Dnevni list POBJEDA 20.05.2025 by Pobjeda

Premijer Milojko Spajić u susret Danu nezavisnosti priredio svečani prijem

Crna Gora je danas Evropa u malom

Za nama je milenijumska državotvorna prošlost i istorijski kontinuitet koji je neodvojivi dio evropske kulturne baštine i istoriogra je. Iduće godine obilježićemo dvije decenije od obnove nezavisnosti. Duboko sam uvjeren da je obaveza naše generacije da za veliki jubilej Crnu Goru povedemo tamo gdje je oduvijek i pripadala - u EU, poručio je premijer STR. 2.

I nakon izjave Mohameda Alabara da neće ulagati u Ulcinj, građani najjužnije crnogorske opštine prodaju parcelu za luksuzni turistički kompleks

Investitorima ponuđeno

kvadrata zemljišta u zaleđu Velike plaže

NVO i građanski aktivisti poručili da je pjevanje ratnom zločincu u obrazovnoj ustanovi – test za institucije

Na glorifikaciju Pavla Đurišića nadležni ponovo ćute

Nevladine organizacije i građanski aktivisti najoštrije osuđuju nacionalistički pir glori kacije ratnog zločinca Pavla Đurišića u podgoričkom restoranu „Radovče“

SLUČAJ ZLATARE „MIKEL“: Uhapšen Podgoričanin, osumnjičen da je uz prijetnju pištoljem i upotrebom biber spreja ukrao veću količinu zlatnog nakita

Martinovića odao

automobil kojim je pobjegao

Marko Martinović navodni je pripadnik škaljarskog klana i u policijskim evidencijama vodi se kao bezbjednosno interesantna osoba. Hapšen je više puta zbog različitih krivičnih djela

Skupštine akcionara brodarskih kompanija dale zeleno svjetlo za ugovor o saradnji ova dva preduzeća

Barska plovidba danas uplaćuje prvu tranšu

Crnogorskoj plovidbi

STR. 8.

Ako se ova lokacija valorizuje pametno i održivo, poručuju iz Ulcinja, to može biti početak novog talasa investicija, koji bi zaustavio rasprodaju i stihijsku izgradnju, a otvorio vrata strateškom razvoju u interesu i građana i države STR. 4. i 5.

Pokrenuta kampanja „Potpis za život! Donorska kartica – Kartica sa najvećom vrijednošću!“

Nakon smrti

jedan čovjek može da spasi sedam života

Ministarstvo zdravlja ponovo je pokrenulo kampanju kojom bi se podigla svijest građana da doniraju organe nakon smrti. U Crnoj Gori na transplantaciju organa čeka 99 pacijenata, a među njima je osmoro djece, kazao je juče tokom predstavljanja kampanje ministar zdravlja dr Vojislav Šimun STR. 8.

Premijer Milojko Spajić

Crna Gora je danas

Evropa u malom

Za nama je milenijumska državotvorna prošlost i istorijski kontinuitet koji je neodvojivi dio evropske kulturne baštine i istoriografije. Iduće godine obilježićemo dvije decenije od obnove nezavisnosti. Duboko sam uvjeren da je obaveza naše generacije da za veliki jubilej Crnu Goru povedemo tamo gdje je oduvijek i pripadala - u EU, poručio je premijer

PODGORICA – Ambiciozan cilj da Crna Gora do 2028. godine postane punopravna članica Evropske unije zahtijeva angažman društva u cjelini, stavljanje svih naših razlika po strani, efikasniju administraciju, ali i konstruktivnije političare - poručio je premijer Milojko Spajić na svečanom prijemu koji je sinoć organizovao u susret 21. maju, Danu nezavisnosti. On je tom prilikom ocijenio da „dostojanstveno i entuzijastično“ ulazimo u sami finiš pristupnog procesa i upozorio da će iduće dvije godine biti najbolji

test ukupnog društvenog sazrijevanja i spremnosti da zajednički ostvarimo „generacijski san koji nam je sad već na dohvat ruke“.

- Iduće godine obilježićemo dvije decenije od obnove nezavisnosti. Duboko sam uvjeren da je obaveza naše generacije da za veliki jubilej Crnu Goru povedemo tamo gdje je oduvijek i pripadala, u Evropsku uniju – kazao je premijer. Dodao je i da sve ono što Crna Gora danas jeste predstavlja Evropu u malom.

- Za nama je milenijumska državotvorna prošlost i istorijski kontinuitet koji je neod-

vojivi dio evropske kulturne baštine i istoriografije – poručio je Spajić. Govoreći o aktivnostima Vlade premijer je ocijenio da ona snaži Crnu Goru, jača njene institucije, infrastrukturu, obrazovanje i partnerstva sa najmoćnijim globalnim igračima novog doba.

- Kreiramo nove šanse za sve mlade ljude pod ovim parčetom neba. Nijedan cilj nije nedostižan ako ka njemu ide slobodan, edukovan i dostojanstven građanin – rekao je Spajić.

Istakao je i da je Crna Gora više puta u svojoj istoriji pokaza-

Ne postoji ništa što samo ja znam, jer sve znaju i operativci koji su prikupljali informacije i analitičari i moji tadašnji pretpostavljeni, naveo je Marković

PODGORICA – Gotovo

četiri sata trajala je jučerašnja sjednica Anketnog odbora na kojoj je saslušavan nekadašnji premijer i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Duško Marković. Glavna tema bila je ubistvo vlasnika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića.

ČUVAR SVIH TAJNI

Služba što je

la kako se brani pravo da budeš svoj, te da sada, kada po 19. put slavimo 21. maj, imamo šansu da pokažemo i kako se osvaja budućnost.

- Budućnost u kojoj niko ne ide iz Crne Gore da bi uspio, već ostaje jer je ovo zemlja u kojoj znanje vrijedi više od bilo koje privilegije. I zato, neka ova godišnjica bude više od svečanosti, neka bude praznik znanja i izvrsnosti, podsjetnik da imamo šansu koja se ne smije propustiti, državu koju moramo voljeti djelima i budućnost koju ne treba čekati kao čudo, već stvarati kao djelo. Upravo u to ime, u ime slavne istorije i još svjetlije perspektive, neka nam je srećan Dan nezavisnosti, da je vječna Crna Gora - zaključio je premijer. Sinoćnoj svečanosti povodom Dana nezavisnosti prisustvovali su najviši državni zvaničnici, predstavnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, stranih ambasada, civilnog sektora, medija i druge zvanice. Đ. Ć.

Bivši visoki funkcioner tada vladajuće Demokratske partije socijalista, a sada lider nedavno osnovane Stranke evropskog progresa, u podužem uvodnom izlaganju istakao je kako njegovo saslušanje „po svojoj prirodi nema pravnu, zakonsku, niti institucionalnu logiku“. Takođe je rekao kako je na saslušanju zbog ličnog izbora, te da želi da pokaže kako je „obaveza svih rukovodilaca državnih organa i državnika da se uvijek odazovu razgovorima koji za cilj mogu imati snaženje društva i njegovih institucija“.

- Danas je prilika i da razjasnimo tu floskulu o meni kao „čuvaru svih tajni“. Ne postoji ništa što samo ja znam, jer sve znaju i operativci koji su prikupljali informacije i analitičari i moji tadašnji pretpostavljeni – naveo je on. Kako je kazao, od oktobra 1998. godine bio je angažovan u kasnije rasformiranoj Službi državne bezbjednosti, koja je djelovala kao sektor Ministarstva unutrašnjih poslova.

- Ono što je Služba radila morao je da verifikuje ministar, a od njega je dalje išlo ka nosiocima najviših državnih funkcija i državnih organa – dodao je. Prema njegovim riječima, to je period krize koja je, osim političke, dobijala i dimenziju bezbjednosne zbog „snažne konfrontacije sa protivnicima nezavisnosti unutar i van Crne Gore“, posebno iz Srbije. - Te razlike i borba za očuvanje zajedničke države dovele

su do direktnog sukoba između politike dvije vlasti. To je period u kojem je Crna Gora bila izložena nevjerovatnom političkom, obavještajnom i bezbjednosnom pritisku. Postojao je strah od događaja koji su mogli rizikovati ne samo bezbjednost pojedinaca, već i institucija i, u krajnjem, same države - ispričao je Marković. Kako je dodao, „1999. godine je najugroženija ličnost na Balkanu“ bio tadašnji premijer Milo Đukanović - Nijesmo imali snage da obezbijedimo sami tu sigurnost, nego smo radili u saradnji sa međunarodnim partnerima i o tome postoji dokumentacija... Nijesmo mi bili ljudi koji su bili zatvoreni u nekim mračnim i skrivenim sobama u kojima smo razmišljali kako će-

Predsjednica Moldavije Maja Sandu boravila u posjeti Crnoj Gori

Milatović: Neko će

reformske dinamike

PODGORICA – Ukoliko reformska dinamika nakon naredne međuvladine konferencije sredinom ove godine ne bude dobra, neko će morati da snosi političku odgovornost, jer

Crna Gora nema vremena za gubljenje i politiku koja nije dovoljno ozbiljna i odgovorna, poručio je predsjednik države Jakov Milatović. On je na konferenciji za medije sa moldavskom koleginicom Majom Sandu, koja je juče boravila u zvaničnoj posjeti našoj zemlji, ocijenio da je Crna Gora prethodne dvije godine mogla da zatvori više od tri pregovaračka poglavlja.

Sa svečanog prijema

Maja Sandu i Jakov Milatović

Doskorašnji predsjednik Crne Gore bio gost na sarajevskom FPN-u

je radila ono

je odobrio ministar

mo doći glave nekom ko nam se ne sviđa ili je protiv nas - kazao je on.

Napomenuo je da se SDB „nije bavila, niti joj je bilo u nadležnosti da učestvuje u procesuiranju i gonjenju počinilaca krivičnih djela“.

Ponovio je da je ponosan na svoj rad, tim prije što „pravni sistem nije postojao“, niti je „država mogla da funkcioniše“ zbog međunarodnih sankcija koje su tada bile nametnute i Crnoj Gori kao dijelu nekadašnje SRJ. Smatra da su one za posljedicu imale i „podsticanje građana na kriminal i šverc“.

MAFIJA I UBISTVA

Marković je tokom saslušanja negirao da je imao kontakte sa članovima mafije.

- Te strukture nijesu imale priliku da mi priđu - rekao je bivši čelnik ANB-a.

Poslanicima je kazao i kako je tek nedavno vidio šemu šverca cigareta koja se sada često pojavljuje u medijima. Takođe je negirao sastanke sa pripadnicima zemunskog klana, Miletom Lukovićem i Dušanom Spasojevićem Kako je naveo, SDB nije bila organizator ni jednog ubistva. - Nikad ne bih dozvolio da organ kojim sam rukovodio učestvuje u ovakvim stvarima. Ako je neko to radio, treba da se kaže ko. A ako je radio i ja nijesam

Marković: Ne pravite naše greške

Sa višegodišnje distance, Marković se osvrnuo i na svoj angažman u ANB i tom prilikom naveo kako nikada nije prikupljao informacije da bi ih čuvao samo za sebe. - Iz ove današnje pozicije, mogu da doprinesem ovoliko. Vi, naravno, možete i više. Ne griješite tamo gdje smo mi griješili. Nemojte da se vraćamo stalno na teren političkih igara koje ne znače nikakav napredak, niti nam u ovom poslu mogu pomoći - poručio je Marković.

usporene morati da odgovara

- Moja očekivanja su da se stvari ubrzaju, a ukoliko se ne budu ubrzale, mislim da se mora podvući crta i da neko mora da odgovara društvu i snosi političku odgovornost - poručio je Milatović.

Dodao je i da mu se čini da bi Evropljani više voljeli da vide Crnu Goru u EU, nego što se mi sami trudimo da postanemo dio tog bloka.

- Ne vidim da se išta uradilo kada su u pitanju zakoni o Skup-

štini i Vladi, zahtjevna reforma izbornog zakonodavstva i druge važne stvari koje su dio reformskog paketa. Mislim da fokus mora da bude na tome –rekao je Milatović. Moldavskoj koleginici je po-

znao, onda je moja objektivna odgovornost tu. Ali, hajde da vidimo prvo ko je, šta i na koji način radio - naveo je on. Tokom saslušanja bilo je govora i o Sedmoj upravi koja se pominje upravo u kontekstu prebijanja novinara i intelektualaca i „crnih trojki“, ali Marković je podsjetio kako je ona postojala u trenutku kada je počeo da radi u SDB. - Znam da je jedno vrijeme njom rukovodio pokojni Beli Raspopović, da je kasnije u njoj bio i Gavro Kumburović. Koliko se sjećam, u njoj je radio i Slaviša Šćekić. Mislim da je bio i Duško Golubović i još neki ljudi. Ona je bila kontrateroristička formacija, imala je posebne nadležnosti i bila je direktno vezana za ministra i postojala je sve do 2005. godine. Dakle, bili su tu ministri i pokojni Vukašin Maraš, Andrija Jovićević, a kasnije i Dragan Đurović - otkrio je Marković.

Kako je kazao, podatke su dobijali „sa saradničkih pozicija“, od struktura „koje nijesu baš za pohvalu“.

Govoreći o bezbjednosti Jovanovića, koji je ispred redakcije ovog lista ubijen 27. maja 2004. godine, smatra da su postojali uslovi da on dobije fizičku zaštitu, što je i lično predložio. - Andrija Jovićević je rekao da je to posao ministra, tj. njega, a ne moj, da je on u kontaktu sa porodicom i da će on o tome odlučiti. To je bilo prije ubistva - rekao je Marković.

Dodao je kako je i sam čuo da je puška iz koje se pucalo na Jovanovića iz depoa ANB-a, ali i da nema te podatke.

O ubistvima Darka Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša Krstovića, Blagote Baje Sekulića i Mladena Klikovca je kazao da „neki njihovi podaci“ govore kako iza toga stoje obavještajno-kriminalni miljei iz Srbije i Republike Srpske.

M.MARKOVIĆ

K.JERKOV

ručio da je Crna Gora spremna da sa njenom zemljom podijeli iskustva i znanja stečena u pristupnim pregovorima i da na nas može da računa kao na iskrenog evropskog partnera. Sandu je, sa druge strane, ocijenila da Crnu Goru i Moldaviju ujedinjuju vizija vrijednosti i uvjerenje da pripadamo EU, zbog čega je budućnost te dvije države, kao i svih zemalja Zapadnog Balkana i Ukrajine, upravo u tom bloku. Istakla je i da Moldavija može mnogo da nauči od Crna Gore i da je zahvalna na podršci koju pružamo njenoj zemlji.

Kada nemamo

dinamiku, vaskrsnu nacionalizmi

PODGORICA – Stanje u regionu danas je gore nego što je bilo prije desetak godina, a evropska perspektiva svih zemalja je dodatno zamagljena, ocijenio je doskorašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

On je, govoreći na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, poručio da je odgovornost za takvo stanje na obje strane.

- Ima nedovoljno odlučnosti EU da nastavi ujedinjenje Evrope, a na drugoj strani i zbog zapostavljanja reformskog posla regiona - kazao je Đukanović. Podsjetio je i kako je u međuvremenu došlo do pogoršanja geopolitičkih odnosa.

- Rekao bih da je trenutno prisutan i deficit pažnje za naš region. Postoje naslijeđeni problemi koji ovaj region drže na značajnoj zaostalosti u odnosu na Evropu. Puno je izazova, puno je posla i puno će zavisiti od geopolitičkog raspleta. Imali smo dugo vremena privilegiju da od kraja Hladnog rata imamo stabilne geopolitičke odno-

Kada je riječ o susretu sa crnogorskim liderom, Sandu je ispričala da su razgovarali o produbljivanja bilateralnih odnosa u oblastima koje su bitne za građane Crne Gore i Moldavije u njihovom svakodnevnom životu. - Vidimo prostor za saradnju u oblasti poljoprivrede. Turizam je još jedna od zajedničkih oblasti na kojima možemo raditi, jer Moldavci sve više doživljavaju Crnu Goru kao svoje turističko odredište. Nadam se da će to važiti i u suprotnom smjeru - rekla je ona. Sandu je juče, tokom zvanične posjete našoj zemlji, razgovara-

se, a sada prisustvujemo rađanju nekog novog geopolitičkog poretka - poručio je. Govoreći o odnosima između Crne Gore i BiH, Đukanović je kazao da su oni imali različite faze, ali i da je naša zemlja brzo stala na pravo stanovište. - I nastavila da gradi dobrosusjedske odnose i postala faktor stabilnosti u regionu, između ostalog i zbog uspješnog referenduma koji je realizovan. To je bila druga etapa, u vrijeme euroentuzijazma – rekao je on. Ocijenio je i da je do pogoršanja dobrosusjedskih odnosa došlo zbog zastoja politike proširenja.

- Kada nemamo dobru dinamiku na evropskom putu, onda vaskrsnu nacionalizmi koji ruše dobrosusjedske odnose. Crna Gora je više nego ikad zapljusnuta uticajima velikosrpskog nacionalizma, zahvaljujući tome mislim da su se pokvarili dobrosusjedski odnosi, uključujući odnose sa BiH i Hrvatskom - poručio je Đukanović, a prenio Avaz. Đ.Ć.

la i sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem i ministrom javne uprave Marašom Dukajem Mandić je tokom tog susreta najavio da će generalni sekretar Skupštine uspostaviti komunikaciju i razmjenu informacija sa njegovim kolegom iz parlamenta Moldavije. Ministar Dukaj je sa moldavskom predsjednicom obišao Regionalni centar za sajber kapacitete i tom prilikom ocijenio da je Crna Gora postala centar sticanja znanja i razmjene iskustava iz te oblasti za ovaj region, ali i šire. Đ. Ć.

Duško Marković tokom saslušanja pred Anketnim odborom

Milo Đukanović

Skupština nije dala zeleno svjetlo na prijedlog guvernerke CBCG

Kalezić i Remiković

nijesu izabrani za viceguvernere

Poslanici su na jučerašnjoj sjednici imenovali Veljka Vasiljevića za predsjednika Odbora Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN), a za članove Momira Škopelju i Milicu Petrović-Simonović

PODGORICA - Skupština nije juče izabrala Gordanu Kalezić i Milana Remikovića za viceguvernere Centralne banke (CBCG), jer nijedno od kandidata nije dobilo potrebnu podršku poslanika.

Za izbor Kalezić glasao je 21 poslanik, isto toliko ih je bilo uzdržano, dok niko nije bio protiv. Remikovića je podržalo 15 poslanika, 28 je bilo uzdržano, a niko nije bio protiv. Njih je na te funkcije prošle godine predložila guvernerka CBCG Irena Radović. Radović je juče u parlamentu istakla da je nezavisna i profesionalna Centralna banka kamen temeljac za proces evropskih integracija, te da je predložila Remikovića i Kalezić jer su sjajni kandidati. Navela je da je Remiković danas direktor Kontrole domaćih banaka, dok je Kalezić jedina iz regiona ekspertkinja MANIVAL-a koja učestvuje u procjeni usklađenosti sa standardima sprečavanja pranja novca evropskih jurisdikcija. - Veliko je zadovoljstvo da imate u redovima CBCG sjajne ljude koji su već afirmisali Crnu Goru na međunarodnim instancama, koji su znalci svoga posla i koji će sigurno svojim znanjem, integritetom i posvećenošću napretku ove države dati vrlo značajan doprinos kada je u pitanju afirmacija države, CBCG i zatvaranju devet pregovaračkih poglavlja. Sa ovako dva sjajna kandidata, sa sjajnim biografijama, očekujem punu podršku svih vas - navela je Radović. Zakonom o CBCG, članom 46, utvrđeno je da Savjet vrhovne monetarne institucije ima osam članova - guvernera, tri viceguvernera i četiri člana koji nijesu zaposleni u CBCG. Članom 50, stav 1 propisano je da viceguvernere imenuje Skupština, na prijedlog guvernera. Poslanici su na jučerašnjoj sjednici imenovali Veljka Vasiljevića za predsjednika Odbora Regulatorne agencije za energetiku i regulisane

komunalne djelatnosti (REGAGEN), a za članove Momira Škopelju i Milicu Petrović-Simonović

Prethodno je Administrativni odbor Skupštini predložio ova imenovanja.

Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori pozvala je nedavno crnogorske institucije da ponovo sprovedu javni konkurs za imenovanje predsjednika i dva člana Odbora Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) ukazujući da nedavno sprovedeni konkurs nije u skladu sa evropskom regulativom. Iz Delegacije EU su kazali da su uputili pismo crnogorskim vlastima u vezi s ovim javnim pozivom koji je Skupština raspisala 21. januara, a na osnovu kojeg je, početkom aprila Administrativni odbor Skupštini predložio da se za predsjednika Odbora imenuje građevinski inženjer i doktor ekonomskih nauka Veljko Vasiljević, bivši poslanik Demokratskog fronta iz redova Pokreta za promjene. Vasiljević je u biografiji naveo da od 2021. godine nije član nijedne partije. Trenutno je član Odbora direktora EPCG Solar gradnje, a od aprila 2021. do polovine 2023. godine bio je u bordu Rudnika uglja. Za članove Odbora REGAGEN-a predloženi su magistrica ekonomskih nauka i eko-

loškog menadžmenta Milica Petrović-Simonović, Momir Škopelja je elektroinženjer, a oboje su zaposleni u REGAGEN-u.

- U pomenutom pismu pozvali smo institucije da preduzmu neophodne korektivne mjere kako bi poziv bio usklađen sa obavezama iz Direktive (EU) 2019/944 o zajedničkim pravilima za unutrašnje tržište električne energije, posebno članom 57(5)(e), te da ga u skladu s tim ponovo objave – kazali su iz Delegacije EU. EU je, kako su naveli, zajedno sa ekspertima Sekretarijata Energetske zajednice (EZ), razmotrila uslove i kriterijume navedene u pozivu. Iako poziv propisuje uslove koje kandidati treba da ispunjavaju, iz Delegacije ukazuju da nijesu definisani kriterijumi na osnovu kojih će se sprovesti izbor i imenovanje članova odbora REGAGEN-a.

- Ovaj propust nije u skladu sa obavezama koje proizilaze iz članstva u EZ, a koje podrazumijevaju usvajanje, sprovođenje i primjenu svih važećih pravila EU u oblastima energetike, zaštite životne sredine, konkurencije i obnovljivih izvora energije, na koje se Crna Gora, kao ugovorna strana, obavezala potpisivanjem Ugovora o osnivanju Energetske zajednice 2005. godine –ukazali su ranije iz Delegacije EU. S. P.

Novi krah parlamentarne većine

Portparol DPS-a Miloš Nikolić smatra da to što nijesu imenovana dva viceguvernera CBCG predstavlja novi krah parlamentarne većine.

- Okolnost da na prijedlog guvernerke Irene Radović nijesu izabrana dva viceguvernera CBCG predstavlja novi krah parlamentarne većine i potvrdu da borba

I nakon izjave Mohameda Alabara da neće ulagati u Ulcinj, crnogorske opštine prodaju parcelu za luksuzni turistički

Investitorima ponuđeno

100.000 kvadrata u zaleđu Velike

PODGORICA - Iako su posljednjih mjeseci politička previranja i neuspjele investicione epizode bacile sjenku na razvojne planove u Ulcinju, lokalna zajednica i dalje pokazuje spremnost da se otvori za ozbiljne investitore – ali pod jasnim uslovima: da poštuju lokalni identitet, ulažu dugoročno i grade sadržaje visoke vrijednosti. Ulcinjanima je, kako poručuju, dosta improvizacija i masovnog turizma koji iscrpljuje prostor, a ne ostavlja stvarni profit.

LOKACIJA SA POTENCIJALOM

U tom duhu, iz Ulcinja stiže konkretna inicijativa – poruka vlastima da je vrijeme da se otvori nova razvojna zona na teritoriji Zoganja, gdje postoji parcela od 100.000 kvadratnih metara koja već sada ima sve fizičke i klimatske preduslove za gradnju.

Ekskluzivni punomoćnik vlasnika ovog lokaliteta Dragan Pavličić poručuje da tu parcelu treba hitno urbanizovati i u prostorno-planskoj dokumentaciji jasno predvidjeti izgradnju luksuznih rizorta, spa i wellness centara, ali i pratećih sadržaja koji bi Ulcinj uveli u ligu elitnih destinacija. Riječ je o prostoru svega pet kilometara udaljenom od mora i Velike plaže, mirnom, zelenom, sa svježom vodom i potencijalom za dovođenje morske vode – idealnom za visokokategorijski turizam.

Ako se ova lokacija valorizuje pametno i održivo, poručuju iz Ulcinja, to može biti po-

stihijsku izgradnju, a otvorio vrata stra-

Velike plaže, te samo kilometar od granice Solane – uz idealne klimatske i prirodne uslove za razvoj elitnog turizma.

- Radi se o jedinstvenom komadu zemlje – 100.000 kvadrata u jednom komadu, s jednim vlasnikom. Na toj lokaciji postoji i svježa voda na 70 metara dublje, a postoji i mogućnost dovođenja morske vode do bazena. U prirodnom ambijentu, pod stablima, zamišljamo kompleks s morskom vodom i kompletnom infrastrukturom visoke kategorije - kaže Pavličić.

Riječ je, kako navodi Pavličić, o imanju koje se prostikilometara od mora i

za fotelje uz odsustvo bilo kakve zajedničke vizije, predstavlja jedini kohezivni faktor koji ih drži na okupu – kazao je Nikolić na mreži Iks.

ULCINJ TREBA

TURISTE VISOKE

PLATEŽNE MOĆI

Pavličić je u razgovoru podvukao da Ulcinju godinama nedostaje turizam visoke klase, koji bi valorizovao prirodna bogatstva i stvorio dodatnu vrijednost.

