tu nema neke vanpansionske potrošnje. Pomažu nam da ,,uhodamo“ hotel, dobijemo neka sredstva i pribavimo radnu snagukazao je Kovačević. Nemanja Kovačević
rezervisani i već od sredine marta su počele prve grupe gostiju. Popunjenost za april i maj je izuzetno visoka, tako da je teško pronaći slobodnih 10 soba. Međutim, kada je riječ o nadolazećoj sezoni, situacija postaje složenija i neizvjesnija. Naime, hotelski smještaj čini samo 10 do 12 odsto ukupnih kapaciteta, dok je komplementarni smještaj još uvijek izvan legalnih tokova i nije povezan s komercijalnim sektorom niti organizovano plasiran na tržištu. Za taj segment trenutno ne postoji jasno određen početak niti procjena popunjenostinaglašava Ivančević. Kao izazove u turizmu ove godine ističe nedostatak uređene putne infrastruk-
Hoteli bilježe veliki broj rezervacija i već od sredine marta su počele prve grupe gostiju, međutim neuređene plaže, turistička mjesta i putna infrastruktura predstavljaju ozbiljne prepreke za optimalno funkcionisanje –poručuje Dragan Purko Ivančević
ture i nedostatak uređenost turističkih lokacija kao i destinacije u cjelini. - Vrlo je problematično predvidjeti kako će ova sezona funkcionisati. Prošle godine, u julu i avgustu, svjedočili smo turizmu koji je bio neorganizovan, stihijski, što je rezultiralo zagušenjima i problemima za avanturiste koji su stizali avionima iz evropskih destinacija, suočavajući se s dvostruko dužim transferom od aerodroma do hotela nego što je trajao njihov let. To znači da je teško govoriti o kvalitetnom organizovanom turizmu u tom periodu, a stanje bukinga i prodaje kapaciteta u tom vremenu ostaje neizvjesno - kaže Ivančević. Što se tiče osnovnog smještaja, tu misli na hotele koji su uključeni u programe organizovanog turizma i turoperatore, očekuje se da će biti izuzetno dobro popunjeni do polovine juna, s visokim očekivanjima i za septembar i oktobar.
- Hoteli u Boki, kao i tri hotela u Bijeloj, Kumboru, Bečićima i Budvi, veoma su dobro popunjeni i bukirani. Međutim, taj kapacitet je mali u poređenju s ukupnim smještajem za koji ne postoje precizne statistike - kaže Ivančević, dodajući da Crna Gora ima najlošiju strukturu na Mediteranu kada je riječ o smještajnim kapacitetima. neozbIljno upravljanje
- Problematičan je odnos između osnovnog hotelskog smještaja i komplementarnog, koji obuhvata privatne sobe, apartmane i veliki broj
Menadžerka Hyatt Regency Kotor Bay Resort Larisa Jovanović kazala je Pobjedi da njihov kompleks ima goste tokom cijele godine i da već u martu bilježe rekordne rezultate.
- Gosti su nam tokom zime dolazili i uživali u ljepotama Bokokotorskog zaliva. Budući da naš hotel nije sezonskog karaktera, možemo da se pohvalimo dobrom popunjenošću i tokom zimske sezone,
a već od polovine marta bilježimo i rekordne brojeve za ovo doba godine. Prva nedjelja aprila nam protiče u izuzetno dobroj popunjenosti i što je jednako važno, uz pozitivne komentare gostiju. Vjerujemo da je ovo odličan pokazatelj dobre sezone koja nam predstoji - kaže Jovanović i dodaje da su tokom zime najviše imali gostiju iz Kine, Turske, Albanije, SAD, kao i iz regiona.
- Od prethodnog mjeseca povećan je broj gostiju iz Zapadne Evrope. Najave za ovu sezonu su veoma dobre. Primjetan je trend rasta broja rezervacija i sigurni smo da ćemo biti zadovoljni popunjenošću i rezultatima. Posebno raduje buđenje tržišta koja nam nijesu bila u fokusu prethodnih godina i vjerujem da imamo mogućnost da i te šanse iskoristimo u godinama koje dolazekazala je Jovanović.
Direktor prodaje hotela ,,Budva“ Mića Ivanović kazao je Pobjedi da imaju dobre najave za april i maj.
- Proljeće je u Budvi fantastično i to nam daje dobre rezultate. U aprilu imamo grupne dolaske gostiju iz Španije, Turske, Velike Britanije. Godina je sama po sebi čudna, kao i svaka prije. Početak godine nije sjajno krenuo, ali kako mjeseci prolaze sve veće je interesovanje. Povećava se broj individualnih rezervacija preko različitih kanala i tržišta. Maj nam donosi karneval i mnogo drugih zanimljivih dešavanja, pa očekujemo veliki broj posjetilaca i gostiju iz Velike Britanije, Turske, Izraela, Francuske, Njemačke … - kazao je Ivanović, ističući da im jun donosi prve serijale iz Brazila, dosta konferencija i događaja.
- Očekujemo rekordan jun i pravu potpunu pripremu za srce sezone. Nadamo se i iskreno vjerujemo da će do tada biti završena rekonstrukcija ulice i kružnog toka kod pošte. Glavna sezona je još uvijek daleko, ima rezervacija i početak je dobar. Ukoliko sve bude u redu, sigurno nas očekuje odlična posjećenost - kazao je Ivanović, dodajući da im je jedini problem radna snaga za sezonu, ali se nada da će i to prevazići.
Avio-povezanost ključna za bolju posjećenost tokom čitave godine
- Imamo i radove u turističkim mjestima, smeće, divlje deponije pored puteva, neuređenu putnu infrastrukturu prema izletištima koje teško možemo ponuditi
takvog smještaja koji posluje u sivoj zoni. Ova siva ekonomija narušava crnogorski turizam i još uvijek nije dovedena na prihvatljiv nivo - ističe Ivančević, dodajući da je veliki problem trenutno što je, uprkos većem broju turista u hotelima, obala još uvijek neuređena, a zakupcima nijesu ustupljena kupališta.
turistima jer se na glavnim putevima ili zaustavlja saobraćaj ili se vozi jednom trakom. Da ne govorimo kakav je izgled tih puteva. Ovo što se radi u turističkim mjestima trenutno je odraz jednog neozbiljnog upravljanja turističkim proizvodom. Nadležni za upravljanje trebalo bi da naprave program kada na nekom određenom mjestu treba da budu prisutne građevinske mašine, a kada turisti. Ne treba zaustavljati razvoj, ali to treba raditi onda kada se ne ugrožavaju turistički tokovi i promet - po-
Pi-ar hotela Nobel u Ulcinju Vildana Čičić kazala je da sada goste imaju uglavnom vikendom i da su to stanovnici Albanije sa čijim agencijama sarađuju. Za jun, jul i avgust su već popunjeni i trenutno rade na postsezoni.
- Lijepo vrijeme privlači i goste iz Podgorice, ali
uglavnom vikend. Maj nam je rezervisan za seminare pa se nadamo dobrom bukingu - kazala je Čičić. Ona smatra da će ova sezona biti jedna od boljih i da su trenutni građevinski radovi i pripreme koje Opština Ulcinj odrađuje kada su u pitanju infrastruktura
grada samo privremeni problem prilaza određenim objektima.
- Nadamo se boljem izgledu grada, a ostalo je sve do nas kako da privučemo i zadržimo goste - kaže Čičić. Navodi da su cijene na nivou prošle godine i ističe da već sada pripremaju postsezonu.
Larisa Jovanović ističe da je za uspjeh ključna bolja avio-povezanost. - S tim u vezi, moramo još mnogo da radimo da Crnu Goru učinimo dostupnom tokom čitave godine. Tokom ljetnje sezone imamo veći broj i letova i destinacija sa kojih dolaze, međutim činjenica je da imamo
ručuje Ivančević, ističući da u ovom trenutku, kada imamo veći broj organizovanih grupa turista, šaljemo sliku neuređene destinacije i nikako ovo ne korenspondira sa onim što su naši turisti imali kada su bukirali odmor u Crnoj Gori.
- Nijesu očekivali neuređena mjesta, ovako neuređeni obalni pojas, nedefinisane korisnike morskog dobra, još uvijek imamo kanalizacione ispuste... - kaže Ivančević, dodajući da sve ovo što nam se sada dešava može biti jako loša poruka koja se može odraziti na sljedeće godine. - Trenutna situacija može
potencijala da razvijemo ovaj segment i budemo mnogo primamljiviji turistima. Veća frekvencija lou kost (low cost) letova značila bi gostima koji ne žele da potroše previše novca za avio-kartu, ali su i te kako spremni da taj novac potroše u zemlji koju posjećuju - poručuje Jovanović.
imati negativan uticaj na već potpisane ugovore za sljedeću godinu, koji su već zaključeni na berzi u Berlinu. Strahujemo da će gosti početi davati loše ocjene, što bi moglo imati štetan uticaj na turizam, koji predstavlja osnovnu privrednu granu Crne Gore - kaže Ivančević, koji poručuje na kraju da postoji velika potreba za drugačijim pristupom upravljanju turizmom, pozivajući na osnivanje posebnog resora u izvršnoj vlasti koji bi bio odgovoran za upravljanje turističkim tokovima i sprečavanje pojave ovakvih problema u budućnosti.
N. Kovačević
Od 2022. do 2024. godine na adrese crnogorskih institucija stigao zabrinjavajući broj prijetećih mejlova
PODGORICA – U posljednje dvije godine, odnosno od 2022. do 10. marta 2024. godine, na adrese crnogorskih institucija stigle su 102 dojave o bombama, za koje se ispostavilo da su lažne. Rasvijetljeno je svega 16 slučajeva dojava, koje su stigle putem mejla, o postavljenim eksplozivnim napravama. - Službenici Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, tokom 2022. godine, preduzimali su mjere i radnje iz svoje nadležnosti, u odnosu na 13 dojava o postavljenim eksplozivnim napravama koje su stigle putem mejla, a odnosile su se na 23 objekta – kazali su Pobjedi iz policije. Takođe, u toku 2023. godine, stigle su 44 dojave o postavljenim eksplozivnim napravama putem mejla, koje su se odnosile na 111 objekata.
U protekle dvije godine rasvijetljeno je svega 16 slučajeva dojava, koje su stigle putem mejla, o postavljenim eksplozivnim napravama
Do 10. marta 2024. godine službenici Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala radili su na rasvjetljavanju i identifikaciji osoba koje su na 45 mejl adresa uputili dojave o postavljenim eksplozivnim napravama koje su se odnosile na 12 objekata. Iz Uprave policije nam je sa-
Bar: Nakon svađe nožem ranio brata
BAR- Barska policija uhapsila je S.Z. (39) zbog sumnje da je preksinoć nožem pokušao da ubije brata V.Z. (41) nakon verbalnog i fizičkog obračuna.
Policijski službenici su prekjuče, oko 21.30 sati, postupajući po prijavi, izašli na lice mjesta u naselju Ilino u tom gradu, gdje su zatekli jednu osobu sa povredom u predjelu lijeve strane rebara.
Na lice mjesta je upućena i Hitna medicinska pomoć Bar
radi ukazivanja ljekarske pomoći.
O događaju je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru, a nakon toga i tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je ovlastio policijske službenike da izvrše uviđaj na licu mjesta. - Preduzimajući mjere i radnje iz nadležnosti policije policijski službenici su došli do sumnje da je u stanu u kojem žive S.Z. (39) i V.Z. (41) došlo do verbalnog, a onda i fizičkog
opšteno da su u 2022. i 2023. godini službenici policije rasvijetlili po šest slučajeva lažnih dojava o bombama.
Napominju i da su do 10. marta 2024. godine rasvijetljena dva slučaja, koja se odnose na četiri mejl dojave od 27. i 29. febru-
ara upućene Srednjoj mješovitoj školi ,,Mladost“ u Tivtu i Srednjoj muzičkoj školi ,,Vida Matjan“ u Kotoru.
U periodu od 2022. do 2024. godine, službenici Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala podnijeli su devet krivičnih prijava protiv lica koja se sumnjiče za krivična djela lažno prijavljivanje i krivično djelo izazivanje panike i nereda. Krivične prijave su podnijete protiv pet maloljetnih i jednog punoljetnog lica.
Kada je riječ o sankcionisanju osumnjičenih za pomenuta krivična djela, iz policije su naveli da to pitanje nije u njihovoj, več u nadležnosti sudova Crne Gore.
Poručuju da rješavanje ovakvih i sličnih slučajeva zahtijeva iscrpne analize i provjere, koje nerijetko uključuju i međunarodne partnerske službe i inostrane kompanije, pa samim tim podrazumijevaju i određeni vremenski period za njihovu realizaciju.
- Kontinuiranom saradnjom između predstavnika Uprave policije i drugih predstavnika državnih institucija u datim situacijama pronalaze se adekvatna rješenja za nesmetano funkcionisanje svih institucija od javnog interesa –zaključuju iz Uprave policije. Jovana RAIČEVIĆ
Promjena Zakona o radu donosi nova rješenja
sukoba između njih - saopšteno je iz Uprave policije.
Tom prilikom S.Z. je povrijeđen u potiljak, nakon čega je, upotrebom noža, povrijedio brata V.Z. u predjelu lijeve strane rebara.
- Policijski službenici pronašli su sredstvo izvršenja krivičnog djela, kao i druge tragove, te jednu ručno pravljenu cigaretu sa sadržajem opojne droge marihuana, tzv. džoint. S.Z. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju i on će uz krivičnu prijavu biti priveden tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost u zakonskom roku - navedeno je u saopštenju Uprave policije. R.P.
Za tri mjeseca sud u Budvi riješio 108 predmeta u vezi sa nasiljem u porodici
BUDVA – Sud za prekršaje u Budvi je od 1. januara do 25. marta ove godine imao ukupno u radu 251 predmet, formiran po Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, od čega je 2024. zaprimljeno njih 98. Procesuirano je 275 nasilnika, dok je ukupan broj žrtava nasilja 228. – Za isti period, sud je riješio ukupno 108 predmeta, pa je stopa ažurnosti iznosila oko 114 procenata. Većina novozaprimljenih predmeta je okončana na prvom ročištu u tzv. hitnom postupku, a osim sankcija koje su izricane prestupnicima, ukupno je određeno 45 zaštitnih mjera. Zabrinjava činjenica što je, i pored nedavne izmjene krivičnog zakonodavstva u dijelu proširenja radnji izvršenja krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici iz člana 220 Krivičnog zakonika Crne Gore, broj prekršajnih djela neznatno smanjen, što upućuje na veoma izraže-
nu pojavu ovog društvenog fenomena, koja mora dobiti još snažniji institucionalni odgovor od svih nadležnih institucija u državnom aparatu – saopštio je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović. R. P.
Za rođenje djeteta očevima deset plaćenih radnih dana i dva mjeseca odsustva
PODGORICA - Ministarstvo rada i socijalnog staranja će Nacrt o izmjenama i dopunama Zakona o radu dostaviti Evropskoj komisiji na mišljenje nakon što završe unutrašnje procedure, poput izvještaja sa javne rasprave i pribavljanja saglasnosti relevantnih institucija, saopštili su predstavnici tog resora.
Državna sekretarka Ministarstva Anđela B ašović saopštila je da su ključni razlozi za promjenu tog značajnog zakona da se usaglasi sa dvije direktive EU - o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i staratelja, te o transparentnosti i predvidivim radnim uslovima, kao i definisanje odredbi kojima se uređuje rad na daljinu po evropskom okvirnom sporazumu. Bašović je agenciji Mina-business kazala da se promjenama zakona unapređuje značajno ova oblast, te dodatno štite zaposleni na probnom radu, organičavajući njegovo trajanje za one zaposlene koji imaju zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme.
- Probni rad ne može trajati duže od četvrtine perioda na koji je ugovor o radu zaključen, a svakako ne duže
od šest mjeseci - precizirala je Bašović. Propisuje se, kako je navela, i duže trajanje probnog rada kada je zaposleni odsutan sa posla zbog privremene spriječenosti za rad po propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, porodiljskog, roditeljskog, usvojiteljskog, hraniteljskog i očinskog odsustva. Bašović je naglasila da je namjera da se unaprijedi institut rada od kuće i da ubuduće bude preciznije definisan i usklađen s evropskim standardima.
Jedna od novina je, kako je dodala, i da je poslodavac dužan da zaposlenom obezbijedi opremu i sredstva za rad od kuće, kao i da se radi isključivo o mogućnosti na dobrovoljnoj osnovi.
- Precizno, institut rada van prostorije poslodavca je dobrovoljan i sami zaposleni, ukoliko ne prihvati da poslove radnog mjesta ne obavlja na ovaj način, ne može i neće trpjeti štetne posljedicenaglasila je Bašović. Ona je poručila da će zaposleni koji rade na daljinu imati ista prava kao i zaposleni koji rade u prostorijama poslodavca.
- Nacrtom zakona se propisuje mogućnost inspekcijskog nadzora ukoliko zaposleni obavlja rad od kuće.
Međutim, u cilju zaštite privatnosti i prava zaposlenih, inspekcijski nadzor se može raditi samo uz prethodno obavještenje i saglasnost zaposlenog - istakla je Bašović. Predviđeno je da očevi nakon rođenja djeteta ubuduće imaju pravo na deset plaćenih radnih dana, kao i dva mjeseca prava na roditeljsko odsustvo s posla.
- Cilj mjere je da podstakne očeve da koriste roditeljsko odsustvo u minimalnom trajanju od dva mjeseca, koje ne može biti prenijeto majci. Sa druge strane, ovom mjerom se olakšava ponovno uključivanje majki na tržište rada nakon porodiljskog i roditeljskog odsustva. Takođe, uređuje se način na koji će roditelji pojedinačno ili naizmjenično koristiti pravo na roditeljsko odsustvo - objasnila je Bašović. Bašović je istakla da je, između ostalog, cilj izmjena zakona da se predviđenim promjenama postigne i bolja koordinacija između poslodavca i zaposlenog. Ona je podsjetila da je radna grupa, formirana na tripartitnom nivou, pripremila Nacrt izmjena i dopuna Zakona o radu, kao i da će ovaj prijedlog zakona biti rezultat kompromisa i konsenzusa sa socijalnim partnerima.
R.P.
DUG PUT DO PRAVDE: Bivši načelnik nikšićke policije ignoriše pozive suda u procesu koji je protiv države pokrenula Ranka Božović zbog teških fizičkih i psihičkih povreda koje trpi usljed neprofesionalnog policijskog postupanja 13. jula 2022. godine u Nikšiću
PODGORICA – Iako je primio pozive, bivši šef nikšićke policije Dragoljub Peković već dva puta nije se pojavio u sudnici Osnovnog suda u Nikšiću, gdje treba da svjedoči u procesu koji je protiv države Crne Gore pokrenula Ranka Božović zbog fizičkih i psihičkih povreda koje trpi od 13. jula 2022. godine, kada je bila žrtva neprofesionalne policijske akcije u gradu pod Trebjesom, nakon svečanog obilježavanja Dana državnosti i Dana antifašističkog ustanka u našoj zemlji. Peković je, kako je konstatovano u sudnici, uredno obaviješten za ročišta 23. januara i 29. februara ove godine, ali nije došao. Sljedeće je zakazano za 18. april. On je ključni svjedok, jer je bio na trgu kada se grupa prosrpskih i proruskih ekstremista pojavila iz Manastirske ulice, nakon što im je policija dozvolila da prođu. Pregovarao je sa ekstremistima i molio ih da se povuku, ali uzalud. Oni su pokušali da probiju policijski kordon i uđu na trg.
I tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić iskazao je nezadovoljstvo postupanjem policije, uz ocjenu da su odgovorni za haos koji je nastao. Prema javnosti dostupnim podacima za događaje u Nikšiću, međutim, niko od policijskih funkcionera nije snosio bilo kakvu odgovornost.
Sa „tvrdošanima“ na antifašiSte
Proslavu dva velika državna praznika Crne Gore 13. jula 2022. godine u Nikšiću je organizovala Nevladina organizacija Forum slobodnih građana „Luča“. Na sve načine, prethodno je nikšićka vlast, koja ne baštini antifašističke vrijednosti, nego je ponikla na povampirenoj četničkoj ideologiji oličenoj u pokretu koji je blisko sarađivao sa nacistima, pokušala da opstruira manifestaciju, ali nijesu uspjeli. Kada je plan lokalnih vlasti propao, da su u gradu heroju poljuljane antifašističke vrijednosti pobrinula se da pokaže organizacija koja radi pod okriljem Crkve Srbije – „Tvrdoš“. Najavili su „kontraskup“, takozvane auto-litije. Pod do danas neutvrđenim okolnostima jake policijske snage koje su obezbjeđivale svečanost na Trgu slobode, tako što su prilaze blokirali u svim ulicama, ipak su omogućile „tvrdošanima“ i njihovim pristalicama da Manastirskom ulicom dođu do trga, gdje su pokušali da se sukobe sa građankama i građanima koji su slavili Dan državnosti i Dan antifašističkog ustanka. Policija je napravila kordon, ali je silu usmjerila ne na nasilnike koji su došli da izazivaju sukob, već kako bi njih bezbjedno evakuisala, suzavcem su zasuli ljude koji su se zatekli na Trgu
Proslavu dva velika državna praznika Crne Gore 13. jula 2022. godine u Nikšiću je organizovala Nevladina organizacija Forum slobodnih građana „Luča“. Na sve načine, prethodno je nikšićka vlast, koja ne baštini antifašističke vrijednosti, nego je ponikla na povampirenoj četničkoj ideologiji oličenoj u pokretu koji je blisko sarađivao sa nacistima, pokušala da opstruira manifestaciju, ali nije uspjela. Kada je plan lokalnih vlasti propao, da su u gradu heroju poljuljane antifašističke vrijednosti pobrinula se da pokaže organizacija koja radi pod okriljem Crkve Srbije – „Tvrdoš“. Najavili su „kontraskup“
slobode i u okolnim kafićima i restoranima?!
Policijska sila počela je bez najave, a u metežu koji je uslijedio našla se i psihološkinja Ranka Božović koja se iz kafića u kojem je sjedjela sa prijateljima zaputila do trafike da kupi cigarete.
Dok je prolazila trgom, iznenada je nastao haos. Pokušala je da se skloni u Ulicu Novaka Ramova kada je osjetila, kako navodi u tužbi, „jak, silovit i užaren udar u predjelu lijeve potkoljenice, koji je došao od udara, u tom momentu njoj nepoznatog, vrelog i silovitog predmeta“. Ispostavilo se da je pogodila patrona suzavca koji je policija ispaljivala. Od siline udara pala je na koljena, pokušavajući da se dočeka rukama. Osjetila je jak bol u predjelu desne podlaktice, a na afalt je pala čelom i lijevim ramenom.
Povrede i Poniženje
U polusvjesnom stanju, teško povrijeđena, sa jakim bolovima koje je trpjela, gušeći se od suzavca kojim je policija zasipala trg nije mogla da ustane. Sjeća se da je čula glasove ljudi koji su pritrčali da joj pomognu, kada je ponovo osjetila snažan udar u tijelo, ispostavilo se da je tada preko nje pao mladić koji je pokušavao da joj pomogne i da je podigne... Nepoznati mladići uspjeli su da je iznesu do obližnjeg kafića, a do tada se i ona pribrala. Rekla im je da je tu ostave i da može sama. Da je čekaju prijatelji u obližnjem lokalu... Slomljena ruka, nagnječena rebra, modrice, strah i poniženje samo su neke od posljedica koje je Ranka Božović pretrpjela zbog neprofesionalnog postupanja policije 13. jula 2022. godine Ljekari su konstatovali da ima kontuziju grudnog koša, sa sindromom bolnih leđa, te „da je vidljiva fraktura jednog od donjih rebara lijevo“. Božović je nakon incidenta zatražila i pomoć psihijatra, kako bi sanirala posljedice stresa i bola koji je doživjela.
U tužbi se konstatuje da je, a što potvrđuje i medicinska dokumentacija, „pretrpjela teške povrede, kako fizičke, tako i psihičke“.
Do danas nije dobila odgovor ko je od komandanata policije i po čijem nalogu izazvao haos toga dana u Nikšiću. Odlučila je da pravdu zatraži na sudu zbog neadekvatne i pretjerane policijske sile. Zastupa je advokatica Ana Đukanović
U tužbi se ističe da Božović ničim nije doprinijela da se nađe u situaciji da joj život bude ugrožen – „nije bila učesnik nijedne grupe koja je izazvala sukob, koji je prerastao u opštu tuču“, „niti se našla na mjestu koje je bilo zabranjeno za kretanje građana, niti je bila upozorena da se ne kreće na tom mjestu, niti je ičim mogla naslutiti ili znati da će joj već sljedećeg trenutka biti ugrožen život, a što se dogodilo“. - Tužilja je pretrpjela i duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti, jer njena ruka nema funkciju koju je imala prije povređivanja, što njen život čini otežanim, zbog čega je ugrožena i u svakodnevnom funkcionisanju – naglašava se u tužbi.
ProPuSti Policije
no postupila i da je uzrokovala bezbjednosni haos i anarhiju, a posebno je istakao da su izostale pripremne i operativne aktivnosti i planske postavke službe, kako bi se na preventivan način spriječili incidenti i narušavanje javnog reda i mira. U tužbi se precizira da je država odgovorna jer su Božović 13. jula 2022. godine u Nikšiću, na javnom mjestu, ugrožena prava ličnosti - pravo na dostojanstvo, pravo na fizički integritet, pravo na psihički integritet.
PrakSa evroPSkog
- Procjena najvećeg stepena rizika od strane načelnika odnosila se na period nakon razlaza građana sa trga – piše u tužbi. Peković, kako se ispostavilo, nije poštovao dogovor.
- Ovakva okupljanja i masovna tuča je posljedica isključivo propusta tužene, jer je prekršeno osnovno pravilo da se nipošto ne smije dozvoliti kontakt protivnih strana. U Crnoj Gori je do tada održano na stotine javnih okupljanja u kojima Uprava policije nikada nije imala takav propust, niti je ikada dozvoljen kontakt između suprotstavljenih demonstranata – piše u tužbi. Ukazuje se i na obraćanje tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića koji je saopštio da policija nije adekvat-
U tužbenom aktu istaknut je i sastanak direktora NVO „Luča“ Nebojše Mrvaljevića sa načelnikom nikšićke policije Dragoljubom Pekovićem, dva dana prije manifestacije, 11. jula, upravo kako bi dobio garancije da će policija onemogućiti bilo kakav kontakt „tvrdošana“ sa građankama i građanima na trgu. Naglašava se da je od Pekovića dobio „čvrsta uvjeravanja da će policija spriječiti svaku mogućnost kontakta“ i da će biti zatvoreni svi prilazi Trgu slobode, na počecima ulica, koje završavaju prema irgu i Njegoševoj ulici“.
Suda
U tužbenom aktu se posebno ukazuje na praksu Evropskog suda za ljudska prava, prije svega na član 3 Evropske konvencije koji se odnosi na zabranu mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja.
