Poneđeljak,
NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE
AFERA ,,TAJNI STAN“: Polemika lidera Pokreta za promjene i prvog čovjeka Pokreta ,,Evropa sad“ razotkrila skrivenu trgovinu nekretninama, ali i prebivalište u Srbiji bivšeg ministra nansija
Nova vlasnica Spajićevog stana u Beogradu, prema podacima iz Katastra Republike Srbije, u koji je Pobjeda imala uvid, postala je Vesna Marinković, viša o cirka Fronteksa za Zapadni Balkan, za koju je Medojević ranije tvrdio da je postala i vlasnica luksuzne vile u Boki Kotorskoj. Promjena vlasništva u korist Marinković zabilježena je prije neki dan, pa nije jasno kako je Spajić mogao još 2020. da proda stan čiji je vlasnik bio do 2023. godine?
RAZGOVOR: Predstavnik rme ,,Star of Montenegro“ koja je od 1999. godine zakupila lokalitet na poluostrvu Suka – Danilo Durutović
NIKŠIĆKI SCENARIO U BIH: Nakon Crne Gore, Vučićeva stranka nastavila da se miješa u izbore u BiH, član GO SNS-a priveden u Bratuncu
INTERVJU: Profesor Radovan Radonjić, doktor političkih nauka
Davno je sazrela potreba da se svaka partija, koja želi dobro ovoj zemlji, javno i hrabro suoči prvo sa sobom samom, a onda i sa njenim građanima. U oba slučaja, nudeći ozbiljne programe umjesto praznih riječi i otrcanih parola, duboko im se izvini za sve do sada (ne)učinjeno, zatraži od njih ljudski oprost, a onda se programski, etički i politički čvrsto povezani prihvate posla na sanaciji stanja u zemlji, koja će biti tačno onolika koliko i kakvo bude njihovo pregalaštvo i jedinstvo u toj akciji – kazao je Radonjić u razgovoru za Pobjedu
STR. 6. i 7.
Snažni udari vjetra širom Crne Gore, pogotovo u primorskim opštinama, pričinili dosta štete
Usred snažnog vjetra, svi letovi sa tivatskog aerodroma juče su bili preusmjereni na podgorički. U pitanju su četiri leta, tri za Beograd i jedan za Istanbul
6. februar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20548 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
Da li se priča o hotelu ,,Jadran“
nakon
AFERA ,,TAJNI STAN“: Polemika lidera Pokreta za promjene i prvog čovjeka Pokreta ,,Evropa sad“ razotkrila skrivenu trgovinu nekretninama, ali i prebivalište u Srbiji bivšeg ministra nansija
PODGORICA – Dokumenta koja su javnosti otkrili Nebojša Medojević i Milojko Spajić u polemici o vlasništvu stana u Beogradu na vodi bivšeg ministra finansija i aktuelnog predsjedničkog kandidata partije ,,Evropa sad“ upućuju na to da je Spajić potencijalno prikrivao podatak o vlasništvu nad nekretninom u Beogradu, ali i činjenicu da je imao prebivalište i u Srbiji.
Lider Pokreta za promjene je u subotu veče objavio dokumenta za koja je tvrdio da dokazuju ,,politiku obmane“ predsjednika Pokreta „Evropa sad“. Medojević je objavio nekoliko izvoda iz podataka Katastra Republike Srbije koji navodno ukazuju da Milojko Spajić ima stan od 88 metara kvadratnih u najnovijoj zgradi u Beogradu na vodi.
NAPAD...
– Opština je Savski venac. Ima stan u najnovijoj zgradi u Beogradu na vodi, a ovo je najskuplja zgrada. Stan ima 88 kvadrata. Vlasništvo je privatno, vlasnik je Milojko Vladimira Spajić – kazao je Medojević, tvrdeći da Milojko Spajić ,,ima privatnu svojinu koju je na sebe upisao krajem prošle godine, odnosno 27. decembra 2022. godine“. Prema dokumentima koje je prezentovao Medojević, bivši ministar finansija u Vladi Zdravka Krivokapića imao je, uz stan, i garažno mjesto u novoizgrađenom luksuznom naselju Beograd na vodi, i prebivalište u Beogradu na adresi: naselje Zvezdara, ulica Topalovićeva 4 7.
– To je njegovo prebivalište još odavno, a u toj zgradi živi njegova ćerka koja je rođena 2021. u vanbračnom partnerstvu sa gospođom Vesnom Marinković. Po našem zakonu, vanbračno i bračno partnerstvo su gotovo isto i dužan je bio da je prijavi – kazao je Medojević.
Lider PZP-a je ustvrdio da, kad je pala 42. Vlada, Spajić nije imao prijavljenu nekretninu.
Medojević je ekskluzivnu in-
formaciju objavio samo koji sat nakon što je Glavni odbor
sjedničkog kandidata.
vor. Iste večeri u subotu je na Tviteru Milojko Spajić, lider Pokreta ,,Evropa sad“, poručio da se ,,prljava kampanja i neistine lako dokazuju“. – Nekretninu u inostranstvu
vić sam kupio 2018. a prodao 2020. godine - i uredno prija-
uskoro kreću“.
Kao dokaz za svoje tvrdnje Spajić je
objavio kopije dva
Nova vlasnica Spajićevog stana u Beogradu, prema podacima iz Katastra Republike Srbije, u koji je Pobjeda imala uvid, postala je Vesna Marinković, viša o cirka Fronteksa za Zapadni Balkan, za koju je Medojević ranije tvrdio da je postala i vlasnica luksuzne vile u Boki Kotorskoj. Promjena vlasništva u korist Marinković zabilježena je prije neki dan, pa nije jasno kako je Spajić mogao još 2020. da proda stan čiji je vlasnik bio do 2023. godine?
lista koji bi trebalo da potvrde da je tadašnji novoizabrani ministar finansija 30. decembra 2020. godine prodao stan koji je kupio 2018. godine. Na osnovu podataka koje je sam Spajić objavio, iako je mnogo toga u papirima zamračeno, navodno zbog zaštite ličnih podataka, uočava se da je Spajić 30. maja 2018. godine platio stan od 88 kvadrata u Beogradu na vodi. Međutim, isti dokument otvara sumnju da je Spajić mogao decembra 2020. prodati stan! Tim prije što do decembra 2020. godine, kako piše u dijelu tekstu koji je objavio lider Pokreta ,,Evropa sad“, decidirano je navedeno da prodavcu, dakle Spajiću - ,,nije izdata bezuslovna dozvola za uknjižbu (clausula intabulandi) od strane privrednog društva Beograd na vodi d.o.o. Beograd“. U izvodu iz Spajićevog imovinskog kartona uočava se da je prijavio 197 hiljada eura na računu. Dakle: sasvim je moguće da je Milojko Spajić 2020. uzeo od kupca, kojeg je očito dobro poznavao, novac i prijavio priliv sredstava u imovinski karton kada je postao ministar. Izvjesno je, međutim, da je Milojko Spajić, na osnovu dokumenta iz Katastra Republike Srbije koji je Medojević objavio i u koji je Pobjeda
imala uvid, registrovan kao vlasnik stana i garažnog mjesta – 27. decembra 2022. godine. Promjena vlasništva
ković zabilježena je tek prije neki dan u srpskom katastru pa nije jasno - kako je Spajić mo-
gao još 2020. da proda stan čiji je vlasnik bio sve do 2023. godine?
Tim prije što nije riječ, makar na osnovu dostupnih podataka: nedvosmisleno je da je decembra 2020. godine Milojko Spajić zaključio – predugovor sa kupcem! ,,Do dana zaključenja ovog predugovora nije izdata bezuslovna dozvola za uknjižbu...“, zapisano je u dokumentu koji je sam Spajić objavio.
Do sada objavljena dokumenta ukazuju da je Nebojša Medojević otkrio neke zatajene
detalje o imovinskom stanju bivšeg ministra finansija, ali i dokaze da je Milojko Spajić imao prebivalište u Srbiji. Na osnovu objavljene dokumentacije može se utvrditi da je Medojević provjeravao podatke u Katastru Republike Srbije 30. januara 2023. godine u 14 sati i 12 minuta. Na osnovu te pretrage ustanovljeno je da je adresa Milojka Spajića u Republici Srbiji – u Beogradu (Zvezdara), Topalovićeva 47.
Da li je Milojko Spajić za ovih nekoliko dana otkazao prebivalište u Beogradu, nije poznato. No, izvjesno je da je Spajić
imao dvojno državljanstvo i da je bio upisan u birački spisak Srbije do jula 2021. godine. Pobjeda je krajem prošle godine objavila podatak da je Spajić u aprilu 2021. godine, pored crnogorskog, posjedovao je i srpsko državljanstvo, kao i dvojno prebivalište u Beogradu i Podgorici, čime je kršio Ustav i pravni poredak države Crne Gore. Pitanje duplih birača otvorila je svojevremeno Evropska komisija u izvještaju o Crnoj Gori tražeći da nadležni organi temeljno istraže te tvrdnje. Prema podacima organizacije KOD, koja se bavila pita-
njima dvojnog državljanstva, Pobjedi je u decembru prošle godine saopšteno da tadašnji ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, prema prebivalištu u Crnoj Gori, mogao je da glasa na biračkom mjestu u prostorijama Javnog preduzeća Lokalni putevi u Pljevljima, a istovremeno prema drugom prebivalištu prijavljenom u Beogradu – u vrtiću Duga na Zvezdari. – Par dana nakon što smo objavili našu tvrdnju o dva prebivališta, Vlada Srbije je prvo onemogućila pristup sajtu sa javnom bazom birača zbog navodnih radova na ažuriranju, da bi potom stavila i dodatnu pretragu po broju lične karte čime je istraživačima onemogućeno da utvrđuju ko su lažni birači u biračkom spisku Crne Gore – saopšteno je tada iz organizacije KOD. U međuvremenu, Milojko Spajić je promijenio prebivalište pa sada glasa u Podgorici. No, ako je vjerovati podacima iz Katastra Republike Srbije, tamošnje državne institucije još zvanično vode Spajića na adresi na Zvezdari.
NOVA VLASNICA STANA
Iz srpskog katastra otkriva se još jedan zanimljiv podatak: vlasnica stana u Hercegovačka ulici 13A u naselju Beograd na vodi je - Vesna Marinka Marinković.
To pokazuje jučerašnja pretraga Katastra Republike Srbije koju je Pobjeda obavila, što navodi na zaključak da je ,,tajni“ kupac Spajićeve nekretnine, čije je ime zamračeno u Predugovoru iz maja 2020. godine upravo gospođa Marinković, koja je tek ove, 2023. godine, zvanično ubilježena kao vlasnica stana u stambenoj zgradi koja obuhvata brojeve ulaza u Hercegovačkoj 13A, 13 B i 13C. Nesumnjivo, riječ je o istom
Nedvosmisleno je da decembra 2020. godine Milojko Spajić nije zaključio uvogor, već – predugovor sa kupcem. ,,Do dana zaključenja ovog predugovora nije izdata bezuslovna dozvola za uknjižbu...“, zapisano je u dokumentu koji je sam Spajić objavio
Prema podacima organizacije KOD, koja se bavila pitanjima dvojnog državljanstva, Pobjedi je u decembru prošle godine saopšteno da tadašnji ministar finansija i socijalnog staranja Milojko
Spajić, prema prebivalištu u Crnoj Gori, mogao je da glasa na biračkom mjestu u prostorijama Javnog preduzeća Lokalni
putevi u Pljevljima, a istovremeno prema drugom prebivalištu prijavljenom u Beogradu – u vrtiću Duga na Zvezdari
stanu, nekretnini čiji je vlasnik bio Milojko Spajić. Pobjeda se neće baviti privatnim odnosima Spajića i Marinković: cilj novinarskog istraživanja je utvrđivanje činjenica o imovini bivšeg ministra finansija Crne Gore i pitanjem eventualnog dvojnog prebivališta i državljanstva koje je imao, ili i sad ima, kandidat za predsjednika Crne Gore.
Inače, Vesna Marinković ima zavidnu biografiju rada sa međunarodnim organizacijama koje djeluju u Srbiji ili na prostoru Zapadnog Balkana.
U informaciji Ministarstva
odbrane Republike Srbije iz 2017. godine, za vrijeme dok je ministar bio Aleksandar
Vulin, navodi se da je Evropska agencija za čuvanje granica i obale Fronteks (The European Borderand Coast Guard Agency) odredila Vesnu Marinković za novog oficira za vezu te organizacije za Zapadni Balkan.
Marinković je, kako piše u njenoj biografiji, doktorirala Međunarodnu istoriju i politiku u Ženevi, duže sarađuje sa brojnim internacionalnim organizacijama a sada je na poziciji višeg oficira Fronteksa.
Upravo je predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević prošle godine javno tvrdio da je srpska državljanka Vesna Marinković ,,od ruskog državljanina Vječeslava Golbuskova kupila kešom vilu u kotorskom naselju Muo za iznos od 470 hiljada eura“.
Medojević je i tada ovu kupovinu dovodio u vezu sa Milojkom Spajićem.
Očito je da će, i prije zvaničnog početka predsjedničke kampanje, lider ,,Evrope sad“ morati puno toga da objašnjava javnosti, prvenstveno bivšim koalicionim partnerima iz Demokratskog fronta.
D. ĐURANOVIĆ / N. ZEČEVIĆ
NIKŠIĆKI SCENARIO U BIH: Nakon Crne Gore stranka predsjednika
Srbije Aleksandra Vučića nastavila da se miješa u izbore u BiH, član GO SNS-a priveden u Bratuncu zbog miješanja u izborni proces
PODGORICA - Član Glavnog odbora Srpske napredne stranke Aleksandra
Vučića, Vladimir Mandić i poslanik Srpske demokratske stranke Darko Babalj privedeni su pa pušteni u noći između subote i nedjelje u BiH, zbog sumnji da su kupovali glasove za kandidata opozicije za načelnika Bratunca.
To su objavili banjalučki mediji uz napomenu da su zadržani više sati pa pušteni nakon što im je pretresan automobil.
- Kako saznajemo policija je na graničnom prelazu prema Srbiji presrela i zadržala poslanika u Predstavničkom domu
Parlamenta BiH Darka Babalja (SDS) i Vlada Mandića bivšeg srpskog rukometaša i člana
SNS-a u Srbiji – piše banjalučki BN uz fotografije zaustavljenog automobila i pretresa.
Informaciju o privođenju
Vladimira Mandića, inače sina nekadašnjeg ministra Radovana Karadžića, Momčila Mandića potvrdio je i predsjednik Republike Srpske i nekadašnji prvi saveznik
Aleksandra Vučića - Milorad
Dodik
– U pitanju je prljav novac koji dolazi od Moma Mandića i njegovog sina. Na taj način uvode praksu na izborima. Vidim da je (Rankić) skupio te bitange koji su oko Moma Mandića koji su ovdje plačkali narod i pobjegli u Beograd da spasu svoj kapital – rekao je Dodik na konferenciji za novinare čime je po prvi put javno udario na visoke funkcionere Vučićevog SNS-a.
Portal BN je objavio da su Babalj i Mandić u subotu bili na kafi sa Srđanom Rankićem, nezavisnim kandidatom za načelnika Bratunca. Rankić je, inače, protivkandidat SNSD-ovom Lazaru Prodanoviću na lokalnim izborima koji su u nedjelju održani u toj opštini.
U pitanju je već treće privođenje Vladimira Mandića zbog sumnji za kupovinu glasova i unošenje velike količine keša. Dva puta je to bilo u Bosni i Hercegovini, u Banjaluci i Bratuncu i jednom u Nikšiću, uoči lokalnih izbora u tom gradu.
U sva tri slučaja su bile optužbe o unošenju velike količine novca za kandidate koji su po ukusu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
U pitanju je već treće privođenje Vladimira Mandića zbog sumnji za kupovinu glasova i unošenje velike količine keša. Dva puta je to bilo u Bosni i Hercegovini, u Banjaluci i Bratuncu i jednom u Nikšiću, uoči lokalnih izbora u tom gradu. U sva tri slučaja su bile optužbe za unošenje velike količine novca za kandidate koji su po ukusu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića
privatnom Dodikovom imanju. Dodik je zbog druženja sa Milanovićem već danima na meti beogradskih tabloida bliskih Vučiću, a nije bio ni na vinskom sajmu ,,Otvorenog Balkana“ krajem prošle godine u Beogradu.
- Njihov veoma blizak odnos, javno hvaljenje i gajenje sličnih političkih koncepcija i viđenje unutrašnjeg uređenja BiH već odavno su poznati javnosti. Milanović je više puta poručio da je Dodik partner Republike Hrvatske, a u vremenu kada se govorilo o uvođenju evropskih sankcija lideru SNSD-a zbog podrivanja Dejtona i institucija BiH te destabilizacije regiona, Milanović je rekao da ko glasa za sankcije Dodiku biće izdajnik u Zagrebu, pisao je portal klix.ba.
Mandić je već bio angažovan u slučaju Nikšića kada je Vučić uložio stotine hiljada eura u pobjedu Demokratskog fronta pomažući tu političku grupaciju finansijski, logistički, ali i medijski – direktno se miješajući u unutrašnje stvari Crne Gore.
Jedan od lidera DF-a očekuje pobjedu na predsjedničkim izborima
PODGORICA - Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević kazao je da nema dilemu da će Andrija Mandić biti novi predsjednik države. Rekao je da potvrdu Mandićeve kandidature očekuju koliko je sjutra.
– Mi nemamo dilemu da će Andrija Mandić biti novi predsjednik Crne Gore. Crna Gora je najzad zaslužila da krene jednim normalnim putem koji je zasnovan na njenom istorijskom, duhovnom i civilizacijskom ishodištu, odnosno na svemu onome što nije bio Milo Đukanović – rekao je Knežević za srpsku Televiziju Prva.
Odnosi Dodika i Vučića rapidno su pogoršani nakon što je predsjednik Srbije upravo preko Mandića logistički i finansijski podržao Jelenu Trivić, kao protivkandidatkinju Miloradu Dodiku, koju je pobijedio tijesno na iz-
borima za predsjednika RS. Ključna Vučićeva zamjerka na Milorada Dodika je jer se navodno zbližio sa hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem. Predsjednik Hrvatske je sredinom novembra prošle godine tri sata bio na
U seriji tekstova objavljenih od januara do 14. marta prošle 2021. godine Pobjeda je razotkrila šemu djelovanja funkcionera SNS-a koji su bili angažovani kako bi tadašnja opozicija, prvenstveno DF, srušila veliki bastion DPS-a –Nikšić. U glavnoj ulozi je bio, kao i u slučaju Budve, upravo Vladimir Mandić. N. ZEČEVIĆ
Knežević je kazao da se Crna Gora nalazi u jednoj institunacionalnoj krizi. – Vlada u tehničkom mandatu Dritana Abazovića više vlada nego u punom mandatu. Abazović odbija da učestvuje u razrješenju krize na način da se izabere nova vlada i imenuje mandatar Miodrag Lekić jer smatra da on ovako može plus beskonačno da funkcioniše na poziciji premijera u tehničkom mandatu – istakao je jedan od lidera DF-a. Pojasnio je da je DF imao ponudu za Abazovića da zajednički formiraju novu vladu. – Ta vlada je trebala da se formira do 19. januara, međutim Abazović je to odbio. U međuvremenu 19. januara po Ustavu su raspisani izbori za predsjednika Crne Gore i sad je u toku predizborna tematika ko će da budu kandidati – rekao je Knežević na TV Prva. Istakao je da je koalicija „Za budućnost Crne Gore“ i Demokratski front jedini politički savez koji u ovom trenutku definitivno zna da je njihov kandidat Andrija Mandić – Mi smo već prikupili preko 15 hiljada potpisa i Mandićeva kandidatura je predata u petak. Očekujemo potvrdu njegove kandidature već koliko je sjutra – istakao je Knežević. R. P.
Poslanik DPS-a ocijenio da „tragikomično saopštenje“ Spajićevog pokreta svjedoči o pogubljenosti te partije
PODGORICA – Pokret
„Evropa sad“ u tragikomičnom saopštenju optužio je za saradnju DPS i DF, što samo svjedoči o nivou pogubljenosti ove partije i njihovog lidera Milojka Spajića koji je, očito, počeo da gubi tlo pod nogama - ocijenio je portpa-
rol DPS-a Miloš Nikolić On je ukazao na to da su zahvaljujući glasovima birača DF-a lideri Pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić i Jakov Milatović dobili priliku da se bave politikom, a zahvaljujući podršci njihovih poslanika postali ministri u Vladi Zdravka Krivokapića
- Glasovima DF-a izglasan je populistički i pogubni program „Evropa sad“ kojim se zarad rejtinga jedne političke partije dugoročno uništavaju javne finansije Crne Gore - dodao je Nikolić.
Nakon lokalnih izbora, kako je ukazao, vlast u Danilovgradu je formirana upravo koali-
cijom „Evrope sad“ i Demokratskog fronta.
- Baš kao što se planira uraditi u Podgorici na identičan način - ocijenio je Nikolić. Poručio je Pokretu „Evropa sad“ da bi trebalo da pokaže principijelnost. - Ukoliko već ne želite da pokažete zahvalnost vašim koa-
licionim partnerima iz DF-a što su vam omogućili da se bavite politikom i lansirali vaš rast, onda pokažite principijelnost nakon ovih optužbi koje iznosite na njihov račun i odbijte njihovu podršku za formiranje vlasti u opštinama u kojima zavisite od njih - zaključio je Nikolić. R. P.
Abazović bi da vlada beskonačnoMilorad Dodik Vladimir Mandić Sa privođenja Vladimira Mandića
Predsjednik Bošnjačkog saveza u SAD-u poručio da status lidera
PES-a imaju i mnogi u dijaspori pa ne mogu da biraju ni da budu birani
PODGORICA - Ukoliko Državna izborna komisija Crne Gore dozvoli da se lider Pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić kandiduje za predsjednika, pozvaću sve u dijaspori da tužimo državu Crnu Goru za klasičnu diskriminaciju nas koji živimo u inostranstvu određeno vrijeme, a zakonom države smo izgubili pravo glasa - poručio je predsjednik Bošnjačkog saveza u SAD-u Esad Rastoder. – Podsjećamo crnogorsku javnost da status Spajića imaju i mnogi naši koji žive u dijaspori pa nemamo pravo glasa, niti da biramo niti da budemo birani. Ukoliko DIK Crne Gore dozvoli da se Spajke kandiduje i bude biran, ja ću pozvati sve one u dijaspori da tužimo državu Crnu Goru za klasičnu diskriminaciju nas koji živimo u inostranstvu određeno vri-
jeme, a zakonom države smo izgubili pravo glasa – istakao je Rastoder. Prema njegovim riječima, po Ustavu Crne Gore Spajić ne može biti kandidat za predsjednika Crne Gore, jer nema boravak zadnjih deset godina na teritoriji Crne Gore. – Zato tražimo od državnih organa Crne Gore da poštuju
najviši akt države sve dokle je god na snazi ovaj Ustav, ujedno apelujemo na sve poslanike u Skupštini Crne Gore da pokrenu promjenu Ustava Crne Gore i eliminišu diskriminaciju prema dijaspori Crne Gore te da se dozvoli da biramo i budemo birani po mjestu rođenja, a ne mjestu boravka – zaključio je Rastoder. R. p
Gradonačelnik Podgorice i potpredsjednik DPS-a o izjavi Milojka Spajića
PODGORICA – Niko ne očekuje harakiri, samo istinu, kazao je gradonačelnik Podgorice i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković komentarišući izjavu predsjednika Pokreta „Evropa sad“ Milojka Spajića.
On je na Tviteru objavio isječak iz intervjua Spajića u kojem, na pitanje da li ima srpsko državljanstvo, lider Pokreta „Evropa sad“ ne daje konkretan odgovor.
– Dobar đak i student, respektabilna karijera za naše prilike, od Pljevalja do dalekog Japana, uz solidnu zaradu… i onda se vratiš u Crnu Goru (navodno, da bi je mijenjao na bolje… pa ti još neki ljudi povjeruju) da bi od sebe pravio ovo. Niko ne očekuje harakiri, samo istinu – naveo je Vuković na Tviteru.
Na pitanje da li ima srpsko državljanstvo, Spajić je odgovorio:
– Pa ja kao većina građana Crne Gore jako se
Dogovorena koalicija u Tuzima
Ivan Vuković
lijepo osjećam u nama vrlo bliskoj Srbiji i to je jedna činjenica. Ali sa druge strane ja sam već odgovorio na to pitanje, rekao sam da nikada nijesam živio u Srbiji… Moj stalni boravak je uvijek bio vezan za Crnu Goru – rekao je, između ostalog, Spajić. R. p.
