Dnevni list POBJEDA 28.09.2025 by Pobjeda

Neđelja, 28. septembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina

RATU U UKRAJINI

Hrvatski analitičar Davor Đenero za Pobjedu govori o preprekama na evropskom putu Hrvatska razumije da sve provokacije koje dolaze iz Crne Gore šalje zvanični Beograd

Razgovori koji se vode o zatvaranju Poglavlja 31 vode se u dobroj atmosferi i s visokim međusobnim povjerenjem ministara Grlića Radmana i Ibrahimovića. U cijelom procesu prepreka nije ponašanje crnogorskog ministarstva vanjskih poslova, nego drugih djelova Vlade, u prvom redu Ministarstva odbrane – kaže Đenero

Ekonomski analitičar Miša Brkić o stanju crnogorske ekonomije i turističkoj sezoni

Tender za koncesiju aerodroma sramota je za državu

HAOS U ZDRAVSTVENOM SISTEMU

U Crnoj Gori od prošle godine farmaceutski proizvodi poskupili 14,5 odsto

Skuplji ljekovi najveći

„udar na džep“ penzionera i hroničnih pacijenata

Na tom primjeru vidi se sva bijeda, nesposobnost i odsustvo vizije vlasti. Aerodromi su ključni resurs Crne Gore za dalji prosperitet turističke privrede. Do sada je njima pogrešno upravljano jer su bili u rukama nesposobnih ljudi vladajuće koalicije. Umjesto davanja koncesije, aerodrome treba prodati privatnim kompanijama koje su dokazale da umiju njima da upravljaju. Tada će oni biti najbolja vrata za ulazak turista

INTERVJU: Crnogorski

umjetnik Ilija Branko Burić o izložbi ,,Crteži“, koja će biti otvorena u utorak u Dvorcu Petrovića u Podgorici

U Crnoj Gori dugo traju

RAZGOVOR: Nenad Čanak, osnivač Lige socijaldemokrata Vojvodine

Građani su prošle godine za ljekove potrošili 60 miliona eura, što je tri puta više nego nekoliko godina ranije. Godišnji rast zdravstvene potrošnje je 10 odsto, i više je nego dupliran u odnosu na nekoliko godina ranije. Ovo su pokazatelji rada zdravstvenih vlasti i Vlade uopšte i slika „brige“ države za zdravlje građana i njene nemoći da se nosi sa problemima u zdravstvu - upozorio je bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić

AKTUELNO: Povećan broj počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode na štetu djece

U registru 114 pedofila, ali ih niko ne kontroliše

STR. 2. i 3.

Ako bi Putin uspio da osvoji Ukrajinu, sasvim sam siguran da bi broj petokolonaša u Srbiji, koji bi bili za pretvaranje Srbije u rusku provinciju, bio zaprepašćujuće veliki. Trenutno je u Crnoj Gori zastrašujuće veliki broj onih koji kažu: „Pa što ako Crna Gora postane dio Srbije“

Krivični zakonik propisuje mjere nadzora i obaveznog tretmana, sistem i dalje škripi – pedofili nijesu pod punim nadzorom, institucije se međusobno ne povezuju, a obrazovne ustanove i sportski klubovi rijetko provjeravaju podatke iz evidencije. Stručnjaci upozoravaju da je bez ozbiljnog sprovođenja zakona Registar samo mrtvo slovo na papiru STR. 7.

STR. 5.

M. BABOVIĆ

STR. 6.

D. MIJATOVIĆ PEXELS / MICHAEL BURROWS

Mundijal prijateljstva svečano otvoren u Ulcinju, ceremonija okupila brojne sportske legende i velikane

PODGORICA - Nezavisnost Crne Gore može sjutra biti dovedena u pitanje jednim zakonom koji bi se donio - to je Zakon o dvojnom državljanstvu. Ako bi se usvojio taj zakon, tog trenutka Crna Gora bi išla na referendum kojim bi se pripojila Srbiji i nestala i to zauvijek - kaže u intervjuu za Pobjedu osnivač Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak. Ističe da dok god se ne prekine nasrtanje od strane prije svega „dedinjskih Crnogoraca“ na samo postojanje Crne Gore, dotle od stabilnosti njenog postojanja kao proevropske države nema ništa.

OBJEDA: Evropska unija je više puta upozorila da se Srbija direktno miješa u unutrašnja pitanja Crne Gore. Kako gledate na ta upozorenja? I koliko su zaista ti pritisci iz Beograda realna prijetnja evropskom putu Crne Gore?

ČANAK: Treba biti svestan da je Crna Gora poslednji deo severnog Sredozemlja koji nije pod kontrolom NATO ili EU. I da je samo za slučaj da Crna Gora uspe da se gurne u ruke Kremlja, postoji mogućnost da se upotrebi Crna Gora kao nepotopivi nosač aviona i pomorska luka za ruske agresorske planove i to je poznata stvar. Nije to ništa novo niti sam nešto epohalno rekao.

Međutim, činjenica je da je Srbija pod izuzetno jakim pritiskom ruske agenture, i to ne od juče.

Srbija je iznutra razorena kao država od strane ruske agenture do te mere da ja uopšte ne vidim kako će se ona od toga oporaviti.

Potpuno je jasno da je Srbija odustala od bilo kakvog proevropskog puta. Priča o proevropskom putu služi samo za to da bi se EU tretirala kao nekakav bankomat iz koga se isisavaju pare. O tome najbolje svedoče rezultati istraživanja koja pokazuju kontinuirani pad entuzijazma građana kada je reč o EU integracijama. Taj pad nije slučajan, on

INTERVJU: Nenad Čanak, osnivač Lige socijaldemokrata Vojvodine

Nezavisnost Crne Gore može biti dovedena u pitanje zakonom o dvojnom državljanstvu

Ako bi Putin uspio da osvoji Ukrajinu, što se zahvaljujući samo nevjerovatnom heroizmu i žrtvama Ukrajinaca još ne događa, utoliko bi krenuo dalje u širenje i pravljenje nekakve nove ruske imperije i sasvim sam siguran da bi broj petokolonaša u Srbiji, koji bi bili za pretvaranje Srbije u rusku provinciju, bio zaprepašćujuće veliki. Uostalom, bivši predsjednik Srbije Tomislav Nikolić je izgovorio sintagmu: „Mojim dolaskom na vlast Srbija bi mogla postati ruska provincija. Pa šta?“. Trenutno je u Crnoj Gori zastrašujuće veliki broj onih koji kažu: „Pa što ako Crna Gora postane dio Srbije“

je posledica upornog i sistematskog rada države na opadanju poverenja prema EU i evrointegracijama.

Srbija to radi i kompletnom svom okruženju, destabilizujuće na evropskom putu, i Kosovu i Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

POBJEDA: Beograd zato čini sve da Crna Gora ne uđe u EU?

ČANAK: Srbiji ovog trenutka najviše odgovara da Crna Gora uđe u Srbiju, a ne u EU, i da od Crne Gore ostane buk-

valno samo naziv, a da se kompletna crnogorska državnost i samobitnost unište i utope u centralizovani fašistički sistem današnje Srbije. Nijesam slučajno kazao fašistički, zato što Srbija nije na putu fašizma, ona je stigla do fašističkog metoda, i ona se može, bez imalo griže savesti i na moju veliku žalost, nazvati fašističkom državom, jer ispunjava sve karakteristike fašističke države. Mislim da je to izuzetno opasno i za Srbiju i za njeno kompletno okruženje.

POBJEDA: Može li se govoriti o suverenoj politici Crne Gore dokle god Beograd ima snažan uticaj preko medija i preko određenih partija, a posebno Srpske pravoslavne crkve?

ČANAK: Ako ste slušali izjave Aleksandra Vučića na tu temu, onda vam je sve jasno. On je u više navrata rekao, da ga parafraziram „da je SNS bila na vlasti nikada se Srbiji ne bi desilo da se Crna Gora osamostali“. To je jasna i precizna definicija šta se u stvari desi-

Na protestima u Srbiji, kao i na Belvederu bila je brutalna upotreba policijske sile

POBJEDA: Što se dešava Srbiji, nazire li se kraj Vučićevog režima?

ČANAK: Srbija je trenutno u situaciji da je vaninstitucionalni kriminalni milje preuzeo kompletne državne institucije, instrumente sile, regrutovao kriminalce sa Kosova, iz Crne Gore, iz severoistočnog dela Bosne i Hercegovine, sve ih doveo u Srbiju i od njih napravio vaninstitucionalnu, „pretorijansku gardu“ koja brani režim i u toj odbrani režima je spremna da, ako treba, ubija građane Srbije. I to ne u prenešenom smislu da ubija. Na isti način su spremni da rešavaju i pitanja u Crnoj Gori. Ne

smemo zaboraviti da su 5. septembra bile ogromne demonstracije koje su razbijene, brutalnom silom žandarmerije sačinjene od kriminalaca koji se lažno predstavljaju kao žandarmerija. Oni su samo obučeni u njihove uniforme. Ali oni svi kriju lica zato što bi se odmah vidjelo ko su, i da nije u pitanju regularna policijska institucija. Sada u policiju ulaze direktno osuđeni kriminalci, tako što BIA za svoje navodne potrebe regrutuje kriminalce sa ulica, daje im status zaposlenih u BIA, a onda ih poslije par meseci MUP preuzima kao potreban kadar, i oni postaju rukovodioci

posebnih odeljenja. Na taj način prelaze direktno u policiju, izbegavajući bezbednosne provere. Taj 5. septembar sam pomenuo zato što je on bio suštinski najavljen 5. septembra 2021. na Cetinju, kada je insceniran nekakav konflikt sa policijom, kojeg nije bilo, a to mogu da posvedočim zato što sam bio fizički prisutan. Moj sin je bio na Belvederu. Bili smo tamo, videli smo da je policija bukvalno otrovala čitavo Cetinje suzavcem. To je bila brutalna demonstracija sile. Šta će se desiti ako neko pokuša da se suprotstavi „srpskom svetu“, odnosno beogradskoj oligarhiji koja

davi prvestveno celu Srbiju, a onda i sve oko sebe. Tako da ovih 11 meseci, permanentne borbe građana na ulicama je u stvari eksplozija građanskog nezadovoljstva svime što se događa. Trenutnu Srbiju čine vaninstitucionalne snage lojalne isključivo Aleksandru Vučiću, kao vođi, a ne državi ili Ustavu, što je karakteristika fašizma. Degradacija institucija se najbolje videla kroz nedavnu vojnu paradu, za vreme ovog izmišljenog praznika nacionalnog jedinstva, zastave itd… Prvo vidite da je to otužni provizorijum, kad ni zastavu nisu uspeli da sašiju a da ona bude po pravilima kako zastava treba da

lo. Dakle, Srbiji se desila samostalnost i nezavisnost Crne Gore. Odnosno, Crna Gora se ne posmatra od strane aktuelnog režima u Srbiji kao

izgleda. Drugo, pozivali su ljude penzionisane tenkiste da voze, jer nije imao ko. Dakle, čitava ta priča je bila za unutrašnju upotrebu. To je pravljenje Potemkinovih sela za unutrašnju upotrebu, a prava svrha svega je isključivo opstanak na vlasti i zaduživanje države, pri čemu se novac koji se uzima na zajam stavlja u privatne džepove. Primjer su tuneli na auto-putu, između Pakovraća i Požege, koji su pompezno otvoreni prije roka i koji su sada zatvoreni jer nijesu urađeni po pravilima struke i opasni su jer može doći do zarušavanja tunela. I to je cijela Srbija. Jednostavno, pad nadstrešnice prije skoro godinu u Novom Sadu je bio samo jedan užasavajuće slikoviti dokaz kako režim u Srbiji ubija svoje građane.

država, nego kao pobunjeni dio „srpskog sveta“ koji je u viđenju toga da je „srpski svet“ praktično maketa „ruskog sveta“. To bi trebalo da bude, otprilike, nekakva, pod raznim nazivima, centralizovana, etnocentrična naddržavna tvorevina koja bi imala naravno kompletnu centralu i odlučivanje o svim pitanjima u rukama oligarhije u Beogradu. I to je čitava priča. A ako vas čudi uloga takozvane Srpske, takozvane pravoslavne, takozvane crkve, ja vam moram skrenuti pažnju da je Ruska pravoslavna crkva direktna ekspozitura službi Kremlja, i to ne od juče. Ona se koristi kao jedan od alata za držanje u pokornosti ruskog stanovništva u Rusiji, a sa druge strane i za rusifikaciju neruskog stanovništva. I to vam je upravo uloga koju ima tzv. SPC, i to je suština priče. Tu nema neke velike razlike ni u metodu, ni u svrsi, niti u nameni. Znamo iz istorije da je patrijarhe u komunističko vreme direktno UDBA postavljala. Potpuno je jasno da su crkveni velikodostojnici pod čvr-

Nenad Čanak

Neđelja, 28. septembar 2025.

POBJEDA: Crna Gora je za vrlo kratko vrijeme promijenila više vlada. Aktuelna vlada je prilično heterogena i ne može da obezbijedi političku stabilnost? Vaš komentar?

ČANAK : Politička scena u Crnoj Gori više je nego krhka, zato što je Crna Gora država koja još nije u poziciji da se većina političkih snaga zalaže za nezavisnu, suverenu i samostalnu, međunarodno priznatu Crnu Goru. Jer, ako neko misli da je to ireverzibilan proces, taj se jako vara.

Hrvatski analitičar Davor Đenero za Pobjedu govori o preprekama na evropskom putu

Hrvatska razumije da sve

provokacije koje dolaze iz

Crne Gore šalje Beograd

stom kontrolom UDBE koja se nikada nije reformisala, menjala je imena ali nije nikada ni način funkcionisanja čak ni personalni sastav. Šta onda očekivati od takve pseudoverske organizacije osim da radi na tome da se nipošto ne dozvoli crnogorska državnost. Jasan dokaz za to je i pitanje „kako je moguće da tamo gdje su jasni odnosi i mnogo manje ubedljivi razlozi za to da SPC prizna neku drugu pravoslavnu crkvu“. Taj primer je Severna Makedonija, gdje je bez problema priznata Makedonska crkva, a koja nije postojala u trenutku postojanja ujedinjene SPC 1920, za razliku od Crnogorske pravoslavne crkve, autokefalne koja je postojala 1920. godine, i koju SPC neće da prizna. Dakle, to jasno govori o tome da je Crna Gora permanentno na meti onoga što se nekada zvalo „velikosrpski projekat“, pa poslije „projekat srpskog sveta“, a u najnovije vreme nekakav „integralistički projekat“ - ali sve je to jedno te isto - potreba beogradske oligarhije da kontroliše sve.

Nezavisnost Crne Gore može sutra biti dovedena u pitanje jednim zakonom koji bi se doneo - to je Zakon o dvojnom državljanstvu. Ako bi se usvojio taj zakon tog trenutka Crna Gora ide na referendum kojim se pripaja Srbiji i nestaje i to zauvek. Dakle to je potpuno jasno i vidi se na koju stranu se vodi čitava ta beogradocentrična politika u Crnoj Gori. Dok se ne prekine nasrtanje, od strane pre svega „dedinjskih Crnogoraca“, na samo postojanje Crne Gore, dotle od stabilnosti njenog postojanja kao proevropske države nema ništa.

POBJEDA: Znači li to da Crna Gora danas vodi politiku u kojoj nijesu zaštićeni ni njen identitet ni sama državnost?

ČANAK: Sadašnja vlast nema definisan stav kada je identitet Crne Gore u pitanju. Nažalost, okolnosti ne idu naruku Crnoj Gori. Vi ste u situaciji da nemate u Srbiji jasno definisan i nedodirljiv stav da Srbija treba da bude nezavisna i suverena država, poslije ovolikog ruskog razaranja strukture društva u Srbiji, ne samo države, nego i društva. Jer država se može popraviti, razoreno društvo ne može. Vi u Srbiji imate snage koje potajno žele da Srbija nestane kao država, i da postane dio nekakvog „ruskog sveta“. Ako bi Putin uspeo da osvoji Ukrajinu, što se ne događa zahvaljujući samo nevjerovatnom heroizmu i žrtvama Ukrajinaca, utoliko bi krenuo dalje u širenje i pravljenje nekakve nove ruske imperije. Siguran sam da bi broj petokolonaša u Srbiji koji bi bili za pretvaranje Srbije u rusku provinciju bio zaprepašćujuće veliki. Uostalom, bivši predsednik Srbije Tomislav Nikolić je izgovorio sintagmu koja karakteriše taj šešeljevsko-radikalski način razmišljanja u kojoj kaže da parafraziram: „Mojim dolaskom na vlast Srbija bi mogla postati ruska provincija. Pa šta?“ E, to „pa šta“ je upravo ono što je strašno, kada se ne razmišlja o posledicama. Trenutno je u Crnoj Gori tih koji kažu: „Pa šta ako Crna Gora postane dio Srbije“ zastrašujuće veliki broj. Tokom boravka u Crnoj Gori Čanak je podržao okupljene građane koji protestuju mjesecima na Kruševom ždrijelu.

J. ĐUKANOVIĆ-PETROVIĆ

Razgovori koji se vode o zatvaranju Poglavlja 31 vode se u dobroj atmosferi i s visokim međusobnim povjerenjem ministara Grlića Radmana i Ibrahimovića. U cijelom procesu prepreka nije ponašanje crnogorskog ministarstva vanjskih poslova, nego drugih djelova Vlade, kao što znate, u prvom redu Ministarstva odbrane, odnosno ministra Krapovića, koji incidentima pokušava da spriječi sklapanje dogovora - kaže Đenero

PODGORICA - Sreća u nesrećnim okolnostima je činjenica da kreatori politika u Hrvatskoj jasno razumiju da sve provokacije koje se događaju dolaze iz jednog političkog centra, a da su podstaknute izvan Crne Gore, da su izraz onoga što nazivamo patološkim uticajima autoritarnog režima Aleksandra Vučića i njegovog koncepta „srpskog sveta“, kaže u razgovoru za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero. Ističe da je Hrvatska svjesna da suverenistička, proevropska Crna Gora šalje poruke koje su sve vrijeme slične onoj legendarnoj cetinjskoj, koja se i danas ponavlja u različitim varijantama.

P OBJEDA: Nakon izjava i značaka u vezi sa školskim brodom „Jadran“, prijetnjama kako će se ukloniti spomen-ploča u Morinju, nazivom bazena u Kotoru, pa i granicama sa Hrvatskom, informacija o mogućem postavljanju spomenika Puniši Račiću novi je negativan doprinos nepotrebno provokativnom stavu Crne Gore prema Hrvatskoj. Ima li kraja ovome, možemo li uopšte pričati o integracijama i zatvaranju poglavlja?

ĐENERO: Sreća u nesrećnim okolnostima je činjenica da kreatori politika u Hrvatskoj jasno razumiju da sve provokacije koje se događaju dolaze iz jednog političkog centra, a da su podstaknute izvan Crne Gore, da su izraz onoga što nazivamo patološkim uticajima autoritarnog režima Aleksandra Vučića i njegovog koncepta „srpskog sveta“, kombinovanog s ruskim interesom destabilizacije evropskog ruba i mediteranskog bazena. Istovremeno s ovim izrazito negativnim porukama iz Crne Gore dugo godina stižu i posve drukčije. Hrvatska je svjesna da suverenistička, proevropska Crna Gora šalje poruke koje su sve vrijeme slične onoj legendarnoj cetinjskoj, koja se i danas ponavlja u različitim varijantama. U Hrvatskoj je jako dobro poznato da je hrvatska zajednica u Boki, svojim konstituci-

onalnim patriotizmom snažno integrirana u crnogorski suverenistički korpus. Zna se za poštovanje koje među crnogorskim suverenistima uživa političko držanje Adrijana Vuksanovića kao političkog lidera ove zajednice. U Hrvatskoj je jasno da iza ovih poruka protiv saradnje s Hrvatskom stoje oni, koji nažalost, pripadaju parlamentarnoj većini, kojima nije do evropske integracije Crne Gore. Dobro je što je evropeizacija Crne Gore važan interes Hrvatske, kojoj je važna konsolidacija na Balkanu, pa zato poruke razdora, koje spominjete, u Hrvatskoj ne nadglasavaju one pozitivne poruke što sve vrijeme dolaze iz Crne Gore.

OBJEDA:U kojoj fazi su, prema Vašim saznanjima, konsultacije sa crnogorskom stranom o zatvaranju Poglavlja 31. Kada bi se to moglo desiti?

ĐENERO: Hrvatska pozicija je u ovom slučaju definisana, a razgovori koji se vode, koliko znam, vode se u dobroj atmosferi, i s visokim međusobnim povjerenjem ministara Grlića Radmana i Ibrahimovića, odnosno njihovih saradnika. U cijelom procesu prepreka nije ponašanje crnogorskog ministarstva vanjskih poslova, nego drugih djelova Vlade, kao što znate, u prvom redu Ministarstva odbrane, odno-

sno ministra Krapovića, koji incidentima pokušava da spriječi sklapanje dogovora. Teret je sada na strani Vlade Crne Gore, koja mora donijeti odluke i obavezati se na njihovo sprovođenje. Veliko je pitanje, kao što znate, ima li premijer Spajić snage sprovesti ono što su se ministri vanjskih poslova uglavnom dogovorili i postoji li spremnost trenutne parlamentarne većine da stane iza takvog sporazuma. Lako je prepoznati aktere koji će se tom sporazumu suprotstaviti, a oni dolaze iz bloka stranaka koje su pod snažim uticajem autoritarnog režima predsjednika Vučića i totalitarnog režima Vladimira Putina. Ne radi se samo u „uobičajenim sumnjivcima“ iz DF-a, nego i o Bečićevim Demokratama. Prije ili poslije, Crna Gora će se naći pred ozbiljnim pitanjem – je li moguće voditi pristupne pregovore s EU ako u vladajućoj koaliciji djeluju stranke čiji principali, iz Beograda i Moskve, ne žele evropsku integraciju Crne Gore. To pitanje ne može riješiti niko drugi do premijer i parlament Crne Gore, a da rješenje nije komplikovano govori činjenica da unutar Skupštine Crne Gore postoji uvjerljiva proevropska politička većina, koja sve te Mandiće, Kneževiće i Bečiće može poslati na marginu parlamentarne manjine.

POBJEDA: Jesu li uopšte realne priče da uđemo u EU do 2028? Hoće li Hrvatski sabor podržati naš ulazak sa bivšim DF-om u vlasti? ĐENERO: Budući da Crna Gora ove godine iznenađujuće slabo zatvara pristupna poglavlja, a da do kraja iduće godine mora zatvoriti sva pristupna poglavlja, da bi se početkom 2027. definisao Ugovor o pristupanju, a onda on bio ratificiran u svim parlamentima zemalja članica, malo je vjerovatno da je kraj 2028. realan trenutak pristupanja Crne Gore Uniji. Nikad se, međutim, nije dogodilo da Ugovor o pristupanju u parlamentu neke države ne bi bio ratifikovan, i posve je nevjerovatno da bi Hrvatski sabor odbio ratifikovati ovaj instrument sa Crnom Gorom kad on jednom bude usvojen na Evropskom vijeću. Tada se neće razmatrati sastav parlamentarne većine. Međutim, jasno je nešto drugo – s Andrijom Mandićem kao predsjednikom Skupštine i nosiocem svojevrsne veto snage, s njegovim, Kneževićevim i Bečićevim pristašama u kabinetu, Crna Gora neće moći zatvoriti sva preostala pregovaračka poglavlja. Pitanje sastava koalicije neće postavljati niko izvana, to je pitanje što ga crnogorska politička arena sama mora riješiti. M.JOVIĆEVIĆ

Davor Đenero

RAZGOVOR: Predsjednik Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Ranko Jovović

PODGORICA - Crnogorski turizam, okosnica nacionalne ekonomije i izvor značajnih prihoda, nalazi se na raskršću između obećavajućih brojki i upozoravajućih trendova. Dok statistika bilježi rast dolazaka, istovremeno se smanjuju noćenja i prihodi – signal koji, kako upozorava predsjednik Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović, ne smijemo ignorisati.

Posebno zabrinjava činjenica da je Centralna banka prvi put izostavila detaljne podatke o prihodima od turizma, što umanjuje transparentnost i otežava sagledavanje stvarne slike sektora. U situaciji kada konkurentske destinacije agresivno šire ponudu i produžavaju sezone, Jovović podsjeća da Crna Gora rizikuje da izgubi korak ukoliko ne redefiniše svoju strategiju, diverzifikuje sadržaje i ozbiljno pristupi rješavanju hroničnih problema – od sive ekonomije i nedostatka radne snage, do infrastrukture i čistoće.

PODACI

- Turistička privreda izražava umjerena očekivanja u pogledu uspješnosti ljetnje turističke sezone, nakon što je u prvih sedam mjeseci zabilježen blagi pad u ključnim pokazateljima, što opominje da kao destinacija treba da preduzmemo neophodne mjere, kako u budućnosti ne bismo imali nastavak opadajućeg trenda - kazao je Pobjedi Ranko Jovović predsjednik Odbora za turizam i ugostiteljstvo PKCG.

On navodi posljednje podatke Monstata koji govore da je u periodu januar – jul 2025. godine, u ukupnom smještaju (kolektivni i individualni) ostvareno 1.500.795 dolazaka turista što je za 4,3 odsto više u odnosu na 2024. godinu ili za tri odsto više u odnosu na 2023. godinu. U posmatranom periodu u ukupnom smještaju, ostvareno je 8.201.156 noćenja što je za 4,3 odsto manje u odnosu na isti period 2024. godine ili za 10 odsto manje u odnosu na isti period 2023. godine.

- Prema podacima Centralne banke prihodi od turizma u prvom kvartalu 2025. godine iznose 88.442.000 eura i bilježe 6,4 odsto manje prihoda u odnosu na isti period 2024. godine odnosno 25,6 odsto manje prihoda u odnosu na isti period 2023. godine - naveo je Jovović dodajući da podaci iz Platnog bilansa o prihodima od turizma za drugi kvartal nije-

Dolazaka nikad više, prihoda nikad manje

Sektor turizma i dalje opterećuju brojni izazovi. Ukoliko se želi očuvati pozicija Crne Gore na turističkoj mapi i održati korak sa konkurencijom u regionu, neophodno je preispitati trenutne skalne mjere u sektoru, unaprijediti promociju, ali i dodatno raditi na produženju sezone kroz diverzi kaciju ponude – poručio je Jovović

su dostupni, jer ih je Centralna banka prikazala zbirno za sve usluge, što smanjuje transparentnost i otežava praćenje prihoda na poziciji putovanje/turizam. Jovović napominje da CBCG prvi put nije objavila podatke o prihodima za turizam, što ukazuje na potrebu da se razmo-

tri vraćanje na detaljniji prikaz platnog bilansa, kako bi se omogućilo preciznije praćenje prihoda od turizma. - Sektor turizma i dalje opterećuju brojni izazovi. Ukoliko se želi očuvati pozicija Crne Gore na turističkoj mapi i održati korak sa konkurencijom u regionu, neophodno

Jovović: Samo u mirnom okruženju možemo omogućiti razvoj turizma

Pod sloganom „Mir i turizam“, juče je obilježen Svjetski dan turizma, ukazujući na neraskidivu povezanost između turizma kao globalne industrije i mira kao osnovnog preduslova za njen razvoj. Turizam ne

samo da stvara prilike za ekonomski rast i zapošljavanje, već igra ključnu ulogu u zbližavanju kultura, nacija i pojedinaca, gradeći mostove razumijevanja i tolerancije, saopštio je Ranko Jovović, predsjednik Odbora udruže-

nja turizma i ugostiteljstva Privredne komore.

Ove godine, kako je kazao, žele da naglase značaj mira kao osnovnog uslova za održivi razvoj turizma.

- U današnjem svijetu punom izazova i neizvjesnosti, turi-

je preispitati trenutne fiskalne mjere u sektoru, unaprijediti promociju, ali i dodatno raditi na produženju sezone kroz diverzifikaciju ponude, unapređenju avio-dostupnosti i putne infrastrukture, kao i na prevazilaženju hroničnih izazova, poput problema sa čistoćom, bukom, sivom ekono-

zam je moćno sredstvo koje doprinosi globalnom pomirenju i stabilnosti. Svaka turistička destinacija postaje mjesto susreta različitih kultura, jezika i običaja, omogućavajući ljudima da prošire svoje vidike, prevaziđu predrasude i izgrade međusobno poštovanjenaveo je Jovović u saopštenju. Turizam, podsjetio je, doprinosi ekonomskoj stabilnosti

mijom i nedostatkom kadratvrdi Jovović. Naglašava da je jedan od najkritičnijih aspekata našeg turizma koncentracija na relativno kratak period godine.

POTREBNA

DUŽA SEZONA

- Crna Gora mora da bude prepoznata kao destinacija koju je vrijedno posjetiti tokom cijele godine i koja ima što da ponudi ljubiteljima aktivnog odmora u zimskim mjesecima. Cjelovita turistička ponuda podrazumijeva produženje sezone uz istovremeno pružanje razvojnog impulsa sjevernom regionu. U mnogim evropskim zemljama planinski turizam i zimski sportovi su među najpopularnijim vidovima zimskih aktivnosti, što se posebno odnosi na ski-

mnogih zemalja, ali istovremeno podstiče i kulturnu razmjenu, razumijevanje među narodima i očuvanje svjetskog nasljeđa.

- Samo u mirnom okruženju možemo omogućiti razvoj turizma, koji će doprinijeti boljoj budućnosti svih nas. Turistički privrednici, srećan Svjetski dan turizma - poručio je Jovović.

janje. Ove aktivnosti se danas razvijaju i u državama gdje im geografski ili klimatski uslovi u potpunosti ne pogoduju. Broj planinskih centara je u stalnom porastu, uz sve veću tehničku opremljenost - tvrdi Jovović i dodaje da je za unapređenje zimske sezone potrebno definisanje platforme za održivi razvoj planinskih centara zasnovane na tri osnovna stuba: održivi razvoj i planiranje, investicije, podsticaji i javno-privatno partnerstvo, kao i marketing i brending planinskih centara.

- Formiranjem JP Skijališta Crne Gore, stvorila se ključna pretpostavka za pokretanje i uspješno upravljanje lokalitetima na kojima su u prethodnom periodu uložena značajna sredstva u infrastrukturne objekte – puteve, trafostanice, žičare i skijaške terene, kao i radi ostvarivanja nadzora nad implementacijom planiranih investicionih aktivnosti na prostoru sjevera Crne Gore. U cilju unapređenja turističke ponude i obezbjeđivanje uslova za održavanje zimske sezone, neophodno je stvoriti pretpostavke za nabavku uređaja za vještačko osnježavanje na skijalištima u Crnoj Gorizaključuje Jovović. N. KOVAČEVIĆ

CRNA GORA JE POSTALA TRANZITNA ZONA: Detalj s Primorja

Neđelja, 28. septembar 2025.