Ističe se slučaj Irska protiv Ujedinjenog Kraljevstva (odluka od 18. januara 1978, predstavka br. 5310/71) u kojem je ovaj sud ustanovio da se nečovječnim postupanjem ili kažnjavanjem smatra postupanje koje izaziva stvarne tjelesne povrede ili intenzivnu fizičku ili duševnu patnju. Ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, zlostavljanje koje unižava osobu, kako se navodi u ovoj presudi, ukazuje na
„nedostatak poštovanja prema njoj ili umanjuje njeno ljudsko dostojanstvo ili izaziva osjećaj straha, duševne patnje ili inferiornosti, sposobno da slomi pojedinčev moral ili fizički otpor i prouzrokuje dovoljno ozbiljnu fizičku ili duševnu patnju“. U tužbi je ukazano i na slučaj Abdulaha Jaše i drugih protiv Turske (predstavka br. 44827/08, presuda od 16. juna 2013. godine). Tokom demonstracija 29. marta 2006. godine, tada trinaestogodišnji dječak, našao se na mjestu nezakonitih demonstracija u Dijarbakiru na putu prema kući svoje tetke i tom prilikom je povrijeđen direktno u nos granatom suzavca koju je policija ispalila. Dvije osobe tada su ubijene granatom suzavca.
Evropski sud je zaključio da se ovaj slučaj ne tiče samo upotrebe suzavca, već ispaljivanja granata suzavca na demonstrante, što stvara rizik od nanošenja ozbiljnih povreda ili čak gubitka života, ukoliko se bacač granata koristi nepropisno. - ...Sud je zaključio da je policijska akcija nespojiva sa stepenom zaštite fizičkog integriteta pojedinaca koji je neophodan u savremenim demokratskim društvima u Evropi – navodi se u presudi.
Ukazano je i na presudu u predmetu Sindikat radnika prosvjete i nauke i drugi protiv Turske (predstavka br. 20347/07, presuda od 5. jula 2016) u slučaju demonstracija u Ankari radi prava na besplatno i kvalitetno obrazovanje. Sud je donio odluku da je došlo do povrede člana 3 Konvencije, uz ocjenu da je upotreba sile bila prekomjerna i neopravdana i da je dovela do povreda koje su podnosiocima predstavke nesumnjivo prouzrokovale patnju takve prirode da je to predstavljalo nečovječno i ponižavajuće postupanje. Proces u slučaju Ranke Božović biće nastavljen 18. aprila kada bi, konačno, trebalo da svjedoči i bivši šef nikšićke policije Dragoljub Peković i objasni zašto je policija dozvolila „tvrdošanima“ i njihovim pristalicama da dođu do trga, a onda pribjegla nasilnoj akciji u kojoj je ova Nikšićanka teško povrijeđena, a posljedice trpi i danas. kaćuša krSmanoviĆ
INTERVJU: Dr Tea Dakić o značaju usvajanja zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta
PODGORICA – Nacrt zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja u suštini znači da osobe koje imaju rodni identitet drugačiji od polnog mogu da u ličnim dokumentima promijene podatke, a da pritom ne moraju da prođu komplikovane medicinske tretmane i operacije promjene pola.
Osoba koja fizički ,,predstavlja“ jedan pol ne mora tako da se osjeća, pa može da izabere ime i pol koje želi, što im omogućava dostojanstvenije i humanije kretanje kroz administraciju.
Dr Tea Dakić, psihijatrica, magistarka bioetike i predsjednica Etičkog komiteta Ljekarske komore Crne Gore je u intervjuu za Pobjedu istakla da bi ovaj zakon bio značajan korak u unapređenju jednakosti u društvu i šansa da jedan broj naših građana napokon živi život oslobođen institucionalne diskriminacije i administrativnog nasilja.
- Negiranje pravnog prepoznavanja roda na osnovu samoodređenja i postojanje pravne praznine koju zakon želi da ispravi ugrožava brojna prava, pravo na dostojanstvo, zdravlje, slobodu kretanja, pristup obrazovanju, zapošljavanju i stanovanju – kazala je ona.
Dr Dakić ističe da je pitanje rodnog identiteta, kao i sva identitetska pitanja, pitanje ličnog integriteta i prava na privatni život. Naglašava da svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti u skladu sa samoodređenjem, ima pravo da bude zaštićen od prinude kojom bi se kršila sloboda misli ili bilo kog ličnog uvjerenja, ima i pravo na zaštitu od diskriminacije po osnovu bilo kog ličnog svojstva. - Sve to mora da važi i kada se odnosi na slobodu misli i uvjerenja u smislu samoodređenja po pitanju rodnog identiteta. Zato me raduje najavljeni zakon kao iskorak u pravnom i suštinskom prepoznavanju postojanja i potreba transrodnih osoba u Crnoj Gori, koji je usklađen kako sa međunarodnim standardima tako i sa našim, već postojećim, pravnim okvirom – kazala je ona.
POBJEDA: Da li je do ovog nacrta došlo zbog pritisaka međunarodne zajednice, odnosno jačanja svih segmenata ljudskih prava ili se i crnogorsko društvo polako mijenja?
DAKIĆ: Ako mislimo da napredujemo kao društvo moramo se istinski voditi vrijednostima o kojima toliko pričamo, pri čemu praksa govori da smo od dosljednog poštovanja tih vrijednosti često veoma daleko, kao i da smo skloni duplim aršinima. Pa se, tako, može čuti kako nam se pokušavaju nametnuti neke, navodno, nama strane i štetne, evropske vrijednosti, dok isti oni koji ovakvo gledište plasiraju i te kako znaju da se i sami pozovu da će ,,ako treba, ići i do Strazbura“, odnosno do Evropskog suda za ljudska prava. Ljudska prava su
Ako mislimo da napredujemo kao društvo, moramo se istinski voditi vrijednostima o kojima toliko pričamo, pri čemu praksa govori da smo od dosljednog poštovanja tih vrijednosti često veoma daleko, kao i da smo skloni duplim aršinima. Pa se tako može čuti kako nam se pokušavaju nametnuti neke, navodno nama strane i štetne, evropske vrijednosti, dok isti oni koji ovakvo gledište plasiraju i te kako znaju da se i sami pozovu da će, ,,ako treba, ići i do Strazbura“, odnosno do Evropskog suda za ljudska prava - kaže Dakić
jednako zagarantovana svima, i ne može se biti malo za, a malo protiv ljudskih prava, ili biti za svoja, a ne biti za prava drugoga, jer to automatski i naša prava poništava.
POBJEDA: Koliko je važno da svi ljudi budu ono što jesu, odnosno ko može da nam da pravo na samoodređenje?
DAKIĆ: Biti ono što jesi je za zdravlje jednako važno koliko i disati. Pravo na samoodređenje nije nešto što može neko da nam da, već nam je svima, činjenicom da smo dio ljudske vrste, dato rođenjem i neotuđivo.
POBJEDA: Ovakav zakon bi uklonio i jednu diskriminatorsku i prisilnu obavezu - promjenu pola. Sada te osobe više neće morati da ulaze u zahtjevne medicinske procedure samo da bi im dokument bio jednak sa onim kako izgledaju i kako su se opredijelili.
DAKIĆ: I medicina i bioetika su jasne - svako ima pravo da odredi svoj rod i da se samoidentifikuje. Ovo je stav Svjetske medicinske asocijacije, čija je Crna Gora članica. I akti Crne Gore su dosta jasni po ovom pitanju. Ustav jemči pravo na nepovredivost psihičkog i fizičkog integriteta čovjeka, dok Krivični zakonik zabranjuje prinudnu sterilizaciju. Paradoksalan je, međutim, pravni položaj osoba čiji rodni identitet nije u skladu sa polom koji im je pripisan rođenjem, s obzirom na to da one moraju biti podvrgnute sterilizaciji ako misle da promijene oznaku pola u dokumentima, dobiju novi jedinstveni matični broj, čime se povređuje njihov i psihički i fizički integritet, jer ne žele sve transrodne i rodno različite osobe da sprovode bilo kakve hirurške intervencije na tijelu. Uslovljavanjem da se sterilizacija mora obaviti, ove osobe su lišene suštinske slobodovoljnosti, te prinuđene da ove proce-
dure prolaze, htjele one to ili ne. Proces promjene oznake pola u dokumentima sada je nepotrebno medikalizovan, intruzivan, ponižavajući, zastarjeo i štetan, nije usklađen sa standardima ljudskih prava i medicinske etike, ne podržava pravo na dostojanstvo, autonomiju, slobodu mišljenja i uvjerenja, a može se smatrati i nasiljem i nečovječnim postupanjem. POBJEDA: Da li postoje podaci koliko osoba, koje nemaju „tradicionalno“ polno i rodno određenje, zapravo uđe u intervencije promjene, odnosno prilagođavanja pola? To ne urade svi?
DAKIĆ: Ne treba pretpostavljati da sve osobe koje su transrodne ili rodno različite uopšte žele da se podvrgavaju bilo kakvim medicinskim procedurama. Hormonske i hirurške procedure su samo mali dio dostupnih načina da se izgled tijela prilagodi rodnom identitetu osobe. Neko će birati da svoj rod afirmiše na taj način, dok neko drugi neće. Ono što je važno jeste da ta sloboda izbora mora da postoji.
P OBJEDA: U svojoj medicinskoj praksi, kao ljekarka, psihijatrica i predsjednica Etičkog komiteta ljekarske komore, srijetali ste se sa ovakvim ljudima. Koji su njihovi problemi? Da li su im zahtjevi zapravo jednostavni?
DAKIĆ: Transrodnost i rodna različitost nijesu patološka stanja, već prirodni i pozitivni varijeteti ljudske prirode. Transrodne osobe se ljekarima obraćaju iz manje-više istih razloga kao i ostatak društva. Čovjek je čovjek i sve nas pogađaju isti problemi, uz određene specifičnosti. Nažalost, društveni stavovi prošlog doba bili su takvi da su svaki rodni identitet i seksualnu orijentaciju, koji ne odgovaraju striktno binarnom heteronormativnom modelu, karakterisali kao naopake i po-
grešne. Dijagnoze poremećaja mentalnog zdravlja su se godinama zloupotrebljavale, svodeći transrodnost na bolest, stvarajući stigmu i diskriminaciju. Ovakva neutemeljena patologizacija imala je veliki uticaj na javne politike i zakonodavstvo, kao i na sva područja društvenog i državnog djelovanja, duboko se prožimajući u kolektivnu svijest. Naše društvo transrodne osobe i dalje diskriminiše i tretira ih na krajnje hostilan, neprijateljski i nefer način. Društvo je to koje mora da se mijenja i da podrži one koji se rodno samoodređuju i koji time samo koriste svoje osnovno ljudsko pravo na dostojanstvo i autonomiju. Zahtjevi zajednice transrodnih osoba upravo idu u pravcu depatologizacije i poštovanja ljudskog dostojanstva. Ovo o čemu govorim nije samo političko ili društveno pitanje, već je i te kako pitanje zdravlja. Okolnosti u kojima se ljudi rađaju, rastu, rade, žive i stare, odnosno cjelokupan sistem koji oblikuje uslove života, a što uključuje i društvene norme i zakonske okvire, umnogome utiču na zdravlje svakog čovjeka. Svjetska zdravstvena organizacija potvrđuje da što je nečiji društveni položaj nepovoljniji i marginalizovaniji, to im je i zdravlje urgoženije. Svako ko je izložen siromaštvu, nezaposlenosti, nasilju, ko je iskusio nezaštićenost pred zakonom, kome nije dostupno školovanje ili zdravstvena zaštita vrlo dobro zna šta to znači. Određene osobe i zajednice u našem društvu, poput LGBTIQ+ zajednice, posebno su izložene ovim nepovoljnim sredinskim odrednicama zdravlja. Dobra vijest je da su ove okolnosti promjenljive i možemo ih kao društvo izbjeći i unaprijediti.
POBJEDA: Imali smo priliku da vidimo i predstavnika SPC koji je na Javnom servisu, u prisustvu dva ljekara,
govorio o tome da dijete nije dio majke, objašnjavao je biološke procese, a struka je ćutala, a sve kako bi se osporilo pravo na abortus. Da li vjerske organizacije uopšte mogu da određuju nečija građanska i ljudska prava? Zbog čega se boje samoodređenja i odluka koje donosimo samo za sebe?
DAKIĆ: Generalno smatram da laicima i medicinski neobrazovanim licima, ko god oni bili i odakle god dolazili, ne treba davati prostor da komentarišu teme za koje nijesu kompetentni. Takođe mislim da je za osudu da se o ljudskim pravima žena i rodnih i seksualnih manjina i dalje vode debate. Rodna ravnopravnost i rodna različitost se u konzervativnim i patrijarhalnim društvima, kakvo je naše, niti priznaju niti podržavaju, a sve pod okriljem navodne tradicije, kulture ili religije. To su isti narativi koji propagiraju da je građansko i seksualno obrazovanje štetno i nepotrebno, dok favorizuju klerikalizaciju društva i vjeroučenje, koji se zalažu da se ženama uskrati pravo na tjelesni integritet i samoodređenje u pogledu reprodukcije promovišući ograničavanje pristupa prekidu trudnoće i kontracepciji, koji prijete ljudskim pravima manjina i LGBTIQ+ osoba. Ovi antirodni pokreti ne podržavaju jednakost, autonomiju i dostojanstvo onih koje smatraju drugačijima od sebe, i u pravilu su homofobni, transfobni, mizogini i šovinistički. Ovakve organizacije tipično zloupotrebljavaju tradiciju i pokušavaju da održe društveni status quo, čuvajući time svoje privilegije u društvu na uštrb drugih, podržavaju i takozvane ,,porodične vrijednosti“ koje podrazumijevaju podršku podređenom i nepovoljnom položaju pojedinih članova te porodice, prije svega žena i manjina, ko-
ji bi svojom slobodovoljnošću mogli da naruše status quo. Oni teže nepromjenljivosti davno zastarjelog konteksta, iako bez promjena i različitosti nema napretka. U svijetu čija je jedina konstanta promjena, opirati joj se, vjerujem, nije ni pametno ni praktično. Nadam se da ćemo svi to shvatiti, kako bismo uopšte mogli da napredujemo kao društvo.
POBJEDA: Medicinsko prilagođavanje pola i sekundarnih seksualnih karakteristika je veoma zahtjevan proces u koji treba da bude uključen veliki broj specijalista. Postoje svjedočenja osoba koje su prošle taj mukotrpan proces, ali u nekim kasnijim godinama one požele da se ,,vrate“. Ono što im je zajedničko jeste komentar da tokom tranzicije nijesu prošli psihijatrijske procjene i da se sa njima nije radilo u tom segmentu, već da se vrlo brzo išlo na hormonske terapije, a kasnije na operacije. Da li je taj proces prilagođavanja pola u Crnoj Gori dobro pokriven, odnosno da li ljekari posmatraju osobu dovoljno vremena kako bi se utvrdilo da li se radi o nekom prolaznom razvojnom procesu ili je pacijent zaista trans osoba?
DAKIĆ: Zabluda je da postoji veliki broj transrodnih osoba koje se kaju zbog procesa tranzicije koju su prošli. Rodno afirmativni medicinski tretmani su dio neophodne, bezbjedne i kvalitetne zdravstvene njege koja rodno različitim osobama omogućava da svoje tijelo usklade sa svojim rodnim identitetom, i koji imaju izuzetno pozitivan učinak na mentalno zdravlje osobe, njihovo samoprihvatanje i kvalitet života. Ekstremno je rijetko da se transrodne osobe u ovom procesu predomisle ili da iskažu kajanje zbog tranzicije. Velika istraži-
POBJEDA: Povodom Nacrta zakona se oglasila i crkva, što je i očekivano, jer je poznat stav vjerskih organizacija prema LGBTQ osobama. Mislite li da u ovom trenutku u Crnoj Gori, kada brojne analize upozoravaju na duboku klerikalizaciju društva, crkva može da utiče na odluke koje se donose u parlamentu?
DAKIĆ: Crna Gora je sekularna država, što podrazumijeva odvojenost državnih i vjerskih organizacija, pa bi to moralo da se odnosi i na parlament i u to ne ulazim. Primjećujem, međutim, jedan zanimljiv fenomen, a to je da se često u politici podržava jednakopravnost i multikulturalnost, makar deklarativno. Ipak, jasno je da nijesu svi jednaki u svojoj različitosti i pojedinim zajednicama se daje daleko manje prostora i prava u odnosu na druge. Pitam se, u susret donošenju zakona o pravnom prepoznavanju roda, kako bismo na pravno neprepoznavanje i veoma negativne reakcije u javnosti reagovali da je u pitanju nacionalna ili vjerska manjinska zajednica. A vidimo da, kada se radi o jednoj zajednici manjinskog rodnog identiteta, oni koji su najglasniji u borbi za svoja prava, ta ista prava zdušno i vrlo agresivno žele da uskrate drugima, što je licemjerno. Uz predrasude i diskriminaciju sa kojima se različite manjinske grupe često suočavaju u društvu, stigmatizacija doprinosi i povećanom riziku od zlostavljanja i nasilja nad transrodnim osobama. Upravo ta specifična hronična stresogena pozicija, koja je karakteristična za sve one koji se ne uklapaju u većinske društvene norme i koji su ugroženi u svojim sredinama, nešto je što očekujem da crnogorsko društvo, ovako polarizovano, prepozna. I da solidarno stane u odbranu prava jedne manjinske zajednice, odnosno transrodnih i rodno različitih osoba, ako misli da se izbori za jednakost i poštovanje bilo koje svoje zajednice.
vanja relevantnih centara, kakav je Univerzitet Džons Hopkins, pokazuju da je manje od jedan odsto transrodnih osoba zažalilo što je prošlo kroz hirurške intervencije afirmacije roda, a što je 14 puta manje u odnosu na to koliko ljudi iz opšte populacije izražava kajanje u odnosu na sve druge hirurške procedure koje su prošli. Velika većina transrodnih i rodno različitih osoba je dugo razmatrala procese rodne afirmacije i sigurna je u svoj identitet. Niko ne ulazi u tranziciju naprečac i nepromišljeno, niti bez informisanog pristanka. Informisani pristanak podrazumijeva da osoba ima kapacitet za donošenje odluka i razumijevanje posljedica tih odluka, kao i kapacitet da se pridržava dogovora o tretmanu, da razumije benefite i rizike tretmana. Konačna odluka o hormonskoj ili hirurškoj terapiji isključivo je stvar izbora samog pacijenta, kao i svaka druga odluka koja se tiče njihovog zdravlja i tijela. Uloga ljekara koji radi inicijalnu procjenu jeste da pacijente adekvatno informiše, da im pomogne u donošenju odluka i pripremi ih za dalje korake. Većini transrodnih osoba potreban je samo kratak proces procjene prije nego što pristupe medicinskim tretmanima afirmacije pola, i možda će odmah nakon inicijalne procjene moći da daju informisani pristanak, dok nekima može biti potreban i duži proces, detaljnije sagledavanje i dodatna podrška kako bi donijeli najbolju odluku za sebe.
POBJEDA: Kada ste i Vi, kao ljekar, ali i sam pacijent sigurni da je to to?
POVODI: Polumatursko i matursko veče udar na kućni budžet, psihološkinja Stela Burzanović kaže da roditelji ohrabruju nerealna očekivanja djece
Loša je poruka koju roditelji šalju djeci dajući i pružajući im ono što nemaju i realno ne mogu da priušte. Na taj način se stvaraju pogrešna uvjerenja kod djece, jer tako i njih uče da je u redu predstavljati se u sjaju koji je izvan realnih i svakodnevnih mogućnosti – kazala je psihološkinja mr Stela Burzanović
PODGORICA – Priprema
đaka za polumaturu i maturu – odjeća, obuća, šminka, frizura, usluga restorana i fotografisanje, bez dodatnih troškova za aksesoar (torba, nakit, sat) i prevoz – može koštati od oko 300 eura pa čak do 1.000 eura i više.
Iako negoduju zbog tog udara na kućni budžet, roditelji nađu način kako bi njihovo dijete te večeri izgledalo onako kako je zamislilo iako za mnoge to prevazilazi njihove realne mogućnosti.
DAKIĆ: Jedini način da sa sigurnošću utvrdite kog je neko rodnog identiteta i da li je neka osoba transrodna jeste da sa osobom razgovarate i da vam osoba sama kaže o svom samoodređenju u smislu roda. Kao što ne postoji samo jedan način da se bude muško ili da se bude žensko, tako ne postoje ni univerzalni načini da se bude transrodna osoba, niti se transrodnost može procijeniti po izgledu, glasu ili bilo kom drugom aspektu nečije spoljašnjosti. Ne postoji šablon i tipična prezentacija transrodnih osoba koje se javljaju radi procedura rodne afirmacije, stoga se različitosti moraju prepoznati i individualne okolnosti svake osobe adekvatno sagledati, u kontekstu potreba i iskustva pacijenata koji nam se obraćaju.
POBJEDA: Podrška porodice je veoma važna za sve one koji se ne osjećaju onako kako izgledaju. Da li su porodice počele da shvataju da osoba može da bude srećna i ono što jeste, odnosno da li porodična sreća postaje važnija od onoga što misli okolina?
DAKIĆ: Podrška porodice je važna za sve ljude, kako god da se osjećaju ili izgledaju. Teško će bilo ko biti srećan ili zadovoljan ako je odbačen od najbližih. U praksi vidimo da ima sve više porodica koje prihvataju svoju djecu, braću, sestre manjinskog rodnog identiteta ili seksualne orijentacije, ali moramo kao društvo još mnogo da radimo na širem prihvatanju i podršci koji će svima omogućiti dostojanstven i bezbjedan život, bez diskriminacije, marginalizacije i nasilja. Jelena MARTINOVIĆ
Psihološkinja mr Stela Burzanović kaže za Pobjedu da roditelji ne treba da ohrabruju nerealna očekivanja djece. – Djeca, prateći jedni druge, modne trendove i društvene mreže, ne sagledavaju i uglavnom nijesu svjesna koliko taj glamur finansijski košta roditelje. Društvene mreže su najmlađima na dohvat ruke, pa većini oblikuju svijest o tome kako bi njihova najvažnija noć trebalo da izgleda. Godinama unazad vidimo da je sve to uzelo velikog maha. Naravno da mladi treba da se srede i da im veče lijepo protekne. Ipak, uprkos željama da sve ostane u najljepšem sjećanju, najvažnije je biti realan i trošiti u skladu sa mogućnostima. Poruka koju roditelji šalju svojoj djeci dajući i pružajući im ono što nemaju i realno ne mogu je loša. Na taj način se stvaraju pogrešna uvjerenja kod djece, jer tako i
Modna dizajnerka Ivana
Murišić kazala je za Pobjedu da cijena njenih kreacija varira od 250 do 450 eura. – Iznos neophodan za šivenje zavisi od materijala koji se izabere i modela haljine. Ako su u pitanju kraće haljine, koje iziskuju manje materijala, cijena može biti od 250 do 330 eura, a ukoliko su duže, cijene se kreću od 400 do 450 eura. Naravno, uvijek postoje i one koje zahtijevaju puno ručnog rada i puno detalja ili skupocjeni materijal, pa onda iznos može biti i preko 450 eura. U tu cijenu uključeni su šivenje, rad modelara, rad krojača, materijali, moj dizajnerski rad i probe koje omogućavaju sve vrste korekcija – navela je crnogorska kreatorka.
Dodaje da se stil polumaturantkinja i maturantkinja promijenio, te da biraju svedene i jednostavne kreacije. – Polumaturantkinje obič-
njih uče da je u redu predstavljati se u sjaju koji je izvan realnih i svakodnevnih mogućnosti – kazala je Burzanović. Ona dodaje da nekad i roditelji mogu da pretjeraju. – Uprkos svim trendovima, društvenim mrežama i sličnim uticajima, u svemu je ključ porodica. Ona i vrijednosti koje gajimo imaju najveći uticaj na naše ponašanje. Kada tražimo razloge za pretjerivanje, sve je individualno i mogu biti razni. Od toga da bar jednu noć priušte svom djetetu glamur, pa do nekih ličnih frustracija i ograničavanja iz sopstvenog djetinjstva. Moraju biti svjesni da kroz ovakva pretjerivanja ne prikazuju svoju djecu realno, onakvu kakva zapravo jesu – pojašnjava psihološkinja.
Za košulju je potrebno izdvojiti od 30 do 50 eura, a kravata se može kupiti za 10. Neke radnje nude i popuste za polumaturante i maturante, kao i posebne pogodnosti.
Iznos koji se izdvaja za cipele, i za jedan i za drugi pol, varira od par desetina do nekoliko stotina eura.
Cijene haljina variraju od dužine. Haljine koje biraju polumaturantkinje su uglavnom kraće, a minimalna cijena je od 90 do 100 eura, dok su cijene onih za maturu, koje su duže, 150, 180, 220 i više eura.
Haljine koje biraju polumaturantkinje su uglavnom kraće, a minimalna cijena je od 90 do 100 eura, dok je cijena onih za maturu, koje su duže - 150, 180, 220 i više eura
priušte svom djetetu gla- su cijene onih za ma-
IZDACI
MINIMUM
300 EURA
U podgoričkim buticima cijene muških odijela se kreću od 150 do 220 eura za sako, prsluk i pantalone, ili od 130 do 250 i više eura za sako i pantalone.
no žele kraće haljine, A kroja, uglavnom sa tilom, a u gornjem dijelu obično budu korseti ili topovi u pastelnim bojama. Ove godine su aktuelni i materijali koji imaju perlice, šljokice i detalje. Što se tiče maturskih haljina, biraju se dugačke haljine u formi blage sirene ili blagog A kroja i haljine na preklop sa par nabora u donjem dijelu. Posljednje dvije godine su dosta zastupljeni svedeni i jednostavni satenski materijali, s tim što mi radimo sa satenom koji ima deblju strukturu i bolju gramažu. Aktuelni su i materijali koji imaju cirkone ili kamenčiće, a najzastupljenije boje su crna, zlatna, srebrna i bež. Ovih godina, za razliku od perioda prije kovid pandemije, haljine nijesu toliko zahtjevne što se tiče ručnog rada, jer taj trend sada nestaje, iako vjerujem da će se vratiti. Djevojke biraju svedene, jednostav-
minimalno 150 eura, ali mo-
Djevojke i djevojčice, koje se odluče za unikatne haljine, usluminimalno 150 eura, ali može biti i skuplje u zavisnosti od toga koliko su materijal i kroj zahtjevni za obradu. Kada je o materijalima riječ cijene su - saten (devet, 10 ili 13 eura po metru), šimer likra (od 12,5 do 15 eura), til (tri, pet i po ili šest eura), brokat (15 eura) i čipka (od 15 do 200 eura).
ga šivenje kod krojača koštaće
ne haljine i one koje imaju im idu uz figuru – objasnila je Murišić. Modna kreatorka Sanja Bobar, s druge strane, navodi da su polumaturantkinje ove godine mnogo zahtjevnije. – Djevojčice žele da izgledaju kao maturantkinje, to jeste žele dugačke haljine, koje su otvorenije. Ne pristajem da radim kreacije koje su neprikladne za njihove godine. Maturske haljine je mnogo lakše kreirati i uraditi. One su nalik haljinama sa crvenog tepiha, naravno sa mojim kreatorskim pečatom, a moraju pratiti i siluetu djevojke – kazala je ona. Cijene njenih kreacija variraju s obzirom na materijale koji se koriste i kroj haljine. – Sve zavisi od toga koliko ima detalja i ručnog rada, maturske haljine se kreću od 1.000 eura, a polumaturske od 400 eura – navela je Bobar.
Iznos novca neophodan za frizuru zavisi od želje učenica završnih razreda osnovnih i srednjih škola, ali minimalno je oko 15 eura. U nekim salonima cijene se mijenjaju u odnosu na to da li se frizura radi u radno vrijeme ili nakon isteka, pa mogu biti 15 eura u radnom vremenu ili 25 van njega. Zahtjevniji rad koštaće od 25 do 50 eura.