BAR – Skoro 24 godine traje priča o hotelu ,,Jadran“ na ulcinjskom poluostrvu Suka, tačnije, rtu Ratislava, na predivnoj stijeni iznad Male plaže. Međutim, ta najatraktivnija ulcinjska lokacija i dalje služi tokom sezone samo kao parking prostor. I čeka investitore. Bilo je interesovanja, ali su jedan po jedan odustajali. Nedavno se pojavilo svjetlo na kraju tunela, novi investitor firma ,,Rojal“ (Royal) iz Prištine, koja čeka rješavanje administrativnih problema kako bi započela rad na projektu i izgradnju ovog dugo očekivanog hotelskog objekta. Predstavnik firme ,,Star of Montenegro“, koja je od 1999. godine zakupila ovaj lokalitet, Danilo Durutović nada se da je konačno došlo vrijeme da u saradnji sa ozbiljnim investitorima započnu projekat.
KaKo je počelo
Ali, vratimo se na početak, jer priča o poluostrvu Suka i hotelu „Jadran“, izgrađenom 1938. i srušenom nakon potresa 1979, počinje zapravo 1999. godine. Tada se firma ,,Montenegro 2000 Consalting and Development Company“ Branislava Durutovića, koji je uspješno poslovao u Njemačkoj, jedina javila na oglas Morskog dobra za izgradnju hotela na poluostrvu Suka. Sa njom je zaključen predugovor za zakup zemljišta za izgradnju hotelsko-turističkog kompleksa, a potom je osnovano zajedničko preduzeće ,,Star of Montenegro“ u kojem je Durutović imao 95, a JP Morsko dobro pet odsto vlasništva.
Sada je ovlašćeno lice u toj kompaniji Danilo Durutović, nakon što su umrli braća Branislav i Novak Durutović Devet godina nakon osvajanja tendera za zakup zemljišta ,,Star of Montenegro“ 2008. godine sa JP Morsko dobro inovira, tj. potpisuje koncesioni ugovor na 30 godina za izgradnju planiranog kompleksa. A firma ,,Star of Montenegro“
PODGORICA – DPS, BS, SDP i DUA potpisali su juče u Tuzima sporazum o formiranju predizborne koalicije za predstojeće lokalne izbore koji su zakazani za 5. mart.
Na prethodnim izborima, 3. marta 2019. godine, koalicija Albanski forum (AADS-DUA) osvojila 16 mandata, Demokratska partija socijalista 10, Bošnjačka stranka sedam, a Socijaldemokrate i Demokrate po jedan. Socijalistička narodna partija ostala je ispod cenzusa. Pravo glasa na lokalnim izborima u Tuzima ima 12.290 birača. R. p
smo
poravnanja sa Morskim dobrom
i još nekim problemima
koji se rješavaju
i nadam se da ćemo ugovor sa kompanijom
,,Rojal“ sklopiti do kraja februara ili
marta najkasnije
– kazao je Durutović
ugovorom može da gradi na cjelokupnom poluostrvu Ratislava (Suka) sa akvatorijumom koji čini 30.000 kvadrata. Isključuje samo nekih 150 kvadrata prema Maloj plaži. Danilo Durutović, nakon što su umrli njegov otac i stric, nema novca za gradnju i pokušava da nađe kompaniju koja će investirati i izgraditi hotel. Kako je Pobjedi kazao Durutović, sadašnji zainteresovani investitor kompanija ,,Rojal“ iz Prištine, sa čijim vlasnikom je stupio u kontakt prošlog ljeta, kako kaže, ozbiljna je i najviše obećava. – Stvari sada idu nekim boljim pravcem. Na pragu smo da ugovorimo saradnju sa firmom ,,Rojal“ koja je zainteresovana da investira na poluostrvu. U procesu smo sudskog poravnanja sa Morskim dobrom i još nekim problemima koji se rješavaju i nadam se da ćemo ugovor sklopiti do kraja februara ili marta najkasnije –kazao je Durutović.
Po njegovim procjenama, radi se o ozbiljnom investitoru koji ima novca da završi ovu investiciju. – Mislim da ćemo nakon završene papirologije odmah krenuti u proceduru izrade projekta i započeti gradnju – tvrdi Durutović.
Njegov stric Branislav, kako
ističe, imao je planove i mogućnost za izgradnju hotela i tako su 2008. godine i potpisali ugovor i krenuli u aktivniju priču oko hotela ,,Jadran“. Međutim stric umire 2014. godine i planovi se remete, jer njegov otac nije imao tih finansijskih sredstava da uloži u gradnju i od tada traže investitora sa kojim bi uspostavili saradnju. Dodatan problem, kako je kazao, predstavljalo je i 13 preostalih objekata koji nijesu bili srušeni, u kojima je živjelo 13 familija, pa nije ni bilo moguće da se investicija ostvari. – Taj problem se provlačio sve do 2019. kada je Opština Ulcinj obezbijedila zemljište i
Takođe, napominje da je Ministarstvo turizma sve vrijeme podržavalo inicijativu za nastavak realizacije projekta izgradnje hotela na mjestu nekadašnjeg hotela ,,Jadran“, i da su doprinosili stvaranju preduslova, uz podsjećanje da je dobar i pouzdan investitor šansa koja se ne propušta u bilo kom vremenu, za bilo koju zemlju, pogotovu za jednu malu zemlju kao što je Crna Gora.
Durutović podsjeća da je 2013. godine za investiciju bila zainteresovana holandska firma ,,Nedifact“ i da je, nažalost, usljed inertnosti institucija poslije godinu i više odustala.
– To je bio baš ozbiljan investitor i nakon njega 2016. dobili smo poziv od Morskog dobra na sastanak gdje su nam predočili da će da raskinu ugovor sa nama. U tom trenutku
komunalije, a Morsko dobro finansiralo izgradnju zgrade u naselju Pinješ sa 16 stanova, od kojih je 13 za familije koje su useljene, i od tada se stiču neki pravi uslovi za početak realizacije hotelskog kompleksa – kaže Durutović, precizirajući da je zgrada počela da se gradi 2016. i da je useljena 2019. godine.
Dok je stric bio živ, kako naglašava, ozbiljno su radili na projektu, ulazili u realizaciju i 2011. godine Ministarstvo održivog razvoja i turizma je raspisalo tender oko izbora projektantske kuće koja bi radila projekat.
– Kompletna tenderska procedura, žiri, nagrade, finansirana je od naše strane. Prijavilo se 17 firmi iz Srbije, Grčke, Kanade, Crne Gore od kojih je nekoliko bilo iz Ulcinja. Na osnovu stručnog žirija koji su činile arhitekte, dodijeljena je prva nagrada firmi ,,Art projekat“ iz Beograda koja je na-
stavila sa projektovanjem na osnovu svog idejnog rješenja. Kompletnu priču je pratio moj pokojni stric Branislav. On je u Njemačkoj živio 50 i više godina i htio je da uloži novac koji je zaradio – priča Durutović, dodajući da je bio svjestan da se radi o mnogo većoj investiciji nego što je on novca uštedio, ali je imao dobre konekcije sa fondovima i njemačkim finansijerima.
– Međutim, 2014. godine stric je preminuo i otac i ja smo pokušali da nastavimo, ali nijesmo mogli to da finansiramo. Od 2014. do ove godine imali smo mnogo zainteresovanih investitora ili onih koji sebe tako nazivaju, tj. sa kojima smo stupili u kontakt. Bilo je nekoliko vrlo ozbiljnih priča, ali kada bi se dovele do nekog interesantnog nivoa, nailazili bismo na opstrukcije pojedinih institucija, odugovlačenje itd. Mislim da je Morsko dobro bilo ključni faktor u ovoj priči – tvrdi Durutović.
U Ulcinju je na poluostrvu Suka 1938. godine otvoren
tzv. državni hotel Zetske banovine – ili skraćeno Banovinski hotel.
Istorija svjedoči da je upravo gradnjom hotela ,,Jadran“, prije 85 godina, počeo moderni turizam u Ulcinju.
U njegovu gradnju uloženo je 1,9 miliona tadašnjih dinara, a imao je 80 lijepo uređenih soba.
Poslije Drugog svjetskog rata ovaj hotel je nazvan ,,Jadran“.
Taj simbol grada srušen je nakon katastrofalnog zemljotresa 15. aprila 1979. godine.
Durutović, a o detaljima dogovora nije htio da govori dok se ugovor ne potpiše.
A nakon 24 godine i vrijednost investicije se promijenila, pa, po njegovim riječima, sada je najmanje 30 odsto više. Sve zavisi kakav će biti projekat i šta dozvoljavaju urbanističko-tehnički uslovi.
– Da li će investitor raditi novi projekat ili postojeći prilagođavati, ne znam. Taj projekat je doveden do faze idejnog, što je 60 odsto glavnog izvođačkog projekta. Mi smo bili predali dokumentaciju za građevinsku dozvolu 2013. godine, ali smo je povukli jer je stric preminuo u tom periodu – kazao je Durutović.
Rekao je da je tadašnji projekat imao prizemlje i četiri sprata, a da je prema njegovom saznanju novim urbanističko-tehničkim uslovima dozvoljen još jedan sprat.
Projekat je obećavao
– Površina projektovanog hotela bila je oko 30.000 kvadrata i imao je 120 soba, što je bilo malo, ali je tako bilo po tadašnjim urbanističko-tehničkim uslovima. Trebalo je da bude sedam bazena, kazino, heliodrom.... mnogo sadržaja – kaže Durutović.
13 familija je još uvijek bilo naseljeno na tom zemljištu. I sve je tada ,,pošlo“ na Privredni sud koji je 2017. godine odbio zahtjev za raskid ugovora. Kasnije se Morsko dobro žalilo Apelacionom sudu koji sve vraća opet Privrednom sudu na odlučivanje i to traje već sedam godina – priča Durutović. Nastavili su, sjeća se dalje naš sagovornik, da traže drugog investitora i našli kompaniju iz Skadra 2019. godine.
– Predočili smo Morskom dobru investitora i oni su rekli da moraju da provjere njegov kredibilitet i dostave im dokumentaciju o njihovom poslovanju, čak su tražili namjeru banke da izda garanciju investitoru ukoliko se uključi u priču na iznos od 33 miliona gdje je bila očekivana vrijednost projekta. I tu se javlja naša sumnja. Nakon što su dostavili kompletnu dokumentaciju, mi smo potpisali predugovor o poslovnoj saradnji sa firmom iz Skadra – kazao je Durutović, dodajući da je Morskom dobru tada dostav-
ljena sva tražena dokumentacija.
– Upravni odbor Morskog dobra u septembru 2020. donosi odluku da ta firma ne zadovoljava kriterijume zbog nekompletne dokumentacije, bez obrazloženja šta nedostaje – kazao je Durutović koji tu odluku smatra čudnom jer su insistirali da im kažu koja dokumentacija fali kako bi je dostavili, ali odgovor nijesu dobili i nakon dvije godine odustaje i investitor iz Skadra. Međutim, prošlog ljeta uspjeli su da stupe u kontakt sa firmom ,,Rojal“ iz Prištine i sa njima potpisali memorandum o saradnji.
– Na moje iznenađenje, naišli smo na otvorenost Opštine Ulcinj, Morskog dobra, Agen-
cije za investicije, Vlade, Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, svih relevantnih institucija... Priča sa ovom firmom traje pola godine i dešavaju se pozitivni pomaci. Administrativni problemi se rješavaju, na putu smo i da sa Morskim dobrom dođemo do sudskog poravnanja – navodi naš sagovornik.
Prema njegovim riječima, zadnjih pola godine je više urađeno nego zadnjih sedam godina.
– ,,Rojal“ je kredibilna firma. Pregovarao sam direktno sa vlasnicima. Oni bi preuzeli našu firmu. Detalje smo načelno dogovorili i definisali odnose, samo se čeka reakcija nadležnih institucija. Zaista se nadam pozitivnoj – kazao je
Njihove zakupnine po godini iznosile su 12,5 hiljada eura, i plaćali su ih dok nije počeo sudski proces i sada čekaju da se to riješi sa Morskim dobrom.
Ugovor o zakupnini traje još do 2038. godine i skoro pola je prošlo. A sada, na prostoru bivšeg hotela ,,Jadran“ je parking prostor koji izdaje Opština.
– Do skoro je parking izdavao neki privatnik, koji je to tek tako zauzeo i zarađivao godinama. Nas su savjetovali mnogi iz Ulcinja, jer smo tamo živjeli, da to ne dozvoljavamo, ali nijesmo reagovali. Mislili smo iz godine u godinu da će se naći investitor i riješiti naši dugogodišnji problem. Nadam se da je to vrijeme došlo i da ćemo sa kompanijom ,,Rojal“ okončati ugovor. Nikad kao sada nije bilo ovako pozitivnih reakcija od administracije. Ide se dalje. Naiđemo na neku barijeru koja se vrlo brzo riješi i ide se dalje – kazao je Durutović, koji se nada da će konačno prepreke biti prevaziđene i očekuje da će investitor sa Kosova početi već krajem godine da gradi dugo očekivani hotel, koji će upotpuniti ponudu ovog grada.
Ne čeka se samo ,,Jadran“, tu su i nekadašnji simboli ovog grada, hoteli ,,Galeb“, ,,Lido“ i ,,Mediteran“, dok se istovremeno čeka i na privatizaciju HTP Ulcinjska rivijera – propada turističko naselje Ada Bojana. A, da su ti objekti obnovljeni, Ulcinj bi imao više od 3.000 kreveta u objektima sa četiri i pet zvjezdica, preko hiljadu osoba stalno upošljenih i mnogo dužu turističku sezonu. n. kovačević
,,Star of Montenegro“ koja je od 1999. godine zakupila lokalitet na poluostrvu SukaKako je nekad izgledao hotel ,,Jadran“, najekskluzivniji hotel sa pet zvjezdica Prvo rješenje za kompleks ,,Suki“ Drugi idejni projekat za hotel ,,Jadran“
PODGORICA – Srpska
pravoslavna crkva, vjerna pratilja slovenofilskog vampira, ostvarila je svoj cilj – duhovno je unakazila Crnu Goru i temeljno razorila njen etički poredak, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu profesor doktor Radovan Radonjić
Opisujući trenutno stanje u državi, on kaže da pomenuti vampir nesmetano kruži Crnom Gorom, sa zubima duboko zarivenim u njen vrat, dodajući da je Skupština najzad dobila „čistu“ prosrpsku parlamentarnu većinu, koja skupa sa, uz male izuzetke, takođe „čistom“ prosrpskom Vladom, temeljno zatire njen ustavno-pravni sistem, odnosno međunarodno-pravno priznati suvereni status i donedavno ipak uzorni društveni habitus.
– Za „srpski svet“ sasvim spremne lokalne štitonoše rečenog vampira, takođe iz redova „ugroženih Srba“, na funkcijama predsjednika trećine crnogorskih opština, potrčale su u Beograd da bi u srpskom parlamentu lično, jasno i glasno kazali da priznaju samo njegovu vlast, a time i faktički potvrdile da je teritorijalno zaposijedanje Crne Gore od strane Srbije, po principu terra nullius, pa otuda i pravo na njenu mirnu okupaciju, legalizovano i već u toku – kaže Radonjić.
Ali, ni to nije ono najgore, ocjenjuje on i dodaje da je veći i teži problem od svega toga činjenica da danas u Crnoj Gori neposredno na vidiku nema nikoga ko bi mogao započeti, a kamoli makar djelimično promijeniti dato stanje u njoj.
POBJEDA: Na koga sve mislite kada kažete „nikoga“?
RADONJIĆ: Mislim, generalno, na sve odrasle, psihički i fizički zdrave osobe koje u Crnoj Gori žive i njeni su državljani.
POBJEDA: Ako bi, ipak, nekoga izdvojili kao nešto više „zaslužnog“ u tom kontekstu, ko bi to bio?
RADONJIĆ: Bile bi to tri grupe socijalnih i političkih subjekata, koji su sticajem istorijskih okolnosti problematično upućeni jedni na druge, a svojim su (ne)činjenjima toliko „poklopili“ i tako zatrovali cjelokupan crnogorski društveni i državni prostor, da se nigdje do u njihovim redovima ne mogu tražiti njeni spasioci, a šanse da se tu nađu – vjerujem da i sami vidite – realno se ne doimaju većim od iluzije.
POBJEDA: Na koje činioce konkretno mislite?
RADONJIĆ: Najvažniji od ta tra činioca, svakako su crnogorski građani, u prvom redu oni koji tvrde da je ona njihova jedina domovina. Bez njih, navedeni problemi niti su mogli nastati, niti se, ni teorijski ni praktično, mogu riješiti. Nevolja je, međutim, u tome što su mnoga dešavanja s njima, i u njima, tokom više-manje gotovo tri posljednja vijeka, napravila od njih gomilu istorijski pogrešno orijentisanih, duhovno potrošenih, etički i politički paralizovanih pojedinaca, nesposobnih čak i za to da „primijete“, a kamoli da prevladaju zlo u sebi i oko sebe. Nedovoljno svjesni pregnuća i žrtava svojih predaka da prije hiljadu godina stvore sebi nezavisnu državu, sačuvaju je i časnu i ponosnu ostave potomstvu u nasljeđe, oni posrnućima i padom ispod crte nekad im veoma zorne ljudskosti.
Najprije, kidaju crvenu nit duhovne superiornosti brojčano malog, ali hrabrog i, u velikom istorijskom smislu, mudrog naroda, koji je tokom godina veoma teških iskušenja čovječanstva u II milenijumu nove ere, imao snage da u više navrata prvi zapali baklju slobode, dajući time Evropi i svijetu nadu i potrebu, odnosno svijest u moć da se odupru svemu što ugrožava njihov mir i opstanak. Zatim, od svoje domovine prave neku vrstu pribježišta bagre i bitangi sa svih meridijana, počev od lokalnih „šerifa“ i vodećih narko-bosova, do fanatizovanih boraca protiv svega što je zadojeno idejom postojanja društva progresa, pravde, slobode i jednakosti. Najzad, nekadašnje prebivalište časnih i ponosnih ljudi pretvaraju u pribježište robijaša, protuva i pustolova svih vrsta i nivoa, koja im služi, s jedne strane, kao Alibabina pećina za skrivanje od zakona i, s druge, kao „učilište“ u kome stiču dopunska znanja o tome kako se, za interese drugih, nekažnjeno otuđuju djelovi svoje države, razaraju domicilne etničke i vjerske zajednice i uništavaju vlastite porodice.
POBJEDA: Kako u tom pogledu stoji stvar sa drugom po važnosti grupacijom i ko nju konkretno čini?
RADONJIĆ: Drugu grupaciju čine socijalni i politički subjekti, nastali tokom brižljivih priprema resantimanista informbiroovsko-četničke
POBJEDA: Pomenuli ste na početku razgovora slovenofilskog vampira čiji su zubi zariveni u vrat Crnoj Gori. Na što mislite konkretno?
RADONJIĆ: O slovenofilstvu, koje je suštinski bilo kvintesencija naše priče, poznati ruski filozof N. O. Loski je, u svojoj „Istoriji ruske filozofije“ nijesu imali ideale budućnosti, jer su oni idealizovali samo prošlost“, i to upravo staru Rusiju i moskovsku državu. Solovjev sko-vizantijskom suštinom’.
, rekao sljedeće: ,,Slovenofili je ovaj nedostatak ocijenio kao ’oduševljenje tatar-
Ova greška je bila uzrok degeneracije slovenofilstva u kasnijem periodu njegovog razvoja. Solovjev je smatrao da je ono prošlo tri „postepene“ faze u svom razvoju: „Oduševljavanje svojim narodom kao glavnim nosiocem vaseljenske istine“ (slovenofili starijeg pokoljenja); „zatim, oduševljavanje njime kao stihijskom silom, nezavisno od vaseljenske istine“; na kraju, „oduševljavanje onim nacionalnim jednostranostima i istorijskim anomalijama koje odvajaju narod od obrazovanog dijela čovječanstva, tj. oduševljavanje svojim narodom, uz otvoreno odricanje same ideje vaseljenske istine“. Crna Gora je „blagodet“ slovenofilstva u rusko-srpsko-petrovićkoj izvedbi „uživala“ više od dva stoljeća, i najvećim dijelom zahvaljujući tome dospjela tu gdje je sada - na pragu nestanka. Što će i kuda će ova zemlja sada – treba da odluče oni koji su taj „civilizacijski“ proces u njoj, svako na svoj način, podupirali tokom posljednjih trideset godina. Drugi – nema ko.
Uostalom, crnogorska istorija sama, uključujući i ovu najnoviju, pruža obilje dokaza da je mali samo onaj ko se saginje, ili – što je isto – koji, kad mu je najteže, nije u stanju da se uspravi i da u svome soku - nađe srč
provenijencije za tzv. Antibirokratsku revoluciju, kojom je trebalo izvršiti „srpsku duhovnu obnovu“. Isprva su vođe crnogorskog korpusa te „revolucije“, inače pripadnici iste domicilne političke organizacije, na dedinjskom kanabeu, u Beogradu, skupa sa srpskim kolegama, angažovanim na zajedničkom „poslu“, primali k znanju „lekcije“ sazdane na temeljima Moljevićeve četničke programske „anticipacije“ iz 1941. godine, koje su ih učile spremnosti:
- da učvrste sopstvenu (’antibirokratsku vlast’) kao emanat „supstancijalne pravde“ i neporecive zaloge za „svijetlu budućnost“ srpskog naroda; - da prvo politički i duhovno, teritorijalno, politički i državno ujedine „trodjelnu Srbiju“, a potom i Crnu Goru sa Srbijom, s tim što tada (zbog poslova iz oblasti sukcesije) teritorijajno ujedinjenje dviju bivših jugoslovenskih republika nije bilo u prvom planu; - da, s tako stvorenom i čvrsto ujedinjenom kritičnom masom „jednovjernih“ i „jednorodnih“ i, uz to još, „jedinih državotvornih“ subjekata, krenu u „revitalizaciju“ etničke, političke i vjerske rinfuze sa jugo-
tivne zajednice ravnopravnih naroda i republika, nego radi stvaranja „optimalnog državnog okvira“ u kome će „svi Srbi biti u jednoj državi“, a time i u stanju da, s jedne strane, definitivno zaštitite svoja „veoma ugrožena nacionalna, kulturna i vjerska prava“, i s druge, trajno sačuvaju svoju biološku supstancu. Taj program je i danas na snazi, a kad se o Crnoj Gori radi i u – završnoj fazi.
POBJEDA: Ko čini onda treću grupaciju?
RADONJIĆ: Čine je javne i tajne službe dviju bratskih zemalja - Rusije i Srbije - koje svoje frustracije zbog dugog robovanja stranim silama (prve – Mongolima, a drugeOsmanlijama), uporno nastoje da liječe belicizmom i osvajanjima slabijih od sebe. U tom pogledu, objema im je Crna Gora uvijek bila prva na udaru, čak tako i toliko da su većinu njenih građana odavno doveli do stanja svijesti u kome jedina njihova sloboda, koja zaslužuje to ime, jeste ona koju stiču pravom da besprizorno služe Rusiji i robuju, inače neostvarljivoj, ideji uspostavljanja i očuvanja posvemašnjeg slovensko – pravoslavnog
ne, kako se danas, odveć prevarno, tvrdi, nego prije više od trista godina. Uzevši je tako „pod svoje“, Rusija od tada Crnu Goru tretira kao sasvim joj potčinjeni „zagranični“ prostor u kome ima svako pravo. Rusko formalno priznanje Crne Gore, poslije referenduma (2006) kao nezavisne, suverene zemlje, danas za nju faktički - ništa ne znači. Srbija je, takođe, poodavno oglasila interes za svoje „živo“ prisustvo u Crnoj Gori. Na temelju izuzetno velikih i grubih falsifikovanja kojekakvih dokumenata o svojoj i crnogorskoj istoriji, dodajući tome još i dvije decenije prevarom i silom sebi priključene Crne Gore, između dva svjetska rata, odnosno njihovu pola vijeka kasnije takođe grubom silom stvorenu „dvočlanu federaciju“ – Srbija smatra da „mlađa sestra“ može da bude samo tradicionalni dio njene državne teritorije, te da ima sva prava da u njoj, i sa njom, čini što joj se prohtije, a u tom pogledu je veoma maštovita.