- Ulcinj do sada nije imao kli-

jentelu koja zaista zaslužuje ono što ova destinacija nudi –ljepotu, čistoću, mir. Masovni turizam je samo narušio imidž i ne donosi stvarnu dobit lokalnoj zajednici - istakao je Pavličić. U tom smislu, Pavličić je zajedno sa vlasnikom ove parcele osmislio prijedlog alternativne lokacije za investitore, posebno one iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. - Ulcinj ne smije propustiti priliku koju nam, bukvalno, Bog nudi. Imamo prostor, kvalitet, kamene temelje, mir. Samo nam treba ozbiljan investitor koji zna šta znači dugoročna investicija. Ako se ovaj projekat pokaže uspješnim – to bi mogao biti test i za dolazak još ozbiljnih partnera, možda čak i jačih od Mohameda Alabara - kaže Pavličić, aludirajući na osnivača Emaar Propertiesa. Zemljište u Zoganjima, prema njegovim riječima, ima sve preduslove za razvoj kompleksa koji bi mogao uključiti luksuzni rizort, kliniku, spa centar, pa čak i edukativni centar za održivi razvoj. - Radi se o prostoru udaljenom pet kilometara od Velike plaže, pet od centra Ul-

re na svega pet

Parcela na teritoriji Zoganja

stvorio do-

Dragan Pavličić

Guvernerka Irena Radović

Ulcinj, građani najjužnije

kompleks

ponuđeno kvadrata zemljišta plaže

cinja, a kilometar od Solane. Pristupačan je, miran, sa blagim uzvišenjima i ravnicama. Imamo i svježu vodu, što je rijetkost – a ako bismo doveli i slanu vodu iz mora, zamislite samo mogućnosti. Bazen s morskom vodom usred prirodnog hlada, bez komaraca, bez zagađenja, bez buke - kaže on.

Na pitanje o investitorima, Pavličić otkriva da u kontaktima već učestvuje i predstavnik jedne poznate američke kompanije, čije ime zasad ne otkriva. Pavličić je, inače, godinama bio angažovan

DRI kontrolisala radne sporove u ministarstvima odbrane i unutrašnjih poslova od 2020. do 2023. godine

PODGORICA – U Ministarstvu odbrane (MO) se sudskim radnim sporovima upravlja djelimično uspješno, što nije slučaj u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) koji je ovom problemtikom upravljao neuspješno – ocijenila je Državna revizorska institucija (DRI) u reviziji koju je sprovela u ova dva Vladina resora.

kao predstavnik dvije renomirane američke kompanije koja su poslovale u Crnoj Gori, š to mu je omogućilo da stekne dragocjeno iskustvo u oblasti međunarodnih investicija, kao i kontakte sa brojnim kredibilnim investitorima sa američkog tržišta. Kroz taj angažman uspostavio je direktne veze sa ljudima iz svijeta kapitala, infrastrukture i turizma, koji su već pokazivali interesovanje za jug Balkana, a posebno za crnogorsku obalu. Upravo to iskustvo i mreža poznanstava danas predstavljaju njegov glavni adut u pokušaju da u Ulcinj dovede ozbiljne i dugoročno opredijeljene investitore – one koji mogu prepoznati potencijal i transformisati ga u projekte od strateškog značaja za lokalnu zajednicu.

- Investitor koji je zainteresovan ne želi da bude javno eksponiran zbog pritisaka, ali je riječ o ozbiljnom čovjeku koji me je poznavao dvije godine prije nego mi je ponudio saradnju. On je investitor, ali i vizionar. Iako nije još formalizovano, njegov angažman pokazuje da svjetski kapital već vidi potencijal u ovom prostoru - kaže Pavličić. Dodaje da je cilj da se investitorima ponudi početni model razvoja, kako bi na osnovu rezultata mogli da šire prisustvo – i dovedu nove, možda i globalno prepoznatljive partnere.

Potencijal za Povezivanje juga i sjevera

Ono što Pavličić ističe kao dodatnu prednost jeste mogućnost da se turistička ponuda Ulcinja poveže s planinskim djelovima Crne Gore.

- Zamišljamo turiste koji dolaze na more, a potom organizovano obilaze planine, sela, sjever. To je prava strategija održivog turizma – koji ne iscrpljuje, već povezuje i oživljava - kaže on.

U zemljištu koje je, kako kaže, „Božji dar“, Pavličić vidi priliku za stvaranje luksuzne, ali dostupne destinacije, koja ne bi isključila lokalnu zajednicu, već je uključila u priču stvarnog razvoja. Takođe, investicije bi, kako ističe, produžile sezonu u Ulcinju na šest do sedam mjeseci, a ne kao do sada samo jul i avgust.

- Ulcinj može biti metropola crnogorskog turizma - zaključuje Pavličić. n. KovaČeviĆ

Revizori su se fokusirali na evidenciju, institucionalne kapacitete, mehanizme mirnog rješavanja radnih sporova, saradnju sa Zaštitnikom imovinsko-pravnih interesa, analizu uzroka sporova, korektivne mjere i izvršavanje sudskih presuda.

Potrebne

KoreKtivne mjere

Kolegijum kojim je rukovodio senator dr Branislav Radulović, sa predsjedavajućim Senatom Zoranom Jelićem, ocijenio je da MO ima uspostavljene osnovne mehanizme za praćenje i upravljanje sudskim postupcima, ali da rast broja radnih sporova ukazuje na potrebu za odlučnijim i efikasnijim sprovođenjem korektivnih mjera. MUP, s druge strane, kako ukazuju u izvještaju, pokazuje ozbiljne sistemske nedostatke, jer nema pisanih procedura, evidencija je loša, mehanizmi za mirno rješavanje slabi, analiza nema kao ni stručnog kadra, dok saradnja sa Zaštitnikom nije odgovarajuća. Osim toga, kako su utvrdili revizori, oba resora ne planiraju adekvatno sredstva, pa se presude uglavnom izvršavaju prinudno, što stvara dodatne troškove za državni budžet.

- Od 2020. do 2023. godine pokrenuto je gotovo 6.000 sudskih postupaka po osnovu radnih odnosa protiv ova dva ministarstva. Putem prinudne naplate iz budžeta MO je u tom periodu isplaćeno 3.924.841,49 eura, a iz budžeta MUP-a čak 11.647.504,68 eura i za sudske sporove po svim osnovama (radni sporovi, neplaćene fakture, naknade štete i dr.). Analiza ograničenog uzorka pokazala je da, kod sudskih sporova po osnovu radnih odnosa, sporedni troškovi - kamate, parnični troškovi, izvršenja, čine i do 40 odsto ukupnih izdataka –navodi se u reviziji. Za isti period, od 2020. do 2023, u MO su mirno riješeni sporovi sa 3.064 lica što je ukupno koštalo 1,72 miliona eura. S druge strane, MUP je okončao veoma mali broj sporova

Zbog tužbi policajaca i vojnika iz budžeta isplaćeno

15,5 miliona eura

Od 2020. do 2023. godine protiv Ministarstva odbrane i MUP-a podnijeto skoro 6.000 tužbi, prinudno naplaćeno 3,9 miliona od Ministarstva odbrane, a 11,6 miliona od MUP-a.

Ograničeni uzorak pokazao da kod radnih sporova, 40 odsto ode na kamate i sudske i troškove izvršenja

na miran način. Razlog tome je, kako navode, to što su samo dva službenika zadužena za to.

isti advoKati i vještaci Zaposleni u MO najviše tuže zbog neisplaćenih prekovremenih, noćnog i prazničnog rada i po osnovu dežurstva pripadnika Vojske Crne Gore. Ono što su revizori utvrdili jeste da sve tužioce, bivše i sadašnje zaposlene u MO, zastupaju tri ista advokata, a za sporove se angažuju stalno četiri ista vještaka. MUP, u više od 90 odsto slučajeva, tuže policijski službenici, pa je od 2020. do 2023. godine to učinilo njih

Zaključak je da je neophodna sistemska promjena u načinu upravljanja sudskim sporovima odnosno dosljednija primjena propisa, jačanje internih procedura i kontrola, bolja koordinacija sa nadležnim institucijama i unapređenje kapaciteta zaposlenih. Ovaj izvještaj DRI je uputila skupštinskim odborima za bezbjednost i odbranu te ekonomiju, finansije i budžet

3.981, dok je državnih službenika bilo 280. Tužbe se odnose na faktički, prekovremeni, noćni i rad u vrijeme praznika, neiskorišćeni odmor, tople obroke te granični poseban dodatak. Utvrđeno je da nadležne službe MUP-a ne vode ažurno evidenciju o prisustvu na radu, niti o prekovremenim satima, dok u personalnim dosijeima često nedostaju dokazi o uručenju rješenja podnosiocima tužbi. Revizori su uočili i da se veliki broj tužbi podnosi retroaktivno zbog ranijeg zakonskog rješenja, koje nije predviđalo zastarjelost potraživanja, a dio zaposlenih je pokretao višestruke tužbe po godinama, uključujući i simbolične iznose, što je dodatno opteretilo sistem, kako revizori ocjenjuju, u korist advokatskih kancelarija. Pojedine tužbe su se podnosile i na 2,50 eura, što je državu u konačnom, zbog troškova, koštalo deset puta više. - Zabrinjavajuće je što je MUP izgubio gotovo sve radne spo-

rove, dok MO povremeno uspijeva zahvaljujući angažmanu interne službe i saradnji sa Zaštitnikom – navode iz DRI. Zaključak je da je neophodna sistemska promjena u načinu upravljanja sudskim sporovima odnosno dosljednija primjena propisa, jačanje internih procedura i kontrola, bolja koordinacija sa nadležnim institucijama i unapređenje kapaciteta zaposlenih.

- Efikasan sistem upravljanja sudskim sporovima predstavlja ne samo zaštitu interesa države, već i osnov odgovornog odnosa prema javnim sredstvima i zaposlenima – ukazali su revizori koji su izdali deset preporuka usmjerenih na jačanje institucionalnog okvira, unapređenje evidencije i analiza, smanjenje pravnog i finansijskog rizika, te racionalnije upravljanje budžetskim sredstvima. Revizori ukazuju da su preduslovi za blagovremeno plaćanje po presudama da se sredstva planiraju budžetom koje Ministarstvo finansija treba da odobri, da Zaštitnik blagovremeno dostavlja presude državnom organu koji će sredstva isplatiti u roku naznačenom u presudi. Iako je, sudeći po dokumentaciji MUP-a, svake godine od Ministarstva finansija tražila sredstva u ovu svrhu, ona im nijesu odobrena, već su budžetom planirani iznos od po jedan euro, dok su izvršenja godišnje kretala između dva miliona i 2,8 miliona eura.

Revizori su utvrdili da je u MO od pet sistematizovanih radnih mjesta u direkciji koja se bavi ovim poslovima popunjeno četiri, dok je u MUP popunjena samo četvrtina sistematizovanih radnih mjesta. Osim kadrovskog pojačanja, DRI preporučuje i forsiranje mirnog rješavanja sporova, uspostavljanje bolje komunikacije za Zaštitnikom, analizu sporova i predlaganje korektivnih mjera.

Ovaj izvještaj DRI je uputila skupštinskim odborima za bezbjednost i odbranu te ekonomiju, finansije i budžet, dok i MUP i MO imaju rok da do polovine juna dostave plan, a do polovine novembra i izvještaj o realizaciji preporuka. m. leKoviĆ

Policajci tuže zbog prekovremenog, noćnog i rada u vrijeme praznika

Barska plovidba danas uplaćuje prvu tranšu Crnogorskoj plovidbi

PODGORICA – Skupštine akcionara Barske i Crnogorske plovidbe juče su usvojile odluku o zaključenju ugovora o saradnji ove dvije brodarske kompanije, na osnovu kojeg će barska kompanija kotorskoj avansno da isplati milion eura, čime se rješava njihov problem tekuće likvidnosti – potvrđeno je Pobjedi iz obje kompanije.

Ugovor je potpisan juče tokom dana, a prema riječima direktora Crnogorske plovidbe Vladimira Tadića, uplatu prve tranše novca od Barske plovidbe očekuje već danas. Barska plovidba je, osim ove, donijela i odluku o prodaji stare poslovne zgrade u Baru i poslovnog prostora u Beogradu.

Spašavanje

od Ste čaja

Nedavno je ministar pomorstva Filip Radulović saopštio da je ovo bio jedini način da se Crnogorska plovidba spase od stečaja te da je riječ o privremenom rješenju. Premijer Milojko Spajić ga je, kako je kazao ministar, zadužio da do kraja godine nađe model optimizacije za obje kompanije kako bi se utvrdilo na koji način će se razvijati pomorska privreda u budućnosti. Objasnio je da se ne razmatra mogućnost spajanja dvije brodarske kompanije, jer je to pravno nemoguće, imajući u vidu da obje imaju negativan kapital.

- Ugovorom o saradnji između crnogorskih brodarskih kompanija planirano je da Barska plovidba uzme od Crnogorske plovidbe iz Kotora u zakup dva broda, a da zauzvrat uplati avans od milion eura, što će kotorskoj k ompaniji poslužiti da izmiri obaveze prema bankama i dobavljačima, te da uspostavi tekuću likvidnost. Na taj način Crnogorska plovidba se spašava od stečaja, niko od zaposlenih neće ostati bez posla, niti ćemo izgubiti brodove vrijedne 30 miliona eura, za koje je posljednja rata banci isplaćena u januaru – saopštio je prošle sedmice Radulović.

Prema podacima Centralnog klirinškog depozitarnog društva 51,85 odsto vlasništva u Barskoj plovidbi dijeli država sa državnim fondovima, vlasnik 9,5 odsto akcija je iza zbirnog kastodi ra-

Odbor direktora Crnogorske plovidbe izrazio je negodovanje, navodeći da nijesu bili uključeni u sačinjavanje teksta ugovora, niti formalno obaviješteni o namjeri usvajanja. Ministar pomorstva Filip Radulović je, reagujući, optužio bord kotorske kompanije da gotovo godinu ćute, ne nude realna rješenja i ne pokazuju inicijativu

čuna, dok su preostalih pet najvećih akcionara fizička lica iz Crne Gore i Srbije koji zajednički imaju 7,5 odsto vlasništva. Stopostotni vlasnik Crnogorske plovidbe je država, odnosno Vlada sa više od 99 odsto, a Zavod za zapošljavanje sa ostatkom učešća. Ugovor se zaključuje na neodređeno, a Crnogorska plovidba ovaj iznos mora da vrati do juna iduće godine. Prema riječima direktora kotorske i barske kompanije Vladimira Tadića i Borisa Mihailovića , Barska plovidba će naplaćivati od Crnogorske devet odsto prihoda po osnovu najamnine brodova, a ta naknada će se, kako se navodi u tekstu ugovora, isplaćivati kvartalno.

Tadić, koji je od februara na čelu Crnogorske plovidbe, kazao je prošle sedmice da ga je sačekao neisplaćeni kredit prema Prvoj banci od 400.000 eura, dug prema dobavljačima od 320.000 eura, davanje brodova u najam ispod nivoa isplativosti, što je kulminiralo dugom od 425.000 eura koji je napravila kompanija Global American Transport, zbog kojeg je brod koji im je dat u najam bio zarobljen u luci u Alžiru. Taj ugovor je, kako je kazao Tadić, bio i dobar u početku, imajući u vidu da su dnevno plaćali i 20.000 dolara za na-

jam, ali su zapali u finansijske probleme. Dug prema Crnogorskoj plovidbi je, kako je kazao Tadić, u međuvremenu narastao na više od 700.000 eura, zbog čega su pokrenuli arbitražu u pokušaju da naplate dug. Rješenje su našli sa novim zakupcem, koji je u njihovo ime uplatio dug kako bi se brod oslobodio iz luke, uz uslov da se najamnina spusti, pa ih je to koštalo praktično 50.000 eura. Dok se ne refundiraju ta sredstva, naveo je ranije Tadić, nemaju zaradu od tog najma. Da bi bili na nuli, objasnio je, potrebno je da brod iznajme za najmanje osam hiljada eura.

Mihailović, koji je na čelu Barske plovidbe od jula prošle godine, ocijenio je prošle sedmice da je ova kompanija likvidna i u povoljnijoj situaciji, te da su pokazali da imaju mogućnost da bolje ugovaraju brodove. Tako je do kraja godine na snazi ugovor o najmu po brodu za 11.500 dolara dnevno. Smatra da se je vrijeme pokazalo da je poslovanje na ovakvom nivou organizacije teško održivo. Planiraju da ulože zajedničke napore kako bi četiri broda bolje uposlili te transformirali poslovanje tako da ih ne daju u najam, već da ih postepeno, jedan po jedan, uvode u samostalno ugovaranje, što bi im donijelo 20 odsto ve-

će prihode. Taj proces će, kako je kazao Mihailović, trajati najmanje tri do četiri godine. negodovanje borda Odbor direktora Crnogorske plovidbe izrazio je negodovanje, navodeći da nijesu bili uključeni u sačinjavanje teksta ugovora, niti formalno obaviješteni o namjeri usvajanja. Tvrde da je prijedlog ugovora u koliziji sa Zakonom o privrednim društvima, imajući u vidu da se upravljanje povjerava Barskoj plovidbi, iako zakon propisuje da je Odbor direktora taj koji upravlja preduzećem i daje smjernice izvršnom direktoru. U saopštenju koje potpisuje predsjednik Odbora Jovo Lazarević naglašavaju da se poslovi iz nadležnosti borda ne mogu prenositi na druga lica. Nejasno je, kako ukazuju, na koji način organi upravljanja Barske plovidbe mogu savjetovati organe upravljanja Crnogorske plovidbe, ocjenjujući da ni direktor ni članovi borda nemaju prethodnog radnog iskustva u pomorskoj privredi. Naglašavaju da su u bordu direktora Crnogorske plovidbe dva kapetana duge plovidbe, upravitelj stroja i nautički oficir, od kojih većina sa višedecenijskim iskustvom rada na brodovima.

- Posebno je nejasno iz kojeg razloga je potrebno da Barska plovidba savjetuje i daje in-

sno preciznije rečeno uposlenjem brodova, imajući u vidu da ugovaranje najamnine nije jedini segment ugovora o najmu brodova. Ovo iz razloga što poslove uposlenja brodova, kako za Barsku plovidbu, tako i za Crnogorsku plovidbu, vrše profesionalni brokeri koji za svoje usluge naplaćuju standardnu brokersku proviziju u iznosu od 1,25 odsto ugovorene najamnine. Ovo znači da će ugovorna naknada koju će Barska plovidba ostvariti po osnovu ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji iznositi devet odsto od ukupnih prihoda Crnogorske plovidbe, a da će pritom djelovati isključivo kao posrednik u komunikaciji između brokera i organa upravljanja Crnogorske plovidbe – navode članovi borda Crnogorske plovidbe dodajući da se ne protive saradnji ove dvije kompanije, ali smatraju da to mora biti na ravnopravnoj osnovi.

U jekU krize

dijelili bonUSe

strukcije Crnogorskoj plovidbi kada se analizom podataka iz poslovanja za period od 2021. do kraja 2024. godine može uočiti da je Crnogorska plovidba u navedenom periodu ostvarila pozitivan skor po bilansu uspjeha u iznosu od 3,5 miliona, a Barska plovidba negativan u iznosu od 730.000 eura, uprkos tome što su brodovi Barske plovidbe dvije, odnosno četiri godine mlađi od brodova Crnogorske plovidbe, te imaju veću nosivost i povoljniji gaz, usljed čega se na pomorskom tržištu brodovi Barske plovidbe Bar vrednuju više za 20 do 25 odsto – ukazuju iz borda Crnogorske plovidbe. Neprihvatljivo im je i to što je ugovorom predviđeno da Barskoj plovidbi plaćaju naknadu za upravljanje i pružanje usluga u iznosu od devet odsto prihoda od najamnine.

- Naime, iz sadržaja ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji jasno proizilazi da Barska plovidba ne preuzima upravljanje brodovima Crnogorske plovidbe AD Kotor, kao ni odgovornost za upravljanje, već isključivo pruža podršku i savjetovanje ili izdavanje instrukcija. Ovako visok iznos naknade za upravljanje i pružanje usluga ne može se opravdati ni preduzimanjem svih potrebnih radnji u cilju ugovaranja najamnina za brodove od strane Barske plovidbe, odno-

Ministar saobraćaja Filip Radulović reagovao je na njihove navode, ukazujući da ga čudi njihova zabrinutost u trenutku kada je njegov resor, bez njihove pomoći, uspio da u posljednjem trenutku spriječi stečaj. Optužio ih je da gotovo godinu ćute, ne nude realna rješenja i ne pokazuju inicijativu. - Sada kada smo privremeno stabilizovali situaciju, imate potrebu da se oglašavate. Đe ste bili dosad? U svom saopštenju naglašavate da upravo Odbor direktora upravlja društvom. Odlično – ali što ste, kao neko ko upravlja, konkretno uradili da spriječite blokadu računa Crnogorske plovidbe koja je mogla dovesti i do zarobljavanja brodova u nekoj od luka sa nizom posljedica – pitao je ministar bord Crnogorske plovidbe, dodajući da i pored poziva, nikada od njih nijesu dobili plan oporavka kompanije. Ocjenjuje skandaloznim što su u jeku krize dijelili varijabile menadžmentu i zaposlenima. - Umjesto da se borite za spas firme, vi ste dijelili bonuse. Ako to nije primjer potpunog odsustva odgovornosti, ne znam što jeste – poručio im je ministar dodajući da će predložiti ukidanje varijabila. Dodaje i da je njihov propust u najmu brodova krajem prošle godine dodatno pogoršao situaciju, te da su ugovore zaključili po znatno lošijim uslovima, zbog čega je kompanija ostala bez skoro milion eura. - I da budem potpuno jasan: model poslovno-tehničke saradnje sa Barskom plovidbom je jedino realno, održivo i zakonito rješenje koje trenutno postoji, a koje obezbjeđuje neophodnu trenutnu likvidnost. Taj model omogućava racionalizaciju troškova, povećanje prihoda i izlazak iz krize bez dodatnog opterećenja državnog budžeta. Vrijeme je da prestanete da sabotirate svaki pokušaj oporavka. Ako nemate ništa korisno da ponudite, barem se sklonite s puta – poručio je Radulović. M. lekoviĆ

Brod ,,Kotor“, koji je dio flote Crnogorske plovidbe

PODGORICA - Nevladine organizacije i građanski aktivisti najoštrije osuđuju nacionalistički pir glorifikacije ratnog zločinca Pavla Đurišića u podgoričkom restoranu „Radovče“.

- Ovaj sramotni incident je posljedica, nažalost, kontinuiranog ohrabrivanja od strane desničarskih aktera u društvu, uključujući vjerske velikodostojnike Srpske pravoslavne crkve (SPC), koji prednjače u krivotvorenju istorije u vezi sa ovim pitanjem – poručili su potpisnici.

Akcija za ljudska prava (HRA), Antifašisti Cetinje, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za demokr atsku tranziciju (CDT), Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT i građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Marija Backović u saopštenju navode da su pobornici četničke ideologije, koji uporno ulažu napore da operu nečasnu biogr afiju ovog četničkog vojvode, kreirali ambijent u kojem se grupe osjećaju slobodno da slave ratne zločince i pjevaju „Đurišiću, mlad majore“.

- Izostanak odlučnih osuda od strane vlasti, za ovaj i sve prethodne slučajeve, samo podstiče različite aktere da na ovaj način raspiruju podjele u društvu – ističe se u saopštenju.

Smatraju da školski restoran „Radovče“, koji je bio kultno mjesto u ovom gradu i već 50 godina dio uspomena mnogih građana različite nacionalne i vjerske pripadnosti, nije smio sebi da dozvoli ovakvu kompromitaciju.

Na glorifikaciju Pavla Đurišića nadležni ponovo ćute

Pozvali su rukovodstvo restorana i direktora JU Škola za srednje i više stručne obrazovanje „Sergije Stanić“, koja je vlasnik

restorana, da upute izvinjenje građanima zbog slavljenja kolaboranta fašističkog okupatora u njihovim prostorijama.

- Dužnost je ovog restorana, koji ima obrazovni karakter, kao i svih obrazovnih ustanova da osiguraju prostor u

kojem se ne raspiruje nacionalna i vjerska netrpeljivost i širi govor mržnje, te da proaktivnim javnim odnosom pokažu da su u restoranu dobrodošli svi, bez obzira na bilo koje lično svojstvo – naglašavaju potpisnici. Ističu da nijedna javna ustanova, koju finansiraju svi građani i građanke, ne smije ni u kojem obliku javno odobravati, negirati postojanje i umanjivati težinu zločina koji su saradnici okupatora počinili.

- Zato očekujemo od odgovornih lica iz restorana i škole da se vrijednosno odrede o nemilom događaju i z apočnu promjene internih procedura kojima se uređuje organizacija proslava u restoranu kako bi se preveniralo ponavljanje nekog sličnog kontroverznog događaja – apeluju oni. Pozvali su Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da osudi ovaj nacionalistički ispad i preduzme mjere nadzora kako se u objektima koji pripadaju obrazovnom sektoru ne bi promovisale politike mržnje i etničkog čišćenja.

Snimak na kome se vidi proslava u restoranu ,,Radovče“, koji služi za obuku učenika srednje škole „Sergije Stanić“, tokom vikenda je putem društvenih mreža postao dostupan javnosti, ali se ne zna kada je napravljen.

O Pavlu Đurišiću se danima ponovo priča, nakon što ga je Joanikije, donedavno jedini mitropolit SPC u Crnoj Gori, opisao kao „velikog junaka, nepobjedivog karaktera“.