Trajni lak koji djevojke uglavnom izaberu varira od 13 do 20 eura, a izlivanje noktiju, u zavisnosti od dužine, iznosi od 18 do 30 eura.
Šminkanje za svečanu noć iziskuje od 35 do 50 eura za polumaturankinje, pa sve do 70 eura za maturantkinje, uz mogućnost povećanja cijene u zavisnosti od posebnih tehnika. A kada se pripreme za veče, koje će pamtiti, slavljenici angažuju fotografa, naravno profesionalnog. Ta usluga košta najmanje 25 eura, a iznos može rasti i do 50 eura za fotografisanje jedne osobe. Ukoliko se maturanti i polumaturanti odluče za fotografisanje u paru ili u grupi, onda je cijena od 15 do 20 eura po osobi.
U restoranima je za hranu i pića za jednu osobu neophodno oko tridesetak eura, a maturanti uglavnom moraju posebno da doplate alkoholna pića. Komentarišući potrebu mladih da se pojave u holivudskim izdanjima, psihološkinja Stela Burzanović na kraju preporučuje da ključ moraju biti umjerenost i balans. – Polumature i mature treba da budu zasnovane na dobroj zabavi, uz muziku i druženje. Djeca treba veče da provedu u opuštenoj atmosferi, sa svojim profesorima i školskim drugarima, tako da im sve ostane u lijepom sjećanju – poručila je Burzanović.
Ivona RADONJIĆ
I te kako bismo voleli kada bi između opštine Bešiktaš u Istanbulu i Podgorice bilo više političke sličnosti, a manje u veličini stanovništva: oba mesta imaju oko 175.000 do 180.000 stanovnika. Sve ostalo je drugačije.
Bešiktaš nas je na prošlonedeljnim lokalnim izborima obradovao iz dna duše, jer je posebno doprineo da u Istanbulu kemalistička Republikanska narodna partija gradonačelnika Ekrema Imamoglua pobedi Murata Kuruma iz Erdoganove Partije pravde i razvoja – i to većinom od 11,7 odsto glasova. Bešiktaš je tome doprineo jer je u njemu Imamoglu osvojio 98 odsto glasova, a Kurum svega dva odsto.
Imamogluovu partiju je osnovao Mustafa Kemal Ataturk 1923. godine i ona je stvorila modernu Tursku. Sada je, prvi put posle 1977. godine, dobila najviše glasova na izborima. Zamislite kako bi to bilo kada bi takav uspeh mogli u Podgorici da postignu independisti protiv beogradskih kolonijalista! Crnu Goru više niko ne bi mogao da ukloni sa karte. To bi bilo teško jer je Bešiktaš gradsko jezgro Istanbula koga čini veoma bogata gornja srednja klasa građana potpuno okrenuta ka Evropi, koja za Aziju preko Bosfora neće ni da čuje. Podgorica nije sačinjena od samo takvog stanovništva.
Glasači Bešiktaša zaslužuju divljenje zato što su odlučno ostavili Erdoganov program za obnovu starog romantičnog i nasilnog modela nacionalnog identiteta Turaka. Kemalisti su glasali u korist daljeg prodora Turske u integraciju sa Evropom. Oni se nisu odrekli starih identiteta , već su odlučili da žive i od novog, koji će se razvijati u savremenoj domaćoj i internacionalnoj kulturi i međuzavisnosti. To je bio program Ataturka od pre sto godina. Erdoganov program osmanizacije Turaka je polako rastao od trenutka njegovog gradonačelstva u Istanbulu od 1994. godine, potom preko pozicije premijera vlade i predsednika Republike do sada, ali je posle trideset godina od početka svog anti-kemalizma pretrpeo poraz u svim gradskim i turističkim mestima.
Turski grad kao svetski grad, i turski turistički kosmopolitizam, savladao je iscrpljeni ruralni konzervativizam i versku zatucanost provincije. Ali Istanbul, Ankara, Bursa, Izmir, Antalija, Afijon, Adijaman i drugi gradovi još moraju prevaliti veliki put da povedu seosku i malograđansku nedođiju za sobom. Provincija je opterećena tradicijom usnulog života koja teži samodovoljnom
Imamogluovu partiju je osnovao Mustafa Kemal Ataturk 1923. godine i ona je stvorila modernu Tursku. Sada je, prvi put poslije 1977. godine, dobila najviše glasova na izborima. Zamislite kako bi to bilo kada bi takav uspjeh mogli u Podgorici da postignu independisti protiv beogradskih kolonijalista! Crnu Goru više niko ne bi mogao da ukloni sa karte
statičnošću i očuvanjem patrijarhalizma i strahom da će izgubiti ekonomsku podršku u zemljotresnim stradalničkim oblastima ukoliko odreknu vernost Erdoganovoj vladi. U tom smislu mi na ,,turski“ način razumemo i Crnogorce koji govore da Cetinje i Podgorica nisu celina političke svesti svih Crnogoraca i da konačna odluka o tome gde će otići Crna Gora tek predstoji. Bešiktaš to pokazuje. Taj put nije program povratka Crnogoraca na novo izgrađivanje etničkog ,,srpstva“ i etničkog ,,crnogorstva”- ma koliko da oba postoje, i neka postoje. Jer, ako bi to bio glavni program crnogorskog stanovništva, onda bi to bio program produbljavanja beskrajnog suparništva i beznađa. Zato je program zajedničkog crnogorskog unutrašnjeg razvoja i zajedničkog integralizma celokupnog stanovništva sa Evropom jedini zajemčeni program opstanka i prosperiteta države Crne Gore. Uslov tog programa nije pobeda Crnogoraca nad crnogorskim Srbima, niti pobeda crnogorskih Srba nad Crnogorcima, već zajednička pobeda protiv beogradskog kolonijalizma i beogradske crkvene diverzije crnogorske države. Tada bi Podgorica bila crnogorski Bešiktaš, jer je Bešiktaš pobeda razvoja naroda nad zastarelim identitetom. Tu dilemu Crnogorci još nisu savladali, i dalje više govore o liku djedova od portreta sutrašnjeg dana. Kao i nacionalisti u Beogradu.
IDENTITET TURAKA, AUSTRIJANACA I CRNOGORACA...
Turci nisu znali da su ,,Turci“ sve do 19. veka. Kao ni Austri-
janci. I jedni i drugi su se počeli oformljavati kao zaseban politički etnički kolektiv kod pretnje od raspada imperijalne države na druge unutrašnje etničke zajednice. Do tada su se svi ponašali kao ujedinjeni kolektivi na carevim zakonima i islamskoj, odnosno, hrišćanskoj veri. Niko nije isticao narod kao izvora vlasti zajednice. To nije zadesilo i Crnogorce. Njihova država nije nastala odozgo, već iz naroda, odozdo. Nastala je kod ujedinjavanja bratstava radi obrazovanja zajedničke teritorije. Istovrsna vera je Crnogorcima bila samo spoljni omotač koji je osiguravao mitropolit, a stvarnu, unutrašnju sadržinu je dao ekonomski, kulturni i vojni interes
svih rodova. Poreklo crnogorske države je demokratsko. Turci su tek pravnim aktom iz 1839. godine doznali da se ljudi u carstvu politički razlikuju ne samo po veri - što oni odvajkada znaju, već i u istoj veri, islamskoj - što ih je vekovima sablažnjavalo, i da se razlikuju nezavisno i od bilo koje vere. Te godine je sultan, navodno francuski mason i bonapartista, Abdul Medžid krenuo sa hatišerifima u politiku Obnove - Tanzimata. Tanzimatom je izjednačio sve vere u carstvu i sve svoje narode. I to je napisao na turskom i francuskom jeziku i proglasio svoju odluku u palati Topkapi. Od Turske je stvorio etničku federaciju u kojoj je kneževina Sr-
bija postala jedna od tridesetak federalnih jedinica. Tada je, zajedno, sa profrancuskom evropeizacijom, krenulo otvoreno mešanje turskog intelekta i etike sa evropskim duhom. I tada je krenulo rvanje starog i stihijskog, nikada namerno stvorenog, modela Turčina sa novim, evropskim prodorom. To je zadobilo punu snagu tek sa Ataturkom u 20. veku. On je odlučno komponovao Turčina osavremenjivanjem nasleđene veličanstvene imperijalne kulture i snažno ju je internacionalizovao - možda i suviše smelo u korist klavira. Taj model je izgrađivan uporedo sa od ranije pokrenutim poimanjem Grka, Jermena, Kurda, Bugara, Srba, Arapa i drugih naroda o svojim konstrukcionim osobenostima. I zbog toga su Jermeni - ali pre Ataturka - pretrpeli užasan genocid za vreme Prvog svetskog ra-
ta, a Kurdi svirepo proganjani sve do sada.
Šta je danas turski građanin ako su svi stanovnici postali ravnopravni? To je pobednički interes svih stanovnika sa svim njihovim kulturama postignut u demokratskom sistemu odlučivanja. A poraženi interes i sporedna kultura ostaju u režimu tolerancije.
Ne uvek, Erdogan proganja kako naprednu profesorsku i novinarsku opoziciju, tako i konzervativnu opoziciju, poput Gulenove
NADA TOPČAGIĆ
U ISTANBULU
Od kada je slavni fudbaler Zlatan Ibrahimović 2021. godine na festivalu u San Remu veselo zaigrao uz pesmu ,,Jutro je“ beogradske Bosanke Nade Topčagić, ona je postala ulična politička himna bosanske, novopazarske i srp-
Od kada je slavni fudbaler Zlatan Ibrahimović 2021. godine na festivalu u San Remu veselo zaigrao uz pjesmu ,,Jutro je“ beogradske Bosanke Nade Topčagić, ona je postala ulična politička himna bosanske, novopazarske i srpske emigracije u Istanbulu. Skroz paradoksalno, riječi te pjesme su upravo suprotne od uzroka radosti naše emigracije iz balkanskog dijela Istanbula, jer se naša emigracija u Istanbulu raduje padu Erdogana, dok se u pjesmi tuguje što Nadinog dragog ujutro, kada se ona probudila, nema, otišao je iz kreveta i nije joj se vratio Taj konačni odlazak njenog miljenika su, izgleda, naši u Istanbulu pretvorili u veselje, kao da je otišao i sam Erdogan
ske emigracije u Istanbulu. Možda je to tako iz zbog njenog roditeljskog muslimanskog porekla. A ta pesma je već bila himna i 2019. godine, kada je Ekrem Imamoglu prvi put pobedio na izboru za gradonačelnika Istanbula. Ta pesma kompozitora Miše Markovića iz 1989. godine je, doduše, skromne muzičke vrednosti, ali je nekim čudom protresla u našoj dijaspori patriotska srca.
I skroz paradoksalno, reči te pesme su upravo suprotne od uzroka radosti naše emigracije iz balkanskog dela Istanbula, jer se naša emigracija u Istanbulu raduje padu Erdogana, dok se u pesmi tuguje što Nadinog dragog ujutro, kada se ona probudila, nema, otišao je iz kreveta i nije joj se vratio.
Taj konačni odlazak njenog miljenika su, izgleda, naši u Istanbulu pretvorili u veselje, kao da je otišao i sam Erdogan.
A kako Turci, za razliku od njihovih sultana, ne razumeju naš jezik, onda su se naši veseljaci ohrabrili da silnom jačinom i vatrenom igrom objavljuju svoju podršku protivniku Erdoganove politike.
Zašto je to tako?
ZAŠTO NAŠI NEĆE BAŠ
ERDOGANA
Nedoumicu izaziva to što ogromnu većinu našeg naroda u Istanbulu čine muslimani iz Bosne, zatim iz Novopazarskog sandžaka, Kolašinci, muslimani iz raške Srbije, Makedonci, muslimani od Užica pod Karađorđem, potom oni od Balkanskih ratova, do plaćenog Aleksandrovog iseljavanja i Titovog ateističnog komunizma, Miloševićevog srbijanskog nacionalizma - na ovamo, sve do danas
Zašto ,,naša“ dijaspora neće Erdogana uprkos tome što je on fanatizovani muslimanski vernik i obnovitelj ,,divanske“ Turske zbog koje su oni najureni iz jugoslovenskih krajeva? Možda je to zato što ga shvataju kao nametljivog protivnika svih naroda u Turskoj koji nisu turskog porekla. Možda ga vide i kao anti-slovena. A mnogi naši turisti i gosti tamošnje dijaspore, uključujući i autora ovog teksta, su se sa prijatnim iznenađenjem uveravali da i četvrta i peta generacija iseljenika odlično govori našim jezikom i raduje se susretima sa nama. I ponosna je na svoje poreklo. U kolima drže kasete sa našim narodnim pesmama i ne odustaju od svog korena. Odoleli su asimilaciji. Erdogana oni prihvataju kao muslimana, ali ga odbacuju kao turskog nacionalistu i pretnju svojoj nacionalnoj kulturi. Čuli smo ih da za sebe govore da su - muslimanski Srbi. Oni neće Erdogana i zbog toga što on svojim osmanizmom obnavlja i bivšu političku destrukciju na Balkanu i ugrožava evropsku perspektivu Turske. Oni se drže kao Evropljani jer i jesu poreklom iz Evrope. Nije čudno da na izbore izlaze sa zastavom Ataturka, ali - i jugoslovenskom socijalističkom zastavom! A u Istanbulu ih ima, u ,,Balkanskom distriktu“”, ne manje od 200.000 do 300.000,
a u celoj Turskoj možda i tri miliona. Sila je to. Naravno, mnogi su otišli i nezavisno od naših nepovoljnih unutrašnjih prilika. Otišli su dobrovoljno zbog kulturne bliskosti i slobode veroispovesti u Turskoj, zbog blažeg sekularizma od jugoslovenskog u socijalizmu i, svakako, zbog izuzetnog ekonomskog razvoja Turske. A omladinu tamo drži i odlična univerzitetska prosveta, osobito posle 1990. godine. A ako naši muslimani u Turskoj mogu radi očuvanja svog korena i evropske perspektive da se odupru turcizaciji, da li je to teško da se dogodi i u Crnoj Gori: da se Crnogorci otrgnu od srbijanstva Beograda?
ERDOGANOVE GREŠKE
Erdogan je na nizbrdici iz više razloga, a svaki se mogao izbeći. Evo nekoliko njegovih nepovoljnih polit-ekonomskih rezultata: inflacija u Turskoj je prošle godine otišla na 44-105 odsto, a lira je pala prema dolaru za 80 odsto; skok cena i pad standarda je zbog toga dramatičan; kamatne stope su pale na štednju, a porasle su na investicije, što istovremeno pogađa i prihode stanovništva i demotiviše ulaganja... Vlada se vezala za ruska ulaganja u nuklearnu energiju, a iz Moskve je nagrađena privremenim odlaganjem isplata dugova Gazpromu za gas; centralna banka Turske je postala zavisna od milijardi dolara depozita pristiglih iz Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata i njihovih investicionih fondova koji na berzi kupuju turske papire i očekuju isplatu dividendi; Erdogan je poveo politiku smanjivanja veza Turske sa Zapadom i NATO suprotstavljajući se ulasku Švedske u atlantski savez; on nije prihvatio kažnjavanje Rusije za agresiju na Ukrajinu; unutar zemlje je razvio islamizaciju i desekularizaciju društva; proganjao je demokratsku i sekularnu Tursku; obračunavao se sa nacionalnim manjinama - posebno sa Kurdima, a neuspešno se umešao u „kosovsko pitanje“ kao turskom brigom; umešao se farsom i u navodno pitanje BiH kumovanjem sa Izetbegovićevom ćerkom; umešao se i u građanski rat u Siriji zbog tamošnjih Kurda; on je u februaru prošle godine obećao da će za postradale porodice od zemljotresa podići 319.000 domova do februa-
Sve što je Erdogan pogriješio Crna Gora može da izbjegne: Podgorici nije potreban otklon od EU i NATO; ona nema razloga da pristane na desekularizaciju prosvjete i društva, i nema razloga da zatvara profesore i novinare; ona nema razloga da uzima populističke inostrane zajmove za nezaslužene penzije i plate koji će je sjutra koštati inflacije i sloma međunarodnog povjerenja; ona nema razloga da prati beogradsku kolonijalističku politiku prema Bosni i Hercegovini i slabi svoj suverenitet i ravnopravnost na Balkanu i u Evropi; ona nema razloga da se miješa u ,,pitanje Kosova“ i da se ulaguje osvajačkim politikama Beograda i Moskve...
ra 2024. godine, a to nije još uspeo do danas; primio je milione arapskih izbeglica i obnovio ,,liturgiju“ u džamijama na arapskom jeziku koju je zabranio Ataturk 1923. godine; pogoršao je strukturu stanovništva i dozvolio dizanje arapsko-islamskog fundamentalizma za stepen više i paradoksom udario u turski nacionalizam; obećao je sirijskim izbeglicama da će za 1,5 miliona ljudi podići u Siriji nove domove i vratiti ih kući - za sada je vratio oko 550.000 na teret turskog naroda bez dizanja boljih urbanih naselja od srušenih.
A sam Erdogan? Vidno je naglo ostario, zdravlje mu je oronulo, glas mu je oslabio pri javnom govoru, a govor tela mu je ostao bez nekadašnje žustrine.
ŠTO PODGORICA MOŽE DA IZBJEGNE
Sve što je Erdogan pogrešio Crna Gora može da izbegne: Podgorici nije potreban otklon od EU i NATO; ona nema razloga da pristane na desekularizaciju prosvete i društva, i nema razloga da zatvara profesore i novinare; ona nema razloga da uzima populističke inostrane zajmove za nezaslužene penzije i plate koji će je sutra koštati inflacije i sloma međunarodnog poverenja; ona nema razloga da prati beogradsku kolonijalističku politiku prema Bosni i Hercegovini i slabi svoj suverenitet i ravnopravnost na Balkanu i Evropi; ona nema razloga da se meša u ,,pitanje Kosova“ i da se ulaguje osvajačkim politikama Beograda i Moskve; i ona nema razloga da diže nacionalistički srpsko-crnogorski unutrašnji rivalitet i time potkopava sopstvenu stabilnost. Prednost Crne Gore nad situacijom u Turskoj je verovatno u tome što je u njoj još veća podrška naroda evropskoj integraciji od one u Istanbulu. To je i očeki-
Veče sjećanja na istoričara dr Radoja Pajovića u Danilovgradu
vano, jer je većina Turske u Aziji i istorijski mentalitet tamošnjeg naroda je još uvek spleten neoromantizmom Erdoganove obnove u starom interesnom području. Crna Gora tu nema šta da obnavlja, ona jedino može da neguje entuzijazam za očuvanje svog teško stečenog suvereniteta nad postojećim planinama i morem.
OVO JE MOŽDA RAČUN
BEZ KRČMARA
Ako saberemo proevropske glasove u korist PES-a, DPS-a, manjinskih partija i nekih drugih partija i civilnih organizacija, onda je nezavisnost Crne Gore zajemčena. Ali ona će biti stalno napadana srpskom iredentom iz Nikšića, beogradskom vladom, Srpskom pravoslavnom crkvom i banjalučkim snovima o Crnogorcima pod Beogradom. Naravno, naš skupštinski račun je jedno, a terenska volja partija je drugo. Protivnicima gornjeg računa nedovoljna politička zrelost vodećih crnogorskih snaga ide naruku. Ove snage zbog frakcijske sujete zapostavljaju istorijski evropski interes naroda i proevropsku koaliciju partija. Što duže te snage budu odugovlačile sa političkim kompromisom oko puta za Brisel, to će se još brže topiti naklonost Crnogoraca da zauzmu svoje mesto u Evropskom parlamentu. I to bi vodilo završnom poređenju Turske sa Crnom Gorom: dok u Turskoj pada konzervativna vlada zbog želje većine naroda da ode u Brisel, dotle u Crnoj Gori opada još uvek većinsko raspoloženje da Skupština odvede narod u Brisel. Ako bi se to nastavilo, Bešiktaš i Podgorica bi se tada razišli. Tako bi Turci i naša muslimanska dijaspora iz Pazara u Istanbulu otišli u Brisel - a Crnogorci i Srbi sa duhom iz Pljevalja u turski balkanski Beograd. •
Podgorica - Crnogorsku istorijsku čitanku staru deset vjekova ispisivali su svojim životima najhrabriji, a bilježili najpoznatiji hroničari i istoričari. Među njima, u novije doba, posebno mjesto pripada crnogorskom i jugoslovenskom ugledniku dr Radoju Pajoviću, istoričaru, čovjeku koji je poštovao istinu, čuvao crnogorsku istoriju i istoriju NOB-a ne samo od zaborava, nego i od prekrajanja, čovjek koji je bio i ostao uvijek u prvim redovima borbe za pravo svakog čovjeka i svakog naroda - rekao je novinar i publicista Dragan Mitov Đurović na sinoć održanoj večeri „Sjećanje na dr Radoja Pajovića“ koje je održano u sali Opštine Danilovgrad.
Veče su organizovali Matica crnogorska - Ogranak Danilovgrad i Savez boraca NOR-a i antifašista Crne Gore.
Istoričar Momčilo Šaletić je o Pajoviću govorio kao o kolegi i višedecenijskom prijatelju, a s posebnim ponosom ističući njegov doprinos manifestaciji na Lazinama koju su zajedno organizovali. - Radoje, kao izuzetni poznavalac istorije Narodnooslobodilačke borbe, pa i do detalja samog događaja na Lazinama, davao je puni stvaralački doprinos tome radu. Bio je ponosan što se na tako veličanstven način čuva sjećanje na 50 strijeljanih mladića i djevojaka i što se tako širi istina o njihovoj patriotskoj žrtvi i pobjedi – rekao je Šaletić. Dodao je i da je cijelu Crnu Goru smatrao svojim zavičajem, besjedio o njegovom ratnom djetinjstvu punom gladi i straha, te o njegovom zalaganju za suverenu i samostalnu Crnu Goru i autokefalnu Crnogorsku pravoslavnu crkvu.
P ublicista Marijan Mašo Miljić je s Pajovićem započeo druženje u Istorijskom institutu Crne Gore i prisje-
tio se njihovih zajedničkih momenata u toj ustanovi. - Bila je privilegija biti u njegovom društvu. On je zračio ličnošću, znanjem i ljudskošću. U njegovom kabinetu raspravljalo se o mnogim temama i pitanjima kako crnogorske prošlosti, tako i savremenosti, o Crnoj Gori kroz istoriju, njenoj sudbini, crnogorskom nacionalnom i državnom pitanju, identitetu, o autohtonom porijeklu Crnogoraca, njihovom životu i običajima, ali i o tekućim pitanjima –rekao je Miljić.
On je podsjetio i na period nakon raspada Jugoslavije kada se Pajović pridružio Opštecrnogorskom pokretu.
- Pajović je bio prvi istoričar iz starije generacije koji je htio s nama mlađima da razgovara, a ono što ga je odvajalo od njegove generacije bila je činjenica da ste s njim mogli da razgovarate i o mnogim drugim temama pa je tako ostalo zanimljivo da je bio vatreni navijač Mančester Junajteda koji je redovno išao na njihove utakmice kada je odlazio u posjete kod svog sina - rekao je istoričar Adnan Prekić.
On je istakao da je savremenost ono što karakteriše i po čemu se izdvaja Pajovićevo djelo.
- Ja sam siguran da ni sam Radoje Pajović sedamdesete godine kada je pisao knjigu „Kontrarevolucija u Crnoj Gori“ nije mogao ni da zamisli da će ta knjiga pedeset godina kasnije biti mnogo aktuelnija nego što je bila u trenutku kad se pojavila. I upravo to je suština tog njegovog djela – rekao je Prekić i istakao da istoriografsko djelo Radoja Pajovića predstavlja „jedan od ugaonih kamena savremenog crnogorskog antifašizma prije svega zbog onoga što je to djelo najbolja brana onoga što mi danas prepoznajemo kao istorijski revizionizam“.
Prisutne je u ime Ogranka Matice crnogorske u Danilovgradu pozdravio predsjednik Veselin Popović. R.P.
Teheran zaprijetio odmazdom poslije napada na Ambasadu te zemlje u Siriji Stav
pripravnosti zbog Irana
VAŠINGTON- Vašington i Tel Aviv očigledno računaju na napad Irana na američke i izraelske mete narednih dana. Iran je zaprijetio odmazdom poslije napada na Ambasadu te zemlje u Siriji. Prijetnje Irana nakon vazdušnog udara na zgradu Ambasade u Siriji navele su Izrael i SAD da se stave u stanje pripravnosti, piše portal nemačkog javnog servisa ARD. Obje vlade se očigledno spremaju za iranski napad. Na meti bi mogle da budu i američke i izraelske mete, javljaju američki mediji, pozivajući se na vladine zvaničnike. Kako prenosi CBS, tačan cilj i vrijeme očekivanog napada nijesu poznati. Međutim, zvaničnici vlade SAD polaze od toga da je – napad na jedan izraelski diplomatski objekat moguć do kraja mjeseca ramazana sljedeće nedjelje.
CNN izvještava da se SAD aktivno pripremaju za „veliki“ napad naredne sedmice. Visoki zvaničnici američke vlade smatraju da je uzvratni udar neizbježan. To smatra i izraelska strana.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu zaprijetio je posljedicama u slučaju da Iran napadne njegovu zemlju. -Znaćemo kako treba da se odbranimo i djelovaćemo po jednostavnom principu: ko god da nam naudi ili planira da nam naudi, i mi ćemo njemu nauditi - rekao je Netanjahu u četvrtak uveče. S obzirom na bezbjednosnu situaciju, Izrael je privremeno obustavio odsustva i odmore u svim borbenim jedinicama. Izraelska vojska je takođe na-
javila mobilizaciju rezervista protivraketne odbrane. Vojska je poremetila GPS sistem u centru zemlje, a to znači da za civile više ne funkcionišu aplikacije za navigaciju. Vojska time želi da spriječi napade dronovima i navođenim projektilima. Poremećaji GPS-a su do sada prvenstveno primjetni na sjeveru zemlje, od Haife do libanske granice. Iran je ponovo uputio oštre prijetnje Izraelu. Komandant Revolucionarne garde najavio je odmazdu za navodno izraelski vazdušni napad na iranski konzulat u Damasku, glavnom gradu Sirije. -Nijedna akcija neprijatelja neće ostati bez odgovora- rekao je general Hosein Salami u Teheranu u petak, nakon što su na sahrani pripadnika Garde ubijenih u napadu hiljade ljudi skandirale „Smrt Izraelu“ i „Smrt Americi“. Dva brigadna generala i pet drugih pripadnika moćne Iranske revolucionarne garde poginuli su u ponedjeljak u vazdušnom napadu na iransku ambasadu u Damasku. Revolucionarna garda je elitna iranska oružana snaga i smatra se moćnijom od konvencionalnih oružanih snaga. I šef Hezbolaha Hasan Nasralah, govorio je o „prekretnici“ sa posljedicama. Generalni sekretar libanske proiranske šiitske organizacije rekao je da je iranski odgovor neizbježan, da se Hezbolah ne plaši i da „je dobro spreman“ za svaki rat. Takođe je rekao da Hezbolah još nije upotrijebio svoje najjače oružje.
Uhapšene još dvije osobe u Boru Pomagali osumnjičenom u ubistvu Danke Ilić
BOR- Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije uhapsili su R.D. (1951) i D.D. (1984) zbog postojanja osnova sumnje da su D.D. (1974) osumnjičenom za teško ubistvo dvogodišnje Danke Ilić pomogli da premjesti tijelo djevojčice sa deponije u okolini Banjskog Polja na, za sada, nepoznatu lokaciju na teritoriji grada Bora.