POBJEDA: Da li se, i koliko, u sprovođenju tog programa razlikovala aktivnost dviju grupacija nastalih podjelom Demokratske partije socijalista 1997. godine?
ve riječi su, ujedno, i
slovenskog prostora, ali ne u naturalizovani Njeguš, Danilo Šćepčević, koji nakon potpisivanja ugovora o ruskom pokroviteljstvu Crne Gore, 17. aprila 1712. godine, s veoma uticajne pozicije čelnika Cetinjske mitropolije, potvrda da crnogor-
tarnih izbora od 30. avgusta 2020. godi-
RADONJIĆ: ristička frakcija, konstituisana kao politička partija sa novim nazivom, ostala je vjerna dinjskom nauku cija sa starim nazivom (DPS), i dalje ostajući na platformi neraskidivog duhovnog jedinstva sa Srbijom, u ravni političkog opredijelila za njihovu „dvočlanu federaciju“, koja bi se neko vrijeme ostavila „otvorena“ za one koji požele da sa njima dvijema formiraju novu jugoslovensku zajednicu. Unitaristi su, sa svojom novom partijom, snažno podržani od Srpske pravoslavne crkve (posebno njene veoma znalački organizovane i predvođene filijale u Cr-
Otvoreno unitade, dok se frak-
Davno je sazrela potreba da se svaka partija, koja želi dobro ovoj zemlji, javno i hrabro suoči prvo sa sobom samom, a onda i sa njenim građanima. U oba slučaja, nudeći ozbiljne programe umjesto praznih riječi i otrcanih parola, duboko im se izvini za sve do sada (ne) učinjeno, zatraži od njih ljudski oprost, a onda se programski, etički i politički čvrsto povezani prihvate posla na sanaciji stanja u zemlji, koja će biti tačno onolika koliko i kakvo bude njihovo pregalaštvo i jedinstvo u toj akciji – kazao je Radonjić u razgovoru za Pobjedu
noj Gori), odnosno države Srbije, relativno lako realizovali svoju „crnogorsku agendu“. Obnova nezavisnosti Crne Gore, ostvarena odlukom njenih građana na referendumu od 21. maja 2006. godine, uslovila je da DPS, kao važan učesnik u pripremi tog čina, postane još udaljeniji od podržavalaca unitarističke opcije. No, ne i uspješniji od njih u ostvarivanju svog programa. Konkretno, on u borbi za svoje nove programske ciljeve, koji su se odnosili na „evropski put“ daljeg razvitka Crne Gore, i kao takvi bili od istorijskog značaja i za sam DPS i za Crnu Goru, nije bio ni dovoljno odlučan i efikasan, ni kreativno uvjerljiv da bi poslove i obaveze iz tog programa odradio na predviđeni način i u mjeri koja je bila objektivno moguća. Više okrenut održanju svoje vlasti na duži rok nego promptnom rješavanju drštvenih i političkih obaveza, neshvatljivom tolerancijom prema SPC čak i nakon svoje javne ocjene da je ona postala „država u državi“ i drugim greškama i propustima, često je na račun Crne Gore išao na ruku onima koji rade protiv nje. Veliku štetu – njemu samom i zemlji u cjelini – posebno su donijeli:
- Izostanak objašnjenja kako se moglo desiti da ga, nakon tri decenije njegove neupitne vlasti, u državi sa više od hiljadu godina dugim sekularnom tradicijom, naslijedi subjekat pod snažnim uticajem strane crkve, koja nikada od svog nastanka nije krila svoje ogorčeno protivljenje postojanju nezavisne države Crne Gore i svega što je autentično crnogorsko;
- Uporno, politički i etički teško shvatljivo, istrajavanje na poštovanju tako fatalnom mitu, kakav je mit o „četvrtoj dinastiji“, kao tobože jedinom subjektu u svekolikoj crnogorskoj prošlosti, koji je dostojan svakog divljenja i poštovanja, uprkos činjenici da takve dinastije nije bilo, te da su ličnosti iz porodice kojoj se ta „čast“ ukazuje, (u)radili puno toga što Crna Gora i danas ispašta;
- Propuštanje prilike da kampanju protiv populizma 42. Vlade, odbijanjem da prime nezarađene povišice plate koje zemlju direktno približavaju dužničkom ropstvu, krunišu dokazom da makar u njegovim redovima ima onih koji su spremni da i onda kad im je najteže, odbranu države pretpostave trenutnim ličnim interesima.
POBJEDA: Proizilazi li onda da je DPS krivac za sve?
RADONJIĆ: Ne, nikako! DPS jeste kriv za mnogo toga, ali za s v e (što je jako širok pojam) niko, pa ni on, ne može biti okrivljen. Osim toga, moja priča ne sadrži ni trunku animoziteta ni prema DPS-u, ni prema prosrpskim partijama, koje
- ukoliko se desi da eventualno izbjegnu međunarodne sankcije za svoje zločine protiv čovječnosti i višestruke teške povrede međunarodnog javnog prava - sasvim sigurno čeka „slava“ za najmanje tri koplja iznad one koja uporno prati Vidkuna Kvislinga. Svaka politička partija u Crnoj Gori je „igrom sudbine“ - nezavisno od svojega naziva i programa - jednim dijelom i moja partija. Jer, u svakoj su moji sugrađani i poneki prijatelj, odnosno dobar poznanik, možda i neki saborac iz starih ljevičarskih vremena, a sasvim sigurno i bar jedan ili dva bivša studenta. Osim toga, za sve unitarističke partije mislim ono što one niti mogu osporiti, niti se trude da ospore, a to je da od svog nastanka do dana današnjeg imaju jedan jedini cilj: da ni Crnogoraca, ni države Crne Gore, sa svim onim samosvojim i autentičnim što jesu – više ne bude! Sa naučno-teorijskog i političkog stanovišta taj čin nije samo protivustavan, nego se i kvalifikuje i kao vele-
izdaja. Što ga decidno tako ne označavam nije stvar kolebanja povodom njegove suštine, nego poštovanja prezumpcije nevinosti sve dok onaj čiji je to posao ne saopšti svoj sud. U istom smislu, moja nešto šira i detaljnija kritička opservacija DPS-a, nije izraz želje da ni njemu, ni bilo kome drugome diktiram kakav treba da bude i što treba da radi. U pitanju je samo moje duboko uvjerenje da svaka politička partija u ovoj zemlji, kao uostalom i svaki drugi društveni subjekat, priključujući im i pojedince, treba pred njenim građanima da odgovaraju za ono što rade, jer posljedice tog rada trpe svi.
Osim toga, želim da kažem još i ovo:
a) da svaki ozbiljni pretendent na pravo da upravlja državom – a DPS to svakako jeste - ukoliko je u prošlosti u tom pogledu imao problema za koje se zna, a o kojima on ćuti, ne čini dobro ni sebi, ni državi;
b) da samokritika nije nikakva komunistička ujdurma, nego zbiljsko ogledalo časnosti i moralne odgovornosti onoga ko je čini, te da se ta filozofema jednako odnosi na sve političke aktere u ovoj zemlji;
c) da će DPS kao pojedinačno i dalje najveća politička, a uz to još i demokratska i socijalistička partija, vjerovatno htjeti, umjeti i moći da opravda svoj naziv, odnosno da će
javnom demonstracijom svijesti o nekim svojim propustima i greškama pokazati da zna što i kako ubuduće valja činiti da bi se dato stanje – u njemu i u zemlji - stvarno zamijenilo boljim, prihvatljivijim i zdravijim u svakom pogledu, te da će to sve to biti sadržano u njenom izbornom programu: d) da bi jedino pošteno javno otvaranje ovih partija pred svojim narodom i istorijom, osim svega najprije navedenog, vjerovatno donijelo i odgovor na dvije koliko interesantne, toliko i višestruko važne upitnosti. Zašto DPS, nakon vlastite javne konstatacije da je SPC u Crnoj Gori postala „država u državi“, nije ništa uradio da tako više ne bude i čija je volja odlučila da četnici, koji su na svom 21. kongresu, održanom u Klivlendu (SAD), početkom 1970. godine, oštro osudili svaku pomisao, a kamoli pokušaj saradnje sa „Novom KPJ“, samo deceniju kasnije prihvatili ove kao „istočne saveznike“ i sasvim pouzdane partnere u borbi protiv „zajedničkog neprijatelja“ – svoje države. Sve u svemu, dakle, ovdje se radi o iskrenom pokušaju da se ukaže na davno sazrelu potrebu da se svaka partija, koja želi dobro ovoj zemlji, javno i hrabro suoči, prvo sa sobom samom, a onda i sa njenim građanima. U oba slučaja nude-
ći ozbiljne programe umjesto praznih riječi i otrcanih parola - duboko im se izvini za sve do sada (ne)učinjeno, zatraži od njih ljudski oprost (a od službi čiji je to posao, obaveznu provjeru zakonitosti u njenom radu), a onda se - programski, etički i politički čvrsto povezana sa ostalima - prihvati posla na sanaciji stanja u zemlji, koja će biti tačno onolika koliko i kakvo bude njihovo pregalaštvo i jedinstvo u toj akciji. Sve ovo važi i za građane ove zemlje pojedinačno. Jedino će tako rivalstvo među njima u borbi za vlast, poštenim nadmetanjem u tome ko će joj više dati i doprinijeti njenom napretku i prestižu, odnijeti prevagu. Učine li tako, građani Crne Gore, skupa sa ljubljenim im političkim partijama, na djelu će pokazati svu nastranost parole da „ove gore ne trpe regule“, odnosno dokazati da je njihova zemlja još od antičkih vremena vazda bila i ostala otvoren, civilizovan i uljuđen prostor, jednako prjateljski naklonjen prema svima koji u nju dođu s dobrim namjerama i poštuju njene zakone – što je, uostalom, osnovna norma u svim normalnim zemljama svijeta. Ali, i da je prava država, u punom smislu te riječi – u kojoj nema mjesta za bilo koga ko misli i radi suprotno tome. Ne uvede li ovu vrstu reda i pore-
tka na čitavom svom prostoru, ni ovu zemlju i njene građane, ni sve njihove partije, kako god se zvale i kome god se priklanjale, ništa ne može spasiti ropotarnici istorije, kojoj se primakla na pola koraka.
POBJEDA: Koliko vremena bi trebalo da se to postigne?
RADONJIĆ: Stvarna sanacija datog stanja u ovoj zemlji, ukoliko ikad započne kako treba, ne može trajati kraće od procesa koji su je do tog stanja doveli. Izvjesna njena ubrzana kolektivna i pojedinačna katarza navedenim putem, bila bi samo uvod u taj veliki poduhvat – dovoljan, možda, samo da se odgodi njen kraj, koji je na vidiku, i stvori nova vjera i nada u smisao tog poduhvata. Nikakvi parlamentarni i drugi izbori, koliko god ih bilo i ko god na njima pobijedio, bez te katarze, tj. sa sadašnjom sviješću njezinog biračkog tijela, kome god ono poklonilo povjerenje, ne mogu biti ništa više od novog poraza i konačne potvrde da niti smo mi za državu, niti država za nas.
POBJEDA: Kako gledate na ulične proteste koji su se održavali krajem prošle godine?
RADONJIĆ: Manifestacije nezadovoljstva datim stanjem u zemlji na tim skupovima daleko su od pokreta otpora i znatno više liče masovnim lamentiranjima nad prošlošću, nego nuđenjima bilo kakvih rješenja koja bi nas iz nje izvela. To je razlog što smo, uprkos pričama da nas „ima“, poslije tih skupova manje uvjereni u sebe, nego prije njih. Poenta jedinog do sada meni znanog (javnopublikovanog) osvrta u ovoj zemlji, koji je zagledan u njenu budućnost, a inače potiče iz vrlo cijenjenog pera dobro poznatog i provjereno dobronamjernog građanina Crne Gore, glasi: „Opredjeljenje Petrovića Njegoša da traže pokrovitelja u carskoj Rusiji bio je racionalan, spasonosan, strateški plan, lišen romantizma kakav mu se pripisuje, kao i što je politika Petrograda bila u skladu s ruskim geostrateškim interesima“. Autor, u nastavku, kaže da ako se danas takav pokrovitelj ne može naći u zapadnim zemljama, a to ne može biti ni Rusija, „potencijalni strateški saveznik bi mogla da bude Poljska, slovenska zemlja u usponu, koja vjekovima stiješnjena između velikoruskih i pangermanskih pretenzija, kroz inicijativu ‘Tri mora’, pokazuje interesovanje i za Crnu Goru“
Je li to – rješenje? Argumenti, kojima raspolažem, kažu da nije. Uostalom, crnogorska istorija sama, uključujući i ovu najnoviju, pruža obilje dokaza da je mali samo onaj ko se saginje, ili – što je isto – koji, kad mu je najteže, nije u stanju da se uspravi i da u svome sokunađe srč. Duško MIHAILOVIĆ
Sud za prekršaje u Budvi tokom prošle godine riješio 20 odsto više predmeta u odnosu na 2021.
PODGORICA – Sud za prekršaje u Budvi, sa pripadajućim odjeljenjima u Kotoru, Herceg Novom, Baru i Ulcinju, u 2022. godini imao je ukupno u radu 20.549 predmeta, a do kraja godine riješeno je 14.526 predmeta, odnosno više od 70 odsto. U odnosu na uporednu 2021. godinu riješeno je 3.255 predmeta više, što predstavlja povećanje za
više od 20 odsto – saopštili su iz te institucije, dodajući da je Sud prošle godine naplatio 1,6 miliona eura kazni.
Navodi se da su u toku 2022. godine primljena ukupno 16.133 nova predmeta, što, kako je saopšteno, predstavlja ogromno povećanje u odnosu na 2021. godinu od čak 40 odsto, u kojoj
Željeznička infrastruktura Crne Gore
je priliv novih predmeta iznosio 11.507. – Stopa ažurnosti na nivou suda u toku 2022. godine iznosila je 90 odsto. U strukturi prvostepenih prekršajnih predmeta dominirali su prekršaji iz oblasti Zakona o bezbjedno -
sti saobraćaja na putevima (11.026 ili 72,51 odsto), Zakona o javnom redu i miru (1.142 ili 7,51 odsto), Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (539 ili 3,54 odsto), Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga (424 ili 2,78 od-
sto), kao i Zakona o sprečavanju korupcije (383 ili 2,52 odsto) – navodi se u saopštenju.
Prema saopštenju, prekršajni postupci su dominantno završavani izrečenim novčanim kaznama (8703 predmeta ili 78,6 odsto). Broj predmeta u kojima je nastupila zastarjelost vođenja postupka, kako se navodi, iznosio je svega 0,86 odsto. – Na osnovu zvaničnih podataka Ministarstva finansija, Sud je u 2022. godini na ime izrečenih kazni i troškova postupka, kao i sudskih taksi naplatio ukupno 1.600.000 eura, što predstavlja povećanje naplate u odnosu na 2021. godinu za čak 300.000 eura ili oko 24 odsto – dodaje se u saopštenju. Sud je u izvještajnom periodu od ukupno 12 sistematizovanih sudijskih mjesta funkcionisao sa deset sudija i predsjednikom suda, a od juna do septembra 2022. godine, kada je bio i najveći priliv predmeta, sud je funkcionisao sa ukupno devet sudija i predsjednikom suda, pa ostvareni rezultati rada dodatno dobijaju na značaju. I. K.
Hrvatsko tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Duška Tanaskovića
PODGORICA - Samo dva člana su falila da se u srijedu, 1. februara, utvrdi reprezentativnost nove sindikalne organizacije u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore, koju predvodi Jovan Arsović, dugogodišnji otpravnik vozova – navedeno je u saopštenju.
Navodi se da na sjednici Komisije koja je formirana za ovu svrhu ni sam Arsović nije mogao da vjeruje da nije bilo dovoljno pristupnica za utvrđivanje reprezentativnosti ove sindikalne organizacije, a time i njeno formiranje.
– Nije se ni čuditi. Samo od prošlog petka do srijede preko 25 zaposlenih koji su izrazili želju da budu članovi ovog sindikata su povukli svoje pristupnice ili se ponovo učlanili u „stari“ sindikat, koji su prethodno napustili da bi se učlanili u novi. Tome je prethodila neviđena kampanja članova menadžmenta koji su pozivali zaposlene da povuku svoje pristupnice. Kako je većina budućih članova nove sindikalne organizacije iz redova otpravnika vozova to su, po prirodi stvari, najagilniji bili članovi menadžmenta koji rukovode Sektorom za upravljanje i regulisanje saobraćaja Slavica Knežević i Jovan Brajović. Postoji osnovana sumnja da su ovakvim svojim postupanjem isti izvršili krivično djelo. Ali ni ostali članovi menadžmenta nijesu zaostajali u tome – saopšteno je.
Iz ŽICG navode da posebno zabrinjava što su to, po saznanjima iz izvora bliskih
toj instituciji, činili i diplomirani pravnici koji znaju, ili bi morali znati, da bilo kakvim aktivnostima na onemogućavanju sindikalnog organizovanja i sindikalnih aktivnosti zalaze u zonu krivične odgovornosti. - Uprkos tome, nezvanično saznajemo da je, nažalost, i direktor pravnog sektora u ovom akcionarskom društvu, izvjesni Saša Pejović, umjesto da upozori svoje kolege iz menadžmenta na kažnjivost ovih radnji, izvršio nezakoniti uticaj na svog „potčinjenog“ da povuče ranije potpisanu pristupnicu. Do koje mjere je strah od formiranja nove sindikalne organizacije zahvatio menadžment govori i nezvanično saznanje da je jedna majka povukla pristupnicu kako bi sačuvala rukovodeće mjesto svom sinu. U pitanju je Gordana Starovlah, zaposlena u finansijskom sektoru ŽICG AD Podgorica, a majka rukovodioca Službe za imovinsko-pravne poslove u Pravnom sektoru, Borisa Starovlaha, koji je, kao dugogodišnji aktivista DPS, primljen na posao od strane bivšeg izvršnog direktora Ćurčića, a od sadašnje izvršne direktorice unaprijeđen za rukovodioca službe. Nakon što je njegova majka povukla pristupnicu usljed pritiska direktorice finansijskog sektora gospođe Vukčević, Starovlah je, da bi se iskupio za „majčin ispad“, bio predsjednik komisije koja je utvrdila da novoj sindikalnoj organizaciji fale dva člana za reprezentativnost. Dobro upućeni izvori tvrde da je na zaposlene na određeno vrijeme vršen
pritisak uz prijetnju da im se radni odnos neće produžiti. I sam Arsović tvrdi da je od početka, tj. kad je krenuo u osnivanje novog sindikata, bio izložen pritiscima sa svih strana, a nijesu izostale ni političke kvalifikacije –navodi se u saopštenju. Podsjećaju da u ŽICG AD Podgorica djeluju dvije sindikalne organizacije. – Jedna koja je formirana još u vrijeme postojanja jedinstvenog željezničkog preduzeća i koja je nastavila sa radom u ŽICG a koju „od Kulina bana“ predvodi njen predsjednik Marko Cacović i druga koja je formirana prije par godina. Razlog ovakve reakcije i neviđenog pritiska menadžmenta na zaposlene je u tome što bi osnivanjem nove sindikalne organizacije bila ugrožena ili bi potpuno prestala reprezentativnost postojećih sindikalnih organizacija, čije je rukovodstvo, očito dobro uhljebljeno, zbog svojih privilegija (velike naknade, zaposlenje bliskih rođaka itd...), sklopilo prećutni pakt o nenapadanju sa menažmentom ovog akcionarskog društva. Posebno je bilo kritično za sindikalnu organizaciju koju predvodi pomenuti Cacović jer većinu njenih članova čine ili su činili upravo otpravnici vozova, koji su masovno potpisali pristupnice za novu sindikalnu organizaciju. Razlog za ovako masovan odziv otpravnika vozova učlanjenju u „svoj sindikat“ su, kako nezvanično saznajemo, otežani uslovi rada usljed učestalih kvarova i dugotrajnih smetnji na signalnim i telekomunika-
cionim postrojenjima, što im otežava rad i ugrožava bezbjednost i redovitost željezničkog saobraćaja jer su u dvadeset i prvom vijeku prisiljeni da rade kao što se radilo početkom prošlog vijeka (metodom „štapa i kanapa“ koja se ogleda u ručnom prekretanju skretnica).
Takođe, zbog manjka zaposlenih ovog zanimanja onemogućeno im je ili otežano korišćenje godišnjih odmora. Startne zarade ovih zaposlenih, koji rade na veoma odgovornim i opasnim radnim mjestima, su, programom „Evropa sad“, izjednačene sa startnim zaradama „običnih“ fizičkih radnika. Sve ovo je bio razlog nedavno pokušane neuspjele obustave rada, koja je propala zbog neiskustva organizatora jer nijesu na dokazan i na zakonom propisan način najavili štrajk. Ipak, radnici koji su prvog dana (ne) najavljenog štrajka odbili da rade su pozvani na disciplinsku odgovornost i kažnjeni novčanom kaznom –podsjećaju iz ŽICG. Do kada će menadžment ovog preduzeća, dodaju, svojim smicalicama uspijevati da otupi nezadovoljstvo zaposlenih, spriječi buduće štrajkove radnika i onemogući sindikalno organizovanje ostaje da se vidi. Zaposleni ipak poručuju da od svoje borbe za bolje zarade i bolje uslove rada neće odustati te da će za šest mjeseci, kada će opet biti u prilici da ostvare reprezentativnost svoje sindikalne organizacije, znati odgovoriti nezakonitim pritiscima menažmenta – dodaje se u saopštenju. R. P.
ZAGREB – Hrvatsko državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv državljanina Srbije Duška Tanaskovića koji se sumnjiči za ubistvo crnogorskog državljanina Gorana Vlaovića na Pagu avgusta prošle godine, prenosi Portal RTCG.
Tanaskoviću će se, kako sada stoje stvari, suditi u Zadru, iako je Crna Gora tražila njegovo izručenje. Crna Gora ga potražuje zbog učešća u ubistvu Milića Minje Šakovića u junu 2022. godine u Budvi. Jutarnji list je u januaru pisao da Tanasković tokom ispitivanja nije otkrio motiv ubistva, ali likvidacija se dovodila u vezu sa sukobima između ,,škaljarskog“ i ,,kavačkog“ klana, u čijim je međusobnim obračunima stradalo na desetine ljudi. Optužnica je podignuta samo protiv njega.
Kako saznaje Portal RTCG, optužnica će biti dostavljena Vijeću na ocjenu, i ako bude potvrđena, sudiće mu se u Zadru.
Podsjećamo, Tanaskoviću se na teret stavlja da je u Hrvatskoj na Pagu ispred jednog noćnog kluba ubio Gorana Vlaovića, navodno pripadnika ,,škaljarskog“ klana. Jutarnji list prenosi da je priznao krivicu. Jedan od dokaza protiv njega je i snimak sa nadzorne kamere. Zbog učešća u ubistvu Šakovića u Budvi Crna Gora potražuje i Beograđanina Luku Pilčevića. Šaković je ubijen ispred zidina Starog grada u Budvi 17. juna, nešto prije ponoći.
U Šakovića je tom prilikom pucao muškarac, koji je potom pobjegao. Crnogorska policija je saopštila ranije da je ubistvo Šakovića nastavak sukobljenih kotorskih klanova. Iz crnogorskog tužilaštva ranije je saopšteno da je Luka Pilčević iz Beograda osumnjičen za ubistvo Milića Minje Šakovića, a Kragujevčanin Duško Tanasković da mu je u tome pomogao. R. P.
Uhapšen albanski državljanin
PODGORICA- Albanski državljanin uhapšen je nakon što je uhvaćen u prevozu 16 imigranata u Crnu Goru. Policija traga za njegova dva saradnika koji su uspjeli da pobjegnu policiji, prenosi RTCG.
Kako je saopšteno, on je uhapšen u akciji “Mreža”. U vezi sa ovim slučajem potra-
žuju se još A.Đ. (48) i R.S.(30). U blizini Kastrata 16 imigranata trebalo je da budu transportovani do Crne Gore, odakle bi se dalje uputili ka Evropskoj uniji. Oni su prevoženi u tri vozila. Prikupljanje dokaza u ovom slučaju je u toku, i materijali su proslijeđeni Tužilaštvu Okružnog suda u Skadru na dalje postupanje. R.P.
U EPCG
NIKŠIĆ – Sve veća potrošnja struje, činjenica da posljednjih decenija u Crnoj Gori nije izgrađen ni jedan elektroenergetski objekat, a pogotovo sve učestaliji drastični skokovi cijena električne energije na berzi, iznova su odgovorne u EPCG natjerali da razmišljaju o novim izvorima, obnovljivim, ali i boljem iskorišćenju postojećih vodnih potencijala.