SPC u Crnoj Gori već godinama služi parastose i liturgije ratnim zločincima, koji su bili pripadnici četničkog

pokreta, a između ostalih i Draži Mihailoviću. Glorifikacija ratnih zločinaca je izazvala oštre reakcije javnosti, koja brani antifašistički ugled i duh Crne Gore, ali i onih koji smatraju da je četnički pokret bio antifašistički, te da su nepravedno osuđeni kao ratni zločinci i kolaboranti sa okupatorom. Joanikije je na posljednjoj liturgiji kazao da se obilježava ,,stradalni put rodoljuba“ koji su ,,bili ponajviše krivi zato što su srušili nacističku tvorevinu – nezavisnu državu Crnu Goru pod Musolinijevom Italijom“, podsjetivši da je to bila tvorevina koja je opstala svega jedan dan. - Osnovana je 12. jula, a 13. jula od nje nije bilo nigdje nijednoga ostatka, jer je buknuo svenarodni ustanak. Glavne ličnosti tog ustanka su bili ljudi koje danas ovdje pominjemo. Naravno, oficiri kraljevske jugoslovenske v ojske u otadžbini, a istaknuta ličnost među njima po svome junaštvu i po nepobjedivom karakteru bio je Pavle Đurišić, koga pominjemo kao prvoga, a sa njime je i vojvoda Petar Baćović od vojvodske kuće Baćovića, ujedinitelj 1918. godine, i mnoge druge znamenite ličnosti Crne Gore i Hercegovine - rekao je tada Joanikije. Joanikijeve navode je ćutnjom dočekao državni vrh Crne Gore, bez reakcija je bilo i tužilaštvo, samo je premijer Milojko Spajić tek nakon nekoliko dana, a na pitanja novinara, kazao da sve izjave koje imaju potencijal da pojačaju već izražene podjele apsolutno ne podržava i misli da im nije mjesto u modernoj Crnoj Gori. J. MARTINOVIĆ

Mentalno zdravlje na margini, poruka koja se mogla čuti na juče održanom Odboru za zdravstvo

PODGORICA - Crna Gora nema kulturu borbe sa mentalnim problemima, nemamo registre mentalnih oboljenja i zavisnosti, a djeca sa problemima nemaju gdje da se liječe - ocijenio je senator Državne revizorske institucije Branislav Radulović na jučerašnjem Odboru za zdravstvo i rad i socijalno staranje, čija je tema bila mentalno zdravlje u Crnoj Gori.

Djeca nemaju gdje da se liječe

Zamjenica ombudsmana Mijušković je pitala što da se radi sa pacijentima koji imaju demenciju. Ona je kazala da na Odboru treba da sjedi cijela Vlada, jer se godinama nije uradilo ništa kada je riječ o komunalnoj psihijatriji

On je podsjetio da je revizijom koju je uradila DRI utvrđeno da Strategija unapređenja

mentalnog zdr avlja 2019–2023. nije bila efikasna, jer nije realizovano čak 76 ak-

tivnosti, a one koje jesu, nijesu imale efekat na unapređenje stanja u ovoj oblasti.

Načelnik Direkcije za javno zdravlje u Ministarstvu zdravlja Kenan Kurtagić kazao je da je mentalno zdravlje društveni prioritet, ali na margini već decenijama, što je rezultiralo brojnim izazovima. Istakao je da je pandemija kovida glavni uzrok zbog kojeg većina aktivnosti nije realizovana, kao i da tokom izrade Programa mentalnog zdravlja niko iz nevladinog sektora nije bio zainteresovan za članstvo u radnoj grupi.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković osvrnuo se na problem suzbijanja mentalnih poremećaja i naglasio da treba obuhvatiti sve

aspekte. On je kazao da Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje nijesu jedini odgovorni i da je potrebna sveobuhvatna strategija. Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša, koji je i inicirao sjednicu, saopštio je da postoje ozbiljne devijacije u crnogorskom društvu, dok se govori o „virtuelnim“ aktivnostima.

On je kazao da se problematizuje to što pravimo strategije, a pritom nemamo registre, i naglasio da su problemi dugotrajni. Mugoša je rekao i da se smanjuje starosna granica kada je u pitanju konzumiranje alkohola i psihoaktivnih supstanci i da je svako treće dijete u riziku od siromaštva. Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Sneža-

na Mijušković saopštila je da se godinama govori o djeci sa problemima u ponašanju, bolestima zavisnosti, da su radili izvještaje o tome, kao i o mentalnom zdravlju djece nakon kovid pandemije. - Što ćemo sa pacijentima sa demencijom? Ovdje danas treba da sjedi čitava Vlada. Godinama nijesmo ništa uradili na komunalnoj psihijatriji – rekla je Mijušković. Ona je ukazala i na to da su nedavno bile lažne dojave o bombama u školama i da je u jednom slučaju tužilac izrekao maloljetniku mjeru obaveznog liječenja, pa je dijete smješteno u Specijalnu bolnicu za psihijatriju „Dobrota“, iako se u toj ustanovi ne liječe maloljetnici.

Ona je podsjetila i na to da je u nedavno otvorenoj Klinici za psihijatriju predviđeno i liječenje djece, ali da to odjeljenje još ne radi.

H. JANKOVIĆ

Detalj sa proslave čiji se snimak prije dva dana pojavio na društvenim mrežama

Porazni podaci o nebrizi države za mentalno zdravlje građana i djece

Pokrenuta kampanja „Potpis za život! Donorska kartica – Kartica sa najvećom vrijednošću!“

Nakon smrti, jedan čovjek može da spasi sedam života

Direktor KCCG Aleksandar Radović naglasio je da transplantacija organa predstavlja jedinu terapijsku opciju kada dođe do trajnog gubitka funkcije određenog organa. Očekuje da će sama kampanja koja, kako je kazao, ne smije da doživi krah, doprinijeti većem broju donora

PODGORICA – Ministarstvo zdravlja ponovo je pokrenulo kampanju kojom bi se podigla svijest građana da doniraju organe nakon smrti.

U Crnoj Gori na transplantaciju organa čeka 99 pacijenata, a među njima je osmoro djece, kazao je juče tokom predstavljanja kampanje ministar zdravlja dr Vojislav Šimun.

„Potpis za život! Donorska kartica – Kartica sa najvećom vrijednošću!“ je pokrenuta u cilju povećanja svijesti građana o značaju doniranju organa. Građani koji odluče da postanu donori u svakom trenutku mogu da opozovu tu odluku, saopšteno je na konferenciji za novinare Ministarstva zdravlja.

- Ova kampanja nije samo javna inicijativa, ona je poziv za humanost, solidarnost i hrabrost. Poziv da budemo bo -

lji ljudi, jer donošenje odluke da postanemo donori znači da nečiji život nakon našeg može da se nastavi – rekao je on. neuspjeli pokušaji U toku protekle decenije bilo je pokušaja koji nijesu urodili uspjehom, a u Crnoj Gori su izvedene dosad dvije transplantacije 2013. i 2018. godine. Odziv građana da potpišu za donorsku karticu je bio veoma slab, uprkos činjenici da jedan donor može da spasi sedam života.

Na konferenciji nije rečeno koliko je građana dosad potpisalo donorsku karticu, a nije bilo predviđeno postavljanje pitanja.

Građani koji odluče da postanu donori u svakom trenutku mogu da opozovu tu odluku, a procedura je veoma jednostavna – potrebno je samo potpisati saglasnost kod izabranog ljekara.

Ministar Šimun je naglasio da je Ministarstvo zdravlja, u cilju unapređenja transplantacionog programa, potpisalo ugovor o saradnji između Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i Vojnomedicinske akademije (VMA) u Beogradu čime je, kako je rekao, otvorena nova faza direktne razmjene znanja, stručnosti i iskustava.

- Ova saradnja podrazumijeva zajedničke edukatorske timove, kliničku podršku u realizaciji transplantacija, što je rezultiralo uspješno obavlje-

nom prvom transplantacijom bubrega u Crnoj Gori nakon 2019. godine - podsjetio je on. koraci ka budućnosti

Ministar je takođe ukazao i na to da je uvedena transplantacija matičnih ćelija u zdravstveni sistem Crne Gore što, kako je istakao, predstavlja istorijski iskorak.

- Tim činom otvorili smo vrata za nove terapijske mogućnosti, posebno za pacijente sa hematološkim oboljenjima kojima je ovaj vid liječenja jedini.

Novi bubreg mu omogućio da nastavi da sanja

Na konferenciji, koja je označila početak kampanje za donorstvo, govorio je i pacijent Enes Ferizović, nakon što je 2018. godine dobio bubreg od moždano mrtvog donora.

- Prije nego što sam se razbolio, imao sam sto želja, a kada sam saznao da sam bolestan, samo jednu, da ozdravim – rekao je Ferizović.

Kazao je kako su mu, prije nego što je dobio novi

bubreg, svi planovi nestajali, a budućnost se gasila. On je zahvalio timu na čelu sa dr Marinom Ratković, koji je izveo operaciju. Kazao je da mu je te 2018. godine pripao bubreg od mrtvog donora i da je imao sreću da su se svi parametri podudarali i da su nalazi bili kompatibilni...

- Kada sam ozdravio, ponovo sam imao sto želja, ambicija, snova i ideja. Ko nije imao priliku da to doži-

vi, ne može ni da shvati. To je bilo veoma traumatično. Jer život je jedan i treba ga živjeti kvalitetno i zdravo –kazao je Ferizović i dodao da je nastavio tamo gdje je stao prije nego što se razbolio.

On je pozvao javnost da se uključi u kampanju jer je donorska kartica kartica najveće moguće ljudske vrijednosti – rekao je on. Pozvao je građane da razmisle o tome kako mogu

pomoći drugima i ukazao da je neophodno razvijati svijest o tome.

To nijesu samo medicinski koraci, već koraci ka budućnosti, gdje niko neće biti ostavljen da čeka u neizvjesnosti – kazao je Šimun.

Direktor KCCG Aleksandar

Radović kazao je da je u februaru nastavljen transplantacioni program sa živog donora i otpočet program transplantacije matičnih ćelija.

Radović je rekao da nemaju svi pacijenti mogućnost da dobiju organ od živog donora i poručio da je neophodno razvijanje programa kadaverične transplantacije. On je dodao da je KCCG u saradnji sa VMA uspostavio sve protokole za uspješno sprovođenje transplantacije.

- Naglašavam da transplantacija organa predstavlja jedinu terapijsku opciju kada dođe do trajnog gubitka funkcije određenog organa. Očekujem da će sama kampanja, koja ne smije da doživi krah, doprinijeti većem broju donora - poručio je Radović.

najvrednija kartica

Generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje Ivana Živković kazala je da Ministarstvo zdravlja sa velikom

odgovornošću radi na razvoju transplantacionog programa. - Donorska kartica predstavlja izraz ljudske emocije, empatije i spremnosti da pomognemo drugima i kada nas jednom ne bude. Naša politika fokusira se na razvoj kadaveričnog programa transplantacije organa – kazala je Živković. Ona je kazala i da je Crna Gora dio Eurotransplant mreže, a da se puni potencijal ovog članstva može ostvariti razvitkom sopstvenog kadaveričnog programa.

- Zato je svaki potpis korak ka tom cilju - poručila je Živković. Zasad je uspostavljena saradnja sa VMA, sa klinikom u Minsku, a pacijenti se redovno upućuju i u Tursku. U toku je, kako je kazala Živković, i uspostavljanje saradnje sa klinikom u Londonu kako bi se radila transplantacija bubrega djeci.

Direktor Klinike za nefrologiju u KCCG Elvir Mučić iznio je uznemiravajuće podatke da se u Crnoj Gori bilježi kontinuirani porast broja bubrežnih bolesnika.

Kazao je da se u posljednjih 14 godina broj bolesnika na hroničnom programu hemodijalize povećao za 35 odsto, da se registruje veći broj bolesnika sa presađenim bubregom za 25 odsto.

Dr Mučić je kao uzrok tome naveo povećan broj dijabetičara, pacijenata sa povišenim krvnim pritiskom, ali i produženje životnog vijeka.

- Shodno toj činjenici sve veći broj bolesnika dolazi do potrebe za liječenjem transplantacijom bubrega koja je zlatni standard terminalne faze hronične bolesti bubrega – kazao je dr Mučić.

On je dodao da je zbog toga važno osnažiti program kadaveričnih transplantacija bubrega.

- Kadaverična transplantacija bubrega u Crnoj Gori nije nemoguća misija, već je urađena 2013. i 2018. godine – podsjetio je on. j. Martinović

Dio polumaturanata škole „Vlado Milić“ poslao ružnu poruku napisom na majicama, direktorica podnijela prijavu

PODGORICA - Polumaturanti jednog odjeljenja Osnovne škole „Vlado Milić“ odštampali su majice za kraj godine na kojima piše „Ukradi i prevari, to nam je parola, to nas je naučila ‘Vlado Milić’ škola“. Direktorica Ivana Milić prijavila je policiji ovaj slučaj, zbog, kako kaže, zloupotrebe imena škole.

Ona je Pobjedi kazala da je prijavu podnijela protiv štamparije koja ima Instagram stranicu zbog korišćenja imena škole „Vlado Milić“ na štampanim majicama koje su prodali maloljetnim licima. U prijavi je navela da joj je u petak 16. maja nastavnica poslala fotografiju majice sa ovim napisom.

Direktorica je kazala da je obav-

ljen razgovor sa učenicima i da joj je rečeno da su majice štampane narudžbom preko Instagram stranice jedne štamparije. Ona je istakla da je škola učinila ono što je u njenoj nadležnosti, kada je riječ o uenicima

Smatram da je ime škole zaštićeno i da jedino ja mogu da koristim ime škole i da sam odgovorna za njegovo korišćenje – napisala je Milić u prijavi.

Ona je navela i da policija treba u skladu sa nadležnostima da preduzme odgovarajuće radnje zbog zloupotrebe imena škole „Vlado Milić“, zbog trgovine sa maljoletnim licima.

Direktorica Milić je Pobjedi kazala da će o ovom slučaju obavijestiti i Ministarstvo prosvjete. U ovoj školi se proslava polumature prošle godine završila tako što je baklja, koju su učenici imali, zapalila krov. ODT je nakon incidenta 17. maja 2024. godine ispitalo više od

20 učenika, a renoviranje je koštalo 40.000 eura, što je izdvojeno iz budžeta Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI). Iz tog resora su poručili da će, nakon što nadležni organi rasvijetle incident, tražiti nadoknadu štete. Ove godine škola nije imala takve probleme, zbog toga što ima zaštitare, koji sada postoje u velikom broju crnogorskih škola, nakon što je zabilježena eskalacija vršnjačkog nasilja. j.M.

„Potpis za život! Donorska kartica – Kartica sa najvećom vrijednošću!“

Enes Ferizović d. malidžan

Napis

Utorak, 20. maj 2025.

PODGORICA - Svjedok

Nataša Ćuković kazala je juče pred Osnovnim sudom u Podgorici da je preko agencije izdala stan sa podrumskim prostorom ženskoj osobi koja joj je izgledala sumnjivo zbog perike na glavi.

Time je nastavljeno suđenje optuženima za prokopavanje tunela do depoa Višeg suda u Podgorici koje se dogodilo u septembru 2023. godine.

- Žena koja je iznajmila stan prekoputa Višeg suda bila je ,,čudna“, tražila sam joj ličnu kartu jer mi je djelovala sumnjivo zbog perike koju je imala na glavi. Pomislila sam da možda ima zdravstvenih problema, a ona mi je ispričala da u tom poslovnom prostoru planira da otvori salon za vjenčanice, u sklopu koga će imati i radionicu gdje planiraju šivenje i kreiranje vjenčanica u podrumskom dijelu

- objasnila je Ćuković, aludirajući na optuženu Katarinu Baćović

Dodala je da joj je kasnije novac za kiriju predao momak koji je imao kačket na glavi i kojeg sada ne bi prepoznala. Sudija Borko Lončar joj je, potom, predstavio fotografiju kopije lične karte na ime Andrijana Marić

- Mogu da kažem da je to osoba sa kojom razgovarala o izdavanju stana, ispričala je Ćuković.

Na upit da li poznaje ostale optužene, svjedok je navela da ih nikad nije srela u životu.

- Jedino čega se mogu sjetiti u vezi sa momkom koji mi je donio kiriju, jeste da je bio dosta mršav. Prilikom davanja novca nije ništa rekao, samo mi je predao novac u koverti. Kirija je iznosila 1.400 eura - kazala je ona.

Ćuković i ostali svjedoci juče nijesu prepoznali Katarinu Baćović, ali ni ostale optužene u ovom slučaju.

Svjedok Tamara Vojvodić, inače kćerka Nataše Ćuković, kazala je da je izdala lokal 24. jula 2023. godine.

SLUČAJ ,,TUNEL“: Saslušanjem svjedoka nastavljeno suđenje optuženima za prokopavanje prolaza do depoa Višeg suda u Podgorici

Katarina Baćović bila sumnjiva Nataši Ćuković zbog perike

- Preko agencije smo potpisali ugovor, plaćen je depozit. Sve je bilo regularno. Nakon toga me je pozvala policija da mi kaže da je prokopan tunel do Višeg suda i bila sam šokirana - istakla je ona. Kazala je da se ne sjeća nikoga sem djevojke sa perikom, za koju je mislila u tom trenutku da je bolesna.

Vojvodić je istakla da joj je pričinjena velika šteta jer joj je ostavljena velika količina šuta i nereda u podrumu koji sada niko ne želi da sredi.

- Podrum prilikom izdavanja nije bio sređen, bio je u sivoj zoni. Dolje je bila zemlja, trebalo je da se radi pod, a sa strane je bio zid ili opeke. Radilo se o dvije prostorije - precizirala je Vojvodić.

Zaposlena u agenciji za iznajmljivanje stanova Ana Luburić navela je da se jedna osoba javila na oglas da bi iznajmila stan u Njegoševoj ulici i da je došla jedna gospođa da pogleda prostor.

- Rekla je da planira da otvori salon vjenčanica. Kasnije je zaključen ugovor i to je sve, objasnila je ona.

Svjedok Kris tina Vukčević-Laković saopštila je da su njena saznanja o iznajmljivanju stana od koleginice i da ona nije imala komunikaciju sa bilo kim.

Pred sudom je pročitan iskaz arhivara Mladena Radovanovića, zaposlenog u Višem

sudu u Podgorici koji je bio u posjedu ključeva obijenog depoa.

On je detaljno opisao da je vidio odškrinuta vrata od prostorije za oružja i tragove prljavštine, ali i razbacane stvari.

Nakon što je ugledao sumnjive tragove, o svemu je obavijestio tadašnjeg predsjednika suda Borisa Savića koji je odmah pozvao policiju.

Takođe, pročitan je i iskaz bivšeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića koji je dao pred tužilaštvom, kao i zaposlenog vozača u sudu Dušana Petkovića. Pročitan je iskaz svjedoka Marka Pavićevića.

Sljedeće ročište zakazano je za danas, kada će biti saslušana svjedok Maja Baćović, majka optužene Katarine Baćović, koja je inače zaposlena u Višem sudu u Podgorici.

Na optužnici koja je potvrđena početkom januara su Podgoričani: Katarina Baćović, Marijan Vuljaj, Nikola Milačić i Predrag Mirotić, Vladimir Erić iz Loznice i njegovi sugrađani, koji su u bjekstvu - Veljko Marković, Milan Marković i Dejan Jovanović

Svim optuženima, osim Vuljaju, na teret je stavljeno krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa.

Baćović je osumnjičena i za krivično djelo falsifikovanje isprave, dok je Vuljaju stavlje-

Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo istragu protiv Baranina zbog stvaranja kriminalne organizacije i teškog ubistva u saizvršilaštvu

no na teret krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.

Podizanje optužnice u ovom slučaju bilo je iznenađujuće za advokate okrivljenih budući da u istrazi nijesu, prema njihovim saznanjima, prikupljeni dokazi koji bi dali i nagovještaj ko stoji iza upada u depo Višeg suda, niti što je bio motiv zbog kojeg se krenulo u ovaj nesvakidašnji kriminalni projekat.

DNK vještačenje pokazalo je da u tunelu nijesu pronađeni biološki tragovi Piperovića, Milačića i Erića koji su, prema sumnjama tužilaštva, učestvovali u prokopavanju do depoa Višeg suda.

Istraga upada u depo Višeg suda 8. septembra 2023. godine pokazala je da motiv šestočlane grupe u ovom kriminalnom poduhvatu nije bio kontaminacija dokaza u istrazi ubistva Duška Jovanovića, kao i u predmetima koji se vode protiv pripadnika kavačkog klana, kako su to tvrdili pojedini političari nakon razotkrivanja ove afere.

Popis nestalih dokaza pokazao je da su tajni posjetioci iz depoa Višeg suda iznijeli 11 mobilnih telefona i 19 komada oružja, a prema nezvaničnim informacijama radi se uglavnom o pištoljima novije proizvodnje.

Izvori Pobjede iz obavještajnog sektora, kako smo pisali, kategorični su da je u depo upala mafija da bi se domogla „svoga“ kokaina i „namirila“ dugove i da „posao“ nije mogla da završi bez podrške ljudi iz sektora bezbjednosti i vlasti. Međutim, odmah nakon otkrivanja „tunela“, javnosti je saopšteno da više od tone kokaina, zaplijenjenog u Zeti, nije bilo deponovano u podrumu suda, već da je ta droga čuvana u kancelariji na spratu. Iz svega se može zaključiti da su kopači, pošto u depou nijesu našli drogu, ponijeli sa sobom ono što su našli – oružje i telefone. J. RAIČEVIĆ

Odluka Višeg suda za šest okrivljenih koji se terete za šverc skoro dvije i po tone kokaina

PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo je istragu protiv odbjeglog Stefana Jankovića iz Bara, osumnjičenog za stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu, saopšteno je iz SDT-a. Njega tužilaštvo sumnjiči da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Iz SDT-a podsjećaju da su ranije predali optužnicu protiv okrivljenih Emila Tuzovića, Stefana Đukića Mandića, Gorana Milašinovića, Milana Brajovića, Ivana Čara-

pića i Milovana Sekulovića, koje terete za stvaranje kriminalne organizacije. Naglašavaju da se oba krivična postupka odnose na djelovanje kriminalne organizacije koju su stvorili pokojni Mile Radulović i Alan Kožar, u drugoj polovini 2019. godine, u Crnoj Gori, a čiji su pripadnici postali svi okrivljeni, pokojni Damir Hodžić i druga nepoznata lica. - Sa tačno određenim ulogama i zadacima, u cilju vršenja krivičnih djela ubistvo i teško ubistvo, pa tako i ubistvo oštećenih F. M. i V. G., državljana Srbije, pripadnika suprotstavljene kriminalne organizacije, iz bezobzirne osvete, zbog

ubistva Z. N., pripadnika svoje kriminalne organizacije i kuma okrivljenog S. J., i na svirep način, u selu Jelenak, u Danilovgradu, u kući okrivljenog M. B., uz skrivanje njihovih posmrtnih ostataka i uklanjanje tragova krivičnog djelanaveli su u saopštenju. Kazali su i da je Janković, protiv kojeg se sprovodi istraga, od ranije u bjekstvu, pa mu je Viši sud u Podgorici, po prijedlogu specijalnog tužioca odredio pritvor i naredio raspisivanje potjernice. Odbjegli Janković, kojeg policija traži zbog stvaranja kriminalne organizacije, pobjegao je inspektorima Specijalnog policijskog odjeljenja i Sektora kri-

minalističke policije kroz prozor od kupatila tokom pretresa njegovog stana u junu 2022. Kako je Pobjedi tada nezvanično saopšteno, Janković je prethodno lišen slobode. Inspektori su mu stavili lisice na ruke, ali je on tražio da ode u toalet. Janković je u kupatilu bio sam bez obezbjeđenja. Inspektori su čuli buku, ušli u kupatilo i vidjeli otvoren prozor i kroz otvor Jankovića kako bježi. S obzirom na to da vani nije bilo policije, Janković je, čak i sa lisicama na rukama, bio u prednosti. Inspektori kojima je Janković pobjegao, prema našim ranijim saznanjima, nijesu se usudili da skoče sa prozora i krenu u potjeru. J.R.

PODGORICA – Viši sud potvrdio je optužnicu protiv Vasa Ulića, Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana i pripadnika njihove kriminalne organizacije formirane radi šverca skoro dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, saopšteno je Pobjedi iz Višeg suda.

Na optužnici koja je podignuta 14. januara nalaze se Ulićev sin Nikola, Viktor Drešaj, Petar Miranović, Veselin Pavličić, Radomir Dobriša, Mileta Božović, Marinko Prelević, Vukan Matić Čoković, Damir Mandić, Vje-

koslav Lambulić, Radovan Pantović, Milo Božović, zatim odbjegli Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević Ulić, Zvicer i Kašćelan se terete da su početkom 2020. godine organizovali prekomorsko krijumčarenje 1.570 kilograma kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, a što je spriječila policija Kolumbije. Podsjećamo, sredinom jula prošle godine, u policijskoj akciji ,,General“ uhapšeno je devet od 19 pripadnika ove kriminalne organizacije koja je djelovala na međunarodnom nivou. B. R.

Osumnjičeni za obijanje depoa

Održana kontrola optužnice protiv Nikšićanina i grupe koja se tereti za šverc droge i cigareta

Odbrana

tvrdi da ,,Skaj“ komunikacija nije dokaz

PODGORICA - Advokati

odbrane u slučaju protiv

Nikšićanina Strahinje Koprivice i ostalih optuženih za šverc droge i cigareta kazali su da ,,Skaj“ komunikacija nije dokaz i zatražili da se ovaj postupak obustavi.

Pored Strahinje Koprivice, na optužnici su i Igor Krstović, Blažo Đurković, Nikola Vukotić i Marinko Koprivica. Sa druge strane, stav Specijalnog državnog tužilaštva jeste da da su dokazi koji proizilaze iz ,,Skaj“ materijala pribavljeni na zakonit način i na osnovu međunarodne pravne pomoći u krivičnim postupcima i predložili da sud potvrdi optužnicu.

Advokati su se osvrnuli na presudu koja je izrečena za slučaj ,,Stanovi“ i dodali da kao što ni kopije kopija ne mogu biti dokaz, to ne može biti ni ,,Skaj“ materijal.