Tokom posljednjih mjeseci, dešavanja u Gazi skoro su svakodnevna tema kojom se s jednakom strašću bave akademici, političari, vojnici, aktivisti i mediji. Međunarodnoj javnosti se nude različite i nerijetko suprotstavljene interpretacije uzroka i konačnih namjera vojnih operacija u Gazi.
Ovo što slijedi je publicistički sažetak nekoliko važnih segmenata koji su prisutni u analizama izraelskih zvaničnika, kao i političkih, ideoloških i vojnih saveznika Izraela. Radi se, prije svega, o upotrebi koncepta žrtve Holokausta kako bi se genocid u Gazi osporio i relativizovao.
Istovremeno, ovo je i podsjećanje na činjenicu da naslijeđena istorijska trauma u velikoj mjeri određuje percepciju stvarnosti koja se živi, pa se može reći da življenje traume etničkog čišćenja Palestinaca iz 1948. godine (Nakba/katastrofa) ima sličnu funkciju kao i Holokaust.
ISTORIJSKE SJENKE
Ovo ne treba da se shvati kao upoređenje koje legitimizuje nasilje, već kao istorijska situacija u kojoj dvije kolektivne traume, koje se međusobno hrane i održavaju u životu, neminovno uništavaju mogućnosti za mirno rješavanje problema. Neophodno je reći da ovakva situacija nije specifično izraelska ili specifično palestinska. Ona je univerzalna, a određene regionalne ili lokalne razlike se uglavnom svode na različite jezike kojima se traume definišu, a posljedične ekstremne aktivnosti opravdavaju kao samoodbrana. Okvir promišljanja u kojem mnogi Jevreji širom svijeta, kao i mnoštvo stanovnika Izraela, posmatraju, analiziraju i razumiju sadašnju situaciju u regionu i šire proizvod je specifičnog poimanja istorije i savremenih političkih dešavanja, kao i mnoštva projekcija koje su slabo ankerisane u realnost svjetske geopolitike.
Većina Izraelaca vidi rat u Gazi
Ovo je i podsjećanje na činjenicu da naslijeđena istorijska trauma u velikoj mjeri određuje percepciju stvarnosti koja se živi, pa se može reći da življenje traume etničkog čišćenja Palestinaca iz 1948. godine (Nakba/katastrofa) ima sličnu funkciju kao i Holokaust. Ovo ne treba da se shvati kao upoređenje koje legitimizuje nasilje, već kao istorijska situacija u kojoj dvije kolektivne traume, koje se međusobno hrane i održavaju u životu, neminovno uništavaju mogućnosti za mirno rješavanje problema
kao pravedan odgovor na masakr više od hiljadu civila, od kojih nijesu svi bili Jevreji. Istovremeno je za mnoge ova vojna akcija i preventivna mjera protiv budućih napada. Pošto je napad Hamasa konstantno predstavljan kao genocidan, a Hamas opisivan u izraelskim medijima kao nacistička organizacija, očigledni zaključak je da se rat u Gazi mora voditi na osnovu lekcija naučenih iz Holokausta. Istovremeno se izriču optužbe za marginalizaciju unikatnosti Holokausta u ljudskoj istoriji. Tvrdi se da se, osam decenija nakon završetka Drugog svjetskog rata, sjećanje na pokolj Jevreja od strane nacista i njihovih saradnika neprestano pojavljuje u javnom diskursu, pa je Holokaust izgubio na svojoj unikatnosti i postao je uobičajena valuta za potkusurivanje u međunarodnoj politici i geostrateškim nadmetanjima. Ovakva optužba je, u suštini, kontradiktorna jer projektuje primat političkog diskursa na uštrb istorije. Njome se istovremeno potvrđuje i negira jedinstvenost Holokausta. Potvrđuje se time što nijedan istorijski događaj nije isti, pa je Holokaust zasigurno drugačiji od više ranijih i kasnijih genocida, iako svi oni posjeduju brojne zajedničke karakteristike. Negira se time što se potpuno zanemaruje istorijski kontekst u kojem se određeni događaji odvijaju. Ne postoji istorijsko dešavanje koje može biti pravilno i potpuno shvaćeno izvan konteksta u kojem se odigralo.
Uprkos našoj želji i nadi da se može učiti na lekcijama iz prošlosti, istorija se ne ponavlja.
SEMITIZAM I ANTISEMITIZAM
Tvrdi se da su rast antisemitizma u svijetu kao i davnošnja dobronamjerna zakletva ,,nikad više“, koja je u decenijama nakon Drugog svjetskog rata bila noseći stub globalne etike, danas marginalizovani, a nasilnička retorika i djelovanje protiv Jevreja su dobili novu snagu, nove aktere i nove pristalice. Jedan od važnih elemenata koji se mora imati na umu jeste i promjena pozicije konzervativnih i ultra desničarskih političkih partija širom Evrope i svijeta prema Izraelu i Jevrejima tokom posljednje dvije decenije prošlog vijeka (19802000) Ove političke partije su počele da, u okvirima svojih javnih aktivnosti, intenzivno razvijaju do tada nepostojeće projevrejske i proizraelske diskurse.
U nekim slučajevima je ovaj proces uključivao ono što se naziva filosemitizam i judeofilija: naglašeno interesovanje za Jevreje, poštovanje, a nerijetko i fascinaciju njihovom istorijom, kulturom, jezikom i kuhinjom od strane ne-Jevreja.
Uprkos činjenici da se radi o
poziciji koja je suprotna antisemitizmu, neki istoričari su upozorili da filosemitizam može da reciklira antisemitske teme, rekreira jevrejsku drugost ili čak posluži i kao strateška kompenzacija za osjećaj odgovornosti za Holokaust (kompleks ,,mog privatnog Jevrejina“). Kao što je poznato, filosemitizam je manifestacija šireg fenomena poznatog kao alofilija, odnosno, naglašeno interesovanje za strane kulture, pa su anglofilija ili frankofilija takođe dio ovog fenomena. U slučaju Jevreja, ovo nije novi koncept, a primjeri se mogu naći i u devetnaestom vijeku. Najpoznatiji primjer je bio njemački filozof Fridrih Niče, koji je sebe opisivao kao ,,anti anti-Semitu“.
Nadalje je neophodno pomenuti ukrštanje antisemitizma i islamofobije nakon terorističkog napada 11. septembra. U atmosferi tadašnje opšte islamofobične reakcije pojavila se neobična forma judeonaci-
Zbog postojanja osnova sumnje da su najvjerovatnije 28. marta ove godine počinili krivično djelo pomoć učiniocu nakon izvršenog krivičnog djela, R.D. i D.D. određeno je zadržavanje do 48 sati i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru. Nezvanično, u pitanju su otac i brat jednog od osumnjičenih za ubistvo dvogodišnje Danke Ilić.
Svi pomenuti elementi čine široki kontekst u kojem danas postaje prihvatljivo da se o Hamasu govori ne samo kao o ekvivalentu ISIS-a i Al-Kaide, nego i kao o nacistima. Ovo je takođe i kognitivni okvir u kojem šira javnost sve pro-palestinske demonstracije karakteriše kao antisemitske. Nadalje, konstatovanje rasta antisemitizma u svijetu omogućava da se oni Jevreji koji imaju kritički odnos prema okupacionoj politici na Zapadnoj obali i prema fokusu na uništavanju Gaze obilježe kao jevrejski samomrzitelji koji su na platnom spisku Hamasa
onalizma, u kojoj su ,,Jevreji“ i država Izrael postali integralni dio koncepta ,,nas“ – koncepta koji mora biti branjen isljučivo od Muslimana.
Paralelno je u javnom diskursu porasla upotreba termina ,,judeo-hrišćanski“, iako ovaj termin ima malo istorijskog i suštinskog smisla, a svoje korijene vuče iz ultradesničarskih krugova nakon Drugog svjetskog rata.
Savremene ultradesničarske partije su aktivno koristile takozvane judeo-hrišćanske vrijednosti u svojim komunikacijama s jevrejskim organizacijama u Izraelu i drugdje, kako bi sebe što više normalizovale i pozicionirale u centralnu političku matricu. Svi pomenuti elementi čine široki kontekst u kojem danas postaje prihvatljivo da se o Hamasu govori, ne samo kao o ekvivalentu ISIS-a i Al-Kaide, nego i kao o nacistima. Ovo je takođe i kognitivni okvir u kojem šira javnost sve pro-palestinske demonstracije karakteriše kao antisemitske. Nadalje, konstatovanje rasta antisemi-
tizma u svijetu omogućava da se oni Jevreji koji imaju kritički odnos prema okupacionoj politici na Zapadnoj obali i prema fokusu na uništavanju Gaze obilježe kao jevrejski samomrzitelji koji su na platnom spisku Hamasa. Neizbježni efekat ovakvog viđenja situacije je da se na drugoj, jednako isključivoj strani neminovno kreira kontra-narativ o cionizmu kao rasističkoj kolonijalnoj ideologiji, a o Izraelu kao genocidnoj državnoj tvorevini koja mora nestati s političke mape svijeta. Mnogi od onih koji podržavaju Palestince, kao i većina kritičara izraelske okupacione politike ovaj sukob vide kao genocidno, brutalno, i beskrupulozno uništavanje života i objekata u Gazi. Zato se oni stalno vraćaju na osnovnu lekciju naučenu iz Holokausta: Konvenciju UN o Genocidu iz 1948. godine, kako bi od međunarodne zajednice zahtijevali da primora Izrael na prestanak napada. S jedne strane čujemo ekstremističke zahtjeve da se konačno formira država od Jordana, pa do mora. Ta država bi trebalo da bude vjerska verzija sekularnog cionističkog cilja da Jevreji zagospodare cijelom teritorijom istorijske Palestine, odnosno, teritorijom koja je bila takozvani Britanski mandat. S druge strane dolaze zahtjevi od pro-palestinskih protestanata da se Palestina oslobodi od Jordana do obale mora.
Ovi zahtjevi su, istovremeno, i eho ekstremističke platforme Hamasa, koja teži da uspostavi islamsku državu na ovoj istoj teritoriji.
Drugim riječima, optužbe za genocidnu namjeru jedne strane legitimizuju geno-
cidnu namjeru druge strane. Obje strane vide ovaj proces kao njihov iskreni doprinos oslobođenju, samoopredjeljenju, uspostavljanju pravde i očuvanju dostojanstva! Obje strane su ušančene u rovovima decenijskih ličnih, porodičnih i kolektivnih trauma. Kao što sam već rekao, efekti traumatskih dešavanja mogu da se prenose s generacije na generaciju i ostave duboke ožiljke na one koji nijesu direktno preživjeli originalno nasilje. Prošla trauma može oblikovati viđenje stvarnosti i ponašanje pojedinaca i grupa u značajno drugačijim političkim i društvenim okolnostima od onih koje su postojale u vrijeme originalnih traumatičnih događaja. Nerijetko se dešava da se u situacijama stresa i šoka individualno i kolektivno poimanje stvarnosti i ponašanje ,,vrati“ na originalnu traumu iz prošlosti, koja potom postaje glavni metar za odmjeravanje aktivnosti u sadašnjosti, ali i za viđenje budućnosti grupe.
Skorija istorijska, antropološka i sociološka istraživanja u Izraelu i Pojasu Gaze su kod mladih pokazala duboke ožiljke trauma onih generacija koje su iskusile i preživjele i Holokaust i Nakbu. Kroz prizmu ovih naslijeđenih strahova i frustracija mlade generacije u regiji formiraju svoje stavove o sadašnjoj situaciji i konstruišu svoje emotivne veze u odnosu na teritorije Izraela i Palestine, ali i artikulišu nadu za bolju budućnost.
Ono što postaje svima očigledno jeste činjenica da nema vojnog rješenja za trenutni konflikt. Jednako je jasno da Izrael ne može više da marginalizuje palestinsko pitanje i da se mora naći način da 14 miliona ljudi koji žive između rijeke Jordan i mora koegzistiraju u miru na osnovama pravde, jednakosti i dostojanstva za sve.
Nema sumnje da su politički lideri na objema stranama značajno diskreditovani, pa jedino veliki međunarodni napor i intervencija mogu pomjeriti sukobljene strane u pravcu promjene političke paradigme što je dominirala regionom tokom posljednjih nekoliko decenija. Ako ima bilo kakve istine u poslijeratnom sloganu koji je odbacivao svako nasilje - ,,nikad više“ - sada je pravo vrijeme da se međunarodna zajednica iskreno i potpuno posveti materijalizaciji te istine, kako bi se kreirala nada u mogućnost suživota na sadašnjim poljima smrti u Gazi.
Skorija istorijska, antropološka i sociološka istraživanja u Izraelu i Pojasu Gaze su kod mladih pokazala duboke ožiljke trauma onih generacija koje su iskusile i preživjele i Holokaust i Nakbu. Kroz prizmu ovih naslijeđenih strahova i frustracija mlade generacije u regiji formiraju svoje stavove o sadašnjoj situaciji i konstruišu svoje emotivne veze u odnosu na teritorije Izraela i Palestine, ali i artikulišu nadu za bolju budućnost •
BUDIMPEŠTA- Desetine hiljada Mađara protestovali su u subotu u središtu Budimpešte protiv Vlade mađarskog premijera Viktora Orbana. Demonstracije je predvodio advokat nekada blizak administraciji, koji je nedavno osnovao politički pokret protiv premijera.Demonstranti su marširali prema parlamentu, a neki su skandirali „Mi se ne bojimo“ i „Orbane, daj ostavku!“ Mnogi su bili odjeveni u nacionalne boje - crvenu, bijelu i zelenu, ili su nosili nacionalne zastave, simbole koje je Orbanova stranka koristila kao svoje u posljednje dvije decenije.
-To su nacionalne boje Ma-
đarske, a ne vladine- rekla je 24 -godišnja Lejla, koja je u Budimpeštu doputovala iz Šoprona, grada na zapadnoj granici zemlje.
Marš je predvodio Peter Mađar (43), koji je nekada bio oženjen Orbanovom bivšom ministarkom pravosuđa Judit Varga, a namjerava izazvati Orbana svojom novom strankom.
Mađar je postao poznat u februaru kada je dao šokantne komentare o unutrašnjem funkcioniranju vlade. Optužio je Antala Rogana, ministra koji vodi Orbanov kabinet, da je zadužen za centralizovanu propagandnu mašineriju. Objavio je i snimak razgovora sa bivšom suprugom u kojem ona detaljno opisuje poku-
šaj višeg saradnika Orbanovog šefa kabineta da interveniše u slučaju podmićivanja. Tužitelji istražuju njegove izjave.
Ova se istraga odvija u politički osjetljivom trenutku za Orbana, jer će u junu biti održani parlamentarni izbori u Evropskoj uniji. Ovaj slučaj, takođe, slijedi nakon skandala u vezi sa seksualnim zlostavljanjem koji je rezultirao svrgavanjem dvojice njegovih važnih političkih saveznika, u februaru, bivše predsjednice Katalin Novak i Vargana. Prema anketi Mediana, objavljenoj u martu, 68 odsto birača je čulo da je Mađar ušao u politiku, a 13 odsto je reklo da će vjerovatno podržati njegovu stranku.
Danas zajedničke vojne vježbe SAD, Japana, Australije i Filipina
PEKING- Sjedinjene
Američke Države (SAD), Japan, Australija i Filipini održaće danas prve zajedničke pomorske vježbe, sa vježbama protivpodmorničkog ratovanja, u Južnom kineskom moru.
Kinesko ministarstvo spoljnih poslova prošle godine je upozorilo da vojne vježbe koje uključuju SAD i njihove saveznike u spornim vodama ugrožavaju bezbjednost i teritorijalne interese Kine. U zajedničkom saopštenju SAD, Japan, Australija i Filipini naveli su da četiri saveznika i bezbjednosni partneri održavaju vježbe kako bi zaštitili vladavinu prava koja je temelj za miran i stabilan indopacifički region i podržali slobodu plovidbe i prelijetanja.
Kina nije pomenuta u saopštenju, ali četiri države su ponovo potvrdile stav da je odluka međunarodne arbitraže
iz 2016. godine, koja je odbacila ekspanzivne zahtjeve Kine na istorijskim osnovama, konačna i pravno obavezujuća, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Kina je odbila da učestvuje u arbitraži, odbacila je presudu i nastavlja da joj prkosi.
Filipini su svoje sporove sa
Kinom iznijeli na međunarodnu arbitražu 2013, poslije napetog sučeljavanja na moru.
-Mi stojimo uz sve nacije u očuvanju međunarodnog poretka zasnovanog na vladavini prava koji je temelj za miran i stabilan indopacifički region - navele su četiri države.
Japan je u saopštenju, koje je izdala njegova ambasada u Manili, naveo da će njegov razarač JS Akebono učestvovati u vježbama u Južnom kineskom moru.
-Japan vjeruje da je pitanje Južnog kineskog mora direktno povezano sa mirom
i stabilnošću regiona i predstavlja legitimnu zabrinutost međunarodne zajednice, uključujući Japan, Australiju, Filipine i SAD - naveo je u saopštenju ministar odbrane Japana Minoru Kihara. Američki ministar odbrane Lojd Ostin naveo je u odvojenom saopštenju da vježbe podvlače njihovu zajedničku posvećenost da osiguraju da sve države mogu slobodno da lete, plove i djeluju gdje god to međunarodno pravo dozvoljava.
Australijski ministar odbrane Ričard Marles naveo je da „poštovanje nacionalnog suvereniteta i dogovorena pravila i norme zasnovane na međunarodnom pravu podupiru stabilnost regiona“. Ministar odbrane Filipina Gilberto Teodoro Mlađi kazao je da će vojne vježbe biti prve u nizu aktivnosti za izgradnju kapaciteta Filipina za individualnu i kolektivnu samoodbranu.
PODSJEĆANJE: Povodom smrti crnogorskog, hrvatskog i jugoslovenskog reditelja Veljka Bulajića (1928
PODGORICA – Prije pola vijeka, na Dan Republike, 29. novembra 1969. godine, u sarajevskoj Skenderiji je premijerno prikazana „Bitka na Neretvi“, ratni film proslavljenog crnogorskog, hrvatskog i jugoslovenskog reditelja
Veljka Bulajića. Pored Josipa Broza Tita, premijeri su prisustvovali brojni jugoslovenski funkcioneri i zvijezde domaće i svjetske kinematografije.
Nekoliko desetljeća kasnije, „Bitka na Neretvi“ će, odlukom međunarodnog žirija producenata, reditelja i kritičara, organizovanih od strane Švedskog instituta za film, biti uvrštena među deset najboljih ratnih filmova svih vremena.
Bulajićev istorijski spektakl, koji je vidjelo više od pet stotina miliona gledalaca širom planete, osim jugoslovenskih, okupio je i neke od tada vodećih imena svjetskog glumišta. Pored nezaboravnih
Velimira Bate Živojinovića, Borisa Dvornika, Milene Dravić, Ljubiše Samardžića, Silve Košćine, Pavla Vujisića, Fabijana Šovagovića, u Bulajićevom filmu glume Orson Vels, Sergej Bondarčuk, Jul Briner, Franko Nero, Kurt Jirgens
Za englesku verziju filma
„Bitka na Neretvi“ poster je napravio slavni Pablo Pikaso, dok je muziku, uz pomoć orkestra Londonske filharmonije, napisao Bernard
Herman
Kao najskuplji jugoslovenski i, u produkcijskom smislu, do tada najveći evropski film, „Bitku na Neretvi“ podržali su jugoslovenski, italijanski, njemački i engleski producenti, iako je on u najvećem dijelu bio projekat Jadran filma. Udio u produkciji imao je i Junajted Komonvelt, tada jedna od najvećih producentskih kuća na svijetu. Čak pedeset i osam domaćih privrednih kompanija sponzorisale su Bulajićev film. „Bitka na Neretvi“ snimana je osamnaest mjeseci. Za potrebe snimanja, reditelj Veljko Bulajić angažovao je i kombinovani puk tadašnje Jugoslovenske narodne armije, sa oko deset hiljada vojnika. Tokom rada na filmu, uništena su četiri posebno konstruisana sela, jedna tvrđava, a dva puta je miniran čuveni gvozdeni most na Neretvi. U ekskluzivnom intervjuu za Pobjedu, Veljko Bulajić prisjeća se rada na filmu „Bitka na Neretvi“, ali govori i o svojim ranijim filmskim ostvarenjima, kao i o pripremi za film o crnogorskom knjazu Danilu
POBJEDA: Kako ste uopšte došli na ideju da snimite film „Bitka na Neretvi“?
BULAJIĆ: Dvije godine smo scenaristi Ratko Đurović, Stevan Bulajić, Ugo Piro i ja, svako iz svog ugla, istraživali povijesne materijale,
Dvije godine smo scenaristi Ratko Đurović, Stevan Bulajić, Ugo Piro i ja, svako iz svog ugla, istraživali povijesne materijale, obavljali niz razgovora sa neposrednim učesnicima Bitke na Neretvi. Uspjeli smo da se sretnemo i porazgovaramo sa mnogim akterima te povijesne bitke: od partizanskih komandanata koji su je vodili, do konjovodaca, zarobljenika, samih ranjenika… Na kraju smo napisali scenarij koji je Jadran film prihvatio
obavljali niz razgovora sa neposrednim učesnicima Bitke na Neretvi. Uspjeli smo da se sretnemo i porazgovaramo sa mnogim akterima te povijesne bitke: od partizanskih komandanata koji su je vodili, do konjovodaca, zarobljenika, samih ranjenika… Na kraju smo napisali scenarij, koji je Jadran film prihvatio. Kao autor filma, mislio sam da bi Titu, kao vrhovnom komandantu i komandantu Bitke na Neretvi, trebalo poslati scenarij i čuti njegovo mišljenje. Nakon samo nekoliko dana, stigao je poziv Titovog šefa kabineta da dođem u Beograd na razgovor. Mom susretu sa Titom prethodio je razgovor sa nekoliko njegovih savjetnika. Moram reći da je bilo veoma neugodno. POBJEDA: Zašto?
BULAJIĆ: Svi Titovi saradnici bili su jedinstveni: smatrali su da je scenarij veoma dobar, ali da bi u filmu Tita svakako bilo dobro prikazati kao glavnog lika. Nisam se saglasio sa Titovim savjetnicima, pa sam odlučio svoj stav lično obrazložiti predsjedniku Republike.
POBJEDA: Što ste mu rekli?
BULA JIĆ: Bio je to, sjećam se, prilično dug razgovor. I Titu sam ponovio da mislim da on ne bi trebalo da bude glavni lik filma, te da su nje-
gove tri naredbe, izdate tokom bitke na Neretvi, za moj film sasvim dovoljne.
POBJEDA: Koje tri naredbe?
BULAJIĆ: Da vojska ne smije ostaviti ranjenike, druga –da „Prozor mora pasti“ i treća njegova naredba – o rušenju mosta na Neretvi.
POBJEDA: Kako je Tito reagovao?
BULAJIĆ: Poslije malo duže pauze, u kojoj sam odlučio da ne odstupim od svojih stavova i po cijenu prekida rada na filmu, Tito je otpio gut-
ljaj viskija i rekao da nastavim snimanje. „Završite film onako kako ste ga zamislili. Ja ću to saopštiti kabinetu“, kazao mi je. Odmah po mom povratku u Zagreb, Jadran film je bio obaviješten da je Generalštab JNA naredio Splitskoj vojnoj oblasti da u potpunosti ispuni sve obaveze Armije navedene u operativnom planu filma. POBJEDA: Čudno da poslije svjetskog uspjeha „Bitke na Neretvi“ nijeste snimali i „Sutjesku“. U filmu Stipa Delića uslišen je zahtjev
Titovih saradnika o kojem ste govorili: Tito se pojavljuje kao glavni lik.
BULA JIĆ: Nastojao sam se odmoriti od ratnih tema i već sam bio u razmišljanju o realizaciji jednog od dva filma: „Atentat u Sarajevu“ ili „Šćepan Mali“.
POBJEDA : Iako je Tita igrao veliki Ričard Barton, ni u Jugoslaviji, a ni u svijetu „Sutjeska“ nje doživjela ni približno uspjeh „Bitke na Neretvi“. Zašto, što mislite?
BULA JIĆ: „Sutjeska“ je nastala u vremenu kada je svaka republika nastojala da putem filmova istakne svoje učešće u Narodno-oslobodilačkoj borbi. Nijednoj filmskoj kući tada nije predstavljalo problem da dobije novac za snimanje filma sa temom NOB-a. U tom takmičenju je bosansko rukovodstvo, osiguravajući velika sredstva, i te kako prednjačilo. Kvalitetan je bio tek poneki film.
POBJEDA : Nakon fima „Bitka na Neretvi“, od pojedinih krugova dobili ste etiketu „državnog reditelja“. Istovremeno, veliki beogradski novinar i poznavalac filma Bogdan Tirnanić napisao je da je Vaš „Uzavreli grad“ bio začetnik takozvanog crnog talasa u jugoslovenskoj kinematografiji. Zvuči kontradiktorno, zar ne?
BULAJIĆ: U filmovima „cr-
nog vala“ filmska kritika je isticala savremenost tema, naročito u „Uzavrelom gradu“, „Obećanoj zemlji“, „Visokom naponu“. Ti filmovi su bili opstruirani.
POBJEDA: Kako?
BULAJIĆ: „Uzavreli grad“ je, na primjer, bio zabranjen za prikazivanje u Bosni i Hercegovini. Do danas tamo nije prikazan.
POBJEDA : Koliko je koštalo snimanje „Bitke na Neretvi“? Decenijama se ispredaju mitovi o navodnim enormnim finansijskim troškovima Vašeg filma.
BULAJIĆ: S našim, jugoslovenskim ulaganjima i ulaganjima stranih partnera, troškovi realizacije „Bitke na Neretvi“ iznosili su blizu ondašnjih 11 miliona dolara. U to vrijeme je „Neretva“ zaista bila najskuplji film evropske produkcije. Sa druge strane, „Bitka na Neretvi“ je Jadran filmu donijela zaradu od oko tri miliona ondašnjih dolara, a tim novcem je Jadran film ne samo izgradio i opremio tonski studio i laboratoriju, nego je stekao ugled, te postao traženi partner nizu stranih producenata u davanju svih vrsta filmskih usluga.
POBJEDA : Poznato je da Vam je Pablo Pikaso, koji je tokom života napravio svega dva filmska plakata, poklonio plakat za evropsku premijeru filma „Bitka na Neretvi“. Ko je uopšte došao na ideju da slavnog slikara zamoli da napravi taj plakat?
BULAJIĆ: Na međunarodnom televizijskom festivalu u Monte Karlu predsjednik žirija bio je istaknuti francuski intelektualac, akademik Marsel Ašar, koji je, kao Pikasov prijatelj, slavnom slikaru prikazao moj film „Skopje 63.“
POBJEDA : Film govori o zemljotresu i tragediji koja je te 1963. godine zadesila Makedoniju?
BULAJIĆ: Tako je. Na završnoj večeri Kanskog festivala upoznao sam Pabla Pikasa, koji mi je čestitao nagradu Grand Prix Zlatna nimfa za film „Skoplje 63.“ Nekoliko godina kasnije, stupio sam u kontakt s Pikasovim agentom i zamolio ga da Pikasu predloži da napravi plakat za „Bit-
(1928 - 2024) ponovo objavljujemo njegov posljednji intervju za Pobjedu, iz maja 2020. godine
ku na Neretvi“. Odmah sam dobio pozitivan odgovor, s molbom da velikom slikaru prethodno pošaljem sat svog montiranog filma. Tek kada je plakat bio gotov, neko je postavio pitanje njegova plaćanja. Pretpostavljalo se da će to biti veoma visoki iznos. Zabrinut, sa tim sam problemom upoznao Vidoja Žarkovića „Naći ćemo rešenje, ne brini. Važno je da je Pikaso pristao da napravi plakat“, odgovorio mi je.