BEOGRAD - Najbolje što Vlada Crne Gore isporučuje od formiranja do danas je njen lični marketing. Populističko samohvalisanje u oštroj je suprotnosti sa realnim pokazateljima i stvarnošću. Aktuelna vlada funkcioniše kao „s konca i konopca“ skrpljena družina bez ozbiljne ekonomske politike i vizije što želi da napravi od države Crne Gore. „Zamrznuta u vremenu i prostoru“ - tako djeluje Crna Gora a Vlada ne nudi nijedan odgovor koji će građanima budućnost učiniti izvjesnijom, rekao je za Pobjedu Miša Brkić, ekonomski analitičar.

- Populizam je bazni model djelovanja Vlade. Shvatanje vladajuće koalicije jeste da Vlada postoji da bi zadovoljila želje birača, a ne da bi dobrim upravljanjem državu učinila funkcionalnijom i efikasnijom. Raste broj klijentele (i njihovi apetiti) koja očekuje apanažu od Vlade. Vlada se stalno hvali da podiže plate, ali rast zarada ne prati rast produktivnosti. To, uz stalno zaduživanje države, proizvodi inflaciju. Većina prohtjeva klijentelističkih grupa pokriva se iz zaduživanja a ne realnog rasta bruto domaćeg proizvoda - kaže naš sagovornik i konstatuje da takav model nije dugoročno održiv. Ističe da u ekonomiji nema besplatnog ručka i da će ogromno zaduživanje na kraju platiti građani iz svoga džepa.

- Taj račun ne mora uvijek da bude vidljiv. Na primjer, inflacija je nevidljiv račun koji će građani platiti za sadašnju široku ruku Vlade. I još jedan problem koji je vidljiv. Pojedinci iz vlasti više su okupirani sopstvenom dobrobiti a ne dobrobiti građana. Nije dobro kad činovnici u državnoj službi gledaju samo lični interes, rukovodeći se principom „gdje sam tu ja“ u sklapanju državnih poslova - kaže Brkić.

POBJEDA: Crna Gora je zadužena 56,93 BDP-a zaključno sa 31. martom, što je u samom vrhu zemalja Zapadnog Balkana. Uvoz je veliki, ništa ne proizvodi a uvećava se državna administracija. Može li se to servisirati a da ne bude pogubno za budžete građana?

BRKIĆ: Zabrinjava rast zaduženosti, kao uostalom i pokrivenost uvoza izvozom. Prema dostupnim podacima, izvoz pokriva tek 12 odsto uvoza a ta pokrivenost pala je u odnosu na lanjskih 14 odsto. To je alarmantan podatak. Kako vreme odmiče građani Crne Gore uveravaju se da je ovakva Vlada formirana ne da bi zadovoljila njihove i potrebe preduzetnika, nego da bi partije vladajuće koalicije uhlebile svoje članove, rođake i prijatelje. Mnogi će reći da je to isto radila i prethodna vlast, ali ne treba zaboraviti da je aktuelna vlast pobedila obećavajući drugačiju politiku od prethodne.

POBJEDA: Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je u

Ekonomski analitičar Miša Brkić o stanju crnogorske ekonomije i turističkoj sezoni

Tender za koncesiju aerodroma je sramota za Crnu Goru

Njujorku dijaspori predstavio inicijativu obveznica uz garantovan povrat sredstava rekavši da će sredstva biti isključivo usmjerena za projekte od lokalnog značaja: škole, vrtiće, bolnice, putnu i komunalnu infrastrukturu. Koliko je realno da to zaživi ako znamo da je Srbija krajem 80-ih godina imala zajam za preporod Srbije, ali je sakupljeno malo novca - oko deset odsto od očekivanja?

BRKIĆ: Moje pitanje predsedniku države je: iz kojih će to para Crna Gora isplatiti kupce obveznica pošto projekti u koje namerava da ulaže nisu profitabilni. Dakle, novac treba da obezbedi država u budžetu. Može li Crna Gora da garantuje povrat uloženog novca? Drugo, nisam siguran da je dijaspora prava adresa za probleme Crne Gore. Dijasporu čine pojedinci koji uglav-

nom žive i dokazuju se u tržišnim ekonomijama tako da igranje na kartu patriotizma teško da će „upaliti“. Dijaspora nikad (uz časne izuzetke u svetu) nije bila dobar pokretač ekonomije. Dobro ste prmetili, sličan slučaj propao je nekoliko puta u Srbiji, a na kraju dana dijaspora i građani Srbije su izgubili svoj novac i ostali opljačkani.

Zabrinjava rast zaduženosti, kao uostalom i pokrivenost uvoza izvozom. Prema dostupnim podacima, izvoz pokriva tek 12 odsto uvoza a ta pokrivenost pala je u odnosu na lanjskih 14 odsto. To je alarmantan podatak

POBJEDA: Protekla turistička sezona prošla je loše, bilo je manje gostiju, cijene su skočile jer je država povećala poreze, što se odrazilo na ostale cijene u ugostiteljstvu, špic sezone trajao je 18 dana, od 3. do 21. avgusta. Turizam je glavna privredna grana. Što je po Vama glavni problem i što se može popraviti s obzirom na veliki kapacitet smještaja a lošu infrastrukturu - od aerodroma do mjesta za odmor više se putuje nego što se leti avionom do Crne Gore?

BRKIĆ: Turizam i dalje treba da ostane glavna privredna grana. Priče o reindustrijalizaciji Crne Gore su najobičnija podvala i glupost. Kad god neko pomene reindustrijalizaciju, toplo mu preporučujem da ode u Kotor i pita građane da li bi hteli ponovo da imaju fabriku deterdženata Rivijera ili Fabriku kotrljajućih ležajeva. Naravno da ne

bi. Pametno osmišljena strategija razvoja u čijem je središtu turizam a oko njega agrar, IT sektor i infrastruktura dobitna je kombinacija za Crnu Goru. Pitanje je da li aktuelna vlast ima kadar da tu strategiju napravi, pošto ne želi da koristi onu koju je napravila vlada koju je predvodio DPS. Umesto da popravlja, aktuelna državna vlast kvari poslovni ambijent i ona se može smatrati ključnim krivcem za neuspešnu turističku sezonu jer je pogrešno reagovala s povećanjem poreza. Država je i krivac za nedostatak infrastrukture koja bi pomogla turističkim radnicima da ostvare veću zaradu. I taj posao država (Vlada) ne radi kako treba. Ako na nekoga treba da se ljute turistički preduzetnici onda je to Vlada. Njena ambicija da državna preduzeća upravljaju infrastrukturom je naopaka i dok bude tako, crnogorski preduzetnici u turizmu neće imati zadovoljavajući profit.

POBJEDA: Još nije završen tender o koncesiji za dva aerodroma, jer je jedan od učesnika luksemburško-američka kompanija CAAP tužila Tendersku komisiju Upravnom sudu, navodeći da je Komisija nezakonito mijenjala kriterijume bodovanja pod uticajem strana koje nijesu dio zvaničnog tijela... Problemi su počeli kada je ministar finansija Srbije Siniša Mali rekao da bi Srbija da upravlja ovim aerodromima a nije učestvovala na tenderu... Na tenderu je učestvovala i južnokorejska kompanija IIAC. Može li mešetarenje iz Srbije da otjera te dvije kompanije i da na kraju Srbija ispadne spasilac?

BRKIĆ: Blago rečeno, tender za koncesiju aerodroma je sramota za Crnu Goru. Na tom primeru vidi se sva beda, nesposobnost i odsustvo vizije vlasti. Aerodromi su ključni resurs Crne Gore za dalji prosperitet turističke privrede. Do sada je njima pogrešno upravljano jer su bili u rukama nesposobnih ljidi vladajuće koalicije. Umesto davanja koncesije, aerodrome treba prodati privatnim kompanijama koje su dokazale da umeju njima da upravljaju. Tada će oni biti najbolja vrata za ulazak turista u Crnu Goru. Koncesija za aerodrome mogla bi da bude i test za birače koji će procenjivati da li su aerodromi u Podgorici i Tivtu bili moneta za potkusurivanje državnih službenika ili deo ozbiljno osmišljene Vladine strategije ekonomskog razvoja. Crnoj Gori ne treba da dokazuje vazalski odnos prema Srbiji tako što će joj ustupiti aerodrome. Treba detaljno analizirati „ponudu“ Srbije. Da li se iza nje krije bratstvo po naciji ili bratstvo po kapitalu? Tužba američke kompanije, ukoliko uspe da dokaže mućke Tenderske komisije, mogla bi da bude okidač za promenu aktuelne vlasti ako građani Crne Gore shvate čije interese zastupa ta komisija i Vlada. Violeta CVEJIĆ

HAOS U ZDRAVSTVENOM SISTEMU

U Crnoj Gori od prošle godine farmaceutski proizvodi poskupili 14,5 odsto

Skuplji ljekovi najveći „udar na džep“ penzionera i hroničnih pacijenata

PODGORICA – Uzrok poskupljenja ljekova su rast potrošnje uz odsustvo kontrole sistema, a cijenu toga najviše plaćaju penzioneri i hronični pacijenti, oni koji su najviše vezani za zdravstveni sistem i najmanje u mogućnosti da podnesu dodatne troškove - ocijenio je za Pobjedu bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić

On je istakao da je potrebno da definišemo što je danas drugačije nego ranije da bismo razumjeli zbog čega je tako. - Sistem nabavki i distribucije je isti, lista ljekova danas kao i ranije je najbolja u regionu, isti ljekari propisuju terapiju i danas i ranije, određuju se maksimalne cijene ljekova i danas i ranije, naše tržište je visokozavisno i komisija MZ pregovara sa proizvođačima ljekova, odnosno njihovim zastupnicima i danas i ranije. Rast cijena ljekova uzrokovan je onim što je drugačije, a to su populistički programi „Evropa sad 1 i 2“ i posljedično slabljenje dostupnosti zdravstvene zaštite, drugačije strukturirana lista ljekova koja stavlja veće finansijsko opterećenje na pacijente, prisustvo više od 100.000 stranaca sa regulisanim boravkom u Crnoj Gori, a imaju identična prava na zdravstvenu zaštitu kao svi osiguranici FZO, slabija kontrola propisivanja ljekova (u ranijem periodu smo imali bolje informatičko rješenje tog problema) - objasnio je Čirgić. Ističe da je rast cijena u EU tek 2,1 odsto, a u eurozoni 1,6 odsto, dok je kod nas eksplozija od 14,5 procenata.

- Potrošnja iz džepa građana za ljekove od 60 miliona eura u 2024. veća je nego nekoliko godina ranije za tri puta. Godišnji rast zdravstvene potrošnje je 10 odsto, više nego dupliran u odnosu na nekoliko godina ranije. Ovo su pokazatelji rada zdravstvenih vlasti i Vlade uopšte i slika „brige“ države za zdravlje građana i njene nemoći da se nosi sa problemima u zdravstvu - upozorio je Čirgić.

REFUNDACIJE

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore na naše pitanje da li imaju informaciju koji su sve ljekovi poskupili, koliko i zašto, uputili su nas na Službeni list. Međutim, ni na jednom sajtu nijesmo našli informaciju koji su ljekovi poskupjeli i koliko.

Iz Fonda su nam kazali da raspolažu podacima dobijenim od nadležnih službi Ministarstva zdravlja o promjenama cijena ljekova na Listi ljekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava Fonda. - Imajući u vidu da je Lista ljekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje u nadležnosti Ministarstva zdravlja u skladu sa Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju (Službeni list Crne Gore,

Pola penzije za liječenje

Podsjetimo, u Crnoj Gori ima 131.000 penzionera, minimalna penzija je 450 eura, a prosječna 548 eura, pa smo pitali penzionere o cijenama ljekova.

Podgoričanka N. M., penzionerka koju smo zatekli u redu kod izabranog doktora u Domu zdravlja Blok V, nam je kazala da kao srčani bolesnik izdvaja od penzije mjesečno oko 100 eura za terapiju.

- Srčani sam bolesnik već tri godine, imam terapiju koja

je redovna i uz nju moram kupovati i dodatne vitamine za ojačavanje srčanog mišića. Sve to ukupno me košta oko 100 eura mjesečno, koje dajem od penzije koja je 580 eura. Eto vidite koliko dajem za liječenje - kazala je naša sagovornica. Penzioner R. T. nam je rekao da pored bolesti karotide ima problema sa proširenim venama i vidom.

- Ne treba da pitate penzionere kako mogu od penzija

br. 048/24 od 24.5.2024). Na aktuelnoj Listi ljekova koja je u primjeni od 1. juna 2025. godine i objavljena u Službenom listu CG br. 061/25, došlo je do promjene cijena ljekova u smislu snižavanja cijena za 73 lijeka, dok je za 21 lijek došlo do povećanja jedinične cijene - kazali su nam iz Fonda. Kada je u pitanju refundacija koju Fond izdvaja, Pobjedi su saopštili da Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju (Službeni list CG, br. 145/2021 i 48/2024) u članu 49 navodi kako se vrši refundacija ljekova. Osigurana lica zdravstvenu zaštitu ostvaruju u zdravstvenim ustanovama i kod drugih davalaca zdravstvenih usluga sa kojima Fond zaključuje ugovor, u skladu sa zakonom. - Izuzetno od stava 1 ovog člana, osigurano lice može da: kupi lijek sa osnovne liste ljekova koji se izdaje na recept u apotekama, kao i lijek koji se koristi za liječenje u zdravstvenoj ustanovi ili medicinsko-tehničko pomagalo sa Liste medicinsko-tehničkih pomagala koje se propisuje na recept, ako se ne može obezbijediti kod zdravstvene ustanove i drugih davalaca zdravstvenih usluga iz stava 1 ovog člana; i u slučaju iz stava 2 ovog člana, osigurano lice ima pravo na

u ovakvim poskupljenjima gdje svakog dana nešto poskupi, moramo na ljekove davati pola penzije. Za moje liječenje mjesečno dajem oko 170 eura zajedno sa suplementima. A refundaciju od Fonda zdravstvenog osiguranja ne bih pominjao, koliko su mi pomogli, to je za sprdnju! Treba da pitate ministra koliko pomažu penzionerima, a ne nas - rekao je penzioner. Pacijent S. Č. nam je kazao da je imao moždani udar, uz to da ima nekoliko vrsta bolesti.

naknadu troškova za ostvarenu zdravstvenu uslugu, u visini cijene koju je platilo na osnovu računa izdatog u skladu sa zakonom - naveli su iz Fonda. Oni su objasnili da je pacijent koji podnese zahtjev Fondu za refundaciju finansijskih sredstava upotrijebljenih za kupovinu deficitarnih ljekova dužan da u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o refundaciji nadležnoj službi Fonda dostavi propisanu dokumentaciju među kojom je fiskalni blok obavezujući dokaz.

- Fond izdvaja finansijska sredstva za sve ljekove koji su bili deficitarni u slučaju potrebe pacijenta, te ne postoji neko utvrđeno pravilo koji su to najčešće refundirani ljekovi. Ipak,

mogli bi se izdvojiti određeni ljekovi za tretman rijetkih epilepsija koji su odobreni preko Komisije Ministarstva zdravlja, a da se ne mogu u dogledno vrijeme nabaviti od strane centralne veledrogerije Montefarm, pa su pacijenti prinuđeni da ih kupuju, kao i ljekovi koji su deficitarni ne samo u našoj zemlji, već i šire (zastoj u lancu proizvodnje, neki drugi objektivni razlog za nestašicu) - primjer lijeka urzodeoksiholna kisjelina („ursofalk“) za tretman oboljenja žučnih puteva i jetre - naglasili su iz Fonda. Na pitanje o iznosu refundacije u protekle dvije godine, kako su rekli iz Fonda, samo 2023. godine imali su 8.549 zahtjeva za refundaciju finansijskih

LJEKOVI POSTAJU LUKSUZ: Detalj iz podgoričke apoteke POBJEDA

- Prvi put čujem da Fond refundira penzionerima, ono što znam je da svako snimanje u privatnim klinikama plaćam od 50 do 70 eura, a to često radim jer moram. Penzioner sam i od penzije mjesečno bez snimanja izdvajam oko 100 eura na terapije koje su mi obavezne, pa vidite koliko me to košta. Pola penzije dam za liječenja, od ljekova do snimanja - naveo je sagovornik.

Sugrađanka D. P. nam je kazala da ima probleme sa želucem i da je na snimanje

kolonoskopije koje joj je zakazano u Kliničkom centru čeka skoro pola godine. - Samo za gastroskopiju u privatnoj ustanovi sam izdvojila 220 eura jer nijesam mogla kao za kolonoskopiju. Moja plata je 700 eura, ali mislim da mnogo moram davati za ljekove i terapiju koja mi je redovna uz sve moguće suplemente. Mjesečno sigurno bez snimanja plaćam oko 80 eura. Mislim da je mnogo za naš standard kada je sve poskupjelo - naglasila je naša sagovornica.

sredstava upotrijebljenih za kupovinu deficitarnih ljekova, što je, po njihovim riječima, uslovilo izdatak od 370.946,60 eura.

- Tokom 2024. godine Fondu za zdravstveno osiguranje upućeno su 7.374 zahtjeva za refundaciju finansijskih sredstava upotrijebljenih za kupovinu deficitarnih ljekova, što je uslovilo finansijski izdatak od 237.960,28 eura. U periodu od 1. januara do 31. jula 2025. godine Fondu za zdravstveno osiguranje je upućeno 4.158 zahtjeva za refundaciju finansijskih sredstava upotrijebljenih za kupovinu deficitarnih ljekova, što je uslovilo finansijski izdatak od 146.954,04 eura - objasnili su iz Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.

SKUPLJI I SUPLEMENTI

Iz dvije apoteke su nam saopštili da su poskupjeli suplementi i to od dva do tri eura po proizvodu. Naveli su da su skuplji i ljekovi za redovne terapije.

- Kod nas jesu cijene ljekova više nego u regionu, tako nam makar kažu naši kupci, no mi sa tim nemamo ništa. Kažu da su cijene kod nas 30 odsto više nego u Bosni, Srbiji i Albaniji. Cijena probiotika je povećana i to u zavisnosti od proizvođača, a varira od dva do tri eurakazala nam je apotekarka koja je željela ostati anonimna. Iz Ministarstva zdravlja su više puta medijima kazali da su razlozi poskupljenja ljekova to što su veći troškovi proizvodnje, sirovina, energije i transporta, kao i regulatorni troškovi.

- Vlada je izmjenama Zakona o ljekovima u martu ograničila maksimalne cijene ljekova koji se dobijaju na recept, a nijesu na listi koju pokriva država. Ministarstvo zdravlja je napravilo ovaj korak kako bi zaustavilo nekontrolisani rast cijena ljekova i kako bi povećali dostupnost za sve pacijente – naglasili su iz Ministarstva. H. JANKOVIĆ

Neđelja, 28. septembar 2025.

AKTUELNO: Povećan broj počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode na štetu djece

PODGORICA – U registru pedofila trenutno su imena 114 osoba, što ukazuje na znatno povećanje počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode, učinjenih na štetu maloljetnih lica, kojih je na dan kada je registar počeo sa radom u avgustu prošle godine bilo – 98.

U Krivičnom zakoniku definisan je i nadzor pedofila i seksualnih predatora čija su meta djeca. Predviđeno je obavezno javljanje nadležnoj organizacionoj jedinici policije; zabrana posjećivanja mjesta na kojima se okupljaju djeca, naročito vrtića, škola i dvorišta tih ustanova, igrališta i slično; obavezno posjećivanje profesionalnih savjetovališta i ustanova; obavezno obavještavanje o promjeni prebivališta, boravišta ili radnog mjesta; kao i obavezno obavještavanje o putovanju u inostranstvo.

BEZ KONTROLE

Od tada do danas malo je urađeno, jer je, osim popisne funkcije, na osnovu odgovora nadležnih resora, definisan samo segment obaveznog javljanja prestupnika policiji.

Iz Ministarstva pravde Pobjedi je rečeno da su 10. jula dali pozitivno mišljenje na Prijedlog pravilnika o načinu javljanja nadležnoj organizacionoj jedinici policije učinioca krivičnog djela protiv polne slobode nad djetetom, koji je izradilo Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Iz MUP-a su Pobjedi kazali da je Pravilnik o načinu javljanja prestupnika stupio na snagu 31. jula 2025. godine.

Na pitanje o ostalim segmentima koji su propisani, odnosno da li je izrađena strategija kojom će se prestupnici pratiti i kako će se obezbijediti da se ne nalaze u blizini škola, vrtića i igrališta, iz MUP-a su odgovorili da su u odnosu na te mjere posebnog nadzora više puta ukazivali Ministarstvu pravde da su norme koje se odnose na ove mjere neprecizne i nepotpune, te da se iz njih ne može zaključiti u čijoj je nadležnosti sprovođenje pojedinih mjera. – To dovodi u pitanje efikasnu primjenu mjera posebnog nadzora, koje su od velikog značaja, imajući u vidu težinu krivičnih djela učinjenih prema posebno osjetljivoj kategoriji lica (djeca), kao i činjenicu da je potrebno izvršiti preispitivanje vrste i visine propisane kazne za kršenje mjera posebnog nadzora – istakli su iz MUP-a.

U februaru su Pobjedi iz Klinike za psihijatriju odgovorili da, prema njihovim evidencijama, dotad nije zabilježena nijedna intervencija koja bi se odnosila na tretman ili liječenje pedofila.

Broj osuđenih pedofila u registru, uz pretpostavku da postoje i oni koji nikada nijesu uhvaćeni na djelu niti procesuirani, kao i ova informacija iz Klinike za psihijatriju, govori o tome da institucije sistema nijesu umrežene i da se podaci jednostavno ne dijele.

U registru 114 pedofila, ali ih niko ne kontroliše

Krivični zakonik propisuje mjere nadzora i obaveznog tretmana, sistem i dalje škripi –pedo li nijesu pod punim nadzorom, institucije se međusobno ne povezuju, a obrazovne ustanove i sportski klubovi rijetko provjeravaju podatke iz evidencije. Stručnjaci upozoravaju da je bez ozbiljnog sprovođenja zakona Registar samo mrtvo slovo na papiru

Iz Ministarstva zdravlja su Pobjedi, na pitanje šta su učinili povodom podzakonskih akata, odnosno organizacije liječenja i tretmana pedofila, što je takođe definisano Krivičnim zakonikom, odgovorili da su uključeni u proces izrade podzakonskog akta – Pravilnika programa mjera obaveznog posjećivanja profesionalnih savjetovališta i ustanova počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode počinjenih na štetu djeteta, koji se odnosi na funkcionalnost Registra počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode učinjenih na štetu maloljetnika. – Trenutno smo u završnoj fazi pripreme akta u koordinaciji sa Ministarstvom pravde i drugim nadležnim institucijama, kako bi se obezbijedilo da Registar zaživi u skladu sa zakonskim rješenjima – kazali su Pobjedi iz resora kojim rukovodi ministar Vojislav Šimun Pojašnjavaju da će Pravilnikom biti uređen sadržaj, način sprovođenja, sastav stručnog tima, evaluacija i nadzor

nad sprovođenjem programa mjera obaveznog savjetovanja i tretmana počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode počinjenih na štetu djeteta, u svrhu resocijalizacije, prevencije recidiva i zaštite žrtava. – Naš cilj je da ovaj proces bude sproveden kvalitetno, uz maksimalno uvažavanje zaštite prava maloljetnika – kazali su iz Ministarstva.

NIŠTA NOVO

Registar je uspostavljen prošle godine, a sa njime se kasnilo 15 godina, iako se Crna Gora potpisivanjem Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja obavezala da ga uvede

Kristina Mihailović, iz Udruženja Roditelji, za Pobjedu je komentarisala godinu postojanja Registra i učinkovitost nadležnih kada je riječ o ispunjenju svih segmenata koje Krivični zakonik predviđa. Ona ističe da se ništa značajno nije promijenilo, već je samo pitanje da li, na primjer, obrazovne ustanove koje organizuju rad sa djecom, odnosno rade direktno sa djecom, primjenjuju odredbe zakona koje se odnose na Registar – a to je provjeravanje da li su njihovi zaposleni u Registru. Podsjeća da Registar služi upravo za to –da se ne bi zapošljavale osobe osuđivane za ovakva krivična djela, jer se to i dešavalo. Kazala je da se provjere moraju raditi kako ne bi neko, ko je već osuđivan za takva djela na štetu maloljetnika, zbog ponovljenog djela kasnije odgovarao samo prekršajno, jer sudovi i tužilaštva nijesu provjerili Registar. Podsjetila je na slučaj osuđenika koji je bio nekoliko godina u zatvoru zato što je napao i seksualno uznemiravao desetogodišnju djevojčicu, a koji je nakon izlaska pokušavao da

ponovi slična djela, o čemu je javnost bila upoznata. – Međutim, desilo se da su, kada su ga priveli, sud i tužilaštvo ocijenili da treba prekršajno da odgovara. Objašnjenje je bilo da ti organi nijesu bili upoznati sa činjenicom da je već pomenuto lice bilo osuđivano za isto krivično djelo. Takve situacije će se u narednom periodu spriječiti – kazala je Mihailović nakon što je Registar stavljen u funkciju. Ističe da je i dalje problem to što nadzor nije počeo da se primjenjuje u potpunosti, i pored više najava.

– Posljednji put, na konferenciji koju smo održali u julu, iz MUP-a su kazali da su završili Pravilnik kojim se to uređuje, odnosno da svi oni koji izađu iz zatvora treba da se javljaju određenim jedinicama policije, da se zna gdje se kreću, gdje žive i slično – kazala je Mihailović.

Dodala je da roditelji, koji su cijelo vrijeme bili uključeni u temu izrade Registra i njegovog razvoja, nemaju informaciju da je ta praksa počela.

– Ono što je pokazala naša analiza kaznene politike do 2004. godine, a koju smo prethodnih pet godina radili sa Vrhovnim sudom, jeste da, nažalost, osnovni sudovi i dalje idu na zakonski minimum kada donose presude za ova djela, što je izuzetno loše i što je, u stvari, suštinski najproblematičnije – poručila je ona. Istakla je da i dalje postoji niz olakšavajućih okolnosti koje se dosuđuju, a među njima i one koje bi logično morale biti otežavajuće – poput činjenice

INTERWJU BA / Ilustracija

da osoba ima porodicu i djecu. – U svakom slučaju glavni problem je taj što se odredbe Krivičnog zakonika ne primjenjuju u potpunosti i što i dalje imamo zakonske minimume u presudama, umjesto strožih kazni – ističe Mihailović. Zaključuje da Registar, iako je u primjeni godinu dana, ništa novo niti suštinski drugačije nije donio.

KO TRENIRA DJECU U KLUBOVIMA?

Iz Ministarstva sporta i mladih Pobjedi nijesu odgovorili na dva puta postavljena pitanja o tome da li je resor preduzeo mjere kako bi se zaštitila djeca koja treniraju u različitim sportskim klubovima.

Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda upozorili su da postoji veliki broj nejasnoća u vezi sa bezbjednošću djece koja se bave pojedinim sportskim aktivnostima, a koje nijesu precizno regulisane. Data je preporuka Ministarstvu sporta i mladih da analizira važeće propise kako bi se jasno definisale norme kojima će se garantovati bezbjednost djece i njihova zaštita od svih oblika seksualnog uznemiravanja i iskorišćavanja.

Upozoreno je i da nad radom organizacija koje pružaju usluge djeci (igraonice, dnevni boravci i slično) nadzor nije regulisan ili je nejasno definisan. Ni slučaj iz prošle godine, kada je otkriveno da je I. K., koji je radio sa djecom u KK „Kotor“, uhapšen i osumnjičen za više krivičnih djela nad troje djece – silovanje, obljubu nad djetetom, nedozvoljene polne radnje i iskorišćavanje djece za pornografiju – očigledno nije alarmirao sve koji rade sa djecom. Optuženi je godinama prisustvovao treninzima i smatrali su ga pomoćnim trenerom. Na činjenicu da sportske klubove i druge ustanove gdje boravi mnogo maloljetnika niko ne kontroliše, ukazao je i ombudsman.

KRIVIČNI ZAKONIK

JASAN

Seksualno uznemiravanje djece, silovanje, obljuba, podvođenje i omogućavanje polnog odnosa, posredovanje u vršenju prostitucije, nedozvoljene polne radnje, iskorišćavanje djece za pornografiju i mamljenje djeteta mlađeg od četrnaest godina u cilju izvršenja krivičnih djela protiv polne slobode definisani su Krivičnim zakonikom

Gore u članovima od 204. do 212. predviđene kazne kreću se od šest mjeseci zatvora za seksualno uznemiravanje, do dugotrajne zatvorske kazne, u zavisnosti od težine djela. U Krivičnom zakoniku definisan je i nadzor pedofila i seksualnih predatora čija su meta djeca. Pedofili će morati da potraže profesionalnu pomoć, koju, prema podacima Klinike za psihijatriju, očigledno i nemaju i to neće zavisiti od njihove lične želje. Registar je uspostavljen prošle godine, a sa njime se kasnilo 15 godina, iako se Crna Gora potpisivanjem Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja obavezala da ga uvede.