Advokat Danilo Mićović je predložio da sud odvoji od ovog postupak u odnosu na optuženog Igora Krstovića jer se, prema njegovim riječima, radi o samoj jednoj radnji krivičnog djela koje je prema optužnici izvršeno izvan kriminalne organizacije, čemu se protivio specijalni državni tužilac Jovan Vukotić

Optuženi Krstović se sudu obratio i istakao da mu se zdravstveno stanje pogoršava. - U ovom postupku, kao i u svim ostalima koji su zasnovani na operativnoj ,,Skaj“ informaciji, osnov sumnje nije doživio gradaciju u smislu rasta. Tačnije, SDT nije prikupilo nijedan personalni i materijalni dokaz koji bi mogao potkrijepiti sadržaj ,,Skaj“ operativne

PODGORICA – Ilija Bojić osuđen je na tri godine zatvora zbog pokušaja ubistva Vita Marinovića i Jovana Badalskog 16. februara 2024. godine u blizini JU ETŠ ,,Vaso Aligrudić“ u Podgorici kada se u tuči sa njima latio noža kojim im je nanio teške tjelesne povrede.

Branilac Bojića, advokatica Maja Zeković najavila je žalbu na ovu presudu. Presudu je izrekao sudija Veljko Radovanović. Bojić je, kako je ranije kazao pred sudom, tog dana u školu ispratio mlađeg brata kojeg je dan ranije napao Marinović. Sud je tokom suđenje nesporno

tokom istrage, priznao djelo. - Uslovljavali su me sa djetetom i suprugom. Rekli su da će drugi da mi odgaja dijete jer će ovaj postupak da traje tri do pet godina. Kazali su mi da moram da sarađujem ako mislim da idem kući - kazao je Đurković.

On je dodao i da je korisnik psihoaktivnih supstanci i da je bio pod njihovim dejstvom na dan hapšenja i tokom davanja iskaza.

SLUČAJ ZLATARE „MIKEL“: Uhapšen Podgoričanin, pištoljem i upotrebom biber spreja ukrao veću količinu

PODGORICA – Više državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je juče zadržavanje do 72 sata Podgoričaninu Marku Martinoviću zbog sumnje da je učestvovao u pljački zlatare „Mikel“ koja se dogodila 16. maja u centru Podgorice.

informacije - smatra advokat

Mićović, sa kojim su i ostale kolege bile saglasne.

Mićović je osporio i stav Apelacionog suda da je ,,Skaj“ digitalni dokaz i dodao da je i u postupku pod nazivom ,,Šarić“, koji je vođen pred sudom u Beogradu, utvrđeno da ,,Skaj“ sam po sebi ne može biti dokaz.

Potom je podsjetio i na presudu za slučaj ,,Veruša“ i napomenuo da je i tu stav suda da ,,Skaj“ sam po sebi ne može biti dokaz.

Advokat Matija Bulatović je, između ostalog, ukazao da SDT nije preciziralo navode vezane za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.

- Ne postoji osnov sumnje da su okrivljeni počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Da bi postojala kriminalna organizacija potrebno je precizirati koje su uloge jasno i precizno određene, da se zna ko je organizator, a ko član, što je cilj... Toga ovdje nema, nije ništa precizno određeno. Ne možemo jasno da razaznamo koje uloge su okrivljeni imali, naglasio je on. Advokat Stefan Jovanović je, između ostalog, kazao da, kada je u pitanju ,,Skaj“, nije na Apelacionom sudu konačna odluka i nije taj sud onaj koji u konačnom odlučuje. - Mi imamo lutanje i to nam sasvim dovoljno govori. Krivično pravo kaže da sve mora biti jasno utvrđeno. Ako je u pitanju digitalna isprava i nju isto treba provjeriti. Mi original nemamo, a nema ga ni sud, ni SDT – kazao je advokat. Optuženi Blažo Đurković je u obraćanju sudu kazao da je doživio policijsku torturu i da je zbog toga u iskazu, koji je dao

Advokat Danilo Mićović je rekao da u ovom postupku SDT, osim ,,Skaja“, za koji tvrdi da nije dokaz, ima samo izjavu optuženog Blaža Đurkovića. On je dodao da neće analizirati njegovu izjavu, ali da je poznato da optuženi ima pravo da se brani na koji god želi način, pa i time da ne govori istinu.

Advokat Stefan Jovanović, koji zastupa Đurkovića, sudu je kazao da mu je on predočio dešavanja koja je doživio od strane službenika policije.

Specijalni državni tužilac Jovan Vukotić je sudu tražio da mu dopusti da se izjasni povodom ovih navoda. Međutim, sud je to odbio, citirajući član iz Zakona o krivičnom postupku koji to u ovoj fazi ne dozvoljava.

Protiv Strahinje i Marinka Koprivice, Vukotića i Đurkovića SDT je predalo optužnice zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Koprivici, Đurkoviću, Vukotiću i Krstoviću se na teret stavlja krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Predmet optužnice je, kako se navodi, djelovanje kriminalne organizacije koju je organizovao okrivljeni Strahinja Koprivica početkom 2019. godine i koja je djelovala na teritoriji Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, do aprila 2021. godine, čiji pripadnici su postali Vukotić, Đurković i Marinko Koprivica i druga nepoznata lica, u cilju vršenja krivičnih djela krijumčarenje, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljena trgovina, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći. J. R.

Kako je za Pobjedu kazao njegov branilac advokat Željko Đukanović, on je negirao izvršenje krivičnog djela i odbio je da odgovara na pitanja tužioca. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, automobil kojim je Martinović pobjegao nakon pljačke zabilježile su nadzorne kamere, a auto navodno pripada njegovoj supruzi. Martinović, koji je, prema operativnim podacima, označen kao pripadnik škaljarske kriminalne grupe, bio je svojevremeno tjelohranitelj pokojnog Jovana Vukotića, koji je važio za vođu škaljarskog klana.

Pored toga, Martinović je 19. decembra 2016. godine teško povrijeđen nakon što je aktiviran eksploziv podmetnut ispod vozila u kom se nalazio, a sve u trenutku dok je u njega ulazio jedan od vođa škaljarskog klana, Igor Vukotić koji tada nije povrijeđen. Podgorička policija ranije je saopštila da je kasno sinoć uhapsila Marka Martinovića (47) zbog sumnje da je 16. maja u Ulici Miljana Vukova u Podgorici uz prijetnju pištoljem i sprejom sa nadražujućim dejstvom otuđio veću količinu zlatnog nakita zlatare ,,Mikel“. - U poslijepodnevnim časovima 16. maja u Ulici Miljana Vukova u Podgorici, od strane dva nepoznata lica, uz prijetnju pištoljem i sprejom sa nadražujućim dejstvom, otuđena je veća količina zlatnog nakita iz jedne zlatare. Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, preduzeli su niz opsežnih policijsko tužilačkih aktivnosti na identifikaciji, lociranju i lišenju slobode izvršilaca ovog krivičnog djela, navodi se u saopštenju policije.

Martinovića odao automobil kojim je pobjegao

Marko Martinović je pripadnik škaljarskog klana i u policijskim evidencijama vodi se kao bezbjednosno interesantna osoba. Hapšen je više puta zbog različitih krivičnih djela

Kako su istakli, prvi rezultat istrage doveo je do identifikacije i hapšenja za sada jedne osobe, odnosno Martinovića. - Naime, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo razbojništvo putem pomaganja sinoć je u večernjim časovima slobode lišen član jedne organizovane kriminalne grupe - M. M. (47). Osumnjičeni će uz krivičnu prijavu u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu u Višem držav-

Izrečena presuda optuženom za pokušaj ubistva Vita Marinovića i Jovana Badalskog

utvrdio da je Bojić sa umišljajem pokušao da ubije više lica tako što im je, ubadajući ih nožem, nanio teške tjelesne povrede opasne po život. - Na nesporan način je utvrđeno da je Bojić pokušao teško ubistvo Vita Marinovića i Jovana Badalskog pa sud nije mogao da prihvati da se u konkretnom slučaju radilo o nužnoj odbrani, niti pokušaju ubistva na mah – kazao je sudija Radovanović. Obrazlažući stav suda, sudija Radovanović se pozvao na na-

laz vještaka medicinske struke Nemanje Radojevića u kome se navodi da su Marinović i Badalski rane od noža zadobili u međusobno uspravnom položaju tijela napadača i oštećenih.

Nalazom vještaka, prema ocjeni suda, opovrgnuta je odbrana optuženog Bojića koji je tvrdio da je u trenutku dok je bio napadnut od grupe naoružanih osoba koje su ga tukle i zapalile mu kosu bio na tlu i da je tada u strahu za život izvadio nož i počeo da zamahuje.

Sud je našao i da je optuženi Bojić u konkretnom događaju trpio strah jakog intenziteta, a kako je to utvrdio tim vještaka psihijatrijske struke, ali da je ipak došao ispred škole zbog sukoba. Prilikom odmjeravanja visine kazne, sud je kao olakšavajuće okolnosti na strani optuženog Bojića cijenio njegovu mladost i raniju neosuđivanost. Osim toga, sud je uzeo u obzir i što je u konkretnom slučaju krivično djelo teško ubistvo ostalo u pokušaju što je sudu

dalo mogućnost za izricanje blaže kazne, odnosno ispod zakonskog minimuma. Branilac optuženog Bojića, advokatica Maja Zeković je nakon objave presude najavila žalbu na presudu jer je neprihvatljivo da sud žrtvu napada 17 naoružanih mladića oglašava krivom za pokušaj teškog ubistva. - Presuda je u suprotnosti sa dokazima iz spisa predmeta. Sud ne bi smio da povlađuje tužilaštvu. Nažalost, ovakva odluka pokazuje da se sud nije bavio svojom suštinskom ulo-

nom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost, dodali su u saopštenju. Iz Uprave policije poručuju da njihovi službenici preduzimaju sveobuhvatne mjere na identifikaciji neposrednih saizvršilaca i drugih lica koja su na bilo koji način dala doprinos u izvršenju ovog krivičnog djela. Slučaj pljačke zlatare „Mikel“ u centru Podgorice, koja se dogodila 16. maja u popodnev-

gom, a to je utvrđivanje istine na zakonit, cjelovit i savjestan način, pa je tako dao prednost naoružanoj grupi mladića koji su sa palicama, fantomkama i bakljama napali jednu osobu, udarajući ga nogama i palicama, a pritom mu i paleći glavu i duksericu – kazala je ona. Za advokaticu Zeković je neprihvatljivo da je sud ,,prednost dao iskazima grupe mladića, koji su svi do jednog različito svjedočili u različitim fazama postupka, i to u pogledu ključnih okolnosti“. Osim toga, kako je kazala, njihovi iskazi su i međusobno do kraja protivrječni, što ukazuje da se radi o lažnim svjedo-

Zlatara Mikel

Podgoričanin, osumnjičen da je uz prijetnju količinu zlatnog nakita

automobil pobjegao

nim časovima, nije nešto što se ne dešava i u većim zemljama, ali policija bi trebalo aktivnije da se uključi kako se pljačke ne bi događale „ispred nosa“, smatra kriminolog prof. dr Velimir Rakočević. Sa druge strane, kriminolog Rakočević ukazuje da ovakvi događaji treba da podstaknu policijske organe da mnogo budnije motre i da mnogo više opserviraju prostor, a ne da budu samo zatečeni.

- Na taj način povjerenje građana u taj državni organ mnogo će sporije da se vraća, smatra sagovornik Pobjede. Napominje da su zlatare vrlo često na meti napada, tako da dobro organizovani nosioci kriminalnih aktivnosti mogu „ispred nosa“ da počine krivično djelo.

čenjima na što je sud morao da reaguje da se zaista bavio svojom zakonitom ulogom u postupku.

- Sud nije smio da previdi ovakve činjenice, na koje je odbrana blagovremeno ukazivala, a koje su, što je najvažnije, potvrđene video-nadzorom, kao i sudsko medicinskim i trasološkim vještačenjem, kojima su utvrđene odbrambene povrede kod Ilije Bojića, kao i činjenica da mu je zapaljena glava – precizirala je advokatica Zeković. Ona je zaključila da više nego dovoljno ima razloga za osnovanu žalbu Apelacionom sudu, ali da to ne umanjuje težinu postupanja Višeg suda u ovom predmetu.

Izrečena kazna optuženom za svirepo i podmuklo ubistvo Vidaka Vujovića u martu 2023. godine u podgoričkom naselju Šteke

Marko Martinović navodni je pripadnik škaljarskog klana i u policijskim evidencijama vodi se kao bezbjednosno interesantna osoba. Pored toga što je bio član obezbjeđenja braće Vukotić i što je preživio atentat nakon što je aktiviran eksploziv podmetnut ispod vozila kada je bio u društvu Igora Vukotića, hapšen je i 2013. godine zbog oružja u ilegalnom posjedu.

Takođe, hapšen je i 2014. godine zajedno sa Ivanom Ivanovićem i Borkom Vukčevićem zbog sumnje da su kamenovali Ambasadu Albanije u Podgorici, pri čemu je pričinjena značajna materijalna šteta.

Zagrebačko opštinsko državno tužilaštvo osumnjičilo ga je da je, koristeći falsifikovani pasoš na ime Milan Polimac, počinio krivično djelo falsifikovanje isprave i krivično djelo ovjeravanje neistinitog sadržaja.

Falsifikovani pasoš, prema ranijem pisanju crnogorskih medija, Martinoviću je u aprilu 2019. godine navodno predao Nusret Seferović, osumnjičen da se nalazio na čelu kriminalne grupe koja se bavila falsifikovanjem dokumenata za pripadnike crnogorskih kriminalnih klanova iz Srbije. Na osnovu prijave policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala Rijeka i dokumentacije postoji osnovana sumnja da je Martinović počinio krivična djela.

– Postoji sumnja da je Martinović, u namjeri prikrivanja stvarnog identiteta i da obezbijedi lična dokumenta izdata od strane nadležnih organa Hrvatske na ime Milan Polimac, od N. N. osobe zatražio pribavljanje osobne iskaznice i putovnice Republike Hrvatske na tuđe ime, te u tu svrhu N. N. osobi predao sopstvene fotografije, pa je N. N. pripadnik zločinačkog udruženja koje je organizovao i vodio Seferović u tu svrhu pribavio neistinitu putnu ispravu Republike Austrije u kojoj je lažno navedeno da je izdata 2013. na ime i prezime Milana Polimca – kazali su ranije iz zagrebačkog tužilaštva.

J. RAIČEVIĆ

Prilikom davanja završne riječi, advokatica Zeković optužila je Više državno tužilaštvo za afirmisanje nasilja kada je protiv Ilije Bojića podiglo optužnicu za teški pokušaj ubistva jer je u grupnoj tuči napadače ranio u nužnoj odbrani. Sa druge strane, tužiteljka Slađana Španjević-Volkov i punomoćnica Badalskog advokatica Anđela Rajković zatražile su da se Bojić oglasi krivim i kazni po zakonu, a otac oštećenog Marinovića, advokat Boris Marinović zatražio je da se ,,monstrum“ osudi na smrtnu kaznu, ali kako to nije moguće, onda da se osudi na maksimalno zaprijećenu kaznu za teški pokušaj ubistva. B. R.

Vojvodić osuđen na 40 godina zatvora, presudu slušao osmjehujući se

PODGORICA - Dražen

Vojvodić osuđen je na ukupno 40 godina zatvora zbog svirepog i podmuklog ubistva Vidaka Vujovića 31. marta 2023. godine nadomak Podgorice u mjestu Šteke i nedozvoljenog držanja oružja.

Zbog pomaganja Vojvodiću da zapali tijelo pokojnog Vujovića, kako bi prikrio ubistvo, Novica Đikanović osuđen je na pet godina zatvora i na još pola godine zatvora za nedozvoljeno držanje oružja.

Presudu je u Višem sudu izrekao sudija Veljko Radovanović - Da je Vojvodić počinio ,,teško ubistvo“ sud je nesumnjivo utvrdio iz odbrane okrivljenog Đikanovića, ali i balističkog i DNK vještačenja. Upravo DNK vještačenje je pokazalo da biološki trag na pištolju iz koga je pucano na Vujovića pripada optuženom Vojvodiću - kazao je sudija Radovanović.

On je pojasnio i da se svirepost koju je iskazao Vojvodić prilikom izvršenja krivičnog djela ogleda u činjenici da je iskoristio poznanstvo i povjerenje pokojnog Vujovića kojeg je namamio u zabačeno mjesto Šteke - Četiri hica su pogodila oštećenog, a između njihovih ispaljenja pokojni Vujović je Vojvodiću govorio - nemoj, nemoj – kazao je sudija.

On je dodao da je nakon dva dana od ubistva Vojvodić došao na lice mjesta gdje je bilo

tijelo ubijenog i da su on i Đikanović zapalili tijelo kako bi uništili tragove. Izricanje presude optuženom Vojvodiću obilježio je i incident u kome je brat pokojnog Vujovića nasrnuo na optuženog.

Vujović je u sudnicu Višeg suda ušao sa osmijehom na licu što je iziritiralo porodicu pokojnog Vujovića. Otac stradalog mladića Vujadin Vujović nekoliko puta se obratio članovima svoje porodice riječima – evo, pogledajte ubicu, da vidite ko vam je ubio brata i sina, na što je Vojvodić kazao - ajde, batali više.

Pošto je sudija dao kraće obrazloženje osuđujuće presude, sestra pokojnog Vujovića je na izlasku iz sudnice kazala Vojvodiću: ,,Imaš i ti djecu, k… ti se iskopala“.

Kulminacija napete atmosfere uslijedila je kada je brat pokojnog Vujovića nasrnuo na Vojvodića dok su izlazili iz sudnice.

Odmah je reagovala policija u sudu, kao i zatvorski čuvari i spriječili dalji incident. Vujadin Vujović, otac pokojnog Vujovića, nakon toga, ispred zgrade Višeg suda, izvinio se policajcima pojašnjavajući da su njegovog sina nadjačale emocije.

- Primijetio sam da se Vojvodić smijao prilikom ulaska u sudnicu. On mi se smije već dvije i po godine. Ali što da radim. Moj sin je pokušao da ga napadne. To su emocije, brat mu je ubijen. Moram da poštujem zakon, ovu instituciju, policajce što rade – kazao je Vujadin Vujović.

On je kazao medijima da je zadovoljan kaznom na koju je osuđen Vojvodić, ali ne i kaznom koju je dobio Đikanović.

- Što se tiče presude okrivljenom Draženu Vojvodiću - to je u redu, zadovoljan sam. Ali ovaj drugi, gospodin Đikanović, što mi je sina zapalio, dobio je pet godina zatvora, to je sramno za to krivično djelo.

Na Cetinju podmetnut požar na vozilu advokata

PODGORICA - Automobil cetinjskog advokata Petra Martinovića oštećen je u požaru koji je izbio u ponedjeljak oko dva sata poslije ponoći, nezvanično je potvrđeno Pobjedi iz Uprave policije.

Iz policije su naveli da je pričinjena manja materijalna šteta na vozilu.

- Utvrđuju se sve okolnosti događaja. Uviđaj je u toku - kazali su iz Uprave policije. Advokatska komora Crne Gore najoštrije je osudila vandalski i nasilnički akt i ocijenila da ovakvi napadi ne predstavljaju samo ugrožavanje pojedinaca, već su i direktan udar na prav-

nu sigurnost, vladavinu prava i funkcionisanje pravosudnog sistema u cjelini. -Zahtijevamo od nadležnih državnih organa da u što kraćem roku rasvijetle ovaj i sve druge napade na advokate, odnosno otkriju počinioce ovih krivičnih djela i na taj način zaštite advokate od eventualnih budućih napada - navodi se u reagovanju Advokatske komore.

Ističu da je takav gnusni čin istovremeno napad na advokaturu, kao nezavisnu i samostalnu profesiju. Podsjećaju da su uputili predlog Ministarstvu pravde Crne Gore da se u Krivični zakonik Crne Gore uvede krivično dje-

lo napad na advokata, kojim bi se jasno definisalo i sankcionisalo fizičko nasilje, prijetnje i drugi oblici napada. -Međutim, nijesmo naišli na razumijevanje od strane nadležnog ministarstva, pa ovim putem pozivamo državne organe da bez odlaganja preduzmu sve zakonom predviđene mjere kako bi se što prije identifikovali i procesuirali počinioci ovog napada, te apelujemo da se u najkraćem roku još jednom razmotri predložena izmjena zakonskih rješenja, koja ima za cilj sistemsku zaštitu advokata - dodaju iz Advokatske komore. Cijene da bez snažne i nedvosmislene podrške države u za-

Zapaliti momka, moga sina od 23 godine, dobiti za to pet godina zatvora – nedopustivo je. Žalićemo se – kazao je Vujadin Vujović.

On je naveo da je Đikanović sve priznao tužilaštvu kada su mu predočili da imaju dokaze protiv njega. - Đikanović je sarađivao sa tužilaštvom, kada je ,,voda došla do poda“, ,,propjevao“ je – zaključio je on.

Prema navodima optužnice, Vojvodić je 31. marta 2023. godine u mjestu Šteke, u Podgorici, na podmukao i svirep način ubio Vidaka Vujovića. Vojvodić je tog dana u periodu između 16 i 17.30 časova, zloupotrebljavajući povjerenje koje je Vujović imao prema njemu, došao po njega vozilom „golf“ barskih oznaka i odvezao ga do mjesta Šteke, gdje ga je ubio. Tužilaštvo je utvrdilo i da je Vojvodić zajedno sa okrivljenim Đikanovićem polio benzinom i zapalio tijelo Vujovića, da bi potom zajedno napustili lice mjesta. Zločin je otkriven 8. aprila prošle godine i to sasvim slučajno kada je vlasnik kuće u naselju Šteke obilazio teren oko porodičnog imanja. Među krunskim dokazima protiv optuženih za ovaj zločin je iskaz bivše djevojke Dražena Vojvodića. Advokatica Aleksandra Rogošić smatra da je njen branjenik Novica Đikanović prestrogo kažnjen budući da je, zahvaljujući njegovom priznanju, pomogao sudu u ovom predmetu. B. ROBOVIĆ

štiti advokata, pravna država ostaje samo deklarativni cilj. I iz Građanskog pokreta Ura su osudili podmetanje požara na vozilu advokata i odbornika u lokalnom parlamentu prijestonice Cetinje Petra Martinovića.

- Riječ je o bezobzirnom i kukavičkom mafijaškom pokušaju zastrašivanja koji zahtijeva hitnu reakciju nadležnih institucija, ali i zaštitu od strane države - poručili su iz Ure.

Od Uprave policije i Osnovnog državnog tužilaštva, ističu, zahtijevaju da se ,,slučaj što prije rasvijetli, pronađu počinioci i potencijalni nalogodavci, te da se otkrije motiv ovog sramnog čina“.

- Slučaj paljenja vozila Martinovića još jednom je pokazao da je bezbjednost na Cetinju na najnižem nivou i da institucije ništa suštinski ne doprinose da se tome stane na krajsaopštili su iz Ure. A. R.

Sa uviđaja ubistva Vidaka Vujovića

KOTOR: Predsjednik opštine o kritikama mjera za rješavanje saobraćajne gužve

Jokić: Semafori su donijeli dobro gradu

Semafori nijesu problem jer je gužva u saobraćaju postojala i prije njih. Jedina saobraćajnica u Kotoru može da istrpi maksimalno 700 vozila po satu u jednom smjeru, a u julu i decembru evidentirano je i po 800 i 850 vozila po satu – kaže Vladimir Jokić

KOTOR – U okviru procesa prilagođavanja druge faze semaforizacije, novi signalni planovi pokazuju dobre rezultate, stoga semafori neće biti ugašeni.To je Pobjedi kazao predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić, na upit o rezultatima tog procesa koji je lokalna

uprava započela prošlog mjeseca, a nakon sve učestalijih primjedbi i negodovanja građana da se pametni semafori ugase jer oni zapravo prave kolaps u saobraćaju. I pored „pametne semaforizacije“, Kotor i ove godine ljetnju turističku sezonu dočekuje sa velikim gužvama, zastoji-

ma, kolonama glavnom gradskom saobraćajnicom i u tunelu Vrmac.

POLITIKA

Jokić kaže da je priča o semaforima pokrenuta u okviru predizborne kampanje, a da je prva faza semaforizacije zasigurno dala dobre rezultate protočnosti saobraćaja u gradu. – Što se tiče druge faze, bilo je potrebno neko vrijeme da se postavi, pripremi, međutim kao i za sve u životu mogu se desiti određeni pehovi, pa je i u ovom slučaju bilo pehova i to nije sporno priznati. Međutim, semafori nijesu problem ovog grada, jer je gužva u saobraćaju postojala i prije

MATEMATIKA NA STRANI SEMAFORA: Kotor

semafora, postoji i kad se semafori ugase, jer svi smo mogli da svjedočimo da su jedno vrijeme semafori bili ugašeni i opet smo imali gužvu. Gužva je zato jer imamo broj vozila u Kotoru, koji je neadekvatan i neizdrživ za jednu ulicu - kazao je Jokić, navodeći podatak da glavna i jedina saobraćajnica u Kotoru može da istrpi maksimalno 700 vozila po satu u jednom smjeru, a da su u julu, ali i u decembru imali takozvani plotunast priliv saobraćaja gdje je evidentirano i po 800 i 850 vozila po satu.

– To je kao kad imate punu flašu vode i dovoljno je da sipate samo kap da prelije kad dođete do tog vršnog momenta. Ja sam ubijeđen da su semafori donijeli dobro ovom gradu, pa da nije ničeg drugog, doprinijeli su da mi danas imamo precizne brojke o saobraćaju u našem gradu i to na osnovu brojeva, matematike, struke, a ne na osnovu utisaka – kaže Jokić.

MATEMATIKA

On je kazao da je matematički potvrđeno da su određeni signalni planovi bili loši, da je algoritam otišao u lošem pravcu.

– Ti signalni planovi su ispravljeni, pušten je novi signalni plan koji daje dobre rezultate. I dok god budu pokazivali matematički da doprinose protočnosti saobraćaja i sigurnosti, semafori će biti u funkciji. Ukoliko se matematički dokaže da oni prave zagušenje, nemamo problem sa tim.

