Feljton
Srijeda, 16. septembar 2020.
23
11.
ZABORAVLJENA POTRAGA ZA TROJOM
Ako je Aristid Vučetić u pravu, onda je Troja u blizini
» Piše: Slobodan ČUKIĆ
„Prije petnaestak godina – nastavlja Vitomir Nikolić - među homerolozima Italije vođena je dugotrajna i veoma živa polemika o otkrićima Aristida Vučetića koji je cio svoj vijek proveo dokazujući da je Jadranskim morem poslije trojanskog rata lutao Odisej tražeći rodnu Itaku. U tom kontekstu postavljalo se i pitanje koliko je geometar iz Dubrovnika, inače čovjek izvanredne naobrazbe, mogao da bude naučnik i istraživač. Evo, šta su nam na ovo pitanje odgovorili ugledni Dubrovčani, doktor Vinko Foretić, inače istoričar, autor „Povijesti Dubrovnika“ i doktor Josip Luetić autor brojnih radova iz istorije pomorstva. Oni su dobro poznavali Aristida Vučetića i apsolutno negiraju tezu da je on fantasta, opijen Homerovim epom, koji je inače znao napamet, a mogao je čitati na starogrčkom i latinskom jeziku“ (Vitomir Nikolić, „S kraja na kraj zaborava“, Podgorica, 2000, 167).
KOPIRANJE?
Dubrovčanin Boris Njavro o Aristidu Vučetiću pripovijeda da je bio „štovan i precizan geodet, obožavao je povijest i arheologiju, te svakako najzanimljivije, prvi je već 1930. tvrdio kako je Troja bila negdje na jugu Dalmacije (bilo je to ipak 1937, S.Č.), po njemu na Mljetu ili tu negdje okolo, što mu je i te kako osporavano, ali mnogi su kasnije tu ideju od njega i prihvatili, pa čak i bezobrazno i kopirali. Pa čak i onaj ... Meksikanac Salinas Prajs koji je tvrdio kako je Troja bila u Gabeli, zbog čega je i posjetio ostarjelog Vučetića u njegovom domu u Kunićevoj ulici. Navodno mu je tada Vučetić i pokazao i pojasnio sve svoje teorije o tome kako je Odisej putovao Jadranom” („Ulicama moga grada – oko mosta od Pila”, www. dulist.hr, 4.1.2017).
OPTUŽBA
Salinas Prajs je posjetio Vučetića u Dubrovniku 1967. godine, prilikom prve posjete Jugoslaviji. U vezi tog susreta na forumu Vumi’s antika (vumidet.net/forum, rasprava od 8.1.2014.) nailazimo na zanimljive detalje koje izlaže jedan od učesnika rasprave: „Malo bolje poznajem sve okolnosti koje su Roberta Salinasa
Salinas Prajs nije prećutao da se u Dubrovniku 1967. godine srio sa Aristidom Vučetićem, ali je negirao da je bio pod njegovim uticajem. O tome je govorio u emisiji „Na rubu znanosti“ od 29. juna 2013. godine. U direktnom uključenju u program potvrdio je da se upoznao sa Vučetićem u Dubrovniku 1967. godine, te dodao da je Vučetić „do svojih saznanja o Odisejevim lutanjima po dalmatinskim ostrvima došao još 1937. godine, u godini mog rođenja“
Vitomir Nikolić
Opisujući početak svoje potrage Prajs kaže: „Slučajno sam pronašao knjigu „Povijest kavkaskih Albanaca“ koju je napisao Movses Daskuranc (Daskhurantsi). Otvorio sam tu knjigu i za oko mi je zapelo da u knjizi Stjepanovoj postoji opis uništenja Ilija. Ilij je po toj teoriji bio u Makedoniji zapadno od Soluna. Tako sam se počeo baviti proučavanjem Homera“ Pricea dovele u Gabelu gdje je locirao svoju Troju. Price se prije toga, prethodnih godina upoznao sa Dubrovčaninom Aristidom Vučetićem. Vučetić mu je povjerio svoj rad na Odiseji, u kojem je tvrdio da jadranski otoci odgovaraju Odisejevom lutanju nakon pada Troje. Price je iskoristio Vučetića i jednostavno zaključio: ako je Vučetić u pravu onda je Troja tu negdje blizu jadranske obale. Naravno, nakon Vučetićeve smrti Price otkriva javnosti ideju oko Troje u Gabeli. Nekoliko godina sam bio u kontaktu sa R. S. Priceom … Ja sam sa njim o svemu uljudno raspravljao kao i sa vama i, sve je bilo u redu među nama dok mu nisam u lice rekao kako je iskoristio Vučetića. Jednostavno se nisam mogao suzdržati, rekao sam mu da on nije imao nikakav drugi razlog postavljati Troju na jadransku obalu, jer sve ono što se tiče geografskih elemenata koje navodi, mogao je postaviti i negdje u Meksiku…”
Uroš Pasini komentariše da je „lako uočiti da je Vučetić izmislio južne vjetrove o kojima Homer u najmanju ruku ništa ne govori, a sve to s ciljem da bi Odiseja već na početku lutanja odmah ubacio u Jadran“. Poredeći Vučetića sa Prajsom, Pasini zaključuje: „Ja držim da Vučetića treba odvojiti od Salinasa i donekle obraniti“
POTVRDA
Roberto Salinas Prajs
TRI LUDAKA