I dalje zabrinut, Pikasovom
Lovćen film je odbio ,,Vlak bez voznog reda“
POBJEDA: Nakon završenih studija režije u Centro Sperimentale u Rimu, svoj prvi film, dokumentarac „Kamen i more“, snimili ste u Crnoj Gori. Vaš prvi igrani film… BULAJIĆ: Svoj prvi igrani film, čiji je radni naslov bio ,,Zemlja“, ponudio sam najprije crnogorskom Lovćen filmu.
POBJEDA: Iz „Zemlje“ je 1959. nastao „Vlak bez voznog reda“?
Nekolike godine kasnije, 1962, na premijeri „Kozare“, Trifo je u Luvru izjavio da je, iako je na projekciju mog filma došao s predrasudom da u ratnom filmu ne može vidjeti ništa novo, „Kozara“ film posve neuobičajen u svom žanru. „’Vlak bez voznog reda’ mi se neobično svidio, ali je ’Kozara’ bogatija, efektnija, zrelija…“, kazao je Trifo francuskim novinarirna.
POBJEDA: Jeste li kasnije sarađivali sa Lovćen filmom?
POBJEDA: Premijeri „Bitke na Neretvi“ prisustvovao je i predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito?
BULAJIĆ: Jeste. Tito je te noći u sarajevskoj Skenderiji prvi put vidio film.
POBJEDA: Je li bio zadovoljan? Što Vam je rekao?
sekretaru sam uputio pitanje o obavezi produkcije prema autoru. „Maestro Pablo Pikaso Vam šalje pozdrave“, rekao mi je sekretar. „Umjesto novca za plakat, poželio je da mu se pošalje dvanaest boca biranih vina iz Jugoslavije“. Naravno, među flašama za Pikasa umetnuo sam i crnogorski vranac. Nekoliko godina kasnije, dok sam u Kanu boravio kao član žirija, planirao sam posjetiti Pikasa. Nažalost, upravo je tih dana bio prebačen u Pariz, u bolnicu, gdje je i preminuo.
Moderna Crna Gora podrazumijeva isto takvu crkvu
POBJEDA: Pratite li političku situaciju u Crnoj Gori?
BULAJIĆ: Naravno.
POBJEDA: I, kako Vam izgleda?
BULAJIĆ: Moj djed Stevan Bulajić bio je šesta generacija crnogorskih sveštenika u mojoj porodici; istovremeno, kao sveštenik, bio je komandir grahovsko-viluške čete u svakom ratnom sukobu. U jednoj bici sa Turcima na granici sa Hercegovinom, jurišajući na čelu čete, moj djed, pop Stevan, teško je ranjen u desnu ruku. Ostao je sakat. Onemoćao i već u godinama, napisao je pjesmu: „Desna ruka to su ljudska krila/ Nema ruke da trebnik otvori/ Moja suza nema prijatelja“.
POBJEDA: Što hoćete da kažete?
BULAJIĆ: Hoću da kažem da je moj djed bio primjer crnogorskog duboko nacionalnog sveštenstva, koje je branilo Crnu Goru i odigralo bitnu ulogu u crnogorskoj istoriji. Savremena, moderna država Crna Gora podrazumijeva istu takvu crkvu. To je sve!
POBJEDA: Dugo živite u Hrvatskoj, kako ocjenjujete odnose naše dvije zemlje?
BULAJIĆ: Nakon prvog susreta predsjednika Mila Đukanovića i Stjepana Mesića u Konavlima 2000. godine, kada je utvrđeno da agresiju na Hrvatsku i napad na Dubrovnik i Konavle nije inicirala Crna Gora, već da su agresor bili Slobodan Milošević i JNA – koja je, doduše, mobilisala izvjestan broj crnogorskih rezervista – odnosi dvije države tradicionalno su dobrosusjedski. I danas se sjećam da su me tokom susreta dvojice predsjednika veoma dojmili i riječi i gest predsjednika opštine Konavle Luke Korde, koji je ustao i prvi pružio ruku predsjedniku Đukanoviću.
BULAJIĆ: Bio je prezadovoljan. Nakon odgledanog filma, srdačno je čestitao i meni i filmskoj ekipi. Bio je to moj prvi susret sa Titom nakon našeg razgovora u Beogradu uoči početka realizacije „Bitke na Neretvi“.
POBJEDA: Čega se još sjećate sa te premijere?
BULAJIĆ: Sjećam se ugodne atmosfere i veselog druženja filmske ekipe, glumaca, gostiju, gledalaca koje je nastavljeno i sjutradan. Naime, zbog snijega i nevremena, sarajevski je aerodrom bio zatvoren, pa smo svi bili prinuđeni da se u glavnom gradu BiH zadržimo koji dan duže.
POBJEDA: Kad već pomenuste glumce, kako ste sarađivali sa svjetskim zvijezdama koje su igrale u Vašem filmu?
BULAJIĆ: Odlično sam sarađivao sa svima: sa Julom Brinerom, sa njemačkim glumcem Hardijem Krigerom, sa Sergejem Bondarčukom, Frankom Nerom, Kristoferom Plamerom, Florindom Bolkan; posebno sa Orsonom Velsom, sa kojim sam ostvario zanimljivo lično prijateljstvo.
POBJEDA: A sa jugoslovenskim glumcima? Je li istina da je Velimir Bata Živojinović bio Vaš omiljeni glumac? Kao što ste Vi, kako mi je jednom rekao, bili njegov najdraži reditelj.
BULAJIĆ: Jeste. Batu Živojinovića sam kao debitanta otkrio i angažovao za film „Vlak
BULAJIĆ: Tako je. Dvije godine sam prikupljao dokumentaciju, obavio nekoliko anketa, obišao Banjane, Oputnu Rudinu, Grahovo i Viluse, Petroviće, Vučji Do, pa koloniste u Vojvodini. Na scenariju je sarađivao i Elio Petri, istaknuti talijanski scenarista, kasnije dobitnik Oskara. Veoma zadovoljan scenarijem, predao sam ga Lovćen filmu, predloživši im da ga realizujemo. Međutim, na sjednici uprave Lovćen filma scenarij nije prihvaćen: smatrali su, naime, da priča o kolonizaciji siromašnih
bez voznog reda“. Pozvao sam ga u Zagreb na probno snimanje i uvjerio se da je iznimno talentovan. Nakon te probe, Bata se u Beograd vratio sa svojim prvim potpisanim fllmskim ugovorom. U mojim je filmovima zaista sjajno interpretirao niz uloga. O njegovom odnosu prema meni, koji i sami spominjete, svjedoči ovo što ću vam reći: jednog dana me je pozvao i rekao mi da je svom sinu dao ime Miljko. Tako se zvao moj otac. POBJEDA: Sarajevskoj premijeri „Bitke na Neretvi“ prisustvovala je i Sofija Loren?
BULAJIĆ: Nije. Sofija Loren je, zajedno sa svojim mužem, producentom Karlom Pontijem, „Bitku na Neretvi“ gledala u Parizu.
POBJEDA : Poznavali ste ih?
BULAJIĆ: Sofiju Loren i Karla Pontija upoznao sam na snimanju filma „Žena s rijeke“, reditelja Marija Soldatija, koji mi je omogućio da volontiram u njegovoj filmskoj ekipi. Nekoliko godina kasnije, nakon projekcije mog filma „Čovjek koga treba ubiti“ u Parizu, otišao sam na večeru sa Karlom Pontijem. Razgovarajući o tome gdje će ko provesti predstojeći odmor, sugerisao sam mu Sveti Stefan.
POBJEDA: Vi ste doveli Sofiju Loren i Karla Pontija u Crnu Goru?
BULAJIĆ: Predložio sam, a onda smo se ponovo sreli na Svetom Stefanu. Oboje su bili oduševljeni crnogorskom obalom.
POBJEDA: Što trenutno radite? Negdje sam pročitala
seljaka neće zanimati gledaoce, pogotovo ne one u svijetu. Ipak, nisu me potpuno odbacili, pa su mi ponudili da snimim film o krvnoj osveti u Crnoj Gori. Odbio sam i vratio se Jadran filmu, potom otputovao u Dalmaciju, Šibenik i selo Vaćani, zatim u Baranju i Slavoniju, te napravio adaptaciju scenarija. Na sjednici filmskog savjeta Jadran filma, koja je trajala trideset minuta, scenarij i sredstva za snimanje jednoglasno su odobreni.
POBJEDA: „Vlak bez voznog reda“ prikazan je u Kanu. Je li osvojio neku nagradu?
BULAJIĆ: Film je dobio Nagradu filmskih kritičara Francuske. Distribuiran je u pedeset i pet zemalja svijeta, a afirmisao je i mene kao debitanta. Nakon tog filma, u mom pozivu je sve bilo lakše, mnogo lakše.
POBJEDA: Vaš glavni konkurent, u to vrijeme takođe debitant, bio je Fransoa Trifo.
BULAJIĆ: Trifo i ja smo bili u prijateljskim odnosima.
da snimate film o crnogorskom knjazu Danilu.
BULA JIĆ: Knjaz Danilo sigurno je velika i značajna ličnosti crnogorske istorije, kreator države Crne Gore koji zaslužuje posebnu pažnju i crnogorskog filma. Ratko Đurović , Stevan Bulajić , Stevan Koprivica i ja napisali smo sinopsis, te treatment i konačnu verziju scanarija, koji je zbog svoje zanimljivosti pobudio interesovanje nekoliko stranih distributera i producenata. Do kraja godine kolega Andro Martinović izvršiće pretpripreme za film, što znači izradiće elaborat o realizaciji sa finansijskim i operativnim planom i negdje na jesen crnogorska strana trebalo bi da ostvari saradnju s partnerima u zemlji i inostranstvu. Andro Martinović će režirati film.
P OBJEDA: Nećete Vi?
BULAJIĆ : Ne. Zbog iznenadne i veoma komplikovane operacije, i time uzrokova-
BULAJIĆ: Film o Šćepanu Malom, „Čovjek koga treba ubiti“, nagrađen je zlatnom medaljom na 23. Međunarodnom festivalu nadrealističkog i avangardnog filma u Avelinu i medaljom Sitgsa u Španiji. Ipak, ni „Čovjek koga treba ubiti“ nije crnogorski film.
POBJEDA: Zašto?
BULAJIĆ: U Ministarstvu kulture Crne Gore se predugo mudrovalo. U međuvremenu, film su preuzeli Jadran film i Croatia film. „Čovjek koga treba ubiti“ nagrađen je na Festivalu fantastičnog filma u Parizu i, što je još važnije, distribuiran je u dvadeset i šest zemalja svijeta.
ne nesigurnosti u smislu hoću li biti u stanju ispuniti zahtjeve operativnog plana snimanja, čime bih produkciju doveo u veoma tešku situaciju, režiju sam prepustio Andru Martinoviću.
POBJEDA: Gledate li crnogorske filmove? Što mislite o crnogorskoj kinematografiji?
BULAJIĆ: Uvijek su crnogorski sineasti crnogorskoj kulturi davali vrijedan kvalitet. Pamte se djela Ratka Đurovića, Dušana Vukotića, Krsta Papića, Mila Đukanovića, Živka Nikolića, Krsta Škanate, Vlatka Gilića, Zdravka Velimirovića, Branka Baletića… Impresivna lista crnogorskih i jugoslovenskih reditelja, zar ne! Tu je generaciju naslijedila nova, u kojoj je, zanimljivo, i nekoliko interesantnih rediteljki.
POBJEDA: Je li planirana i televizijska serija „Danilo“?
BULAJIĆ: Zamišljeno je da adaptaciju scenarija za televizijsku seriju obave Stevo Koprivica i Andro Martinović. Možda bih im mogao i ponešto sugerisati, iako televizija nije moj medij.
POBJEDA: Što je sa Vašim filmom „Bijeg do mora“?
BULAJIĆ: S obzirom na izuzetno povoljne recenzije filmske struke, na kritike i na ocjene istaknutih ličnosti kulture, s obzirom i na pozitivne ocjene selekcije Kanskog festivala – koji je, nažalost, ove godine otkazan zbog pandemije – mislim da će moj film „Bijeg do mora“ imati uspjeh i kod gledalaca.
Tamara NIKČEVIĆ
Pročitah u Pobjedi tekst pod nazivom „Mitropoliji zabranili upotrebu nelegalno izgrađenih objekata“. U tekstu autor vrlo ubjedljivo ukazuje na činjenje - nečinjenje urbanističko-građevinske inspekcije koja je svojim rješenjem zabranila Mitropoliji crnogorsko-primorskoj upotrebu nelegelno izgrađenih objekata u manastirima Duga i Ćelija Piperska.
Ova rješenja donijeta su godinu od podnošenja inicijative Odsjeka za zaštitu kulturnih dobara. Pita se autor teksta što je inspekcija uradila po prijavama o nelegalnim radovima u Manastiru Kosijerevo i Manastiru Moračnik. Na kraju se konstatuje da se inspekcija za ove nelegalne radove na manastirskim kompleksima u aprilu prošle godine oglasila kao nenadležna, a februara ove godine utvrdila da su ipak nadležni.
U odnosu na navedena rješenja o zabrani upotrebe objekata MCP, smatram za potrebnim, a sve u cilju efikasnosti, da se pređe na tzv. vaspitne mjere. U tom smislu predlažem da nadležni državni organ pozove roditelje svih lica iz SPC koji su učestvovali u izgradnji nelegalnih objekata i skrene im pažnju na nedovoljni nadzor i propuštanje preduzimanja edukativnih mjera i postupaka prilikom izgradnje vjerskih objekata. To možda jesu „radikalne mjere“, ali su neophodne i jedino djelotvorne da se konačno stane na kraj nedozvoljenim radovima na spomenicima kulture od strane četiri eparhije srpske crkve u Crnoj Gori.
Poznato je da je država Crna Gora sačuvala svoje kulturno nasljeđe. Do daljnjeg, kulturno blago Crne Gore u posjedu je crkve strane države, bez namjere da se sačuva autentičnost i tragovi crnogorskog postojanja i sa konačnim ciljem zatiranja istorijskih tokova. Nema opravdanja niti razumnog objašnjenja kako je Crna Gora pristala da preda srpskoj crkvi neprocjenjivo istorijsko nasljeđe i nedavno ga verifikuje potpisivanjem tzv. Temeljnog ugovora. Evropa je u normativnom dijelu zaštite spomenika kulture davno prihvatila međunarodno pravo u svojim nacionalnim zakonodavstvima, a Crna Gora bezuslovno prihvatila pravila SPC. Oblast spomeničkog prava je u potpunosti normativno regulisana i ne postoji
STAV: Povodom odluke urbanističko-građevinske inspekcije da zabrani upotrebu nelegalnih objekata Mitropoliji crnogorsko-primorskoj SPC
Gospodo zaštitari, vi koji ste puni priče o Evropi, koji težite ka evropskim vrijednostima, vi ste obični varvari u pravu, jer ne poštujete evropske standarde i evropsko pravo u zaštiti kulturnog nasljeđa. O značaju i primjeni Granadske konvencije znate koliko i ja o Jupiteru, ali ste sigurno čuli i bili u Granadi, pa makar i turistički
oblast, pojam, pojava koja nije na jednostavan, jasan, precizan način definisana. Zašto je to tako – odgovor je ubjedljiv i lako ga je obrazložiti jer je spomeničko pravo kao posebna grana prava u sferi interesovanja, djelovanja isključivo eksperata. Pravna i tehnička zaštita spomenika kulture je zbir saradnje eksperata iz raznih oblasti kulturne baštine. Međunarodni sistem zaštite kulturnih dobara u formalnom smislu predstavlja instrument pomoću koga se ostvaruje materijalni izvor sistema, a taj instrument je odgovarajuća međunarodna konvencija, pakt, međunarodni ugovor, preporuka, deklaracija, povelja, rezolucija. Začeci međunarodnog sistema kulturnih dobara nastali su oko 1100 godina p.n.e. Rijetka dokumenta navode pravila po kojima se „niti jedan utvrđeni grad ne može do temelja razoriti niti ostaviti bez vode“. Dalje, bitna je Haška konvencija iz 1899. godine, Atinska povelja iz 1933, Vašingtonski pakt iz 1935. godine. Poseban procvat nastaje poslije Drugog svjetskog rata osnivanjem Uneska, ICROM 1956. u Rimu i ICCOMOS 1965. u Varšavi. Osnivanjem Savjeta Evrope 1949. godine afirmiše se oblast arhitekture i arheologije. Poznate su Evropska konvencija o zaštiti arheološkog nasljeđa iz 1969. godine, Amsterdamska povelja iz 1975. godine, Granadska konvencija iz 1985. godine, Delfi konvencija iz 1985. godine i Maltska konvencija iz 1992. godine. Veliku pomoć
u očuvanju kulturne baštine predstavlja formiranje Tijela za zakonodavnu podršku pri Savjetu Evrope (odjeljenje za kulturnu baštinu) krajem 80ih godina.
MODEL ZAŠTITE
U odnosu na konkretna rješenja urbanističko-građevinske inspekcije, pojasniću kako bi to bilo regulisano međunarodnim pravom, kroz analizu Konvencije o zaštiti arhitektonskog nasljeđa (Granada 1985. godine) i generalne principe tijela za zakonodavnu podršku pri Savjetu Evrope. Granadska konvencija predstavlja model zaštite arhitektonskog nasljeđa. Članom 4 konvencije uveden je princip da se za sve vrste radova na spomeniku kulture prethodno
mora dobiti dozvola nadležnih državnih organa. Uz zahtjev za izdavanje dozvole podnosi se projekat za predviđene radove. Moje iskustvo govori da su sve intervencije na spomenicima kulture i vjerskim objektima od strane SPC izvršene bez dozvole nadležnog državnog organa ili suprotno datim konzervatorskim uslovima. Član 5 Konvencije preuzet je iz Međunarodne povelje o konzervaciji i restauraciji spomenika kulture ICCOMOS i glasi: „Spomenik se ne može odvojiti od istorije čije je svjedočanstvo i konteksta u kojem je nastao“. Ova jednostavna i precizna definicija ne može se primijeniti na spomenike kulture države Crne Gore. Ovo iz razloga što sadašnji izgled spomenika kulture, a na-
kon „obnove“ od strane SPC ne odražava istoriju Crne Gore. Nedozvoljenim radovima na vjerskim objektima prouzrokovano je da su ugrožene urbanističko-ambijentalne, arhitektonske, kulturno-istorijske i umjetničko-estetske vrijednosti vjerskih objekata. Član 9 konvencije odnosi se na kaznene mjere. Obaveza je državnih organa da na adekvatan način reaguje na kršenje zakona. Reakcija nadležnih organa podrazumijeva rušenje objekata bez dozvole ili da se zaštićeni objekat vrati u prvobitno stanje. U obrazloženju člana 9 se ističe da mjere koje preduzimaju državni organi su u domenu krivičnog zakona. Moja saznanja su da niti jedan objekat za koji se SPC hvali da ih je obnovila, i to preko 600, nije porušen, nije vraćen u prvobitno stanje i niko nije pravosnažno osuđen na kaznu zatvora zbog oštećenja ili uništenja spomenika kulture ili obavljanja radova na spomeniku kulture bez dozvole nadležnog državnog organa. Gospodo zaštitari, vi koji ste puni priče o Evropi, koji težite ka evropskim vrijednostima, vi ste obični varvari u pravu, jer ne poštujete evropske standarde i evropsko pravo u zaštiti kulturnog nasljeđa. O značaju i primjeni Granadske konvencije znate koliko i ja o Jupiteru, ali ste sigurno čuli i bili u Granadi, pa makar i turistički. Dakle, od ukupno 27 članova Granadske konvencije 3 ključna člana – 4, 5 i 9 za crnogorske prilike ne postoje, nijesu definisani, niti se primjenjuju. Cr-
nogorski zaštitari dozvoliše da najveće bogatstvo jedne države postane lak tuđi plijen.
NOVI MISLIOCI
Ipak se mora ukazati da je tokom 1991. godine usvojen u Skupštini Crne Gore Zakon o zaštiti spomenika kulture koji bi i danas bio jedan moderan zakon. U završnim odredbama tog zakona predviđeno je bilo da ko ošteti spomenik kulture kazniće se zatvorom od šest mjeseci do tri godine (član 91) i ko bez dozvole izvodi radove na spomeniku kulture kazniće se zatvorom do tri godine (član 92). Dakle, sve u skladu sa članom 9 Granadske konvencije. No, na javnoj sceni pojaviše se novi mislioci, novi eksperti spomeničkog prava, pa staviše van snage navedeni zakon, a novim zakonom izbrisaše se kaznene odredbe iz člana 91 i 92.
Valja se takođe prisjetiti i opštih principa tijela za zakonodavnu podršku Savjeta Evrope, kao i principa ICROM i ICCOMOS:
- Nacionalna zakonodavstva treba da definišu kulturnu baštinu kao opšte dobro.
- Očuvanje kulturne baštine za svaku državu je cilj broj 1.
- Pravne norme treba interpretirati narodskim rječnikom.
- Zaštita spomenika kulture mora biti prvenstveno od istorijskog, umjetničkog i društvenog interesa, pa tek onda religijskog.
- U pogledu zaštite spomenika kulture mora biti sačuvano ne samo tkivo građevine, već i tradicionalno okruženje.
- U cilju očuvanja građevina mogu se uvesti privremene mjere otuđenja vlasništva.
- Zaštita spomenika kulture ima hijerarhijsku prednost u odnosu na urbanističke i razvojne planove.
- Restauracijom spomenika kulture ne smiju se falsifikovati umjetnički ili istorijski podaci.
- Ne mogu se tolerisati nikakve dogradnje, ukoliko se ne poštuje tradicionalni izgled i odnos sa neposrednom okolinom. Na kraju, podrška za sve one koji istražuju, pišu o nedozvoljenim radnjama na spomenicima kulture. Za neke buduće naraštaje valja ostaviti trag. Rješenje nadležnog organa je privid, otaljavanje posla, zavaravanje naroda. Do tada, presaberimo se svi i razmislimo što je država Crna Gora uradila za nas, a što smo mi učinili za nju.
PODGORICA – Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore nedavno je dobilo novu predsjednicu – Svetlanu Dragojević – pred kojom su sada brojni izazovi, kako u pogledu obezbjeđivanja finansijskih sredstava za rad
ULUCG, koje, podsjetimo, od 2000. godine funkcioniše kao nevladina organizacija, tako i u pogledu programske koncepcije.
Transformacija Udruženja je suštinski počela uvođenjem novog Statuta, formiranjem brojnijeg tima koji čine Upravni odbor, Umjetnički savjet, predsjednik Skupštine, a na nedavno održanom sastanku sa ministarkom kulture i medija Tamarom Vujović razmatrani su najbolji načini za podsticanje rada Udruženja. Jedan od prvih koraka saradnje, nakon razgovora sa ministarkom Vujović, odnosi se na rješavanje pitanja renoviranja ateljea u prestižnoj rezidenciji
Cite Internationale Des Arts u Parizu, a u narednom periodu u fokusu saradnje biće rad na unapređenju statusa ULUCG i prepoznavanje Udruženja kao institucije od kulturnog značaja. Dobijanje tog statusa bila bi najbolja moguća podrška Udruženju i na taj način bi se obezbijedila osnovna finansijska stabilnost. Takođe, redovnim uplaćivanjem članarine, iako simbolične (iznos od 36 eura, odnosno, 18 eura za penzionere i nezaposlene), mogu da se omoguće početna sredstva za funkcionisanje Udruženja, budući da ULUCG broji preko 400 članova. Dragojević je najavila da Udruženje planira brojne aktivnosti, pa su tako nakon Tradicionalne izložbe, koja se do 30. aprila može pogledati u Umjetničkom paviljonu, planirani prvi ljetnji likovni salon ULUCG, konkurs na temu „Nasljeđe Mediterana“, projekat „Zašto je umjetnost važna“ – „Why Art Matters“, konkurs za mlade umjetnike koji će biti posvećen Njegošu... O tome, ali i statusu Udruženja, njegovom finansiranju i daljim aktivnostima u intervjuu za Pobjedu govori Svetlana Dragojević.
POBJEDA: Krajem prošle godine na Skupštini ULUCG izabrani ste za predsjednicu Udruženja. Za ovaj kratak vremenski period na mjestu predsjednice, koji su ključni problemi koje ste locirali i sa kojima se suočavate od kada ste preuzeli funkciju?
DRAGOJEVIĆ: Kada govorimo o položaju i statusu ULUCG, činjenica je da su problemi naše institucije
Predsjednica Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore Svetlana Dragojević o problemima, izazovima i planovima
Planiramo da ostvarimo održivost organizacije i širenje programskih aktivnosti putem realizacije projekata na lokalnom i međunarodnom nivou. Značajna sredstva se mogu ostvariti prodajom umjetničkih radova u našoj galeriji u Umjetničkom paviljonu i onlajn galeriji – istakla je Dragojević KLJUČNI
brojni i konstantni već duži niz godina. Ključni problem predstavlja obezbjeđivanje najosnovnijih sredstava za administrativne aktivnosti i održavanje prostora, ali i finansiranje Tradicionalne izložbe i prestižnih nagrada „Milunović – Stijović – Lubarda“, koje, da se prisjetimo, naše udruženje dodjeljuje još od 1946. godine, a čiji se značaj godinama obesmišljava jer se nagrađenim umjetnicima dodjeljuje „diploma“ bez ikakvih novčanih nadoknada.
POBJEDA: U obraćanju na Skupštini najavili ste rad na transformaciji organizacije. Da li ste o tome razgovarali sa ministarkom kulture i medija Tamarom Vujović i da li ste nešto načelno dogovorili po tom pitanju?
DRAGOJEVIĆ: Transformacija je suštinski počela već uvođenjem novog Statuta, formiranjem brojnijeg tima koji čine Upravni odbor, Umjetnički savjet, predsjednik Skupštine, koji svojim volonterskim radom doprinose u velikoj mjeri. Svi smo saglasni da je
neophodno raditi na organizaciji kvalitetnih kolektivnih i samostalnih izložbi, uvođenju stipendija i nagrada za mlade umjetnike, omogućavanju međunarodne saradnje i razmjene sa što više institucija, stvaranju boljih uslova za rad umjetnika. Jedan od ciljeva je i ostvarivanje partnerstava i saradnje sa svim crnogorskim kulturnim organizacijama, institucijama, nevladinim sektorom kako bismo zajedno radili na unapređenju kulturnog života Crne Gore. Na nedavno održanom sastanku sa ministarkom kulture i medija Tamarom Vujović, zahvaljujući upućenosti njenog tima i angažovanju članova našeg upravnog odbora, razmatrali smo najbolje načine za podsticanje rada našeg udruženja, a samim tim i položaja likovnih umjetnika. Jedan od prvih koraka saradnje se odnosi na rješavanje pitanja renoviranja ateljea u prestižnoj rezidenciji Cite Internationale Des Arts u Parizu. U narednom periodu, u fokusu naše saradnje biće rad na unapređenju statusa
ULUCG i prepoznavanje našeg udruženja kao institucije od kulturnog značaja.
POBJEDA: O čemu ste još razgovarali?