O ovome moramo razgovarati matematički i s aspekta struke, a ne na nivou utisaka je li Jokić postavio semafore pa ih treba

Riječ struke

Vladimir Jokić je iznio podatke mjerenja za ponedjeljak 7. aprila, kada su semafori bili ugašeni, da je stepen zauzeća bio 31,54 procenta, a 28. aprila, takođe ponedjeljak i sa ugašenim semaforima stepen zauzeća bio je 43,84 odsto. – Sa novim signalnim planom, sa upaljenim semaforima stepen zauzeća je bio 35,81. Broj vozila u redu, 7. aprila sa ugašenim semaforima bio je 85,05 u prosjeku, a 5. maja 90,83 procenta. Ovo su stručne analize, na ovome rade inženjeri, struka. Ali građani moraju znati da se broj vozila koji prolazi kroz naš grad u decembru i u špicu sezone razlikuje u 10 do 15 procenata. Gužvu stvara ogroman protok saobraćaja kroz Kotor. Niko iz inata neće da radi bilo što i dok god je matematika takva da pokazuje da semafori doprinose a ne odmažu oni će raditi - zaključio je Jokić.

gasiti ili ne. Stanje se prati na dnevnom nivou i rezultati su za sada dobri - kazao je Jokić. I. KOMNENIĆ

PLJEVLJA: Opština najavila prekid loših praksi prilikom uređenja gradskih saobraćajnica

Asfaltiranje ulica počeće tek kad

Vodovod otkloni kvarove na mreži

PLJEVLJA – Opština je najavila da će uskoro početi asfaltiranje gradskih saobraćajnica. Kako bi se izbjegla stara praksa da se zbog kvarova prekopavaju tek završene ulice, angažovana je firma „PAN inženjering“ iz Čačka koja je utvrdila oko 20 kvarova na mreži. – U narednim danima naše ekipe će pojačano raditi na njihovom otklanjanju kako bi ulice bile spremne za predstojeće asfaltiranje – saopšteno je iz Vodovoda. Iz Opštine i Vodovoda apeluju na građane za strpljenje i razu-

hiljada eura koštaće radovi u Ulici Sloba Dragaševića

mijevanje zbog otežanog kretanja i gužvi u saobraćaju tokom izvođenja radova, kako bi posao bio završen blagovremeno, na kvalitetan način i kako bi se prekinula praksa prekopa ulica nakon asfaltiranja. U zajedničkom saopštenju

navode da je potpisan ugovor između Opštine i Vodovoda o rekonstrukciji vodovodne i izgradnji kišne kanalizacije u Ulici Sloba Dragaševića. Ukupna vrijednost radova iznosi 90.959 eura, a planirani rok završetka je 60 dana od dana uvođenja izvođača u posao. – Izgradnjom kišne kanalizacije u ovoj ulici konačno će se riješiti višedecenijski problem stanara sa čestim poplavama koje su, nakon obilnih padavina, nanosile štetu i pravile ozbiljne probleme mještanima ove gradske zone – zaključuje se u saopštenju. C.G.

BUDVA – Podijeljena su sredstva, ukupno 222.000 eura, namijenjena za sufinansiranje sporta. Podršku opštine dobila su 32 kluba, od kojih je 25 za pojedinačne i sedam za ekipne sportove.

U kategoriji pojedinačne sportske discipline podršku su dobili Stonoteniski klub ,,Budva“ – 4.500 eura, Karate klub ,,Stari grad“ 5.000, Bokserski klu b ,,Budva“ –24.000, Boćarski klub „Maini“ – 10.000 eura, a Taekwondo klub ,,Montenegro stars“ – 6.100 eura, Gimnastički klub Budva podržan je sa 10.000 eura, Karate klub „Budva“ –6.200, Ju-jutsu klub „Budva“ – 9.500, Klub sportskog ribolova „Delfin“ – 3.000, Plivački klub „Orka“ – 3.850, Šahovski klub „Dama“ – 4.000, Ju-jutsu klub „Ne-waza“ – 7.500, Džudo klub „Budva” – 2.365, Boćarski klub „Omladinac” – 3.340, Karate klub „Ris21“ – 6.600, Klub za sportski ribolov „Posejdon“ – 2.500 eura, Teniski klub „Maestral“ –5.000, Džudo klub „Jadran“ – 5.500, Klub za sportski ribolov „Širun“ – 3.500, Teniski klub „Budva-Rivijera“ –3.000 eura. Klub praktičnog streljaštva ,,Budva“ podržan je sa 1.500, Skijaški klub „Reljina“ sa 1.500, Streljački klub „Budva“ – 6.650, Jedriličarski klub „Galiola“ – 2.000 a Karate klub „Grbalj“ – 6.450 eura. U kategoriji ekipne sportske discipline odbojkaški klub „Mediteran“ – 16.000 eura, Košarkaški klub „Mogren Basket“ – 8.120 eura, Košarkaški klub „Budva bask. 2017“ –8.000, Košarkaški klub ,.Basket Magic“– 6.500, Košarkaški klub „BU2stars“ – 8.825, Fudbalski klub „Budva“ – 24.000, Odbojkaški klub „Libero“ Petrovac – 7.000 eura. C.G.

BAR – Kuća maslina raspisala je javni konkurs za najljepšu fotografiju na temu masline. Kako je navedeno u propozicijama, fotografija treba da oslikava harmoniju tradicije i savremenosti crnogorske poljoprivredne proizvodnje, kao i duha crnogorskog naroda. – Maslina - kraljica primorskog pejzaža, treba da bude centralni simbol fotografije, oslikavajući surov život u kršu kojem ova hraniteljica daruje plodnost, dok se istovremeno prepliću elementi tradicije i savremenih vrijednosti – navedeno je u konkursu. C.G.

DOSTA POSLA: Radnici Vodovoda popravljaju cjevovode

KOLAŠIN: Propao tender za izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda

Kolektor i dalje –samo na papiru

KOLAŠIN – Tender za izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda u Kolašinu, u mjestu Bakovići, poništen je pa je neizvjesno kada će početi rješavanje tog višedecenijskog ekološkog problema.

Tender je raspisan i sproveden u skladu sa FIDIC Žutom knjigom i zakonodavstvom Crne Gore i po strogim pravilima Evropske investicione banke. Kako je objavljeno na zvaničnom portalu javnih nabavki Evropske unije, nije primljena ni jedna ponuda, niti zahtjev za učešće. Zbog toga je tender zatvoren bez izbora izvođača.

INVESTICIJA

Postrojenje za preradu otpadnih voda, izgradnju kanalizacione mreže i jačanja sistema vodosnadbijevanja je investicija koja je godinama zastuplejna u razvojnim planovim. Projekat je vrijedan 11,9 miliona eura finansira se iz kreditnih sredstava Evropske investicione banke i grant sredstava Investicionog okvi-

Na tender, raspisan i sproveden po pravilima Evropske investicione banke, nije stigla ni jedna ponuda, niti zahtjev za učešće. Tako će se do daljnjeg, kao i sada, najveći dio otpadnih voda, bez prethodnog tretmana, ispuštati u potoke i rijeke Taru i Plašnicu. U funkciji će biti i oko 1.300 septičkih jama

ra za Zapadni Balkan –WBIF. Iz Vlade je ranije saopšteno da će Kolašinu, za prvu fazu, biti proslijeđen kredit od četiri milona eura, od sredstava iz ugovora za projekat ,,Vodosnabdijevanje i otpadne vode u Crnoj Gori“. Predviđa se izgradnja kanalizacione mreže u centru Kolašina, naseljima Dulovine, Breza i Smailagića Polje, dužine od 9,2 km, izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Bakovići projektovanog kapaciteta 6.000 stanovnika. Sve bi se, prema programu, realizovalo u dvije faze (od čega će u prvoj fazi biti izgrađe-

sistemi za prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda koji bi „pratili“ i čuvali njenu prirodnu savršenost. Izgradnja fekalne mreže počela je 1995. godine, a završena je do 2000. godine. Kanalizaciona mreža u Kolašinu dugačka je oko 3,5 kilometara. Na mrežu je priključeno 850 korisnika što čini 8,5 odsto ukupnog broja stanovnika. Procjenjuje se da je upotrebi oko 1.300 septičkih jama. Problem je što na dijelu fekalne kanalizacije postoje dionice sa priključcima atmosferske kanalizacije. Da ga treba hitno rješavati govori podatak da je aktivno 15 gradilišta, te da se gradi šest hotela.

LAGUNE

NIKŠIĆ: Počinje akcija „Naš grad, naš od(b)raz“

no za 4.000 stanovnika) kao i sprovođenje prioritetnih mjera vodosnabdijevanja sa nizom složenih tehničkih komponenti kroz biološki tretman otpadnih voda i savremenu SCAD-a kontrolu sistema vodosnabdijevanja. Kanalizaciona mreža koja bi se izgradila, zadovoljila bi potrebe oko 3.000 stanovnika u centru grada sa prigradskim naseljima Breza i Dulovine kao i djelimično potrebe Smailagića Polja i Gornjeg Pažanja. Ovaj projekat bio dao veliki doprinos smanjenju zagađenja turističkog Kolašina i rijeke Tare. ,,Suza Evrope“ je ugrožena time što ne postoje

U preatećoj dokumentaciji za elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat postrojenja za tretman otpadnih voda, autor Green Environment Services DOO, navodi da se najveći dio otpadnih voda, bez prethodnog tretmana, ispušta u potoke i rijeke Taru i Plašnicu. – Otpadne vode iz kanalizacionog sistema grada ispuštaju se direktno u lagune koje se nalaze na sjeveru grada, u oblasti Breze. Lagune ne funkcionišu ispravno jer nijesu obložene, a zemlja je dovoljno propusna da otpadne vode iz lagune 1 poniru u zemlju. Izlaz iz lagune 1 do lagune 2 nalazi se na takvom nivou da otpadne vode nikada ne stižu do lagune 2. Laguna koja je trenutno u funkciji ima sloj mulja na dnu debljine 30 do 60 centimetara. Mulj prolazi kroz proces fermentacije, pri čemu stvara neprijatne mirise i tako ozbiljno narušava kvalitet životne sredine. Pored toga, postoji mogućnost kontaminacije rijeke Tare, koja je kao krajnji recipijent otpadnih voda udaljena svega oko 25 metara – piše u dokumentaciji.

Crna Gora se u pretpristupnim pregovorima (Poglavlje 27) obavezala da do 2035. godine izgradi postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za sve zajednice koje imaju opterećenje otpadnim vodama u ekvivalentu od 2.000 stanovnika. Sada ih ima 11 u Podgorici, Nikšiću, Budvi, Herceg Novom, Kotoru, Tivtu, Mojkovcu, Žabljaku, Šavniku, Pljevljima i Beranama.

D. DRAŠKOVIĆ

NIKŠIĆ – Druga polovina maja i naredni mjesec u gradu podno Trebjese proteći će u znaku ekoloških akcija koje će organizovati Turistička organizacija Nikšića pod motom „Naš grad, naš od(b)raz“.

Direktor TO Nikšić Mitar Barać kaže kako im je želja da najatraktivnije lokalitete u ovom gradu očiste i kultivišu u susret ljetnjoj turističkoj sezoni. – Nikšić je godinama bio tranzitno mjesto, ali posljednjih godina, zahvaljujući brojnim festivalima i drugim manifestacijama, mjesto je u kojem se turisti zadržavaju, pa makar na nekoliko dana. Ljeti nam fali smještajnih kapaciteta, fali nam makar jedan veći hotel, ali nadamo se da će uskoro biti i takvih investicija, a do tada na nama je da učinimo što možemo, a najjednostavnije je i ujedno najneophodnije

organizovati ekološke akcije. Već je organizovana akcija čišćenja na Slanom jezeru, a brojne građane, predstavnike NVO, volontere i institucije očekujemo da nam se pridruže i u predstojećim kako bi uljepšali sliku grada u kome živimo. Vjerujem da ćemo na ovaj način uticati i na podizanje svijesti o važnosti očuvanja životne sredine i pravilnog odlaganja otpada, da ćemo uljepšati atraktivna mjesta i učiniti ih prijatnijim za boravak sugrađana i turista – riječi su Mitra Baraća. Park-šuma Trebjesa čistiće se 20. maja, sedam dana kasnije Eko park Blace, jezero Krupac 3. juna, Rimski most 10. juna, Carev most 17. juna, a Gornjepoljski vir 24. juna. Sve akcije počinju u 10 časova. Akciju Turističke organizacije podržali su lokalna uprava, Ekološki pokret Ozon i Elektroprivreda Crne Gore. Ra. P.

ANDRIJEVICA: Podrška Opštine sportistima

46.000 eura

ANDRIJEVICA – Na konkurs za sufinansiranje programa rada sportskih klubova za ovu godinu stiglo je pet prijava. Podršku su dobili – Rukometni klub Komovi – 20.590 eura i istoimeni Fudbalski klub – 15.409 eura. Kako je objavljeno na sajtu opštine, prijave Šahovskog kluba Komovi i Streljačkog kluba 67,9 mm bile su nepotpune a SRD Veterani prijavu nije dostavilo blagovremeno. C. G.

BIJELO POLJE: Sekretar za investicije zadovoljan radovima na dionici do Bistrice

BIJELO POLJE – U toku je izgradnja druge faze puta od Gubavča do Bistrice, koja podrazumijeva asfaltiranje drugog sloja u dužini oko devet kilometara. Sekretar za investicije Mensur Hajdarpašić kazao je za Pobjedu da će u okviru projekta biti izgrađeni i svi prateći saobraćajni elementi – rigole, odbojne grede, ivičnjaci i sve što jedan savremeni put treba da ima. – Važno je istaći, da se u Mjesnoj zajednici Gubavač, u du-

žini oko 800 metara, radi proširenje postojećeg puta, tako da će i ta dionica biti po svim standardima. Pored toga, kroz Gubavač grade se trotoari i rasvjeta koji će garantovati sigurniji i bezbjedniji saobraćaj za pješake. Završetak ovog puta je još jedna stepenica koja je bila potrebna da pređemo, kako bismo se konačno približili dugo očekivanoj valorizaciji Đalovića pećine. Kada kažem valorizacija, moje mišljenje je da smo u ovom momentu do-

sta blizu, da makar djelimično taj projekat možemo da pustimo u funkciju za naše građane i za potencijalne turiste – stiče Hajdarpašić. Navodi da je u planu izgradnja pristupnih puteva, koji nijesu bili obuhvaćeni prvobitnim projektom, kako bi mještani mogli nesmetano da priđu do svojih kuća i imanja. – Radiće se i 90 pristupnih puteva, to su postojeći putevi iz ranijeg perioda, a projektant je predvidio određeni broj novih gdje je

to tehnički bilo izvodljivo. Vrijednost projekta je oko 2,5 miliona eura, a izvođač radova je bjelopoljska firma Konstruktor. Rok za završetak radova je četiri mjeseca – ističe Hajdarpašić. Kaže da je zadovoljan dinamikom radova.

– Ovih dana je dinamika veoma dobra. Nadamo se da će radovi biti završeni u roku, tako da očekujem da do kraja ljeta građani na tom području dobiju savremen put – poručio je Hajdarpašić. B. ČOKOVIĆ

Izložba fotografija Novaka Abramovića otvorena na Dvorskom trgu na Cetinju

Slikom prepričao istoriju slobode

CETINJE – Izložba fotografija „Oslikani trenuci kroz objektiv – Proslave Dana nezavisnosti (2006–2025)“, autora Novaka Abramovića, otvorena je juče na Dvorskom trgu na Cetinju.

Otvarajući izložbu, v. d. sekretarke Sekretarijata za kulturu Prijestonice Cetinje Anđela Ćipranić kazala je da je izložba prilika da zakoračimo kroz skoro dvije decenije naše savremene istorije – ne riječima, ne statistikom već slikama koje govore više od hiljadu riječi. - Fotografije koje vidite nijesu samo dokument vremena – one su sjedočanstvo emocije, ponosa, zajedništva i duha jednog naroda koji je kročio putem obnove svoje nezavisnosti. Novak Abramović, kroz svoj objektiv, nije samo bilježio događaje – on ih je osjećao. Svaka fotografija nosi dah trenutka: od spontane radosti djece s crnogorskim za -

stavama do ozbiljnosti pogleda starijih koji pamte i cijene put kojim smo prošli – kazala je Ćipranić. Autor izložbe, fotograf Novak Abramović, prisjetio se istorijskog trenutka iz 2006. godine, kada je Crna Gora ponovo postala samostalna država. - Kao fotograf, pamtiću za sva vremena pogled sa Cetinja tog 21. maja. Bilo je to sunčano jutro, a ja sa kamerom u rukama među prijateljima i komšijama bilježio sam suze sreće i zastave koje su ponosno vijorile. Svaka fotografija u ovoj izložbi priča priču o čovjeku i domovini, njihovoj upornosti, radosti i ponosu. Upravo ta iskrena atmosfera inspirisala me je da kroz objektiv zabilježim trenutke od 2006. do 2025. godine i slikom prepričam našu istoriju slobode – kazao je Abramović. Izložba će biti postavljena na Dvorskom trgu do 31. maja 2025. godine. J. Đ. P.

Slobodan Slovinić večeras izlaže u Podgorici „Likovne minijature“ u Galeriji „Most“

PODGORICA – Samostalna izložba radova ,,Likovne minijature“ autora Slobodana Boba Slovinića biće otvorena večeras u 19 sati u Galeriji ,,Most“, povodom Dana crnogorske nezavisnosti. Slovinić je u katalogu zapisao da su likovne minijature začete davno i da su nastajale u njegovoj stvaralačkoj nutrini, duboko u duši. Nije, kako je rekao, bio uopšte svjestan šta će na kraju iz svega ispasti. Slovinić je rođen 1943. godine u

Budvi. Diplomirao je na Akademiji za primenjene umetnosti u Beogradu, na Odsjeku unutrašnje arhitekture. Bio je na studijskim putovanjima u Grčkoj, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Iraku, SSSR-u i Španiji. Do sada je imao preko 50 samostalnih i više od 350 grupnih i kolektivnih izložbi u našoj zemlji i inostranstvu. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja. Izložbu organizuju Galerija ,,Most“ i KIC „Bijeli Pavle“ iz Danilovgrada. A. Đ.

Poziv za rezidenciju u Kući Stojanovića Pisac da napiše djelo, Biblioteka da ga štampa

PODGORICA – Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“ raspisala je poziv za učešće na književnoj rezidenciji. Pisac koji bude izabran boraviće u Podgorici, u Kući Stojanovića od 1. do 15. septembra. Prijave se mogu slati do 10. jula. Prijave treba slati na imejl nbibliotekapodgorica@podgorica.me Pisac-rezident dužan je da za vrijeme svog boravka u Podgorici napiše književno djelo (poezija, proza ili drama). Izdavač književnog teksta, napisanog tokom rezidencijalnog boravka, biće Biblioteka, koja pokriva i troškove puta, smještaja i boravka. An. R.

PODGORICA – U vremenu sveprisutne nesigurnosti i otuđenosti izložba radova „Izvan granice“ crnogorske umjetnice Marije Radusinović nije samo umjetnički događaj već i poziv na buđenje, na iskreno suočavanje sa sobom i svijetom oko nas.

Postavka, koju je publika nedavno mogla da pogleda u Centru za kulturu Prijestonice, istražuje kompleksne odnose između pojedinca i kolektiva, stvarnosti i iluzije, straha i transformacije.

Kroz neobične i dinamične likove koji simbolizuju savremenu egzistencijalnu borbu, Radusinović otvara prostor za promišljanje o granicama – onim vidljivim i onim koje sami sebi namećemo. U razgovoru za Pobjedu govori o simboličkoj ravni izložbe, unutrašnjoj borbi čovjeka i izazovima sa kojima se on danas suočava…

POBJEDA: Na koji način povezujete temu izložbe sa današnjim svijetom – savremenim izazovima (ličnim i kolektivnim)?

RADUSINOVIĆ: Izložba se bavi pitanjem unutrašnje potrage i granica, kako ličnih, tako i kolektivnih. U današnjem svijetu, gdje se suočavamo s globalnim izazovima kao što su društvena nepravda, politička nesigurnost, otuđenost i usamljenost, umjetnost postaje način da se preispita šta znači biti čovjek u savremenom društvu. Moji radovi istražuju te granice, kako one unutrašnje, tako i one koje nameće društvo, pozivajući posmatrača da razmisli o vlastitim granicama i mogućnostima za rast i transformaciju.

POBJEDA: Na koji način nas putem umjetnosti pozivate da razmislimo o dubljim pitanjima postojanja i života u današnjem svijetu?

RADUSINOVIĆ: Radovi na izložbi prikazuju likove koji su u stalnoj evoluciji, simbolizirajući dinamiku savremenog života, konflikte za borbu sa normama koje društvo nameće, ali i za mogućnost transformacije. „Izvan granice“ je poziv da se oslobodimo postavljenih granica, da istražimo nepoznato, kako u svijetu oko nas, tako i u našem unutrašnjem svijetu.

POBJEDA: Da li deformiteti na ljudima na Vašim radovima predstavljaju zapravo njihov unutrašnji karakter?

RADUSINOVIĆ: Da, deformiteti u mojim radovima su

Marija Radusinović za Pobjedu o izložbi „Izvan granice“ koja poziva

Umjetnost može iz usamljenosti i

Rad Marije Radusinović

Živimo u vremenu političkih turbulencija, ekonomske nejednakosti i društvenih nepravdi. Kroz svoju umjetnost pokušavam da razotkrijem te nepravde i istaknem ulogu pojedinca u suočavanju sa njima – istakla je Radusinović

simbolički prikazi unutrašnjih borbi, nesigurnosti, ali i snage. Oni ne označavaju fizičku deformaciju, već emotivne i psihološke procese kroz koje ljudi prolaze. U tom smislu, oni predstavljaju unutrašnji svijet, koji je često nesavršen i haotičan, ali ujedno i izvor transformacije.

POBJEDA: Koje sve granice ispitujete u radovima?

RADUSINOVIĆ: Granice koje ispitujem su mnoge – fizičke, emocionalne, društvene, pa i moralne. Kroz moje

radove pozivam posmatrače da razmisle o granicama koje smo postavili sebi, bilo da se radi o uvjerenjima, normama ili strahovima. Takođe, istražujem granicu između stvarnosti i iluzije, između unutrašnjih želja i spoljnog svijeta, između pojedinca i kolektiva.

POBJEDA: Da li je bilo trenutaka kada ste i Vi sami morali da pređete „vlastite granice“ tokom rada na ovim djelima?

RADUSINOVIĆ: Svaki put kada radim na novim djelima moram da preispitam vlastite granice. Bilo je trenutaka kada sam se suočavala sa sopstvenim strahovima, nesigurnostima i sumnjama u ovom procesu, ali svaki put kad sam prešla te granice otkrila sam nove dimenzije sebe i svoje umjetnosti. Granice su tu da nas izazovu, da nas natjeraju da rastemo, a umjetnost je proces stalnog pomjeranja tih granica.

POBJEDA: U djelima istražujete unutrašnje borbe modernog čovjeka, a usamlje-

Počele probe za rimejk kabarea ,,Ajmo na sex“ u režiji Lidije Dedović, premijerna produkcija ,,Bina.arta“ O

PODGORICA – Počele su probe za kabare ,,Ajmo na sex“, koji režira Lidija Dedović prema tekstu Valentina Krasnogorova, a koja će premijerno biti izvedena ovog ljeta u Centru kulturnih zbivanja ,,Ribnica“. U pitanju je prva nezavisna produkcija ,,Bina.arta“.

Ovo je rimejk kabarea Crnogorskog narodnog pozorišta, koji je premijerno izveden 1. novembra 2007. godine u režiji Dedović. U pitanju je, kako je svojevremeno zapisala rediteljka, imaginativni svijet libida i potisnutih želja, kabare o seksualnosti kao spasu i nužnosti.

Ona je kazala da joj je zadovoljstvo da radi rimejk svog kabarea u CZK ,,Ribnica“, koji je opisala kao ,,multigeneracijski prostor koji objedinjuje generacije Titograda i Podgorice i autentnično jezgro grada“. – Ovo je atraktivan, uzbudljiv, duhovit i pametan kabare o seksualnosti, (ne)komu-

nikaciji i potrebi za bliskošću u furioznom i usamljeničkom vremenu koje nas udaljava –kazala je Dedović. Nemanja Đurašković, direktor Odjeljenja marketinga Crnogorske komercijalne banke, koja je vodeći spoznor predstave, istakao je da su odlučili da podrže prvi projekat ,,Bina.

Novak Abramović govori na otvaranju izložbe

da izbavi otuđenosti

usamljenosti je izazov, ali mislim da umjetnost ima ključnu ulogu u tome. Umjetnost može da služi kao most između pojedinca i svijeta, kao alat za samospoznaju i refleksiju. Moj rad poziva na introspekciju, na razumijevanje da nismo sami u svojim borbama, da nas umjetnost povezuje s drugima i podstiče da izađemo iz stanja otuđenosti.

PODGORICA – Islamska zajednica u Crnoj Gori uputila je dopis Glavnom gradu - Sekretarijatu za kulturu i sport povodom idejnog rješenja revitalizacije tvrđave Ribnica u Staroj varoši.

Dopis je potpisao glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Podgorica Džemo ef. Redžematović, a u njemu se izražava duboka zabrinutost zbog izostavljanja ključnih elemenata islamske i kulturne baštine sa ovog značajnog istorijskog lokaliteta.

Islamska zajednica u Crnoj Gori negodovala zbog idejnog rješenja revitalizacije tvrđave Ribnica u Staroj varoši

P OBJEDA: Vaša djela često reflektuju društvene nepravde i političke tenzije, prikazujući kako moćni sistem oblikuje naše živote i slobode. Koliko se društvena i politička dešavanja u Crnoj Gori reflektuju na Vas i Vaša djela?

POBJEDA: Šta za Vas znači biti umjetnik danas u Crnoj Gori?