Kao što je poznato, sredinom prošlog vijeka, samo u Nikšićkom polju beogradski „Energoprojekt“ projektovao je brojne brane – nasutu u Bjeloševini, pri izvorištu Gračanice, zatim branu „Krupac“ na Moštanici, branu „Slano“ na rijeci Opačica, „Vrtac“ i „Lugovi“ na Zeti, betonsku cilindričnu branu „Slivlje“, gdje je ponirala Zeta, kao i lučnu branu „Liverovići“ na središnjem dijelu Gračanice. Projektvane su tada i HE Bjeloševina, Glušje, Ozrinići, Perućica, ali je samo posljednja, planirana da radi na svim tim vodotocima, zaživjela.
Istini za volju, najprije je počela gradnja akumulacija Liverovići i Krupac. Kada je završena brana na Gračanici, a oko kubni metar u sekundi vode iz tog jezera je trebalo i za Željezaru „Boris Kidrič“, koja se tada počela razvijati, utvrđeno je da neće biti dovoljno vode i za HE „Ozrinići“, tim prije što su se u Liverovićima pojavili brojni ponori, koji se u potpunosti, ni injektiranjem, nijesu mogli zatvoriti. Izgrađeni su bili čak i kanali, probijeno brdo Žirovnica, izgrađen objekat i nabavljena mašinska i elektro oprema za malu HE sa dva agregata snage po 4 MW, ali...
Iz istog razloga se tada odustaje i od izgradnje brane u župskom selu Bjeloševina, kao i brane „Lugovi“, dok se „Perućica“ oslanja na akumulacije Slano, Krupac, te retenzije Slivlje i Vrtac.
Građevinski inženjer u Direkciji za razvoj i investicije EPCG
Slobodan Banović kaže da se razvojem energetskog sistema
Crne Gore i sve većim potrebama za električnom energijom, ponovo aktualizuje ideja iskorišćenja voda akumulacije „Liverovići“ i slivnog područja rijeke Gračanice.
– Godinama unazad, EPCG je
Godinama unazad, EPCG je imala ideju da valorizuje makar dio tog potencijala, pa čak je bio i urađen projekat postavljanja cjevovoda koritom Gračanice, ali pošto su se smjenjivali vlasnici u Željezari i nije se sa sigurnošću moglo utvrditi kolike će potrebe ta kompanija imati za vodom, rizično je bilo uložiti milione - kazao je Slobodan Banović
„Liverovići“ su prva visoka lučna brana izgrađena u Crnoj Gori. Sagrađena je na lijevoj pritoci Zete, rijeci Gračanica, u Župi nikšićkoj. Preduzeća „Crna Gora“ iz Nikšića i „Hidrogradnja“ iz Sarajeva izgradila su branu i ostale hidrotehničke konstrukcije. Injekcione radove ispod brane i na lijevom obodu akumulacije izvelo je preduzeće „Elektrosond“ iz Zagreda, a a na desnom obodu akumulacije „Geosonda“ iz Beograda. Hidromeha-
imala ideju da valorizuje makar dio tog potencijala, pa čak je bio i urađen projekat postavljanja cjevovoda koritom Gračanice, ali pošto su se smjenjivali vlasnici u Željezari i nije se sa sigurnošću moglo utvrditi kolike će potrebe ta kompanija imati za vodom, rizično je bilo
ničku i mašinsku opremu su isporučila preduzeća „Hidromontaža“ iz Maribora i „Litostroj“ iz Ljubljane. Brana je završena 1957. godine, a uporedo sa njom urađeni su svi građevinski objekti planirane HE „Ozrinići“.
Po završetku brane, umjesto da voda poteče kroz tunel ka hidroelektrani „Ozrinići“, tunel je plombiran. Tačno je i da se voda u jezeru, tokom sušnih ljeta, može toliko spuštiti da je ni Željezara, za čije je potrebe pravljena
uložiti milione. Sad je, reklo bi se, druga priča aktuelna, a pogotovo otkako EPCG gazduje imovinom nekadašnjeg metalurškog giganta, ali će se morati uključiti i resorno ministarstvo zbog dodjele koncesije. Uz to, još prije dvije godine, lokalna uprava je predviđela biznis
Godinama unazad je aktuelan i projekat prevođenja viškova rijeke Zeta u Krupac, kao i povezivanje tunelom te akumulacije sa Slanim jezerom. Neki su se mještani Brezovika i Gornjeg Polja, svojevremeno, zbog toga i bunili, uvjereni da će ljeti korito Zete kroz Mokru Njivu, Duklo i Kapino Polje biti suvo... No, svi su izgledi da će sad ta „priča“ biti dovršena u dva čina.
– Prostorno-planska dokumentacija
Opštine Nikšić je izmjenama već nekolike godine i zbog toga smo planirani projekat podijelili na dvije faze. Dužina tunela koji će povezivati Krupac i Slano je oko
1,2 kilometra i najprije bi se to radilo, ali ćemo morati inovirati projekat kako bi
bolje bilansirali vode, jer svjedoci smo da je posljednjih godina došlo do klimatskih promjena. Najveći benefit od ovog poduhvata leži u činjenici da je Slano uvijek na nižoj koti od Krupca, površinski 2,5 puta manjeg jezera. To znači da bi se izbjeglo izlivanje voda iz Krupačkog jezera, koje se inače više puta godišnje puni i preliva što su veliki gubici. Kada se povežu ta dva „suda“ sve će biti drugačije, a i najbrža veza sa Perućicom su kanali „Opačica“ i „Zeta 1“. Pribavljeni su urbanističko-tehnički uslovi za ovaj posao, brzo će biti raspisan tender za izbor projektanta i ovo ima smisla sve i da se Zeta nikad ne prevede u Krupackaže Slobodan Banović iz EPCG.
akumulacija, ne može dobiti, pa je, naknadno, napravljen još jedan kanal, na nižoj koti i manjih protočnih kapaciteta.
Normalni uspor akumulacije je na koti 736 metara nadmorske visine i tada je jezero površine 934.000 kvadrata i zapremine od oko devet miliona kubika. Dužina vještačkog jezera je 2.600 metara, a širina oko pola kilometra, visina brane je 45,5 metara, a dužina 62,6 metara.
zonu duž jednog dijela Gračanice, čije je korito u potpunosti devastirano, pa je logično da se sad uđe u potpuno profilisanje riječnog korita u dužini od nekoliko kilometara, sve do kanala „Zeta 1“, čime bi se smanjili gubici vode, a i ekološki i estetski bi sve djelovalo drugačije. Ipak, najprije će se morati analizirati prethodno izrađena tehnička dokumentacija i podloga. Pojedini izgrađeni objekti su dotrajali i neodrživi, izmijenjeni su uslovi i režimi rada sistema HE Perući-
ca, a tu je i još mnoštvo faktora zbog kojih se mora upotpuniti zastarjela dokumentacija. Dakle, da bi voda iz Gračanice dovela do HE „Perućica“, treba izvršiti mjerenja i analizirati hidrološke i geološke podloge sliva rijeke Gračanica, pa utvrditi gubitke u akumulaciji Liverovići, u kakvom su stanju svi kanali, koje su sadašnje potrebe Željezare... Dakle, treba pristupiti izradi projektnog zadatka za potrebe izrade varijantnih tehničkih rješenja u vidu idejnog ili glavnog projekta.
Nova tehnička dokumentacija treba da sadrži optimizacione analize varijantnih rješenja sa osvrtom na postojeću tehničku dokumentaciju i podloge, kao i relevantne ekonomske i energetske analize za sve razmatrane varijante, kaže Slobodan Banović, naglašavajući da za uređenje korita Gračanice od Rubeža do kanala „Zeta 1“ moraju sarađivati i sa lokalnom upravom, ali da su svi dosadašnji prijedlozi i ideje ostali „mrtvo slovo na papiru“. Da se zaključiti da se od izgradnje HE „Ozrinići“ nije odustalo, jer isplativije je napraviti elektranu koja radi na tzv. padu od stotinak metara, nego protočnu. Svakako, konačan cilj je da se vode iz Liverovića, uređenim koritom ili davno izgrađenim tunelom kroz Žirovnicu dovedu do sistema na Glavi Zete.
Banović priznaje da im je sada prioritet ugradnja osmog agregata u HE „Perućica“, podsjeća da su u decembru potpisali ugovor za rekonstrukciju, tri mašine na Glavi Zete, svake zatvaračnice u Nikšićkom polju, izradu novog upravljanja tom elektranom, svih mjernih stanica u sistemu... Uskoro će imati i osavremenjeno mjerenje protoka na svakom od kanala i to je kompleksan sistem, a daće EPCG dosta podataka za kompletnu hidrološku analizu. Ratko PEROŠEVIĆ
aktuelizuju projekte kojima bi bolje bili iskorišćeni vodni potencijali Nikšićkog poljaPogled iz Župe na jezero Liverovići Korito Gračanice prekriveno smećem Slobodan Banović
PODGORICA – Jak sjeverni vjetar, brzine i do 90 km/h, pričinio je u noći između subote i neđelje ogromnu štetu širom Crne Gore, a najviše u primorskim opštinama. U Herceg Novom, Budvi, Kotoru, Baru, Sutomoru, Ulcinju nosio je krovove kuća i škola, rasvjetu, obarao i lomio drveće, oštetio vozila, otežao saobraćaj, a bilo je i nestabilnog napajanja električnom energijom. Usljed nevremena više puteva je bilo blokirano.
Snažan olujni vjetar u Budvi odnio je krov sa Srednje mješovite škole „Danilo Kiš“. Put Budva – Kotor kroz tunel Mogren bio je zatvoren jer je na magistralu kod Seoca pao kran na kolovoz, a saobraćaj je uspostavljen juče oko sedam sati. Od siline vjetra prevrnut je i kamion na zaobilaznici.
U Kotoru je bilo i požara u Donjem Grblju, kao i u naselju Čeluga. Vjetar je podigao krov na objektu Pribojskog odmarališta u Sutomoru.
Krov je pao na Jadransku magistralu, pa je saobraćaj kroz dio Sutomora bio u prekidu. Oštećeno je i više objekata na najfrekventnijem graničnom prelazu u Herceg Novom. Komandir granične policije Herceg Novi Dragan
Kontić kazao je za Radio- televiziju Herceg Novi da je polomljena rampa na izlaznoj traci i ulaznoj traci.
Nevrijeme je uzrokovalo i
Usred snažnog vjetra, svi letovi sa tivatskog aerodroma juče su bili preusmjereni na podgorički. U pitanju su četiri leta, tri za Beograd i jedan za Istanbul. I sva polijetanja bila su preusmjerena na Podgoricu
potapanje turističkog broda „Knez Lipovac“ u Tivtu. Srećom, u trenutku potonuća na brodu nije bilo posade.
Usred snažnog vjetra, svi letovi sa tivatskog aerodroma juče su bili preusmjereni na podgorički. U pitanju su četiri leta, tri za Beograd i jedan za Istanbul.
I sva polijetanja bila su preusmjerena na Podgoricu.
CEDIS je upozorio na mogućnost nestabilnog napajanja zbog olujnog vjetra u primorskim opštinama.
– Izuzetno jaki udari vjetra od popodnevnih časova pogađaju područje primorskih opština, zbog čega je na određenim dionicama ugrožena i mreža u nadležnosti naše kompanije – naveli su iz CEDIS-a.
Napajanje je nestabilno na području Luštice, Baošića, Morinja, Kumbora, Miločera… Intenzitet vjetra je ta -
kav da otkida granje sa stabala, nanosi na mrežu, takođe značajno otežava i djelovanje ekipa - ističu u toj kompaniji. Jak vjetar bio je i u Podgorici. Dio krova na zgradi na Bulevaru Pera Ćetkovića u podgoričkom naselju Stari aerodrom od siline vjetra odvojio se od konstrukcije.
Nevrijeme je bilo i na Žabljaku, gdje juče zbog jakog vjetra nije radila žičara. Saobraćaj je otežan zbog visokih smetova novih sniježnih padavina. CEDIS je upozorio na mogućnost nestabilnog napajanja zbog olujnog vjetra u primorskim opštinama.
– Izuzetno jaki udari vjetra od popodnevnih časova pogađaju područje primorskih opština, zbog čega je na određenim dionicama ugrožena i mreža u nadležnosti naše kompanije – naveli su iz CEDIS-a.
Napajanje je nestabilno na području Luštice, Baošića, Morinja, Kumbora, Miloče-
ra… Intenzitet vjetra je takav da otkida granje sa stabala, nanosi na mrežu, takođe
Kotorani proslavili Dan Svetog Tripuna
značajno otežava i djelovanje ekipa – ističu u toj kompaniji.
PODGORICA - U Kotoru je juče održana centralna, vanjska proslava Svetog Tripuna-zaštitnika Kotora i Kotorske biskupije.
Proslava je počela u jutarnjim satima ispred glavnih gradskih vrata gdje je priređen doček podružnica Bokeljske mornarice.
Ispred bazilike - Katedrale Svetog Tripuna predat je raport, obavljena je smotra mornara, ispaljen počasni plotun, nakon čega je Bokeljska mornarica odigrala tradicionalno
kolo u čast ovom svecu, čiji je kult više od 1.214 godina prisutan na ovim prostorima. Potom je u Katedrali Svetog Tripuna pontifikalnu misu služio mons. Dražen Kutleša, splitsko-makarski nadbiskup, mitropolit splitske nadbiskupije i apostolski administrator Porečke i Pulske biskupije.
Nakon mise, u podne je uslijedila tardicionalna procesija ulicama Starog grada Kotora u kojoj moći Svetog Tripuna nose mornari Bokeljske mornarice.
Procesiju su po tradiciji u pro-
lasku pored Crkve Svetog Nikole pozdravili sveštenstvo Srpske pravoslavne sa protojerejem stavroforom Srpske pravoslavne crkve Milenkom Jekićem. Procesiju su pozdravila i zvona Crnogorske pravoslavne crkve i protojerej Ivan Pajović sa sveštenstvom.
Osim kotorskih lokalnih i zvaničnika susjednih opština, procesiji je prisustvovao i potpresjednik Vlade Hrvatske i ministar unutrašnjih poslova te države Davor Božinović. Iv. K.
KIJEV – Rusija koncentriše trupe i vojnu opremu kako bi pokrenula snažnu ofanzivu oko Bahmuta i regije Lugansk, objavio je think-tank Institut za proučavanje rata. Analitičari ISW-a rekli su da su pokušaji da se okruži Bahmut spriječili Rusiju da okupi trupe potrebne za napad na Zaporožje sa istoka, prenio je Indeks.
Ruske snage regrutuju osuđenice iz kaznenih kolonija u okupiranim regijama Ukrajine kako bi pomogle u njihovim ratnim aktivnostima, navodi se u izvještaju ukrajinske vojske.
ReGRUTACIJA ŽeNA – Kako bi nadoknadio gubitke u ljudstvu, neprijatelj pokušava privući osuđene žene da učestvuju u ratu. Okupatori su unutar sedam dana regrutovali oko 50 žena iz popravne kolonije grada Snižne na privremeno okupiranom području Donjecke oblasti. Dobili smo informacije da su ih poslali na teritoriju Ruske Federacije na obuku – stoji u izvještaju, a prenosi Sky News. U međuvremenu su najmanje tri osobe ranjene u juče-
rašnjem raketnom napadu na stambenu zgradu u regiji Harkov na istoku Ukrajine, prenose mediji.
Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva objavilo je svoj najnovij izvještaj o krizi u Ukrajini. Navodi se da je tokom prošle sedmice Rusija nastavila s „malim pomacima“ u svom pokušaju da opkoli grad Bahmut. Kaže da su dvije glavne ceste u gradu za ukrajinske brani-
Predsjednica Kosova smatra da je opasno imati susjeda kakav je Srbija
PRIŠTINA - Predsjednica Kosova Vjosa Osmani rekla je da je „opasno imati susjeda kakav je Srbija“, ali da će NATO i „naše snage“ „spriječiti scenarije“ predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Osmani je u intervjuu hrvatskom „Večernjem listu“ istakla da je veoma ponosna na odnose Kosova sa Hrvatskom. Govoreći o stanju na Kosovu, razgovorima sa Srbijom i „provokacijama Vučića“ i zašto se protivi stvaranju Zajednice opština sa srpskom većinom, rekla je da Srbija tvrdi da bi, po prijedlogu koji je u opticaju, ta zajednica imala izvršna ovlašćenja. Osmani je uz to odbacila svaku pomisao na „podjelu zemlje“. – Situacija na Kosovu je izuzetno napeta, pregovori su nekako zapeli, nema dinamike. Međutim, nedavno su stigli Miroslav Lajčak i Gabrijel Eskobar koji su najavili novu rundu razgovora – rekla je Osmani.
Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da predsjednik Rusije Vladimir Putin nije u njihovim telefonskim razgovorima prijetio ni njemu ni Njemačkoj, prenio je juče njemački list „Bild am zontag“.
Šolc je takođe rekao da je Putinu jasno stavio do znanja da ima veoma različite poglede na rat u Ukrajini.
Evropska unija uvela je zabranu ruskog dizela i drugih rafiniranih naftnih proizvoda kako bi smanjila energetsku zavisnost o Moskvi. Cilj je omogućiti da se ruski dizel izvozi u zemlje kao što su Kina i Indija kako bi se izbjegao nagli porast cijena koji bi naštetio potrošačima širom svijeta, a istovremeno smanjio profit kojim se finansira proračun Moskve, a time i rat u Ukrajini.
UKRAJINCI ODOLIJeVAJU
telje vjerovatno ugrožene direktnom vatrom, nakon ruskog napredovanja. Izvještaj takođe navodi da su Vagnerove paravojne snage ove sedmice vrlo vjerovatno zauzele podređenu rutu koja povezuje Bahmut s gradom Siversk. Ukrajinski mediji navode da će sljedeće sedmice ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov napustiti svoju dužnost, a umjesto njega će ministarstvo vjerovatno voditi
Kirilo Budanov, šef Obavještajne službe Ukrajine (DUI). Navodno predsjednički tim trenutno razmatra gdje prebaciti Reznikova jer „niko u kancelariji predsjednika ne sumnja da on treba ostati u timu“. Reznikov bi navodno mogao postati ministar pravosuđa. Prema Ukrajinskoj pravdi, sadašnji ministar pravosuđa Denis Maliuska mogao bi postati ambasador u nekoj evropskoj zemlji.
Zapovjednik Vagnera, ruske plaćeničke grupe, rekao je juče da se vode žestoke borbe u sjevernim djelovima ukrajinskog grada Bahmuta, koji je sedmicama u fokusu ruskih snaga.
Prigožin je rekao da nijesu tačni izvještaji ruskih medija da ukrajinske snage napuštaju Bahmut te da se one očito „bore do kraja“. „U sjevernim četvrtima vode se žestoke borbe za svaku ulicu, svaku kuću, svako stubište“, dodao je. Ukrajinski predsjednik Vo-
Proglašenje uzbune četvrtog stepena na skali od pet nije spriječilo mnoge turiste da i juče izlaze sa obilježenih staza
BEČ - Pet osoba nađeno je juče mrtvo u lavinama u nekoliko skijališta u austrijskoj pokrajini Tirol, a tokom vikenda ukupno osam. Sezona skijanja je u punom jeku, ali je snijeg naglo napadao, te je sniježni pokrivač nestabilan.
Samo u Tirolu u subotu je prijavljeno 30 lavina, od kojih je 11 zahvatilo ljude, i spasilačkih intervencija je bilo mnogo i to po vjetru i vijavici, na šta su spasi-
oci i juče upozoravali skijaše. Proglašenje uzbune četvrtog stepena na skali od pet nije spriječilo mnoge turiste da i juče izlaze sa obilježenih staza, saopštile su vlasti. Većina je poginula u lavinama na skijaškim terenima ili dok su se uprkos opasnosti skijali van obilježenih staza, a poginuo je i jedan mještanin dok je traktorom čistio snijeg. Još nije objavljeno odakle su bi-
le jučerašnje žrtve, a u subotu su u istom području Tirola poginuli po jedan Kinez, Novozelanđanin i Njemac. U Beču je počeo školski raspust i odmarališta su puna poslije lošeg početka zimske sezone kada snijega nije bilo na malim i srednjim nadmorskim visinama. U lavinama je posljednjih godina u prosjeku ginulo po oko 20 ljudi u Austriji, vodećoj destinaciji za zimske sportove.
lodimir Zelenski oduzeo je juče državljanstvo nekolicini bivših uticajnih političara u posljednjem od koraka za „čišćenje“ zemlje od proruskih uticaja.
– Danas sam potpisao relevantne dokumente kako bih preduzeo još jedan korak u zaštiti i čišćenju naše zemlje od onih koji su na strani agresora– rekao je Zelenski tokom noćnog video-obraćanja. Zelenski im nije želio navesti imena, ali je rekao da imaju dvojno rusko državljanstvo. Ukrajinsko ministarstvo odbrane objavilo je snimak ostataka pozorišta u Mariupolju.
Zdravstvene vlasti pozivaju u na oprez Potvrđena dva importovana slučaja kolere u Južnoafričkoj
JOHANESBURG- U Južnoafričkoj Republici registrovana su dva importovana slučaja kolere, saopštilo je Ministarstvo zdravlja te države. Zdravstvene vlasti pozvale su na oprez.
Kolera je potvrđena kod dvije sestre koje su u januaru putovale u Malavi, gdje je od te bolesti preminulo više od hiljadu ljudi, prenosi Rojters. U saopštenju Ministarstva navodi se da su se kod obje pacijentkinje simptomi pojavili nakon što su se vratile u Johanesburg.
Iz Ministarstva su kazali da postoji još jedan slučaj za koji se sumnja da je kolera, a riječ je o bliskom kontaktu. Oni su dodali da se čekaju rezultati laboratorijskih testova.
U vremenu u kojem se zaista čini da možeš polom, vjerom, nacijom, stavom, idejom itd. biti što god želiš - zaista mislim da su svi izbori koji se tiču teme ostvarivanja sebe kroz materinstvo - duboko intimna odluka svake žene ponaosob. Mislim da se može biti bremenit idejom, vizijom i misijom drugojakom. Isto važi i za mušku stranu priče – kazala je Obradović
PODGORICA – Nadići sebe u ulozi znači dati život liku tako da postaje stvaran, uz građenje one najvažnije niti sa publikom – povjerenja.
Takva je i „Ona“, koju je u predstavi „Jerma“ odigrala Kristina Obradović. Jednako intenzivno krhka i jaka, poletna i u padu, jednostavno karakterno naga.
Predstava „Jerma“ posljednja je premijera koju je publika u Crnogorskom narodnom pozorištu vidjela pred kraj prošle godine, a prva reprizna izvođenja u ovoj godini imala je u minulim danima. A, pozorišnoj, ali i filmskoj i televizijskoj publici Obradović je i te kako poznata. Tome u prilog ne idu samo nagrade, već i brojne uloge koje je ostvarila, kako u matičnom CNP-u, tako i na drugim teatarskim scenama.
O tome šta je nekada značilo, a šta sada znači biti žena, ljubavi kao osnovnoj polugi kroz život, predstojećim filmskim premijerama, Obradović je govorila za Pobjedu.
POBJEDA: Iako ste dugo članica ansambla Crnogorskog narodnog pozorišta, čini se da je ova uloga u potpunosti ogolila i donijela neki drugačiji uvid u Vaš glumački potencijal. Šta je to specifično kod nje i na koji način i Vi progovarate kroz nju?
OBRADOVIĆ: Određeni niz godina nisam bila u poziciji da se zaigram i razvijam na sceni matične kuće, iz meni nepoznatih razloga. S druge strane, priliku da rastem glumački ali i ljudski dobijala sam na nekim drugim scenama, kako u zemlji tako i van nje. Nisam svoj prvi maraton istrčala sa Jermom. Naprotiv. Samo to nije bilo dato na uvid publici Crnogorskog narodnog pozorišta. Evo, sada,
poslije dosta vremena, i te mogućnosti.