Iz Ministarstva pravde ranije je rečeno da su svi državni organi, pravna lica i preduzetnici koji rade sa djecom dužni da zatraže podatak da li je lice koje treba da zasnuje radni odnos kod njih, odnosno da obavlja poslove sa djecom, upisano u posebnu evidenciju. Da se upiti rijetko šalju pokazuje podatak da je od uspostavljanja Registra do 17. januara Ministarstvu pravde, odnosno Direkciji za kaznenu i prekršajnu evidenciju, stiglo samo 12 zahtjeva – i to svi iz osnovnih škola u Crnoj Gori. Ovaj podatak zabrinjava, s obzirom na broj sportskih klubova, kurseva, privatnih škola i vrtića koji djeluju u Crnoj Gori, a koje pohađa veliki broj djece. Zasad, podaci o osobama koje su seksualno zlostavljale ili uznemiravale djecu mogu se dati sudu, državnom tužilaštvu i policiji u vezi sa krivičnim postupkom, kada je to potrebno za vršenje poslova iz njihove nadležnosti. Podaci iz posebne evidencije mogu se, na obrazložen zahtjev, dati i državnom organu, privrednom društvu, drugoj organizaciji ili preduzetniku, ako još traju pravne posljedice osude. Podaci iz evidencije mogu se dati i inostranim organima, u skladu sa međunarodnim sporazumom. Registar sadrži ime i prezime osuđenika; jedinstveni matični broj; adresu prebivališta i boravišta; podatke o zaposlenju; podatke o osobenim znacima; podatke o krivičnom djelu i izrečenoj sankciji; kao i podatke o pravnim posljedicama osude. Podaci iz evidencije vode se trajno i ne mogu se brisati. J. MARTINOVIĆ

Crne

Predatori šetaju Crnom Gorom bez kontrole

Dvije osobe uhapšene zbog prijetnji gradonačelniku Podgorice

Za uvrede preko Instagrama Mujoviću platio 350 eura

PODGORICA - Podgorička policija uhapsila je B. T. (32) i S.B. (40) zbog prijetnji i uvreda upućenih gradonačelniku Saši Mujoviću putem društvenih mreža, saopšteno je iz Uprave policije. Protiv B. T. je podnijeta krivična prijava zbog ugrožavanja sigurnosti i biće priveden Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, dok je S. B. juče prekršajno kažnjen sa 350 eura. Podgorička policija juče je po prijavi zaposlenih u Glavnom gradu Podgorica, u koordinaciji sa Osnovnim državnim tu-

žilaštvom u Podgorici, identifikovala i uhapsilia B. T. zbog sumnje da je preko društvene mreže Instagram, uputio komentar uvredljivog i prijetećeg sadržaja gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću. Istovremeno, uhapšen je i S. B. (40) zbog sumnje da je putem Instagrama poslao glasovnu poruku sa uvredljivim sadržajem gradonačelniku, što je kvalifikovano kao prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru. Sud za prekršaje u Podgorici kaznio ga je novčanom kaznom od 350 eura jer je suprotno Za-

konu o javnom redu i miru, 25. septembra 2025. godine, dok se nalazio na javnom mjestu, naročito uvredljivo ponašao prema gradonačelniku Podgorice. - S. M. je gradonačelniku putem elektronsko komunikacione mreže Instagram glasovnom porukom uputio riječi: ,,p… jedna nikakva, j…te u usta“ – saopšteno je iz Prekršajnog suda u Podgorici.

Iz policije su poručili da će nastaviti aktivno da rade na zaštiti bezbjednosti građana i javnih funkcionera.

U Crnoj Gori posljednjih mje-

Rok za zamjenu ličnih karata ističe 30. septembra –82.000 crnogorskih državljana bez novih dokumenata

PODGORICA - Ministarstvo unutrašnjih poslova

Crne Gore saopštilo je juče da su u jednom danu podnijeta 4.902 zahtjeva za izdavanje lične karte, podsjećajući da je krajnji rok za zamjenu ovog dokumenta 30. septembar.

Iz ovog resora nedavno su kazali Pobjedi da neće produžavati rok za zamjenu ličnih karata treće generacije.

- Sve se odvija u skladu sa Zakonom i izmjenama i dopunama Zakona o ličnoj karti - naglašeno je iz MUP-a. Dodaju da je interesovanje građana u proteklom periodu raslo.

- Interesovanje građana za izdavanje novih dokumenata u prethodnom periodu je znatno raslo kako se približavao istek roka za zamjenu ličnih karti, što je dovelo i do stvaranja velikih gužvi i dugih redova na šalterima MUP-a - naveli su iz Ministarstva. Statistika pokazuje da su u junu podnijeta 10.093 zahtjeva, dok je u 25 dana septembra registrovan čak 36.041 zahtjev. Iz Ministarstva podsjećaju da lične karte treće generacije, koje se izdaju od 30. marta, predstavljaju elektronske javne isprave sa značajnim bezbjednosnim prednostima. Procedura izdavanja ostaje ista, a građani su oslobođeni plaćanja administrativne takse

Za dan predato 5.000 zahtjeva

Naknada za obrazac iznosi pet eura, a uplata je moguća i u filijalama Pošte Crne Gore. Elektronske lične karte, kako navode, omogućavaju građanima da veliki broj administrativnih obaveza završe putem interneta, bez dolaska na šaltere. Sve informacije dostupne su u područnim jedinicama i filijalama MUP-a, putem telefona 020/225-341 ili na e-mail adresi upravnomup@mup.gov.me.

Nema pRodužeNja Roka

Ministarstvo unutrašnjih poslova je potvrdilo da ne planira da produži rok za izdavanje lič-

nih karata, a posljednji dan za zamjenu je 30. septembar, naredni utorak. Prema podacima MUP-a, do tog dana ličnu kartu mora da zamijeni još 82.046 građana, dok je do sada zamijenjena 486.551 lična karta. Zakonom o ličnoj karti propisane su i kazne za one koji se ne odazovu na vrijeme. Za građane koji ne podnesu zahtjev za izdavanje lične karte u propisanom roku, ili koji ne podnesu zahtjev za zamjenu u roku od osam dana od dana prestanka njenog važenja, oglašavanja nevažećom ili utvrđivanja razloga za zamjenu, predviđene su novčane kazne od 60 do 300 eura.

seci bilježi se zabrinjavajući porast prijetnji upućenih javnim ličnostima putem interneta, a policija je u više navrata reagovala hapšenjima. Samo desetak dana ranije, 10. septembra, novinarki Danici Nikolić ponovo je prijećeno smrću putem mejla. Policija je u saradnji sa partnerskim službama identifikovala i osumnjičila državljanina Australije B. U. (62) da je sa jedne mejl adrese, od decembra 2022. godine do septembra ove, upućivao poruke spornog sadržaja Danici Nikolić. B. R.

Iz Ministarstva objašnjavaju da su lične karte dužni da zamijene svi građani kojima su dokumenta izdata prije 30 marta 2020. godine, odnosno prije početka primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ličnoj karti. Prvobitni rok za zamjenu ovih dokumenata bio je 30. mart 2025, ali je produžen do 30. septembra.

Pobjeda je ranije pisala da građani koji ne zamijene lične karte do 1. oktobra mogu imati ozbiljnih problema u svakodnevnom životu. Među njima su i teškoće u korišćenju bankarskih usluga – od zaključivanja novih ugovora do podizanja novca.

Gužve i redovi, kako sada stvari stoje, uskoro će se prenijeti i na šaltere Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO).

Naime, građani koji žele da nove lične karte koriste kao zdravstvenu knjižicu moraće da je aktiviraju na šalterima Fonda.

Razlog je, kako pojašnjavaju, taj što sistem i dalje nije automatizovan, te aktivacija nije moguća elektronskim putem, odnosno na platformi e -Zdravlje. To je Dnevnom listu Dan u petak potvrđeno iz Fonda.

Za aktivaciju lične karte kao zdravstvene knjižice potrebno je fizički donijeti novi dokument, a ostatak posla obavljaju službenici filijala Fonda.

Do sada su ličnu kartu u zdravstvenom sistemu verifikovala ukupno 219.232 osiguranika.

OsnOvnO TUžila ŠT vO: Određeno zadržavanje osumnjičenom za napad na službeno lice Oglušio se o naređenje, pa udario

PODGORICA – S. S. je odlukom Osnovnog državnog

tužilaštva zadržan do 72 sata zbog sumnje na krivično djelo napad na službeno

lice u vršenju službene dužnosti. Kako je saopšteno iz ODT-a, incident se dogodio u petak, kada je S. S. napao službeni-

ka Uprave policije J. R. dok je obavljao poslove javne bezbjednosti. – Osumnjičeni se oglušio o izdata naređenja i tom prilikom

oštećenom zadao udarac rukom u predjelu glave – navode iz ODT-a.

Iz Tužilaštva su dodali da je S. S. osuđivano lice. B.R.

Stav

Polarizacija udesno

Činjenica da je danas jedina efektivna pobuna protiv sistema desničarska, samo govori o dubini pada onih političkih snaga koje su nekada bile ljevica. Njima je jasno da je, nakon globalne finansijske krize 2008. i pandemije COVID-19, nejednakost u raspodjeli bogatstva dosegla vrhunac, da djeca žive lošije od svojih roditelja, da umiru industrije u korist uslužnog sektora i informatičke privrede, da zaduženost dobija opasne razmjere. A svemu tome oni se suprotstavljaju verbalno i moralistički, putem identitetskih politika i kulturnih ratova, a u najboljem slučaju preraspodjelom mrvica

U posljednjih 10-15 godina svjedoci smo fragmentacije i polarizacije političkog spektra u većini zapadnih demokratija. U SAD republikanci su se pomakli značajno udesno (Tea Party, MAGA), dok se demokrati još kolebaju između pasivne odbrane i pomaka ulijevo. U svakom slučaju rastuće međupartijsko neprijateljstvo i smanjenje takozvanog bipartijskog modusa klasičan su znak polarizacije. U Francuskoj je polarizacija modifikovana zajedničkim neprijateljstvom krajnje desnice i ljevice prema Makronovom centru. U Njemačkoj je desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) postala glavna opoziciona snaga u Bundestagu, a tradicionalne narodnjačke partije (CDU/CSU i SPD) gube birače. U Italiji dugogodišnji trend nestabilnosti doveo je do vlasti koaliciju ekstremne desnice i desnog centra.

Ako se tome doda prilično očigledna činjenica da zeleni zapravo nijesu ljevica, nego više neko radikalno krilo centra ili establišmenta, a da laburisti, demokrati u SAD i socijaldemokrati drugdje više zaslužuju naziv socijal-liberali, onda je opravdana teza da se politička polarizacija odvija unutar opšteg zaokreta udesno.

Prava ljevica je marginalizovana i slaba. U Njemačkoj, Die Linke je na izdisaju, a BSW u porođajnim mukama. U Francuskoj, Melanšonova LFI je izolovana. U UK i SAD, socijalističko krilo je marginalno i pod kontrolom centra unutar svojih partija.

Centar je apsorbovao i neutralisao teme koje su nekad pripadale ljevici - ljudska prava, klima, socijalna politika - na način koji ne ugrožava osnovne ekonomske strukture kapitalizma. Lijevo-liberalni centar postao je ljevica statusa quo. Tako se prava borba zapravo odvija između centra i radikalne desnice, odnosno između liberalnog establišmenta i desničarskog populizma. Desnica uspješno prikazuje cjelokupni establišment kao kulturno ljevičarski, što joj pomaže da mobiliše svoju bazu. U stvarnosti, ljevica je dio centra koji oni napadaju, a glavna linija polarizacije više nije lijevo-desno, već sistem - antisistem. Činjenica da je danas jedina efektivna pobuna protiv sistema desničarska, samo govori o dubini pada onih političkih snaga koje su nekada bile ljevica. Njima je jasno da je, nakon globalne finansijske krize 2008. i pandemije COVID-19, nejednakost u raspodjeli bogatstva dosegla vrhunac, da deca žive lošije od svojih roditelja, da umiru industrije u korist uslužnog sektora i informatičke privrede, da zaduženost dobija opasne razmjere. A svemu tome oni se suprotstavljaju verbalno i moralistički, putem identitetskih politika i kulturnih ratova, a u najboljem slučaju preraspodjelom mrvica. Zašto? Zato što sve to njih ne ugrožava, jer su oni ta srednja klasa, biračko tijelo sistema, koja se, doduše, smanjuje, ali se nada da će profitirati od tektonskih promjena u privredi. Dakle alternativa se mora tražiti u slojevima, kojima trenutno sve više vlada ili desnica ili rezignacija. Aktuelna geopolitička pregrupisavanja, energetska kriza i problemi u lancu snabdijevanja, samo će ići naruku desnici. Zato prvi korak u oživljavanju prave ljevice mora biti definitivna sahrana ove današnje i fokusiranje na stvarne izvore krize, kako je to nekad znala da uradi prava ljevica, koja se, doduše, zvala drugačije. (autor je jugoslovenski diplomata)

Piše: Boro ŠUPUT

Redovi ispred Limenke

Stav: Lekcije iz teške prošlosti

Sindrom pamćenja zlatne ribice

Draga Generacijo Z (kako se moderno zove), nemojte da vas neki zadrigli političari uvuku u sitna potkusurivanja i njihove frustracije neostvarenih želja, jer valuta kojom se plaća su vaši životi, ne njihovi i njihove djece, nego vaši! Dobro razmislite prije nego se priključite skandiranju i borbenim pokličima ili pozivima na obračun. Ovo se već desilo i ne dozvolite da se istorija ponovi, da bi još jedna generacija predala svoju mladost na tron nečije sujete! Ne zaboravite, kad sve prođe, dolazi vrijeme sravnjavanja računa, a vaša generacija treba da nastavi da živi tu sa svojom djecom, komšijama, rođacima, prijateljima svih vjera i nacija i drugačijeg mišljenja od vašeg...

Transparent koji je postavljen na utakmici u Zagrebu od strane navijača, izazvao je različite reakcije javnosti i podsjetio na neko davno, djelimično zaboravljeno vrijeme. Ne, nijesam bio sa ljudima koji su skandirali, ni onda, ni sada, ali sam to doživio na svoj način. Generacije koje ta dešavanja pamte kao ja, vjerovatno ne trebaju podsjećanje, ali mlađima koji su rođeni kasnije možda ovo iskustvo posluži kao primjer kroz što NE treba da prolaze. Koliko se sjećam, sve je počelo događajem „davljenja vojnika u Splitu“ maja 1991. godine, ako iko još to pamti? Nastala je opšta mobilizacija koja je bukvalno angažovala sve rezerviste u Crnoj Gori. Bar se meni tako činilo. Kad smo se skupili na zbornom mjestu u mraku i totalnoj zbrci, niti se znalo što smo došli, ni gdje smo pošli. Sunce je bilo dobrano odskočilo na nebu kada je neko počeo da nas kako-tako orga-

nizuje i raspoređuje po četama i prostorijama. Golobradi mladići na redovnom odsluženju vojnog roka, mladi za mir, ali izgleda dovoljno stari za rat i ne znajući što se sprema, podrugljivo su nas gledali onako zbunjene i totalno pogubljene. Tu smo bili stacionirani 15 dana, ne znajući šta nam je činiti. Očigledno ni oni koji su to trebali da znaju i za to primali platu i obilato koristili beneficije društva, uljuljkani lagodnim životom. Jedino što je od početka sprovedeno na svakih nekoliko sati, dan i noć, bile su besomučne prozivke i postrojavanja. Uplašili se bili valjda bježanije iz takvog rasula. Bilo je naravno čarki i razmirica u tolikoj grupi, suprotstavljenih mišljenja, da se tako izrazim. I pored prisustva suzdržanih i neostrašćenih ljudi, bilo je sporadičnih ekstremnih izjava i postupaka kod vojnika rezervnog sastava koji su pozivali na obračun i rat, ali mi se to još činilo neartikulisano i više slučajno nego konkretno. Tada još ni-

je ukazivalo na obrazac koji je uslijedio. Iz tog potpunog haosa i disfunkcionalnosti, pijančenja i bahaćenja, poslije nekakve pokazne vježbe na terenu, otpustili su nas uz pozdrav: Vidimo se uskoro. To mi je pomoglo da prelomim i kad sam odlazio kući rekao sam sebi: Nije ovo za mene... Jednostavno nijesam osjećao nikakvu povezanost sa takvom, pa grupom ljudi, da ne upotrebim drugi izraz. Kad tu u kasarni vidiš „organizaciju“ na djelu, gdje tehnika otkazuje, otpadaju točkovi i gusjenice, a puške se traže po livadi zaboravljene negdje na terenu, jasno ti je što možeš da očekuješ u realnom problemu. I stvarno, relativno brzo je ispunjeno ranije dato obećanjeVidimo se uskoro! Sa dnevnika državne televizije TVCG (druge nije ni bilo) odjekuje glas spikera koji je sav u euforiji pozivao na juriš, „rat za mir“ i slične floskule koje su „prodavane“ narodu naviklom da vjeruje državi i vojsci koje su tolike godine formirali svijest ljudima u

socijalizmu. Nijesam bio vidovit da procijenim čemu to vodi, ali poučen iskustvom iz rezervnog sastava i ja sam ispunio svoje obećanje. NIJE OVO ZA MENE. Naravno, ljudi su odlazili u jedinice, svako sa svojim razlogom, nažalost bilo je i onih koji prizivaju takvo stanje i osjećaju neku potrebu da se iskažu u tim situacijama. A ne želim vrijeđati ljude koji su otišli čista srca bez ikakvih pretenzija, ali su se poneki vratili narušenog psihičkog zdravlja. Neki se, nažalost, nijesu ni vratili... A neki su se vratili jači nego što su otišli... i bogatiji. Na nesreću, svi su strpani u isti koš. Onda su počela mučna privođenja, maltretiranja porodica i pojedinaca ko god drugačije misli, upadanja u stanove u ranim jutarnjim satima kako bi se popunili redovi vojnika na frontu i ustrojili neposlušni. I tu su naravno „isplivali“ likovi koji su u trenutku postali važni u njihovim glavama i glumili „vlast“. Srijetao sam te (ne)bitne likove poslije nekog vremena, sada već ohlađenih glava, ali spuštenih pogleda! Pravdali su se frazom: „Takvo je bilo vrijeme“... Ne brajko, vrijeme dolazi i prolazi, ljudi i njihova svijest određuju sadržinu! Zatim su došli Konavli, Dubrovnik, Banija... Pojavljuje se neka druga vojska, izmiješana od svih i svakakvih. I odjednom se izdvoje pojedinci koji mogu da kažu u medijima bilo što, da pozivaju na rat i odbranu nekih njima znanih granica. Prekrajanje istorije, mahanje ra-

znim zastavama, zapaljivim napisima na transparentima i obavezan dekor na ovakvim događajima sveštenici SPC. I bogaćenje pojedinaca... Prodaja na crnom tržištu vozila, namještaja, tehnike, oružja, svega i svačega. Rijeke izbjeglica koje su se slile u Crnu Goru iz Hrvatske, Bosne, Kosova... Nastavilo se sa sankcijama, inflacijom, nestašicama, švercom goriva i cigareta, ubistvima... (dugačak spisak događaja i tragedija koji teško da se mogu opisati u jednom članku). Pakao u kom je trebalo sačuvati goli život i svijest. Kasnije je došao VII bataljon koji je trebao da uvede red ili izazove sukob, kako ko to vidi, pa dvije zastave, dva grba, dva nalaganja badnjaka, naši i njihovi... Uvijek dvije strane istine, dvije strane istorije. Podjele koje decenijama truju ljude na ovim prostorima. A budućnost kakva bude!

Draga Generacijo Z, (kako se moderno zove) nemojte da vas

neki zadrigli političari uvuku u sitna potkusurivanja i njihove frustracije neostvarenih želja, jer valuta kojim se plaća su vaši životi, ne njihovi i njihove djece, nego vaši! Dobro razmislite prije nego se priključite skandiranju i borbenim pokličima ili pozivima na obračun. Ovo se već desilo i ne dozvolite da se istorija ponovi, da bi još jedna generacija predala svoju mladost na tron nečije sujete! Ne zaboravite, kad sve prođe, dolazi vrijeme sravnjavanja računa, a vaša generacija treba da nastavi da živi tu sa svojom djecom, komšijama, rođacima, prijateljima svih vjera i nacija i drugačijeg mišljenja od vašeg...

Sve što je naučio u ratu bilo je da ubija slične sebi prije nego što oni ubiju njega, uvijek u ime grandioznih i trivijalnih stvari, koje su, što je čovjek bio bliži frontu, sve više otkrivale koliko su besmislene i beznačajne. (K. R. Zafon)

PODGORICA – Ministarstvo kulture i medija i nakon afere sa protivzakonitom odlukom o dodjeli Trinaestojulske nagrade, nastavlja da grubo krši zakon i procedure koje je dužno da sprovodi, smatraju u Redakciji za kulturu organizacije STEGA. Kako navode, aktuelna ministarka Tamara Vujović nastavlja praksu svojih prethodnica Vesne Bratić i Maše Vlaović, koje su, prema njihovoj ocjeni, obilježile mandate u „ionako lošim vladama Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića“. U saopštenju organizacije STE-

GA se podsjeća da je Vlada, na prijedlog Ministarstva, dodijelila status istaknutog kulturnog stvaraoca, iako komisija, koju je samo Ministarstvo obrazovalo, nije završila sa radom niti formalno donijela zaključak o listi kandidata koji ispunjavaju uslove za to zvanje. - Da skandal bude veći, četiri člana komisije su iz medija saznala da se, uz kršenje pravila i načela povjerljivosti, o jednom kandidatu odlučivalo više puta. Ne samo da se jednom odbijeni kandidat ponovo našao pred

komisijom, već je priložio i istu dokumentaciju. Kako je moguće dva puta odlučivati o istom kandidatu i donijeti dvije različite odluke? To je jedino moguće ako je na članove komisije izvršen pritisak iz partijskih, crkvenih i drugih „uticajnih“ krugova - stoji u saopštenju. STEGA ističe da se radi o Milutinu Mićoviću, „koji se nije pročuo po svojim pseudofilozofskim i kvaziliterarnim djelima, već po mrziteljskim pamfletima i istupima“. Njegov izbor, kako naglašava-

ju, u direktnoj je suprotnosti sa odredbom Uredbe koja definiše da se status istaknutog kulturnog stvaraoca ne može dodijeliti umjetniku ili stručnjaku u kulturi „koji se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu“. - Izbor Mićovića je u suprotnosti i sa estetskim kriterijumima, a u otvorenom ratu sa civilizovanim razmišljanjem i djelovanjem. Šteta je što komisija nije ovo zvanje po kratkom postupku dodijelila i Bećiru Vukovi-

ću, kad je već Novica Đurić, još jedan iz reda novokomponovanih laureata najviših državnih priznanja, odlučivao, valjda, sam o sebi i o članovima svog Udruženja - navodi STEGA. Podsjetili su i da je ranije Trinaestojulsku nagradu za životno djelo u oblasti kulture, a sada i status istaknutog kulturnog stvaraoca, dobio Dragan Koprivica. - Dovoljno je za trenutak pomisliti na dotadašnje dobitnike –Dado Đurić, Marina Abramović i Vojo Stanić. A onda

– Dragan Koprivica - ističe se u saopštenju. Naglašavaju da bi za ovaj, kako su ga nazvali, cirkus bila adekvatna forma aforizma. - Doista, da sve to skupa nije pokazatelj urušavanja stubova na kojima treba da počiva jedno savremeno društvo, za ovaj cirkus bila bi adekvatna forma aforizma: onome čije djelo ne vrijedi ni pet para, uzalud će biti i hiljade od države koju ne priznaje a ponizno od nje dobija (nezaslužene) budžetske apanažezaključili su iz Redakcije za kulturu organizacije STEGA. B. R.

Piše: Mladen GAZIVODA

Transparent u Zagrebu

STEGA optužuje Ministarstvo kulture za grubo kršenje zakona prilikom izbora za istaknutog kulturnog stvaraoca

Napad na Dubrovnik

Možda je preuveličan gornji naslov. A možda ćemo o tome promeniti mišljenje kada budemo odgovorili na pitanje zašto svuda u svetu jačaju vojske a sve vlade govore da hoće mir i svetsku integraciju? To ne ide zajedno, jer šta će nam tolike različite vojske kada svi hoćemo jednu svetsku državu? Pao je Berlinski zid, Azija je preuzela evro-američke standarde, Afrika se oslobodila kolonijalizma, Arapi se sve više rvaju između Muhameda i sekularizma - ali se ipak nismo smirili. Vraćamo se na rakete i carine, i one su dva lica svake nacionalne države. Postojeći neoliberalizam se raspada iako nikada nije čisto ni postojao.

Vojske oduvek dezintegrišu tekuće mape i samo menjaju raspored vlasti na drugačije konfigurisanim teritorijama, ali ne ujedinjavaju sve narode u jedan sistem. Šta onda mogu da ujedine kineska i srbijanska vojna parada? Ništa. Kao ni mnoge druge vojske, domet im je mali, jer sve ratuju za svoju vladu a ne za svenacionalno jedinstvo. One uglavnom žandarišu po okolini. Da li je ideja o jednom bratskom svetu zbog toga zastarela? Zar nije uvek to i bila? Ali nikada nije ni umrla, topla je, zar nije tako? Naravno, nikada jezik esperanto neće pobediti nacionalne jezike ma koliko poneki među njima bude nestao u korist drugog. Potisnuti esperanto govori da je još rano za misao o svetskoj državi bez dominantnog nacionalnog jezika. Dok se danas gotovo eruptivno oživljava sebični državni ekonomski merkantilizam, dotle još uvek postoje UN i njen Sud pravde, Svetska trgovačka organizacija, MMF i Venecijanska komisija kao mastodonti univerzalnog prava, novca i etike. Ipak, jedno je sigurno - svetski poredak stvaran posle Drugog svetskog rata nestaje, dok se rađa novi sistem - da, rađa se

POGLED SA STRANE: Svjetski poredak stvaran poslije Drugog svjetskog rata nestaje, dok novi sistem - globalni merkantilizam praćen novim konkvistadorima

Vojske protiv svjetske integracije

Ulaganja u vojnu industriju nijesu izazvana nikakvim spoljnim prijetnjama po nezavisnost Kine - jer je ona nuklearna sila - ali ona imaju smisla ako bi se od nje zahtijevalo da štiti Komunističku partiju od protesta nezadovoljnih djelova stanovništva i nacionalnih manjina, da štiti investicije Pekinga u Africi i Južnoj Americi - i naravno, ako bi zbog tajvanskog pitanja bilo korisno dizati unutrašnji nacionalistički zanos na štetu društvenih reformi. A paradni savez Kine sa Rusijom i Indijom ima samo jednu svrhu: potiskivanje Amerike i Evrope sa svjetskog tržišta vojnom zaštitom

globalni merkantilizam praćen novim konkvistadorima. Tetura se i stara levica, a diže se i drugačija desnica od one od pre Drugog svetskog rata. Često je sadašnja u pravu, ali ume da bude i nepravedna i odvratna.

KINESKO ČUDO

Kina je najveća ateistička država na svetu u kojoj religija nije operativno nadahnuće za etiku, politički i ekonomski sistem. I kulturu. Ona je svojom prošlošću gotovo očišćena od bogova i time nam olakšava da istaknemo da ideologije vode narode. A ideja Boga zamagljuje sliku, jer je on samo superfetacija svojih autora o poželjnom životu. Posebno su u Aziji carevi vidljivi bogovi. Kineska privreda koja godišnje stvara 20 triliona dolara je na vrhu otpora neoliberalnoj ekonomskoj politici sa „nepravednim“ pozitivnim platnim bilansom sa svakom zemljom, sa unutrašnjim subvencijama izvoznoj trgovini, sa zanemarivanjem ekologije, sa malim platama proletarijatu a dugim radnim vremenom i zabranom sindikata, i sa sprečavanjem demokratskog društvenog života. Njena vojska je garant stabilnosti Komunističke partije i trgovačkog interkontinentalnog osvajanja. I država iz Pekinga čvrsto, etatistički, vodi glavne industrijske grane i njena je ekonomska politika direktivna. Kina nikada nije napuštala

merkantilizam. U njoj britanske ideje Adama Smita i Davida Rikarda o otvorenoj svetskoj trgovini zasnovane na prirodnim geografskim dispozicijama država nisu bile privlačne - kao što uostalom nisu bile prihvatane ni od SAD, Nemačke, Japana, kao ni danas od Engleske, Singapura, Južne Koreje, nekih petrolejskih država poput Irana, i drugih. U stvari, Rikarda niko nije sledio. Ni Jugoslavija nije bila pristalica slobodne trgovine bez zaštite domaće ekonomije. Ideja carinske integracije ne može postojati bez unutrašnje pravedne regionalne preraspodele novca, bez regionalnih kvota i bez izjednačavanja profitne stope po istim granama u uniji. Drugačije od toga odmah diže interni nacionalizam i separatističku ideologiju. I lokalnu vojsku. Uopšte ne tvrdimo da je to nenormalno sa stanovišta konkurencije i težnje za izuzetnošću.

PUKOTINE

NEOLIBERALIZMA

I MERKANTILIZMA

Sada, sa Trampom , ali i sa Bajdenom i Obamom, Amerika se dramatično obračunava sa slobodnom trgovinom kao što to nije dozvoljavala ni mandžurska dinastija Ćin u Kini od 17. veka do buržoaske revolucije 1911. godine - a bilo je izolacija i ranije. Ali, da li je Kina danas ipak stala na trusno tlo i stigla do dileme šta će sa njom biti? Hoće li carinska odbrana Amerike i Evropske unije da obuzdaju dosadašnji kineski polet?

Predsednik Si Đin Ping još od Davosa iz 2015. godine voli da ističe da je Kina privrženik slobodne trgovine, ali u unutrašnjoj praksi ona sledi ideje svog starog polit-ekonomiste Čeng Guanjinga iz 19/20. veka koji je zahtevao odbranu kineske svile, opijuma, čaja, tekstilne industrije i zahtevao izvozne subvencije domaćim preduzećima. To je sledio i Mao Ce Tung , uz zahtev da se vojska izoluje i od državne proizvodnje svojom nezavisnom agrarnom produkcijom - 1945. godine. Ki-

na je 2001. godine primljena na američkoj pruženoj ruci u STO i obilno je potom iskorišćavala male carine njenih razvijenih članica - ali ona, Kina, je neprekidno kršila slobodnu trgovinu nedozvoljenim državnim finansiranjem glavnih privrednih sektora i dampinškog izvoza, kao i krađom tuđe tehnologije odbijanjem da plati intelektualnu svojinu. Kina je šampion antiliberalizma i nepravedne internacionalne trgovačke raspodele. Ona do danas nije statusno prihvatana kao „tržišna ekonomija“ jer je neprekidno potkopavala tuđe ekonomije svojom politikom „Pojasa i puta“ ne libeći se pri tome ni obimne korupcije spoljnih partnera. U Srbiji je to predmet afera. Njena Centralna banka depresirano drži domaću valutu renmbinbi (jedinica je juan) za 20 odsto ispod tržišnog kursa prema dolaru radi podsticanja damping izvoza. A sve tri investicione banke u državnoj svojini zbog sprovođenja strategije državnog razvoja daju privilegovane uslove odabranim državnim klijentima ispod realnih tržišnih uslova. Od 2020. godine ona uporno udaljava i jeftinu polufabrikatnu robu stranih isporučilaca u korist skuplje domaće - posebno gađajući Ameriku. Uvoz joj zbog toga

veštački stagnira od 2022. godine, ali joj izvoz raste, pogotovo brojnih dampinških roba koje su zapale u hiperprodukciju u zemlji i ne mogu da pokriju gubitke. Politika dampinga ide na štetu domaćeg životnog standarda koja još nije uslovila štrajkove i javna demonstraciona protivljenja. Sistem političkog finansiranja strateškog razvoja preko državnih kompanija bez tržišne korekcije doveo je do sektorskih neravnoteža. Korekcija asimetrije zahteva širenje privatnog strateškog kapitala kao konkurenta državnom i bolju strukturu industrije potrošačkih roba za stanovništvo. Kina je mnogo ulagala u razvoj nekretnina, novih gradova i infrastrukture - što sada zahteva obuzdavanje u korist rasta životnog standarda. Korekcija zahteva širenje privatnog kapitala, a on podriva diktaturu jedne partije. Pukotine se šire.