RADUSINOVIĆ: Biti umjetnik danas u Crnoj Gori znači biti kritički nastrojen ne samo prema društvu nego i prema sebi. Umjetnost je prostor za slobodu mišljenja i izraza, ali i za preispitivanje vlastite uloge u društvu. Nažalost, u svijetu u kojem se sve lakše konzumira, a istinske vrijednosti često ostaju na margini, biti pravi umjetnik znači i boriti se za svoje mjesto, za autentičnost i dubinu. Time morate biti spremni da umjetnik danas znači biti glas onih koji nemaju glas, tragati za istinom u svijetu prepunom površnosti i manipulacije i svojim radom provocirati promjene, makar one bile male, lične i unutrašnje. Glas onih koji nemaju glas

nost i otuđenost su samo neki od simbola savremenog društva. Na koji način ,,probuditi“ čovjeka iz tih stanja?

RADUSINOVIĆ: Probuditi

čovjeka iz stanja otuđenosti i

RADUSINOVIĆ: Živimo u vremenu političkih turbulencija, ekonomske nejednakosti i društvenih nepravdi. Kroz svoju umjetnost pokušavam da razotkrijem te nepravde i istaknem ulogu pojedinca u suočavanju sa njima. Moja djela postavljaju pitanje šta znači biti slobodan u društvu koje ne dopušta potpunu slobodu izraza i misli.

POBJEDA: Šta za Vas znači „biti izvan granice“ – da li se to odnosi na unutrašnji svijet ili umjetničke forme?

RADUSINOVIĆ: ,,Biti izvan granice“ za mene znači sloboda – sloboda da istražujem nove dimenzije, da pomjeram granice u umjetnosti, kao i u životu. To se odnosi kako na unutrašnje svjetove, tako i na umjetničke forme. Bez pomjeranja granica ne bismo imali napredak, ni u umjetnosti ni u samom postojanju.

POBJEDA: Da li biste izložbu opisali kao ličnu ispovijest, univerzalnu poruku –ili oboje?

RADUSINOVIĆ: Kao oboje. Svaki rad ima ličnu dimenziju, jer istražuje moja vlastita iskustva, borbe i transformacije, ali istovremeno se obraća univerzalnim temama, pitanjima postojanja, slobode, borbe sa samim sobom i društvom. U tom smislu, izložba je lična ispovijest koja se može povezati sa svakim posmatračem. A. ĐOROJEVIĆ

U dopisu se iznose tri jasna zahtjeva – ispravna identifikacija lokaliteta kao Depedogen, utemeljena u istorijskim i stručnim izvorima, a koji je Glavni grad imenovao kao tvrđavu Ribnica, zatim uvrštavanje džamije Mehmeda Fatiha sa munarom u idejno rješenje revitalizacije, na osnovu postojećih kartografskih i arhivskih podataka i odobrenje za izvođenje arheoloških istraživanja, koja bi se sprovela u saradnji sa relevantnim institucijama i pod stručnim nadzorom. U prilogu dopisa Glavnom gradu dostavljeni su fotografija iz Marubijeve kolekcije i originalni katastarski crtež lokaliteta iz perioda Osmanske imperije, sa jasno ucrtanom džamijom i munarom. Podsjetimo, tvrđava Ribnica/ Depedogen dobila je svoj prvi integrisani virtuelni model koji je prije nekoliko dana predstavljen u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. Digitalna rekonstrukcija, izrađena na osnovu arhivskih podataka i arheoloških izvještaja, otkriva kako je monumentalna građevina nekada izgledala i postavlja temelje za njen budući konzervatorski preporod. Islamska zajednica je, kako se ističe u saopštenju, sa inter esovanjem ispratila najave revitalizacije ovog prostora koji se nalazi u sr-

Traže

arta“ i renomiranu rediteljku zbog toga što ,,vjeruju u teatar koji ne pristaje na tišinu i umjetnost koja nas mjeri pitanjima, a ne odgovorima“. – Riječ je o predstavi koja provocira i pokreće. I baš zato nam je važno da budemo tu. Tu smo da podržimo slobodu stvaranja i umjetnost koja nas

mijenja – rekao je Đurašković. Iz „Bina.arta“ zahvalili su i drugim sponzorima – PZU Milmedika, Romulus partners. Glumačko-muzički bend kabarea čine: Lazar Dragojević, Julija Milačić Petrović Njegoš, Lara Dragović, Miloš Kašćelan, Itana Dragojević, uz kompozitore i muzičare Mariju Mitrović i Mladena Nikčevića Kostimografiju potpisuje Lina Leković, a koreografiju Tamara Vujošević-Mandić An. R.

Depedogen

cu istorijske Podgorice, ali da sadržaj objavljenog idejnog rješenja, kako se navodi, ,,pokazuje selektivnost u tumačenju kulturnih slojeva“ i ,,ignoriše postojanje džamije sultana Mehmeda Fatiha sa munarom“, iako je njeno postojanje jasno dokumentovano u brojnim istorij-

skim, arhivskim i kartografskim izvorima. – Još je ozbiljnije to što se ovakvim pristupom stvara utisak institucionalnog prećutkivanja jednog čitavog segmenta kulturno-vjerske baštine, i to na prostoru koji je bio simbol zajedničkog života i identiteta Podgorice – navodi se u dopisu.

U dokumentaciji koja je dostupna javnosti lokalitet se netačno naziva ,,Tvrđava na Ribnici“, čime se zanemaruje autentičan naziv Depedogen, koji je potvrđen u brojnim osmanskim i evropskim dokumentima.

– Dodatno, autor idejnog rješenja u jednom dijelu se poziva na poznatu sliku iz Marubijeve kolekcije, a istovremeno izostavlja sadržaje koji su na toj istoj slici jasno prikazani – džamiju i njenu munaru, koje su ucrtane i numerisane kao objekti 9 i 10 na zvaničnom planu tvrđave. Selektivni pristup u procesu revitalizacije nudi pogrešnu sliku i nije u cilju realnog predstavljanja nekadašnjeg stanja, pa se s pravom postavlja pitanje – s kojim ciljem se revitalizacija sprovodi? – ističe se u dopisu. Islamska zajednica podsjeća i da je u ranijem periodu podnosila zahtjev za izvođenje arheoloških istraživanja radi identifikacije temelja džamije i munare, ali taj zahtjev tada nije bio odobren. A. Đ.

Uspjeh kultne predstave „Potonja ura Njegoševa“ CNP-a na ,,Monofestu 2025“

PODGORICA – Kultna predstava ,,Potonja ura Njegoševa“ dobila je dva priznanja na Međunarodnom festivalu monodrame ,,Monofest 2025“ u kazahstanskom Kostanaju. Slobodan Marunović , prvak drame CNP-a, nagrađen je najznačajnijom nagradom za izvanredno glumačko umijeće. Na ceremoniji zatvaranja festivala obilježeno je i 37 godina od premijere ove kultne predstave u Crnogorskom narodnom pozorištu, maja 1988, koja je nastala prema tekstu Slobodana Tomovića u režiji Blagote Erakovića. Žiri je tim povodom Marunoviću uručio i Specijalnu nagradu za 37 godina kontinuiranog izvođenja predstave. Prema riječima Marunovića, simbolična je okolnost da je predstava ušla u 38. sezonu, koliko je i njen junak, vladika Rade, imao godina kada je napustio ovaj svijet.

– Okolnost da je interesovanje globalnih pozorišnih festivala nakon skoro četiri decenije koliko igram predstavu danas veće nego ikad potvrđuje dugovječnost i univerzalnost Njegoševe misli, koja i dalje odjekuje širom planete. S ovom predstavom sam već doživio sve što jedan glumac može da poželi, ali nagrade od večeras, kao i sve druge nagrade, samo u proteklih nekoliko godina, ovu predstavu čine življom nego ikad. Samo u ovom trenutku je aktuelno desetak festivalskih poziva na četiri kontinenta – rekao je Marunović. Kako je istakao član žirija Mentor Zilberaj tokom razgovora o predstavi, ,,igrati tako moćno jedno ovako uzbudljivo filozofsko djelo 37 godina više nije stvar profesionalnog uspjeha već misije!“ – „Potonja ura Njegoševa“ je internacionalna misija o Crnoj Gori, slobodi, traganju za

smislom i Njegošu – kazao je Marunović. Festival je ove godine okupio izvanredne glumačke interpretacije iz devet zema-

lja: Azerbejdžana, Crne Gore, Češke, Izraela, Jermenije, Kazahstana, Kirgistana, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država. An. R.

Marija Radusinović

Idejno rješenje rekonstrukcije tvrđave na Ribnici

Slobodan Marunović tokom izvođenja predstave

Američki predsjednik Donald Tramp najavio početak pregovora između Moskve i Kijeva o prekidu vatre, nakon dvosatnog telefonskog razgovora s Putinom

VAŠINGTON – Rusija je spremna da sarađuje sa Ukrajinom na memorandumu o budućem mirovnom sporazumu, rekao je juče ruski predsjednik Vladimir Putin nakon telefonskog razgovora s američkim kolegom Donaldom Trampom

Putin je ocijenio da je razgovor bio sadržajan, otvoren i izuzetno koristan, a zahvalio je Trampu na angažovanju u obnovi direktnih pregovora između Moskve i Kijeva. Putin je rekao da Rusija ostaje pri stavu da je neophodno zaustaviti borbena dejstva, ali je istakao da je privremeni prekid vatre moguć samo ukoliko se postignu odgovarajući dogovori, prenosi Hina. – Rusija će predložiti i spremna je da sarađuje sa Ukrajinom na memorandumu u vezi sa mogućim mirovnim sporazumom, uz definisanje niza stavova kao što su, na primjer, principi rješavanja, vremenski okvir mogućeg mirovnog sporazuma, uključujući i mogući prekid vatre na određeni period, ako se postignu relevantni sporazumi – kazao je Putin novinarima blizu Sočija. Ovo je bio treći telefonski razgovor Putina i Trampa ove godine. Prvi put su razgovarali 12. februara, a potom i 18. marta. Putin je rekao da bi, ako se postignu odgovarajući sporazumi, moglo doći do prekida vatre i dodao da direktni razgovori između Rusije i Ukrajine kreću u pravom smjeru. – Želio bih napomenuti da je, u globalu, stav Rusije jasan. Nama je najvažnije ukloniti temeljne uzroke ove krize. Samo treba da odredimo najučinkovitije načine za napredak prema miru – dodao je Putin.

On je nakon telefonskog razgovora s Trampom pozvao Ukrajinu da pronađe ,,kompromise koji odgovaraju svim stranama“, tri dana nakon bezuspješnih razgovora između Moskve i Kijeva u Turskoj.

Američki predsjednik Donald Tramp objavio je da je razgovarao sa ruskim liderom Vladimirom Putinom kao dio novog pokušaja Bijele kuće da učvrsti primirje i zaustavi pucnjavu u ratu u Ukrajini. Tramp je objavio post na socijalnoj mreži Truth Social nakon dvosatnog razgovora s

Rusija spremna za saradnju o mirovnom sporazumu

ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Vjeruje da je poziv prošao ,,veoma dobro“, dodajući da će ,,Rusija i Ukrajina odmah započeti pregovore o prekidu vatre i, što je još važnije, okončati rat“.

Bijela kuća je saopštila da je razgovor počeo 19. maja oko 10.30 po istočnom standardnom vremenu u Vašingtonu. Ranije juče, Tramp je takođe imao telefonski razgovor sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, saopštilo je ukrajinsko predsjedništvo.

Sekretar za štampu Bijele kuće Karolin Livit rekla je da je Trampov cilj bio da ,,vidi kraj ovog sukoba“, jer se ,,umorio i frustrirao s obje strane“.

Izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof, koji se već tri puta sastao s Putinom, izjavio je da će razgovor s ruskim predsjednikom ,,mnogo pomoći u određivanju gdje se trenutno nalazimo i kako da finalizujemo ove pregovore“.

– Oni se poznaju. Predsjednik je odlučan da postigne dogovor... Ako on to ne može, onda niko ne može – rekao je Vitkof intervjuu za ABC News. Tramp je najavio telefonske razgovore nakon što su ruski i ukrajinski pregovarači održali sastanak licem u lice u Istanbulu – prvi put da su se dvije strane susrele nakon što je Rusija pokrenula invaziju u februaru 2022. godine. Razgovori u Istanbulu, koji su uključivali i odvojene razgovore s američkim zvaničnicima, dali su samo skromne rezultate, uključujući dogovor o razmjeni do 1.000 ratnih zarobljenika. Nije postignuto obećanje o obustavi borbe, a tokom vikenda Rusija je pokrenula, kako je Ukrajina navela, jedan od svojih najvećih napada dronovima do sada.

Ruski pregovarači su, prema izvještajima, iznijeli maksimalističke zahtjeve Ukrajini –tražeći da se ukrajinske snage

povuku iz oblasti koje je djelimično okupirala Rusija – te druge uslove koji su prvi put postavljeni još u proljeće 2022. godine. Te uslove su Ukrajina, kao i mnogi njeni zapadni saveznici u više navrata odbacili kao neprihvatljive.

– Rusija je potpuno zaglavljena u prošlosti, odbija prekid vatre i stalno se poziva na sastanke iz Istanbula iz 2022. godine, pokušavajući nametnuti iste apsurdne zahtjeve kao i prije tri godine. Ovo je još jedan razlog zašto se pritisak na Rusiju mora pojačati. Moskva mora konačno razumjeti posljedice opstrukcije mirovnog procesa – izjavio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha na platformi Iks.

Otkako je preuzeo dužnost u januaru, Tramp je rješavanje rata Rusije protiv Ukrajine postavio kao glavni vanjskopolitički prioritet. Ti napori su osujećeni zbog nastavka ruskih ofanzivnih operacija na

Zelenski: Ukrajina neće odustati od teritorije

Ukrajina neće odustati ni od jednog dijela svoje teritorije, ponovio je Volodimir Zelenski.

- Niko se neće odreći naše zemlje, naših teritorija, niti našeg naroda - poručio je ukrajinski predsjednik na konferenciji za medije.

- Ako Rusija postavlja uslov da naše snage napuste sopstvenu teritoriju, to jasno pokazuje da ne želi primirje i da joj nije cilj da se ovaj rat završi - dodao je on. Ukrajinski predsjednik Zelenski izjavio je da je Donaldu Trampu ponovo potvrdio „da je Ukrajina spremna da pregovara direktno s Rusijom, u bilo kom formatu koji može dati konkretne rezultate“.

- Razmatramo sve moguće lokacije – Tursku, Vatikan, Švajcarsku. Ukrajinu ne treba ubjeđivati, naši predstavnici su spremni da donesu stvarne odluke u pregovorima, ali

frontu i nespremnosti Moskve da pristane na 30-dnevni prekid vatre – na što je Kijev već pristao.

– Ne postoje takozvane crvene linije niti jasno definisani ciljevi takozvane specijalne vojne operacije. Postoji samo jedan mjerljiv pokazatelj koji bi se mogao sažeti ovako: uzeti onoliko koliko se trenutno može uzeti – izjavila je za Radio Slobodna Evropa Margarita Zavadskaja, viša saradnica finskog instituta za međunarodne odnose. Kremlj odbija nazvati punu invaziju koju je pokrenuo protiv Ukrajine ratom, već je umjesto toga zove ,,specijalnom vojnom operacijom“.

– A ako se to može legitimizovati uz pomoć Trampa ili na neki drugi način, to bi bio optimalan ishod – dodala je.

Nakon početnih napetosti s Kijevom, frustracije Bijele kuće sada su usmjerene prema Moskvi, a ton javnih izjava američkih zvaničnika postaje sve oštriji. Tramp je sugerisao da ga Putin ,,zavlači“ i traži nove razgovore bez stvarne namjere da postigne mir.

Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije rekao da u Pojasu Gaze gladuju dva miliona ljudi

potrebno je obezbijediti da je i Rusija spremna za podjednako konstruktivan dijalog - napisao je Zelenski na Telegramu.

- Ako Rusija ne zaustavi masakre, ako ne oslobodi zatvorenike i taoce, ako Putin postavlja nerealne uslove, to znači da Rusija namjerno produžava rat –i da Evropa, Amerika i cijeli svijet treba da se postave u skladu s tim, uključujući i dodatne sankcije - ponovo je naglasio predsjednik Ukrajine.

– Da li nas zavlače? E pa, to pokušavamo otkriti – rekao je državni sekretar Marko Rubio u intervjuu za CBS News. – S jedne strane, pokušavamo postići mir i okončati jedan vrlo krvav, skup i destruktivan rat, pa je potrebna određena doza strpljenja. S druge strane, nemamo vremena za gubljenje – rekao je Rubio. Zelenski je prošle sedmice otputovao u Tursku zajedno sa svojim pregovaračima i obećao da će se sastati s Putinom. Posljednji put su se njih dvojica susreli 2019. godine, prije početka rata. Međutim, Putin je u posljednjem trenutku najavio da neće otputovati u Tursku. Zelenski je tokom vikenda posjetio i Vatikan, tražeći podršku novoizabranog pape Lava XIV. Ukrajinski lider se sastao i s američkim potpredsjednikom Džej Di Vensom i Rubiom u Rimu. To je bio prvi sastanak Zelenskog s Vensom nakon njihovog burnog susreta u Bijeloj kući u februaru, gdje je Vens pred novinarima oštro kritikovao ukrajinskog čelnika.

ŽENEVA – Generalni

direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus upozorio je juče na sve veći rizik od gladi u Pojasu Gaze gdje, prema njegovim riječima, već dva miliona ljudi gladuju.

– Rizik od gladi u Gazi raste

zbog namjernog uskraćivanja humanitarne pomoći, uključujući hranu, tokom tekuće blokade – rekao je generalni direktor SZO na otvaranju godišnjeg sastanka zemalja članica SZO u Ženevi.

On je dodao da „dva miliona ljudi gladuju dok su tone hrane, zaglavljene na granici, samo nekoliko minuta udaljene od njih“.

Pod pritiskom iz inostranstva, zbog blokade koja izgladnjuje Palestince u Gazi, Izrael je u nedjelju saopštio da će dozvoliti ograničeno nastavljanje humanitarne pomoći, uz pokretanje kopnenih operacija velikih razmjera u Gazi. Odluka da se dozvoli ulazak pomoći na palestinsku teritoriju, više od dva mjeseca na-

kon što je Izrael uveo blokadu Gaze 2. marta, „teška je, ali neophodna“, prema riječima izraelskog premijera Bendžamina Netanjahua Šef SZO je rekao da zaoštravanje sukoba, naređenja za evakuaciju, smanjenje humanitarnog prostora i blokada pomoći dovode do priliva žrtava u ve ć preop -

terećen zdravstveni sistem. – Ljudi umiru od bolesti koje se mogu spriječiti, dok ljekovi čekaju na granici, a napadi na bolnice uskraćuju ljudima njegu i obeshrabruju ih da je traže – dodao je on.

Prema njegovim riječima, nekoliko hiljada pacijenata je potrebno evakuisati iz Gaze iz medicinskih razloga.

Gebrejesus je pozvao države članice SZO da prihvate više pacijenata, a Izrael da dozvoli ove evakuacije i unos hrane i ljekova u Gazu. UN, kao i međunarodna humanitarna organizacija koja djeluje u Pojasu Gaze, već sedmicama osuđuju nestašice.

Priredila: R. U.–I.

Donald Tramp i Vladimir Putin

Volodimir Zelenski

Protest građana iz centra grada povodom najavljene gradnje objekta na prostoru između Bulevara Ivana Crnojevića i Beogradske ulice

Neće dozvoliti da neko igra tetris sa zgradama

Više od 100 stanovnika centra grada iz mjesnih zajednica Nova varoš i Gorica okupilo se juče po podne u znak protesta zbog pokušaja nastavka radova na izgradnji zgrade na zelenoj parceli između Bulevara Ivana Crnojevića i Beogradske ulice.

Među okupljenima bili su i predstavnici nevladinog sektora, ekološki aktivisti, predstavnici raznih udruženja, političkih partija... Kao i prije godinu, ponovili su da će nastaviti borbu da ne dozvole sječu stabala i gradnju bilo kakvog objekta na toj parceli, jer bi to devastiralo prostor i u velikoj mjeri im narušilo normalan život.

UŽASAN TREND

Član NVU ,,Ljubitelji Gorice i prirode“ i stanar kvarta ispod Gorice Sreten Radulović kazao je da svjedočimo užasnom trendu smanjivanja zelenih površina na račun neplanske gradnje.

- Ovo je za Podgoricu situacija sa katastrofalnim posljedicama. Grad u kotlini, koji se sve više naseljava, sa porastom stambenih jedinica i automobila morao bi da ima ogromno povećanje zelenih površina da bi se zadovoljio minimalni kvalitet osnovne ljudske potrebe, a to je čist vazduh. A radi se upravo suprotno. Centar grada je, nažalost, već prena-

- Ovo je isplanirano kao neki loše posloženi tetris u prostoru đe mu nije mjesto. Mislili smo da je stavljena tačka na to zbog čega i danas protestujemo, ali očigledno da nije. Okupljamo se protiv nehumane gradnje u samom centru Podgorice. Tražimo da se na ovoj površini zabrani gradnja – poručio je jedan od predstavnika stanara Vuk Pejović

trpan i ovakvi projekti prijete da ga učine totalno nefunkcionalnim. Već imamo situaciju da u većem dijelu dana nemamo gdje da parkiramo vozila. Grad je kritično zagađen u zimskim mjesecima, a nekim danima, što jeste nevjerovatno ali mjerenja to potvrđuju, i među najzagađenijim gradovima na svijetu!? U ljetnjim mjesecima je uslijed izuzetno

MPPUDI ne odgovara da li investitor ima njihovu dozvolu za gradnju zgrade

Na pitanja Pobjede u vezi sa izvođenjem radova na spornoj lokaciji, iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MPPUDI) odgovaraju da je postupajući inspektor 14.

maja 2025. godine (srijeda) izvršio inspekcijski nadzor i tom prilikom konstatovao da se u trenutku inspekcijske kontrole ne izvode građevinski radovi, da nijesu zatečene građevinske

visokih temperatura sve više nepodnošljiv za život upravo zbog navedenog trenda. Stanari ovog kvarta pridružili su se ovoj borbi jer im se ovakvim radnjama dodatno narušava kvalitet života. Tu je i pitanje bezbjednosti bilo kakve gradnje u blizini zgrada koje su stare više od 70 godina. Kao predstavnik NVU Ljubitelji prirode i Gorice, koje se

mašine i da nema prisutnih građevinskih radnika. - Na jednom dijelu parcele uklonjeno je ukrasno žbunje, a na nekoliko pozicija na parceli evidentirani su manji zemljani iskopi dimenzija 0,50 m x 0,50 m – saopšteno je iz MPPUDI. Iz tog Vladinog resora nijesu, međutim, odgovorili na pitanje da li je investitor od njih dobio dozvolu za gradnju.

svojim akcijama više od deceniju bori za očuvanje i uređenje najveće park šume u gradu, dajem snažnu podršku ovom protestu, a kao stanar ovog kvarta biću istrajan u sudjelovanju u daljoj borbi za očuvanje ovog životnog prostora – poručio je Radulović. Jedan od predstavnika stanara ovog kvarta Vuk Pejović kazao je da im nije bilo ni na

KANA: Zelene površine su osnovna potreba građana

Udruženje ,,Ko ako ne arhitekti“ (KANA) ocijenilo je da je odluka Službe glavnog gradskog arhitekte (SGGA) da maja 2024. godine odbije da izda saglasnost na idejno rješenje za gradnju spornog objekta bila ispravna i odgovorna odluka, zasnovana na činjenicama, stručnim analizama i interesu zajednice. - Godinu kasnije, građani su prošle sedmice sami morali da zaustave građevinske

mašine: bez njihove brze intervencije, vrlo je moguće da bi u zelenom kvartu već bila načinjena nepopravljiva šteta. Ovakav investitorov postupak ukazuje na nepoštovanje institucija i treba da izazove i zabrinutost i jed. S druge strane, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MPPUDI), koje je po žalbi investitora preuzelo slučaj, već godinu ne donosi konač-

nu odluku, prepuštajući time odgovornost građanima, koji očigledno treba da istrajno stražare nad svojim zelenim kutkom ako ne žele da ga izgube pred ovim naletom betonizacije – poručili su iz Udruženja KANA. Oni podsjećaju da se predmetna lokacija nalazi u neposrednoj blizini Park-šume Gorica, koja je 2022. godine proglašena spomenikom prirode.

- Ovdje želimo da istaknemo i da je prvi nacrt izmjena i dopuna DUP-a ,,Nova varoš 2“ u decembru 2024. godine dobio negativno mišljenje Savjeta za reviziju planskih dokumenata jer, prema izvještaju Savjeta, nacrt nije u dovoljnoj mjeri preispitao postojeće stanje u kontekstu prirodnih i stvorenih uslova (u prevodu: i dalje je predviđena prekomjerna gradnja), nije adekvatno planirana zaštita

Ljiljanić: Puna podrška građanima

Zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić podržala je jučerašnji prostest građana pod Goricom.

kraj pameti da će poslije godinu morati da se okupljaju zbog iste stvari. - Mislili smo da je stavljena tačka na to zbog čega i danas protestujemo, ali očigledno da nije. Okupljamo se protiv nehumane gradnje u samom centru Podgorice i tražimo da se na ovoj površini zabrani gradnja. Ovo je isplanirano kao neki loše posloženi tetris u prostoru đe mu nije mjesto. S obzirom da naše institucije vole da prebacuju odgovornost i lopticu jedni drugima, želim da se prije svih obratim gradonačelniku Saši Mujoviću, jer je on rekao da želi da gradi humanu i zelenu Podgoricu. Evo, neka mu ovo bude polazna tačka za to, da sačuvamo ovaj park, da naprave prenamjenu ovog prostora, odnosno da ovo ostane zelena površina, jer nikakve zgrade ne dolaze u obzir. Želim da se obratim i ministru Slavenu Radunoviću i njegovom timu, jer je trenutno loptica u njihovom dvorištu - tražimo od njih da samo potvrde ono što je Glavni grad već odlučio. Investitoru želimo da poručimo da nam je žao ako je doveden u zabludu da ovdje može da se podigne stambena zgrada. Mi ćemo učestvovati u doniranju sadnica, on može da vrati one mašine da dodatno oplemenimo ovaj prostor, a od nas će dobiti na poklon nekoliko tetrisa da nauči da slaže kockice kako je zamislio – poručio je Pejović.