Za Jermu je trebalo ljudski i glumački da sazrim, dobijem uvide u određene segmente života, vjerovatno da se dovoljno puta izgubim, pronađem, razočaram, nanovo uzemljim i tako dalje... Možda je najspecifičnija stavka, prilikom rada na ovoj ulozi, bila u tom, naoko, nepremostivom jazu koji je ležao između ideje o tome da nemam baš nikakve sličnosti sa tom ženom i da je jezivo koliko nje ima u meni. Građu sam nalazila mnogo više u onome što nije dato činjenicama. Činjenice donose jednu emancipovanu ženu, visko ostvarenu u karijeri i urbanim sociološkim krugovima svjetske metropole, u njenim najboljim godinama, u ljubavnom odnosu baš po njenoj mjeri. To su dobrodošla, međutim ipak spoljnja oivičavanja lika. No, mene je tu mnogo više interesovalo šta se dešava onda kada je i car go, gdje je ono ljudsko i iskonsko jer ga uvijek mora biti ma koju masku da ste izabrali za sebe; gdje je slabost i ranjivost, jer je uvijek mora biti ma pod kojom iluzijom omnipotentnosti da živite.
POBJEDA: Šta se to sve oslikava u praznoj utrobi žene čiji život predstavljate? Je li prevelika želja ono što je gura naprijed ili, u krajnjem, ono što je vodi u ruinu?
OBRADOVIĆ: Čini mi se da za svakog od nas dođe trenutak kad zastaneš, sagledaš sebe dotadašnjeg. Uvidiš da je život u tom obliku stigao do nekog svog plafona. Jednima tad zatreba inicijacija na neki sljedeći nivo, drugi požele sasvim novi list da ga ispočetka ispunjavaju, treći ostaju u tome ne znajući kako bi izašli... Tu nastupaju razlike u našim svjetonazorima, karakterima, na-
kupljenoj snazi, pa i mudrosti ako hoćete. Djeluje da je mnogo toga zbunjujućeg za mladu ženu danas i ovdje. Današnje žene trideset plus mahom su, u svom ranom djetinjstvu, odgajane kao poslušne djevojčice sa cijelim džakom odgovornosti koje na njima leže, onoga što se od njih očekuje, onoga što one nikako ne smiju; jedan sistem je upravo bio u ruševinama, rat je bjesnio oko nas i mnogi očevi su bili u tom ratu. Onda su se otvorila vrata nekakvih silnih sloboda i, tada, već tinejdžerka - gvirnula je u to da postoje i mnoge druge opcije za jednu ženu. Ali kako sad iznevjeriti onu bazu? Kako utišati one te-
POBJEDA: U stalnoj trci da stignemo smisao, a ponekad i sebe, na koju poziciju to stavlja ljubav? Naročito ako sa jedne tačke ovu predstavu posmatramo i kao priču o krahu jedne jake emocije, suštinskom nerazumijevanju između muškarca i žene...
OBRADOVIĆ: A kako je uopšte moguće postići neki smisao, kako sresti tog sebe - bez ljubavi? Ljubav je dokaz da
Kosmos stanuje unutar nas samih, da nas ista iskra života sve prožima, ljubav je podsjećanje da ti je brat onaj pored tebe, koja god teritorijalna, nacionalna, vjerska i druga ljudska izmišljotina da ga obilježava. Ljubav ne dolazi. Ona je tu. Ona je veća od nas samih. I to je ono na šta se danas teško pristaje. Zato što treba mnogo davati, mnogo žrtvovati, mnogo odolijevati, mnogo se mijenjati
meljno ugrađene glasove u glavi? Sada je ona izrasla u mladu ženu koja pokušava živjeti tu razapetost između tradicije i modernog, između očekivanog i intimno željenog, između joge i droge, između pitanja poslodavca - da li imate, ili imate namjeru da uskoro imate dijete; pitanja partnera - da li ćemo, i imamo li namjeru uskoro imati dijete; svog straha da li je u redu da sama želi ili ne želi dijete... između svih uloga i funkcija koje silno želi savršeno obavljati. Potreba da praznu utrobu ispuni djetetom kod naše junakinje se mijenja. Najprije kreće kao još jedna ideja, po principu zašto da ne. Djeluje da je to ko-
i zrijevati, mnogo, mnogo služiti. Tako da, pozicija ljubavi je - stalna. Uz još par vječnih vrijednosti. Pozicije su im krunske, nepromjenjive. Mi smo ti koji smo promijenili pozicije u odnosu na nju. Jer je tako lakše. U predstavi „Jerma“ imamo dvoje ljudi koji se vole. Zaista vole. Prevazilaze prepreke, bore se, padaju i ustaju do trena u kom strast preuzima primat i ono mjesto na kom je do skoro bila ljubav. Lako je te stvari pobrkati nekada. Jako lako. Pa pod okriljem te pobrkanosti djelovati. Pad je tada samo pitanje trenutka.
me pitate u kom procentu je ta želja rezultat pritiska okoline, očekivanja, onoga što se uzima apriori za prirodno i podrazumijevano - moram vam reći da se nisam time bavila - iz prostog razloga što sam taj zov osjećala svojim i autentičnim. U vremenu u kom se zaista čini da možeš polom, vjerom, nacijom, stavom, idejom itd. biti što god želiš - zaista mislim da su svi izbori koji se tiču teme ostvarivanja sebe kroz materinstvo - duboko intimna odluka svake žene ponaosob. Mislim da se može biti bremenit idejom, vizijom i misijom drugojakom. Isto važi i za mušku stranu priče.
POBJEDA: Na koji način mi danas gledamo na nerotkinje? Jesmo li odmalki od patrijahalonog, surovog pogleda na „jalovice“?
madić koji joj nedostaje do savršenstva. Vremenom, njoj se učini da to nije samo ideja nego njena istinska potreba, snažan unutrašnji zov. U cijelu igru se upliće i vrijeme, biološki sat otkucava. Suočena sa neuspjehom, ona ne pristaje na predaju, potreba se pretvara u borbu - pa današnji svijet te uči da samo „work hard“ i rezultat mora stići. U tom vrtlogu naša junakinja jednostavno ne ukači onaj trenutak u kom se sve izvrne u svoje naličje, u kom sve to preraste u opsesiju koja postaje sama sebi svrha i koja ruši sve pred sobom, a nju samu najviše urušava.
POBJEDA: Je li ta potreba za majčinstvom dio kolektivnog nasljeđa čiji smo dio, ili jednostavno biološka potreba koja nadglašava glasove društva?
OBRADOVIĆ: Ne znam odgovor na to pitanje. Možemo se baviti psihološkim, sociološkim i ostalim studijama na tu temu, ali mislim da niste to tražili od mene. Mogu pokušati da dam sasvim intiman, svoj odgovor, budući da sam majka dvoje djece. Za mene je to bila snažna želja, koja se poklopila sa snažnom željom mog partnera. Naša djeca su otjelotvorenje naše najdublje želje, dakle. Ako
OBRADOVIĆ: „Mutno je sve to u nama, draga moja dobra Beatriče“, što bi rekao Krleža Dvadesetogodišnju ženu osuđujemo što ima djecu i pitamo se kud će joj sad život; tridesetogodišnju osuđujemo što nema djecu i pitamo se što će joj sad život. Osuda je omiljeni hobi ovog mentaliteta. Riječ „greote“ ima najširu lepezu primjene i značenja, najparadoksalniji spoj istinskog dušebrižja, intimnog likovanja i osjećaja olakšanja jer se to „greote“ nekom drugom dešava. Teško mi je odgovarati na ovakva pitanja a da ne upadnem u generalizovanje, koje ne volim i od koga se čuvam. U najkraćem, ne mislim da smo odmakli od tog tradicionalnog, surovog pogleda - mislim da smo ga samo malo modifikovali, intelektualizovali, urbanizovali - riječju: našminkali.
POBJEDA: Borbu, koja je data kao jedna od dominantnih karakternih crta lika koji donosite, kako ste i kazali nakon premijere, nije rijetka svuda oko nas, kod žena koje su nam bliske. Koliko je teško, te u krajnjem moguće i potrebno, napra-
viti lični otklon od toga?
OBRADOVIĆ: Latinska izreka glasi - živjeti, znači boriti se. Već sam rekla da je borba koju u našoj predstavi vodi junakinja, ali i njen partner (ne zaboravimo taj važni i, rekla bih, dobro osvijetljen segment u našoj priči) - borba mnogih meni dragih žena i muškaraca u ovom trenutku. Predstava detektuje i tretira jedan od gorućih problema današnjice. Vođena ljubavlju, nadom, snagom, hrabrošću nekolicine meni bliskih žena gradila sam ovaj lik, uz predivne partnere i rediteljku. Postojao je trenutak u kom sam morala otpustiti dio lične povezanosti i boli u vezi sa tom temom, kako bih, jednostavno, ustupila prostor životu samog lika.
POBJEDA: Koliko je danas često suočenje sa verzijom sebe, koja nam se možda i ne dopada?
OBRADOVIĆ: Ne znam koliko je često, ali znam koliko je važno, koliko nam bez toga nema boljitka i ozdravljenja. Ali je i jako teško. Jer je naš vrli um istreniran da nas ubijedi da smo mi sasvim u redu, da su okolnosti i drugi ti koji su kvariše. Teško je jer sve, prirodno, teži mirovanju, a promjena zahtijeva akciju, djelanje, bol jedne male smrti iz koje ćeš se roditi bolji. Jako je teško, dakle, izabrati takvo sučeljavanje, kad je ova druga opcija mnogo jednostavnija - sjedimo i čekamo da se nešto već samo od sebe desi i namjesti, u međuvremenu uredno olajavajući okolnosti koje su za nas, eto, teže nego za druge. Ali koliko je lijepo, koliko je ogromno, koliko je iscjeljujuće kad, ponekad, uspijemo da utišamo ego i dozvolimo sebi taj susret sa sobom.
POBJEDA: Uskoro bi pred publikom trebalo da se nade i filmsko ostvarenje „Planeta 7693“, u kom takođe igrate glavnu ulogu. Koliko se priča ove žene razlikuje od Vaše posljednje pozorišne uloge i kakvu priču donosi?
OBRADOVIĆ: Na ljeto će biti dvije godine od snimanja tog filma. Bio je to jedan od meni najdražih filmskih setova do sada. Moram prvo pogledati film, da bih Vam lijepo odgovorila - em se pozaboravljalo, em je pitanje šta su makaze u montaži ostavile od tog lika. Zaista sa mnogo dobrih misli i sa posebnom pažnjom iščekujem izlazak filma. Razlikuje se ta junakinja, naravno, ne samo u odnosu na Jermu, već u odnosu na bilo koju drugu ulogu. U onom smislu u kom se svi razlikujemo međusobnonaša htijenja, naši procesi, naša nedostajanja, naše borbe- različite su. Tako je u filmu u pitanju majka tinejdžerke i dječaka koji je na pragu tinejdžerskog perioda. Što je već dovoljna okosnica za jednu ogromnu razliku. Priča je to toliko drugačija od onoga do sada snimanog i viđenog kod nas i tu ću zaustaviti priču svoju, a otvoriti prostor za zajedničku znatiželju.
POBJEDA: lako je i dalje prisutan, čini se da smo se privikli na suživot sa korona virusom. Međutim, ako se osvrnemo na pandemijski period, kakve je posljedice on ostavio na umjetnost, a kakav na ljude?
OBRADOVIĆ: Opet bježim iz generalne procjene. Nisam tome dorasla. U ovom mom mikrokosmosu, bio je to period renesanse. Jasno da je tome prethodio cijeli mračni srednji vijek - jedno bez drugog ne postoje. Taj period me je približio onim ljudima kojima i treba da budem blizu; razbistrio mi pogled na moju umjetnost; rodile su se neke nove ideje (još uvijek ne i vrijeme i hrabrost da ih ostvarim, ali biće); najlucidnijim svijetlom osvijelio moju porodicu i donio nam radost još jednog života u nju. Bilo je i usamljenih gubljenja, osamljenih traganja, onih suočavanja o kojima smo malo prije govorile. I ljubav, opet i ponovo - ljubav.
Svetlana VIŠNJIĆPODGORICA – Bazirana na kamernim ostvarenjima nezavisnih i slobodnih scena i kvalitetne selekcije, međunarodna manifestacija kamernih dramskih ostvarenja – „Makado“ počeće večeras u 20 sati na Velikoj sceni KIC-a „Budo Tomović“ premijerom predstave „Ispovijesti“, u režiji Slavka Kalezića.
U takmičarskom dijelu osmog izdanja festivala učestvuje sedam predstava koje će publika biti u prilici da pogleda do 13. februara, kada će najboljima biti dodijeljena nagrada „Sat kula“za najbolju predstavu, najbolju mušku, odnosno žensku ulogu, ali i za bravuru.
Predstava „Ispovijesti“, koproducentski je projekat KIC-a i NVO Crnogorska fabrika umjetnosti - Danilovgrad. Riječ je o predstavi koja se bavi smislom egzistencije savremenog čovjeka koji je pritisnut poteškoćama poput otuđenosti, nemogućnosti međuljudske komunikacije i depresije, ali i ugrožen društvenim katastrofama i socijalnim nejednakostima. Pored Kalezića, u predstavi glumi Vanja Jovićević. Sjutra veče, u 20 sati u Dodestu, publika će moći da pogleda monodramu „Naši dani“, čiji je autor glumac i pozorišni reditelj iz Beograda Radoslav Milenković. Tekst predstave nastao je dramatizacijom satiričnih pjesama Vladislava Petkovića Disa (Naši dani i Himna) i najznačajnijih pripovjedaka Radoja Domanovića, (Stradija, Danga i Mrtvo more) koji je oštro, kritički bespoštedno i du-
hovito slikao vlast svoga vremena, ogrezlu u korupciji i nasilju. Takmičarski program u srijedu veče u Dodestu biće nastavljen autorskim projektom „Mala čuda“ Sanje Milardović, čiji su koproducenti Teatar Exit i Umjetnička organizacija Teatrum iz Zagreba. Ova tragikomična monodrama fragmentirano prati sadašnjost i prošlost spisateljice Ane u kombinaciji sa nadrealnom i apsurdnom pričom izgrađenom oko Flore, glavnog lika njenog romanaovo je priča o ženi u tridesetima. U četvrtak veče, 9. februara u 20 sati, publika će moći da pogleda predstavu „Noć u kući gos-
U okviru pratećeg programa ,,Makada“, publika će večeras biti u prilici da u izložbenom holu KIC-a „Budo Tomović“ u 18 sati isprati izložbu „Crnogorska pozorišna povijest“ autorke Slavojke Marojević O postavci će, pored autorke, govoriti publicista i novinar Vanja Kovačević. Dizajn postavke je djelo akademskog
podina Kolaka“, rađenu prema tekstu Vladimira Đorđevića u kojoj uloge tumače Vladimir Kerkez, Boda Ninković i Irfan Mensur, reditelj komada. Pisac Đurđević je o predstavi, između ostalog, rekao da je komad o tri antiheroja poslije kog muškarcima nije udobno, a ženama je sve jasno. Dio manifestacije biće i monodrama „Neodustajanje“ čiji tekst, režiju i izvođenje potpisuje glumica Marija Medenica, a koja će biti izvedena u petak veče u Dodestu. Ovo je priča o glumici koja se u momentu dodjele nagrade suočava sa dilemom da li treba da
slikara Darka Musića, a grafičku obradu rukopisa i fotografija potpisao je Ranko Radulović. Projekat je koncipiran u formi ilustrativno-narativnog karaktera i ukazuje na kretanja u razvoju dramske umjetnosti i produkcije na prostoru Crne Gore, od ranih oblika scenskih izraza do savremenog teatra na lokalnom i nacionalnom nivou.
Raspisan konkurs za ,,Bjelopoljsko likovno proljeće“
prihvati priznanje ili da se konačno obračuna sa sistemom protiv kog se borila tokom svoje karijere.
Predstavu „Golf 4“, priču o četiri žene koje neobavezno druženje na golf terenu navede na puteve ispovijesti, otkrivanja tajni, ali i finalnog prikupljanja solidarnosti, publika će moći da pogleda u subotu veče, u 20 sati. U predstavi koja je nastala po tekstu Norma Fostera igraju Marija Đurić, Jelena Đukić, Maja Stojanović i Marija Maša Labudović Autobiografska priča glumice Vanje Radošević, kabare „Prekvalifikacija“ u nedjelju, 12. februara u 20 sati zatvoriće takmičarski dio ,,Makada“. Predstava govori na jedan satiričan, komičan i atraktivan način o vremenu u kome živimo i o tome šta sve moramo da radimo da bi preživjeli i opstali. U ponedjeljak, 13. februara u 20 sati u čast nagrađenih biće izveden poetsko-muzički performans antikabare „Džentlmen“, za koji režiju i poeziju potpisuje Obrad Nenezić, uloga je povjerena glumcu Jovanu Daboviću S. V.
PODGORICA – Javna ustanova Muzej Bijelo Polje raspisala je konkurs za ,,29. Bjelopoljsko likovno proljeće“, koje će biti otvoreno do 10. marta.
Prema riječima direktora Muzeja Željka Raičevića, manifestacija je otvorena za sve - pravo učešća imaju svi likovni stvaraoci, bez obzira na profesiju i nivo obrazovanja (akademski slikari, vizuelni umjetnici, likovni umjetnici amateri, ljekari, arhitekte i dr.).
- Pravo učešća imaju zavičajni umjetnici, kao i oni koji su porijeklom iz Bijelog Polja, ali žive i stvaraju van našeg grada. Takođe, mogu se prijaviti i amateri, talentovani učenici, kao i
studenti likovnih umjetnosti. Upravo to ovu manifestaciju čini drugačijom i posebnom i zaista je jedna od rijetkih koja pruža priliku svakom stvaraocu da se izrazi i predstavi svoj rad – kazao je Raičević. Zainteresovani se mogu prija-
viti sa dva galerijski opremljena djela, nastala u periodu između dva salona, koji se mogu dostaviti svakog radnog dana u pomoćnim prostorijama iza zgrade Muzeja.
- O konceptu salona odlučivaće stručni žiri sastavljen od akademskih slikara i istoričara um-
jetnosti koji nijesu učesnici ove manifestacije, a tri najbolja rada na salonu biće novčano nagrađena – istakao je Raičević. Otvaranje salona predviđeno je za 21. mart, u galeriji Centra za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“. A. Đ.
predstave „Ispovijesti“ večeras počinje festival „Makado“
Izložba „Crnogorska pozorišna povijest“ večeras u KIC-uLogo manifestacije
Javne zelene površine u glavnom gradu zauzimaju prostor od oko 1.200 hektara na kojem je evidentirano nešto više od 24.000 stabala različitih vrsta.
Finansijska procjena vrijednosti drveća nije bila predmet katastra zelenih površina. Informacije prikupljene za potrebe izrade ovog katastra predstavljaće osnovu za dalju analizu od strane stručnih lica, odnosno za osmišljavanje i implementaciju aktivnosti koje će doprinijeti daljoj zaštiti i promociji zelenog fonda Podgorice.
MJERENJA
Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Glavnog grada su kazali da na osnovu dostupnih podataka, važeće prostorno-planske dokumentacije, geodetskih i satelitskih snimaka, te mogućnošću uvida u namjene i vlasništva parcela na teritoriji glavnog grada, izvršena su okvirna mjerenja javnih zelenih površina.
- Do konačnog usaglašavanja prostorno-planske dokumentacije koja je u toku i izrade svih faza katastra gradskih zelenih površina, koriste se podaci dobijeni navedenim analizama i mjerenjima. Rezultati mjerenja pokazuju da zelene površine u glavnom gradu zauzimaju prostor od oko 1.200 hektara. Kroz izradu katastra zelenih površina koje održava gradsko preduzeće Zelenilo, a koji je u prvoj fazi obuhvatio površinu od oko 400 hektara (širi centar grada i dio prema Starom aerodromu), a u drugoj fazi površinu od oko 800 hektara (dio grada Preko Morače i Zabjelo) evidentirano je nešto preko 24.000 stabala različitih vrsta. Finansijska procjena vrijednosti drveća, nije bila predmet katastra zelenih površina – poručuju iz Glavnog grada.
Najzastupljenije biljne vrste u Podgorici su autohtone vrste, koje su prilagođene uslovima izmijenjene submediteranske klime, odnosno prilagođene uslovima Podgorice.
- Najzastupljenije vrste su platani, košćele, jaseni, javori, ligustrum, česmina, crni bor, čem-
Kako je u toku izrada katastra zelenih površina, jedan od podataka koji se unosi u sistem jeste i procijenjena starost i vrijednost drveća. Na izradi katastra rade stručna lica iz više oblasti (inženjeri šumarstva, pejzažne arhitekture, poljoprivrede i sl.) te se na osnovu više parametara određuje i vrijednost drveća (vrsta drveta, dimenzije stabla, vitalnost, dekorativnost i dr.). Dakle, kroz dalju analizu podataka prikupljenih u okviru izrade katastra zelenih površina, definisaće se buduće aktivnosti u pravcu očuvanja i promocije zelenog fonda i iste će svakako uključiti i detaljniju analizu starosti stabala i s tim u vezi i definisanje okvira za njihovu dodatnu zaštitu – poručuju iz Glavnog grada
Iz Glavnog grada navode da Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice upravlja zaštićenim područjem Spomenikom prirode ,,Park šuma Gorica“.
- U skladu sa Studijom zaštite na Gorici je identifikovano 37 vrsta drveća, od kojih su najzastupljeniji alepski bor, čempres, ostali borovi i makedonski hrast.
Naime, na području brda Gorica dominantna je šuma alepskog bora (Pinus halepensis Miller) i čempresa (Cupressus sempervirens L.) vještačkog porijekla nastala u periodu nakon pedesetih godina prošlog vijeka. Sporadično se javlja i samopodmlađivanje, naročito posljednjih dvadesetak godina. Osim ovih vrsta vrijedno je pomenuti i izuzetne primjerke bora pinjola (Pinus pinea L.) na vrhu Gorice, kao i prisustvo makedonskog hrasta (Quercus trojana Webb), vrste koja na području Podgorice ima smanjen areal – navode iz Glavnog grada.
pres, pinjol, četinarske vrste su alepski bor, kedrovi, od lišćara lipa, melija, dudovac... – navode iz gradske uprave. Informacije prikupljene za potrebe izrade katastra zelenih površina predstavljaće osnovu za dalju analizu od strane stručnih lica, odnosno za osmišljavanje i implementaciju aktivnosti koje će doprinijeti daljoj zaštiti i promociji zelenog fonda Podgorice.
- Kako je u toku izrada katastra zelenih površina, jedan od podataka koji se unosi u sistem jeste i procijenjena starost i vrijednost drveća. Na izradi katastra rade stručna lica iz više oblasti (inženjeri šumarstva,
U prethodnih pet godina na javnim zelenim površinama u gradu posađeno je više od 12.000 sadnica drveća
pejzažne arhitekture, poljoprivrede i sl.) te se na osnovu više parametara određuje i vrijednost drveća (vrsta drveta, dimenzije stabla, vitalnost, dekorativnost i dr.). Dakle, kroz dalju analizu podataka prikupljenih u okviru izrade katastra zelenih površina, definisaće se buduće aktivnosti u pravcu očuvanja i promocije zelenog fonda i iste će svakako uključiti i detaljniju analizu starosti stabala i s tim u vezi i definisanje okvira za nji-
Ukoliko neko posiječe ili obori drvo na gradskom zemljištu u dijelu koji se odnosi na postupanje u slučaju da je u pitanju zaštićeno prirodno područje, shodno odredbama Zakona o zaštiti prirode, predstavnik službe zaštite zaštićenog prirodnog dobra, između ostalog, ima ovlašćenje da, kada ustanovi da je došlo do kršenja režima zaštite, legitimiše lice koje zatekne u zaštićenom prirodnom dobru, zadrži lice zatečeno u izvršenju krivičnog djela u skladu sa posebnim zakonom kojim se uređuje zaštita lica i imovine, odmah obavijesti organ uprave nadležan za
poslove inspekcijskog nadzora i da zatraži uspostavljanje prethodnog stanja, odnosno naredi mjere za sprečavanje i uklanjanje štetnih posljedica. - Takođe u skladu sa odlukom o uređivanju i održavanju zelenih površina, za stabla koja se nalaze na javnim površinama, prilikom izgradnje objekata, ukoliko se desi da je nužno izmjestiti ili ukloniti stablo, investitor je dužan da obezbijedi presađivanje zdravih stabala ili sadnju tri nova stabla za svako posječeno drvo – objašnjavaju iz Glavnog grada.
hovu dodatnu zaštitu – poručuju iz gradske uprave.