SMISAO VOJNE

PARADE

Ulaganja u vojnu industriju nisu izazvana nikakvim spoljnim pretnjama po nezavisnost Kine - jer je ona nuklerna sila - ali ona imaju smisla ako bi se od nje zahtevalo da štiti Komunističku partiju od protesta nezadovoljnih delova stanovništva i nacionalnih manjina, da štiti investicije Pe-

kinga u Africi i Južnoj Americi - i naravno, ako bi zbog tajvanskog pitanja bilo korisno dizati unutrašnji nacionalistički zanos na štetu društvenih reformi. A paradni savez Kine sa Rusijom i Indijom ima samo jednu svrhu: potiskivanje Amerike i Evrope sa svetskog tržišta vojnom zaštitom. Otuda Kina pokušava da se svojom uvežbanom armijom prikaže kao mogući branilac novog svetskog BRICS poretka koja stiže u pomoć nezadovoljnim siromašnim državama ostavljenim bez zaštite padom sovjetskog bloka i nestankom solidarnosti iz bivših nesvrstanih zemalja. Ona naizgled brani te zemlje zahtevajući slobodnu trgovinu za njih - što je za te zemlje veoma opasno jer ih sama Kina potapa svojom damping industrijom i svojim izigravanjem pravila slobodne trgovine. A ako to imamo u vidu, onda se svakako možemo zapitati šta je to u politici Kine komunističko i levičarsko. Nije ništa. Po nama, Tramp tu greši što je nerazvijene zemlje napao većim carinama jer ih je Kina već napala svojim jeftinim izvozom, dok ih Tramp dokrajčava otežavanjem njihovog izvoza. To je sumorno. Kina oko sebe okuplja gotovo polovinu svetskog stanovništva, ali Amerika i Evropa je

Piše: Dragan VESELINOV

KINESKA PARADA IMA SAMO JEDNU SVRHU: Potiskivanje Amerike i Evrope sa tržišta vojnom zaštitom

Neđelja, 28. septembar 2025.

sa saveznicima tuku nadmoćnom masom GDP-a. Recimo, Turska je napala carinama kineske automobile na baterije, Indonezija ne da Kini uvoz štetnih po svoje radno-intenzivne robe, Brazil joj je napao čelik i televizore, a Vijetnam, Tajland i Južna Afrika ne daju kineskim gigantima internet trgovine poput Temua uvoz bez carine i transportnih troškova.

Orijentacija Kine je, u stvari, ogoljena egocentrična merkantilistička politika zasnovana na kvantitativnoj moći brojnog naroda naviknutog na milenijumsku azijatsku despotiju i disciplinu, i uzdržavanje od slobodne reči. Ali, mi nijednog trenutka ne osporavamo sjajna kineska dostignuća, posebno u elektronici, automobilima na baterije, solarnim generatorima, vetrocentralama, kosmičkoj tehnologiji, industriji čelika, brodogradnji, veštačkoj inteligenciji i drugom. Rastu u Kini i privatne kompanije, a digitalno stanovništvo širom sveta se zabavlja na dostignućima kompanije DeepSeek iako je osumnjičena za globalnu informacionu špijunažu.

FRANCUSKA VLADA

Uzimamo Francusku za glavni predmet analize o tome kuda Evropa ide, jer je ona pobednički konstruktor ideje Evrope posle Drugog svetskog rata. Makron nas iznenađuje od početka. Mnoge u Francuskoj i nervira. U ideološkom smislu - šta je on? Niti on brani granice; niti je podržao opstanak Francuske u afričkom frankofonskom pojasu Sahel - u tom pojasu su frankofonske hunte u Burkini Faso, Nigeru i Maliju napustile Haški sud u korist saradnje sa Moskvom; niti je povećao socijalnu ravnotežu u zemlji; niti je na Mediteranu zadržao poziciju velike arbitrarne sile; niti je sklopio antiimigracioni savez sa Lepenovom - umesto što je proganja zbog pet miliona eura; niti je razumeo zahteve socijalista oko reforme prosvete, penzija i radničkih plata; dosauđje Trampu neumesnim nametanjem - čak je to bilo i na sahrani pape Franje, kao i u Njujorku 23. septembra kada je molio Trampa za saobraćajni prolaz; i, on rafalno povlađuje diktaturi Srpske napredne stranke u Beogradu i njenoj destruktivnoj balkanskoj politici. On morališe oko katastrofe Gaze, iako je Pariz naoružavao Izrael. On ne osuđuje eksterminacionu politiku Hamasa i Irana prema Izraelu - a priznaje državu Palestinu koju je Pariz već priznao svojim učešćem u njenom osnivanju 1947. godine! Priznaje je ponovo sada - kada je više nema?

Pariz se ulaguje gubitniku radi opstanka svog položaja među Arapima - koji, inače, ni sami ne priznaju gazansku politiku Palestinaca. Ali vole da se o

Konkretni zahtjevi Ukrajine od SAD

Zelenski od Trampa tražio „tomahavk“ rakete

Orijentacija Kine je, u stvari, ogoljena egocentrična merkantilistička politika zasnovana na kvantitativnoj moći brojnog naroda naviknutog na milenijumsku azijatsku despotiju i disciplinu, i uzdržavanje od slobodne riječi. Ali, mi nijednog trenutka ne osporavamo sjajna kineska dostignuća, posebno u elektronici, automobilima na baterije, solarnim generatorima, vjetrocentralama, kosmičkoj tehnologiji, industriji čelika, brodogradnji, vještačkoj inteligenciji i drugom. Rastu u Kini i privatne kompanije, a digitalno stanovništvo širom svijeta se zabavlja na dostignućima kompanije DeepSeek, iako je osumnjičena za globalnu informacionu špijunažu

tome ne govori. Uostalom, i sami Palestinci ne priznaju jedni druge, jer Zapadna obala Jordana Mahmuda Abasa ne priznaje Gazu i obrnuto, Hamas ne priznaje Abasa i njegove ambasadore u svetu i posmatrače u UN, niti Palestinci razgovaraju jedni sa drugima.

MAKRONOV CENTAR

Ako Makron nije ni na desnici niti na levici u Francuskoj, da li je onda njegova partija centra više nalik na brojne sastojke u bosanskom loncu, s tim što je bosanska hrana ukusna dok je francuska centralna čorba postala otužna? Njegova partija Renesansa iz 2022. godine koja je nasledila takođe njegovu Republiku u pokretu iz 2016. godine je desna liberalna grupacija. Francuzi nastoje da je tako klasifikuju. Mi ne obraćamo toliko pažnju na formalno određivanje programskog bića partija koliko na to ko nju članski čini i šta one zaista čine. Koliko mi vidimo, Makron jača vojnu industriju. To je tipično za krupnu buržoaziju, za velike kapitaliste, koji obrazuju jezgro njegove liberalne renesanse. Šta

je tu renesansa? To je sloboda za krupni bankarsko-industrijski kapital, a zavisnost od njegovih interesa je norma u svim ostalim socijalnim slojevima i njihovim partijama. Tu nema duše ni za koga osim za novac i opijenost vlašću. To objašnjava parisko oklevanje oko antiimigracione politike jer bi ona obuzdala uvoz jeftine radne snage koju krupni kapital voli i odsustvo republičke društvene ravnoteže. Makron će se pre dogovarati sa Putinom oko fait accompli, oko svršenog čina u Ukrajini, nego što će ići na sukob sa Moskvom. To je interes krupnog kapitala. To je Makron. To je i „Rafal“ za Srbiju. Ta politika koja se ne obazire na evropska humanistička dostignuća slabi integritet EU - što ide na vodenicu i Lepenove, koja zastupa dezintegraciju Evrope i povratak na raspored snaga od pre Prvog svetskog rata. A to je opasna iluzija. Makron ide ka njoj, a ne ona ka njemu. Njegova partija Renesansa je antirenesansa.

NIJE SVE IZGUBLJENO

Makronova duboka država objektivno podržava beogradski paradni režim i ne bavi se Crnom Gorom, ali će teško braniti Vučićev režim među narodnjačkim evropskim partijama, jer mnoge među njima ne žele u svojim zemljama diktaturu. Ne žele ni slom Evropske unije, poput Melonijeve Italijanske braće, iako berlinska Alternativa za Nemačku to priželjkuje. Ali brojni berlinski Prusi to ne žele zbog interesa krupnog kapitala, već zbog odurnosti prema samoj demohrišćanskoj zloupotrebi Angele Merkel otvorene Evrope za nesmotreni priliv miliona imigranata iz kulturno drugačijih krajeva. Alternativna nemačka desnica ne želi da se Berlin optereti ni nikakvim obavezama prema Srbiji. Beogradski kolonijalisti nemaju tamo nikakvu podršku. To je dobro za Crnu Goru. Otuda možemo reći i ovo: nemojmo vikati protiv svake desne stranke u Evropi. Nisu sve iste iako se oko manje važnih pitanja ponegde slažu - oko LGBT+ populacije i idolatrije monogamnog braka. Već oko religije i crkava se razilaze. I to je dobro. Bar mnoge neće jačati vojske zbog verske interpretacije života. I teško da ćemo zbog evropske desnice gledati marševski savez Evrope sa Kinom i Rusijom. •

VAŠINGTON - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je juče od američkog predsjednika Donalda Trampa „tomahavk“ rakete, kako bi primorao ruskog predsjednika Vladimira Putina da sklopi mir, izvijestio je Axios u petak. Zahtjev je iznijet tokom sastanka Zelenskog i Trampa u okviru Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, navodi izvještaj koji citira jednog ukrajinskog zvaničnika i još jedan izvor upoznat sa susretom dvojice lidera, prenosi Rojters.

Zelenski je u odvojenom intervjuu za Axios, snimljenom u srijedu, rekao da je tražio oružje dugog dometa, piše N1. Međutim, nije izvjesno da li će Kijev uspjeti da obezbijedi isporuku „tomahavka“. Riječ je o oružju dometa do 2.400 kilometara i bojeve glave težine oko 450 kilograma, znatno efikasnijem od svih dosadašnjih sistema dugog dometa koje su zapadni saveznici isporučili Ukrajini.

List podsjeća da je bivši predsjednik Džo Bajden svojevremeno odbio sličan zahtjev Zelenskog, koji je bio dio „Plana pobjede“ od 10 tačaka, predstavljenog na kraju njegovog mandata.

Istraživanje Rojtersa kako Moskva tretira susjede

Rusija regrutovala pravoslavne sveštenike da pridobiju glasače u Moldaviji

MOS KVA - Otac Mihai

Biku, sveštenik Pravoslavne crkve u Moldaviji, ukrcao se na let za povratak iz Moskve sa glavom koja mu se „vrtjela“ od neobične pažnje koja mu je tamo ukazana, prenosi N1.

Ovaj 39-godišnjak i njegova grupa od nekoliko desetina moldavskih sveštenika proveli su prethodnu sedmicu na putovanju po najvažnijim svetilištima Ruske pravoslavne crkve, koje je u potpunosti finansirala ruska strana, rekao je Biku za agenciju Rojters.

Putovanje se odigralo u septembru prošle godine. Kako navodi, sveštenicima su ruski crkveni zvaničnici dali vaučere u vrijednosti od 10.000 rubalja (oko 120 dolara), koje su mogli da potroše u crkvenim prodavnicama sa ikonama i suvenirima.

Takođe su prisustvovali seriji predavanja teologa i istoričara, na kojima je isticano da su Rusija i Moldavija povezane vjekovima tradicije i zajedničke vjere, te da moraju ostati zajedno u borbi protiv moralno pokvarenog Zapada, kaže sveštenik.

Prije povratka kući, Biku navodi da su on i mnogi iz njegove grupe dobili debitne kartice jedne ruske državne banke, koje su im uručene u manastiru od osoba koje nijesu bile iz crkve i koje on nije mogao da identifikuje. Rečeno im

je da će im novac biti uplaćen ubrzo nakon povratka u Moldaviju.

Ali, zauzvrat se od njih očekivala određena usluga. Kada su dobijali kartice, kako kaže Biku, rečeno im je da zauzvrat treba da otvore naloge na društvenim mrežama za svoje parohije u Moldaviji, kako bi upozoravali vjernike na opasnosti koje donosi prozapadna politika moldavske vlade i njena težnja ka evropskim integracijama. Moldavija, mala i duboko religiozna zemlja u istočnoj Evropi, u nedjelju održava ključne parlamentarne izbore koji bi mogli zaustaviti njen put ka članstvu u Evropskoj uniji.

Ova zemlja je jedinstveno pozicionirana između Rusije i Zapada: iako je formalnu nezavisnost od Moskve stekla 1991. godine, njena pravoslavna crkva – visoko poštovana institucija koju prati većina od 2,4 miliona stanovnika – i dalje je podređena Moskovskoj patrijaršiji. Grupa u kojoj je bio Biku bila je među nekoliko stotina ljudi – uglavnom sveštenika, ali i crkvenih radnika i drugih povezanih sa Moldavskom crkvom – koji su između juna i oktobra 2024. godine prihvatili besplatna putovanja u Moskvu, prema svjedočenjima 15 sveštenika (uključujući četvoricu koji su učestvovali u hodočašćima), kao i analizi fotografija i video-snimaka tih posjeta objavljenih na internetu.

Nakon tih putovanja, pokrenuta je i onlajn kampanja. Prema analizi Rojtersa, skoro 90 novih Telegram kanala osnovano je tokom prošle godine, navodno kao zvanični nalozi moldavskih parohija. Većina tih kanala svakodnevno objavljuje gotovo identičan sadržaj, pozivajući vjernike da se suprotstave prozapadnoj politici moldavske vlade. Ti postovi dopiru do hiljada korisnika. Na pitanje o ovom trendu, kompanija Telegram je izjavila da je politički neutralna platforma koja poštuje mirno izražavanje slobodnog mišljenja.

Onlajn aktivnosti se pojačavaju kako se bliže izbori u nedjelju.

Glavni izvor sadržaja je kanal pod nazivom „Sare şi Lumiña“ (So i Svjetlost), koji parohijski nalozi masovno dijele. Taj kanal je između maja i avgusta objavio više od 600 poruka – skoro tri puta više nego u prethodna četiri mjeseca.

Glavna poruka tih objava jeste da su porodične i tradicionalne vrijednosti Moldavije ugrožene od Evropske unije, koja će, kako tvrde objave, natjerati građane da prihvate LGBT identitete, srozati moral i uništiti slobodu vjeroispovijesti.

Iako objave nijesu eksplicitno proruske, odražavaju narative opozicionih stranaka koje se zalažu za bliže odnose s Moskvom.

Volodimir Zelenski i Donald Tramp

I Srbi bi da demonstriraju vojnu moć koju nemaju

PODGORICA - Nakon gotovo tri decenije, Ilija Branko Burić ponovo izlaže u Dvorcu Petrovića u Podgorici. Umjetnik koji je svojim crtačkim opusom obilježio savremenu crnogorsku likovnu scenu danas se u isti prostor vraća sa neizbrisivim tragom decenija istrajnog, gotovo fanatičnog rada. Crtež za Burića nije tehnika - to je način mišljenja, unutrašnji monolog i filozofija. Izložba, naslovljena ,,Crteži“, biće otvorena u utorak u 19 sati.

Njegove riječi su iskrene - kao i crteži koje stvara. Govori bez kalkulacija, sa istom direktnošću kojom decenijama poteže liniju olovkom - bez predumišljaja, ali sa potpunom jasnoćom. Ovaj razgovor je putovanje kroz njegovu biografiju, ali i kroz duh vremena koje je oblikovalo jednog od najautentičnijih savremenih crnogorskih umjetnika. Od prve izložbe u Dvorcu 1995. godine, preko opsesivnog stvaralačkog procesa u ateljeu u Nikšiću, do današnje tišine u kojoj više posmatra nego što crta - Burić ostaje dosljedan, ali nikad statičan.

U razgovoru za Pobjedu Burić, profesor crtanja na Fakultetu likovnih umjetnosti u penziji, prisjeća se djetinjstva, prvih susreta sa umjetnošću, života između muzike i crteža, formativnih godina na beogradskoj akademiji, upornosti da ostane vjeran vlastitom izrazu, ali i gorčine prema današnjoj kulturnoj stvarnosti.

POBJEDA: U izložbeni prostor Dvorca Petrovića vraćate se nakon gotovo tri decenije. Kako se osjećate?

BURIĆ: Raduje me što obnavljam neka sjećanja. Od tada je prošlo dosta vremena, ali nijesam razmišljao o protoku vremena, već sam radio. Vidjela si koliko je radova u Dvorcu. Nikada mi nije padalo na pamet da brojim crteže, ali toga je još ostalo u ateljeu. Ne želim da frapiram količinom kao vrijednošću. Prvi put će sada publika moći da pogleda i snimak iz 2000. godine na kome je prikazan proces mog stvaralačkog rada.

POBJEDA: Pomenuli ste da je jedan dio radova ostao u ateljeu u Nikšiću. Vaš atelje u podnožju Meteorološke stanice je vremenom postao svojevrsni mitski prostor - zidovi i podovi su do posljednjeg mjesta ispunjeni crtežima. Kako sada izgleda atelje, bez većeg broja radova?

Crtajući razmišljam o svemu - djetinjstvu, ocu, majci… Kristališeš tako događaje, razmišljam o tome đe je bilo laži, đe je bilo istine, đe je bilo korupcije. Kako ti to bistri i čisti um

Neđelja, 28. septembar 2025.

INTERVJU: Crnogorski umjetnik Ilija Branko Burić o

U Crnoj Gori dugo traju kič, kolaps i kriza

BURIĆ: Tužno. Čudno mi je kada uđem - pusto i tužno. Ima još radova tamo, ali nije to to. Dobro, vratiće se. Meni je sad veći problem da opet postavim te radove u atelje onako kako su bili izloženi.

POBJEDA: Vaše ime Ilija Branko Burić nosi dvojnost. Odakle Ilija Branko? Je li tačno da Vas u Nikšiću zovu Branko, a na Cetinju Ilija?

BURIĆ: Tačno je. Rodio sam se pred Ilijin dan. Zamislite podudarnost, isti dan kad i Petar Lubarda - 27. jul. Otac ode u Opštinu i matičar kaže: ,,Ajde da mu date ima Ilija, pošto je rođen pred Ilijin dan“. Kada je došao kući, moja baba mu je rekla: ,,A đe mu dade ime Ilija, stotinu je Ilija u Burića“. To je tačno, svaki drugi je Ilija. I baba me onda nazove Branko. Svi me u Nikšiću zovu Branko. To mi se ime ,,primilo“. Kada

Plašim se da je dosta mladih ljudi potkupljivo. Da ih vješto kupe za sitne pare na što oni pristanu. Nije to ništa nepoznato, to se dešavalo vjekovima kroz istoriju. Prvo te obezvrijede, pa te kupe i manipulišu tobom. Tu se svijest malo pita. To je žalosno – istakao je Burić

iz Nikšića zovu na Cetinje i pitaju gdje je Branko, oni kažu: ,,Ne znamo mi ni za kakvog Branka, znamo za Iliju“.

POBJEDA: Koliko je Nikšić oblikovao Vaš identitet kao umjetnika?

BURIĆ: Svekoliko. Koliko je samo bio važan Mijo Mijušković u Nikšiću. Mi smo se svi okupljali na Meteorološkoj stanici kod Mija. On je za mene značio mnogo. Rekao mi je da šupu koju je dobio da suši drva, jer je radio skulpture u tom materijalu, mogu da koristim za rad. Sjećam se njegovih riječi: ,,Eto ti ta šupa pa ra-

di tamo, što ti mogu drugo“. Iz tog ateljea sam položio prijemni za akademiju. To je atelje u kojem sam i danas.

POBJEDA: Na trećem spratu zgrade u Manastirskoj ulici šezdesetih i sedamdesetih godina 20. vijeka, u čuvenoj nikšićkoj pozorišnoj eri, Dragi Jeličić je okupljao poznate glumce. Je li to jedan od Vaših prvih susreta sa umjetnošću?

BURIĆ: Jeste. Na trećem spratu je živio Dragi Jeličić. Imao je tri ćerke sa kojima sam se igrao kao dijete. Moja majka je dolazila kod njegove žene

POBJEDA: Zanimljiva priča Vas vezuje za Gradski orkestar i mjesto bubnjara. Ali, hajde da počnemo od prvih bubnjarskih dana, a to je udaranje na bunar ispred zgrade?

BURIĆ: Tako je. Nije samo bunar ,,krivac“, već i oluk. Tu sam vježbao.

POBJEDA: Vaša ljubav prema muzici je bila toliko jaka da ste čak nagovorili majku da podigne kredit kako bi otišli da kupite bubnjeve u Italiji?

BURIĆ: Majka je podigla robo-novčani kredit na 20 godina da kupim bubnjeve. Otišao sam u Brindizi i kupio ih. P

OBJEDA: Je li tačno da Vam je muzika dugo bila ispred slikarstva?

BURIĆ: Posvetio sam se bubnjevima prije slikarstva. Tada su se organizovale igranke, zarađivalo se i ja sam išao u Italiju i oblačio se. U početku roditelji nijesu puštali žensku đecu na igranke. Govorili su im: ,,To sve Bitlsi i narkomani“. Bio sam član Gradskog orkestra i imali smo koncerte ispred današnje Gradske kafane u Nikšiću za praznike. Znate li koliko je dobrih muzičara izašlo iz tog orkestra? Toga više nema. Na igrankama sam imao svoj bend koji se zvao Feniksi. Kada smo nastupali na Cetinju, Cetinjani su vikali: ,,Došli Indeksi“. Na mom bubnju je pisalo Feniksi, a Cetinjani uglas: Indeksi, Indeksi.

POBJEDA: Nakon završetka Više pedagoške škole u Nikšiću, životni put Vas odvodi u Beograd na akademiju?

jer je ona bila frizerka. Tada su bili cigari bez filtera, a omot cigara je bio masni papir. Zašto ti to pričam? Zato što nam je Dragi zadavao ,,zadatak“ da sakupljamo te papire jer ih je njegova žena koristila kao papilotne. Onaj ko sakupi najviše dobija nagradu - besplatnu kartu za pozorište. Tako sam vidio predstava i predstava. Kod Jeličića je dolazio kapelnik Đorđević, koji je vodio Gradski orkestar, Olga Kljujev, koja je radila izvanredne akvarele i predavala nam u osnovnoj školi domaćinstvo. To je bila kuća umjetnosti.

BURIĆ : Na izložbi u Dvorcu biće izloženi porteti koji su nastajali na akademiji. Dekan akademije u Beogradu Radenko Mišović je često govorio da nije mogao da vjeruje da iz tako malog mjesta kao što je Nikšić na akademiju dolazi toliki broj darovitih umjetnika. Napominjem da je akademija bila jugoslovenska. Bila je paklena konkurencija na prijemnom. Upisati akademiju nije bilo lako, jer se javi veliki broj darovitih ljudi. Kada sam bio na prijemnom, bilo je više od 600 kandidata, a primalo se samo 40. Možete zamisliti kolika je to bila konkurencija, kako je bilo prestižno upisati akademiju i koji je to bio ,,hendikep“ za ljude koji nijesu prošli na prijemnom. Imam veliko iskustvo, pa sve da sam ,,pljuvao“ po papirima, a ne povlačio linije. Razmišljao sam da li je prijemni mjerilo za dar? Bilo je studenata koji nijesu položili, a kasnije su bili uspješniji od mnogih koji su završili akademiju. To otvara pitanje i o problemu poziva. Mnogi završe akademiju i napuste umjetnost, a treba trajati. Najvažnije je istrajavati.

POBJEDA: Dekan Mišović je govorio da ste Vi najzanimljiviji crtač na akademiji. Zašto Vas je to opterećivalo?

BURIĆ: To me je mnogo opterećivalo znajući ko je sve pro-

RADUJE ME ŠTO OBNAVLJAM NEKA SJEĆANJA: Ilija Branko Burić

Neđelja, 28. septembar 2025.

otvorena u utorak u Dvorcu Petrovića u Podgorici

šao kroz akademiju - od Dada, Toškovića i čitave plejade izuzetnih umjetnika. Imao sam utisak da to moram da opravdam, stalno mi je to ,,visilo iznad glave“.

P OBJEDA: Dok ste bili na akademiji, radili ste po modelu. Zašto Vam je to bilo toliko važno?

BURIĆ: Na akademiji sam crtao po modelu. I ovo što vidite na izložbi, to je sve po formi prirode. Stalno sam na akademiji radio po prirodnoj formi - portret, akt.

POBJEDA: No, Vaši ,,problemi“ nastaju kada ste završili akademiju i vratili se u Nikšić. Imali ste potrebu za crtanjem portreta i našli ste se u nezavidnoj situaciji jer nijeste mogli da nađete nekog da Vam pozira?

BURIĆ : Bio sam u velikom problemu. Ja sam nezajažljiv što se crtanja tiče. Crtao sam dan i noć. Nijesam mogao naći nikog da mi pozira i da se ,,žrtvuje“ za mene. U istoriji umjetnosti imamo genijalne primjere. Đakometiju je čitavog života pozirao brat. Taj brat se posvetio njemu i to je fenomen. Postoji priča da je jedna dama došla kod Pikasa i rekla kako je čula da mu treba sekretarica. On joj je odgovorio: ,,Izvinite, damo, ja sve poštujem - sekretarica, tajnica, ali ja nemam nikakvih tajni, pogriješili ste. Pođite kod Đakometija, možda njemu treba“. Ona ode kod njega i čitav život mu pozira - to su portreti Anete. Ujedno je pozirao i brat. Ja to sebi nijesam mogao da priuštim - ni Anetu, ni brata.

POBJEDA: Što ste onda radili?

BURIĆ: Lutao sam po Nikšiću danima. Odem put Kličeva i vidim krave kako pasu i krenem da ih crtam, fokusirajući se na glavu.

POBJEDA: Da li ste vjerovali da će to toliko da Vas okupira?

BURIĆ: Mislim da je to jedan od problema đe sam ,,zaglibio“. To je ludilo koliko sam vremena posvetio crtajući jednu goveđu glavu. Krsto Andrijašević je znao da mi kaže: ,,Buro, pred tobom je glava goveđa, a ti crtaš ovo što crtaš“. Važno je da je prisutna prirodna forma. Ja sam se stalno kretao oko glave krave, jer mi je koncentracija bila na tome.

Kako se ona okreće lijevo-desno, tako sam se i ja pomjerao. Tako su i nastajali crteži. Zato ih i ima toliko - hiljade i hiljade. Publika će na izložbi moći da pogleda i potrošene olovke od crtanja. Po pet olovaka sam dnevno trošio.

POBJEDA: Crteži su često rađeni gotovo do samopovrede - potrošene olovke, krvavi dlanovi. Što Vas je tjeralo da idete toliko daleko?

BURIĆ: Takav je proces. Krvari mi rana, ali ja to nijesam osjećao, samo da se radi. Na crtežima ima tragova krvi. Nijesam htio sa tim da flertujem, da pričam o tome. Koga to interesuje? Kada bi olovka došla do kraja, toliko da mogu da je držim, onda sam je okretao naopačke, ona je na vrhu imala ono liveno crveno. Ja sam tim crvenim imao završni udarac. Zanimljiva je ta crvena boja, ona je na svim zadnjim radovima prisutna.

POBJEDA: Što je za Vas crtež?

BURIĆ: Preko crteža najdirektnije može da se izrazi misao.

POBJEDA: Često ste govorili: ,,Crtanje se ne uči, crtanje se crta“. Kako danas gledate na taj stav, nakon decenija pedagoškog i umjetničkog rada?

BURIĆ: Crtanje se ne uči, već se crta. Ti ćeš crtajući sve saznati. Tako gradiš misao, kreativnost i vlastitost.

POBJEDA: O čemu razmišljate dok crtate?

I danas pamtim Dadove riječi: ,,Živio Nikšić!“

POBJEDA: Dobili ste stipendiju za Francusku, bili ste tamo kratko, ali ste se ipak vratili u Crnu Goru. Zašto?

BURIĆ: To je pitanje pakla. Ostati u Parizu - za mene je bilo bolje da me nema. Tamo na stotine hiljada darovitih ljudi iz cijelog svijeta dođe da traži svoje mjesto pod suncem. O tome je i Dado govorio. Ako te prihvati galerista, onda moraš da radiš ono što on misli da je profitabilno. Kada već pominjem Dada, ispričaću ti jednu istinitu priču. Kada je Dado imao izložbu na Cetinju, iste večeri smo Krsto Andrijašević, Žaro Vojičić i ja imali izložbu u Umjetničkom paviljonu u Podgorici. Kod nas nije bio niko, svi su otišli na Dadovu izložbu na Cetinje.

I ja bih otišao da nije bila naša izložba. Naš prijatelj, umjetnik Milija Pavićević sa Cetinja, kazao je Dadu: ,,Tri moja prijatelja imaju izložbu u Podgorici i ja moram da odem“. Dado je na to rekao: ,,Idem i ja sa tobom“. U jednom momentu mi vidimo u galeriju ulazi Dado. Kada je čuo da smo iz Nikšića, viknuo je tako jako da je odjeknula cijela galerija: „Živio Nikšić, živio Nikšić“. Sjećam se njegovih riječi: ,,Nijesam mogao da vjerujem da ima još ‘ludaka’ da se ovako ljudima zavuku u utrobice, a ovaj što zamijeni ljudske glave teglama (Krsto Andrijašević) i u njih stavi kojekakve ,drkalice’ veći je umjetnik od mnogih što se po Parizu diče anatomijom ljudske svijesti“.

no. Ovakvu ljepotu uništavati svakog dana je zločin.

POBJEDA: Kako takvo stanje promijeniti?

BURIĆ: Odlično pitanje! Crtajući razmišljam o svemu - djetinjstvu, ocu, majci… Kristališeš tako događaje, razmišljam o tome đe je bilo laži, đe je bilo istine, đe je bilo korupcije. Kako ti to bistri i čisti um. To ti crtež nameće, vjeruj mi - to je istina. Čitav život to traje.

POBJEDA: Zašto čuvate razbucane, zgužvane crteže?

BURIĆ: Da ti ne pričam koliko ih je razbucano, štetovano, kao neuspjeh. Na licu mjesta sam ih bucao. Njima sam punio džepove i govorio da mi je to novac.