KAMPOVANJE

Obraćajući se u ime svojih komšija, stanarka ovog kvarta Irena Radusinović je naglasila da su spremni i da kampuju na ovoj lokaciji ako zatreba, samo da ne dođe do najavljene gradnje.

- Ovo nije protest samo nas koji živimo ovdje, već i svih građana Podgorice koji žele da brane ovo malo neuzurpirane zelene površine, svih onih koji uživaju u šetnjama

prirode (kao što bi trebalo, u skladu sa Studijom zaštite za Park-šumu Gorica), nije u potpunosti sagledan uticaj na kontaktne zone – naveli su iz Udruženja KANA, uz poziv MPPUDI da donese odgovornu odluku i potvrdi da na toj lokaciji neće biti gradnje. Poručili su i da zelene površine u centru grada predstavljaju osnovnu potrebu građana i preduslov za budućnost života u Podgorici, te da se i te kako vrijedi boriti za njihovo očuvanje.

- Ja sam porasla u ovom kvartu i smatram da su zahtjevi ovih građana opravdani. Ne možemo dozvoliti neplansku gradnju zarad bilo kojeg investitora. Puna podrška građanima, ostaćemo dosljedni do kraja, imaće moju podršku – poručila je Ljiljanić. Ona je kazala da se prostim uvidom u dokumentaciju može vidjeti da li je tu dozvoljena gradnja.

- Kao što je gradska arhitektica prošle godine odbila da dâ saglasnost za gradnju na ovom mjestu, nadam da će i svi naredni koji budu došli u dodir s tom dokumentacijom pravilno postupati i da neće dozvoliti narušavanje jedinog zelenog dijela koji imaju građani ovog kvarta. Ovo nema veze sa politikom, nego sa pravim vrijednostima koje su ostale u centru grada – zaključila je Ljiljanić.

Goricom. Šaljemo jasnu poruku - danas se ovo dešava u našem kvartu, a sjutra će biti možda u nekom drugom, ali nadam se da ćemo stati na kraj tome – poručila je Radusinović, iskazujući zadovoljstvo zbog velikog broja okupljenih.

Predstavnica Centra za zaštitu i proučavanje ptica Nevena Petković kazala je da je zabrinjavajuće što se svake godine iznova mora ponavljati koliko je važno zaštititi urbane zelene mikrolokacije. - Ovakve lokacije ne samo da su veoma važne kada je u pitanju kvalitet života samih građana, već su važne i kao stanište brojnim biljnim i životinjskim vrstama, kao i zbog smanjenja efekta toplotnog ostrva koje je karakteristično za urbane sredine – kazala je Petković. Nakon što su u utorak prijepodne (13. maja) započele pripreme za postavljanje građevinske ograde na zelenoj površini u zaleđu Bulevara Ivana Crnojevića ispod Gorice (iza hotela ,,Zija“), okupili su se mještani tog dijela grada i spriječili nastavak radova. Bila je riječ o naumu građevinske firme ,,Eurozox“ da izgradi zgradu na parceli, zelenoj površini između već postojećih zgrada. U vezi sa ovom situacijom Pobjeda je pokušala da dobije informacije od kompanije ,,Eurozox“, ali odgovori su izostali. I.MITROVIĆ

Građani odlučni da nema mjesta još jednoj zgradi pod Goricom

Jedna od ilustracija sa protesta

m. babović

Drljević predsjednik Udruženja sudija FSCG, Malidžan sekretar

Jednoglasna podrška Savićeviću

PODGORICA - Redovna izborna skupština Udruženja sudija FSCG za mandatni period 2025-2029. održana je juče u Kući fudbala, saopšteno je iz Fudbalskog saveza Crne Gore.

Za predsjednika Udruženja jednoglasno je izabran DraganDrljević, koji je i do sada pokrivao tu poziciju. Drljević

je prisutnim delegatima podnio izvještaj o radu u prethodnom mandatnom periodu, koji je usvojen.

Na njegov prijedlog, za potpredsjednika je izabran MiodragRadulović. Pored njih dvojice, u Izvršnom odboru nalaze se BožoĆorsović , RadenkoCvijović, Miloš Bošković, DraganMijuš-

Tripleta Jovovića

PODGORICA - Tripleta za Nebojšu Jovovića. Nakon titule i Kupa, sada je kao trener Kuvajta osvojio i tako cijenjeni trofej u istoimenoj zemlji – Princ Kup – nakon produžetaka i pobjede nad Arabijem (1:0). Kakva sezona za crnogorskog stručnjaka koji ne prestaje da pomjera granice u arapskom fudbalu. Sa ,,crveno-plavima“ je uzeo sve domaće pehare, ali to nije sve – može da bude četiri od četiri ako se popne i na tron Emir Kupa. Prije pet dana u finalu prvenstva, doslovno u meču za krunu, Kuvajt je nadigrao Arabi (3:1), a istog rivala imao je i u borbi za pehar Princ Kupa. Ovoga puta bilo je teže, neizvjesnije, duže, sa još više emocija. Nije bilo golova u regularnom dijelu, ali jeste u 120. minutu kada je glavni arbitar dosudio penal za Jovovićev tim. Dugo je trajala provjera na video-ekranu, gledao je sudija spornu situaciju iz više uglova, vraćao stop kadar i na kraju presudio onako kako je ispravno, pošteno – pokazavši na bijelu tačku. Odgovornost je preuzeo igrač sa brojem 37,

ković i NikoletaObradović, dok će sekretar Udruženja biti DobriloMalidžan. Jednoglasno je donešena i odluka kojom je DejanSavićević predložen za predsjedni-

ka FSCG za mandatni period 2025-2029. godine. Svi delegati izborne skupštine (21) bili su prisutni na jučerašnjoj sjednici, navodi se u saopštenju. R. A.

Jedan od najtalentovanijih

PODGORICA - Koliko

lijepih stvari je Andrija Bulatović doživio za sezonu u dresu Budućnosti.

Fudbaler koji je obilježio godinu na domaćoj sceni, osvojio titulu, sa omladinskom reprezentacijom izborio istorijski plasman na Euro U19, prije toga potpisao višegodišnji ugovor sa Lensom. Sada stiže i ostvarenje možda i najljepšeg sna – Arena saznaje da je 18-godišnji Kolašinac dobio poziv za A selekciju uoči utakmica sa Češkom i Jermenijom u kvalifikacijama za Mundijal.

Došlo je, međutim, vrijeme da se jedno poglavlje zatvori. Mladi vezista je u Bijelom Polju odigrao posljednji meč za podgorički klub.

Marokanac – Jahija Žabran –koji je efektno pospremio loptu u gornju polovinu mreže. Ekstaza navijača, igrača i stručnog štaba Kuvajta, na čelu sa pedesetjednogodišnjim Podgoričaninom koji nije mogao da sakrije suze sreće nakon još jednog velikog uspjeha, proslavljajući ispod tribine sa koje ga je bodrila porodica. Utakmica nije bila toliko lijepa, nije bilo previše šansi, dosta je bilo kontakata, faulova. Sudija je u roku od nepuna dva minuta svirao po jedan jedanaesterac na obje strane – i oba poništio. Bio je i treći kazneni udarac za Arabi, ispravan, ali je golman Kuvajta odbranio, uhvativši živu loptu nonšalantnom izvođaču – Hamza Kabi. Odmicalo je vrijeme, padao je ritam, ali se obostrano napadalo. I onda ključni momenat – najstroža kazna nakon oštrog starta u šesnaestercu nad igračem ,,crveno-plavih“. Žabran hladan kao špricer. Čuvar mreže ,,zelenih“ nije imao šansi. Ostalo je istorija... Kao i poslije ishoda trke za titulu, popadali su fudbaleri Arabija nakon posljednjeg zviždukla. Tuga, očaj i nevjerica kormilara Al Šati Nasera koji je izgubio sve odlučujuće duele od ,,crnogorskog“ Kuvajta, u čijem stafu su još Darko Lubarda, Marko Jovanović i Blažo Igumanović Jovović je sa Fejsalijem iz Jordana takođe osvojio tripletu u

LUDILO U SERIJI A: Posljednje kolo može da riješi šampiona u Kalću Bez trenera za Skudeto

PODGORICA - Odluka o prvaku Italije ove sezone biće donijeta tek u posljednjem kolu nakon što Napoli i Inter u neđelju nijesu uspjeli da ostvare trijumf protiv Parme (0:0), odnosno Lacija (2:2). Tim iz Napulja će u posljednjoj rundi Serije A ugostiti ekipu Kaljarija, dok će Inter gostovati Komu, a zanimljivo je to da će igrači obje ekipe morati da jurišaju na tron bez trenera na svojoj klupi. Naime, Antonio Konte i Simone Inzagi zaradili su isključenje i po pravilu neće moći da

vode tim u ključnih 90 minuta. Konte je dobio crveni karton nakon što se posvađao sa pojedinim igračima na klupi Parme zbog odugovlačenja u igri, a ubrzo je isključen i trener ,,mljekadžija“ Kristijan Kivu Sa druge strane, Inzagi je bio bijesan na kolegu Marka Baro-

nija koji je tražio VAR provjeru nakon igre rukom Jana Biseka u 88. minutu nakon čega je Pedri pogodio sa penala. Podsjetimo, ukoliko Napoli i Inter završe sezonu sa identičnim brojem bodova, igraće se ,,majstorica“ na neutralnom terenu R. A.

istoj sezoni, sa Šortom iz Iraka ima šampionski naslov, a sa Sfaksijenom iz Tunisa nacionalni Kup. Nebo – simbol trofej. Sedmi pehar u arapskom svijetu. Najtrofejniji naš strateg. Rezultati za svako poštovanje.D. KAŽIĆ

U petak odluka o Skudetu

Serija A objavila je da će Inter i Napoli u petak igrati mečeve posljednjeg kola. Pred posljednju rundu Napolitanci imaju bod više od ,,nerazura“. Serija A je odlučila da mečevi budu odigrani u petak jer postoji mogućnost da obje ekipe na vrhu budu izjednačene, pa bi onda o prvaku odlučila međusobna utakmica ovih rivala. Na odluku je uticala i činjenica da Inter 31. maja igra finale LŠ. Ostale utakmice 38. kola Serije A su u subotu i neđelju.

Bulatovićev dance“

,,Last dance“ sa stilom. Onako kako dolikuje biseru, ne samo crnogorskog, nego evropskog, svjetskog fudbala. Bulatović je asistirao i dao gol za TV špice, a Budućnost slavila protiv Jedinstva (3:1) u 35. kolu Meridianbet 1. CFL.

Znao je omaleni vezista da se rastanak bliži, ali kako je partija na Nikoljcu zapravo posljednji ples u opremi ,,plavih“ – nije ni njemu svejedno.

Preplavile su ga emocije. U klupskom autobusu tokom povratka u Podgoricu u glavi je vrtio slike svega što je prošao od kada je ljetos iz Rudara došao u najbolji domaći klub. Pričao je o tome u razgovoru za Arenu... - Presrećan sam što sam bio dio generacije Budućnosti koja je osvojila šampionski trofej u godini kada klub slavi 100. rođendan. Nevjerovatno iskustvo za mene. Nešto što ću pamtiti cijelog života. Proveo sam ovdje jednu sezonu, ali osjećam se kao da sam tu godinama. Prihvaćen sam, krasila nas je odlična atmosfera, imao sam sa svima izvanrednu saradnju. Ogromna zahvalnost. Žao mi je što odlazim, ali stigla je ponuda koja se ne odbija. Selim se u jednu od najjačih liga na svijetu. Vjerujem da ću napredovati u Francuskoj i pružati zapažene partije u Lensu – rekao nam je Bulatović.

MODERNI VEZISTA

Moderni igrač sredine terena, ,,box to box“, neko ko pomaže odbrani i kreira igru prema naprijed. Kada zatreba spusti se niže u defanzivni blok, kada osjeti – priđe protivničkoj mreži, namjesti šansu saigraču, napravi minijaturu – a la Ronaldinjo ili Zidan, zadivi navijače, propara mrežu. U Bijelom Polju je probio po krilu i spojio Andreja Kostića sa golom, a onda i sam režirao spektakularnu egzekuciju – lob sa četrdesetak metara iskosa sa desne strane.

Iz te situacije nije bilo rješenja, ali ga je Bulatović izmislio. Klasa u izdvedbi omalenog motorina. Bez diskusije – jedan od najljepših pogodaka u sezoni. - Nije bilo slučajno. Vidio sam da je golman Aković izašao i da u šesnaestercu nema igrača, ni naših, ni protivničkih. Odlučio sam da probam. Bila mi je namjera da postignem takav gol. Ispalo je savršeno.

Ukoliko dobije evropsku licencu, a sve su prilike da hoće, Budućnost će biti povlašćena na žrijebu u kvalifikacijama za Ligu šampiona. Ohrabrujuća vijest za ,,plave“ stigla je iz Moldavije, gdje je Milsami osvojio titulu ispred Šerifa, a na rang listi Uefa ima manji koeficijent od crnogorskog prvaka. Potencijlni rivali su Eskalndes (Andora), Škendija (S. Makedonija), Levadija (Estonija),

Drago mi je što sam na oproštaju upisao asistenciju i tako lijep pogodak. Budućnost me je naučila novim vrijednostima. Ovo je klub koji priznaje samo pobjede, igra pošteno, a grb obavezuje svakog fudbalera da uvijek pruža najbolje od sebe. Spreman sam da krenem dalje – dodao je Bulatović.

Na tronu Princ Kupa: Crnogorski fudbalski trener osvojio novi trofej sa Kuvajtom

Jovović slavi novi trofej u društvu kćerke Nataše

U FSCG se juče sastančilo je Petrovcu uskraćeno pa će njihovo mjesto zauzeti

oproštaju od Budućnosti

Bulatovićev ,,last dance“ sa stilom

sastančilo oko konačnog ishoda za evropsku licencu. Budućnost je dobila zeleno svjetlo, dok uskraćeno ono što je zaslužio na terenu. „Nebo-plavi“ nijesu prošli ni u drugom krugu apliciranja, zauzeti sljedeći na tabeli - Sutjeska će igrati kvali kacije za Ligu konferencija

povlašćeni na žrijebu

Dinamo Minsk, Hamrun (Malta), Kairat (Kazahstan), Diferdanž (Luksemburg), Noa (Jermenija), Iberija (Gruzija), Vikingur Geta (F. Ostrva), Šelburn (Irska), Egnatija (Albanija), Virtus (San Marimo) i Milsami (Moldavija).

Ukoliko bi Podgoričani preskočili prvu prepreku, imali bi produženo evropsko ljeto, budući da će u krajnjem biti učesnici ,,plej-ofa“ Lige konferencija.

MJESTO U „A“ REPREZENTACIJI

boljih. Grupa je zahtjevna, pred nama su superkvalitetni rivali, ali dokazali smo da možemo da se nosimo sa svima. Nadam se da ćemo biti zdravi i zaigrati u najjačem sastavu. Ne bih o dometima na Euru. Idemo utakmicu po utakmicu. Daćemo sve da prođemo u polufinale – zaključio je Bulatović. Davor KAŽIĆ crnogorskih fudbalera

Od momenta kada je početkom aprila prošle godine imenovan za trenera Budućnosti, Ivan Brnović nema naklonost najvatrenijih navijača Budućnosti. ,,Varvari“ su nezadovoljstvo iskazivali prozivkama, uvredama i zvižducima sa tribine. U jednom trenutku odnos se donekle ispeglao. Uzavrele strasti ponovo su na snazi već neko vrijeme. Ultrasi su otišli još dalje i više nije samo Brnović meta, već i članovi njegove familije – konkretno supruga, kojoj se skandira vulgarno, uvredljivo, najprimitivnije, ponižavajuće. Gest za

Navijači – Brnović: Veza koja ne štima

svaku osudu.

Zasmetalo je to kormilaru podgoričkog kluba koji je u Ulcinju tražio od delegata Željka Džarića da sa stadiona udalji pristalice ekipe koju vodi. To nije zabilježeno u novijoj istoriji Budućnosti.

I tokom posljednjeg meča u Bijelom Polju došlo je do kratkog spoja između navijača i trenera ,,plavih“. U TV kadru vidjelo se kako se Brnović prsi i gestikulira prema ultrasima nakon uvreda.

Smirivali su ga pomoćnici.

Nakon pogrdnih riječi i udara na porodicu, prirodno je da trener bude ljut i nervozan, ali nije primjereno da javno uzvraća, svađa se i ulazi u raspravu sa navijačima za vrijeme utakmice. Profesionalac, strateg šampiona, ne smije da se spušta na taj nivo. Mnogo je razloga zašto

BRNOVIĆ: Zaslužena pobjeda u Bijelom Polju

Zvuči nevjerovatno, ali je istinito – nikada Budućnost nije izgubila od Jedinstva otkako se igra fudbal u samostalnoj Crnoj Gori. Bjelopoljcima nije bilo dovoljno ni kada su imali dva gola prednosti kao što je bio slučaj pod Goricom (5:2), a malo je bilo i brzo vođstvo pred svojim navijačima (3:1).

Utakmice ,,plavih“ i tima sa sjevera završavaju se uglavnom pobjedama favorita. Podgoričani su ove sezone sva četiri puta dobili izabra-

Brnović nije prihvaćen od ,,kopa“, iako je prvo osvojio Kup, pa sada titulu. Od slučaja ,,Pavličić“, preko partijske linije (Demokrate) kojom je došao na funkciju, a na koju se poziva kada ima problem, do neprijatnog susreta sa jednim od momaka bliskih ultrasima, a koji je poslije međusobne prepirke završio u pritvoru. Kako Demokrate kadriraju u klubu, smjenjuju i postavljaju svoje ljude, tako raste nezadovoljstvo „varvara“ koji su podržavali sada već bivšeg izvršnog direktora Novaka Novakovića Relacija navijači – Brnović ne štima. Niti će. Nezdrava atmosfera šteti ugledu kluba, prijeti da pokvari 100. rođendan, a remeti i stručni štab i igrače koji su između dvije vatre. Težak zadatak za Upravu da ugasi plamen i zadovolji svaku stranu...

Budućnost smijenila Novakovića

Arena je ranije javila da će izvršni direktor FK Budućnost Novak Novaković biti smijenjen.

Nakon niza propusta za koje je nadležan, dosadašnjeg prvog operativca ,,plavih“ sklonio je novi predsjednik Boško Kovačević. O tome je pismenim putem obavijestio Novakovića – saznaje Arena. Ozbiljni problemi u vezi sa evropskom licencom nastali su kao administrativne

greške za koje je odgovoran Novaković. Isti čovjek postavio je sportskog direktora Dejana Damjanovića, na svoju ruku, mimo ovlašćenja, oglušivši se o naredbu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da ne trči i sačeka formiranje uprave. Podgoričani prolaze težak put kako bi ispravili sopstvene previde i u drugom krugu apliciranja dobili dozvolu da predstavljaju državu u kva-

lifikacijama za Ligu šampiona. Kako stvari stoje – ishod će biti pozitivan. Novo rukovodstvo planira da promijeni i direktora omladinske škole ,,plavih“ – Srđana Radonjića – o čemu je Arena takođe pisala. Status Damjanovića je upitan – jeste izabran nelegitimno, ali nadzorni organ može da ga reimenuje, odnosno da mu potvrdi funkciju sportskog direktora.

nike Seada Babače, a vezali su nestvarnih 16 trijumfa protiv Jedinstva. - Tokom čitavog proljećnog dijela šampionata igramo utakmice sa velikim brojem golova i šansi, tako je bilo i na meču sa Jedinstvom u prelijepom ambijentu gdje je bio prisutan veliki broj navijača. Siguran sam da su bjelopoljski navijači imali šta da vide, iako su zbog poraza svog tima tužni napustili stadion – rekao je trener Budućnosti Ivan Brnović - Iz prvog šuta protivnika

primili smo gol, a onda sve što smo do kraja uradili je presjek stanja u velikoj većini kompletnog šampionata. Uzeli smo loptu, imali prednost kroz obje tranzicije i kontrolisali meč do kraja. Mislim da smo igrali dopadljiv fudbal, a svi naši igrači zaslužuju pohvale i čestitke na sjajnoj igri i više nego zasluženoj pobjedi. Bilo je mnogo lijepih golova i poteza koji su uljepšali meč. Jedinstvu čestitke na prikazanoj igri u želji da ostvare cilj u sezoni na izmaku, a mi se u dobrom raspoloženju okrećemo posljednjem meču u šampionatu i derbi utakmici protiv Dečićaporučio je Brnović.

Fudbaler kakav se cijeni i traži na tržištu. Prepoznao je to Lens koji je zimus kupio Andriju, a potom ga pustio da tokom proljeća pomogne ,,plavima“ u pohodu na titulu. - Ostalo je još jedno kolo u našoj ligi, ali neću igrati protiv Deči-

ća. Budućnost me je oslobodila obaveza kako bih dobio malo vremena za odmor. Čeka me naporno ljeto. Sa Lensom počinjem pripreme 26. juna, a prije toga imamo Evropsko prvenstvo za igrače do 19 godina. Pozvan sam i za A reprezentaciju. To je san svakog igrača. Ponosam sam i zahvalan selektoru

Prosinečkom. Vjerujem i da ću uskoro debitovati za seniorski državni tim. Sve se nekako brzo odvija kada sam ja u pitanju. Mali je broj igrača koji su sa 18 godina bili na spisku nacionalne ekipe. Sve to prija, ali trudim se da ostanem isti, prizeman, nema euforije, samo osjećaj posvećenosti, zadovoljstva i

spoznaja da ono što radim – vrijedi. Nastaviću tako i ubuduće, uvijek maksimalno na svakom treningu i utakmici – ističe Bulatović, koji je za Budućnost postigao pet ligaških golova.

TURNIR U RUMUNIJI Omladinci su nedavno izborili prvi plasman neke naše fud-

Da li će to biti slučaj ili će se i na toj poziciji tražiti drugo rješenje, što bi bio svojevrsni presedan i debakl sa jedne

balske reprezentacije na velika takmičenja. ,,Sokolići“ će nastupiti na Evropskom prvenstvu u Rumuniji, a u grupi su sa domaćinom, Danskom i Španijom. Turnir se održava od 13. do 27. juna.

- Stvarno veliki, poseban uspjeh. Prošli smo težak put da bi se našli među osam naj-

strane, a sa druge urušavanje velikog imena koje je zadužilo Crnu Goru, biće poznato narednih dana.

Golovima i dobrim partijama Andrija Bulatović se oprostio od plavo-bijelog dresa

Pet kandidata za tri mjesta

PODGORICA - Posljednjeg

dana sezone pet timova

Premijer lige boriće se za tri mjesta u Ligi šampiona.

Osim šampiona Liverpula, od engleskih predstavnika siguran učesnik elitnog evropskog takmičenja za narednu takmičarsku godinu je Arsenal, koji je u nedjelju pobijedio Njukasl kod kuće (1:0).

Njukasl je ostao na 66 bodova, koliko imaju Čelzi i Aston Vila, dok Mančester siti i Notingem forest imaju po 65 bodova. Pet engleskih timova će se kvalifikovati za Ligu šampiona kroz prvenstvo, u odnosu na uobičajena četiri, a dodatno mjesto osigurano je zbog dobrih rezultata premijerligaških klubova u Evropi ove sezone. Šestoplasirani Siti ima utakmicu manje, koju će odigrati večeras (21 h) kod kuće sa Bornmutom, što znači da ,,građani“ drže sudbinu u svojim rukama, za razliku od Vile.

Siti će u posljednjem kolu gostovati Fulamu.

Njukasl bi u slučaju trijumfa nad Evertonom na svom terenu u nedjelju (17 h) uspješno završio posao. I Čelziju bi pobjeda bila dovolj-

na, bez obzira na ostale rezultate, ali ,,plavci“ će gostovati Notingem forestu, koji je u nedjelju savladao Vest Hem (2:1) i zadržao šansu da se nađe među pet vodećih. Forest mora da pobijedi Čelzi i da se nada da će makar jedan tim koji je trenutno iznad njega kiksati. Vila će vjerovatno morati da pobijedi Mančester junajted na ,,Old trafordu“ i da se nada dobrim vijestima s nekog od terena na kojima će igrati konkurenti za LŠ.

Pobjednik finala Lige Evrope između Mančester junajteda

i Totenhema, koje se igra sjutra, takođe će se kvalifikovati za Ligu šampiona sljedeće sezone, što znači da će u tom takmičenju biti šest engleskih timova, ali to nema bilo kakvog uticaja na rasplet u prvenstvu. I ,,crveni đavoli“ i ,,pijevci“ su u donjem dijelu tabele Premijer lige, pa će tim koji izgubi u Bilbau ostati bez kontinentalne scene za sljedeću sezonu.

Kristal Palas, koji je 12. u Premijer ligi, kvalifikovao se za Ligu Evrope osvajanjem FA kupa, pobijedivši Mančester siti u subotnjem finalu.

Tim koji završi na šestom mjestu takođe će se kvalifikovati za Ligu Evrope.

Njukasl, kao osvajač Liga kupa, osigurao je mjesto barem u Ligi konferencija (LK).

Ako Njukasl završi među prvih šest, onda će sedmo mjesto u Premijer ligi donijeti mjesto u Ligi konferencija.

Postoji šansa i da se tim koji završi osmi kvalifikuje za LK.

To će se dogoditi ako Čelzi završi sedmi u ligi i pobijedi u finalu Lige konferencija protiv Betisa, u srijedu, 28. maja. U tom scenariju, londonski velikan bi zbog pobjede u Vroclavu izborio mjesto u Ligi Evrope.