STAROST
Vrijednost sadnog materijala za sadnju na javnim zelenim površinama zavisi od više faktora. - Najznačajniji su biljna vrsta i starost sadnice, kao i primjena mjera njege održavanja. Imajući u vidu da se na uređenim javnim zelenim površinama sadi kvalitetan biljni materijal i najvećim dijelom su to odrasle sadnice (starije od 10 godina) jedinična cijena sadnice varira i kreće se od 50 eura naviše – objašnjavaju iz Glavnog grada, uz napomenu da cijena sadnica koje se kupuju preko aplikacije ,,Moje drvo“, osim samog sadnog materijala obuhvata i nabavku, transport, iskop sadne jame i sadnju, ankerisanje, održavanje (u toku jedne vegetacione godine) i ugradnju sistema za navodnjavanje.
U prethodnih pet godina, ističu iz gradske uprave, na javnim zelenim površinama, posađeno je više od 12.000 sadnica drveća, od čega je više od 7.000 odraslih sadnica u drvoredima, parkovi-
ma i drugim zelenim površinama, dok je u park šumama posađeno preko 5.000 sadnica za pošumljavanje.
- Svako stablo na javnoj zelenoj površini, za Glavni grad i Zelenilo su, u cilju očuvanja životne sredine, od izuzetne vrijednosti, pa se ulažu maksimalni napori da se kompletan biljni fond i svako stablo održi. Redovno se primjenjuju sve potrebne mjere njege od navodnjavanja, preko orezivanja, do prihranjivanja i sl. Takođe, Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj, pored iniciranja proglašenja zaštićenih prirodnih područja (poput Spomenika prirode ,,Park šuma Gorica“), realizuje promotivno edukativne aktivnosti koje imaju za cilj očuvanje biodiverziteta Podgorice. U tom kontekstu, pored sprovođenja postupka proglašenja zaštićenih područja shodno odredbama Zakona o zaštiti prirode, pomenućemo akcije pošumljavanja lokacija na Malom brdu, Gorici Lješkopoljskoj i Dajbabskoj, realizovane u saradnji sa gradskim preduzećem Zelenilo tokom prethodne godine. Tu je i Agencija za zaštitu i upravljanje zaštićenim područjima Podgorice u okviru koje djeluje i Rendžerska služba, izuzetno važna
za očuvanje prirodnih bogatstava glavnog grada – poručuju iz Glavnog grada. Podsjećaju da gradsko Zelenilo radi kako na održavanju postojećih tako i na formiranju novih zelenih površina u gradu. Kako ističu, u prethodnih pet godina na teritoriji Podgorice izgrađeno je 18 novih parkovskih površina dok je u toku izgradnja još dvije i to kod SC ,,Morača“ i u Ulici španskih boraca. Takođe, izgrađeno je i ozelenjeno 60 dječjih igrališta, brojne saobraćajnice, kružni tokovi i razdjelna ostrva, a plan je da se i u narednom periodu ozelenjavanje nastavi istom dinamikom. Kako dodaju, Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj i u narednom periodu će realizovati akcije pošumljavanja u svim djelovima grada, koje su izazvale veliko interesovanje i okupile brojne sugrađane, volontere i organizacije.
- Očuvanje i unapređenje zelenog fonda u Podgorici ostaje visoko na listi prioriteta gradske uprave, a ostvareni rezultati u proteklom periodu su motiv više da posvećeno radimo na tome da u budućnosti Podgorica bude još zeleniji grad – zaključuju iz gradske uprave, uz podsjećanje da je prema rezultatima istraživanja Evropske agencije za zaštitu životne sredine iz prošle godine, Podgorica peti najzeleniji grad Evrope u kategoriji ,,ukupna zelena infrastruktura“. I. MITROVIĆ
AKTUELNO: Na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog potrebno izvršiti korekcije u cilju jasnijeg informisanja građana o postojanju trake za javni saobraćaj
Treća traka na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog više od dva mjeseca je namijenjena za javni i auto-taksi prevoz, kao i vozila sa pravom prvenstva prolaza.
Cilj obilježavanja trake bio je efikasniji protok saobraćaja i suzbijanje parkiranja na trećoj traci. Međutim, zvuk sirena, škripe guma, naglog kočenja i zaobilaženje žutih plastičnih elemenata, prestrojavanje u zabranjenu traku, parkirani automobili – slika i prilika su najprometnijeg bulevara u gradu.
KOREKCIJA
Profesor sa Mašinskog fakulteta Milanko Damjanović smatra da je dobro što postoji odvojena traka namijenjena za javni prevoz, ali da je potrebno izvršiti određene korekcije. - Jedino imam zamjerku što nema usmjeravajućih linija i što nije sa bočnih prilaznih saobraćajnica označena traka za javni saobraćaj. Znači, usmjeravajuće linije kroz saobraćaj-
Profesor sa Mašinskog fakulteta Milanko Damjanović smatra da u Podgorici postoji prostor da i druge saobraćajnice dobiju posebnu traku koja bi bila namijenjena za javni prevoz.
nice i označavanje sa bočnih saobraćajnica da postoji traka za javni saobraćaj. Sada je u tom dijelu početak snalaženja učesnika u saobraćaju – ističe Damjanović. Potrebno je, smatra, izvršiti korekciju u dijelu usmjerava-
- Ima prostora gdje treba omogućiti javnom prevozu da nesmetano funkcioniše. Gdje god postoji mogućnost definisanja i označavanja posebne trake, treba je uvesti. Dosta ima prateće
Aktivnosti gradskih preduzeća u Ulici Miloša Obilića
Gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija Podgorica u Ulici Miloša Obilića izvodi radove na atmosferskoj kanalizaciji u dužini od 180 metara, gdje će biti ugrađeno osam slivničkih rešetki.
Radovi će biti okončani sredinom februara ukoliko vremenske prilike budu povoljne.
- Realizacijom ovog projekta riješiće se problem sakupljanja atmosferskih voda u ovoj saobraćajnici. Nakon izgradnje atmosferske kanalizacije, gradsko preduzeće Putevi će pristupiti formiranju privemenog parking prostora – saopšteno je iz PG biroa.
Iz Glavnog grada podsjećaju da na ovoj lokaciji uskoro počinju i radovi na formiranju parkovske površine od 2.600 kvadratnih metara.
- Biće izgrađeno igralište sa kombinovanom dječjom spravom, njihalicom, vrteškom i klackalicom na podlozi od tartana i dječja biciklistička staza. Od sportskih sadržaja planiran je poligon za basket, teretana na otvorenom i sto za stoni tenis. Biće postavljen parkovski mobilijar i posađeno 40 stabala, kao i niže ukrasno rastinje, a planirana je i ugradnja sistema za navodnjavanje i parkovske rasvjete – navodi se u saopštenju. I. M.
jućih linija i dodatnog označavanja postojanja trake za javni saobraćaj.
- Nepostojanje usmjeravajućih linija dovodi do zbunjivanja i neblagovremenog informisanja učesnika u saobraćaju u koju saobraćajnicu
infrastrukture, tu se gledaju i drugi učesnici u saobraćaju, u smislu njihove bezbjednosti. To je tema koja iziskuje malo više eleboriranja i analize, ali uglavnom je korisno da se definiše traka za javni
se uključuju. To je kada ulazite sa bočne saobraćajnice, nemate usmjeravajuću liniju da vas ona ne vodi u prvu desnu, već u drugu desnu traku – objašnjava Damjanović. Kako ističe, vozači slabo poštuju novo pravilo.
prevoz, iz razloga što je javni prevoz putnika obaveza prema putnicima, u smislu da stignete na određeno mjesto u određeno vrijeme, jer svaki putnik koji kupi kartu suštinski sklapa ugo-
- Stavovi naših građana nijesu dovoljno izgrađeni, posebno u dijelu inovacija, u smislu postojanja treće trake za javni saobraćaj. Primjetno je njihovo učešće kao i ranije, da koriste tu traku svakodnevno i da nemaju osjećaj da neko ima prioritet u odnosu na njih. Takođe, primjetno je i dalje parkiranje i zaustavljanje na toj traci – ističe Damjanović.
KONTROLE
Način na koji se može uticati na svijest građana, smatra on, jeste dodatno informisanje i kontrolna funkcija, odnosno sankcionisanje.
- Potrebno je da se takve radnje kažnjavaju, i što se tiče parkiranja i zaustavljanja, kao i vožnja trećom trakom – zaključuje profesor sa Mašinskog fakulteta. Slično mišljenje dijele i sugrađani sa kojima smo razgovarali na ovu temu.
- Pohvalno je imati posebnu traku za autobuse, vozila Hitne pomoći. Njima je prioritet da brzo stignu, a s obzirom na
vor sa javnim prevozom, a javni prevoz se obavezuje da će biti na određenoj lokaciji u to vrijeme, tako da putnik ima mogućnost da ih tuži – objašnjava Damjanović.
Kraljev park nakon 10 mjeseci ponovo otvoren za posjetioce
gužve u saobraćaju treće trake su potrebne i na drugim saobraćajnicama. Očigledno je da se poštuju nova pravila – kaže Tamara Krezović, dok u trenutku jedan od vozača naglo koči ne bi li izbjegao žute stubiće. Miloš Knežević smatra da vozači nijesu dovoljno informisani o novoj namjeni trake.
- I ja sam se iznenadio, prvi put sam naletio na plastične elemente koji razdvajaju novoobilježenu traku, zamalo nijesam izazvao udes. Nijesam znao da su tu postavljeni, nema table ili nekog drugog obavještenja o tome, nego kad se prestrojiš vidiš što je u pitanju. To je veoma neozbiljno, mnogi vozači su pretrpjeli štetu na autima – ističe Knežević. Obilježavanje trećih traka na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog (od raskrsnice sa Ulicom Jovana Tomaševića do Bulevara Džordža Vašingtona i od Bulevara Džordža Vašingtona do raskrsnice sa Ulicom Ivana Milutinovića) urađeno je krajem novembra prošle godine. Plastične barikade upozoravaju ostale učesnike u saobraćaju da ne koriste krajnju desnu traku za vožnju, osim na mjestima dozvoljenim za skretanje udesno. Iz gradske uprave ranije su saopštili da će novo rješenje doprinijeti efikasnijem protoku saobraćaja duž glavnog gradskog bulevara. Nj. ŽIVANOVIĆ
Poslije završenih geofizičkih istraživanja, nakon što je u aprilu prošle godine došlo do urušavanja tla u Kraljevom parku i nakon što su ekipe radnika gradskih preduzeća uredile i očistile park, sanirale oštećeni mobiljar i napravile jaču, višu ogradu od armaturnih mreža oko rupe gdje se tlo urušilo, jedan od najvećih parkova u centru grada, nakon 10 mjeseci, ponovo je otvoren za posjetioce.
Kapije na ulazima juče su bile otvorene, oštećene klupe i mobilijar na dječjem igralištu obnovljeni, staze i fontana generalno očišćene, uklonjeni grafiti i detaljno očišćen ljetnjikovac u kojem su klupe i stolovi za šah... Ali zbog hladnog vremena u obnovljenoj zelenoj oazi oko 13 časova nije bilo posjetilaca.
Povodom ponovnog otvaranja parka u podne je bio planiran dječji program i druženje predstavnika gradske uprave sa građanima. Međutim, zbog najavljene hladnoće to je odloženo a, kako su saopštili iz Glavnog grada, ,,dječji pro-
gram u Kraljevom parku, koji je bio predviđen za neđelju, se odlaže do poboljšanja vremenskih uslova“.
Podsjećamo, 4. aprila prošle godine usljed obilnih padavina urušilo se tlo i došlo je do popuštanja konstrukcije podzemnog objekta u Kraljevom parku, od kada je zatvoren za posjetioce. Odgovarajući na pitanja Pobjede iz Sekretarijata za kulturu i sport su ranije izjavili da su istraživanja pokazala da na
cijelom području Kraljevog parka nije utvrđena nijedna nova lokacija sa uočljivim vještačkim ili prirodnim podzemnim objektom, koja bi usljed eventualnog urušavanja mogla predstavljati opasnost za posjetioce parka ili za radnike na njegovom održavanju. Kada je ekipa Pobjede prije mjesec obišla park zatekla je polomljen veliki broj drvenih letvi na klupama širom parka, oštećen
dio parkovskog mobilijara, kao i tartan podloga na dječjem igralištu. Park su ružili i veliki broj neprimjerenih parola i grafita ispisanih na stubovima natkrivenog ljetnjikovca, gdje su klupe za odmor i stolovi za šah, dok su zaštitne ograde oko rupe gdje se urušilo tlo prije bile dobrim dijelom oborene, ali u međuvremenu ekipe gradskih preduzeća su to sanirale i uredile. I. M.
I na drugim saobraćajnicama obilježiti trake za javni prevozTrećom trakom vozi ko treba i ko ne treba Otvorene kapije Igralište u Kraljevom parku
PODGORICA – Nakon tri pobjede gostiju u isto toliko međusobnih mečeva, konačno se radovao domaćin u abaligaškim mečevima SC Derbija i Mornara Barsko zlato – izabranici Andreja Žakelja su lako dobili duel sa nemoćnim Baranima (94:74), za devetu pobjedu i polovičan uspjeh u 18 kola, za korak bliže plasmanu u plej-of. Mornar je, sa druge strane, bio neravnopravan rival, odigrao je slabije nego sedmicu ranije u gostima sa Partizanom, pa je nakon 12. poraza pred crnogorskim vicešampionom težak posao u borbi za opstanak, posebno što se MZT pokrenuo sa ,,mrtve tačke“ pobjedom (trećom) protiv Cedevita Olimpijom.
Upravo meč sa Skopljancima u
PODGORICA – U samo neđelju dana, košarkaši Budućnost Volija su ,,ispeglali“ propuste iz prethodnog perioda u ABA ligi i, uz povoljan rezultat iz Skoplja, došli u situaciju da, sasvim realno, mogu da razmišljaju o trećem mjestu pred plejof, s obzirom na to da će Crvena zvezda i Partizan između sebe voditi bitku za prve dvije pozicije. Nakon pobjede u Ljubljani nad Cedevita Olimpijom (80:58), izabranici Vladimira Jovanovića su kod kuće porazili i FMP, skoro identičnim rezultatom (84:58). Sa porazom Cedevita Olimpije u gostima od MZT-a, Podgoričani su preuzeli četvrto mjesto od tima iz Železnika (imaju isti skor 12-6, ali bolji međusobni odnos zbog ubjedljivije pobjede), i imaju samo poraz više od trećeplasirane Cedevita Olimpije, koja u narednom kolu gostuje FMP-u. Ako FMP dobije, a Budućnost kod kuće pobijedi Igokeu, ,,plavi“ bi pauzu zbog ,,prozora“ u kvalifikacijama za Mundobasket dočekali na trećem mjestu. I sa boljim rasporedom do kraja ligaškog dijela u odnosu na konkurente… - Ono što sam naučio radeći ovdje sa ovim momcima jeste da više ne pravim nikakve velike planove. Ne mogu da razmišljam šta je uradio neko drugi, šta će da bude sjutra i koju ćemo utakmicu da
narednom kolu u Baru je i te kako bitan za Mornar, a pobjeda je, jednostavno, imperativ. SC Derbi idućeg vikenda dočekuje Megu i ima lijepu šansu da novom pobjedom, možda, definitivno iskorači ka doigravanju…
UBRZANJE OD STARTA
SC Derbi, koji je bio bez Flečera Megija (bolovi u leđima), do dvocifrene prednosti na poluvremenu (49:37) je došao bez velikih problema, i pored čak 10 izgubljenih lopti (Mornar četiri
manje). ,,Studenti“ su bolje šutirali za dva (68,1 – 60 odsto) i posebno tri poena, jer su ubacili četiri od osam trojki, dok se Mornar pošteno ispromašivao (11-2), a često se i nepotrebno ispucavao, što je ljutilo trenera Mihaila Pavićevića. Podgoričani su na polovini meča imali prednost u skoku (17-9), a mnogo bolju igru u odbrani (pet ukradenih lopti) su koristili i za lake poene u tranziciji (12 poena iz kontri, gosti samo dva). Mornar je imao i problema sa slobodnim bacanjima (14-7), čime je posao domaćinu bio dodatno olakšan.
Barani su se držali u prvih šest minuta, nakon trojke Radovana Đokovića su imali samo pola koša minusa (14:13), ali je onda, za nepuna dva minuta, uslijedila serija SC Derbija od
Sa dvije važne pobjede u nizu, Budućnost Voli u trci za treće mjesto u ABA ligi, trener Vladimir Jovanović, međutim, spušta loptu na zemlju
10:0 za prvu dvocifrenu prednost (24:13), dva minuta i 21 sekundu prije kraja. Mornar je do kraja kvartala smanjio zaostatak (29:21), ali su ,,studenti“ u drugoj dionici, uglavnom imali dvocifrenu prednost, dok je Mornar u nekoliko navrata bio na ,,minus devet“, posljednji put na 39:30. SC Derbi je najveću prednost, od 15 poena, imao 53 sekunde prije odmora, kada je Emir Hadžibegović ubacio jedno od dva slobodna bacanja za 49:34…
SLAB POKUŠAJ GOSTIJU
Zahvaljujući boljem ofanzivnom skoku, ali i lošim procentima šuta Podgoričana u prvoj polovini dionice (7-3 za dva, 3-0 za tri poena), Mornar je nakon pet minuta igre u drugom poluvremenu uspio da smanji
zaostatak na samo četiri poena (56:52). Tajm-aut Žakelja je, međutim, podigao nivo gotovosti kod njegovih igrača, koji su sa četiri slobodna bacanja (po dva Matea Drežnjaka i Andrije Slavkovića) prekinuli post (60:52), a trojkom Nikole Pavlićevića su vratili dvocifrenu razliku (63:52), dva minuta i 21 sekundu prije kraja, koju su sačuvali do kraja dionice (68:58). Sve dileme, mada ih suštinski i nije bilo, otklonjene su nakon tri minuta igre u posljednjem kvartalu, kada je SC Derbi serijom 11:0, uz tri trojke (Slavković, Danilo Tasić, Pavlićević) i prodorom Pavlićevića, stigao do nedostižnih i maksimalnih 81:60, a ista razlika je bila skoro tri minuta kasnije (88:67)… S. J.
Budućnost Voli se još nije oglašavala, dok se posao i formalno ne završi, ali je dolazak novog pleja dogovoren – belgijski plej Emanuel Lekomt treće je pojačanje podgoričkog kluba u toku sezone. Pojačaće konkurenciju na toj poziciji, gdje Budućnost ima Trea Bel-Hejnsa i Igora Drobnjaka, koji je trenutno povrijeđen.
Lekomt stiže iz izraelskog Hapoel Eilata, u kojem je prosječno bilježio 13,7 poena i 5,9 asistencija.
Crnogorskoj košarkaškoj javnosti je poznat sa posljednjeg Eurobasketa, gdje je u porazu Belgije od naše selekcije (76:70) upisao 10 poena (5-3 za dva, 3-0 za tri poena), dvije
igramo za dva kola. To je previše za nas, ja uopšte i ne znam ko s kim igra u narednom kolu ABA lige. Ovdje totalni fokus mora da bude na sljedećoj utakmici i kad je tako sa mnom, mojim stručnim štabom i igračima, mi smo od solidnog ka dobrom. Ako krenemo da pravimo neke velike planove i mislimo da će neko drugi da nam završi posao, mi smo prosjek, ispod toga i loši. Znači, svako neka radi svoj po-
sao, mi moramo da gradimo ovo što smo počeli i nadam se da ćemo da nastavimo – ističe trener ,,plavih“.
Jovanovića, kako kaže, raduje neki standard koji postoji, prije svega, u odbrani.
- Taj standard je jako teško postići iz razloga jer se zbog putovanja nema previše vremena za trening, U posljednjih 15 dana smo malo bili u Podgorici, više smo bili u autobusu i avionu. I u tom ritmu da us-
postavite neki standard, to je naučna fantastika. Ali momci podnose sve to kako treba, profesionalci su i nema kukanja. Volio bih da u sljedećim utakmicama to odbranimo, ništa drugo, iako neće biti lako – dodaje Jovanović.
Budućnost je odbranom slomila otpor FMP-a, počev od posljednja dva i po minuta druge četvrtine kada nije primila ni poen, preko treće dionice u kojoj je gostima dozvolila sve-
ga šest poena, ukupno 22 za posljednja 22 i po minuta meča.
- I u prvoj četvrtini, gdje smo promašili neka slobodna bacanja i neke zicere, kada napad nije bio baš fluidan, raduje me da smo držali standard odbrane. To je najvažnije. Tako je bilo i protiv Londona, kada smo bili u stavu 20 minuta i čekali kada će oni da padnu. Do skoro je bilo obrnuto. Nadam se da ćemo tako da nastavimo, da imamo odbranu na koju mo-
asistencije i jedan skok. Briljirao je na utakmici protiv Španije, ubacio je 20 poena u trijumfu nad selekcijom koja je kasnije osvojila titulu prvaka Evrope. Statistički je bio najbolji igrač Belgije na EP, gdje je prosječno bilježio 14 poena i po 3,3 skoka i asistencije. Za dva poena je šutirao 60 odsto, a loše za tri poena (18-2). Bio je član idealne petorke Evropskog prvenstva za mlade 2015. godine. Visok 180 centimetara, 27-godišnji plej je igrao za univerzitete Majami i Bejlor, NBA G ligaša Agva Kalijente Kliperse, španske Mursiju i Gran Kanariju, njemački Skajlajners, francuski Po Ortez, te litvanske Prijenai i Jonavu.
žemo da se oslonimo. Dok god budemo takvi, bićemo dobri, a da onda u napadu čekamo da dođu naša tri minuta. Iako je ,,Morača“ bila daleko od pune (oko 800 gledalaca), protiv FMP se čulo najviše aplauza u ovoj sezoni, što govori da su navijači bili zadovoljni zalaganjem i igrom svoje ekipe.
- To me mnogo raduje, stvarno. Srećan sam zbog toga - zaključio je Jovanović. S. J.
Nataša Ćorović vidjela je dobre stvari i u porazu ,,plavih“ u Danskoj od Esbjerga
PODGORICA - Bezbolan poraz u Danskoj od Esbjerga (30:20), u pretposljednjem kolu Lige šampiona, ponovo je pokazao zbog čega pati najmlađi tim u eliti.
PODGORICA - Dragan
Načevski, Balkanac iz
Sjeverne Makedonije - šef rukometnih sudija Evrope i član sudijske komisije u IHF-u, održao je predavanje na seminaru crnogorskih sudija, delegata i kontrolora i iznio podatak koji je otprilike za Ginisa.
U prosjeku rukometni sudija 180 puta dune u pištaljku. S tim što je brojka danas i veća, jer je agencija iz Portugala studije na ovu temu radila prije nekoliko godina.
Upravo nas je sve ovo i navelo da se u uvodnom dijelu razgovara sa Načevskim zadržimo na ovom broju i pitamo nekadašnjeg sudiju da li pamti utakmicu u kojoj su arbitri bili perfektni.
- Teško je na terenu da pokažete sve što možete. Upravo zbog toga jer je teško u nekoliko sekundi da donesete pravilnu odluku. Uvijek pričam o greškama sa sudijama i kažem da je jedno video klip, a situacija na terenu nešto drugo. Nemam namjeru da nekoga uništim zbog greške. Tim prije ako nije namjerna, kao što se događalo u prošlosti i ovim vremenima. A tih 180 zvižduka je nešto izuzetno i previše da bi bilo ko mogao da završi meč bez greške. Sudije su trenerima uglavnom krivci ako se nešto desi, a ne gledaju koliko grešaka je napravio igrač u odbrani i napadu. Uhvate se za jednu odluku tokom utakmice i u njoj vide razlog zbog čega je izgubljena. Kao delegat ih
Kompenzacija
Kompenzacija na terenu uvodi utakmicu u haos. Zabranjena je.
- Stav je da sudije zaborave na to što su pogriješile, jer tokom utakmice se događaju greške. Ako bi to kompenzovali na drugoj strani bilo bi loše vođenje. Nikada se ne prave kompenzacije. Jednostavno, zaboravi se na grešku i ide se dalje - kazao je Načevski.
pitam – da li možemo da promijenimo odluku? Ne možemo, nikako, sudija je dosudio, a da li možete da promijenite igrača, koji je napravio grešku ili greške? Naravno da možete. U suštini, greške su sastavni dio naše igre. Niko u životu nije perfektan. Lično kada radim nešto i uvidim da sam pogriješio, a kada imam dobar argumenat, prihvatim i složim se. Ovakav način rada praktikujem - kazao je Načevski. Kako se opstaje u rukometnom svijetu, kako sačuvati glavu?