POBJEDA: Zašto ste ih uništavali?

BURIĆ: Jednostavno mi se u tom trenutku nijesu dopali, nijesu ispunili moje kriterijume. Ali, sačuvao sam ih i takve. Eno, gomila u mom ateljeu. I oni će biti izloženi u Dvorcu.

POBJEDA: Citiram Vas:

Ja sam se stalno kretao oko glave krave, jer mi je koncentracija bila na tome. Kako se ona okreće lijevo-desno, tako sam se i ja pomjerao. Tako su i nastajali crteži. Zato ih i ima toliko - hiljade i hiljade

,,Kod nas je kič pojeo umjetnost, a kriminal državu“. Da li ste i dalje pri tome stavu?

BURIĆ: I dalje sam pri tome stavu. I još žešće. Ne može to vječno trajati, ali dugo traje ovaj kič, kolaps i kriza.

POBJEDA: Kad je to počelo?

BURIĆ: Mislim da je to donio rat.

P OBJEDA: Kako se sa tim izboriti?

BURIĆ: Teško. Plašim se da je dosta mladih ljudi potkupljivo. Da ih vješto kupe za sitne pare na što oni pristanu. Nije to ništa nepoznato, to se dešavalo vjekovima kroz istoriju. Prvo te obezvrijede, pa te kupe i manipulišu tobom. Tu se svijest malo pita. To je žalosno. Svjesnim, umnim i kreativnim ljudima dato je malo prostora i nimalo se ne pitaju. To je tuž-

BURIĆ: Evo, pogledajte oko nas, ovaj narod uživa, idealno živi.

POBJEDA: Ali, nije baš tako?

BURIĆ: Naravno da nije. Kad malo bolje pogledaš, vidiš teški kič.

POBJEDA: Gdje su u svemu tome institucije kulture?

BURIĆ: U institucijama kulture su obično instalirani ljudi od politike.

P OBJEDA: A gdje su mladi ljudi?

BURIĆ: Mladi ljudi su danas inficirani politikom i ideologijom jer su shvatili da preko toga dobijaju neki šićar. To je strašna greška i apsurd, ali će to kasno saznati. Ali, samo neka ih njeguju partije i neka ih lažno oblikuju. To je užas za ovu državu.

POBJEDA: Ima li među tim mladim ljudima i umjetnika ,,inficiranih politikom“?

BURIĆ: Ima. Oni tu vide neki šićar - izlažu radove, pa se ti radovi kupuju, a niko ne zna koja je njihova vrijednost. Ja to nazivam zloupotreba dara koja te sigurno poslije odvodi u kič.

POBJEDA: Danas manje crtate, više posmatrate. Što sada vidite drugačije, iz ove tišine?

BURIĆ: Dug period se nijesam dotakao olovke. Stalno sam sa tim, ali ne crtam. Ne znam koji je razlog. Svi su se iznenadili da poslije tolikog i takvog rada više ne crtam. Mislim da je razlog zasićenost.

POBJEDA: Nedostaje li Vam da crtate?

BURIĆ: Ne osjećam da mi nedostaje, možda je malo čudno. Ko zna, možda danas kad dođem kući krenem da crtam.

POBJEDA: Kada ne crta - ko je Ilija Branko Burić?

BURIĆ: Onda je samo Ilija. Adrijana ĐOROJEVIĆ

D. MIJATOVIĆ

Crteži Ilije Branka Burića izloženi u Dvorcu Petrovića

Stari atelje (šupa) iz kojeg je krenuo da stvara

Potrošene olovke kojima je godinama crtao

Jubilarni 20. Nikšić Guitar Festival otvoren koncertom u prepunoj sali Nikšićkog pozorišta

Otvoriće vrata i za druge instrumente

Jubilej posmatram kao novu polaznu tačku festivala koji više neće biti samo festival klasične gitare, nego festival koji će ubuduće otvoriti vrata i drugim instrumentima i izvođačima klasične muzike – kazao je Goran Perišić

PODGORICA - Dvadeset godina tradicije stalo je u jednu svečanu noć – Nikšić Guitar Festival otvoren je koncertom Činavata Temkumkvuna, pobjednika NGF takmičenja 2021. godine i Crnogorskog simfonijskog orkestra, uz gromoglasne aplauze publike koja je proslavila jubilej festivala. Koncertom je dirigovala Iva Marcano.

Publika je ovacijama pozdravila obilježavanje jubileja ove

manifestacije, koja je za dvije decenije djelovanja prerasla iz male lokalne inicijative u najznačajniji događaj posvećen klasičnoj gitari u Crnoj Gori.

NOVA TAČKA

Prije početka programa prisutnima se najprije obratio direktor festivala Goran Perišić podsjetivši kako je festival počeo prije dvadeset godina „bez papira, olovke, dvorane, čak i bez jasnog koncepta – ali sa srcem“, te zahvalio publici na dvodecenijskoj podršci.

Dodao je da se, premda profesor koji znanje prenosi mladima, večeras osjeća kao učenik, jer ga je publika svojim prisustvom, aplauzima i savjetima učila „što i kako raditi dalje“. Poručio je da jubilej posmatra kao novu polaznu tačku festivala koji više neće biti samo festival klasične gitare, nego festival koji će ubuduće otvoriti vrata i drugim instrumentima i izvođačima klasične muzike, slikovito dodavši: „Ko ne sanja o moru nikad neće sagraditi brod. Mi smo ga sagradili

i uz vašu pomoć plovimo punim jedrima“. Nakon govora uslijedio je koncert, čiji je program obuhvatio dva ostvarenja nastala u 20. vijeku – „Koncert za gitaru i orkestar (Koncert juga)“ Manuela Ponsea i „Simfoniju br. 1 u D-duru“, poznatu kao „Klasična“ Sergeja Prokofjeva Solista večeri Činavat Temkumkvun, koji je svirao gitarsku dionicu u Ponseovom „Koncertu juga“, istakao je nakon nastupa da je saradnja sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom bila izuzetno uspješna.

- Sve je bilo fantastično. U potpunosti sam uživao radeći sa svim muzičarima, posebno sa dirigentkinjom, koja mi je tokom nastupa pružala osjećaj velike udobnosti – rekao je on.

EMOCIJE

Nakon koncerta, umjetnički direktor festivala Danijel Cerović istakao je da mu je veliko zadovoljstvo što je jubilarno, dvadeseto izdanje otvoreno koncertom u prepunoj dvorani.

- Očekivanja su bila velika, a emocije na visokom nivou. Solista je na samouvjeren i siguran način interpretirao zahtjevnu dionicu Ponseovog koncerta, što je publika doživjela sa oduševljenjem – rekao je Cerović. Jubilarno izdanje NGF-a traje do decembra. Program u Nikšićkom pozorištu nastavlja se u srijedu, 15. oktobra, resitalom hrvatskog pijaniste Lovra Pogorelića, a dan kasnije koncertom renomiranog crnogorskog violiniste Romana Simovića R. K.

KOLAŠIN: Promocija knjige i otvaranje izložbe djela Liberta Boba Slovinića

Lomovi,

KOLAŠIN - Sala Doma kulture i galerija Zavičajnog muzeja u petak veče bile su mjesto potvrde umjetničke kreativnosti i raznovrsnosti crnogorskog slikara i književnika Liberta Boba Slovinića. Promovisana je njegova knjiga „Pitore Liberto“ i otvorena samostalna izložba slika, a organizatori su bili Centar za kulturu iz Kolašina i Centar „Bijeli Pavle“ iz Danilovgrada.

Tematika romana „Pitore Liberto“ dominantno je vezana za oblasti kojima je autor neprekidno zaokupljen – likovna umjetnost, porodični život, ljubav prema supruzi Lei - Sve je to često prikazano kroz vrlo dramatične momente lič-

nih uspona, lomova, padanja i ponovnog rasta i neodustajanja - istakla je profesorica Nataša Peković Prema njenim riječima, u ovom romanu Liberto nije samo umjetnik koji piše svoj životopis, on je i likovni kritičar koji se bavi ne samo vrednovanjem umjetničkog djela, nego mu pristupa studiozno i analitički.

- Prve dvije knjige, Slovinić je posvetio pripovijedanju porodične istorije dok u trećoj knjizi trilogije pripovijeda svoju ličnu istoriju - istakla je Peković.

Umjetnički književni i likovni program najavio je publicista Dragan Mitov Đurović, ističući da iz nadaleko poznate i priznate umjetničke radioni-

ce Slobodana Boba Slovinića stižu novi biseri.

- Ciklus slika „Arboretum“ plijeni tematskom cjelinom koja opominje da se probudimo i sačuvamo ljepotu zemlje, ali i čistotu duše. Knjiga „Pitore Liberto“ nastavlja ispovijest o porodici koja je ispisala životne stranice za poštovanje, koje su posebni dragulj crnogorske prošlosti i sadašnjosti – rekao je Đurović.

O sadržaju knjige je govorio i Željko Šćepanović, urednik trilogije, ističući da je zahvaljujući bogatom nasljeđu i podneblju nastala čudesna likovna, književna, arhitektonska ličnost. - Sve je na njegov stvaralački senzibilitet imalo uticaja. I more i barke i neki modri zalasci i cetinjski snjegovi i prve ljubavi

Pjesniku i novinaru Pobjede uručeno priznanje na Festivalu poezije mladih

Radoviću druga nagrada u Vrbasu

PODGORICA - Pjesniku i novinaru kulturne rubrike dnevnog lista Pobjeda Andriji Radoviću pripala je druga nagrada na 57. Festivalu poezije mladih u Vrbasu.

Prvu nagradu dobila je Simona Dmitrović iz Beograda, a treću Simeon Cerovina, takođe iz Beograda. - Između prve i druge nagrade dvoumili smo se i razgovarali danas, kao i prethodnih nekoliko dana. Pobjednica Simona Dmitrović već sada je nadaleko prepoznatljiv pjesnički glas, Andrija Radović je kratkom misaonom formom rekao mnogo, a Simeon Cerovina ima izuzetan dar za tanane poetske nijanse - saopštio je

u ime žirija jedan od članova Goran Labudović Šarlo Žirijem je predsjedavao Pero Zubac, a pored njega i Labudovića o nagradama je odlučivala i Snežana Nikolić Finalno veče i dodjela nagrada upriličeni su u Bioskopu ,,Jugoslavija“. Tradicionalno, u Vrbas je pozvano 10 finalista. Osim dobitnika nagrada, to su: Pavle Zeljić, Tamara Radević, Jelena Šarković (Novi Sad), Tanja Maletić (Beograd), Teodora Stančić (Kraljevo), Sara Radivojević Basara (Sremska Mitrovica) i Ajla Buza (Visoko).

Na konkurs 57. Festivala poezije mladih pristigla su 82 rukopisa sa prostora bivše Jugoslavije. R. K.

i druženja i gospodstvo i nemaština. Njegovi romani su svojevrsna istorija države, grada i porodice - istakao je Šćepanović. Slovinić je kazao da je prednost ove knjige što se nastavlja na prva dva toma. Prva knjiga je život i put jednog sveštenika, druga je život i put jednog novinara, a treća je o životu i događajima jednog umjetnika. - Sve knjige obrađuju istinite događaje - istakao je autor. Nakon promocije knjige u galeriji Zavičajnog muzeja otvorena je izložba slika Liberta Boba Slovinića. „Arboretum“. Radi se o ciklusu slika iz 2024. i 2025. godine, naslikanih u ateljeu na Veljoj Vodi u Budvi. Izložbu je otvorio Slavenko Rakočević, poznati crnogorski slikar i vajar. Dr. D.

Američki perkusionisti nastupili u KIC-u Lijepa

PODGORICA - Publika u punoj sali KIC-a „Budo Tomović“ u petak veče uživala je u nesvakidašnjem muzičkom doživljaju – prvi put u Crnoj Gori i na Balkanu nastupio je nagrađivani američki kvartet Third Coast Percussion, dobitnici Gremija u klasičnoj muzici.

Član ansambla Robert Dilon rekao je nakon koncerta da je atmosfera bila fantastična te da se moglo osjetiti da je publika bila entuzijastična i topla.

- Osjetili smo da je publika večeras zaista bila spremna da krene u putovanje sa nama i istraži različite vrste muzike. Lijep prostor, ozvučenje, energija koja je vladala i da, bilo nam je zabavno i imali smo zaista lijepu interakciju sa publikom - rekao je Dilon, prenosi agencija CGNews.

Članovi benda su prvi put na Balkanu i u Crnoj Gori i iskoristili su priliku da istraže Podgoricu. - Veoma lijep grad, fenomenalna hrana, lijepa atmosfera u gradu. Ljudi su dugo napolju, živo je, druže se, povezuju se. Zaista divan grad za šetnju, druženje, istraživanje. Nadam se da ćemo imati priliku da opet dođemo u Crnu Goru - poručio je Dilon. Na cjelovečernjem koncertu, pod nazivom „Time Pieces: The New Classical“, izvođena su djela uglavnom aktuelnih savremenih američkih kompozitora.

Dejvid Skidmor, član ansambla i izvršni direktor Third Coast Percussion, kazao je da nijesu znali što da očekuju od koncerta u Podgorici, ali da je bilo jako zabavno i da je publika bila fantastična. R. K.

Teodora Tošić

Sa koncerta u Nikšićkom pozorištu

Sa uručenja nagrade Radoviću

Sa koncerta u KIC-u

Neđelja, 28. septembar 2025.

Kotor 19. vijeka ili nekog ranijeg, venecijanskog vremena - u modernom stripu? Ili, animacija - i svi oni trgovi na kojima bi se susretali i Latini i Osmanlije i Crnogorci? Na primjer, neki Napoleonov vojnik i oficir? Moglo bi, na primjer, u viziji Tihomira Čelanovića. Mnogo o nama i našem vremenu govori to što na prste jedne ruke može da se nabroji procenat onih Crnogoraca koji su čuli za jednog od naših najboljih i u svijetu najpoznatijih modernih strip autora. Evo, da ne krenemo odmah od silnih stripova od kojih se neki mogu lako pronaći u bilo kojoj većoj knjižari. Nego, od nečega dostupnog u dva klika: od stranice „tihocomics“ na Instagramu…

Tu vam, na primjer, odmah bljesnu neke bokeške palme, pa kotorske zidine (kaže Tiho da to možete da vidite po uniformi Napoleonovog vojnika, kome prolaznik prepričava film koji je sinoć gledao)… Pa još neki kotorski motivi na salveti skicirani, pa ponta u Orahovcu. I to je samo početak.

Nego, zamislite jedan svijet u kojem strašna i vrlo talentovana muva Pedro pati od akutnog manjka samopouzdanja…

PODGORIČARENJE: Jedan od naših najboljih modernih strip autora zaslužuje da ga Crnogorci bolje upoznaju

U vrtovima Tiha Čelanovića

Njegov maštoviti i magični „Bugs“ svijet, pulsira i treperi od životnosti. Da prosto ne vjerujete kako naš umjetnik iz Kotora, u ovom vrtlogu svakodnevnih vijesti, protesta, zvučnih i nijemih topova, korupcija, in acija - stvara nešto ovakvo

Da bi mu jedna mnogo manja buva Morcina ipak pomogla da istraje, da vjeruje u sebe. Klincima na prostoru širem od „regiona“ Tiho je najpoznatiji po tom stripu „Bugs“. Odjek je to i posveta sopstvenom djetinjstvu: u babinom dvorištu Kotoranin bi svakakve bubice sa mnogo radoznalosti i bez straha

posmatrao. „Bugs“ je bio i njegov diplomski rad. Obogaćen sa novih 50 strana, predstavljen je kao „Bugs - Svitanjem počinje zvuk“ na ovogodišnjoj promociji i izložbi u Beogradu. Sav taj maštoviti i magični „Bugs“ svijet, pulsira i treperi u svoj toj silnoj životnosti… Da ne možete da povjerujete i da vam bude mnogo dragocjeno kako jedan naš umjetnik iz Kotora i u Beogradu, u ovom vrtlogu svakodnevnih vijesti, protesta, ofanziva, zvučnih i nijemih topova, korupcija, inflacija - u svom svijetu stvara nešto ovako posebno.

Pa ćete, recimo, tu upoznati i bogomoljku Anu Kvarenjinu (kaže ona: „Roman ne pišem ja - on se sam desi“), pa vilin konjic Agragot (dok je bio samo larva, nije imao krila, ni mnogo inteligencije, a sad ima krila), pa komarac mag Zbrobrok Ofnunsen (e, on vam je mističan, ono baš)… I

to je, opet, samo početak svijeta koji polako raste u raskoši vrta od mašte Tiha Čelanovića.

Mnogo je tu mekih mjesta, pejzaža, horizonata i svjetova u radovima autora rođenog 1977. godine. Tiho, na primjer, pominje i Kfatoliperazus - prvu lebdeću redakciju na svijetu, dirižabl nemjerljivih razmjera, gdje se osmišljavaju crteži, koncepti, stripovi i muzika. Pa on, uz objavljivanje stripova i rad na ilustracijama (uglavnom

za dječje knjige) i povremeno na animaciji - stvara i radove objavljivane u „Striperu“, „Politikinom zabavniku“, „Velikom dvorištu“, „Zvonu“, „Strip vilajetu“, „Bageru“ - ali i u italijanskim i češkim publikacijama. Ta zbirka kratkih stripova „Kfatoliperazus“ objavljena je još 2001. u Italiji, da bi mu već godinu kasnije kao prvi strip album bila publikovana „Eudora“ u Beogradu, istovremeno i u Italiji. Za dizajn jednog spota za The Books of Knjige dobio je i nagradu na Festivalu kratke animacije u Beogradu 2005; nagrađivan je i u italijanskom Torinu, a malo odraslijoj publici mogli bi biti posebno zanimljivi, na primjer, njegovi radovi u Francuskoj: „Taxi“, „Le Diurne 1“, „Trum et l’oeuf de Tai“… Ono što Čelanović stvara, recimo, kroz „Bugs“ - sada silni kritičari nazivaju svojevrsnom „bubljom psihologijom“. Pa svi ti karakteri i njihove konture i boje grabe niz strip kaiševe onako prefinjeno, lako, sasvim filigranski. Da lako shvatite, u kojoj mjeri je taj (mikro)svijet zapravo i cijeli kosmos od delikatnih emocija. I da lako uhvatite mirnoću i blagost poput mjesečine nad tihom vodom, koja je tako svojstvena umjetnicima i autorima koji su odrastali u Boki, u zalivu.

„Bugs“ i svi ti Tihovi stripovi nešto su poput savršene „dizalice“. Jer kad dođete do posljednje stranice, taj osjećaj vas dugo ne napušta. I samo letite i treperite svojim danima onako kako to jedna mala Morcina želi i nada se za svog Pedra.

* * *

O jednom sajtu sa Tihovim radovima govorilo se kao o „radionici koja se bez blama bavi proizvodnjom autorskih

stripova i ponekih ideja koje u suštini najviše služe tome da ljudima učine život interesantnijim i inspirativnijim“. Pa je, kao kuriozitet, navedeno i to da će redovni posjetioci vjerovatno saznati i „zbog čega nas kad umremo više ne interesuju aktuelnosti iz svijeta politike, muzike ili filma“, pa „kako Indijanci koji imaju preduga imena uspijevaju da se pojave u ‘Vjerovali ili ne’ Riplijevoj rubrici“, pa „šta se krije iza ‘kta tyet’ riječi koje drevne Maje koriste tokom svakog umivanja“, pa… Još jedna životna vinjeta, da shvatite kakav je to umjetnik: od 2014. sa suprugom Martom Tiho svira u bendu Alhambra. Album „Cvet“ objavljen je prije dvije godine. Dostupno, lagano nađete na Jutjubu.

Zato, ako Crnogorci i mladi Crne Gore Tihu nešto duguju - bilo bi makar da za nekoliko minuta prelete onu njegovu Instagram stranicu. I da, spram toga da li tamo pronađu nešto za sebe ili nešto svoje, sebi blisko - nastave da istražuju. Pa da vide samo koliko je poteza olovkom potrebno, da Tiho skicira neke sasvim autentične mačke Starog grada u Kotoru. I sve te zidine, stepenice, uske prolaze, taj kamen… I najbitnije: da vide kako se može biti angažovan, prisutan autor - a da se opet ne bavite ispraznom vrtutmom od naše ili regionalne politike i svakodnevice.

Ako vas sve to umara, a opet ne želite eksapizam, nego osmijeh i trzaj stvarnog života - eto ih Tihovi stripovi i magični vrtovi. Imaju mnogo važnog da vam kažu…

Piše: Stojan STAMENIĆ

Vrata i prozor u „bublju psihologiju“ Napoleonov vojnik pod zidinama Kotora

Tihomir Čelanović, rođeni Kotoranin s adresom u Beogradu

Korica stripa „Bugs – Svitanjem počinje zvuk“

Malo je što crno kao Netfliks kada dobije hit, pa krene da koristi isti recept ne bi li ištancao još jednu hiperpopularnu seriju i opčinio publiku ( generalno i većinom) hitova situ. Nema boljeg primjera od njegove nove mini-serije „Black Rabbit“ koja je sletjela na strim prošle sedmice, ponovo okupivši dio ekipe koja je „Ozark“ učinila magnetski privlačnom spiralom mizantropije i nasilja.

Džejson Bejtman ponovo je kao glumac, režiser i producent probao da raspiri atmosferični krimi-triler, ali ubjedljiv rezultat ovog puta je izostao. Njegova serija mnogo više podsjeća na jednu drugu životinju nego na vrhunski izveden trik i naslovnog zeca izvučenog iz šešira. Jarac živoderac – to je „Black Rabbit“. Nevjerovali ili da, Bejtmanov šou, ciljano rađen po „Ozark“ recepturi, ipak je „živ klan – nedoklan / živ soljen – nedosoljen / živ pečen – nedopečen“. A na početku osmodjelne instalacije (osam epizoda od 44 do vrtoglavih 68 minuta) još je i obećavao… Žuti kartoni

Nije samo Netfliksov šou jarac živoderac – takvi su mu i likovi. U fokusu su Vins (Bejtman) i Džejk Fridkin (Džud Lo), njujorška braća koju cijelog vijeka neko dere, a nikako da ih odere. U prologu upoznajemo mlađeg Džejka, u trenutku kada proslavlja rođendan noćnog kluba po kojem je serija dobila ime. Krvavo je za „Black Rabbit“ radio i zara-

Neđelja, 28. septembar 2025.

Braća po bezumlju

dio da ga Njujorčani nazovu „mjestom gdje nikad ne znaš gdje noć može da te odvede“. No, dosanjani san pada u vodu u trenutku kada zdravicu prekida oružana pljačka kluba.

Nakon pucnjave, radnja se šalta mjesec unazad kada u priču ulazi i Džejkov stariji brat Vins. To je onaj tip kockara što će, kad im prifali para, uspjeti da prodaju patike usred me-

Do te mjere se „Black Rabbit“ vrti u mjestu i fura mrak, mrak i samo mrak, da čak i Lo i Bejtman počnu da dosađuju. Likovi im se, naprosto, izližu mnogo prije kraja, a sa njima nestane i početnog emocionalnog uloga i zanimanja za njihove sudbine. A najbolji primjer da je to tako jeste ona scena „velikog otkrića“, tj. Vinsovo spoznanje da je Džejk sve vrijeme, od ranog djetinjstva, znao za njegov najveći grijeh i životni peh. U ogromnom glumačkom ansamblu zapravo je sve vrijeme najbolji i najstameniji Troj Kotsur. Njegova minutaža je kratka, ali vrlo efektna – glumac jednostavno sažvaće i kolege i scenografiju u svakom kadru u kojem se pojavi. Većinu ostalih sporednih igrača U FOKUSU: Džejson Bejtman i Džud Lo u manjkavoj mini-seriji „Black Rabbit“ koja je pravljena po recepturi

troa - i išetati napolje bosi i mrtvi ‘ladni, kao da je to nešto totalno normalno. Stoga nije ni čudo što je Vins dužan i Bogu i narodu, što je bivši zavisnik od narkotika, te što ga najsumnjivije njujorške face vječito ganjaju da naplate kockarske dugove. Stvar, pak, postaje zanimljiva nakon što Vins ostane bez ijedne opcije da vrati dug neumoljivom njujorškom krimosu. Džo Mankuzo (Troj Kotsur, sjajni glumac s oštećenjem sluha i zasluženim Oskarom za dramu „Coda“ [2021] Šan Heder) daje mu posljednju šansu prije „isključenja“, a za dodjelu povremenih žutih kartona, ako ne pristigne dogovorena rata, zadužuje Babita (Kris Koj) i sina Juniora (Forest Veber). Vins, naravno, na početku krije od mlađeg brata da se uvalio preko glave, a usput kapiramo i zbog čega. „Black Rabbit“ je, pak, kreacija njegovog uma, ali ispao je iz vlasničke strukture nakon što je napravio poprilični pičvajz. Kako se ogriješio o Džejka, trećeg vlasnika/repera Vesa (Sope Dirisu, odličan u „Gangs of London“), dizajnerku interijera Estel (Kleopatra Kolman), glavnu šeficu restoranske kuhinje Roksi (Amaka Okafor), šankericu Anu (Abi Li) i sopstvenu kćerku Džen (Odesa Jang) - saznajemo u nastavku, pritom šetajući i naprijed-nazad kroz vrijeme, te dobijajući uvid i u odrastanje braće uz nasilnog oca alkoholičara

Početak donosi dojmljiv miks najboljih „Ozark“ elemenata i anksioznosti po kojoj prepoznajemo filmove braće Safdi, naročito „Uncut Gems“. No, već u drugoj polovini serije kreće rasulo

i mladost uloženu u „a la Nirvana“ grandž bend po imenu, pogađate, Black Rabbit.

kvarna bromansa

Prva polovina serije, sa Bejtmanom i njegovom „Ozark“ koleginicom Lorom Lini u režiserskim stolicama, ostavlja jak utisak. Čini se da ponovo imamo moćan spoj porodične i kriminalne tenzije, toksičnog radnog okruženja, mračnih tajni, mafijaša i megagigaultrabogatog ljudskog šljama, samo u malo drugačijem okruženju, tj. ne pored nekakvog jezera Bogu iza nogu u kojem se peru pare i valja droga, nego u svijetu njujorškog klabinga i najprljavijih ulica Grada koji nikada ne spava. Početak je, dakle, dojmljiv miks najboljih elemenata serije „Ozark“ (porodična disfunkcija, ekonomski pritisak, moralne trileme) i anksioznosti po kojoj prepoznajemo filmove braće Safdi, naročito „Uncut Gems“ (2019). Mnogi kritičari tu pominju i „The Bear“, nazivajući „Black Rabbit“ imenom ove serije, ali „na kokainu“ – i to ne bi moglo biti dalje od istine. Ako ostavimo po strani problematične odnose u familiji, te činjenicu da se prva polovina serije vrti oko restorana kojem upravo u posjetu dolazi važan kritičar hrane – ove dvije serije ništa ne povezuje, ponajmanje stil i atmosfera.

Džejk i Vins ipak su drugačiji „agenti haosa“ od Karmija (Džeremi Alen Vajt) i ostatka medvjeđe ekipe. Njihova bromansa pokvarena je do srži, a ne može se reći ni da su ni njih dvojica, sami za sebe, prešarmantni gadovi kojima je, uprkos sranjima koja prave, vrlo teško odoljeti. Ili, preciznije, da ta dva šupka od brata ne igraju Bejtman i Lo, odmah biste ugasili „Black Rabbit“. Sa dvojicom odličnih glumaca u sedlu, ipak vas zanima što će se dogoditi. I nastavljate da špartate dalje kroz sav t aj premračni i preturobni njujorški andergraund, uvjereni da će kreatori Zek Bejlin (nominovan za Oskara za debitantski skript „King Richard“ [2021] Rejnalda Markusa Grina, ali i ispalitelj ćoraka poput „Bob Marley: One Love“[2024] istog režisera) i njegova supruga Kejt Sasmen pronaći način da vas nagrade. Nažalost, to se ne događa. Daleka poenta U čemu je problem sa drugom polovinom, u kojoj režiserski posao dijele još jedan „Ozark“ alumni Ben Semanov i Džastin Kurcel, kojem je Lo odigrao glavnu rolu i u „The Order“ (2024)? Pa, ponajviše u vrtutmi u mjestu.

Cijela priča praktično se može svesti na dugački niz jednih te istih pogrešnih odluka koje Vins donosi, a od čijih posljedica pokušava da ga sačuva Džejk. Jedan sve sjebe i prokocka, drugi pokušava da ga izvadi – i tako na repeat Mnogo jada i za dva-tri sata, a kamoli za osam ura televizije. I još poslije sve te muke preturene preko glave stigne kraj u kojem serija iz najdublje i najluđe anksioznosti i najcrnjeg humora odjednom sklizne u ničim opravdanu melodramu! Prerazvučena je i prva, a kamoli druga polovina serije; dok se dođe do poente, pojašnjenja i pomilovanja (pomilovanja, ej!) za dva brata za koja ne bi trebalo da marite ni da ste najveći mazohista – prođe voz. Prije biste, vjerujte, gledali seriju o Vinsovom i Džejkovom bendu iz mladosti, nego se ikad više vratili u ovu vrtutmu bez glave, poente i repa, vjerujte.

Odličan duo ipak ne može da se iskupi za prazni hod

Oskarovac Troj Kotsur briljira kao neumoljivi krimos Džo Mankuzo

Piše: marija ivanović-nikičević

Talas višečasovne anksioznosti ipak završava u melodrami

možda je i mogao da odigra neko drugi, ali Džoa Mankuza – niko osim Troj. Od ostalih se, pak, posebno ističe dvojac koji će posebno ići na živce mrziteljima mizoginije. Podrukavac posvećen povrijeđenoj i poniženoj šankerici Ani radi najviše zahvaljujući Džonu Ejlsu koji igra VIP silovatelja i galeristu Džulsa Zablonskog, te Morganu Spektoru („The Gilded Age“) zaduženom za njegovog „fiksera“ Kembla. Da ne shvatite pogrešno: daleko je „Black Rabbit“ od loše ili totalno promašene serije, ali i od dobre krimi-priče. Kad vozi da valja – razbija, a čak i kada se ništa bitno na ekranu ne događa opet je sve tako elegantno i promišljeno servirano, da je teško odvojiti pogled uprkos svoj toj turobnosti. Problem je u tome što se previše stvari događa i trpa u zaista pregolemu minutažu, a premalo suštinski razradi. I još se „začini“ krajem od kog vam pripadne muka.