DRAGOJEVIĆ: Jedna od izuzetno važnih tema o kojoj je bilo riječi se odnosi na problem zastarjelog procesa izdavanja dozvola za izvoz umjetničkih djela. Spora procedura i predug rok za izdavanje ovih dozvola, u doba brzog protoka informacija onemogućava umjetnike koji rade sa regionalnim i inostranim galerijama da realizuju samostalne izložbe, učestvuju na kolektivnim izložbama, međunarodnim rezidencijama ili da se prijavljuju za studiranje. Ova komplikovana procedura sprečava rad i privatnim galerijama jer čekanje od mjesec ili često nekoliko mjeseci za dozvole jednostavno odbija kupce. Problem procedure koja se kreće od Ministarstva kulture i medija do Uprave za zaštitu kulturnih dobara, zatim do Narodnog muzeja i nazad do Ministarstva kulture i medija i to poštanskim putem
POBJEDA: Koji su to glavni projekti koji će obilježiti rad Udruženja likovnih umjetnika tokom godine?
DRAGOJEVIĆ: Nakon Tradicionalne izložbe koja je realizovana 28. marta i koja će biti izložena u paviljonu do 30. aprila, planiramo niz projekata. Prvi ljetnji likovni salon ULUCG je u završnoj fazi i vrlo brzo će sve informacije biti objavljene na našem sajtu! Konkurs na temu „Nasljeđe Mediterana“ je namijenjen našim članovima i realizovaće se tokom maja, juna, jula i avgusta. Žiri će odabrati 30 radova koji će se izlagati u galerijama Artspace Pizana, Porto Novi, zatim u galeriji Mamula, u Kotoru, Baru i Ulcinju. Istovremeno radimo na projektu „Zašto je umjetnost važna“ – „Why art matters“ koji će, osim izložbi, uključivati i radionice, debate, učešće većeg broja saradnika iz kulture i prosvjete. Planiramo i raspisivanje konkursa za mlade umjetnike koji će biti posvećen Njegošu. Za ideju osnivanja međunarodnog konkursa crteža „Uroš Tošković“ već imamo veliko interesovanje, kako umjetnika, tako i pokrovitelja i planirali smo realizaciju krajem godine, tačnije u decembru.
narina možemo da omogućimo početna sredstva za funkcionisanje. POBJEDA: Što Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore može konkretno da uradi na poboljšanju crnogorske likovne scene i položaja likovnih umjetnika?
DRAGOJEVIĆ: Udruženje likovnih umjetnika je od svog formiranja 24. marta 1946. godine funkcionisalo kao jezgro, kao nosilac i inicijator širenja savremenih ideja likovne i uopšte vizuelne kulture i bilo platforma svim današnjim institucijama, ustanovama i neoficijelnim sadržajima crnogorske likovne umjetnosti. Cilj nam je da nastavimo tradiciju od skoro osamdeset godina duhovnog preobražavanja naše sredine i da svim našim članovima omogućimo što više prilika za usavršavanje i predstavljanje svog rada.
POBJEDA: Zbog čega se već duži vremenski period u Umjetničkom paviljonu ne održavaju izložbe, kako članova Udruženja, tako i one koje su rezultat saradnje ULUCG i raznih ambasada, organizacija, institucija kulture...?
(zakonom je predviđeno da traje mjesec) zaista onemogućava umjetnike da prodaju radove u inostranstvu. U regionu procedura traje maksimalno tri dana. Rješenje procesa provjere umjetničkih radova je u razdvajanju novijih i starijih umjetničkih djela. Ukoliko su djela nastala u novijem periodu, u posljednjih 50 godina, procedura mora biti brža i omogućiti onlajn apliciranje, koje će smanjiti rok za dobijanje dozvole na tri radna dana.
POBJEDA: Na koji način će se finansirati ULUCG, budući da je to problem sa kojim se suočava godinama?
DRAGOJEVIĆ: Dobijanje statusa institucije od kulturnog značaja bi bila najbolja moguća podrška Udruženju i na taj način bi se obezbijedila osnovna finansijska stabilnost. Planiramo, takođe, da ostvarimo održivost organizacije i širenje programskih aktivnosti putem realizacije projekata na lokalnom i međunarodnom nivou. Značajna sredstva se mogu ostvariti prodajom umjetničkih radova u našoj galeriji u Umjetničkom paviljonu i onlajn galeriji. Planiramo da i prodajnu i onlajn galeriju postavimo i promovišemo u oktobru. Članarine, iako simbolične (to je iznos od 36 eura, odnosno, 18 eura za penzionere i nezaposlene) neophodno je ispoštovati, jer, s obzirom na to da smo najbrojnije strukovno udruženje (sa više od 400 članova), redovnim uplaćivanjem čla-
DRAGOJEVIĆ: To je tačno! Već duži niz godina aktivnosti ULUCG su bile manjeg obima, ali moramo uzeti u obzir kovid i postkovid period kada su sve aktivnosti bile skoro zaustavljene. Puko prilagođavanje uslovima kada je kreativnost i kultura u pitanju rijetko daje kvalitetne rezultate. Naravno da imamo poziva za saradnju. Dogovorili smo sa Savezom Crnogoraca Hrvatske razmjenu izložbi naših članova (dvadeset učesnika) u dvije galerije u Istri, Rijeci i Grožnjanu, dok će ULUCG u Umjetničkom paviljonu organizovati dvije izložbe Hrvatskog društva likovnih umjetnika.
POBJEDA: Kada je riječ o 79. Tradicionalnoj izložbi radova članova ULUCG ustanovljena je nova nagrada za mlade Udruženja, a novina je i otkupna nagrada Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore. Što ove dvije nagrade znače likovnim umjetnicima, članovima Udruženja?
DRAGOJEVIĆ: ULUCG je na konkursu za prijem novih članova nedavno primio 16 novih članova od kojih je veliki broj mladih umjetnika koji su se svojim prvim izlagačkim aktivnostima već istakli, kako kod nas u Crnoj Gori, tako i šire u okruženju. Kao organizacija koja ima namjeru da ih podrži, jedan od najboljih načina je nesumnjivo nova nagrada, nagrada za mlade ULUCG, koja podrazumijeva izložbu u Umjetničkom paviljonu. Mislim da će im pomoć u vidu odabira radova, postavke, kataloga biti od velikog značaja za dalji rad i razvoj. U ovom kratkom periodu uspjeli smo da ostvarimo kvalitetnu saradnju sa Muzejem savremene umjetnosti i otkupna nagrada predstavlja izvanredan primjer podrške našim umjetnicima.
A. ĐOROJEVIĆ
PODGORICA – Treću uzastopnu sezonu, košarkaši Budućnost Volija su ABA ligu završili na trećem mjestu, iza Zvezde i Partizana, koji su upravo u protekle tri sezone imali veće budžete neko ikada ranije, višestruko „bogatije“ od Podgoričana, a da ne govorimo o ostatku lige. To je četvrti put u istoriji ABA lige da Budućnost kao treća završava ligaški dio, jednak broj puta koliko je bila druga i peta.
„Plavi“ su u 26 kola upisali 19 pobjeda i sedam poraza, kao i prije dvije sezone, dok su prošle sezone imali poraz više u regularnom dijelu sezone. Budućnost je pet poraza zabilježila u prvoj polovini sezone, a ukupno tri poraza doživjela u „Morači“, od Cedevita Olimpije, SC Derbija i Partizana, dok je u gostima gubila od Crvene zvezde, Igokee, Partizana i FMP-a. Dakle, jedino je od Partizana poražena u oba susreta...
ŽAL ZBOG DRUGOG MJESTA
Iako je u drugoj polovini ligaškog dijela nanizala 10 uzastopnih pobjeda, što nikome drugom nije pošlo za rukom, Budućnost je porazima od FMP-a i posebno od Partizana propustila šansu da sa drugog mjesta dočeka plej-of, u koji će sa stepenice niže, što znači da će imati prednost domaćeg terena u četvrtfinalu protiv Zadra, ali neće u eventualnom polufinalu, sasvim izvjesno sa Partizanom...
- Sigurno ostaje žal zbog tog drugog mjesta, svi bismo voljeli da smo ispred Partizana. Ali, mislim da je ovo neka realna situacija, Partizan i Zvezda su, i po rosteru i po budžetu, daleko ispred svih. Desilo se što se desilo, treba da zaboravimo na Partizan i razmišljamo o sljedećoj utakmici – sumira utiske za Pobjedu Andrej Žakelj, trener Podgoričana. Za Budućnost je protiv SC Derbija bilo važno da prekine
Rajt zabilježio najviše poena, Kamenjaš sa najboljim indeksom
Jedino je Joan Makundu odigrao svih 26 utakmica u ligaškom dijelu, uz prosjek od 7,5 poena i 4,5 skokova. Meč manje je upisao Mekinli Rajt, Marvin Džons 23, Brendon Pol 22, Flečer Megi, Petar Popović i Andrija Slavković po 21... Rajt je imao najviše poena –281 iz 25 mečeva, uz prosjek od 11,2 po meču. Makundu je imao 195 poena, Brendon Pol 190, Megi 189, Jogi
niz poraza, posebno u duelima sa gradskim rivalom (tri). - Za mene kao trenera, ne zbog toga što je rival bio SC Derbi, bilo je važno da pobjedom završimo regularni dio. Poslije dva poraza u nizu, pobjeda
Ferel 184... Ferel je, međutim, imao najbolji prosjek poena po utakmici (odigrao ih je 14) – 13,1. Uz utakmicu manje, jer je stigao na polusezoni, Kenan Kamenjaš je imao prosjek od 12,1 poena, Rajt je prosječno postizao 11,2, a Nikola Tanasković (iz 13 utakmica) 10,3.
Ferel je u prosjeku imao najviše asistencije (4,4), ispred Rajta (četiri). Iako je od Džonsa i Makundua odi-
nam je prije četvrtfinala plejofa bila važna zbog samopouzdanja i psihe. Drugo, ako imamo neki ponos, ako smo sportisti i profesionalci, onda ne možemo da dozvolimo još jednom da dođemo u situaci-
grao 10, odnosno, 13 mečeva manje u dresu „plavih“, Kamenjaš je sa 88 skokova imao samo dvije uhvaćene lopte manje od Džonsa, a 28 od Makundua. Kamenjaš je prosječno bilježio najviše skokova po meču (6,8), ispred Makundua (4,5) i Tanaskovića (3,9).
Najviše ukradenih lopti imali su Makundu (26) i Rajt (25), koji su imali i najviše izgubljenih lopti – Rajt 37, a
ju da nas SC Derbi dobije. To karakter jedne ekipe ne smije da dozvoli. Kvalitet je, sigurno, na našoj strani, pa se takve utakmice dobijaju karakterom i pristupom. Protiv SC Derbija smo kontrolisali utakmicu,
Dabl-dabl Vučevića za Čikago, Dalas može i bez Dončića, Toronto srušio Milvoki
Makundu 35.
Od igrača sa barem 13 utakmica, Tanasković je imao najbolje procente šuta za dva poena (71,2 odsto), ispred Džonsa (67,4). Flečer Megi je ubacio i najviše trojki (44) imao je najbolje procente sa perimetra (51,8 odsto). Pol je pogodio trojku manje (43), a drugi najbolji procenat za tri poena imao je Rajt (43,5 odsto). Megi jedini nije promašio slobodno bacanje, iz 27 šuteva.
Najzad, prosječno najbolji indeks korisnosti imao je Kamenjaš – 19,2, ispred Ferela (15,3) i Rajta (12,8)...
ali to je završeno, glave su okrenute ka naprijed, ka plej-ofu. Slovenački trener dodaje da je poslije poraza od Partizana sam znao da njegova ekipa neće izgledati kao u derbiju. - To je i normalno, nije ista mo-
Košarkaši Čikaga savladali su na domaćem terenu Njujork sa 108:100, uz dabl-dabl učinak Nikole Vučevića. Crnogorski reprezentativac je upisao 16 poena, 13 skokova, šest asistencija i blokadu. Bulse je do pobjede predvodio Amerikanac sa crnogorskim pasošem, bivši reprezentativac naše selekcije, Džavonte Grin sa 25 poena i 13 skokova, a pratio ga je Ajo Dosunmu sa 24 poena, šest skokova i pet asistencija. Dvocifren je bio Demar Derozan sa 20 po-
ena, pet skokova i 10 asistencija, a pored Vučevića, Grina i Derozana dabl-dabl je imao i Andre Dramond sa 10 poena i 16 skokova.
Najbolji kod Njujorka bio je Džejlen Branson sa 35 poena, 11 asistencija i šest skokova. Bulsi se nalaze na devetom mjestu Istoka sa skorom 3740 i obezbijedili su mjesto u plej-inu, dok su Niksi na četvrtom mjestu sa 45 pobjeda i 32 poraza. Zanimljiv meč su odigrali Boston i Sakramento, gdje su Sel-
tiksi slavili u posljednjoj sekundi sa 101:100, zahvaljujući košu Ksavijera Tilmana
Najbolji tim lige su do pobjede vodili Pejton Pričard sa 21 poenom, Kristaps Porzingis sa 20 poena i 11 skokova, te Džejson Tejtum sa 17 poena, šest skokova i pet asistencija. Kingsima nije pomoglo ni 40 poena Dieron Foksa Domantas Sabonis je dodao po 16 poena i skokova, te šest asistencija. Dalas je savladao Golden Stejt sa 108:106, iako je utakmicu pro-
pustio Luka Dončić. U veoma neizvjesnoj završnici za pobjedu je pogodio Pi Džej Vašington na pet sekundi prije kraja. On je ujedno bio i najbolji pojedinac u redovima Maveriksa sa 32 poena uz pet skokova i tri asistencije, pratio ga je Kajri Irving sa 26 poena uz osam skokova i sedam asistencija. Dvocifren je bio i nekadašnji košarkaš Partizana Dante Egzum sa 11 poena i sedam asistencija. Kod Golden Stejt Voriorsa, istakao se Stef Kari sa 28 poena uz šest skokova i pet asistencija.
Toronto je napravio najveće iznenađenje, pošto je savladao Milvoki rezultatom 117:111. Na taj način je, pobjedom protiv velikog favorita i drugog tima Istoka, tim Darka Rajakovića prekinuo niz od 15 uzastopnih poraza u najjačoj ligi svijeta. Najefikasniji na meču bio je Demijan Lilard sa 36 poena, ali nije mogao sam jer je izostao Janis Adetokumbo. Na drugoj strani mu je parirao Geri Trent sa 31. U ekipi Toronta je Ar Džej Beret imao 26, a Imanuel Kvikli 25 uz 11 sko-
tivacija, atmosfera i sve ostalo, pristup nije isti kao prema evroligaškom timu, pogotovo prema Partizanu. Malo sam se pribojavao utakmice sa SC Derbijem, jer nijesam znao kakva će biti reakcija ekipe. Svaki dan do meča sam ih upozoravao da je potreban pravi pristup. Meč smo počeli malo mekanije u odnosu na ono što sam ja želio, ali onda kada smo se probudili, onda smo se rastrčali u napadu, i to je neka igra koju ja želim. Malo čvršća odbrana, kao što je bila, i brza igra. Mislim da su momci u toj utakmici odradili dobar posao – ističe Žakelj.
FAVORITIMA JE
UVIJEK TEŽE
Slijedi Zadar, drugačija psihologija u odnosu na ligaški dio - Kao trener, uvijek treba da motivišem igrače, ali slijedi plej-of, borimo se za polufinale, a ako tamo dođeš, onda se boriš za finale. Ali, igrači su profesionalci, mislim da ne treba nikakva motivacija da se dogura što dalje u plej-ofu. U četvrtfinalu će i protivnik da bude motivisan, a mi smo protiv Zadra favoriti, a favoritima je uvijek teže. Međutim, ja sam optimista, spremićemo se najbolje što možemo, nadam se da ćemo biti zdravi da bismo četvrtfinalnu seriju počeli kako treba, sa pobjedom. Žakelj je sa SC Derbijem prošle sezone umalo eliminisao Partizan u četvrtfinalu plejofa, sada ima zadatak da svoju ekipu, koja je favorit protiv Zadra, pripremi da ne prolazi isto protiv Zadra.
- Kao što je Partizan prošle sezone imao problema protiv SC Derbija, tako možemo i mi sa Zadrom da imamo problema ako pristup i energija ne budu pravi. Tako je sa svakim timom koji je favorit. Na nama je da se pripremimo prvo psihički, da nađemo motivaciju, čvrstinu da odgovorimo Zadru, pogotovo Božiću i njihovoj malo atipičnoj igri, na način na koji mi to želimo – zaključio je Žakelj. S. JONČIĆ
kova. Kod Baksa je Kris Midlton imao 21 poen, ali je ,,grčka zvijer“ poprilično nedostajala, posebno u samoj završnici. Toronto je sada na 12. mjestu Istoka sa skorom 24-53, a Milvoki je ostao na drugoj poziciji sa 47-30.
Rezultati : Šarlot - Orlando 124:115, Indijana - Oklahoma 126:112, Vašington - Portland 102:108, Boston - Sakramento 101:100, Čikago - Njujork 108:100, HjustonMajami 104:119, Memfis - Detroit 108:90, Milvoki - Toronto 111:117, Nju Orleans - San Antonio 109:111, Dalas - Golden Stejt 108:106, Finiks - Minesota 97:87, Los Anđeles KlipersJuta 131:102.
S. J.
Mornar poražen u Železniku od FMP-a, u posljednjem kolu ABA lige
PODGORICA - Iako je dan ranije iz ABA lige stigla informacija da niko ne ispada, zbog proširenja lige za iduću sezonu na 16 timova (ako sve bude potvrđeno, jer na onlajn Skupštini nijesu prisustvovali Budućnost i Partizan), za Mornar Barsko zlato je ova sezona, ipak, završena na željeni i jedino mogući način, imajući u vidu što se sve dešavalo od prošlog ljeta.
U meču koji je bio lišen rezultatskog značaja, jer je Krka, u duelu koji je prethodio utakmici u Železniku, izgubila u Čačku od Borca i ostala na posljednjem mjestu, tim Mihaila Pavićevića je izgubio u gostima od FMP-a sa 111:94 i sezonu u ABA ligi okončao na pretposljednjem mjestu, sa šest pobjeda (bez ijedne u gostima) i 20 poraza.
Za crnogorski tim je to značajno, jer bi Barani, svakako, kao pretposljednji, najvjerovatnije, izbjegli ispadanje i da je ostao na snazi sistem takmičenja po kojem je počela sezona (ne bi igrali baraž u slučaju da neki od srpskih timova bude prvi u ABA2 ligi), ili da je bila usvojena prva varijanta o proširenju lige koja je bila u opticaju (posljednji igra baraž, pretposljednji je izborio opstanak). Mornaru ostaje da završi obaveze u domaćem prvenstvu, koje će, izvjesno, odigrati bez većine stranaca (možda i svih), kako bi izbjegao nepotrebne dodatne troškove, pošto, realno, nema što da traži u konkurenciji Budućnosti i SC Derbija. Iako su oba tima imala ispod 50 odsto šuta iz igre (domaćin 43,5 – 42,1 odsto), FMP i Mornar Barsko zlato su zbirno ubacili 101 poen u efikasnom prvom poluvremenu, koje je okončano prednošću Barana od pola koša (51:50). A nije izgledalo da će tako da bude nakon prvih osam minuta prve četvrtine, tokom kojih je FMP u tri navrata imao 13 poena prednosti, prvo na 22:9, a posljednji put na 27:14. Međutim, Mornar je odlično odigrao posljednjih minut i po, i serijom 9:0 je do kraja kvartala smanjio prednost doma-
Preliminarna runda kvali kacija za EP
Crna Gora 1
Letonija 5
RIGA – Stadion LNK. Sudija: Filipa Kunja (Portugal). Golovi: 0:1 Malesija (ag) u 41, 0:2 Lipšane u 53. (p), 1:2 Rakočević u 60, 1:3 Lipšane u 71. (p), 1:4
Vuškane u 79, 1:5 Malesija (ag) u 83. minutu. Žuti kartoni: Milović, Kolić (Crna Gora)
CRNA GORA: Žugić, Pačariz, Malesija, Milović, Baturan (od 46. Radević), Rakočević, Golubović (od 86. Kavaja), Čađenović, Osmajić, Milović (od 46. Nela Kolić), Krivokapić.
LETONIJA: Strazdina, Ščuka, Hropataja, Čamane, Te-
lukeviča, Lipšane, Gluščuka (od 57. Gindra), Preijere, Ansone (od 76. Sipola), Jaunslaviete, Vuškane (od 88. Miluna).
Ženska omladinska reprezentacija Crne Gore poražena je od Letonije u drugom kolu grupe B4 preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Nakon trijumfa nad Azerbejdžanom na startu (4:0), ekipa koju predvodi Ivan Tatar u duelu sa domaćinom upisala je poraz rezultatom 5:1. Jedini gol za Crnu Goru postigla je Anastasija Rakočević u 60. minutu. U posljednjem kolu turnira, u utorak 9. aprila od 12 časova, Crna Gora se sastaje sa Bugarskom. R. P.
Omladinska futsal reprezentacija slavila u posljednjem kolu turnira u Hrvatskoj
Dvorana: ,,KK FMP“ Gledalaca: 428. (28:25,
ćina na posjed (28:25) i najavio neizvjesniji nastavak meča. FMP je održavao prednost tokom skoro cijele druge četvrtine, do osam poena (33:25, 35:27), ali je Mornar, serijom 7:0, uspio prvi put da povede na meču sa 47:46, nakon što je
Uroš Luković pogodio prvo od dva bacanja (prije toga je oba puta bio precizan sa penala), na dva minuta i 25 sekundi prije kraja. FMP je sa dva uzastopna koša na kratko vratio vođstvo (50:47), ali su se Luković i Nemanja Vranješ pobrinuli da gosti vode na polovini meča.
I u nastavku meča se igralo sa neobaveznim odbranama, fokus je bio više na napadu. U trećoj četvrtini je Mornar uglavnom vodio, do šest razlike (60:54), FMP je preokrenuo serijom 8:0 na 76:73, ali je Tej Voler trojkom donio izjednačenje pred četvrtu dionicu (78:78). Mornar je odolijevao u prva dva minuta posljednje četvrtine (86:85), a onda se FMP odlijepio na dvocifrenu razliku (95:85), nakon čega je samo uvećavao prednost. S. JONČIĆ
Crna Gora 4 SAD B 1
NOVIGRAD – Dvorana u Novigradu. Sudije: Nina Nakić, Luka Kovač (Hrvatska). Golovi: 0:1 Ksejden u 5, 1:1 Jelić u 10, 2:1 Ćetković u 19 , 3:1 Barjaktarović u 27, 4:1 Ćetković u 33. minutu.
CRNA GORA: Đečbitrić, Ćetković, Elezaga, Mandić, Bošković.
Igrali su još: Marković, Demirović, Vuković, Barjaktarović, Jelić,Krstajić, Tadić, Žujović. SAD B: Kin, Blumberg, Santjago Kampos, Loker, Manharez.
Igrali su još: Osovjecki, Nuhanović,Ksejden, Manjifiko, Kamat, Itan, Preston, Oukal, Sijera, Džejkom Anderson.
Omladinska futsal reprezentacija Crne Gore upisala je trijumf na kraju međunarodnog turnira u hrvatskom Novigradu.
Naša selekcija savladala je B tim Sjedinjenih Američkih Država sa rezultatom 4:1. Dva gola postigao je Vuk Ćetković, dok su se po jednom upisali Vasilije Jelić i Enis Barjaktarović – Odigrali smo najbolju utakmicu na turniru, postigli četiri gola i imali još dosta šansi. Ali, imali smo i dosta grešaka, pogotovo tehničkih, a bili smo nemirni u pasu u pojedinim trenucima igre. U narednom periodu moramo da poradimo na tim detaljima – kazao je selektor Sveto Ljesar R. P
SERIJA A (31. KOLO): Slab meč na
Roma je poslije četiri meča posta postigla gol u ,,Derbiju dela kapitale“, juče joj je jedan bio dovoljan za pobjedu – pogodak Đanluke Manćinija u 42. minutu odlučio je meč sa Laciom i odveo ,,vučicu“ na devet bodova prednosti u odnosu na ,,neboplave“.
U okršaju trenera-debitanata u derbiju Vječnog grada Danijele De Rosi je bio uspješniji od Igora Tudora, a ni jedna ni druga ekipa nijesu prikazale dobar fudbal. Tipično za duele Rome i Lacija, bilo je mnogo tenzija, podijeljeno je devet žutih kartona, ali navijače ,,vučice“ to neće zabrinuti – njihov tim je nastavio borbu za Ligu šampiona, za koju će možda biti dovoljno peto mjesto, na kojem se sada i nalazi. Bolonja ima dva boda više i meč manje. Atalanta na šestoj poziciji zaostaje pet bodova za timom Danijelea De Rosija, ali ima i dvije utakmice manje. Derbi je odlučen u 42. minutu kada je štoper Manćini pogodio glavom na centaršut Dibale Crnogorski reprezentativac
BUNDESLIGA (28. KOLO)
Samo tri boda dijele Bajer iz Leverkuzena od prve titule prvaka Njemačke u istoriji. Nezadrživa ekipa Ćabija Alonsa pobijedila je u gostima Union Berlin (1:0) i šest kola prije kraja stekla 16 bodova prednosti nad Bajernom, koji je izgubio od Hajdenhajma (3:2) iako je vodio 0:2.
Prvu ,,salataru“ u 120-godišnjem postojanju kluba Bajer bi mogao da proslavi 14. aprila u meču sa Verderom na domaćem terenu. ,,Farmaceuti“ su do trijumfa nad Unionom stigli u osmom minutu nadoknade prvog poluvremena kada je Florijan Virc realizovao jedanaesterac. Domaćin je u nastavku imao igrača manje jer je Gosens dobio dva žuta kartona. Bajer je bez poraza od maja 2023, ukupno 41 utakmicu.
Adam Marušić zamijenjen je u 80. minutu. Njegov Lacio ima četiri boda manje i dvije utakmice više od Atalante.
Igor Tudor je na klupi ,,neboplavih“ debitovao pobjedom nad Juventusom u Seriji A, ali je potom izgubio od ,,stare dame“ u prvom meču polufinala Kupa, pa juče od Rome... Crnogorski napadač Nikola
Krstović pokušaće što prije da zaboravi prvo gostovanje Milanu u karijeri.
Fudbaler Lećea dobio je direktan crveni karton u 45. minutu – visoko je podigao nogu na ivici šesnaesterca u namjeri da primi loptu i tom prilikom udario Samuela Čukvuezea koji mu je prišao sa leđa.
Krstović je bio u čudu kada je
Bajern je protiv Hajdenhajma vodio u prvom poluvremenu pogocima Kejna i Gnabrija, da bi domaći do istorijskog preokreta stigli preko Sese i dvostrukog strijelca Klajndinsta
Borusija iz Dortmunda je još jednom pokazala koliko je ,,varljiva“ ove sezone. U prošlom kolu je pobijedila Bajern u gostima, a danas izgubila od Štutgarta kod kuće (1:0).
Nije to, ipak, iznenađenje jer je Štutgart treći na tabeli i ima sedam bodova više od ,,milionera“. Jedini gol dao je Serhu Girasi u 64. minutu.
Borusija je tek peta jer ima lošiju gol razliku od RB Lajpciga koji je deklasirao Frajburg (1:4). ,,Milioneri“ i ,,bikovi“ imaju po 53 boda.
Keln je savladao Bohum (2:1), dok je Majnc bio ubjedljiv protiv Darmštata (4:0). Ne. K.