Sami Salinas Prajs nije prećutao da se u Dubrovniku 1967. godine srio sa Aristidom Vučetićem, ali je negirao da je bio pod njegovim uticajem. „Vučetićevo djelo došlo je do mene kasno (mada sam ga površno znao i 1967.) da bih modifikovao prvobitni plan publikacije Homerova slijepa publika. Kako se za Odiseju može reći da je druga polovina Ilijade,
Boris Njavro
Vučetićev Odisejev manuskript je značajan za ono što govorim o geografiji Troje. I obrnuto, ono što se govori o geografiji Troje značajno je za bolje razumijevanje Odisejevog istinskog scenarija duž trojanske obale”, kaže Salinas Prajs. O tome je govorio u emisiji „Na rubu znanosti“ od 29. juna 2013. godine. U video prilogu je potvrdio da se upoznao sa Vučetićem u Dubrovniku 1967. godine, do-
dajući da je Vučetić „do svojih saznanja o Odisejevim lutanjima po dalmatinskim ostrvima došao još 1937. godine, u godini mog rođenja“. Prajs je tada opisao i početak svoje potrage: „Slučajno sam pronašao knjigu „Povijest kavkaskih Albanaca“ koju je napisao Movses Daskuranc (Daskhurantsi, S.Č.). Otvorio sam tu knjigu i za oko mi je zapelo da u knjizi Stjepanovoj postoji opis uništenja Ilija. Ilij je po toj teoriji bio u Makedoniji zapadno od Soluna. Sad su postojala tri ludaka s tri teorije (Stefan Vizantinac, Aristid Vučetić, Salinas Prajs, S.Č.). Tako sam se počeo baviti proučavanjem Homera“. (Movses Daskuranc koga pominje Prajs je jermenski pisac iz desetog vijeka koji je napisao knjigu o istoriji kavkaskih Albanaca (The History of the Causasian Albanians) na osnovu više izvora, pored ostalog i spisa Stefana Vizantinca nastalih krajem 6. vijeka.)
RAZLIKA
Ilustracija Odisejevih lutanja po Sredozemlju
hrcak.srce.hr). On se osvrće na uvodni dio Vučetićevog neobjavljenog rukopisa, publikovanog u „Večernjem listu“ 20. i 21. jula 1985. godine, đe se navodi sljedeće: „Stvorilo se tako mišljenje da je Odisej bio zalutao na zapad prema Tunisu, Siciliji, Napulju i Gibraltaru, a zapravo su ga južni vjetrovi i struja od otoka Kitere odnijeli u Jadran na dalmatinsku obalu... Homer jasno kaže kako su njegova junaka poslije sjeverca nosili i drugi pogubni vjetrovi. To znači da su mu ti drugi vjetrovi promijenili kurs“. Pasini u komentaru kaže da je „lako uočiti da je Vučetić izmislio južne vjetrove o kojima Homer u najmanju ruku ništa ne govori, a sve to s ciljem da bi Odiseja već na početku lutanja odmah ubacio u Jadran“. Poredeći Vučetića sa Salinasom Prajsom, Pasini zaključuje: „Ja držim da Vučetića treba odvojiti od Salinasa i donekle obraniti. Što su oni razgovorati, ne znam, ali po izjavama u novinama prijatelja pokojnog Vučetića i po drugim indicijama zaključujem da se oni u bitnim stvarima nisu složili niti su se mogli složiti. Netko će pitati zbog čega. Prvo, Vučetić razvija svoju teoriju polazeći od one Troje u Maloj Aziji, i tu je svako savezništvo nemoguće (...) Treće, geografski nazivi Salinasa na Jadranu su sasvim različiti od onih Vučetićevih. Četvrto, Vučetić ne pravi one šokantne povijesne „ispravke“ poput onoga smještanja Krete, Sparte, Kartage na druga mjesta. Prema svemu ovome ne možemo ih strpati u isti koš“.
Đuro Basler
Ima i kritičkih tonova o teoriji Aristida Vučetića. Nalazimo ih u članku Uroša Pasinija „Da li je Odisej ulazio u Jadran” (izvor:
Dragan Đurišić piše da se Aristid Vučetić „nije slagao sa Prajsovom teorijom o Troji na Neretvi, jer je Odisej zalutao već kod Dubrovnika. Ako je Troja na Neretvi Grci su morali znati put do nje i poznavali bi dubrovačku obalu koja je na tom putu. Ali, ako je Troja na Bojani, onda bi dubrovačka obala Grcima mogla biti nepoznata. Vučetić, u stvari, potvrđuje da je Troja na Jadranu i to upravo na ovom dijelu Jadrana“ („Kako pronaći Pergam – Traganja za Trojom“, „Stvaranje“, avgust-septembar 1989, Titograd, str. 945-963).
TV DUEL
U članku Petra Miloša „Možda Troja nije u Gabeli, ali Homer je bio Hercegovac“ („Slobodna Dalmacija“) navodi se da je Salinas Prajs nakon objavljivanja svoje knjige 1985. i posjete Gabeli u jednoj TV emisiji ukrstio koplja s uglednim bosanskim arheologom, pokojnim Đurom Baslerom. „Premda su gledatelji, željni senzacija, navijali za Meksikanca, nekako je uvjerljiviji bio dr. Basler, koji je kazao da je istraživao Stari grad u Gabeli, njegove kule i utvrde, ali da tu naprosto nema arheoloških naslaga iz doba Trojanskog rata. Uzalud je voditelj Mufid Memija gotovo molio Baslera da malo popusti, jer je Jugoslavija u krizi, a Troja bi mogla donijeti novce od turizma“, kaže Miloš („Slobodna Dalmacija“, 1.11.2010). (Nastavlja se)