Iver I klada

Ako joj je do mraka, Bejtmanova ekipa može da uči kako se to radi od Breda Ingelsbija i mini-serije „Task“. Mnogo se i tamo sjatilo tjeskobe i tame, ali ima i zračaka svjetlosti – ticali se narativa, dijaloga ili izgradnje likova – koji vas tjeraju da idete dalje i vadite bisere mudrosti iz sveg tog mraka.

Kada je „Black Rabbit“ u pitanju, mrak je tu isključivo radi mraka. I tačno vam dođe, kad odjavna špica krene, da upalite „Brooklyn Nine-Nine“, „Parks

CELULOID: Horor „Him“ - ozbiljan kandidat za najlošiji film godine

Tranja od sportske satire

Piše: Marko StojIljkovIć

Čudni su putevi distributerski i marketinški, pa je komad ničega poput filma „Him“ Džastina Tipinga došao do statusa jednog od najvećih novih kino-izdanja, makar na sedmičnom nivou. Posebno čudi taj univerzalni pristup: pompu u Americi možda i možemo da razumemo, budući da se u filmu radi o njihovom omiljenom sportu, ali koliko zaista ima fanova ragbija u Evropi, posebno kod nas? Da stvar bude gora, ovde nije reč o nekoj inspirativnoj sportskoj drami, već o meandrirajućem, mutavom pokušaju satire kroz horor. Uz oca, fana fiktivnog tima San Antonio Sejviors u fiktivnoj verziji NFL lige, naš junak Kameron Kejd (Tajrik Viters, viđen nedavno u ributu „I Know What You Did Last Summer“) odrastao u veliku nadu masovno obožavanog sporta. U međuvremenu, njegov idol iz detinjstva i uzor iz mladosti, kvoterbek Ajzea Vajt (Marlon Vajans iz „Air“, Ben Aflek, 2023) osvojio je osam šampionskih prstena za 14 godina, pa razmišlja o povlačenju.

and Recreation“ ili „The Office“, da vam padnu kao D vitamin, da vas vrate u život poslije bezumnog putovanja sa dva brata živoderca. Mini-seriji „Black Rabbit“ fali prave, dobro odmjerene doze mizantropije, nasilja i tenzije da bi svom „starijem bratu“ mogla da dođe i do lakata. Slična uvodna špica je tu, sa sve izlistanim predmetima koje ćemo u epizodi vidjeti – i zaista smo je obožavali u „Ozark“ i pokušavali da na osnovu nje predvidimo što bi moglo da se dogodi. I ovdje tako krene, ali entuzijazma nestane. Ubije ga silazak niz zečju rupu repetitivnih prevara i toksičnog prezira za sve aktere igre. Vinsova zavisnost, Džejkova ambicija, zajednička trauma iz prošlosti i želja da postanu neko i nešto u budućnosti – nije to loš materijal za vrhunski krimi-triler; problem je u tome što nijesu oblikovani kako valja i trebuje. Stoga, „Black Rabbit“ na koncu nije uspio da kaže nešto važno o porodici – odabranoj i biološkoj, traumi odrastanja, oštećenim ljudima, iveru koji (ne) pada daleko od klade, porocima, toksičnoj želji za uspjehom, pa ni o klabingu, njujorškoj restoranskoj sceni, mafijašima, ženama, umjetnicima, radničkoj klasi. Džaba i ta simbolika nesrećnog crnog zeca u naslovu, sve su stvari toga tipa ostale površno obrađene. I uzbuđenja je, na koncu, nestalo mnogo prije nego što je odsviran kraj. Bejtmanu više sreće idući put, pa da zaista izvuče novog zeca iz šešira. Ovaj mu je nekud utekao živ dran – neodran, živ pečen – nedopečen.

Ideja da bijeli „robovlasnici“ podvrgavaju mukama

crne ili mulatske „robove“ kod Džordana Pila zvučala je kao iskren krik, a kod Džastina Tipinga djeluje kao ponavljanje mantre bez previše razumijevanja

Mladi Kejd ima priliku da bude „draftovan“ baš u Sejviorse, baš na poziciju kvoterbeka kao zamena za Vajta, ali baš pred važnu manifestaciju biva povređen tako što ga maskota ili utvara odalami po glavi i izazove mu potres mozga, pa ne može na toj manifestaciji da divlja i paradira kao cirkuska životinja. Vajt mu lično pruža drugu šansu i zove ga kod sebe na imanje na sedam dana intenzivnog treninga. Imanje je čudno samo po sebi, a kult koji se stvara oko Vajta još čudniji, pagansko-šamanski i izuzetno morbidan. Najčudniji je, pak, sam Vajt koji kao da uživa u ulozi naizgled blagonaklonog boga. Čudne i jezive su njegove neortodoksne metode treninga u kojem se, čini se, svi oko Kejda povređuju baš njegovom krivicom, dok njega samog doktor dopinguje ko zna čime.

Kako situacija eskalira i skreće prema paranormalnoj, Kejd mora da izabere želi li da ostane dobar momak ili da postane beskompromisni „ratnik“, tj. siledžija kao njegov idol i uzor.

„Him“ je zapr avo najlakše opisati kao hibrid filmova

„Any Given Sunday“ (1999), „Whiplash“ (2014) i „Get Out“ (2017). Od prvog preuzima milje američkog fudbala, ali režiser Džastin Tiping ne poseduje elokvenciju i eleganciju Olivera Stouna da makar na solidan način pomiri prezir prema gladijatorskoj mehanici sporta s divljenjem prema postignućima sportista. Od filma Demijena Šazela, pak, preuzima mehaniku „drila“ koja u teoriji ima vi-

še smisla u okruženju sporta nego muzike (gde uopšte nema smisla, što je i razlog zbog kojeg je „Whiplash“ jedan od najprecenjenijih filmova 21. veka), ali Tiping i njegovi koscenaristi Zek Ejkers i Skip Bronki čak se i ne trude da razviju likove. Sa „Get Out“ deli i učešće Džordana Pila kao producenta i ideju da beli „robovlasnici“ podvrgavaju mukama i mističnim ritualima crne ili mulatske „robove“, ali ta metafora je kod Pila zvučala kao iskren krik iz dubine duše, a

kod Tipinga kao ponavljanje mantre bez previše razumevanja. Uostalom, šta uopšte očekivati od režisera koji je u prethodnom i jedinom dugometražnom filmu „Kicks“ (2016) fetišizovao gangsteraj…

Najgore od svega? Spoj koji Tiping servira uopšte ne funkcioniše jer režiser, čini se, nema pojma šta radi i šta zapravo želi da kaže, ali svejedno želi da ostavi „jak“ utisak. Zbog toga konstantno pojačava tu mističnu, metaforičnu i hororističnu komponentu, ali kada

ona potpuno preuzme film u završnici, „Him“ se raspada u paramparčad i postaje nebuloza.

To što glumci imaju nekakvu harizmu u slučaju Vitersa ili veštinu kada je u pitanju Vajans - ne pomaže mnogo, baš kao ni atraktivna fotografija Kire Keli ili superbrza montaža koju potpisuje Tejlor Mejson . Ništa ne može da sakrije činjenicu da je „Him“ trenutno poprilično ozbiljan kandidat za najveće filmsko đubre godine.

Ni odlični Džud Lo ne uspijeva da izvuče „zeca iz šešira“

Džejson Bejtman u vrzinom kolu (samo)prezira i toksičnosti

Daleko od inspirativne drame o ragbiju

Nakon što strava preuzme glavnu riječ film postaje nebuloza

Zagrljaj sa Male plaže

Zagrljaj, duboki naklon, visoko podignuta pesnica. I plamen poput olimpijskog, zajedništva i radosti. Trajaće i mnogo duže nakon Mundijala prijateljstva, koji je svečano počeo ceremonijom otvaranja, juče na Maloj plaži u Ulcinju.

O tome, šta znači ovo okupljanje sportskih legendi sa prostora bivše Jugoslavije, i čija je organizacija odjeknula u medijima i van regiona - najbolje je govorio idejni tvorac Mundijala, Pavle Pepđonović. Ističući, još jednom, da on nije organizator - već Ulcinjani i cijeli Ulcinj, da je priča cijele Crne Gore.

- Sve naše majke, sestre, naši ugostitelji, radnici, svi oni koji zasluže da se pomenu a danas nijesu u prvim redovima, svi su organizatori. Da nije takvog zajedništva, ne bi ni mogli svjedočiti o nevjerovatnoj energiji, koju ni sada, na četvrtom izdanju Mundijala, sebi ne mogu da objasnim. I vjerovatno će mi ostati neobjašnjiva do groba. Na ovoj radosti i zajedništvu sam neizmjerno ponosan. I ovo je veliko bogatstvo, ne samo Ulcinja nego svih u Crnoj Gori - poručio je on. Na početku ceremonije otvaranja obratio se i predsjednik op-

Izgubljeni Tim snova

Program prvog dana Mundijala prijateljstva sinoć je završen projekcijom filma ,,Izgubljeni Dream Team“ Jure Pavlovića. I bilo je to sasvim prigodno i u duhu ulcinjske manifestacije - budući da se radi o filmu o posljednjoj generaciji košarkaša ,,velike“ Jugoslavije - koja je 1991. godine osvojila Evropsko prvenstvo u Italiji.

Samo tri dana prije nego što je fantastična generacija, predvođena Rađom, Divcem, Kukočom, Đorđevićem, Danilovićem, našim Pljevljakom Paspaljem odbranila evropsko zlato - Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija počela se raspadati i suštinski prestala da postoji.

Zbog toga je projekcija filma o posljednjem velikom timu, koji je okupio najbolje igrače iz svih bivših jugoslovenskih republika - u Ulcinju ispraćena sa posebnom emocijom. Onom, koja je ovog vikenda i okupila velikane sporta bivše države, četvrti put na Mundijalu prijateljstva.

štine Ulcinj Genci Nimanbegu. - Dobrodošli u Ulcinj! U grad koji uvijek širi prijateljstvo i šalje pozitivne signale. Na proljeće na ovom istom mjestu se okupio cijeli grad, pokazujući u protestu naše pravo da se razvijamo kako mi želimo. Sada, na kraju turističke sezone, u septembru, opet smo domaćini prijateljstvu, domaćini radosti, domaćini sportistima koji su naši dragi gosti. U ovaj grad su dobrodošli svi koji nam žele dobro, koji nas poštuju kao mjesto koje je spona između država i naroda. Čestitam organizatorima i želim im da duž-

nost obave veoma časno, da budu sjajni domaćini - poručio je Nimanbegu.

STIGAO I KIĆANOVIĆ

Noć pred početak Mundijala u Ulcinj je stigao i velikan jugoslovenske i svjetske košarke Dragan Kićanović. Ispred brojnih velikih imena sporta, on se prvi obratio. Njegov dolazak bio je svojevrsno i lijepo iznenađenje organizatora i za goste festivala i za medijske predstavnikebudući da jedan od najboljih igrača u istoriji evropske košarke nije bio najavljen u da-

nima koji su prethodili. - Mnogo sam srećan što sam tu, da se uvjerim u ono o čemu su mi pričali. Iz Ulcinja nosim uspomene iz djetinjstva, još kao sedmogodišnjaka... Ovo okupljanje je fenomenalno. Mnogo mi je drago, što ću vidjeti tu moje drage prijatelje, bivše saigrače, stare drugare sa kojima me tek čekaju susreti ovdje u Ulcinju. Tu su naši slavni osvajači medalja, ali i iz drugih sportova, vaterpolisti, bokseri... Sada samo mogu istaći veliku zahvalnost na pozivu, kada sve ovo vidim - poručio je on. Legendarni slovenački košar-

kaš Peter Vilfan stigao je u Ulcinj u društvu bliskog prijatelja, slavnog muzičara i kantautora Zorana Predina. - Moram reći da sam veoma zadovoljan što sam konačno stigao i ja u Ulcinj, na ovu divnu manifestaciju. To je i Zoranova zasluga, a ranije prosto nije bilo vremena. Srećan sam što sam tu, toliko je bivših saigrača i prijatelja, recimo Moka Slavnić kojeg sam naslijedio u reprezentaciji... A istaći ću, na primjer, koliko sam srećan što vidim Dragana Kićanovića, koji me je osamdesetih doveo u Partizan - istakao je Vilan.

Na otvaranju su govorili i po mnogima jedan od najboljih vaterpolista u istoriji Igor Milanović, jugoslovenske legende košarke Zoran Moka Slavnić, Nikola Plećaš, Željko Jerkov, potom i slavni rukometni trener Lino Červar, velikan rukometa Veselin Vuković, vodeći košarkaški agent Evrope Miško Ražnatović

PORUKE ITUDISA, MIJATOVIĆA... Proslavljeni košarkaški trener Dimitris Itudis, evroligaški velikan, obratio se video porukom.

Sa svečane ceremonije otvaranja

Neđelja, 28. septembar

za cijeli region

MITROVIĆ:

Jedinstveni

Ulcinj

Bivši selektor naših košarkaša Zvezdan Mitrović video porukom obratio se na ceremoniji otvaranja. - Veliki pozdrav od prijatelja Mundijala prijateljstva, iz prijateljske Slovenije.

Nažalost, obraćam se putem video linka, jer žao mi je što nijesam tu. Iznad svega, osjećam čast što se obraćam legendama sporta. I ponos, što se ovo dešava u mojoj Crnoj Gori. Sa nevjerovatnom energijom u Ulcinju, jednom od rijetkih mjesta gdje se nešto ovakvo može desiti. I sve se dešava sa mnogo osmijeha, ljubavi, uvijek pozitivno. Organizatorima želim svaku sreću, nadam se da ću biti dio Mundijala u godinama pred nama.

- Nažalost, ne mogu biti sa vama ove godine - ali velika mi je čast da vas makar preko ekrana pozdravim. Da pozdravim ovu ideju o ujedinjenju sporta, iz bilo kog sporta, iz bilo kojih zemalja. To je tako važno, za našu djecu - poručio je slavni Grk Itudis, obraćajući se na našem jeziku.

Goran Dragić, slavni slovenački NBA košarkaš, takođe se obratio video porukom. - Mnogo bih volio da sam tu, da neke divne ljude o kojima sam mnogo slušao upoznam. Nadam se da ću jednog dana učestvovati u Mundijalu prijateljstva. Želim vam sjajno druženje, ovakvi su događaji posebni u povezivanju država i kultura. Sport ima tu moć, uživajte u svakom trenutku, igrajte srcem, stvarajte uspo-

ČERVAR: Uvijek iza linije manjeg otpora

Čovjek koji je promijenio mapu rukometa: ako neko ima pokrića da knjigu potpiše naslovom ,,Rukometni put do vrha - Tajna uspjeha“ to je Lino Červar. Mag iz Umaga, olimpijski i svjetski šampion, slavni hrvatski selektor, promovisao je knjigu na Mundijalu prijateljstva u Ulcinju. A u knjigu su stali svi njegovi damari, motivi, životni i karijerni putevi. Do reputacije - po mnogima i ključnog i najuspješnijeg rukometnog selektora modernog vremena. - Htio sam pokazat da i mi, koji smo potekli u kršu, u siromaštvu, nešto vrijedimo. Nepodnošljivo mi je kad čujem ljude, posebno mlade, koji rezonuju onim: ,,Ne mogu“. Ako posao voliš, a ja ga volim sa svom strašću, ako si posvećen... A nikad nijesam ulagao u sebe toliko, kao sada. Kada toliko uložiš, onda možeš i nebo dohvatiti - poručio je Červar na početku promocije.

Karakterni šarmer, osvajač devet medalja sa velikih takmičenja, je tokom promocije poručio da, po prirodi i energiji, ne može da sjedi dok govori - i istakao da nikad i nije bio baš klasičan trener.

- Istranin sam, moju Istru volim, a jedan od mojih nedostataka je što sam - emotivac. To da sam impulsivan. Ponosan sam, na svoj rad i trud, ne dam na sebe. Nikad nijesam volio da mi neko odredi gdje ću se kretati, kao da sam u toru. To ne dopuštam bilo kome. Hoću da budem svoj, nemam protivnika, jedini protivnik sam sam sebi. E, tu pokušavam borbu pobijediti. A nije to lako, jer sam čovjek od krvi i mesa - govorio je o sebi Červar.

I istakao - da je za njega vrlo važno razumjeti šta je teorija. Spram uvjerenja, trenerskog i životnog iskustva. - Teorija, to je ono, kad se sve zna, a nerijetko ništa ne funkcioniše. Praksa je kad sve funkcioniše... A puno njih ne zna zašto. E, to sam ja, taj trener sa 50 godina staža, koji je pokušao pomiriti teoriju i praksu. Ovu knjigu je napisao čovjek iz prakse - objasnio je slavni Hrvat. Kazao je da se na putu do uspjeha ,,status kvo“ mora stalno preispitivati, a to je ništa drugo - nego ići iza linije manjeg otpora.

PEŠIĆ: Poruka odjekuje

Svetislav Pešić, legendarni košarkaški trener, doskora selektor Srbije, obratio se iz rodnog Pirota, porukom koja je istakla važnost i vrijednost mani-

mene koje će dugo trajati - kazao je Dragić. Fudbalska ikona Crne Gore, Jugoslavije i kontinenta Predrag Mijatović zbog klupskih obaveza u Partizanu nije mogao biti prisutan. I on se obratio video porukom... - Žao mi je što nijesam tu, da se zajedno podsjetimo na sve ono što smo učinili u našim karijerama, na sve ono na šta smo ponosni. Nadam se, da će prilike biti u nekom od narednih izdanja. Naravno, Pavle Pepđonović je stvarno čovjek koji se zalaže i trudi da svake godine sve bude bolje. Zaslužuje čestitke, a svima koji su tu želim pravo i lijepo druženje. Do našeg viđenja, nadam se već dogodine, od mene najljepši pozdrav i uživajte - rekao je fudbalski velikan Mijatović.

festacije u Ulcinju. - Svi mi sada već znamo da je ovo jedinstven događaj, ne samo u regionu, nego u Evropi. To je poruka koja odjekuje. Želim da ovakva

okupljanja prije svega pošalju poruku mladim ljudima, pa još i prije svega mladim sportistima, a volio bih još više mladima u mojoj košarci, o kako se trajnim vrijednostima ovdje radi - rekao je Pešić.

- Moramo se uvijek mijenjati, a teško je mijenjati se. Kad čovjek prohoda svjesno hoda, ali uskoro prestane da razmišlja o tome, to postane navika, memorisana u podsvijesti. A podsvijest upravlja nama 95 procenata. Ipak i apsolutno, kao gospodari naših misli, možemo mijenjati navike - kazao je, između ostalog, Červar.

- Toliko je neostvarenih i propalih snova samo zato, što ne želimo da se mijenjamo. A moramo naučiti i našu djecu, da se mijenjaju - dodao je velikan rukometa, ističući da je pogrešno stvarati pogrešnog učenika ili igrača. U sasvim neformalnoj atmosferi promocije Červarove knjige u ulcinjskom Domu kulture, hrvatski fudbalski velikan Ivan Gudelj recitovao je stihove Jesenjina.

Putem video poruke obratio se i naš NBA velikan Nikola Vučević, kao i kapiten reprezentacije sa ovogodišnjeg Evrop-

GUDELJ: Dolazim kući

Velikan splitskog Hajduka i hrvatskog i jugoslovenskog fudbala Ivan Gudelj u Ulcinju je od prvog izdanja Mundijala prijateljstva. Mnogo je razloga, zbog kojih je na ceremoniji otvaranja predstavljen - poput domaćina, jednog od organizatora... - Hvala Pavlu Pepđonoviću prije svega, potom i svima onima koji su pružili šansu da se Mundijal prijateljstva desi, pružili mu potporu. Hvala i svim legendama

skog prvenstva, Ulcinjanin Vladimir Mihailović. Program Mundijala prijateljstva se nastavlja večeras od

sporta, koje su uveseljavale mladost, živote malih ljudi, odrastanja generacija. Budući da sam od prvog Mundijala tu, kada dođem u ovaj predivan grad, onda kažem da dolazim kući.

Kada idem u Split da živim, naravno i tamo mi je kuća, ali ovdje stvarno u Ulcinju, osjećam kao da je ovo moj dom i moja kuća. Jer toliko je pozitivne energije skoncentrisane na jednom mjestu, sinergije, to čini ovo

19 časova u ulcinjskom Domu kulture, kada će se održati Međunarodni festival ,,Golub mira“. Od 22 časa na Maloj

okupljanje poput bajke. I slika je koju šaljemo u svijet. Samo sam poželio da, zbog svega toga, pošaljem poruku - gradonačelniku, svim zvaničnicima, svima koji podržavaju Mundijal prijateljstva. Da ne odustaju. Da ovo bude stvarno - ne tradicija - nego kontinuitet, za godine pred nama. Jer ovo i ovako niko drugi ne radi - poručio je Gudelj, slavni fudbaler koji je već u 26. godini, sredinom osamdesetih, morao da okonča karijeru.

plaži će, uz vatromet, zvanično biti zatvorena manifestacija. Stojan STAMENIĆ Foto: Dragan MIJATOVIĆ

ROKENROL LEGENDA: Zoran Predin

VATERPOLO AS: Igor Milanović

LEGENDE: Kićanović, Slavnić, Vilfan i Plećaš

Primorac je mogao bolje, Budućnost debitovala porazom

PODGORICA - Na otvaranju nove Premijer vaterpolo lige šampion Crne Gore izgubio je od Šapca 10:9 (2:2, 2:1, 2:3, 4:3). Primorac je primio gol na 40 sekundi prije kraja, ispostaviće se da je bio posljednji na utakmici, iako je imao šansu da dođe do remija u posljednjem napadu.

Od samog starta ekipa iz Kotora nije bila u pravom ritmu, jurila je razliku, ali ispostavilo se da je domaćin uz konstantnu igru imao i više sreće.

U kotorskoj ekipi po dva gola postigli su Jusuke Inaba, Balša Vučković, a u strijelce su se upisali Marko Mršić, Luka Murišić, Nemanja Vico, Petar Ćetković i Đorđije Stanojević Dimitrije Rističević imao je samo tri odbrane. U domaćem timu crnogorski reprezentativac Aljoša Mačić postigao je dva gola, a golman Darko Đurović imao je sedam odbrana.

- Još jedno teško gostovanje u Šapcu. Nažalost poraz, mislim da smo dali maksimum, ali nije bilo dovoljno. Imali smo šanse, nijesmo ih iskoristili. Žao mi je što nakon onakvog turnira ka-

kav smo odigrali za Ligu šampiona nijesmo uspjeli da nastavimo niz. Mislim da moramo da radimo na pobjedničkom mentalitetu jer smo ekipa koja može puno toga. Vjerujem da ćemo u narednom periodu ispravljati greške i da ćemo doći do željenog rezultata i igre koju želimo - istakao je Vučković. Budućnost je na debiju u najjačoj Regionalnoj ligi poraže-

na kao gost od Radničkog 27:10 (6:1, 8:3, 9:6, 4:0). Nijesu ,,plavi“ očekivano mogli da pariraju snažnom timu iz Kragujevca koji je nakon osam minuta imao kapitalnih ,,plus sedam“. U podgoričkoj ekipi David Stevović tri puta je bio precizan, gol manje postigli su je Mark D Suoza i Sandro Adiašvili, a po gol Nikola Štrkalj, Darko Brgulja i Petar Brnović

Košarkašice Budućnost Bemaksa nastavile pobjedničku seriju

Crnogorski odbojkaški reprezentativac ponovo u rodnom gradu

Hadžisalihović pojačao Mornar

PODGORICA - Nakon sezone u inostranstvu, u azerbejdžanskom Nefčiju iz Bakua, Benjamin Hadžisalihović se vraća u crnogorsku klupsku odbojku, ali ne u klubove za koje je već igrao (Budućnost i Budva), već u klub iz rodnog grada – Mornar. Dolazak primača servisa odbojkaške reprezentacije Crne Gore predstavlja veliko pojačanje za mladi barski tim, a ostaje de se vidi da li će igrati do kraja sezone ili do novog inostranog angažmana… - Sigurni smo da će znanjem,

borbenošću i profesionalnim pristupom biti značajno pojačanje našem timu i važan oslonac u sezoni pred nama - poručili su iz OK Mornar. Hadžisalihović je prve korake napravio u Bar voleju, nakon čega je sedam godina bio član Budućnosti (od 2015. do 2022 godine), a onda i dvije Budve (2024 – 2022), nakon čega je prvi put otišao u inostranstvo, u Azerbejdžan. Igrao je ovogodišnju Zlatnu ligu, ali ne i preostala dva meča u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. S. J.

PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale su Raguzu 64:54 u kontrolnom meču u Dubrovniku. Regionalni šampion na taj način nastavio je pobjednički ritam u pripremnom periodu - nakon četiri trijumfa u Srbiji protiv Mege, Montane, Partizana i Kraljeva, te osvojenog turnira u Banjaluci, gdje je savladana ekipa Kraljeva i Plamen Požega, ,,vučice“ su uspjele da trijumfuju i protiv hrvatske Raguze, učesnik

Evrokupa. Iako su Hrvatice napravile ozbiljnu ekipu i ovaj meč koristile kao generalku, Podgoričanke su dokazale da su u dobrom ritmu i da će očigledno spremno dočekati novu sezonu. Meč je počeo serijom ,,vučica“ 8:0, a zatim je bilo 9:2 i 11:4, što je natjeralo trenericu Raguze da uzme minut odmora. Pokušale su Hrvatice da odgovore ekspresno, ali je Budućnost, djelovala dobro. Prvi put Petar Stojanović je u rotaciji imao i Anastasiju Drob-

njak i Kseniju Šćepanović, a nakon što je bilo 17:6 na kraju prve dionice, na velikom odmoru Podgoričanke su vodile 30:20. Povratak Drobnjak značio je ,,vučicama“, a sa njene četiri trojke, Budućnost je ,,prodisala“ i stigla do ubjedljivih 48:29. Raguza je pokušala trojkama iskusne Todorić i Mandić da se vrati u meč i uspjela je da smanji prednost rivala, ali ne i da ugrozi pobjedu crnogorskog tima.

Anastasija Drobnjak postigla je 12, Delajin Bern dodala je 11, Jovana Savković dodala je 9, Zorana Radonjić 8, uz 7 skokova, Džina Kaningen 8 i 11 skokova, Atina Radević 7, Janja Dragišić 5, Ksenija Šćepanović i Nikolina Ilić po 2. R.P.

Jadran M:tel sjutra dočekuje Partizan.

U Drugoj ligi Budva je savladala Kataro 17:10 (4:3, 5:1, 5:2, 3:4). Marko Milić sa šest golova vodio je domaćina do premijernih bodova, a golman Dragoljub Četković upisao je 13 odbrana.

U ekipi iz Kotora sa šest pogodaka najraspoloženiji je bio Ivan Marković A. MARKOVIĆ

Crnogorski tim porazom otvorio novu sezonu u WABA 2 ligi

Hrabar otpor juniorki

PODGORICA - Košarkašice Podgorice porazom su otvorile novu sezonu u WABA 2 ligi. Talentovane juniorke koje i ove sezone igraju za seniorski tim Podgorice poražene su od Krive Palanke 58:45 na startu turnira, koji se održava u Sjevernoj Makedoniji. Podgorica je pokušala da pruži što jači otpor rivalu, koji ima dvije Amerikanke, ali je kvalitet bio na strani domaćina. Kriva Palanka je konstantno bila u prednosti - na kraju prve dionice bilo je 22:11, na poluvremenu 39:27, da bi u 29. minutu Podgorica prišla na 45:36. Ali, mladi crnogorski tim nije mogao do preokreta. Na kraju, dvocifrena je bila samo Blanka Jovović (12). Podgorica danas (12h) igra protiv Ilirije, koja je među favoritima takmičenja. R. P.

Večeras u Podgorici igra se Superkup za odbojkaše između Budve i Budućnost voleja

Drugi pokušaj za prvi trofej u sezoni

PODGORICA - Četiri dana kasnije nego što je bilo planirano biće poznat pobjednik Superkupa za odbojkaše - Budva i Budućnost volej večeras od 19 časova u dvorani „Verde“ u Podgorici odlučuju o prvom sezonskom trofeju. Prvi pokušaj, u srijedu u Baru, nije uspio, jer je meč u „Topolici“ prekinut zbog prokišnjavanja krova, usljed obilne kiše, pri vođstvu Budućnosti od 22:21 u prvom setu. Uzaludne su bile nade organizatora da bi meč mogao da bude nastavljen, ali te večeri jaka kiša nije prestajala da pada u Baru, samim tim i da prokišnjava krov i da se voda (kroz otvor za ventilaciju) sliva na teren, pa je nakon 50-ak minuta „vijećanja“ odlučeno da se meč odloži za neko novi termin. Što se prekinutog meča tiče, Budućnost je povela na startu 4:1, onda je serijom 3:0 imala 14:10, a nešto kasnije i 19:14,

iako je pri rezultatu 8:7 ostala bez srednjeg blokera Srđana Petrovića (nezgodno je doskočio na mreži i povrijedio skočni zglob desne noge). Međutim, Budva je u finišu seta uspjela da se digne, sa tri uzastopna poena je prišla na poen zaostatka (22:21), kada je došlo do prekida utakmice... Budva brani trofej osvojen prošle godine protiv Jedinstva (3:0). - Svi smo na broju, sve je kako treba. Nadam se da ćemo biti u malo boljem izdanju nego u srijedu – kazao nam je Miljan Bošković, trener Budve. Budućnost će biti bez Petrovića. - Ponovo očekujem dobru i tešku utakmicu, punu dugih i kvalitetnih poena, i da mi nastavimo kao u prvom setu meča u Baru – kazao je trener Budućnosti Dejan Radić U duelu dama, koji je prethodio muškoj utakmici, trofej je osvojila Luka Bar pobjedom protih Herceg Novog sa 3:1. S. J.

Detalj sa meča između Šapca i Primorca

Ubjedljiv poraz rukometašica OTP Group Budućnost

Nemoć na debiju

Abramovića

PODGORICA - Rukometašice OTP Group Budućnost izgubile su od Đera 36:20 u trećem meču Lige šampiona, uz 18 tehničkih grešaka, 11 promašenih zicera, a skoro pola golova primile su iz kontranapada (15) i brzog centra (četiri).