- Prije svega sam ponosan što sam iz male države na Balkanu i što brojim treći mandat na ovoj pozicij. Teško je raditi bez obzira što sam u prošlosti bio vrhunski sudija. Jer, nekada vrhunski sudije ne mora da bude vrhunski učitelj. I sada, u ovo vrijeme kada radim posebno sa sudijama u Evropi, a naš kontinent je broj jedan što se tiče rukometa, ne želeći da omalovažavam druge, i pored nekih nesuglasica prilagođavam se onome što se traži. Naravno, imam i tu mogućnost da u IHF-u dajem svoje mišljenje. Trudim se da pro-
mijenim nešto sa čime se ne slažem, ako mogu promijeniti, iako to teško ide.
Načevski svake godine napravi od 1.400 do 1.450 klipova sa propratnim komentarima. Dosta posla, zar ne?
- Pravimo prezentacije, klipove i šaljemo ekipama i sudijama da bi znali šta se dešavalo tokom sezone. Na platformi EHF-a su klipovi sa propratnim komentarima. Održali smo veliki broj seminara, posebno tokom kovida. Dosta se radi.
Podjela u rukometu na ,,jači“ i ,,slabiji“ pol skoro i da ne postoji. Uvažene su dame, maksimalno. Eto, na primjer, Crnogorke Jelena Vujačić i Anđelina Kažanegra su u eliti, a odnedavno i sa bedžom IHF-a. Sestre Bonaventura dijele pravdu na muškim prvenstvima, Ligi šampiona… - Sjećam se Zorice i Branke koje su u onoj bivšoj Jugoslaviji komotno mogle svaku utakmicu da sude. Čak i na terenima koji su muške sudije izbjegavale. Na primjer, na Cetinju. Do dana današnjeg su par broj jedan. Intencija da na muškom
prvenstvu budu samo muške sudije, i obrnuto, nije korektna. U Evropi je 12 parova na ženskom prvenstvu! Lično sam za varijantu sedam ženskih i pet muških, ali onih top, koji, na primjer, nema šanse da mogu da stignu na muško prvenstvo, a takvih ima mnogo. Te parove bi koristili za one najteže utakmice do polufinala. U Danskoj, na primjer, imali smo 12 ženskih parova i preživjeli smo. Nije bilo gledalaca, komentara, toliko novinara… U suštini, u ovom trenutku imamo 12 ženskih parova koji mogu bez problema da sude muške utakmice. Načevski ima visoko mišljenje o crnogorskim sudijama. - Imamo pet parova iz Crne Gore. Miloš Ražnatović i Ivan Pavićević do sada su sve sudili, nadam se da će dobiti i Olimpijske igre. Za mene su još u Tokiju zaslužili da sude na OI. Zašto nijesu? Neću da komentarišem. Ali su izuzetno dobar par, dugo godina su u vrhu i imaju izuzetnu dobar osjećaj za suđenje. Ženski par je uvijek na velikim takmičenjima, a dobile su IHF bedž. U ono vrijeme, kada je bilo SP u Španiji, nijesu pozvane, jer su tek položile, a nadam se da će uskoro i to da se desi. Novica Mitrović i Miljan Vešović su izuzetno dobri momci i sudije. Radimo na tome da Marko Vujisić i Stefan Ivanović budu IHF sudije i vjerujem na pravi način, kada dođe vrijeme, odmijene starije kolege.
A. MARKOVIĆManjak iskustva, tanja klupa, neefikasnost iz čistih situacija, ponovo veliki broj tehničkih grešaka (nakon odmora), ubrzali su poraz rukometašica Budućnost Bemaksa koje su 23 minuta bile bolje na terenu. Bojana Popović je, istina, odbranom, do ključnih minuta i kod 9:9, znala da motiviše i nauči djevojke kako da se suprotstave možda i najboljoj bekovskoj liniji u Ligi šampiona. Prekidima, faulovima do ivice žutog kartona i isključenja, ,,plave“ su umirile Skandinavke koje su do prvih lakih golova došle na 90 sekundi do odmora. A onda je sve ono dobro u defanzivi nestalo. Pale su u odbrani, dozvolile Dankinjama komociju u šutevima, a i dosta muke, uz sve ovo, zadavale su pivotkinje sa crte.
- Do 23. minuta sve je bilo kako treba, igrale smo odbranu jako dobro, pravili dobre faulove, napad je takođe funkcionisao kako smo željele, stvarale smo dobre šanse i pogađale iz istih. Međutim, od 23. minuta one su počele da igraju ,,sedam na šest“, postigle nekoliko lakih pogodaka, a mi promašile nekoliko zicera. I to je nešto što je prelomilo utakmicu - kazala je Nataša Ćorović Jednom od favorita za trofej Lige šampiona, jednoj od najviših i najbržih ekipa, Budućnost je parirala do odmora praktično sa istim igračicama. Nije bilo Ivane Godeč, falila je Jelena Vukčević, a Ivona Pavićević debitovala je nakon pauze od skoro dva mjeseca.
- Bilo je teško igrati odbranu
Derbi grupe A u Rumuniji između Bukurešta i Bresta završen je bez pobjednika (30:30). U francuskoj ekipi, koja je potencijalni rival ,,plavih“ u osmini nala, naje kasnija je bila Đurđina Jauković sa osam golova, dva manje je postigla Tatjana Brnović, a Itana Grbić je dala gol
protiv bekova koji su dosta visoki i fizički jaki, ali to je nešto na šta smo bili spremni. Trudili smo se da pravimo faulove i izvan devet metara kako ne bi postizale lake golove, i to je dobro funkcionisalo u prvom poluvremenu. Ta naša igra u oba pravca do pred sam kraj prvog poluvremena, jer je do tada sve išlo po planu, je nešto sa čime smo zadovoljni. Kao i to što je svaka igračica dobila priliku u nastavku što će nam značiti za osminu finala. ,,Plave“ će sa pete pozicije u martovske eliminacione borbe.
- Imamo još jednu utakmicu protiv Kastamone. Iskoristićemo i ovaj meč da se što bolje pripremimo za ono što nas očekuje u martu - za nešto što je bio cilj na samom početku Lige šampiona. Mislim da smo odigrale mnogo dobrih utakmica, na dobrom nivou, pa i u situacijama kada smo imale nekoliko povrijeđenih igračica. Bilo je i onih manje dobrih izdanja, ali mislim da je sve to normalno. Za nas je najbitnije da smo prošle u osminu finala i da smo ostvarile cilj. Nadam se da ćemo upravo u osmini finala pokazati najbolje izdanjeporučila je Ćorović. A. M.
Fudbaleri Sutjeske odigrali su juče četvrti prijateljski meč na pripremama u Antaliji – u odmjeravanju
snaga s letonskom Audom, crnogorski šampion i aktuelni lider slavio je 5:1. Pogotke za ,,plavo-bijele“ dali su Živković (dva), Sahli, Konrad i Fahd – T
Igrali su Ličina - Grivić (od 75. Pajović ), Stijepović (od 75. Đinović), Babić (od 75. Kalezić), Bilali (od 65. J Nikolić), Krstović (od 75. Žižić), Matanović (od 75. Tučević), Eraković (od 75. Marković), Vuković (od 65. Vučić), Živković (od 46. Sahli), Konrad (od 75. Fahd - T).
Izabranici Nenada Brnovića odigraće danas posljednji meč u okviru dvosedmičnih priprema u Turskoj, a protivnik će im biti Sileks iz Sjeverne Makedonije. Dan kasnije ekspedicija se vraća u Nikšić.
Sutjeska je na pripremama u Turskoj od 24. januara. Odi-
grala je četiri meča. Od Arsenala iz Tule izgubila je 4:1, sa liderom ukrajinskog šampionata – ekipom Dnjepra,
k oja igra nokaut rundu Lige konferencija, odigrala je neriješeno (0:0), a prije nekoliko dana slavila protiv
Prvu pobjedu tokom zimskih priprema, fudbaleri Koma upisali su protiv Internacionala.
Duel drugoligaša i lidera Srednje regije na Zlatici završen je 3:1, a svi golovi viđeni su u drugom poluvremenu.
Strijelci za ekipu Nedjeljka Vlahovića bili su Bojan Pavićević, Bojan Golubović i novajlija Andre Đođ.
-Pobjeda znači igračima na planu samopouzdanja, sigurno više nego meni lično. Ja kao trener želim da vidim neke druge stvari tokom priprema,
ali u svakom slučaju najljepše je kada se poklopi ono što me zanima i epilog utakmice – rekao je Vlahović, koji dodaje: - Igramo dosta utakmica, možda i više nego smo planirali, ali bolje je da momke vidimo kroz ovakve testove nego samo kroz treninge. Za sada sve ide u najboljem redu. Nema povreda, igrači vrijedno rade i trude se da iskoriste minutažu. Zadovoljan sam – kazao je mladi strateg Koma.
U uvodnom dijelu nije bilo izrazitih šansi. Internacional je imao par obećavajućih izleta prema naprijed, isto se od-
nosi i na domaćina, s tim što nije bilo udarca koji je mogao da promijeni početnu nulu. Treneri su na startu nastavka napravili dosta izmjena, a Zlatičani su se nametnuli kao bolji rival.
Pavićević je poentirao sa peterca nakon lijepe akcije, dok je prednost duplirao veteran Golubović – efektno, plasiranim udarcem sa ivice šesnaesterca.
Hrvatski internacionalac, rođen u Njemačkoj, Andre Đođ, imao je priliku glavom, potom je golman krajnjim naporom odbranio njegov šut sa distan-
Utočište od hladnoće, snijega i leda u Pljevljima, fudbaleri Rudara pronašli su na hrvatskom primorju, tačnije u Medulinu gdje se pripremaju za nastavak sezone u Meridianbet 1. CFL.
šut sa distance oprobao Zečević, dok Talović nije riješio situaciju jedan na jedan sa golmanom.
Aksua iz Kazahstana i to zahvaljujući jedinom pogotku mlađanog Nikole Đurkovića
Ra. P.
ce, ali u trećoj situaciji za gol –bio je nepogrešiv. Dvadeset jednogodišnji ofanzivac imao je loptu u nogama, napao je prostor po krilu, a zatim je preciznom prizemnom dijagonalom zatresao mrežu. Mogao je Kom da bude ubjedljiviji, ali na samom kraju je Internacional ublažio poraz preko Lakušića - Nastupili smo sa dvije ekipe po 45 minuta. U toku sljedeće sedmice igraćemo sa dva prvoligaša – protiv Jezera i Jedinstva, a nakon toga počeće da se kristališe startna postava. Nastavljamo da radimo i spremamo se kroz prijateljske utakmice. Vjerujem da ćemo biti u dobroj formi pred prvo kolo proljećne polusezone koja kreće početkom marta – zaključio je Vlahović.
D. K.Izabranici Dragana Aničića na Jadranu su dobili sunce, dobre vremenske prilike, terene sa prirodnom travom i lijep hotel sa pratećim sadržajima. Sve ono što je neophodno ekipi koja traži formu za takmičarski dio tokom proljeća... - Boravak u Medulinu protiče po planu. Poslužilo nas je vrijeme, uslovi za rad su odlični i trudimo se da to iskoristimo na najbolji način. Ostajemo ovdje do 9. februara. Bliži se drugi dio šampionata. Vjerujem da ćemo biti spremni da ispunimo cilj, a to je opstanak. Ovo su nam prve pripreme sa trenerom Aničićem koji je došao jesenas. Uigravamo linije tima i sistem koji ćemo igrati u nastavku. Očekujem da budemo bolji na terenu – rekao je ofanzivni vezista Miloš Zečević Rudar u Medulinu trenira i igra kontrolne utakmice. Posljednja je bila juče protiv NK Karlovac, a završena je 0:0. Pljevljaci su bili bolji, ali falilo je mirnoće u završnici da bi meč riješili u svoju korist. Dvije situacije za gol propustio je Stefan Golubović, jednom je
Crnogorski prvoligaš počeo je duel u sastavu Baltić, Radojičić, Bakrač, Pejović, Šahman, A Golubović, Zečević, Gašević, Boričić, S. Golubović i Talović.
Minutažu su još dobili Mrdak, Tumbas, Kovačević, Peličić, Janketić, Javorčić i Čepić -Još jedna dobra provjera. Imali smo nekoliko obećavajućih situacija, ali nijesmo bili koncentrisani kada je trebalo da pogodimo mrežu. Dosta pozitivnih stvari, a uvjeran sam da će doći i realizacija. Bolje da sada promašujemo, a pogađamo u prvenstvu. Bitno je da radimo dobro i da se vidi napredak u igri – ističe dvadeset četvorogodišnji Pljevljak. Rudar zimuje u opasnoj zoni, na osmoj poziciji, sa 20 bodova nakon 19 kola. Tim je ostvario negativnu gol razliku (-10).
- Turbulentna jesen je iza nas. Imali smo uspona i padova, promijenio se i trener. Mogli smo više, ali nadam se da ćemo to ispraviti u drugoj polusezoni. Rudaru je mjesto u eliti, a nadam se da će u bliskoj budućnosti klub ponovo biti kandidat za trofeje - zaključio je Zečević, koji je dijete Rudara, a u karijeri je još nosio dres Grblja i Kolubare. D. K.
PODGORICA – Crnogorske košarkašice okupiće se danas u Podgorici, gdje će odraditi mini-pripreme, a onda 9. i 12. februara, u mečevima protiv Austrije i Danske (oba u ,,Bemaks areni“) tražiti jednu pobjedu kako bi sedmi put uzastopno izborile učešće na prvenstvu Evrope.
Iako je u startu djelovalo da će biti izuzetno teško sa prilično podmlađenom selekcijom, Crna Gora je imala sreće, ali su i mlade igračice pokazale veliki potencijal. Prvo je Rusija suspendovana, zbog čega je bilo jasno da će glavnu riječ oko plasmana voditi ,,crvene“ i Danska. Kada su naše dame u novembru slavile u Kopenhagenu, a tri dana kasnije Danska
doživjela poraz na gostovanju Austriji, praktično smo već zagazili na Eurobasket.
Tačnije, dva meča prije kraja, Crnoj Gori treba pobjeda. ,,Crvene“ će igrati u ,,Bemaks areni“ prvo 9. februara protiv Austrije, a zatim na istom mjestu tri dana kasnije protiv Danske. Dakle, Crna Gora ima idealnu priliku da pred svojim navijačima ovjeri plasman i ispuni zacrtani cilj. - Imamo dvije meč lopte i lijepu priliku da nastavimo kontinuitet uspjeha. Fokusirani smo samo na Austriju. Ne želim da razmišljamo ukoliko ne savladamo Austriju, imamo još jednu priliku. Moramo nastojati da u prvoj utakmici opravdamo očekivanja i nadam se uz dobru podršku sa tribina stignemo do
pobjede, kako bismo odmah završili posao. Vjerujem da ćemo ostvariti cilj, jer smo nakon pobjede u Danskoj u jednoj lijepoj situaciji, u dobrom raspoloženju i mnogo toga nam ide naruku – objasnila je nekadašnja plejmejkerka, a sada selektorka Crne Gore Jelena Škerović Kada je u pitanju sastav, Crna Gora će posljednji ciklus dočekati u istom rosteru, kao i novembarski, kada je igrala protiv Danske. To znači da će i za ovu akciju biti: Jelena Dubljević, Božica Mujović, Jovana Pašić, Jelena Vučetić, Sofija Živaljević, Ksenija Šćepanović, Bojana Kovačević, Marija Leković, Božica Mujović, Milena Jakšić, Zorana Radonjić, Maja Bigović i Lana Vukčević. R. P.
seniore
PODGORICA - Karate
reprezentacija Crne Gore sa pet bronzanih medalja završila je nastup na Evropskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u Larnaki.
Nastup na pobjedničkom postolju izborili su kadetkinja Jovana Damjanović, juniori Andrija Danilović i Emre Saljiu i mlađi seniori Nemanja Mikulić i Nemanja Jovović. Na korak od medalje bili su i kadet Anes Arifaj i muški kadetsko-juniorski tim, ali su izgubili mečeve za medalje i završili kao petoplasirani. Damjanović je u meču za treće mjesto u kategoriji do 61 kilogram pobijedila Elizu Bauld iz Škotske. Meč je završen neriješeno 2:2, a presudio je prvi osvojeni poen članice Omladinca. Njen klupski drug, Danilović u kategoriji do 68 kilograma, do medalje došao je pobjedom protiv Grka
Stilianosa Ftilakisa 6:0. U kategoriji do 76 kilograma, Saljiu je u borbi za medalju bio je bolji od Njemca Adriana Hajnriha 1:0. U kategoriji do 84 kilograma, Mikulić je bio bolji od Mahira Džuha iz Bosne i Hercegovine 2:0. Uspješan nastup kompletirao je Jovović, u kategoriji preko 84 kilograma, pobjedom protiv Hrvata Darija Gluhinića
1:0. Od Arifaja je, u meču za treće mjesto u kategoriji do 70 kilograma, poražen od Slovaka Ričarda Turcanika. Borba je završena neriješeno 7;7, ali je presudilo pravilo prvog osvojenog poena. Nijanse su odlučivale i osvajača bronzane medalje u katama ekipno. Kadetsko-juniorski tim, u sastavu Benjamin Aljošević, Aleksa Janjić i Ajsel Geršvic, u meču za medalju izgubio je od Hrvatske. Oba tima imala su istu ocjenu (40,6), pa je pobjednika presudila najveća. R. P.
PREMIJER (22. KOLO): Veliki dan za ,,pijevce“ i njihovog kapitena
Velika pobjeda Totenhema i utakmica za istoriju Harija
Kejna
Održano pojedinačno državno džudo prvenstvo
PODGORICA - U Podgorici
je održano pojedinačno državno džudo prvenstvo i to u uzrastu kadeta i kadetkinja. Nastupilo je 120 takmičara, a takmičenje je otvorio Jovica Rečević, predsjednik
Džudo saveza Crne Gore.
Kadetski prvaci i viceprvaci
Crne Gore postali su – kadetkinje: 48 kg – Marija Simić (Akademik), Milana Stevanović (Monte Tatami); 52 kg
– Džemila Hasović (Rožaje), Tajla Čindrak (Ibar); 57 kg
– Andrijana Šutović (Straševina), Vedrana Praščević (Crnogorac); 63kg – Kristina Radosavović (Mornar), Teodora Vlahović (Milenijum); 70 kg – Aiša Nurković (Ibar), Jelena Vukčević (Ju-
do Jin); preko 70 kg Ana Asanović (Judo Jin), Dejana Mrvaljević (Onogošt).
U konkurenciji kadeta prvaci
i viceprvaci su: 50 kg Strahinja Vujović (Jadran), Stefan Ćorović (Kotor); 55 kg Pavle
Aleksić (Akademik), Danilo Čelebić (Crnogorac); 60 kg Matija Milović (Akademik), Balša Đurišič (Mornar); 66 kg Muhamed Beriša (Akademik), Abid Kurpejović (Ibar);73 kg Đorđe Perišić (Akademik), Petar Pajović (Akademik); 81 kg Stevan
Sadiku (Miloš Stanković), Leon Marošek (Kotor); 90 kg Pavle Bulatović (Milenijum), Šćepan Kostić (Akademik); + 90 kg Stefan Kovinić (Monte Tatami), Rajko Čabarkapa (Trebjesa).
Napadač ,,pijevaca“ pogotkom u 15. minutu, poslije loše reakcije odbrane gostiju, donio je trijumf nad Mančester sitijem (1:0) i ušao u anale Totenhema i engleskog fudbala.
Na asistenciju Hejbjerga postigao je 267. pogodak u dresu kluba iz Londona i na čelu vječne liste strijelaca prestigao Džimija Grivsa, koji je postigao 266.
Uz to, postao je fudbaler koji je najbrže stigao do 200. pogotka u Premijer ligi. Odigrao je 304
utakmice.
Za ulazak u ,,klub 200“ Alanu Šireru (260 golova) bilo je potrebno 306 mečeva, a Vejnu
Arsenal ubjedljiv protiv komšija
Arsenal 3
Bokelj 0
TIVAT – Pomoćni teren Arsenala. Strijelci: Bulatović, Rudović i Vulanović.
ARSENAL: Nikić, Dragi -
Runiju (208) – 462 utakmice.
Siti je u Londonu imao 65 odsto posjeda lopte, više šuteva ka okviru i u okvir gola, ali se Totenhem uspješno branio i sačuvao tri boda, kojima je četvrtoplasiranom Njukaslu prišao na samo ,,minus jedan“.
,,Građani“ nijesu iskoristili subotnji poraz Arsenala, pa su ostali na pet bodova zaostatka za liderom, koji ima meč manje.
U prvom jučerašnjem meču, Notingem forest je pobijedio Lids (1:0) i udaljio se na šest bodova od opasne zone. Ne. K.
H. Novi 64
Bud. Bemaks 100
HERCEG NOVI – Dvorana: SC ,,Igalo“. Gledalaca: 150. Rezultat po četvrtinama: 17:29, 10:20, 13:27, 24:24.
HERCEG NOVI: Gatalo, Vučetić 28, Matić 15, Mužević 19, Milojević, Letić, Pašić, Radojčić 2, Šćepanović, Rakočević, Razić.
BUDUĆNOST BEMAKS: Mi. Bigović 5, Stefanović 15, Marković 11, Drobnjak 15, Ma. Bigović, Bulajić 10, Leković 5, Šćepanović 12, Živković 11, Radonjić 16.
Herceg Novi je na startu poveo 4:0, ali su šampionke brzo stvari postavile na svoje mjesto. Uslijedila je serija 9:0, da bi Radonjić pogodila u sedmom minutu za prvo dvocifreno vođstvo - 18:8, da bi u finišu prvog poluvremena bilo čak 49:25. Budućnost Bemaks drugo poluvrijeme otvorila je serijom 11:0, čime je rivala ostavila za ,,cijeli krug“, pa je bilo jasno da će derbi biti samo još jedna rutina za ,,vučice“, koje su na kraju stigle i do ,,stotke“…
Nikšić 79
Primorje 52
NIKŠIĆ - Dvorana: SC ,,Nikšić“. Gledalaca: 100. Rezultat po četvrtinama: 19:14, 18:8, 26:13, 16:17.
NIKŠIĆ: Dubljević 2, Petrović 10, Jakšić 22, Lalović 16, Čanović 23, Batrićević, Milić 2, Milatović, Mirković 4.
PRIMORJE: Ilić 8, Baćović 19, Kasalica 4, Tripović 2, Andrić 13, Mijajlović, Brković, Mandić, Jovović 6.
ćević, Manojlović, Čelebić, Mirković, Čavor, Bakić, Montenegro, Muhović, Došljak, Đorđević. Igrali su još: D. Ćetković, A. Ćetković, Todorović, Živković, Tabajica, Mališić, Bulatović, Brnović, Rudović, Vula-
nović, Jezdović. BOKELJ: Spasojević, Đurović, Obradović, Niković, Osmanović, Kašćelan, Macanović, Poček, Čavor, Vukčević, Kordić. Igrali su još: Aković, Imamović, Mirković, Krivokapić, Vukčević, Popović, Vraneš, Sklender, Baba Musa, Globarević, Lesjak. R. P.
Nikšić je opravdao očekivanja i došao do pobjede. Domaće su otvorile meč serijom 11:3, Novljanke uspjele da odreaguju i priđu na 15:14, da bi Nikšić poenima Jakšić u 12. minutu stekao prvu dvocifrenu prednost – 25:15, a u finišu prvog poluvremena bilo je 32:17. Već tada je bilo jasno u kojem smjeru ide meč, Nikšić je pravio sve veću razliku, na startu posljednje dionice bilo je i 66:35… R. P.
Prva liga za košarkašice, 14. kolo ,,Stotka“
šampionki, pobjeda i Nikšićanki
EP za kadete, juniore i mlađe
Nedavno je sa španskog jezika prevedena studija Jovana Čubranovića
„Najveći zločin u istoriji“, objavljena u Meksiku 1934. godine. Čubranović je sav svoj život posvetio borbi za crnogorsku slobodu, protiv karađorđevićevske okupacije. Objavljivanje ove knjige zbiva se u momentu kada se nad Crnom Gorom iznova nadvija avet okupacije i razdržavljenja
Piše: Jovan ČUBRANOVIĆ
Predsjedniku, generalu Abelardu L. Rodrigezu. Predstavnicima plemenite i herojske meksičke nacije, čuvaru i bedemu slobode i nezavisnosti hispano-američkog kontinenta.
Crnogorski narod, u znak zahvalnosti i vječnog priznanja.
1918-1934
Junacima koji su pali s oružjem u rukama na sveto tlo otadžbine, i onima koji su poginuli u tuđini za isti ideal; progonjeni, ponižavani, lišeni svih zemaljskih dobara, uzvišene žrtve tajne diplomatije četiri velike sile. Sa mojim najdubljim i najodanijim divljenjem.