Saka
sudija Luka Masimi izvadio crveni karton, ukazivao je da nije bilo namjere jer nije vidio protivnika, ali odluka arbitra ostala je na snazi. Čukvueze je bez problema nastavio meč. Drugoplasirani Milan je pobijedio 3:0 pogocima Pulišića i Žirua u prvom i Leaoa u drugom poluvremenu. N. KOSTIĆ
Arsenal i Mančester siti su (pre)stigli Liverpul na tabeli
Premijer lige i napravili pritisak na ,,redse“ pred veliki derbi koji ekipu Jirgena Klopa danas od 16.30 sati čeka na gostovanju Mančester junajtedu. ,,Građani“ su pobijedili Kristal Palas u gostima (4:2), dok su ,,tobdžije“ bile ubjedljive na strani protiv Brajtona (3:0) – Arsenal ima 71 bod, jedan više od Liverpula i Sitija. Siti je gubio od Kristal Palasa golom Matete u trećem minutu, ali nije dozvolio iznenađenje. Kevin de Brujne je efektno izjednačio u 13. minutu, a meč je sa dva pogotka i asistencijom – proigrao je Halanda za 1:3, pa sam povisio na 1:4. Prethodno je Riko Luis na startu drugog poluvremena donio prednost ekipi Pepa Gvardiole Eduar je u 86. ublažio poraz Palasa.
Arsenal je osvajanje tri boda protiv Brajtona najavio u 33. minutu kada je Bukajo Saka realizovao jedanaesterac dosuđen jer je Lampti nagazio Žezusa Kaj Haverc je u 62. minutu sa prve stative asistenciju Žoržinja pretvorio u vođstvo od 0:2 i otklonio sve dileme. Iz kontre koju je Leandro Trosar povukao i završio u 86. postavljen je konačan rezultat.
Arsenal je u 2024. odigrao 10 premijerligaških mečeva – ima devet pobjeda, uz remi na gostovanju Sitiju.
Aston Vila je u sjajnom meču remizirala sa Votfordom (3:3), Everton je u važnom meču za opstanak pobijedio Barnli (1:0), a Luton bio bolji od Bornmuta (2:1).
Njukasl je savladao Fulam u gostima (1:0), a na strani je uspješan bio i Vest Hem – pobijeđen je Vulverhempton (2:1). Ne. K.
PODGORICA – Takmičenje u Drugoj fudbalskoj ligi nastavlja se danas utakmicama 28. kola, a četiri meča igraju se u terminu od 16 časova, dok će kolo zaključiti Podgorica i Otrant duelom koji počinje sat kasnije. Timovi iz vrha, Bokelj i Otrant, koji vode bitku za elitu danas gostuju, a obje ekipe čekaju neugodni rivali, tako da možda baš ova runda donese kikseve vodećih. Bokelj, nakon 27. kola, ima dva boda više od Otranta, a danas gostuje Grblju. Veliki derbi nekad je bio i derbi Prve lige, a ovog puta predstavlja okršaj komšija sa potpuno različitim ambicijama. Grbalj se još nada baražu, a Bokelj da sačuva prvo mjesto. Sa druge strane, Otrant čeka još teži posao – Ulcinjani na ,,DG areni“ igraju protiv Podgorice. Lješkopoljci su bili u trci u za prvo
mjesto, a sada je primarno održati razliku u odnosu na Grbalj i kroz baraž pokušati da se izbori povratak u elitni rang. Samim tim, jasno je da će Otrant imati teško gostovanje. Osim dva meča u kojima igraju prva četiri tima sa tabele, preostala tri duela biće važna zbog borbe za opstanak. Lovćen će ovog puta biti domaćin u Petrovcu, gdje će ugostiti Kom. Oba tima trenutno su „na sigurnom“, ali svaki bod može biti dragocjen u borbi za spas. U Igalu se igra derbi začelja –domaći tim dočekuje Iskru, a oba tima trenutno su van opasne zone i žele iskorak u odnosu na Internacional. Kada je u
pitanju Internacional, najmlađi drugoligaš dočekuje Berane, juriće tri boda i uz dobre rezultate konkurenata može „isplivati“ iz opasne zone. R. P.
PODGORICA – U malo neuobičajenom ritmu odigraće se 29. kolo Meridianbet 1. CFL. Danas su na programu tri meča, a sastaju se: Sutjeska – Mornar, Jezero – Arsenal i Rudar –Jedinstvo. Svi mečevi počinju u 15 časova.
U ponedjeljak (16 h) je Mladost domaćin Petrovcu, a derbi između Dečića i Budućnosti igraće se u utorak (18 h) na „DG areni“.
Današnji program biće zanimljiv – kraj Bistrice igraju Sutjeska i Mornar u direktnom okršaju za treće mjesto, odnosno, Evropu, dok u Pljevljima igraju Rudar i Jedinstvo, timovi koji su u opasnoj zoni.
SUTJESKA SANJA
NASTAVAK NIZA
Fudbaleri Sutjeske imaće danas priliku da kraj Bistrice uknjiže deveti meč zaredom bez poraza – rival je Mornar, koji je četvrti na tabeli sa svega bodom
zaostatka, pa ovaj duel predstavlja derbi za Evropu.
Zanimljivo je da su Barani jedini koji su savladali Nikšićane u drugom dijelu sezone… Dakle, otkako je došlo do promjene na čelu stručnog štaba, „plavo-bijele“ je krenulo, ukoliko bi danas pripisali tri boda, a rezultat iz drugog derbija Dečić – Budućnost im bude išao naruku, Nikšićani bi se ponovo vratili čak i u borbu za titulu. Karj Bistrice su optimisti, očekuju da u svoju korist riješe treće uzastopno domaćinstvo i svjesni su da su u uzlaznoj formi.
– Igramo još jednom na svom terenu i naravno da idemo na pobjedu. Istina je da Sutjeska mora imati iste ambicije i kad gostuje, a u posljednje vrijeme opravdavamo i renome imena za koje nastupamo. Ne očekujemo lak zadatak, ali tačno je i da nam je Mornar dužnik, da nam je glavni konkurent na tabeli i da nam je ovaj susret mno-
go bitan ukoliko želimo da se učvrstimo na trećoj poziciji, a odatle ćemo lakše pokušati i možda nešto više da ostvarimo – kaže strateg Sutjeske Miljan Radović. I vezista Srđan Krstović se nada dobroj partiji.
- Imaju isprofilisan tim, neugodan su rival, tačno je i da nam ne odgovaraju, ali potrebni su nam bodovi. Moramo izboriti mjesto za Evropu, a išli su nam naruku i rezultati najvećih rivala. Ne može se reći i da nijesmo u dobroj formi – zaključuje Krstović.
Mornar je svjestan da trijumfom može da napravi možda i presudan korak ka Evropi. Golman Stefan Popović kaže da u Nikšić idu rasterećeni i tako dočekuju ovu utakmicu.
- Osam kola prije kraja prvenstva čeka nas Sutjeska, teška utakmica i direktan duel za vjerovatan izlazak na evropsku scenu. Igrama tokom cijele se-
Crnogorski šampion izabrao nasljednika Mladena Milinkovića
zone zaslužili smo takav duel za Evropu, a ujedno ćemo i da se izmjerimo sa kvalitetnom ekipom, koja igra odličan fudbal. Ni poslije ove utakmice, naravno, ništa neće biti konačno, jer ima još sedam kola do kraja. Svakako je utakmica u kojoj treba uživati, jer smo prošle sezone osam kola prije kraja bili u situaciji da se borimo za goli život. Sada, isto toliko kola do kraja, u trci smo za treće mjesto. Idemo rasterećeni, ali s ambicijama i puno samopouzdanja da napravimo dobar rezultat – kaže Popović.
ARSENAL IDE KA SREDINI Arsenal je u prošlom kolu savladao Rudar, a uz poraz Jedinstva, Tivćani su sada na deset bodova od opasne zone. Samim tim mogu biti rasterećeniji, ali, svakako, danas protiv Jezera imaju jasan cilj. - Očekuje nas teško gostovanje sjajnoj ekipi Jezera, koja je naj-
Ivan Brnović od juče je novi trener fudbalera Budućnosti. Uprava podgoričkog kluba u petak je smijenila Mladena Milinkovića, dva dana poslije poraza od Mladosti Donja Gorica na svom terenu (2:1). ,,Plavi“ zaostaju tri boda za Dečićem, sa kojim će u utorak igrati na ,,DG areni“ u ključ-
nom meču sezone. Do kraja prvenstva ostalo je osam kola, a Budućnost će igrati i u polufinalu Kupa. Pobjeda je juče objavila da je Brnović jedan od kandidata da naslijedi Milinkovića, za čiju smjenu su u upravi ,,plavih“ odavno bili spremni. Brnović je odranije figurirao kao želja nove uprave ,,pla-
vih“, a imao je dogovor sa Jezerom da može da raskine saradnju ukoliko dobije poziv aktuelnog šampiona. Mladom stručnjaku klub iz Plava tako nije pravio problem da prihvati najveći izazov u trenerskoj karijeri.
Četrdesetosmogodišnji stručnjak ostavio je Jezero na petoj poziciji CFL i sa šansama da
se domogne Evrope, za što će imati priliku i kroz Kup.
Ivan Brnović je vodio i Igalo, Cetinje, Bratstvo, Petrovac i Crvenu stijenu, bio je i u Kini i Južnoj Koreji. Radio je u omladinskoj školi Budućnosti. Interesantno je da je sa Jezerom 28. februara ove godine pobijedio Budućnost u Podgorici (1:0). Ne. K.
prijatnije iznenađenje šampionata. Idemo da se nadigravamo, da pokušamo da nametnemo svoj stil igre i pružimo dobru partiju. Oni se bore za treće mjesto, odnosno, za Evropu, ali ni mi nijesmo bez motiva, tako da se nadam dobroj utakmici – kazao je Milija Savović, trener Arsenala.
Sa druge strane, nakon neočekivanog odlaska Ivana Brnovića, Jezero sada traži novog kormilara na putu do podviga. Kada je u pitanju derbi začelja Rudar - Jedinstvo, oba tima imaju isti cilj, s tim da Bjelopoljce može zadovoljiti i remi, a Pljevljacima treba pobjeda. R. P. – Ra. P.
Rukometašice
PODGORICA – Selektorka ,,lavica“ Bojana Popović odmoriće nekoliko prvotimki za današnji (od 18 sati u ,,Morači“), posljednji kvalifikacioni meč protiv Bugarske, a šansu će dobiti mlađe koje jedva čekaju da istrče na teren.
Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore odavno je osigurala plasman na Evropsko prvenstvo (sa prvog mjesta u grupi sačekaće žrijeb) koje će se u novembru i decembru igrati u Mađarskoj, Austriji i Švajcarskoj. Upravo je današnji i prethodni gostujući duel u Turskoj (pobijedile 30:28), posljednja provjera pred put za Njemačku gdje 11. aprila počinje olimpijski kvalifikacioni turnir. ,,Lavice“ će u mečevima sa Paragvajem, domaćinom i Slovenijom tražiti šansu da viziraju pasoš za Pariz, odnosno, osiguraju jedno od dva mjesta koja vode na najveću sportsku smotru.
- Za nas je ovo bitan meč jer nemamo previše treninga, od ukupno pet – dva puta su bile utakmice. Zato je svaki momenat koji provedemo zajedno bitan. Sljedeća utakmica je najbitnija za nas mlađe jer nijesmo imale toliko prilika do sada da igramo, a neke će prvi put u ,,Morači“ nastupati za A tim – istakla je Nađa Kadović Očekuje mlada prvotimka Budućnost Bemaksa bolje izdanje ekipe u odnosu na pretposljednje sa Turskom.
- Prije utakmice smo imale trening i po, nakon teškog puta, trebalo nam je vremena da ponovo vratimo osjećaj za zajedničku igru i zato je ova utakmica bila rezultat svega ovoga. Ali, kada je trebalo, pobijedili smo, a to je najvažnije. Vje-
Njemačka će u kvalifikacioni olimpijski turnir bez srednjeg beka Aline Grijsels koja se povrijedila u pobjedi protiv Ukrajine (43:21) u kvalifikacijama za EP. Članica Meca će od naredne sezone nastupati za Bukurešt
rujem da ćemo smanjiti broj tehničkih grešaka i da ćemo se bolje vraćati. Sigurna sam da ćemo pokazati šta znamo. Glavom su, što je prirodno i očekivano, sve ,,lavice“ već u Njemačkoj. Pripreme za zahtjevan turnir su počele. - Mi iz Budućnosti smo u februaru završile obavaze, tako da smo imale dovoljno vremena da se spremimo. Individualno gledamo klipove i svi jedva čekamo sljedeću sedmicu. Očekuje nas težak posao. Njemačka je domaćin, imaće veliku podršku, a vidjeli smo koliko navijači znače kada smo bili domaćini Evropskog prvenstva. Tada je publika bila sedmi igrač. Uz posvećenost koju imamo i atmosferu koju smo napravile za samo sedmicu, ne sumnjam u naša najbolja izdanja – poruči-
SBbet Prva liga za rukometaše (14. kolo)
Rukometaši Rudara i Budvanske rivijere Budva nakon 14. kola ostali su izjednačeni na drugom mjestu SBbet Prve crnogorske lige, s tim da pljevaljski tim ima meč manje. Rudar je juče bio ubjedljiv protiv Jedinstvo Bemaksa – slavio
je 40:28 uz 10 golova Nemanje Vukovića, Andrija Jokić i Filip Racković dali su po sedam, dok je Božidar Anđelić imao 11 odbrana.
Za Bjelopoljce je skoro polovinu pogodaka (12) dao Aleksa Medojević. I Budvanska rivijera je lako sti-
la je Kadović. Jelena Marković je upravo protiv Bugarske debitovala za seniorski nacionalni tim. Raduje se današnjem meču. - Poseban je osjećaj igrati za seniorski tim, boriti se za grb. Zaista je sve to neopisivo. Današnja utakmica nema neki rezultatski značaj, a mi mlađe želimo da iskoristimo šansu. Želja je tu, što je najvažnije. Talentovana igračica, koja je iz Rudara prekomandovana u Budućnost Bemaks, boriće se za mjesto koje vodi na kvalifikacioni olimpijski turnir. Neće odustati, ima veliku želju i: - Nadam se, vjerujem – vidjećemo.
Ali, prije samog finiša priprema za olimpijski turnir, naše rukometašice žele sa dobrim osjećajem da otputuju za Njemačku. Bugarska nije u krugu
gla do dva boda. Aktuelni osvajač Kupa je pobijedio Sutjesku (35:28) – Đorđo Peruničić je 10 puta tresao mrežu, Slobodan Bulajić dao sedam pogodaka, a Vladimir Vukajlović imao 13 odbrana. Kod gostiju je odskočio sedmostruki strijelac Đorđe Šljukić
Berane 1949 je predvođeno Miroslavom Dragovićem (devet golova) bilo bolje od Brskova (40:22), dok je Partizan 1949 u Baru nadigrao Mornar 7 (31:30) – Nemanja Drakulović je dao osam, Veselin Drakulović gol manje za Tivćane.
Balša Čejović je za domaće postigao 10 pogodaka.
Aktuelni i budući šampion, Lovćen, u petak je pobijedio Budućnost Podgoricu (32:17).
TABELA: Lovćen 27, Rudar 22 (meč manje), Budvanska rivijera 22, Mornar 15, Partizan 14, Budućnost Podgorica 13, Berane 12, Sutjeska 8, Jedinstvo 4, Brskovo 0 bodova (meč manje). Ne. K.
Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u odbojci
Veliki preokret juniorki i pobjeda protiv Litvanije
Crna Gora 3
Litvanija 2
ozbiljnijih rukometnih reprezentacija, očekuje se ubjedljiva pobjeda i bolja igra u odnosu na prethodni duel.
- Bugarska je za nas nepoznata, ne srećemo se kroz LŠ ili neka druga takmičenja sa ovim igračicama. Može da bude nezgodan rival jer danas svako igra rukomet. Svjesna je Marković uloga u Njemačkoj
- Spremamo se. Čekaju nas jaki rivali i igračice koje su nosioci igre u svojim klubovima. Biće teško, ali vjerujem u svoju ekipu. Nada se mlada rukometašica današnjoj podršci sa tribina.
- Evropsko prvenstvo se igralo u ,,Morači“, a sada ću ja biti na terenu zbog čega sam presrećna i prezahvalna. Sigurna sam da će, kao i uvijek, publika biti uz nas. A. MARKOVIĆ
KAUNAS – Sportska dvorana „S. Darius i S. Girenas“. Gledalaca: 560. Sudije: Botezacu (Rumunija). Vanaveski (Letonija). Rezultat po setovima: 16:25, 18:25, 25:23, 28:26, 15:12. CRNA GORA: Vukčević, Matunović 7, Krunić (libero), Veličković (libero) 1, Đukić 3, Rudan, Jovović, Madžgalj 19, Mitrović 5, Davidović 2, Rakočević 2, Božović 6, Popović 21, Čoković 2. LITVANIJA: Brazaite, Gailuite 2, Mukaite 3, Aleknaite 3, Kuodaitute 7, Urbonaite 1, Kalendraite 9, Vilimaite, Petučova 19, Stravinskaite (libero) 1, Jesipenko 22, Ivanauskaite (libero), Rakauskaite 5, Zasutute. Iako je gubila 2:0 u setovima i 19:11 u trećem, ženska juniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore napravila je nevjerovatan preokret u Kaunasu i savladala domaću Litvaniju 3:2, u drugom kolu grupe D druge runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. To je prva pobjeda izabranica Mladena Miladinovića, nakon poraza u prvom meču turnira od Češke (0:3), kojom su ,,crvene“ ostale u igri za plasman
na šampionat Evrope.
Osim što su nadoknadile minus od dva seta, naše juniorke su i u naredna tri seta nadoknadile veliki minus u poenima. U trećem setu su kod 11:19 imale, praktično, izgubljen set, ali su uspjele da se vrate u meč. U četvrtom setu su Litvanke vodile 23:21 i imale meč loptu na 24:23, naše mlade odbojkašice su preokrenule i izborile peti odlučujući set.
U taj-breku je Litvanija odmah na startu povela 4:0 i 6:2, ali je Crna Gora preokrenula na 13:11. Litvanija je smanjila na 13:12, ali su ,,crvene“ sa dva poena u nizu stigle do velike pobjede.
Sjajnu partiju imala je Darja Popović sa 21 poenom, a odlična je bila i kapitenka Gordana Madžgalj sa 19.
U prvom drugog dana turnira, Češka je savladala Sloveniju 3:2 (22:25, 18:25, 25:21, 25:15, 15:11) i tako se izdvojila na vrhu tabele sa dvije pobjede. Posljednjeg dana turnira, Crna Gora danas igra sa Slovenijom od 15 sati, a tri sata kasnije Litvanija i Češka zaključiće turnir u Kaunasu.
Plasman na EP izboriće pobjednici grupa, kao i četiri najbolje drugoplasirane reprezentacije iz svih kvalifikacionih grupa. S. J
Kvalifikacije za juniorski šampionat Evrope u odbojci
Norveška 3
Crna Gora 0
PODGORICA – Dvorana ,,Verde Complex“. Gledalaca: 130. Sudije: Zguri (Albanija) i Bardić (Hrvatska). Rezultat po setovima: 26:24, 25:22, 25:20
NORVEŠKA: Tjetland, Utvik 1, Olsen, Hetervik, Kalstad 9, Juliebo 4, Gundersen, Engas 7, Spidso 1, As 6, Rones 1, Kaldheim,Senumstad 3, Fagervold 6.
CRNA GORA: Radić (libero), Milošević, Stanojević 4, Cimbaljević , Ćatović (libero), Božović 3, Milenković 10, Milosavljević, Konatar, Lojić 10, Petrović 4, Drešić, Đu-
rović 7, Marstijepović. Muška juniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore upisala je i drugi poraz na turniru u Podgorici, u drugoj rundi kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, ponovo sa maksimalnim rezultatom – tim Darka Prebiračevića je izgubio od Norveške, i tako otpao iz trke za plasman na EP. Naša selekcija je dobro otvorila utakmicu, Nikola Đurović i saigrači imali su prednost 10:5 i konstantno vođstvo u prvom setu. Međutim, Norvežani su uspjeli da preokrenu ovaj set, dobiju ga na razliku, i povedu 1:0. U drugom setu je sličan scenario, ,,crveni“ su ponovo
imali početnu prednost (13:11) i bili su u igri za izjednačenje sve do pred kraj seta, kada su Norvežani uspjeli da se odvoje u završnici i stignu do dva seta prednosti.
Norveška je od starta trećeg seta kontrolisala rezultat, naša selekcija uspjela je da priđe na 15:16, ali ne i više od toga, pa su Norvežani stigli do maksimalne pobjede.
Vasilije Milenković i Luka Lojić osvojili su po 10 poena, sedam je imao kapiten Nikola Đurović. Kod Norveške najefikasniji je bio Mikal Kalstad sa 13 poena.
U prvom duelu drugog dana turnira, selekcija Izraela savladala je Italiju nakon pravog maratona sa rezultatom 3:2 (25:17, 22:25, 25:20, 24:26, 15:13).
Naši juniori večeras od 18 sati, posljednjeg dana turnira, igraju protiv Italije. S. J.
Petorici urednika iz RTV Crne Gore 18. marta 1992. godine uručeni su otkazi. Nakon suspenzije i odluke Disciplinske komisije da naša saradnja sa nezavisnim neđeljnikom Monitor (od vlasti prokazan kao „separatističko glasilo“) bude sankcionisana izbacivanjem s posla, Upravni odbor RTV CG „glatko“ je odbacio naše žalbe na takvu odluku. Na ulicu su, dakle, išćerani: Rajko Cerović, bivši glavni urednik TV, Danilo Burzan, bivši glavni urednik Radija, Miodrag Vukmanović, komentator Radija, Branko Vojičić, pomoćnik glavnoga urednika TV i Ljubomir Đurković, urednik u KUP-u TV.
Iako je bio među „optuženima“ Esad Kočan, pomoćnik glavnoga urednika TV, bio je „pomilovan“ jer - kako su procjenjivali u nekim novinamaonima koji su donosili odluku nije bilo politički profitabilno, niti „normalno“ da jednoga muslimana proglase „crnogorskim separatistom“. A
Danilu Burzanu je jedne noći neko pokušao za zapali stan, bacivši molotovljev koktel preko balkona. Istraga do danas nije okončana. Tadašnja „Pobjeda“ imala je specijalnu rubriku Odjeci i reagovanja (pisma čitalaca), u kojoj su svakodnevno „pljuvani“ prokazani novinari, kao „izdajnici“, „separatisti“, „ustaše“
svi nacionalni Crnogorci, koji su tada, na bilo koji način, ukazivali na pogubnost političke privrženosti tadašnje vlasti zvaničnome Beogradu, odnosno Slobodanu Miloševiću, bili su ne samo „crnogorski separatisti“ već i najopasniji „neprijatelji“. Pošto je Đurković već bio otišao na rad u Holandiju, četvorica izbačenih iz RTV CG odlučili su da se obrate sudu, znajući da su nezakonito ostali bez posla. I mada su vjerovali da tužbom sudu i procesom koji će uslijediti nemaju nikakvih garancija da će u njihovome „slučaju“ pravda biti dostižna, odnosno da će, kadtad, dokazati da se radi o političkome progonu, radije su nastavili i tu vrstu otpora, nego da se „predaju“. Uostalom, jedino im je takav pokušaj odbrane i preostajao...
INTERVENCIJA
AMBASADORA
ZIMERMANA
Period crnogorske sistemsko-društvene tranzicije, nastao poslije tzv. Antibirokratske revolucije, bio je prepun svakovrsnih, pretežno mučnih dogodovština i na medijsko-političkome planu. U ovome feljtonu jedan od tadašnjih aktera-stradalnika podśeća na „slučaj“ političkoga progona grupe (tada) nepoćudnih novinara RTV CG
Ośetivši, tako, „snagu države“ i njenih novih čelnika, nevolje prokazanih, nezakonito obespravljenih novinara, nažalost, time se nijesu okončale. Uslijedila je teška i mučna, trogodišnja sudanija sa RTV Crne Gore, koja će im – unaprijed da vam saopštimo – ipak, donijeti punu pravnu i materijalnu satisfakciju: sud će, naime, odlučiti da su nezakonito izbačeni s posla, pokazujući da je među sudijama bilo i onih kojima je zakon bio prioritet, a ne dnevna politika... No, zanimljivo je saznati i šta se sve zbivalo u intermecu... Ostavši bez posla, privremeno radno utočište navedeni
Čekajući na sudski rasplet nevolja koje su ih snašle, stradalnici su bili u prilici da dožive (i istrpe) razne nove neprijatnosti. Jedna od takvih bila je i opasna prijetnja putem noćne pucnjave iz vatrenoga oružja i bacanja bombe na privatnu kuću Dušana Ćetkovića, u kojoj se (često se seleći) privremeno nalazila redakcija neđeljnika „Monitor“. Srećom, učinjena su samo fizička oštećenja krova te kuće i na plafonu redakcijskih prostorija... „Uzgred“, polupana su stakla na tamo parkiranome automobilu Miodraga Perovića, direktora i (tada) glavnoga urednika toga neđeljnika! Iste noći, Danilo Burzan je imao nevolju sa anonimnim telefonskim provokacijama osoba koje su ga pozivale da –u poslijeponoćne sate – dođe u hotel „Crna Gora“ đe ga, navodno, čekaju neki tada poznati predvodnici građanskoga, antiratnoga pokreta otpora (kako mu je rečeno) radi dogovora o konkretnim aktivnostima protiv tadašnjega režima u Podgorici. Takođe te noći, u Bloku 5, neko je napravio pravi dar-mar u jednoj privatnoj trgovinskoj radnji, čiji je vlasnik u novinama „prozivan“ zato što je, navodno, sprječavao svoga radnika da, kao dobrovoljac, ode na „dubrovačko ratište“. Pored ostaloga, Burzanu je, jedne noći, neko pokušao za zapali stan, bacivši molotovljev koktel preko balkona... Istraga je otvorena i – do danas nije okončana... Desilo se, takođe i da radnici ŽTP-a prirede masovan protest ispred zgrade RTV CG, jer su bili nezadovoljni sadržajem radijskih komentara Miodraga Vukmanovića...
Uslijedila je teška i mučna, trogodišnja sudanija sa RTV Crne Gore, koja će otpuštenim novinarima ipak, donijeti punu pravnu i materijalnu satisfakciju. Sud će, naime, odlučiti da su nezakonito izbačeni s posla, pokazujući da je među sudijama bilo i onih kojima je zakon bio prioritet
novinari nalazili su u honorarnome angažovanju, pretežno u saradnji u neđeljniku „Monitor“, ali i u nekim medijskim kućama u drugim jugoslovenskim republikama. No, paralelno s tim morali su trpjeti mnoštvo drugih nevolja, kao neku vrstu „kontinuiteta“ raznih nesojluka (javnih uvreda, medijske harange, prijetnji, nasrtaja na život i imovinu, pa do onemogućavanja novog zapošljavanja), koje im je priređivala „snaga države“, odnosno razni poslušnici tadašnje vlasti. Nažalost, uz podršku i lični angažman ne maloga broja njihovih „kolega“ iz, tada malobrojnih, crnogorskih medija... Vrijeme je činilo svoje – čekanje i odugovlačenje sudskoga procesa (i epiloga), učinilo je da je polako splašnjava i interesovanje javnosti za sudbinu s posla išćeranih novinara. Ovaj „slučaj“ je vremenom poprimio šire razmjere, pa su mnogi strani diplomate i novinari bili zainteresovani za to, posebno se javno zalažući da se razrješenje na sudu što manje odugovlači. Tokom jednoga od više službenih boravaka u Podgorici, tadašnji ambasador SAD u Beogradu, Voren Zimerman, pośetio je i redakciju „Monitora“, đe je, uz ostalo, bio upoznat i sa detaljima „slučaja“ stradanja novinara RTV CG. Kako je kasnije lično saopštio, Zimerman je na tu temu razgovarao u dva navrata i sa tadašnjim predśednikom Predśedništva Crne Gore, Momirom Bulatovićem, kritikujući postupak prema urednicima u RTV CG i sugerišući da se lično angažuje oko ubrzanja sudskoga postupka, tim prije što je taj „slučaj“ već duže izazivao negodovanja u širim diplomatskim krugovima i mimo Podgorice. Visoki američki diplomata je Burzanu govorio da vjeruje da će „stvar biti ubrzo riješena“, jer mu je, navodno, tako obećavao i sam Bulatović. Naravno, obmanjivao je i njega...