Šampion Evrope je u uvodnim minutima utakmice jasno stavio do znanja šampionkama Crne Gore zbog čega je najbolja ekipa u Evropi. Nažalost, ,,plave“ ovakvom drim-timu, osim u uvodnim minutima drugog poluvremena, kada su postigle pet golova za pet minuta (do odmora šest!), nijesu ni zaprijetile, tako da je dvocifreni minus realnost i slika koja se nakon dva startna poraza ni za milimetar nije izoštrila ili nabolje promijenila. Pitanje je ima li i nagovještaja da naše rukometašice u narednom kolu na gostovanju Mecu nešto promijene, a uz ovakav kvalitet i slabiju formu pojedinih igračica, šesto mjesto koje vodi u proljeće sve je dalje. Bez obzira na činjenicu da je takmičenje tek počelo, naša ekipa nije ubijedila javnost, a ni navijače, najmanje sebe, da može da dođe do zacrtanog cilja. Dosa-

dašnja izdanja pokazuju da su daleko od elite, a trenera Zorana Abramovića, koji je debitovao na klupi ,,plavih“, čeka težak posao. Mogao je to da vidi stručnjak sa Cetinja i kroz duel sa mađarskim timom, a svakako da nije mogao da bude zadovoljan energijom, koncentracijom, posebno vraćanjem, što je presudilo da Đer završi meč sa

SBbet Prva liga za rukometaše (1. kolo) Rivijera ubjedljiva, tijesna pobjeda Rudara, remi u Tivtu

Budvanska rivijera upisala je rutinsku pobjedu na početku sezone u SBbet Prvoj crnogorskoj ligi za rukometaše, Rudar je za pogodak bio bolji od Berana 1949, dok je duel Partizana 1949 i Mornara 7 završen remijem. Budvani su na svom terenu bili ubjedljivi protiv Brskova –34:24. Sve je bilo riješeno poslije desetak minuta meča, a

najefikasniji u redovima osvajača Kupa iz prošle sezone bili su Vladan Lončar sa šest i Lazaro Froilan Vega Kordoba, Aleksandar Mrvaljević i Aleksandar Glendža sa po pet pogodaka. Goran Anđelić, koji je ovog ljeta pojačao Rivijeru, imao je sedam odbrana. Kod gostiju, 13 intervencija golmana Danijela Jokića, šest golova Lazara Dulovića, pet

Jelena Vukčević jedna od zapaženijih u napadu podgoričke ekipe

dvocifrenom razlikom.

Probao je novi kormilar ,,plavih“ sa čestim promjenama (u prvih 10 minuta šansu sa klupe dobile su golmanka Škerović, srednji bek Marković, desni bek Vukčević i vrlo kratko Mitrović) i u napadu sa sedam igračica da probudi ekipu i sa stvorenim viškom dođe do nekog lakog gola. Ali, i to je bilo kratkog daha.

Sergeja Braunovića

Rudar je pogotkom Nikole Potpara na 59 sekundi do kraja pobijedio Berane 1949 u derbiju sjevera – 28:27. Zanimljiv meč odigran je u Pljevljima, ekipa su se smjenjivale u vođstvu, a činilo se da neće biti više uzbuđenja kada je Rudar u 53. minutu poveo 27:24. Ipak, Beranci su se vratili, 10. pogotkom Dražena Peruničića izjednačili minut i 39 sekundi do kraja, ali su ipak ostali praznih ruku... Peruničić je bio najefikasniji u beranskom timu, dok se kod Rudara izdvojio Dragan Jelušić sa sedam.

Partizan 1949 je meč s Mornarom 7 počeo vođstvom 4:0, da bi u drugom poluvremenu tri puta gubio pet razlike (12:17, 13:18, 14:19), a na kraju iščupao bod golovima Slobodana Anđelića i Veselina Drakulovića, njihovim jedinim na meču. Osam golova za tivatski sastav dao je Nemanja Drakulović, jedan manje Darko Đurković, dok je Ivan Čule imao 11 odbrana. Kod Mornara 7 najefikasniji je bio Enes Mulić sa sedam golova, šest je dao Boban Ašanin, pet Sava Ražnatović U preostalim mečevima prvog kola danas će igrati Budućnost Podgorica – Zabjelo (15 h) i Lovćen – Jedinstvo Bemaks (18 h). Ne. K.

Samo šest golova u mreži sjajne Semerej ukazali su novom stručnjaku Budućnosti na velike ofanzivne probleme, pored već odbrambeno postojećeg. Gošće su bukvalno nakon svake tehničke greške pogađale iz kontranapada… - Meč je bio pretežak, znale smo ko nam dolazi, mislim da smo u prvom poluvremenu malo bile izgubljene, zato je i

Previše grešaka

- Napravili smo previše grešaka protiv tima koji kažnjava svaku grešku. Najveći problem je bio početak utakmice, jer smo u prvih 10 minuta promašili sedam zicera i sedmerac. Nakon toga smo počeli da igramo sedam na šest, počeli smo da dajemo golove, ali su nam vraćali golovima na praznu mrežu. Naša želja je bila da primimo do 30 golova, a da postignemo više od 20, da to bude podnošljiv poraz. Sve igračice su dobile priliku, stvarali smo šansu, ali previše smo respektovali protivnika i njihovog golmana. Strah se uvukao u naše redove i naši šutevi nijesu bili onakvi kakvi bi trebalo da budu – kazao je trener Zoran Abramović

rezultat takav bio na poluvremenu. A onda kada je na poluvremenu, u svlačionici, trener ukazao na neke stvari, međusobno smo se trgle i bolje smo

SBbet Prva liga za rukometašice (1. kolo)

na terenu izgledale početkom drugog poluvremena. Pravile smo dosta grešaka, treba puno da radimo - kazala je Jelena Vukčević A. MARKOVIĆ

Stars zasijao na debiju u eliti

PODGORICA - Rukometašice Starsa dugo će pamtiti debi u SBbet Prvoj crnogorskoj ligi – izabranice

Draška Kaluđerovića na početku sezone pobijedile su Tivat u gostima sa 35:33.

Cetinjanke su imale šest pogodaka prednosti, oba puta u 33. minutu – 17:23 i 18:24, ali su Tivćanke preokrenule u 46. na 30:29 i uvele meč u neizvjesnu završnicu.

Stars je uzvratio serijom 3:0, u 58. je bilo 32:33, da bi sa dva pogotka u 30 sekundi sastav iz Prijestonice otklonio sve dileme. Bojana Peličić dala je 13 golova za Stars, od čega osam iz sedmerca, šest pogodaka potpisala je Jovana Kaluđero-

vić, pet Sara Kaluđerović

Andrea Đuričković imala je osam odbrana.

Na drugoj strani Danica Pandurević imala je 14 intervencija na golu, a najefikasnija je bila Maša Pavlović s 10 pogodaka.

Međunarodni turnir košarke u kolicima

Rožaje domaćin turnira

PODGORICA - Međunarodni turnir košarke u kolicima biće održan danas u Rožajama, a okupiće ekipe iz Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Organizator turnira biće rožajski klub košarkaša u kolicima Ibar, a osim domaćina nastupiće i Zmaj iz Bosne i makedonski Houp Sport. Turnir u Sportskom centru Rožaje, treći po redu, zvanično će početi duelom ekipe Zmaja i

Tri meča prvog kola igraće se danas.

Levalea 2010 će od 18 sati dočekati Zetu, sat kasnije počeće duel Ulcinja i Komova, a od 20 časova snage će odmjeriti Trebjesa Bemaks i Budućnost I. Ne. K.

Houp sporta u deset, dok je sat i po kasnije zakazano svečano otvaranje. U 12 sati predviđen je duel Zmaja i Ibra, dok će u 13.30 početi meč između domaćeg sastava i Houp sporta. Dodjela medalja i zatvaranje turnira planirano je za 15 sati. Turnir će biti odigran povodom 30. septembra, Dana opštine Rožaje. R. P.

Trener: Zoran Abramović

Trener: Per Johanson

Aleksandar Glendža, lijevi bek Budvanske rivijere

Istorijsko poniženje Reala

izgubio je loptu na 30-ak metara od svog gola prije nego je Kamalden Sulemana doveo goste u vođstvo.

Prethodno je odigrao dobrih 45 minuta, imao odličan pokušaj u 16. minutu, koji je paradom odbranio Karnezeki, a potom još jedan udarac... Zamijenio ga je Dušan Vlahović u 58. minutu.

PODGORICA - Vasilije

Adžić je prvi put bio starter u Seriji A, prvi put je viđen i njegov dvoboj sa Nikolom Krstovićem, a okršaj Juventusa i Atalante u Torinu završen je remijem – 1:1. Juventus je vezao drugi remi istim rezultatom, nakon što je prethodnog vikenda uzeo samo bod i protiv Verone, pa će Napoli večeras u derbiju s Milanom (20.45 h) imati šansu da mu odmakne četiri boda.

Adžić je bio krivac za pogodak ,,boginje“ u prvom minutu nadoknade prvog poluvremena –

- Adžić je zaslužio da bude starter jer ima kvalitet. Bio je malo neoprezan kod gola Atalante, a mi smo platili cijenu. Ali stvarno nam je stalo do njega - rekao je trener Igor Tudor Krstović je imao veliku šansu u drugom poluvremenu, kada je loše zahvatio loptu, a teren je napustio u 82, u momentu kada je rezultat bio 1:1, a Atalanta imala igrača manje zbog isključenja Martena De Rona. Bod ,,staroj dami“ donio je Huan Kabal u 78. Juventus ima 11 bodova, dva više od Atalante koja je bez poraza – ima dvije pobjede i tri remija. Ne. K.

PODGORICA - Došao je kraj seriji pobjeda Real Madrida, i to na mjestu gdje naročito boli i na način koji se teško zaboravlja i prašta – tim Ćabija Alonsa deklasiran je na gostovanju Atletiku čak 5:2. ,,Kolćonerosi“ su se na impresivan način vratili u trku za titulu – zaostatak za gradskim rivalom smanjili na šest bodova. Domaćin je poveo u 14. minutu preko Robina le Normana rano poveo, a imao je i šanse da vodi ubjedljivije...

Real je brzo odgovorio, kontru i sjajnu asistenciju Arde Gulera krunisao je Kilijan Mbape, a potom je Turčin 36. donio preokret na asistenciju Vinisijusa Žuniora

Atletiko je i poslije toga nastavio po svome, napadao je, prijetio, da bi Aleksander Serlot u nadoknadi glavom matirao Kurtou za 2:2.

Na početku drugog dijela Guler je bio neoprezan, nogom u glavu udario je Nika Gonsalesa i skrivio penal koji je u 3:2 pretvorio Hulijan Alvares Popularni ,,Pauk“ je obilježio

madridski derbi – majstorski je iz slobodnog udarca u 63. povisio na 4:2, a u nadoknadi je Real potpuno ponižen kada je mrežu zatresao i Antoan Grizman - Igrali smo loše, nijesmo bili na potrebnom nivou ni u jednom segmentu. Ovo nam je prvi poraz i moramo izvući zaključke iz onoga što se dogodilo, ali nema opravdanja. Boli nas ovaj poraz, koji je zaslužen. Možda ovo bude dobra stvar za budućnost, to je fudbal i porazi se moraju desiti u nekom trenutku – rekao je Ćabi Alonso, trener Real Madrida. Atletiko je prvi put poslije 75 godina dao Realu pet golova u takmičarskoj utakmici. - Real Madrid je nesumnjivo jedan od najboljih timova na svijetu. Ali dobro smo se spremili, od početka utakmice znali smo gdje možemo da ih ugrozimo. Izvlačili smo njihove štopere od gola i ostavili Serlota da ulazi u šanse. Osim perioda kad su dali dva gola, igrali smo dobro u svakom momentu – zadovoljan je bio Dijego Simeone, strateg Atletika. N. KOSTIĆ

trijumf ovjerio Velbek u 100. Čelzi je tako ostao na sedam bodova manje od Liverpula, za kojim Kristal Palas zaostaje tri, a Sanderlend i Bornmut četiri boda.

PODGORICA - Kristal Palas je jedina ekipa koja je zaustavila i pobijedila Liverpul ove sezone. Poslije sedam trijumfa - pet u Premijer ligi, po jednog u Ligi šampiona i Liga kupu - tim Arnea Slota izgubio je na gostovanju u Londonu (2:1), od istog rivala koji ga je savladao u Komjuniti šildu.

,,Redsi“ su bez bodova ostali na način kako su ih nekoliko puta osvajali u posljednjem periodu – presudio je gol Edija Enketije u 97. minutu.

Na ,,Selhrst roudu“ domaćin je poveo u sedmom minutu preko Ismaile Sara i mogao je da vodi i ubjedljivije do kraja poluvremena da na golu Liverpula nije bilo sjajnog Alisona Bekera, koji je imao tri izvanredne odbrane.

Aktuelni šampion je ipak dominirao u posjedu, Slot pokušao da dobije nešto novo i urodilo

je plodom jer je izjednačenje donio igrač sa klupe, Federiko Kjeza, u 87. minutu.

Ne bi se desilo ništa novo i neočekivano da su ,,redsi“ preokrenuli u dubokoj nadoknadi, ali dogodilo se sasvim suprotno – poslije auta sa desne strane i nekoliko ,,preglavavanja“ lopta je stigla do Enketikije koji je efektno savladao Alisona. ,,Radio“ je VAR, ali nije bilo promjene – Kristal Palas je upisao veliki trijumf. Kiksao je još favorit i kandidat za titulu – Čelzi je na svom terenu poražen od Brajtona (3:1). ,,Plavci“ su poveli preko Enca Fernandesa, 1:0 je bilo na poluvremenu, a problemi za domaćina počeli su kada je Trevo Čaloba dobio direktan crveni karton u 53. Brajton je s igračem više izjednačio preko Danija Velbeka u 77, preokrenuo je Maksim de Kajper u 92, a

Mančester siti je bio raspucan protiv Barnlija – 5:1. Esteve je u 12. zatresao sopstvenu mrežu, Entoni u 38. pogodio za 1:1, da bi ,,građani“ sve riješili u nastavku – strijelci su bili Mateuš Nunješ, te Elring Haland dva puta u finišu, a u međuvremenu je Esteve postigao još jedan autogol. Mančester junajted je prošlog vikenda pobijedio Čelzi, a onda se vratio starim ,,navikama“ – tim Rubena Amorima izgubio je od Brentforda u gostima sa 3:1. Igor Tiago dva puta i Matijas Jensen u nadoknadi bili su strijelci za domaćina, Benjamin Šeško je na drugoj strani pogodio za 2:1. Možda bi ishod bio drugačiji da je Bruno Fernandeš u 76. iskoristio jedanaesterac...

Lids i Bornmut remizirali su 2:2, dok je Sanderlend u gostima pobijedio Notingem forest (1:0). Ne. K.

PODGORICA - Utakmicama devetog kola danas se nastavlja takmičenje u Drugoj fudbalskoj ligi Crne Gore. Pet utakmica u tri termina, a očekuju se nova uzbuđenja. Istina, vodeći tandem Berane i Grbalj, trebalo bi da imaju lak posao, ali će nakon tri vezana poraza Otrant biti pod imperativom. Kolo će biti otvoreno u Pljevljima. Rudar će od 15.30 časova ugostiti Iskru, a teoretski pobjedom može stići lidera, mada je realna opcija da drži korak za vodećima. Ipak, Iskra je u prvih osam kola doživjela samo jedan poraz, pa je jasno da Pljevljake ne čeka lak posao. Od 16 časova igraju se tri meča. Otrant nakon tri vezana poraza dočekuje Kom. Ulcinjani nemaju pravo na kiks, mada dočekuju Zlatičane koji su u prošlom kolu prekinuli post od pet utakmica bez pobjede. U Nikšiću igraju Internacional i Grbalj. Internacional je vezao četiri boda u dva kola pa ostaje da se vidi može li iznenaditi Grbljane, koji su u naletu, a u Podgorici u istom terminu igraju Lovćen i Igalo. Dva tima imaju isti cilj - da se pobjedom dignu nakon ne baš idealnog starta. Na kraju, od 19 časova Berane ima zicer - lider će ugostiti ,,fenjeraša“, ekipu Podgorice, koja nakon što je zaustavila Rudar sanja novo iznenađenje... R. P.

Sa meča Podgorica – Rudar

Danas mečevi 9. kola Druge fudbalske

Crne Gore

PREMIJER (7. KOLO): Siti raspucan, poraz Čelzija

SERIJA A (5. KOLO): Atalanta u finišu ostala bez pobjede nad Juventusom

Proradile ,,bubice“ u odbrani Budućnosti

PODGORICA - Sutjeska van svoga stadiona nije tako učinkovita – nakon dva vezana poraza na strani, lider nije mogao više od boda u Bijelom Polju. Duel sa Jedinstvom završen je 0:0.

Budućnost je u finišu ispustila dvije pobjede nakon vođstva, a ,,bubice“ u odbrani proradile su i protiv Petrovca u derbiju 9. kola Meridianbet 1. CFL. Imali su ,,plavi“ prednost, ali kako su dali gol – tako su počeli da prave greške pozadi. Kaznio je to prvoligaš sa Jadrana koji je ostao neporažen pod Goricom (1:1).

Trebalo je da je prođe jedna četvrtina prvenstva da bi Bokelj ostvario prvi trijumf – uradio je to na gostovanju u Tuzima, gdje je savladao Dečić sa 2:0. Mornar je na poluvremenu držao 2:0, ali je Jezero sa igračem više u nastavku stiglo do boda – 2:2. OFK Mladost je na DG Areni nadigrala Arsenal – 2:0.

,,PLAVI“ SLABO BRANE

PREDNOST

Samo na početku meča Budućnost je bila malo statična, a onda se pokrenula – u rasponu od nepunih 120 sekundi priredila je dvije situacije iz kojih je mogla da ostvari vođstvo. Vukanić je fudbaler koji ima dobar udarac sa distance – i to je potvrdio u 13. minutu, a zatim je glavom probao Raspopović koji je ostao sam na daljoj stativi poslije kornera. Oba puta su igrači domaće ekipe pogađali spoljnu mrežu. Dok su se puleni Dejana Vu-

kićevića trudili da urade nešto konkretno na terenu, sa sjeverne tribine pod Goricom, gdje su smješteni najvatreniji navijači aktuelnog prvaka, čuli su se povici protiv uprave kluba. Lopta je bila više u nogama Podgoričana koji su novu šansu imali preko Camaja – krilni napadač je dobio pas od Đuričkovića, krenuo u prodor, napravio dribling, pa iskosa sa lijeve strane opalio pored mete.

Ljepše je Budućnost kombinovala, ali je bila i grublja u startovima – otuda i dva žuta kartona u relativno ranoj fazi utakmice. Prvoligaš sa Jadrana igrao je opreznije, u nižoj zoni, sa sporadičnim, tupim izlascima prema naprijed. Tek par puta su gosti ubacili loptu u kazneni prostor protivnika, s tim što nijesu bili prijetnja po Mijatovića. Ništa nije napravio ni Kovinić čiji je pokušaj lako iskontrolisao golman ,,plavih“. Budućnost brža i bolja, ali nijednom nije tukla u okvir gola. Tako se završio i napad Piščevića koji je reagovao iz trka i skoka poslije tačnog centaršuta Raspopovića. Ništa – ništa do pauze. Vukićević je na početku drugog dijela potegao duplu izmjenu. Ušli su Miličković i Štor, a izašli su Grbić i Đuričković. Istu stvar napravio je i strateg Petrovčana Zdravko Dragićević – sa terena je povukao Fićovića i Živojinovića, a ubacio Zvrka i Bašića Krenuli su Podgoričani jače, žustrije i odlučnije. Miličković se oprobao iz daljine, a po-

tom su izigrali akciju iz koje su poveli.

Krenuo je da teče 55. minut kada je Piščević suptilnim dodirom lansirao Raspopovića – ispala je odbrana gostiju, a bek domaćeg tima osjećajnim udarcem po zemlji sa desetak metara sproveo loptu iza leđa Kordića

Pokušao je Petrovac da se pridigne i uzvrati preko Bašića, dok je Kovinić promašio dva zicera.

Proradile su ,,bubice“ u odbrani ,,plavih“, imali su sreće da brzo ne upropaste ono za što su se borili gotovo sat. Ipak, nije izdržala zadnja linija domaćeg sastava.

Popović je dva puta namještao šanse Koviniću, a onda je uzeo stvar u svoje ruke. Vezista gostiju poveo je loptu, ušao u šesnaesterac i efektnim udarcem poravnao rezultat u 75. minutu. Budućnost je ostala bez gasa. Nije imala snage da ponovo pritisne. Nijednom od početka sezone nije povezala dva trijumfa.

SUTJESCI BOD

Sutjesci slabije ide u gostima – izgubila je od Jezera i Dečića, a sada nije uspjela da savlada Jedinstvo.

U Bijelom Polju se igralo otvoreno, dinamično, napadački sa obje strane, ali su mreže ostale netaknute.

Nikšićani su ostali na vrhu tabele, sa tri boda više od drugoplasiranog Dečića. Tuzani su razočarali pred svojim navijačima. Tačnije –Bokelj je prijatno iznenadio. Kotorani su do tri boda stigli

Budućnost 1 0

golovima Počeka i Mukovića

Od kada je Vesko Stešević preuzeo Mornar – ekipa ne zna za negativan ishod.

Barani su pod vođstvom iskusnog stručnjaka savladali Bokelj, uzeli po bod Budućnosti i Petrovcu, a sada mogu da žale što su ispustili dva gola prednosti u sudaru sa Jezerom.

Denković je već u petom minutu matirao golmana Asanovića, da bi Martinović u 43. duplirao vođstvo svojih.

Sve je bilo na strani Mornara, ali okolnosti su se promijenile kada je Đurišić dobio crveni karton u 53. minutu.

Plavljani su osjetili da mogu da izbjegnu poraz koji se crtao na Topolici. Gosti su napadali, a bod im je donio Rolović koji je pogađao u 80. iz penala i 83. minutu iz igre.

PRORADILA MLADOST

Malo konkretnih stvari u prvom poluvremenu na DG Areni. Arsenal je bio povučeniji, nenametljiv i bezopasan, dok je Mladost imala inicijativu, pa ubrzala i zaprijetila uoči odlaska na odmor.

Stihijsko potiskivanje rivala domaćin je pokušao da valorizuje udarcem iz daljine koji je završio pored stative, a potom su izabranici Marka Šćepanovića propustili kolosalnu priliku da povedu.

Jovanović je lijepo odigrao u prostor za Kneževića, mladi reprezentativac pobjegao je dvojici protivničkih igrača, ali je podbacio u ključnom momentu. Šut sa desetak metara bio je daleko neprecizan.

Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 500.

Sudija: Miloš Bešović. Golovi: 1:0 Raspopović u 55, 1:1 Popović u 75. Žuti kartoni: Vukanić, Vuković, Piščević, Orahovac (Budućnost), Franeta (Petrovac).

BudućnostPetrovac 1 Petrovac 0

Mijatović

Đuričković (od 46. Miličković)

Serikov Ivanović (od 70. Vušurović) Grbić (od 46. Štor)

Raspopović

Camaj Piščević Vuković

Vukanić (od 66. Savović) Orahovac

Jedinstvo

Kordić

Popović

Kovinić (od 75. Pupović) Vuković Franeta

Arambašić (od 90. Krnić)

Fićović (od 46. Zvrko)

Divanović (od 75. Miranović)8 Boljević Merdović Živojinović (od 46. Bašić)

Sutjeska

Stadion: Gradski u Bijelom Polju. Gledalaca: 600. Sudija: Miloš Savović.

JedinstvoSutjeska

Džafić Obradović Radojević Korać (od 89. Mušović) Čepić Kolić

Šekularac Rodrigez (od 67. Komija) Cvijović (od 67. Idrizović) Makridakis (od 45. Dacić)

Giljen Golubović Dedić Vukčević (od 46. Furtula) Kopitović Miljanić (od 56. Ćetković) Šimun Ražnatović Čavor (od 66. Kalezić) Šćekić Juković

Tabela

1. Sutjeska 9 5 2 2 17:9 17

2. Dečić 9 4 2 3 12:15 14

3. Jezero 9 3 4 2 16:12 13

4. Arsenal 9 3 4 2 10:10 13

5. Petrovac 9 2 6 1 12:7 12

6. Budućnost 9 3 3 3 10:9 12

7. Jedinstvo 9 3 3 3 9:12 12

8. Mladost 9 3 1 5 16:18 10

9. Mornar 9 2 4 3 12:15 10

10. Bokelj 9 1 3 5 11:18 6

U narednom kolu (1. oktobra) sastaće se: OFK Mladost – Dečić, Jedinstvo – Arsenal, Mornar – Sutjeska, Bokelj – Petrovac, Budućnost – Jezero.

Nastavak je krenuo novom izrazitom šansom za domaćina – ovoga puta u gro planu bio je Vujisić koji je glavom pogodio prečku nakon kornera sa desne strane. Zagospodarila je Mladost terenom, diktirala ritam i bila bolja. Nadmoć je krunisala u 58. minutu kada je Almeida efektnim udarcem iz šesnaesterca proparao mrežu Zogovića Kneževiću se nije dalo da se upiše u listu strijelaca, ali je doprinio pobjedi svog tima – nakon duela sa Mandićem iznudio je penal koji je pretvorio Jovanović u 75. D. KAŽIĆ

Stadion: Arena Besa. Gledalaca: 400.

Sudija:

Dragojević

Tomašević

Camaj (od 58. Striković)

Kajević (od 73. Maloku) Bajović (od 11. Sekulović)

Ujkaj Maraš Selimi (od 73. Ndiaj) Drešaj Radusinović Pavlićević (od

Stadion: Topolica. Gledalaca: 250. Sudija: Nikola Cvijović. Golovi: 1:0 Denković u 5, 2:0 Martinović u 43, 2:1 Rolović (pen) u 80, 2:2 Rolović u 83. Žuti kartoni: Stojanović, Denković, Đurišić,Vukčević, Jao, Dubljević (Mornar). Crveni karton: Đurišić (Mornar) u 53.

Stojanović Kaluđerović Denković (od 62. Jao) Đurišić Sekulić (od 68. Pavićević) Baošić Zorić (od 55. Zorić) Vukčević Martinović Ljutica (od 68. Malešević) Stijepović

Asanović Adžović (od 75. Bulatović) Bogdanović Đoljaj (od 46. Harada) Redžepagić (od 46. Krivokapić) Tučević Rolović Jovičić Bojović (od 75. Boričić) Raičević Husić (od 11. Osmanović)

Stadion: DG Arena. Gledalaca: 120. Sudija: Savo Vujović.

Miloš Bošković. Golovi: 0:1 Poček u 20, 0:1 Muković u 79. Žuti kartoni: Maraš, Maloku (Dečić), Nišimura (Bokelj).

Detalj sa utakmice Budućnost - Petrovac

KAZIVANJA O TROJICI VELIKANA CRNOGORSKE KINEMATOGRAFIJE

Bio sam impresioniran i vidio sam veliki talenat

Tanasijević: Gledao sam filmove i vidio sam da je tu jedan genije. Apsolutno genije, koji je u kratkometražnim filmovima tri minuta, pet minuta, petnaest minuta mogao da pokaže ljubav, rat, mržnju, diktaturu... kroz sliku bez govora. Bio sam strašno impresioniran. Vidio sam jedan veliki talenat

Autor: Momir MATOVIĆ, reditelj

DOBRIVOJE

TANASIJEVIĆ - DAN

TANA, PRODUCENT, BEOGRAD

Ja sam već bio pozorišni producent u Holivudu. Nisam bio filmski producent. Bio sam i glumac. Počeo sam 1965. godine da posećujem Jugoslaviju. Desilo se... čulo se o meni ovde da sam u Holivudu bio glumac da sam poznat tamo i stvorio neko ime. Bio sam u Hotelu ,,Metropol’’. Zovu me... hoće neko da Vas upozna! Mene? Ko? Kaže - Nikola Popović. I dođe Nikola Popović, filmski producent, i ja sam se upoznao sa njim. On mi je rekao da ima jedan scenario i ima jedan režiser koji je apsolutno odličan režiser za kratkometražni film i želeo bi pre nego što ja pročitam scenario - radi se o ulaganju 50.000 dolara, a ,,Avala film’’ je bila kao koproducent, da vidim njegove kratkometražne filmove. I napravio je projekciju i ja tom prilikom nisam upoznao Vlatka. Gledao sam filmove i video sam da je tu jedan genije. Apsolutno genije, koji je u kratkometražnim filmovima tri minuta, pet minuta, petnaest minuta, mogao da pokaže ljubav, rat, mržnju, diktaturu... kroz sliku bez govora. I bio sam strašno impresioniran. Vidio sam jedan veliki talenat. Onda sam želeo da mi dadnu da pročitam scenario i želeo sam da upoznam Vlatka Gilića. I upoznali smo se. Mene je, kad sam pročitao scenario, bio veoma depresivan. Ali kad sam razgovarao sa

Vlatkom, objasnio mi je o čemu se radi. On je hteo da kroz taj film pokaže kako jednopartijski sistem i vlade koje zloupotrebljavaju građane, lažu narod, foliraju narod da bi vladali. To je bila njegova kao tema. Šta je mene impresioniralo u tom scenariju? Ja sam 1955. godine došao u Ameriku. Kalifornija. Los Anđeles bio je jedan najčisitiji grad. Svaki dan je nebo bilo plavo kad sam došao. A posle 11 godina mi nismo mogli da dišemo u Los Anđelesu. Naselilo se milion ljudi, sazidali su auto puteve okolo da bi brže stigli na radna mesta i zagadili vazduh. I onda je bilo naređenje da jednog dana možeš da voziš sa parnim registracijama na kolima pa sa neparnim ... Imao sam obavezu da možda kroz ovaj film, kroz finasiranje ovog filma pokažem u Holivudu da ako se nešto ne desi korektno i ako ne osetimo taj vazduh da će cela planeta polako da nestaje. A ovaj film ,,Kičma’’ je baš priča o tome. Mada ja nisam u to vreme bio bogat rešio sam da uložim 50.000 dolara u taj projekat. Snimali smo ga ovde u Beogradu. Snimali smo ga pod teškim uslovima. Vlatko Gilić je imao potpunu kontrolu, a ja sam ga podržavao –110 posto. On je tražio da ima Dragana Nikolića kao glavnog glumca ali glumicu... On neće nijednu glumicu koja je studirala glumu. On hoće da nađe nekog naturščika. - Molim te nemoj da se zezaš... Ne, ne , ona mora da bude nevina. Ona mora da ne zna ništa o glumi, o slavi. Ona glumi taj nevin narod koji političari iskorišćavaju.