AUTOR
PREDGOVOR
Djelo „Najveći zločin u istoriji“ nam je skrenulo pažnju, dodirujući najintimnije djelove duša svih Meksikanaca, možda zato, što je crnogorska istorija slična našoj. Učinilo je da učestvujemo u bolu i muci jednog herojskog naroda koji trpi licemjerne mahinacije evropskih državnika.
Ugledni pisac Jovan Čubranović nas tjera da osluškujemo glasne vapaje potlačene generacije. Njegova priča je poetski odnos svakodnevnog života, jadnih i ogorčenih ljudi u vrijeme mira, žrtava imperijalizma, intriga i tajne diplomatije.
To je djelo apsolutnog istorijskog realizma, napisano bez lične koristi; djelo koje je zasnovano na autentičnim dokumentima koji, zajedno sa zaključcima autora, diktirani njegovim dubokim uvjerenjem, ovoj knjizi daju veliku vrijednost i značaj.
Mi, koji predstavljamo meksički narod u Revolucionarnom zakonodavstvu, proglašavamo se učesnicima tuge i gorčine ovih žrtava, dajući podršku autoru u osudi ratnog duha i pjevajući slavnu himnu mira. Učestvujemo i u njihovoj emociji u borbi da čovječanstvu pripreme bolje dane, u kojima će nesumnjivo uživati njihova domovina i drugi ismijavani narodi koji su lišeni slobode silom bajoneta.
Ove redove obrađujemo kao predgovor, jer smo dirnuti radom gospodina Čubranovića, jer osim što je impresivno
djelo, ono je posebne prirode, a istovremeno je i dokument apsolutne istine.
Autor hrabro iznosi činjenice, zanemarujući moguće opasnosti. Za to zaslužuje aplauz i divljenje. On je vjerovatno jedan od onih ljudi za koje
Volter kaže: „Imati hrabrosti da se kaže istina je uvijek vrlina, koja doprinosi uvećanju ljudske savjesti.“
Djelo „Najveći zločin u istoriji” stiže do nas upravo u trenutku kada se na Konferenciji o razoružanju u Ženevi raspravlja o sudbini čovječanstva. To je nepristrasan i dirljiv prikaz jučerašnje organske krize, čije je poznavanje u ovom trenutku veoma korisno za sve miroljubive narode, nedužne pred mahinacijama Tajne diplomatije.
Riječ je o djelu za koje postoji veliko interesovanje, a ot-
kriva javnosti dokumente i činjenice, koje je do sada pažljivo skrivala Liga naroda, a koja odlično poznaje višestruke uzroke što su izazvali i produžili krvavi sukob.
Na stranicama ove knjige pulsira stvarni život nekoliko potčinjenih naroda, i u ovom fragmentu istorije čovječanstva rat je prijetio kao neizbježna i monstruozna pogubnost. Primjećuje se priprema i održavanje borbe u skrivenim krugovima društva. Ali, oni koji promovišu krvavu tragediju, nijesu baš oni koji nude svoje živote na borbenim poljima. Oni oprezno ostaju u pozadini, u svojim luksuznim rezidencijama zaštićenim od gelera, otrovnih gasova, pustoši i smrti. Oni koji podlegnu, oni koji ginu u ratovima su drugi, oni su đeca, miroljubivi narodi, narodi čiji interesi zahtijevaju mir i harmoniju sa cijelim svijetom.
Meksički političar Kasimiro E. Almeid piše da Čubranovićevo djelo javnosti otkriva dokumente i činjenice, koje je „do sada pažljivo skrivala Liga naroda, a koja odlično poznaje višestruke uzroke što su izazvali i produžili krvavi sukob“
Rad Jovana Čubranovića je vrijedan hvale, jer je ovaj istaknuti intelektualac postao apostol slobode svoje zemlje i svoje braće susjeda.
Diveći se Meksiku kao slobodnoj zemlji visoke civilizacije, u kojoj živi ispunjen i herojski narod, autor je došao ovđe da sazna o zloglasnim poniženjima čija je njegova zemlja bila žrtva, braneći je hrabro i štiteći je principima međunarodnog prava, kao što je to već učinio i ovđe i u glavnim intelektualnim i političkim centrima Amerike i Evrope, žarko se nadajući da će pravedna stvar koju brani konačno trijumfovati.
Saośećamo sa junačkim Crnogorcima, onima koji trpe kao bespomoćne žrtve ugnjetavanja velikih sila; pobunimo se protiv nametanja brutalne sile ili protiv mračnih mahinacija Tajne diplomatije. Bilo bi zgodno da se tamo u Ženevi, u okviru Lige naroda podigne spomenik u obliku bloka od granita, donijetog sa planine koja čini kičmeni krst najslobodnijih zemalja na svijetu; granitnog bloka donijetog sa Anda, u kome svijetlećim slovima treba da bude urezana riječ SLOBODA, trenutno profanisana od tamošnjih moćnika u dalekoj Crnoj Gori, i čija istorija, čiji uzrok žrtava razotkriva autor pred sudom javnog mnjenja meksičkog i iberoameričkog naroda. Slavna istorija crnogorskog naroda i nepravda koja mu je učinjena kršenjem njegovih najsvetijih prava, pozvaće sve slobodne duše da podignu glas protesta protiv uzurpatora njihove slobode, protiv onih koji prikrivaju zločin i protiv saučesnika u ovom zločinu bez presedana. Dok ne dođu bolji dani, saośećamo s tim junačkim narodom, s njim patimo i s njim zapomažemo: SLOBODA I PRAVDA! Meksiko, D. F., januar 1934.
DIP. KASIMIRO E. ALMEIDA
Član XXXV Zakonodavnog
tijela Sjedinjenih Meksičkih Država
OPŠTA POZADINA
Dramatični slučaj Crne Gore, koji je ostavio snažan utisak na sve slobodne ljude Starog i Novog svijeta, sramota je za diplomatiju četiri velike sile,
Djelo Jovana Čubranovića objavio je Montenegrin American Association Cetinje. Izvorni naziv knjige glasi „El crimen mas grande de la historia“. Sa španskog je prevela mr Dragana Otašević
za Ligu naroda i međunarodnu pravdu. Riječ je o pitanju u kome je nemoguće precizirati koja država, ili koji državnici, imaju najveću odgovornost za njegovo ostvarenje, jer su, manje-više, svi državnici Sila naznačenih i uključenih u Društvo naroda, direktno ili indirektno, imali udjela u tome; i trebalo bi da odgovaraju svjetskom javnom mnjenju i istoriji za napad na suverenitet naroda koji je pružio velike usluge čovječanstvu. Prije nego što iznesemo ovo pitanje u kojem su povrijeđena sva prava, smatramo da je prikladno podsjetiti se neke istorijske pozadine opšteg poretka, da bi političari Latinske Amerike (u prethodnim publikacijama smo već obavijestili druge države o tome) imali preciznu viziju onoga što je takozvana civilizovana Evropa počinila i što može da učini tokom XX vijeka.
Godine 1871, na kraju francusko-pruskog rata, mir je ponovo rođen, bez odlaganja. Borba je bila grozničava i kratka. Cijeli svijet još uvijek zaprepašćen, posmatrao je kako Francusko carstvo naglo slabi, carstvo za koje se smatralo da je prva sila na planeti. Američki narodi su se ograničili na prisustvovanje tom neizmjernom dvoboju, bez ulaganja svog oružja ili svojih interesa u ogroman i žestok sukob. Na pepelu drugog carstva uzdiglo se novo Germansko carstvo, gdje je za cara Njemačke krunisan Viljem Pruski, u istorijskoj dvorani Versaja. Mirovni ugovori između protivnika očigledno su riješili teškoće koje su izazvale rat. Francuska je za kratko vrijeme platila odštetu u gotovini koju je nametnuo pobjednik, a zatim je evakuisala svoju teritoriju. Međutim, bila je raskomadana, dodijelivši Njemačkoj provincije Alzas i Lorenu, kao ratni plijen. Ovo sakaćenje teritorije ocijenjeno je kao velika Bizmarkova greška. Naravno, ovo je ostavilo problem na čekanju i novi sukob u perspektivi. (Nastavlja se)
Užurbanost brojnih Londončana, kao i šetnje radoznalnih turista u otkrivanju znamenitosti prijestonice Ujedinjenog Kraljevstva, često se slivaju i u njegovo mistično srce, a da mnogi od njih ne osjete i ne primijete da su ušli u središte istorije ovog drevnog grada, u novijim vremenima poznato i kao specifična administrativna zona, koja čak ima i svoje kurtoazno određene granice. Pažljivi posmatrač primijetiće simbol-štit na kojem je krst ,,St. George“ sa crvenim mačem u gornjem desnom uglu, što govori da ste ušli u City of London, finansijsko i bankarsko stjecište Evrope i svjetskog kapitala. Na kitnjastom grbu sa zmajem koji krasi ovu jedinstvenu teritoriju, latinskim jezikom je ispisano „Domine nos dirige“, na engleskom ,,God be our Guide“ i predstavlja moto City of Corporation (lokalna vlada) više od osam stotina godina, a jasno ukazuje i na kulturno nasljeđe starih Rimljana koji su udarili temelje gradu Londinium.
I ostade naziv London i rijetko znakovlje nadomak Temze, da uvijek podsjećaju na ta davna vremena.
Veliki požar septembra 1666. iz pekare u ulici medenog imena Pudding Lane, proširio se na oblast današnjeg City-a, ugasio mnogobrojne živote, uništio domove, radnje, građevine, crkve i teško ranio slavni grad, žešće i od bolesti koje su Srednjim vijekom harale Londonom i desetkovale njegovo stanovništvo. Nekadašnje sjedište porodičnih manufaktura i trgovina, mirisi pekara i ribarnica, aroma čuvenog ruma za mornare, urezani su u sjećanjima brojnih hroničara grada, ali i u zanimljivim, neobičnim nazivima ulica: Poultry, Threadneedle, Cornhil, Milk, Bread, Pudding Lane. Tower of London danas muzej i turistička atrakcija, odolio je jezivom požaru, ali i maglama sa Temze
City of London britanskoj ekonomiji daruje značajno bogatstvo, i sve to samo sa prostora veličine „Square Mile“, kako popularno nazivaju mistično srce grada na Temzi
i osvajačima; traje već hiljadu godina, čitav milenijum. U novije doba kitnjaste novčanice funte s likom kraljice Elizabete II i kovanice funti i penija izviru iz The Bank of England ustanovljene 1694. pokatkad romantično nazivana „Stara dama“, ipak, u žargonu češće i jednostavno Banka, smještena u Threadneedle streetu. Njenim osnivanjem otpočinje rađanje City-a kao budućeg finansijskog centra. Pažnju plijeni i lijepa palata Mansion House rezidencija formalno prve ličnosti City-a, koji nosi glasovitu, protokolarnu i prestižnu titulu Lord Mayor. Okupano kitnjastom fasadom zdanje Guildhall je sjedište administracije, ali i mjesto u kojem se često priređuju raskošni banketi. Na obližnjem Paternoster Square-u se nalazi moćna, planetarno poznata Royal Exchange. Tradicija se ne zaboravlja i njeguje se, naročito u Londonu, i zato se portiri najpoznatije osiguravajuće kuće Lloyds, čija futuristička građevina neodoljivo podsjeća na naftno postrojenje, oslovljavaju sa waitress (konobar), jer je nekada na istom mjestu postojala ,,Coffee House“, omiljeno sastajalište pomorskih kapetana, mornara, lučkih radnika. Među brojnim zdanjima ljepotom se izdvaja Gherkin, koji dominira kao uspješan arhitektonski poduhvat, podsjeća na veliko Faberže jaje od stakla i metala, i jedan je od simbola modernog Londona. Slavnu viktorijansku i edvardijansku arhitekturu, očuvanu i karakterističnu za ovu metropolu, zamjenjuju sjedišta multinacionalnih banaka i mnogih kompanija, smještenih u divovskim neboderima u staklu. Pojedine institucije i firme zbog skučenog prostora izmještaju se u susjedni Canary Wharf, prateći tok i gotovo izranjajući iz delte vijugave Temze. Miris novca i finansijska moć City-a oplemenjena je najfinijim notama Londonskog simfonijskog orkestra čiji je dom The
Barbican Centre, uz česta gostovanja i BBC simfonijskog orkestra. Umjetnički duh je prisutan i kroz primamljive izložbe, koncerte, priredbe, performanse koji se održavaju u ovom savremenom centru, najvećem te vrste u Evropi. U velikom zdanju, na bučnim i vozilima prebukiranim ulicama naslonjenim na Liverpul željezničku stanicu, je sjedište Evropske banke za obnovu i razvoj
Tokom XIX i prvih godina XX vijeka, iz trgovina jednosmjerne ulice Mincing Lane šire se mirisi čaja iz dalekih egzotičnih zemalja, zato je i nazvana ,,Ulica čaja“. Mincing Lane 27 simbolično vezuje City of London i Crnu Goru. Na toj adresi boravio je Sir John Roper Parkington, počasni konzul Knjaževine i Kraljevine Crne Gore. Poznati trgovac šampanja i humanista, svoje milosrđe i prijateljstvo na najfiniji na-
čin iskazuje prema Crnoj Gori tokom Prvog svjetskog rata. Zajedno sa veoma angažovanom suprugom osnivaju ,,Komitet-Društvo za ukazivanje pomoći Crnoj Gori u sanitetskom materijalu i drugim manjim potrebama“. U radu im gorljivo pomaže plemeniti Englez Alexander Devine, odani, nepokolebljivi prijatelj Crne Gore, čije je ubojito pero slavilo Crnu Goru u britanskoj štampi i publicistici i hrabro branilo njenu nasilno i nepravedno ukinutu nezavisnost i državnost. O njihovim aktivnostima svjedoči i depeša Ministarstva inostranih djela Crne Gore od 12. novembra 1915. upućena Ministarstvu unutrašnjih djela: ,,Kraljevski Crnogorski Generalni Konsul u Londonu g. Parkington svojim dopisom od 4. oktobra t. g. po nov. sproveo je ovom Ministarstvu ček od franaka 12.500 – (dvanaest hiljada i pet stotina) koja
je svota određena od Londonskog Komiteta za naše Društvo Sv. Vladimir, da je isto razdijeli siročadima poginulih Crnogoraca. Glavno Državno Računovodstvo sa svojim dopisom od 10. novembra t.g. broj 9722 sprovelo je ovom Ministarstvu na ime isplate promijenjenog čeka svotu od Perpera 15.625. - (petnajest hiljada šest stotina dvadeset pet), koju je svotu čast ovom Kralj. Ministarstvu ovdje u prilogu sprovesti Kr. Ministarstvu Unutrašnjih Poslova s molbom, da istu izvoli uručuti pomenutom Društvu na priznanicu redovito potpisatu i ovjerenu, koja se ima uputiti ovom Ministarstvu na dalji rad. U priznanici ima se označiti i svota u perperima i svota u francima“. Tokom 1918. intenzivno sarađuju i sa Nikom Hajdukovićem, ministrom vojnim i unutrašnjih poslova Crne Gore, koji po nalogu kralja Niko -
le boravi nekoliko mjeseci u Londonu, u otmjenom hotelu ,,Savoy“, a u Downing Street-u 10 razgovarao je sa Arthur Balfour-om, ministrom vanjskih poslova Velike Britanije. Podzemna željeznica popularno zvana „tube“ u City-u se smatra najuljudnijom u Londonu, jer njenim peronima i vozovima defiliju elegantno odjeveni, silno motivisani mladi bankari, brokeri, finansijski stručnjaci, agenti osiguravajućih društava, poslovni svijet s neizbježnim „Financial Times-om“, koji govori o njihovim uspjesima, ogromnim zaradama, ali i padovima na berzi. Ovo jedinstveno carstvo moći i novca subotom, a posebno neđeljom je veoma tiho, skoro pusto, kao da je usnulo. Samo poneki turista, uglavnom u okolini lijepe St. Paul’s Cathedral, čija ogromna kupola privlači, nadvisuje okolne građevine, uočljiva i sa druge strane Temze. Upravo kod ove istorijske ikone britanske prijestonice, poznate po brojnim procesijama i ceremonijama, kojima prisusutvuju i članovi kraljevske porodice, je neprimjetna granica sa centrom Londona, dok ljubazni policajci s crveno-bijelim kockastim znamenjem na kapama, slikovito govore da ste još uvijek u posebnoj zoni City-a, koji britanskoj ekonomiji daruje značajno bogatstvo, i sve to samo sa prostora veličine „Square Mile“ kako popularno nazivaju mistično srce Londona.
(Autor je crnogorski diplomata)
Iz knjige ,,Londonski zapisi“Detalj iz Londona Pogled na britansku prijestonicu sa Temze
Posljednji pozdrav dragom
MIRU
S poštovanjem. VIDO RUTEŠIĆ sa porodicom
Našem ROKIJU
Sjutra ćemo pogledati u nebo, da nađemo najsjajniju zvijezdu. Tebe Tata. U carstvu nebeskom slavićeš rodjendan bez nas, ali znaj u mislima si našim. Nadamo se da ti naše suze neće remetiti mir. Volimo te Tata! NIKOLA, MARIJA i MIRJANA
Uspomene na dragu Nadu čuvaćemo sa našom Gocom i pamtiti je po dobroti, poštenju i najljepšim stranicama ljudskog dostojanstva.
Neka njena časna i plemenita duša počiva u miru. Porodici iskreno saučešće!
S poštovanjem, GANE, DRAGANA, RAJKA, SANDRA, LJILJA, GORAN i MARKO
Dana 5. februara 2023. preminuo je u 63. godini života naš dragi
Napustila nas je naša draga supruga, majka i baka
Дана 5. фебруара 2023. у 65. години живота преминула је наша драга
341
Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci dana 5. februara od 13 do 16 časova i dana 6. februara od 9 do 12 časova, kada krećemo za Rovca-Grablja, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova-
Ožalošćeni: supruga RATKA, sinovi MILOŠ i MILISAV, brat BOŽO, snaha JELENA, braća od ujaka MILO i MIKAN, unučad SANDRA i SARA
345
Dana 5. februara 2023. u 81. godini života preminuo je naš najmiliji tata, suprug i djeda
Sahrana će se obaviti u krugu porodice 7. februara na gradskom groblju Čepurci u 11 sati.
Ožalošćeni: supruga MILICA, ćerka NATAŠA, sin ALEKSANDAR, snaha JELENA, unuka MARIJA i ostala rodbina KOSTIĆ
Pamtićemo njenu dobrotu, požrtvovanost i razumijevanje kojim nas je pratila kroz život. Po njenoj izričitoj želji, sahrana je obavljena u krugu najuže porodice.
Ožalošćena porodica: suprug ANDRIJA, sin RANKO, ćerke TANJA i GORDANA, snaha BOSILJKA, zet VLADAN, unučad MOMIR, KAĆA i NAĐA, KOČA i LAV, ELENA i ANDRIJA, praunuke DARIJA i JANA
Саучешће примамо у градској капели у Колашину, дана 6. фебруара од 9 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана на градском гробљу.
Ожалошћени: брат НИКОЛА – МЕДО, братанић ВЛАДИМИР и братанична СЛАЂАНА са породицама, браћа од стрица ШЋЕПАН и МАРКО са породицама и остала родбина МЕДЕНИЦА и РАКОЧЕВИЋ
Sjećanje na dragog druga i kuma
344
Sa tobom je otišla i moja nada da ćeš opet biti dobro i još neko vrijeme biti pored nas. Nažalost, ti odlaziš, ali moje sjećanje na majku ostaje sačuvano zauvijek.
Nikada neću zaboraviti pažnju i ogromnu ljubav koju si poklanjala mojoj porodici i meni.
Tvoji, GOCA, VLADAN, KOČA i LAV SIMONOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
332
DRAGAN i NIKOLA GRUJIČIĆ
NOVAKU RAŽNATOVIĆU
343
VINKA VUJOŠEVIĆ sa porodicom
DRAGOLJUB ĐORĐEVIĆ
Prođe pola godine. Ove rane neće zarasti, ovaj bol je suviše stvaran. Ovdje je mnogo toga, što vrijeme ne može izbrisati. Počivaj u miru, naš voljeni.
Ožalošćena porodica ĐORĐEVIĆ
Дана 5. фебруара 2023. преминуо је изненада у 61. години живота наш драги
Navršava se četiri tužne godine od smrti naše drage majke
Pet godina i tri mjeseca od smrti našeg dragog tate
Саучешће примамо у градској капели у Загоричу дана 6. фебруара од 10 до 14.30 часова када ће се обавити сахрана.
Ожалошћени: супруга МИКИЦА, кћерке ВАЛЕНТИНА и ИВА, сестре БЕБА, МИЛАНКА и МАРИНА, братанићи, братаничне, снахе и остала многобројна родбина МИЛИЋЕВИЋ
VJERE pok. Branka KALUĐEROVIĆA
BRANKA pok. Boža KALUĐEROVIĆA
Godine prolaze, a naša bol ostaje ista. Sjećanje na vas i časni životni put koji ste proživjeli ostaju vječno u našim srcima. Ponosni smo što smo vas takve imali.
Vaša djeca MILENA, JELENA i MARKO
ŽELJKO ABRAMOVIĆ
Brate, tužan je ovaj pozdrav.
Tvoje sestre od strica NADA, NENA i ANA
Posljednji
Dana 6. februara 2023. godine navršava se godina dana od kada nije sa nama naša voljena
VASILJKA NINA VOJVODIĆ
Živjet ćeš u našim srcima kroz najljepše uspomene. Počivaj u miru. Ćerka JELENA i zet DRAGAN
Već godina dana od kada nije sa nama naša draga
VASILJKA NINA VOJVODIĆ
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvat od zaborava. Sin SAVO, snaha PAULA, unučad MARGARITA i ALEKSANDAR
Sjećanje na našu babu
11 година од трагичне смрти нашег сина и брата. Тугују за тобом
Мајка ДИВНА и брат ЗОРАН са породицом
SJEĆANJE
VASILJKU NINU VOJVODIĆ
Čuvat ćemo uspomenu na tebe i tvoj dragi lik. AMALIJA, ANĐELO i MARTINA
KOKE 2011 – 2023.
Nemamo riječi da ti kažemo koliko nam nedostaje tvoja čista i plemenita duša.
TVOJI NAJMILIJI
Draga naša
BUDIMKA VUKČEVIĆ
i posle godinu dana nestvarno izgleda ovako Ti se obratiti. Sa ljubavlju i tugom čuvamo Te u našim srcima. Ziviš sa nama kroz najljepše uspomene.
Tvoji kumovi: NATAŠA i SRĐAN RAIČEVIĆ
17.
PEROVIĆ
S vječnim bolom u srcu sin i brat DRAGAN sa porodicom
РАТКО Милије МИЛИЋЕВИЋ
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRaŠKo ĐURaNoViĆ
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Zamjenica izvršnog
direktora: MiLENa GoLUBoViĆ
Direktorica marketinga: Ž ELJK a R a DULoV i Ć
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RaDMiLa USKoKoViĆiVaNoViĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENaD ZEČEViĆ (politika)
JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija)
JELENa MaRTiNoViĆ (društvo)
MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)
Urednici
JoVaN NiKiToViĆ (kultura)
MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika)
DR aG i C a Ša KoV i Ć (Crnom Gorom)
N i Ko L a SEKUL i Ć (hronika Podgorice)
JoVaN TERZiĆ (Arena)
S Lo B o Da N Č UK i Ć (feljton i arhiv)
MaRKo MiLoŠEViĆ (dizajn)
DRaGaN MiJaToViĆ (fotografija)
LOGOTIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORTAL POBJEDE
Urednica
JoVaNa ĐURiŠiĆ
OBJEKTIV
Urednica
Ma R i Ja iVa N oV iĆ -Ni K iČ EV iĆ
KULT
Urednica
TaNJa PaViĆEViĆ
TELEFON:
020/409-520 - redakcija
020/409-536 - marketing
020/202-455 - oglasno
Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto
Tiraž: 3.176
Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777
Broj žiro računa: 560-822-77
Universal Capital Bank
USLUGE
OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno Vukčević. Tel.069/ 991-999, 067/000-008 1
OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2
OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović. Tel. 067/579-709, 069/269-550 3
PRODAJEM poslovni prostor površine 150 m2, u Ul. Vasa Raičkovića, cijena 99.000 eura, Podgorica. Tel. 068/239-883, 068/060-545 4