Tadašnja „Pobjeda“ imala je specijalnu rubriku Odjeci i reagovanja (pisma čitalaca), u kojoj su svakodnevno, poimenično „pljuvani“ prokazani novinari, kao „izdajnici“, „separatisti“, „ustaše“... „Podrazumijeva se“ da su im telefoni tajno prisluškivani, ne samo od civilne, već i vojne tajne službe, o čemu su imali i neoborive dokaze i izjave onih koji su u to bili umiješani... Ovđe valja makar napomenuti da je Burzan, paralelno sa ovom sudanijom, (takođe uspješno) vodio težak i dug sudski spor sa predśednikom Predśedništva Republike, Momirom Bulatovićem, jer je od šefa države bio – i profesionalno i ljudski – grubo oklevetan. (Nastaviće se)
Ambasada Crne Gore u Ujedinjenom Kraljevstvu otvorena je ljeta 2007. na prestižnoj londonskoj adresi Waterloo
Place 11, na petom spratu, lijepog zdanja Trafalgar House, u samom srcu dinamične prijestonice, na svega nekoliko laganih koraka blagim usponom do ljudske košnice, užurbanog Piccadilly-a, osvijetljenog reklamama najpoznatijih svjetskih firmi; uobičajene uvodne slike mnogobrojnih televizijskih emisija.
Spomenik pobjedi Britanaca i njihovih saveznika u ratu na Krimu, odvaja zdanje Trafalgar House od Institut of Directors, elegantne građevine boje vanile, u kojoj je smješteno nekoliko salona za bankete, među kojima se izdvaja Waterloo, u plavim tonovima, sa šarmantnim zlatnim nitima, zagasito žutim, svilenim, engleskim tapetama i velikim kaminom u mermeru. Istorijsku notu daju portreti u kitnjastim ramovima vojskovođa slavne bitke kod Waterloo-a. Očekivano, između raskošnih kristalnih lustera dominira veliki portret čuvenog pobjednika, vojvode Velingtona. U ćošku samuje neveliki portret najpoznatijeg Korzikanca, osvajača Evrope, Napoleona. Da li se i ovđe u mističnoj tišini pod visokim svodovima otmjenog salona vode i neke nove bitke? U tom divnom ambijentu, sa patinom prohujalih vremena, obilježavan je Dan državnosti Crne Gore 13. jul, u prisustvu predstavnika diplomatskog kora i Foreign Office, crnogorskih iseljenika, uglednih Britanaca, dok su pitka vina podgoričkih ,,Plantaža“ i suve smokve sa Crnogorskog primorja, širili ugodne mirise Mediterana.
Crnogorci prkose Napoleonu Waterloo Place 11. Waterloo salon. Bitka kod Waterlooa. Krah Napolena. Možda ima neke simbolike u tome. Jer, Englez Roj Trevor, u svojoj knjizi ,,Crna Gora zemlja ratnika“ kaže: ,,Kada je prvi car Francuza Napoleon Bonaparta nezadrživo osvajao Evropu, samo dvije zemlje su mu se suprotstavile. Jedna je bila naša zemlja (Engleska), a druga je bila Crna Gora. Mala Crna Gora se nije ustručavala da prkosi Napoleonu. Kad je njegova vojska bila odbijena, car se razbijesnio i zaprijetio da će promijeniti ime Crna Gora (Montenegro) u ime Crvena Gora (Monterosso) i to krvlju njenog naroda. Ali kao i većina ljudi koji u bijesu mnogo toga kažu, a kasnije uvide da tu prijetnju ne mogu i da izvedu,
,,Crnogorci su više voljeli živjeti na muci, u ljutoj sirotinji i vječitoj opasnosti, negoli robovati. To je njihova Magna Carta, i bez prigovaranja drugima, ona je, koliko ja znam, najplemenitija na svijetu“, govorio je britanski državnik Vilijam Gledston
Napoleon je bio prinuđen da napusti Crnu Goru, baš kao i Sultan“.
U zaleđu Trafalgar House ušuškan je tihi St. James Square, sa zdanjem zvučnog imena Chatham House, poznat i kao ,,Kraljevski institut za međunarodne poslove“, uticajna i prestižna nevladina, neprofitna organizacija, koja analizira međunarodnu spoljnu politiku i promoviše smjernice prevazilaženja problema u svijetu. Njenom ugledu doprinose i eminentni predavači. U tom zdanju čije pročelje podsjeća na Downing Street 10, živjela su tri britanska premijera, među kojima i Vilijam Evart Gledston, glasoviti državnik XIX vijeka.
Prijateljski vjetrovi s Ostrva Vojvoda Gavro Vuković, dugogodišnji ministar inostranih djela, predsjednik Državnog savjeta za vrijeme knjaza Nikole i prvi crnogorski diplomirani pravnik, u svojim dragocjenim memoarima o tadašnjim odnosima Crne Gore i Velike Britanije naglašava: „Crna Gora nije imala ni moći, ni sredstava, pored svih usiljavanja, da zadobije za sebe en-
glesku naklonost. Ona je nepomična, hladna kao gora od leda. Ona nikome ne stoji na raspoloženju, pa ni najsilnijim državama, a nekmo li malenoj Crnoj Gori. Ona se smatra silom nad silama, kao što u pravom smislu i jeste. Zadobiti tu veliku silu za sebe, bilo je, može se reći, životno pitanje za Crnu Goru.“ Ali, dolaskom Vilijama Gledstona za britanskog premijera, povoljan vjetar sa Ostrva dopire do slobodnih crnogorskih planina i daje zamah njenim hrabrim vitezovima u vječitoj borbi za slobodu, naročito tokom „Ulcinjskog pitanja“ (1880. g), kada se brojna međunarodna flota nalazi na Jadranu, na čelu s engleskim admiralom Sejmurom koji vojvodi Gavru Vukoviću povjerljivo, iskreno kazuje: „Mogu Vam reći da kažete knjazu Vašem, neka se on i njegova izmučena zemlja Crna Gora može smatrati srećnim i veselim, tijem što je moćna Engleska, upregnula sve sile, da joj služe bezuslovno, u korist njegovu. Uviđavni engleski narod nije tako lako izvesti iz njegove hladnoće, naročito u političkim stvarima, ali je da-
O gospodaru Ivanu Crnojeviću znakovito govori Gledston: ,,Ivan Crnojević, crnogorski junak, i sa njim njegov narod, napustio je 1484, sunčane predjele na kojima su prebivali nekih sedamsto godina, i potražili na stijenama i među liticama, bezbjednost za dva dara, daleko najdragocjenija čovječanstvu, svoju vjeru i svoju slobodu. Ono što se od svega najviše doima u čitavom pothvatu jeste to što je on sa sobom u brda ponio štampariju. Ljudi što odoše sa Ivanom Crnojevićem u gore, bjehu ljudi velikog duha. I ta veličina, prenošena krvlju i očvrsnuta navikom, možda je pomogla da dobijemo ono što izgleda da je izvanredan slučaj i prirodne i selekcije proviđenja.“
nas baš on koji stoji cio iza svoje omiljene vlade, taj ozbiljni faktor na koga se knjaz može temeljno osloniti, i neka unaprijed zna da će sve postići na što ima pravo. I neka nikad vaš Gospodar drukčije ne pomisli, nego da sam Englez u punom smislu te riječi, a on zna koliku težinu može imati ova moja izjava.“ Tim povodom vojvoda Gavro Vuković ističe: „Iz sviju dosadašnjih diplomatskih mjera što su Sile preduzimale u crnogorskom pitanju, u Londonu se je uvidjelo da se s Portom ništa postići neće. Gledston, kao ozbiljni i riješitelni državnik engleski, kao branitelj međunarodne pravde i kao pravi prijatelj mučeničke Crne Gore, riješio se je strožije postupiti prema upornom sultanu i njegovoj vladi.“ Gledstonova apoteoza Crnoj Gori
Markantna ličnost engleske i svjetske povijesti Vilijem Gledston, obrazovan na Itonu i Oksfordu, četiri puta britanski premijer, političku karijeru započeo je kao konzervativac, a nastavio kao liberal. Istinski prijatelj naše domovine, u apoteozi Crnoj Gori, objavljenoj maja 1877, u londonskom časopisu The Nineteenth Century ushićeno kazuje: „Najromantičnije i najpotresnije slike drugih istorija, može se reći da blijede, ako ne u poređenju sa običnim životom u Crnoj Gori, a ono bar kada se uporede sa tim životom u kritičnim prilikama, koje su ovđe bile konstantna pojava. Crnogorci su više voljeli živjeti na muci, u ljutoj sirotinji i vječitoj opasnosti, nego li robovati. To je njihova Magna Carta, i bez prigovaranja drugima, ona je, koliko ja
Glas Crnogorca od 9. maja 1898. obavještava: ,,Pri zaključku lista stiže nam crna vijest iz Londona, da je najviši branilac potlačenijeh naroda, V.E. Gledston preminuo. Ova crna vijest, čini ogromni poražujući utisak, kao da jedan najbolji dio čovječanstva nestaje. On, jedan od najvišijeh naučnika i jedan od najvišijeh savremenijeh državnika, borio se za prava svijeh potlačenijeh naroda;…A Crna Gora ostaće mu vječnijem dužnikom. Niko nije ocijenio i proslavio junačka djela Crnogoraca; niko nije priznao zasluge Crne Gore, rastumačio njen značaj na Balkanu i dokazao njena prava na budućnost kao ovaj najplemenitiji čovjek devetnajestoga vijeka. On je zagrmio onom znamenitom riječi: ‘K sebi ruke’! Njegovo će ime blagosiljati potonji naši naraštaji.“
znam, najplemenitija na svijetu. I evo sada, za samo sedam godina, navršiće se četiri vijeka, kako su u punoj snazi sačuvali zavještanje, kroz neprekidni niz iskušenja, opasnosti, i podviga, kojima je teško naći paralelu u analima Evrope, a možda i čitavog čovječanstva. Nije se moglo očekivati da čitava masa jedne rase ili naroda ima skoro nadljudsku energiju, koju je njihova sudbina zahtijevala. Crna Gora se borila hrabrošću koja je ravna, ako je i ne prevazilazi, onoj sa Termopila i Maratona, sa brojem i materijalnim sredstvima daleko manjim, protiv neprijatelja hrabrijeg i daleko strašnijeg. Ona Crna Gora koja se kroz četiri stoljeća nalazila u sredini velikih talasa opasnosti, a provela u njima život pun čara, ta Crna Gora, slobodno možemo reći, neće umrijeti. Ni ruski ni austrijski orao neće viti svoje gnijezdo na njenim visovima.“
NEKROLOG KNJAZA
NIKOLE U BRITANSKOJ
ŠTAMPI
Gotovo dvije decenije kasnije, kao gost kraljice Viktorije, maja 1898. knjaz Nikola boravi u Londonu i Vindzoru, đe ga zatiče vijest o smrti Gledstona, i upućuje izraze dubokog saučešća njegovoj supruzi, a sjetne riječi crnogorskog vladara objavljene su tih dana u londonskom Daily Chnoniclu u znak sjećanja na plemenitog prijatelja, snažnog, uticajnog zaštitnika: ,,Velika Britanija, vaša otadžbina, bogata je znamenitim i genijalnim ljudima, a onaj između njih koji je sada umro, bio je bliski i iskreni prijatelj moje zemlje. Smrt njegova težak je bol za mene. On nas
je pomagao i svojijem perom i svojom besjedom, i njegove riječi ‘Hands off’ (sebi ruke!) još se ponavljaju i odjekuju po Balkanu. Čast spomenu velikog muža, pokoj njegovoj duši. Za Crnogorce, ispunjene zahvalnošću, ja prizivljem božji blagoslov na njegov nezaboravni spomen.“ Naklonost Crnoj Gori nastavili potomci Gledston je bio naklonjen i ostalim balkanskim narodima u njihovim borbama za slobodu. Njegov najmlađi sin Herbert Džon Gledston, guverner i visoki komesar Južne Afrike, snažno je podržavao Crnu Goru, kao i njegov otac. Bio je jedan od dvadeset dva potpisnika Rezolucije o Crnoj Gori, (za ponovno uspostavljanje države Crne Gore) o kojoj se na inicijativu lorda Sydenhama raspravljalo 1920. u Domu lordova Britanskog parlamenta i tom prilikom istakao: „Svaka sila koja je učestvovala u radu Pariške konferencije saglasila se da zemlje kao što su Belgija i Crna Gora treba da budu pravno uspostavljene u obliku kakav su imale prije rata. Crna Gora je vjekovima postojala kao nezavisno društvo, jer su njeni žitelji bili nezavisni i bili na svome i prije nego što je Konstantinopolj pao u turske ruke.“
Divna lokacija Waterloo Place 11 nostalgično vodi u prošlost. Dotakla je istorijske, i otkriva blago vidljive, zajedničke niti slavnog vremena Crne Gore i Ujedinjenog kraljevstva. Prestižna adresa je oduvijek bila na cijeni, posebno u Londonu. Od ljeta 2009. crnogorska zastava leprša na romantičnom Noting hilu, potom i Kensingtonu. (Autor je crnogorski diplomata)
POGREBNE USLUGE
• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana
• Iznajmljivanje rashladnog uređaja
• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu
• Štampanje i postavljanje osmrtnica
• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama
e-mail: kapela@t-com.me
tel: 067 257 979
OGLASNO ODJELJENJE
„NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA
INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji pozdrav našem dragom
Dana 6. aprila 2024. godine preminuo je naš dragi
MILIKA Vasov ŠTURANOVIĆ 1944–2024.
Saučešće primamo u kapeli u Ozrinićima 6. aprila od 12 do 16 časova i 7. aprila od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Ozrinićima.
Ožalošćeni: supruga DUŠANKA, sin VASO, kćerka ŽANA, snahe MARIJA, SLAVKA i LJUBICA, sinovci GORAN, STOJAN, NEBOJŠA – BAJA, sinovice LJILJANA – CICA, STANISLAVKA – ĆAKA, unučad i ostala rodbina ŠTURANOVIĆ i ujčevina NIKOLIĆ
Tužnim srcem javljamo da nas je dana 5. aprila napustila naša draga
SIMONA – MARA RAONIĆ
Sahrana je, po želji pokojnice, obavljena 6. aprila u krugu porodice na gradskom groblju Čepurci.
ŽELJKU
Tvoj odlazak ostaviće veliku prazninu, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tvoji: SONJA, MILJANA i JAKOV
Ožalošćeni: sin PETAR, unuk MARKO, unuke RADMILA i JELENA, snaha MIRJANA i ostala mnogobrojna rodbina RAONIĆ i BOJOVIĆ
Neđelja, 7. april 2024.
Dana 5. aprila 2024, poslije duge i teške bolesti, preminula je u 65. godini života
dr VESELINKA pok. Vasa NIKČEVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 6. aprila od 11 do 16 časova i 7. aprila od 11 do 14 časova kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju. Cvijeće se ne prilaže.
Ožalošćeni: sestre BRANKA, RADMILA i MIRJANA, stric VOJISLAV, strina ZLATANA, brat od strica VESELIN, sestre od strica NEVENA i SNEŽANA, ujaci VUKAŠIN – BUĆO i DRAGIŠA JOVOVIĆ, tetka IVANA, sestrične ANĐELA, ALEKSANDRA i MAJA, sestrić NIKOLA i ostala rodbina
Dana 6. aprila 2024 poslije duge i teške bolesti u 65. godini umro je naš dragi
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 7 aprila od 11 do 16 časova i 8. aprila od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Nikšiću.
Ožalošćeni: supruga SLAVICA, kćerke ANĐELA i ALEKSANDRA, sin BOGDAN, braća VELIMIR –DRAGAN i VELJKO, sestre NATAŠA i DRAGICA, bratanići, bratanične, sestrići i sestrične, sestre od ujaka, braća i sestre od tetaka i ostala rodbina LAZAREVIĆ i PETKOVIĆ
Posljednji pozdrav najdražem
ŽELJKU Radomira LAZAREVIĆU
Miki naš, nijesi nas učio riječima već djelima. Učio si nas da iskreno volimo, da budemo hrabri i dobri ljudi, da se nikad ne predajemo i da u teškim trenucima ostanemo pozitivni, nasmijani i vjerni sebi i porodici. Tvoju ljubav i dobrotu nosićemo sa nama zauvijek. Počivaj u miru!
242
Dana
NOVKA Vasilije KATNIĆ rođena PAVIĆEVIĆ
Saučešće se prima u gradskoj kapeli u Danilovgradu 6. aprila od 13 do 17 časova i 7. aprila od 10 do 15 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Danilovgradu.
Ožalošćeni: kćerke SLAVKA, NADA i RATKA i porodice KATNIĆ i PAVIĆEVIĆ
напустио наш драги
ЗОРАН Весељков ПОПОВИЋ
Саучешће се прима у капели у Махали 6. априла од 16 до 21 час и 7. априла од 9 до 15 часова када ће се и обавити сахрана у породичној гробници.
Ожалошћени: отац ВЕСЕЉКО, мајка ВАСИЉКА, стриц СЛАВКО – ЋАКО, стрина НЕВЕНКА, браћа од стрица ДЕЈАН и ДУШКО, снахе МАГДАЛЕНА и МИЛЕНА, ујак ЖЕЉКО, ујна САЊА, тетке РУЖА, СТАНИСЛАВА – БЕКА, МАРТА, ТАЊА, братанићи, братаничне, браћа и сестре од ујака и тетака и остала многобројна родбина ПОПОВИЋ и ВУКЧЕВИЋ
Volimo te, SLAVICA, ANĐELA, ALEKSANDRA i BOGDAN
Posljednji pozdrav dragom kumu
Tužnim srcem obavještavamo braću, sestre, rođake, kumove i prijatelje da je naš dragi
SAVO Đokov VUKMIROVIĆ
Preminuo u 59. godini života.
Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 6. aprila 2024. od 12 30 do 17 časova i 7. aprila od 9 do 12 časova. Sahrana će se obaviti 7. aprila na seoskom groblju Bobija u 14 časova. Kuća žalosti – Ul. Srednjoškolska br. 50 Podgorica.
Ožalošćena porodica: kćerka BILJANA, sin SPASOJE, majka ZAGORKA, brat VESKO, strina RADA, snaha DAJANA, bratanična MILENA, bratanić MILOVAN, unuke IVA i NAĐA, zet VLADIMIR i ostala rodbina VUKMIROVIĆ i ujčevina USKOKOVIĆ
251
ŽELJKU Radomirovom LAZAREVIĆU
Počivaj u miru, a mi ćemo te zauvijek čuvati od zaborava u našim srcima.
DRAGO GARDAŠEVIĆ sa porodicom
231 Posljednji pozdrav mojoj dragoj majci
NOVKI KATNIĆ
Od RATKE i MILANA JOVIĆEVIĆ
232 Posljednji pozdrav mojoj dragoj majci
NOVKI KATNIĆ
Od NADE sa porodicom
233 Posljednji pozdrav dragoj majci
NOVKI KATNIĆ
Od SLAVKE sa porodicom
249 Посљедњи поздрав драгом
САВУ
Тугују за тобом: ГОЈКО, ТАЊА, ИВАНА и КСЕНИЈА ВУКМИРОВИЋ
Драги САВО
Нека у тишини вјечног мира почива твоја племенита душа.
Живјећеш вјечно кроз сјећања и успомене на тебе.
ДРАГАН ВУКМИРОВИЋ
Veliki ljudi odlaze tiho
VESNI NIKČEVIĆ
Hvala ti za iskrenu ljubav.
ДАНИЛО, ДРАГОСЛАВ и ВЕСНА
Četrdeset je dana od smrti
LJEPOSAVE Savelje DRAŠKOVIĆ
rođene BOJANIĆ
250
245
Draga sestro, čestita odivo
Ponosni smo na tvoj život koji je bio veoma težak, ali častan.
Sa 26 godina ostala si bez tvog životnog sputnika, supruga Savelje, rijetko dobra čovjeka.
Životna borba za svoj život i život dvoje maloljetne djece bila je bespoštedna.
Žestoko si se borila i izborila. Djecu si podigla, lijepo vaspitala, i spremila ih za život. Bdila si nad njima da bi se što lakše priključili u život. Sve je izgledalo dobro i da se trud opravdao.
7. maja 2001. godine pristiže obavijest iz Rusije da je tvoja prva radost, sin Dragan preminuo. Imao je 40 godina, neženjen, ostao je bez potomstva.
Od tog dana, u tvoju dušu se uselila tuga koja te je pratila do kraja života.
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava, uz uvijek rado sjećanje.
Tvoji: brat DANILO s porodicom i porodica pokojnog brata ANDRIJE
Stric VOJISLAV sa porodicom
244 Posljednji pozdrav dragoj drugarici i koleginici
VESELINKI
Otišla je divna žena. Zauvijek će biti upamćena. Neka njena dobra i napaćena duša nađe mira i spokoja.
235 Posljednji pozdrav dragoj kumi
RADMILI Počivaj u miru, plemenita dušo.
JOŠO OTAŠEVIĆ sa porodicom
ZORKA i MILUTIN RADULOVIĆ
19 godina je od smrti i 4 godine od smrti našeg oca naše majke
Vaše ćerke DANICA, ANĐELIJA, NATALIJA i SLAVKA 247 JORDAN JELIĆ
Plemenitim i časnim životom zaslužujete naše poštovanje i vječno sjećanje.
BOŽIDAR MARKOVIĆ
24. 3. 2024 – 7. 4. 2024.
ANKA MARKOVIĆ
7. 4. 2019 – 7. 4. 2024.
MIJO, KRISTINA i KATARINA MARKOVIĆ 224
Vaše plemenite duše, velika srca i častan život zaslužuju poštovanje i vječno sjećanje od nas koji smo Vas ostali željni.
Neđelja, 7. april 2024.
7. 4.1984 – 7. 4. 2024. 40 godina čekanja
SLAVKO VUKČEVIĆ
„Čekaj i kada čekanje dojadi svakome koji čeka. Ne slušaj kada Ti kažu da Te nade lažu. Čekaj me i ja ću sigurno doći“
237
Данас су двије године од кад је склопио најтоплије
и најњежније очи
ВАСИЛИЈЕ Радованов КАВАЈА
Ваки, недостајеш нам... колико је пуно бола у само
двије ријечи.
Тешко је гледати у будућност очима пуним
прошлости.
Чинило нам се да смрт нема никакве шансе против твог осмијеха и твоје снаге.
Тако болно нам фали тај мали додир, само да ти
препознамо снагу шаке, топлину и мирис коже.
Чувамо
SLAVIJA
Pola godine je od kad nije sa mnom moj voljeni suprug
SLAVKO LAZAREVIĆ
Suze prolivene za dragom osobom nijesu znak slabosti, one su znak čistog srca.
Ponosna sam i na bol, jer je zbog Tebe.
Nedostaješ…
Supruga LJILJANA
6 mjeseci od smrti moga oca
SLAVKA LAZAREVIĆA
Voljeni moj, riječi je malo, a bola previše da bih rekla koliko mi nedostaješ.
Sjećanja su jača, a tuga postaje sve dublja. Ja sam tvojim odlaskom uskraćena za tvoju veliku, iskrenu ljubav i čvrst oslonac.
Tvoj lik ostaje u mom srcu, sa ljubavlju ponosom i poštovanjem čuvaću uspomenu na tebe
Voli te tvoja VAKI
Sjećanje 8. 4. 1998 – 8. 4. 2024. MILETA
230
225
Voljeni naš, život nijesu dani koji su prošli, već dani koje pamtimo... S ponosom...
TVOJI NAJMILIJI
Tri godine od odlaska našeg voljenog
Dušo naša, dvije godine nijesi među nama VASILIJE
Neka ti naše suze ne remete mir.
Ako ti lice orosi znaj da su to naše vrele suze od bola i tuge. U našim mislima živjet ćeš vječno. Volimo te, neprebolu.
Đed ŽARKO i baba JELENA
Dana 7. aprila 2024. navršavaju se dvije godine od kad nije sa nama naš voljeni
VASILIJE KAVAJA
Vrijeme prolazi ali ne i tuga koju si nam ostavio svojim odlaskom. U našim srcima i duši je tvoje mjesto posebno. Nedostaješ nam u svakom danu i svakom okupljanju.
Vole te tvoji: baba MARICA, ujak PEĐA, ujna SANJA i braća STEVAN, FILIP i DANILO
229
MILADIN MIKI ROGANOVIĆ
Tri godine bez tebe. Svakog dana sve više NEDOSTAJEŠ.
Tvoja PORODICA
223
Dana 10. aprila 2024. navršavaju se dvije godine od odlaska našeg
DOLA
Kažu da vrijeme liječi, a mi još ne prihvatamo da te nema. Čekamo da nasmijan uđeš u kuću i sve nas zagrliš. Bio si stub naše porodice, domaćin, rođak, drug, kum… za primjer. Žalimo što ne dočeka radosti koje su se desile, koje si silno želio… Što ne ispuni svoje snove, da stvaraš, da se veseliš, da svakoga prigrliš i svakome oprostiš…
Tvoji: MILICA, ANĐELA, BLAGOJE, ANDRIJA, NIKOLINA, OLJA i RADOVAN
239
240
Dvije godine nije sa nama naš VASILIJE
I ako si svakodnevno u našim mislima i srcima puno nam nedostaješ. Sve više boliš.
Vole te tvoji stric DEJO, strina SANJA, brat PETAR i sestra MARIJA
7. 4. 2024. navršava se godina dana mom tati i godina i devet mjeseci mojoj majci
PEJO LJILJA
BULAJIĆ
Beskrajno sam ponosna što sam vaša i što ste moji. Moji najdraži, moje sve. Vaša ZOKA
236
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ politika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje
Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika
DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola
Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKtIV Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULt
Urednica
tANJA PAVIĆEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović
Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367
Bar, Bjeliši, prodajem placeve 300 i 400 m2, uknjiženi, put.Tel. 069-332-332 2
Distribucija Pobjede na svim kioscima
Obavještavamo cijenjene čitaoce, da od 1. 4. 2024. godine, naše izdanje potraže isključivo na kioscima širom Crne Gore, kao i u svim većim marketima koji imaju novinarnice, zbog promjene u načinu prodaje štampe u Crnoj Gori
Sve informacije kako da dođete do svog primjerka Pobjede možete dobiti na telefone 020 225-210 i 020 409-509, kao i na mejl: distribucija@pobjeda.me