Ja nisam znao da je u to vreme svaki film koji je snimljen u Jugoslaviji imao Komitet

od 11 ljudi ili 13 ljudi, ne znam tačan broj, koji mora da overi scenario i kad se završi film da overi da film može da ide u distribuciju. Nisam bio svestan toga... Pitao sam ga: Slušaj jesi li ti siguran da mi možemo ovo da snimamo? Pošto sam video o čemu se radi. - Nema nikakvog problema. Sve je overeno. Sve će biti u redu. Teško je bilo za vreme snimanja. Vlatko je insistirao da sve bude originalno. Krv, gde je bila krv to mora da bude ljudska krv. Krematorijum koji smo snimali on je insistirao da imamo dve kamere. Jedna kamera da bude na krovu krematorijuma na onom groblju, a druga u furuni gde se to dešava. Insistirao je da spalimo

čoveka. Pričali smo da stavimo novine unutra, pa da upalimo, a on kaže: Izvinite, mi moramo da spalimo čioveka. - Kako da spalimo! Ima ih tamo u frižideru, puno. Ja sam se dogovorio preko nekoga da taj koji čuva tamo da mu damo 300 dolara on će da spali jednoga, a ja ću sa kamerom da snimim paljenje, a onda dim koji izlazi gore isto jedna kamera gore. Ja kažem: Vlatko, slušaj, molim te dim je dim ko će da zna da je to dim čoveka ili novina. Kako kroz onu rupicu da snimamo kako leš gori. To smrdi. - Ne, ne ja hoću original-

no... čak i krv. Ovde mora da bude sve pošteno. On je insistirao da sve bude iskreno, da nema foliranja. Završili smo film i ušao je u montažu i svi smo rekli: - Daćemo ti najbolju montažerku! Imao je najbolju montažerku. Olga Skrigin se zvala. Mogu da kažem da sam bio sa Vlatkom od početka do kraja. Znači, ja sve sam ostavio da budem tu pored njega i da uradim sve što mu treba... Da ne bude da si ovo, da si mi ono. Zatim sam otišao u Holivud i vratio se posle par meseci. Oni su to izmontirali i kaže - to je to. Film je završen. Film nema muzike. Malo šumova. Ja kažem: Slušaj Vlatko. - Evo gotov film. Vlatko, ovo ja ne mogu da odnesem nigde. Ovo može da igra u Jugoslaviju, ali ja ovaj film ne mogu da odnesem u Holivud. On kaže: Pa biće prvi film bez muzike.Vlatko, prvi film je bio bez muzike već, pa su morali da dodaju muziku. Onda je on rekao : Slušaj... vidiš li moje ruke! - Vidim! Ako iko pipine ovaj negativ, slušaj me Dan Tana, ja sečem moje obe ruke! Ja sam sad tu bio svestan da sam prokockao 50.000 dolara i da taj film nikad neće izaći nigde. Ja sam rekao: Vi radite šta hoćete s tim filmom... I diigao sam ruke od toga i otišao u Ameriku. Ja sam imao filmska prava za ceo Zapad, a ,,Avala film“ je imala za Jugoslaviju i komunističke zemlje. I zaboravio sam. Gotovo. Međutim, prođe jedno vreme... Bilo je to ustvari 1978. godine. U martu ja dobijem pismo od Žil Žakoba. Pojma nemam ko je Žil Žakob. Kanski filmski festival... - Dragi gospodine Dan Tana, gledali smo film kojem ste vi producent. Nažalost, ima puno dobrih stvari u filmu, ali mi taj film ne možemo u kojoj je

Donosimo dio iz knjige Momira Matovića „Dani od snova“ koju je nedavno objavio „MFILM Montenegro“. Djelo nudi važan presjek različitih istorijskih trenutaka koji su obilježili okolnosti djelovanja Vlatka Gilića, Predraga Golubovića i Živka Nikolića, doajena jugoslovenske i crnogorske kinematografije

Tanasijević: Želio sam da upoznam Vlatka Gilića. Meni je, kad sam pročitao scenario, bio veoma depresivan. Ali kad sam razgovarao sa Vlatkom, objasnio mi je o čemu se radi. On je htio da kroz taj film pokaže kako jednopartijski sistem i vlade koje zloupotrebljavaju građane lažu narod, foliraju narod da bi vladali

kondiciji da uopšte pomislimo da kandidujemo za Kanski filmski festival. Hvala vam... Naravno, ja sam imao advokata. I moj advokat, svetski filmski advokat odmah je napisao pismo Žil Žakobu i rekao: - Vi niste imali pravo da gledate film zato što ja jedini mogu da prijavim film u Kan sa ,,Jugoslavija filmom“. Skupa ili invindualno. Ali ne može ni ,,Jugoslavija film’’ da prijavi film bez mene. I nisu imali moju dozvolu, našto su oni bili u panici i kažu: - Izvinite. Mi smo pogrešili ... Mi ćemo da vas tužimo. I napisali smo pismo da ćemo da tužimo Kanski festival i tu komisiju. U međuvremenu ja sam zvao ,,Avala film’’. Oni kažu: - Mi nismo poslali film. Zvao sam ,,Jugoslavija film“. - Mi nismo poslali film. –Pa kako je stigao u Kan? Oni kažu: - Odnio ga Vlatko sam u Pariz. Da li je to istina ili ne, ja ne znam pošto se kod nas u to vreme puno lagalo. I kažu: - Film je odbijen. Naravno, opet Žil Žakob ... - Da se ne bi tužili, ja ću da idem u Jugoslaviju. Idem u ,,Avala film’’. Tražiću da mi dadnu film. Odneću kopiju u Holivud. Uzeću montažera. Snimiću muziku. Ali da bih ja potrošio sad još 50.000 dolara da to uradim, pošto je tamo to daleko skuplje, hoću garanciju da ćete vi sledeće godine to značii 78. na 79. da gledate film ponovo. I oni su pristali. Ja sam uložio ponovo još 50.000 dolara. Našao sam jednu montažerku, koja je bila udata za jednog našeg čoveka. Svetska montažerka u Holivudu, ali Amerikanka koja je gledala materijal i kaže: - Ovo plače... ovo plače da se skrati. Ima puno kadrova. Znate naši otegnu. Ali ovo plače da se skrati. Ima dosta da se skrati. Walter Scharf, koji je bio kompozitor i do tada bio nominiran za 10 Oskara gledao je i kaže: - Ovo plače za muzikom. Ne samo ona muzika - back iza. Nego pesme da se napišu. Ovo je tako teško da ne može niko da gleda ovaj film. Ovaj film treba da ulepšamo da bi mogao da se gleda. On neće da izgubi ništa. On će da dobije na vrednosti ako to uradimo. Rekoh: - Ajde, u redu. (Nastavlja se)

Nikola Popović

Dobrivoje Tanasijević

Dobrivoje Tanasijević, 1960-ih godina

Neđelja, 28. septembar 2025.

Na osnovu Zakona o privrednim društvima Statuta AD « Podgorički Broker Diler » Podgorica sazivamo

VANREDNU SKUPŠTINU AKCIONARA ”Podgoricči Broker Diler” - PODGORICA

Za Skupštinu predlažemo slijedeći

DNEVNI RED

Imenovanje radnih tijela Skupštine Upoznavanje sa spiskom akcionara 1. Donošenje Odluke o pokretanju stečaja u AD « Podgorički Broker Diler » Podgorica

Vanredna Skupština akcionara će se održati dana 04.10 2025.godine, u Hotelu „Perjanik”, Danilovgrad, Braknovica bb, sa početkom u 09 časova Materijal za vanrednu Skupštinu staviće se na raspolaganje akcionarima u poslovnim prostorijama u Hotelu „Perjanik», Danilovgrad, Bralenovica bb, svakog radnog dana od 13 do 15 časova, počev od 29.09.2025.godîne, pa do održavanja Skupštine.

Odbor direktora

JAVNI POZIV

Za prikupljanje ponuda za organizovanje i realizaciju ekskurzije za učenike IX razreda za školsku 2025/26. godinu JU OŠ „Braća

Labudović“ Nikšić.

Broj učenika od 50-55. Kontakt telefon: 040/247-369

e-mail: skola@os-blabudovic.edu.me

Rok za prijavu 10 dana od dana objavljivanja javnog poziva.

Period realizovanja ekskurzije je od 21.10.2025. godine do 24.10.2025. godine (3 noćenja, 4 dana).

Plaćanje se realizuje u 4 jednake rate, s tim što se prva rata uplaćuje prije polaska ekskurzije.

Program polumaturske ekskurzije:

1.Dan NIKSIĆ-MOSTAR-SARAJEVO

Polazak iz Nikšića u dogovoreno vrijeme prema Mostaru. Obilazak Vrela Bune i Derviške kuće. Nastavak puta za Mostar. Obilazak Starog mosta, Franjevačkog samostana, starog grada, park Alekse Šantića, spomenik Emini. Ručak. Nastavak puta za Sarajevo. Smještaj u hotelu. Večera. Zabavno veče. Noćenje.

2.dan – SARAJEVO-VIŠEGRAD

Doručak. Panoramsko razgledanje grada u pratnji lokalnog vodiča (Stadion Koševo, Olimpijska dvorana Zetra, kapela Vidovdanskih heroja). Dolazak kod Gradske vijećnice. Razgledanje: Baščaršija - kazandžluk – stara ulica zanata, Sebilj, Morića han, Begova džamija, mjesto atentata Ferdinanda, Bezistan, muze Jevreja Bosne Hercegovine, Katedrala srca Isusova, Saborna crkva presvete Bogorodice, Vječna vatra. Slobodno vrijeme. Povratak u hotel. Ručak. Odlazak na Vrelo Bosne. Večera. Zabavno veče. Noćenje.

3.dan - SARAJEVO-VISEGRAD-DRVENGRAD-ZLATIBOR

Doručak. Odjava iz hotela i polazak za Višegrad. Obilazak Kamengrada starog mosta na Drini Ćuprija. Ručak. Dolazak na Mokru Goru. Obilazak Mećavnika i Drvengrada, etno kompleksa Emira Kusturice muzejske postavke na željezničkoj stanici Mokra Gora. Dolazak na Zlatibor. Smještaj u hotelu. Upoznavanje sa Zlatiborom. Večera. Zabavno veče. Noćenje.

4.dan ZLATIBOR-MILEŠEVA-PLJEVLJA-NIKŠIĆ

Doručak.Obilazak Zlatibora polazak za Pljevlja. Obilazak manastira Mileševa, dolazak u Pljevlja. Obilazak Milet bašte i centra grada, razgledanje Termoelektrane i Rudnika uglja. Ručak. Odmor na Žabljaku. Povratak za Nikšić.

Ponuđač je obavezan da u cijenu aranžmana uračuna:

1. Prevoz turističkim autobusima visoke klase (klima uređaj).

2. Smještaj u hotelima sa najmanje 3 zvijezdice.

3. Sve drumarine i takse vezane za prevoz.

4. Organizovanje edukativnih kulturno zabavnih sadržaja (ulaznice za posjete i dr.).

5. Nadoknadu troškova boravka za tri nastavnika i jednog predstavnika škole .

6. Usluge licenciranog vodiča.

7. Troškove putnog međunarodnog zdravstvenog osiguranja svih učesnika ekskurzije.

8. Za blizance drugo dijete plaća cijenu umanjenu za 50% popusta.

9. Gratis aranžman za 1 učenika.

Uz ponudu ponuđač je dužan da dostavi:

1. Licencu za obavljanje djelatnosti turističke agencije organizatora putovanja rješenje o izdavanju licence, izdatu od nadležnog Minstarstva, koja je važeća u vrijeme realizacije eskurzije;

2. Licencu za javni prevoz putnika u unutrašnjosti ili međunarodnom drumskom saobraćaju, sa rokom važenja u vrijeme izvođenja ekskurzije;

3. Izvod iz licence za autobuse koji će biti angažovani za realizaciju predmetne usluge sa rokom važenja u vrijeme izvođenja đačke ekskurzije. Za svako vozilo: saobračajna dozvola; polisa osiguranja vozila polisa osiguranja putnika.

4. Uvjerenje, potvrdu ili drugi akt nadležnog organa izdato na osnovu kaznene evidencije, u skladu sa propisima države u kojoj privredni subjekat ima sjedište, odnosno u kojoj ovlašćeno lice tog privrednog subjekta ima prebivalište, radi utvrđivanja uslova da učestvuje samo privredni subjekat koji: 1) nije pravosnažno osuđivan i čiji izvršni direktor nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela sa obilježjima: a) kriminalnog udruživanja; b) stvaranja kriminalne organizacije; c) davanje mita; č) primanje mita; ć) davanje mita u privrednom poslovanju; d) primanje mita u privrednom poslovanju; dž) utaja poreza i doprinosa; đ) prevare; e) terorizma; f) finansiranja terorizma; g) terorističkog udruživanja; h) učestovanja u stranim oružanim formacijama; i) pranja novca; j) trgovine ljudima; k) trgovine maloljetnim licima radi usvojenja; l) zasnivanja ropskog odnosa i prevoza lica u ropskom odnosu.

5. Uvjerenje, potvrdu ili drugi akt koji izdaje organ uprave nadležan za naplatu poreskih prihoda, odnosno nadležni organ države u kojoj privredni subjekat ima sjedište, radi utvrđivanja ispunjenosti uslova u pogledu izmirenja dospjelih obaveza po osnovu poreza i doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje, o kojima evidenciju vodi organ uprave nadležan za naplatu poreskih prihoda, odnosno nadležni organ države u kojoj privredni subjekat ima sjedište.

6. Program putovanja za ponuđene destinacije kao i cijena po jednom učeniku sa uračunatim PDV-om.

7. Predsjednik Savjeta roditelja škole potpisuje Ugovor sa izabranom agencijom.

8. Izabrana agencija će troškove za objavu ovog javnog poziva u štampanom mediju nadoknaditi Školi prije potpisivanja ugovora.

KRITERIJUMI ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJE PONUDE

Ekonomski najpovoljnija ponuda, po osnovu kriterijuma- odnos cijene kvaliteta.

1.Ponude po podkriterijumom cijena vrednovaće se na sledeći načinMaksimalan broj bodova po podkriterijumu cijene 90. Broj bodova po podkriterijumu cijena određuje se po formuli.

Broj bodova (cijena) C= (najniža ponuđena cijena) / (ponuđena cijena) x 90.

2.Ponude po podkriterijumu kvalitet (reference ponuđača) vrednovaće se bodovanjem reference ponuđača na sljedeći način –Maksimalan broj bodova po ovom podkriterijumu je 10.

Broj bodova po podkriterijumu kvalitet se određuje po formuli.

Broj bodova (kvalitet) K= (broj dostavljenih referenci) /(maksimalni broj dostavljenih referenci) x10.

Reference ponuđača dokazuju se dostavljanjem ovjerenih potvrda (ili njihovih ovjerenih kopija), od strane korisnika o uspješno izvršenim uslugama organizovanja-realizovanja đačkih ekskurzija u zemlji i inostranstvu tokom poslednje 3 godine. Ukupan broj bodova= broj bodova za ponuđenu cijenu (C)+ broj bodova za kvalitet (K)

Ponuđač sa najvećim brojem bodova (C+K) će biti izabran kao prvoplasirani.

Ako su dvije ili više ponuda jednako rangirane prema kriterijumu za izbor najpovoljnije ponude, kao ekonomski najpovoljnija ponuda biće izabrana ponuda koja je stigla ranije.

NAČIN DOSTAVLJANJA PONUDE

Ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: naziv i sjedište naručioca, naziv, sjedište adresa ponuđača, naznake Ponuda za ekskurziju,, ,,Ne otvaraj prije roka za otvaranje ponuda“.

Ponude se dostavljaju- neposredno na arhiv naručioca na adresu JU OŠ“Braća Labudović“ Bistrička 66 Nikšić. - putem pošte ili nekog drugog operatera preporučenom pošiljkom na adresu Bistrička 66 Nikšić s tim što pošiljka mora biti uručena naručiocu najkasnije do datuma određenog za javno otvaranje ponuda.

JAVNO OTVARANJE PONUDAJavno otvaranje ponuda, kome mogu da prisustvuju ovlašćeni predstavnici ponuđača obaviće se u prostorijama JU OŠ “ Braća Labudović” Nikšić Bistrička 66 Nikšić, dana 9. 10.2025. godine sa početkom u 12:00 časova

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455

viber: 068 034 555

e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

020 409 520

desk@pobjeda.me

Neđelja, 28. septembar 2025.

Tužnim srcem javljamo da je 27. septembra 2025. poslije duge i teške bolesti, u 65 godini, preminuo naš dragi

1160

DEJAN Blažov JANKOVIĆ

Saučešće primamo 27. septembra od 10 do 20 časova i 28. septembra od 9 do 12 časova u kapeli u Spužu, kada krećemo za selo Rvaši, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

OŽALOŠĆENI: supruga RADOJKA - RAJKA, sin DRAGAN, ćerke DRAGANA, DEJANA i MAJA, sestre DARE i RAJKA, snaha ANKA, bratanić DRAŽEN, bratanične SLAVICA, BILJANA i SUZANA, braća od stričeva ZORAN i BOŠKO, ujak MARKO, ujna STANICA, sestrići PEĐA i BORO, sestričine RADOJKA, JADRANKA i BORKA, unučad, brača i sestre od ujaka i ostala rodbina JANKOVIĆ

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

riječi (9 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Neđelja, 28. septembar

27. септембра 2025,

јетрва СЛАВКА, унучад, праунучад, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, ђеверичићи, ђеверичне и остала родбина БРНОВИЋ и РАДУСИНОВИЋ

Dana 26. septembra 2025. u 86. godini preminuo je naš dragi

MIHAILO Božov LAGATOR

Sahrana je obavljena u krugu porodice 27. septembra na seoskom groblju Vrela.

OŽALOŠĆENA PORODICA: LAGATOR

Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

BOSI ĐURKOVIĆ

Hvala ti za ljubav i pažnju koju si nam pružala za vrijeme tvoga časnoga života. Nedostajaće nam tvoji savjeti, razgovori i podrška. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tužnim srcem obavještavamo da je dana 27. septembra 2025. u 72. godini preminula naša voljena

TANJA Puniše PAVIĆEVIĆ rođena DRAGOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Čepurcima 28. septembra od 10 do 15 časova i 29. septembra od 10 do 13.30 časova.

Sahrana će se obaviti na Novom groblju u 14 časova.

OŽALOŠĆENI: suprug PUNIŠA, ćerke JELENA, MARIJA i TAMARA, unuk BOGDAN, sestre STOJANKA, RADA, MILIJANA - BEBA i DUŠANKA, sestrići i sestričine, kao i ostala rodbina PAVIĆEVIĆ i DRAGOVIĆ

ANDRIJA

Otišao si prerano, ali u srcima ostaješ vječno, brate naš.

UGO i MARIO MARZANO

Poslednji pozdrav bratu

ANDRIJA IVANOVIĆ

Snago naša, utehe nam nema, nema reči, nema zaborava. Nek anđeli borave uz tebe i čuvaju na tvom novom putu, nek te oni nose na rukama, da ti nogom ne zapneš o kamen, već da gledaš pod nogama tvojim.

Neka ti je večna slava.

LAZAR i JELENA

DRAŠKOVIĆI: sestra MILIJANA i sestrići PEĐA, VESKO i MARTIN sa porodicama 1201

Posljednji pozdrav voljenom

MILO

Porodica pokojnog BLAŽA DRAGOJEVIĆA

Posljednji pozdrav AŚO

Druženje na auto-trkama bez tebe neće biti više isto. VOLE TE DEJO i ANDREJ

BATE MOJ

Tvoje srce ne može nikad da umre. Niko me nikad nije branio kao ti. Od leksikona do groba najbolja drugarica. Mirno mi spavaj.

Voli te tvoja VANJA BULATOVIĆ

Voljenoj tetki

Hvala ti za sve lijepe uspomene, zauvijek ćeš biti dio mog života.

S ljubavlju,

NATAŠA ĆETKOVIĆ sa porodicom

Draga baba

Posljednji pozdrav dragoj sestri

RAJKI DRAGIĆEVIĆ

Otišla si tiho i dostojanstveno, kao što si i živjela. Ostaješ nam u najljepšoj uspomeni.

Brat MOMO, bratanična MARIJA, bratanić NIKOLA i snaha VESNA

Tvoju dobrotu i osmijeh nikada nećemo zaboraviti.

Hvala ti za svu ljubav. Počivaj u miru.

Tvoji MILUTIN i VLADANA

Dragoj

Život je nepravedan prema tebi bio, dao ti je malo a dosta uzimao. Počivaj u miru Gospoda Boga.

Brat BOŽIDAR, snaha STANKA, bratanična IVONA i bratanić FILIP

ĐOKO VLAHOVIĆ

Naše iskreno saučešće.

SONJA LOPIČIĆ sa porodicom

Voljenoj tetki

Neđelja, 28. septembar 2025.

BOSI

Sa zahvalnošću za ljubav i pažnju koju si poklanjala meni i mojoj porodici.

S ljubavlju,

VLADAN, ANA, ELENA i SARA

Voljenoj sestri, zaovi i tetki

BOSI

Bila si moj veliki oslonac i podrška tokom cijelog života, bezuslovno posvećena meni i mojoj porodici.

S ljubavlju ćemo te čuvati u srcima.

VOJO, MICA i KSENIJA

Zašto si otišla?

Zašto nijesi zbogom rekla?

Zašto sve one priče nijesi dovršila?

Tvoje ljubavi IVONA i FILIP

Posljednji pozdrav mom voljenom bratu

DEJANU JANKOVIĆU

Od sestre DARE RAŽNATOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

OLGI BRNOVIĆ

Čuvaćemo te vječno od zaborava.

Kćerka BILJANA i unuk MILOŠ

Tetka

RAJKA

RAJKI

BOSI

Neđelja, 28. septembar 2025. Oglasi

Posljednji pozdrav voljenom ocu, svekru i đedu

MIŠU LAGATORU

Od sina DEJANA, snahe MARINE, unuke KATARINA i KRISTINA

1199

Posljednji pozdrav MIŠU Počivaj u miru.

Od MARINE, ŽELJKA i ŽARKA sa porodicom

Posljednji pozdrav ocu i svekru

MIHAILU

Tvoje srce je prestalo kucati, ali u našim kucaće zauvijek. Sa tugom te ispraćamo u vječnu kuću i čuvaćemo uspomene na tebe. Čuvaj nam naša dva anđela. Tvoj sin ZORAN i snaha TANJA

Posljednji pozdrav voljenom đedu

MEHO

Otišao si tiho, ostavljajući za sobom neizbrisiv trag dobrote, mudrosti i topline koju si darivao svima oko sebe. U našim srcima zauvijek će ostati osmijeh, riječi i zagrljaj našeg dragog đeda. Prigrli nam Tiśa gore.

Tvoje unuke LIDIJA, ANA i IVANA sa porodicama

Četrdeset prokletih dana otkako si nas iznenada napustila

NATAŠA GVOZDENOVIĆ

Tetka moja, još uvijek ne mogu da povjerujem da te nema. Ruka sama krene, pa te pozovem i pustim poruku. Fališ u svemu, tvoj glas, smijeh i dolazak. Volim te beskrajno i čuvaću te u svakom danu, svakoj uspomeni, u svakoj svijeći koju ti upalim. Za mene nijesi nestala. Osjećam tvoj osmijeh i toplinu kako me prate i vjerujem da nas gledaš i daješ nam snagu za dalje. Srećna sam što sam te imala u životu. Nedostaješ mi, tetka, i nedostajaćeš zauvijek.

Tvoja sestrična KSENIJA i zet DRAGAN

Na dan 30. septembar 2025. navršava se četiri godine od smrti naše drage majke

1176

MILICE VUKAJLOVIĆ rođ. KLAČAR

Tuga i bol se smjenjuju od kada nijesi sa nama, ali sjećanja na tebe i tvoju ljubav daju nam snagu da nastavimo dalje.

Uvijek si u našim mislima i djelima

Tvoje kćerke SANJA i TANJA

Zaborav ne postoji, čuvamo te u našim srcima.

ŽARKO ĐUKANOVIĆ sa porodicom

Dana 28. septembra 2025. je pola godine kako nije među nama moja sestra

DRAGICA – DRAGA FILIPOVIĆ

Svakog dana sa tugom, ljubavlju, zahvalnošću za sve do kraja moga života.

Posljednji pozdrav svom dragom ocu

MIHAILU Božovom LAGATORU

Hvala ti za sve što si učinio za svoju porodicu. Počivaj u miru.

Tvoja ćerka ZORICA, i zet NIKOLA

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

NATAŠI GVOZDENOVIĆ

Počivaj u miru. Brat NENAD GVOZDENOVIĆ sa porodicom

Počivaj u miru s anđelima. Bićeš vječno u našim srcima.

SONJA sa porodicom

Svakim danom nedostaješ sve više i više, draga tetka

1204

DRAGA FILIPOVIĆ

Hvala ti za sve.

MILOŠ, MIRJANA i NINA

Tvoji:

VASKO LJEŠKOVIĆ

MARINA, MARKO, ALEKSANDRA i PETAR

Dragi

VASKO

Dana 28. septembra 2025. godine navršava se godinu dana od smrti naše voljene supruge i majke

STANKE Radoja NIKOLIĆ

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kome tebe nema.

Ljubav, pažnja i plemenito srce zauvijek će ostati dio naših života.

U neđelju, 28. septembra, u 10 časova, porodica i uža rodbina posjetiće njenu vječnu kuću.

Tvoji: suprug RADOJE, ćerka IVANA, sin GORAN

Godina dana od smrti naše voljene ćerke

VITOMIR SENA DODEROVIĆ DODEROVIĆ 2013–2025. 2006–2025.

Dragi naši, Godine prolaze, rana u srcu ne zarasta, opet prokrvari prije četiri godine, kada pozvaste Minju, a on vas posluša i napusti nas.

Tata, mama, iako je daleko od vas, pronađite ga i čuvajte...

Svakoga dana, u svakom trenutku NEDOSTAJETE. U mislima i molitvama, uvijek smo zajedno, iako vas razdvaja zemlja, a nas rastavlja život.

Vaša ljubav i toplina ostaju u nama, kao svjetlost koja nikada ne gasne.

S ljubavlju i poštovanjem, vaši

MIRA i PEKA

Sve je isto, naša Ćaro!

Vrijeme ništa ne mijenja, ne zaboravljamo. Uvijek ćeš biti u našim srcima, voljena i nikad prežaljena.

TVOJI RODITELJI JANKO i ZORKA

Godina tužna prođe otkad nijesi sa nama

Praznina, tišina i bol koje si ostavila su teški, ali sjećanje na tebe i tvoj osmijeh su ostali. Vjerujemo da si neđe đe nema bola i tuge. Neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo od zaborava.

Godina dana od smrti naše drage

Tvoji VESKO i MILENA sa đecom

Vrijeme bolno podsjeća koliko nam nedostaješ, ali ne može izbrisati sve lijepe uspomene na tebe. Živiš sa nama!

Tvoji: BANA, MILENA, IVONA, NIKOLA i NIKOLINA

Godina je dana od smrti naše drage

STANKE - ĆANE NIKOLIĆ

Toplina tvoje duše i dobrota tvoga srca uvijek će nam nedostajati. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tvoji: NADA, NOVICA, MARINA, JELENA, MILAN i TAMARA

Neđelja, 28. septembar 2025.

Četiri godine... 28. septembar - trajni pečat tuge, boli, sjećanja

MILAN DODEROVIĆ 2021–2025

Voljeni jedini BRATE, četiri godine šaljem ti svaku molitvu, svaku suzu, vapaj da me čuvaš i dalje kao što si uvijek znao, ostaneš moj oslonac i moj PONOS, moj putokaz i moja snaga.

Tvoj život bio je dar, tvoj odlazak rana koju vrijeme ne liječi. Anđele moj usnuli, počivaj u miru koji ti nećemo remetiti.

Nama ostaju sve naše uspomene da ih pamtimo, čuvamo i nikad ne zaboravimo.

Bila je velika privilegija imati te za šuru i brata! Vječno u mislima sa tobom tvoji, zet RADOJICA i sestra MIRA

Tužno sjećanje na naše voljene

Prolaze godine, ostaju nam uspomene i sjećanja na zajedničke trenutke i vaš dostojanstven i častan život.

SAVA sa porodicom

Četrdeset dana je od odlaska našeg dragog ujaka

Bio si nam izuzetak, uvijek spreman da budeš uz nas, ne kao ujak, već kao brat. Mnogo je neobično. Hvala ti na svemu. Počivaj u miru. S ponosom i poštovanjem čuvamo uspomene na tvoj častan i dostojanstven život.

Tvoje sestričine MILIJANA, MILEVA i MILKA 1187

Četrdeset je dana od kada nas je napustila draga svekrva i baba

Milanova

Hvala za svu pažnju i ljubav koju si nam neizmjerno pružala. Zauvijek ćeš biti dio naših sjećanja. Snaha RADMILA sa porodicom

Dana 29. septembra 2025 navršavaju se dvije godine od smrti našeg voljenog brata, strica, đeda i đevera

DRAGAN – SITO

Markov PILETIĆ

Ti živiš u našim srcima, živi tvoja dobra duša i ljubav koju si nam pružao. Porodica PILETIĆ

VITOMIR SENA MILAN

VIDOSAVA

PEJANOVIĆ

ĆANE

Prije godinu dana zauvijek nas je napuštila naša draga i voljena

1189

Prvog oktobra je 10 godina od smrti

SLOBODANA MRVOŠEVIĆA

Vrijeme prolazi, ali tuga i sjećanje ostaju. Neka tvoja duša počiva u zagrljaju sina Željka.

Vaši: porodica pok. RATA MRVOŠEVIĆA

Tuga za tobom ne prestaje, a sjećanja na tvoju dobrotu, toplinu i osmijeh vječno će živjeti u našim srcima. Uvijek ćeš biti dio nas i naših života.

Tvoji: DRAGAN, BEBA, VESKO i NATAŠA

Četrdeset dana je od odlaska naše drage sestre

BOSILJKE - BONJE JANJUŠEVIĆ

Draga naša Bonja, praznina, tišina i bol koje si ostavila su mnogo teški, ali sjećanje na tebe, na tvoje časno življenje, na tvoj osmijeh su ostali sa nama.

Živjećemo od sjećanja i uspomena na tebe.

Vjerujemo da si neđe đe nema bola i tuge. Neka te anđeli čuvaju.

Tvoje sestre MILIJANA, MILEVA i MILKA

Našoj voljenoj mami

NANA KRALJEVIĆ

Godina dana je prošla otkako više nijesi sa nama. Bol je tu zauvijek, ali tvoj duh, tvoja toplina, tvoja ljubav i snaga žive i živjeće zauvijek u nama.

Volimo te.

Tvoje SANDRA i SONJA

Dana 29. septembra navršava se godina dana od kada je preminula moja supruga

NANA Rankova KRALJEVIĆ

rođena LJEŠKOVIĆ

Vrijeme koje je prošlo ne smanjuje bol i tugu za tobom. Tvoju dobrotu, tvoju skromnost i tvoju brigu za mene i tokom tvoje bolesti nikada neću zaboraviti.

Tvoj RANKO

NANA