Ako Čelzi osvoji Ligu konferencije i završi na šestom mjestu u Premijer ligi, Engleska će imati tri tima u Ligi Evrope (uključujući i tim koji završi sedmi), a nijedan u Ligi konferencija, prenio je BBC. Ne. K.

Nakon dva takmičarska dana u Baru završeno Prvenstvo Crne Gore u atletici za mlađe juniore

Dominirali Sanjini aduti

BAR – Takmičari Atletskog kluba Sanja iz Bara dominirali su tokom Prvenstva Crne Gore za mlađe juniore. Šampionat koji se održavao dva dana protekao je u znaku barskog kluba, koji nosi naziv po nekada najboljoj jugoslovenskoj preponašici Sanji Đurnić, čiji aduti su oba dana osvajali najviše medalja (prvog dana 11, drugog 10) i tako još jednom dokazali da su veliki talenti i ozbiljni potencijali za budućnost.

Šampionat, koji je održan na stazi SC „Topolica“, u organizaciji Atletskog saveza Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih Crne Gore, okupio je 130 atletičara iz 14 klubova (Podgorica, Jedinstvo, Mornar, Lim, Sanja, Orion, Rudar, Tara, Milenijum, Lovćen, Cetinje, Zeta 2012, Di-

onis i Nikšić), dok su van konkurencije nastupili takmičari Vojvodine iz Novog Sada. Prvog dana takmičenja Matija Vojvodić iz Mornara je postavio bolji rezultat od rekorda Crne Gore za juniore na 110 metara prepone (14,42), dok su drugog takmičarskog dana oborena još tri rekorda – Sergej Martinović (Cetinje) na 400 metara prepone za pionire (1:00,11) te dvije štafete. Rudar je u štafeti 100+200+300+400 metara za mlađe juniore sa 2:09,52 novi rekorder, kao i AK Sanja u ženskoj štafeti 100+200+300+400 metara za pionirke sa vremenom 2:35,33. Pojedinačno najbolji takmičari prvenstva su kod mlađih juniora Uroš Kotlaja iz Rudara sa pet zlatnih medalja i kod mlađih juniorki Anja Novaković, članica AK Sanja sa četiri zlatne, jednom srebrnom i jednom

bronzanom medaljom. Takmičenju su ispred ASCG prisustvovali generalni sekretar Milan Madžgalj i članovi stručnog štaba reprezentacije Marko Ristić, Drago Musić, Danijela Vojinović, Ivan Popović, Branislav Maslovarić i Budimir Jestrović. Pobjednici po disciplinama drugog dana: MLAĐI JUNIORI: 200 m: 1. Uroš Kotlaja (Rudar) 23,50, 2. Ilija Ćuzović (Rudar) 24,07, 3. Velimir Gvozdenović (Mornar) 25,19; 800 m: 1. Boban Madžgalj (Orion) 2:03,77, 2. Vasilije Mušikić (Nikšić) 2:14,53, 3. Enes Erović (Jedinstvo) 2.16,43; 400 m prepone: 1. Andrej Đukanović (Mornar) 59,07, 2. Sergej Martinović (Cetinje) 1:00,11, 3. Dejan Scurati (Lovćen) 1:14,42; štafeta 100+200+300+400 m: 1. Rudar (Pljevlja) 2:09,52, 2. Mor-

nar I (Bar) 2:21,76, 3. Mornar II (Bar) 2:45,03; troskok: 1. Nemanja Madžgalj (Orion) 11,80, 2. Stefan Džaković (Rudar) 11,60, 3. Andrej Đukanović (Mornar) 10,14; bacanje diska (1,5 kg): 1. Radovan Sošić (Tara) 44,79, 2. Matija Damjanović (Tara) 39,80, 3. Nemanja Madžgalj (Orion) 27,10; bacanje kladiva (5 kg): 1. Mikhail Kuzmov (Podgorica) 56,41, 2. Elizn Guberinić (Orion) 31,50; MLAĐE JUNIORKE – 200 m: 1. Mina Lukolić (Sanja) 27,96, 2.Dalila Šukurica 28,89, 3. Sara Mujovi (Sanja) 29,02; 800 m: 1. Aleksandra Madžgalj (Jedinstvo) 2:31,86, 2. Emilija Kovačević (Nikšić) 2:35,78, 3. Anđelka Pavićević (Jedinstvo) 2:38,13; 400 m prepone: 1. Anja Novaković (Sanja) 1:13,39, 2. Anđela Stanišić (Sanja) 1:20,75, 3. Sofija Vasilkov (Mornar) 1:23,84; Štafeta 100+200+300+400 m: 1. Sanja (Bar) 2:33,73, 2. Mornar I (Bar) 3.35,33, 3. Jedinstvo (Bijelo Polje) 2:37,62; Skok uvis: 1. Anja Novaković (Sanja) 150, 2. Anđela Đuranović (Sanja) i Jelena Kljajević (Tara) 145; skok udalj: 1. Lara Bubanja (Rudar) 5,14, 2. Anđela Đuranović (Sanja) 4,89, 3. Mina Lukolić (Sanja) 4,79. bacanje kugle (3 kg): 1. Olja Simićević (Tara) 12,13, 2. Mare Martinović (Cetinje) 11,58, 3. Anđelina Lašić (Tara) 11,17; bacanje koplja (500 g): 1. Anđelina Lašić (Tara) 39,30, 2. Mia Šofranac (Mornar) 34,59, 3. Lara Radulović (Podgorica) 33,37. R. P.

Plej-of NBA lige ulazi

Denver u majstorici, Oklahoma do finala

PODGORICA - Oklahoma je kompletirala parove finala plej-ofa konferencija plej-ofa NBA lige – u majstorici polufinala Zapadne konferencije, Oklahoma je na svom terenu pobijedila Denver 125:93 (21:26, 39:20, 37:26, 28:21), i seriju riješila u svoju korist sa 4-3 u pobjedama.

Oklahoma je u prvoj četvrtini zaostajala sa 11 poena razlike, ali je brzo povela početkom druge četvrtine. Domaći tim je potom osvojio ovu četvrtinu rezultatom 39:20 i na glavnu pauzu otišao sa vođstvom od 14 poena razlike (60:46), a početkom

U Ulcinju održan ,,Montenegro open“tradicionalni teniski turnir za igrače do 18 godina

PODGORICA - Od 12. do 18. maja u Ulcinju je uspješno realizovan ,,Montenegro open“ – tradicionalni turnir za tenisere do 18 godina iz kalendara Svjetske teniske federacije u organizaciji Teniskog saveza Crne Gore, TK Nec iz Podgorice i TK Bellevue iz Ulcinja. Prvi nosilac turnira, Amar Huseinović iz Sjeverne Makedonije savladao je u polufinalu muškog singla Hrvoja Jutrešu iz Hrvatske rezultatom 2:1 (6:2, 1:6, 1:6, 6:4). Drugog finalistu odlučio je meč između Italijana Matea Vantinija i Mađara Berčela Sendora Takača, koji je završen u korist Takača 2:1 (6:7, 7:5, 6:2). U finalnom okršaju između Huseinovića i Takača, Makedonac je izvojevao pobjedu 6:3; 6:4 za prvo mjesto na turniru. U prvom polufinalu ženske

konkurencije, Ruskinja Aleksandra Malova pobijedila je Andreu Olariju iz Rumunije 6:3; 6:4. U drugom polufinalnom okršaju, Francuskinja Jelena Labeu savladala je Ruskinju Varvaru Vinogradovu 6:4, 6:2. Finale između Labeu i Malove završilo se u korist Labeu, koja je pobijedila 6:1, 6:4 i tako osvojila prvo mjesto. U finalu muškog dubla, JouDžordž Gnjidić iz Hrvatske i Pol Hjorteland iz Norveške savladili su tandem Marka Dragovića i Uroša Živkovića iz Srbije 6:0, 6:2. U finalu ženskog dubla, Jelena Labeu i Andrea Olariju savladale su Rumunku Saru Kozmu i Eleonoru Tonevu iz Bugarske 7:5, 6:1. Ovim je uspješno završen prvi turnir iz kalendara Svjetske teniske federacije. Već od danas slijedi još jedan turnir iz iz kalendara ITF – Podgorica open, u organizaciji TK Eminent iz Podgorice. Na ovom turniru učestvovaće 89 tenisera i teniserki iz 22 zemlje. R. P.

Siti drži sudbinu u svojim rukama

fazu

Denver nemoćan majstorici, Oklahoma lako finala Zapada

drugog poluvremena je povećao prednost na 66:46. Poslije kontranapada i zakucavanja Kejsona Volasa preko Nikole Jokića, Oklahoma je povela 78:57 i nakon toga je sve bilo stvar rutine za najbolji tim ligaškog dijela. Denver, šampion lige iz 2023. godine, i ovog puta je patio od sopstvenih grešaka i izgubljenih lopti, a Nagetsi su ih napravili 23, što je Oklahoma pretvorila u 37 poena.

- Nema mnogo utakmica u kojima se probudite ujutru i znate da ćete tu utakmicu pamtiti do kraja života. Sedma utakmica plej-ofa je

jedna od njih. Bilo je veoma impresivno što su momci mogli da se fokusiraju na sve i da igraju onako kako su igrali - rekao je Mark Dejno, trener Oklahome, poslije pobjede u sedmom meču. Najbolji tim ligaškog dijela je do pobjede vodio Šej Gildžes-Aleksander sa 35 poena, četiri asistencije i tri skoka. Džejlen Vilijams je dodao 24 poena, sedam asistencija i pet skokova, Čet Holmgren je upisao 13 poena i 11 skokova, dok je Aleks Karuso postigao 11 poena. Jedini preostali dvocifreni strijelac u ekipi Tandera bio je Ajzeja Har-

tenštajn sa 10 poena, uz sedam skokova. U ekipi Denvera najefikasniji je bio reprezentativac Srbije Nikola Jokić sa 20 poena, uz devet skokova i sedam asistencija. Kristijan Braun je dodao 19 poena, Džamal Marej je postigao 13, dok je Eron Gordon, koji je igrao uprkos povredi zadnje lože, zabilježio osam poena i 11 skokova.

- Ponosan sam na momke što su dali sve od sebe. Dobro smo počeli i brzo se sve raspalo. Imali smo 21:10, ali nijesmo izdržali. Četiri minuta nijesmo dali koš. Propustili smo priliku da kontrolišemo utakmicu. Imali smo mnogo izgubljenih lopti što je bio veliki problem, i preko 30 primljenih poena iz grešaka. Tako se ne pobjeđuje u plej-ofu. Kada izgubiš, teško je. Imali smo jednu šansu da nešto napravimo i nijesmo uspeli. Svi koji se bave sportom to razumiju - rekao je Dejvid Adelman, trener Denvera. Oklahoma će u finalu plejofa Zapadne konferencije igrati protiv Minesote, koja je pobijedila Golden Stejt ukupnim rezultatom 4-1. Prva utakmica te serije na programu je u Oklahomi u noći između utorka i srijede. U finalu Istočne konferencije sastaće se Njujork i Indijana. S. JONČIĆ

U Herceg Novom održan Milšped finalni turnir u košarci

Pioniri Galeba prvaci Crne Gore

PODGORICA - Košarkaški

klub Galeb šampion je Crne Gore u uzastu pionira poslije čak 18 godina.

Upravo je klub iz Herceg Novog organizovao Milšped finalni turnir, gdje je Galeb nakon pobjede protiv ekipe

Budućnost Voli 70:66 u finalu savladao Mediteran 71:70. Treće mjesto osvojila je ekipa Budućnost Voli, koja je bila bolja od All stara - 92:78. U sjajnom finalu, Galeb je napravio preokret u finišu i došao do trofeja, istakli su se Nikola Zec (24 poena, 5 skokova i 3 asistencije), Đorđe Ivelja postigao je 19, uz šest uhvaćenih lopti, a dvocifren je bio i Vuk Strahinja (15), koji je imao i 13 skokova. U timu iz Bara Ognjen Kontić postigao je 22, Bogdan Krivokapić 19, dok je dabl-dabl učinak imao Sava Đerković (14 poena, 19

Plejmejker Crvene zvezde kažnjen tri meča zbog fizičkog napada na sudiju

Teodosić preskače polufinale protiv Budućnost Volija

PODGORICA – Budućnost Voli i Crvena zvezda u poneđeljak u ,,MTEL Dvorani Morača“ počinju polufinalnu seriju plej-ofa ABA ligi, a beogradski tim u ovoj seriji neće moći da računa na plejmejkera Miloša Teodosića

Disciplinska komisija regionalnog klupskog košar-

kaškog takmičenja, naime, suspendo vala je iskusnog plejmejkera Zvezde na tri utakmice zbog ,,fizičkog napada na sudiju“ tokom drugog meča četvrtfinalne serije plej-ofa protiv Igokee. Teodosić je dobio i novčanu kaznu od 10.000 eura. ABA liga je navela da je Teodosić nakon dobijanja teh-

ničke greške na utakmici, koja se odigrala u četvrtak, ,,inicirao fizički kontakt sa sudijom i uštinuo ga“. Plejmejker Crvene zvezde je nakon ovoga bio isključen iz igre. Drugi meč između Budućnosti i Zvezde igra se 29. maja u Beogradu, a eventualna majstorica je na programu 1. juna u Podgorici. S. J.

skokova).

U utakmici za treće mjesto Budućnost Voli je bila ubjedljiva protiv All stara - 92:78. Istakao se Pavle Terzić - 28 poena, 18 skokova za indeks 34, Rade Peličić 16, Strahinja Dubljević je uz 12 poena imao 14 skokova, dok je Strahinja Jeremić uz 12 poena dodao osam skokova. Kod All stara Pavle Petrović sa 15, David Tanjević sa 13, Strahinja Marinković i Aleksej Žižić sa po 11 bili su dvocifreni.

Prethodno, sjajno polufinale viđeno je između Galeba i Budućnosti (70:66), Ivelja je imao 17 poena i 15 skokova, Zec postigao takođe 17, Dimitrije Lučić 16, a Strahinja 13. Kod Budućnosti Peličić je bio najefikasniji sa 19, a Aleksandar Bulajić dodao je 15. Drugo polufinale Mediteran je bio ubjedljiv protiv All stara 84:57, a istakli su se Krivokapić (17), Đerković i Dobrković po 16. MVP turnira bio je Đerković iz Mediterana, a najbolji stirijelac je Zec Galeba, koji je priznanja uručio Dragiša Perović, nekadašnji kapiten Cibone, sada trener u Galebu. Zlatne medalje je uručio selektor muške seniorske reprezentacije Boško Radović, srebrna odličja je uručio selektor mlade muške reprezentacije Dušan Dubljević, a bronzane medalje uručio je selektor pionirske reprezentacije Bojan Nikolić. Pobjednički pehar kapitenu Galeba Đorđu Ivelji uručila je Maja Milutinović, komesarka takmičenja. R. P.

Džordanov dres prodat za 2,6 miliona dolara

PODGORICA - Dres koji je

Majkl Džordan nosio na 17 utakmica za Čikago Bulse u sezoni 1992/93, u kojem se ,,leteći Majk“ našao i na naslovnoj strani magazina Sports ilustrejted 18. oktobra 1993. prodat je na aukciji za 2,6 miliona dolara.

Stručnjaci za autentičnost tvrde da je to jedini poznati Džordanov dres iz perioda njegove prve triplete za Bulsima. Pomenuta sezona 1992/93. je vrlo bitna za Džordana i Bulse.

Džordan je sedmu sezonu u nizu bio najbolji strijelac lige, čime je izjednačio rekord Vilta Čemberlena. A bila je to sezona u kojoj su Bulsi osvojili svoju prvu tripletu, odnosno vezali tri titule u nizu. Džordan je u finalnoj seriji, doduše u drugom dresu, prosječno bilježio 41 poen na šest utakmica, što je rekord lige. Najskuplja sportska memorabilija u vezi sa Majklom Džordanom i dalje je dres iz ,,Posljednjeg plesa“, koji je u septembru 2022. prodat za više od 10.000.000 dolara.R. A.

Finale prvenstva Crne Gore za rukometašice

Budućnost 18. put stavlja krunu

PODGORICA – Odrađena je formalnost u finalu Kupa, ostalo je da se stavi tačka na prvenstvo – rukometašice Budućnosti OTP Group podići će danas trofej prvaka Crne Gore.

,,Plavo-bijele“ od 13 sati u Univerzitetskoj dvorani igraju drugi meč finalne serije s Levaleom 2010, koju su prije šest dana savladale sa 34:15. Isti timovi sastali su se u neđelju u Kupu, kada su izabranice

Bojane Popović do pehara stigle trijumfom od 35:16. Budućnost ima 17 titula šampiona Crne Gore. ,,Izmakao“ joj je samo jedan, u sezoni 2019/20, koja je poništena zbog korona virusa. A. M.

Odbojkaši

Jevtić: Prilika dokažemo i u nekom novom

PODGORICA – Novi selektor, pa još i mlad trener, te mlađa ekipa nego ikada ranije – sve je bilo u znaku mladosti, samim tim i nove, velike energije na prvom treningu muške seniorske odbojkaške reprezentacije Crne Gore, a na početku priprema za Zlatnu ligu.

- Novo iskustvo, baš lijepa prilika za mene i ove mlade momke da se dokažemo i pokažemo u nekom novom svjetlu. Nećemo imati imperativ rezultata ove godine, ali ćemo imati imperativ da pokažemo koliko možemo i šta znamo, i da napredujemo – kazao je selektor „crvenih“ Ivica Jevtić, neposredno prije početka treninga u dvorani „Verde“.

MLADOST

- Mislim da je lijepo što smo svi mladi, da svi zajedno rastemo i napredujemo. Raspon godina je od 18 do 25, sa izuzetkom Luke Babića koji ima 30 godina, ali mislim da ni to nije puno za igračku karijeru. Zlatna liga je velika šansa za momke koji su mladi, tako i za mene, ali i za odbojkašku i sportsku javnost u Crnoj Gori. Nadam se da ćemo to da iskoristimo kako treba – dodao je Jevtić. Jevtić je novo ime na klupi naše selekcije, ali nije nepoznato lice u Podgorici, naprotiv. Nekadašnji primač servisa Budućnosti, sa kojom je osvojio dvije titule u SR Jugoslaviji, i bivši crnogorski reprezentativac, nakon 22 godine je ponovo u Crnoj Gori, u drugačijoj ulozi.

Naknadno odluka o kapitenu

Vojin Ćaćić je prošle godine završio reprezentativnu karijeru, pa je na čekanju i kapitenska traka. - O tome smo razgovarali moji saradnici i ja, tokom ove sedmice ćemo vidjeti šta je to najbolje za ovu grupu igrača i početkom sljedeće nedjelje, prije nego otputujemo za Austriju, donijećemo odluku o tome ko će da bude kapiten – rekao je Ivica Jevtić.

PODGORICA - Odbojkaši

Peruđe prvi put su šampioni Evrope, pošto su u odličnom finalu, na fajnl-foru u poljskom Lođu, pobijedili poljski Zavjerće sa 3:2 (25:22, 25:22, 20:25, 22:25, 15:10).

Peruđa je 2017. godine izgubila finale od ruskog Zenita. Poljski Jastržebski je u meču za treće mjesto pobijedio Halkbanku rezultatom 3:1 (25:22, 26:24, 20:25, 25:18).

Ono što mu nije pošlo za rukom u bogatoj igračkoj karijeri, tro-

fejnoj u dresu reprezentacije SR Jugoslavije (između ostalog je osvojio olimpijsko zlato u Sidneju 2000. godine), nekadašnji proslavljeni crnogorski odbojkaš Goran Vujević uspio je kao sportski direktor Peruđe. Budvanin Vujević je 2015. godine završio igračku karijeru u Peruđi, i od tada obavlja funkciju sportskog direktora u ovom italjanskom klubu. Peruđu je do pobjede u finalu predvodio Tunižanin Vasim ben Tara sa 22 poena, a Japanac Juki Išikava je dodao

20. Na drugoj strani, istakao se Amerikanac Aron Rasel, koji je upravo sa timom iz Umbrije igrao finale Lige šampiona 2017, a osvojio je 25 poena. Bartoš Kvolek i Mateuš Bjenjek su upisali po 12. Peruđa je u polufinalu pobijedila tursku Halkbanku (3:0), koju je do finalnog turnira doveo crnogorski trener Igor Kolaković, koji se nakon toga sporazumno rastao sa klubom iz Ankare. Zavjerće je u poljskom polufinalu bio bolji Jastržebskog sa 3:2. S. J.

- Lijepo se vratiti u grad gdje sam imao najviše uspjeha u igračkoj karijeri, i emocije su na visokom nivou, pa se, svakako, radujemo ovom novom izazovu – dodao je 41-godišnji Požarevljanin.

Jevtić je na prvom trenutku imao planiralih 17 igrača, ali uz dvije izmjene. Zbog zdravstvenih razloga, zbog kojih je preskočio finiš sezone u dresu Budućnosti, nema primača servisa Ivana Zvicera (oporavak ide planiranom dinamikom), te srednjeg blokera Srđana Petrovića (privatni razlozi). Umjesto njih naknadno su pozvani korektor Budućnosti Luka Lojić i srednji bloker Budve Dalibor Lečić

Trenirali su i tehničari Rastko Milenković, Marko Joksimović, Danilo Dubak, primači servisa Nemanja Peruničić, Vasilije Milenković, Benjamin Hadžisalihović, Milan Rovčanin, Vukašin Cimbaljević, srednji blokeri Luka Babić, Nikola Đurović, Matija Ćinćur, korektori Đorđe Jovović, Milutin Pavićević, te libera Andrija Joksimović i Stefan Radević U stručnom štabu Jevtića su pomoćni treneri Stefan Laković, Miljan Bošković i Dejan Radić, kondicioni trener Mirko Eraković, statističar Luka Ratković i fizioterapeut Mitar Andrović

Za ovu akciju neće biti novih imena, posebno ne onih koji nijesu bili ni na širem spisku. To znači da neće biti ni nekih starijih igrača koji se, zvanično, nijesu oprostili od reprezentacije, poput Marka Bo-

jića, Blaža Milića - Direktor reprezentacije Ivan Ječmenica i ja smo obavili razgovor i došli do zaključka da stariji igrači koji su bili na prethodnim okupljanjima neće biti sa nama ovoga puta. Imamo širi spisak i ako bude potrebe, crpjećemo igrače sa njega. To je što se tiče Zlatne lige, a za neka druga okupljanja i takmičenja može da se desi da bude novih imena. Jevtić je zadovoljan i uslovima za rad koje ima reprezentacija. - Prvi put sam u hotelu „Voko“ i u ovoj sali. Mislim da su uslovi izvanredni, pogotovo što imamo mogućnost da bukvalno iz hotela uđemo i salu, i nećemo gubiti mnogo vremena na takve stvari, što zna da bude zamorno, kada treba putovati do sale. Hvala svima koji su obezbijedili ove uslove, prije svega predsjedniku Saveza Kažiću i ostalima ko-

Jelena Vukčević, desni bek Budućnosti

Italijani najbolji na odbojkaškom fajnl-foru Lige šampiona

da se pokažemo novom svjetlu

Novi ugovor sa Zvezdom mi daje

Budućnost volej i Budva šampioni Crne Gore

PODGORICA - Odbojkašice Budućnost voleja i odbojkaši Budve osvojili su titule prvaka u kadetskoj konkurenciji.

Budućnost je u finalu ženske konkurencije pobijedila ekipu Budve sa 3:0 (25:19, 25:21, 25:21).

mirnoću da dam maksimum

Ivica Jevtić je produžio ugovor sa Crvenom zvezdom na još dvije godine. - Novi ugovor sa Zvezdom mi daje neku mirnoću da ovdje dam maksimum i da ne razmišljam o klubu –kazao je Jevtić.

ji njega prate - zaključio je selektor Crne Gore.

PROSTOR ZA NAPREDAK

Luka Babić će prvi put biti najstariji igrač u reprezentaciji. - Lijep je osjećaj ponovo biti tu nakon nešto manje od godinu, lijepo je obući crvene majice. Definitivno je drugačiji osjećaj što sam najstariji u ekipi, nijesam očekivao da će se to tako brzo desiti, već na četiri-pet godina. Svakako je lijep osjećaj biti sa mladom ekipom, koja sigurno ima kvalitet i potencijal, a tu mislim i na nove trenere koji su tu da nam pomognu u ostvarivanju ciljeva. Savez nam je omogućio da ove godine igramo Zlatnu ligu, što iziskuje dosta sredstava, ali je to odlična stvar za mlade igrače da mogu da napreduju i da se pokažu u evropskim utakmicama – kazao je Babić. Crnogorski odbojkaši će se ta-

Jevtić je sa Zvezdom bio šampion 2024. godine, kada je malo ko to očekivao, a u protekloj sezoni, kada su očekivanja bila velika, njegov tim je bio zaustavljen u polufinalu plej-ofa od Vojvodine.

kmičiti u Zlatnoj ligi na turnirima u Rumuniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. U Rumuniji, 6. i 7. juna, Crna Gora će da igra protiv domaćina Rumunije i selekcije Letonije. Drugi turnir biće održan u Podgorici od 13. do 15. juna, kada će naša selekcija da igra protiv Češke i Finske. Završnu borbu za finalni turnir, na koji će osim domaćina Češke igrati i tri najbolja tima na jedinstvenoj tabeli, Crna Gora će imati na turniru u Sjevernoj Makedoniji, gdje će se 21. juna sastati sa Izraelom, a dan kasnije i sa domaćom Sjevernom Makedonijom. Finalni turnir CEV Zlatne lige održaće se od 4. do 6. jula u češkom Brnu.

- Očekujem napredak kod svih nas, prije svega, a nijesam sigurno koliko možemo u ovom trenutku da očekujemo u rezultatskom smislu, jer je ekipa dosta podmlađe-

- Sigurno više nećemo ništa da obećavamo, osim da ćemo da se borimo, da treniramo sa 100 odsto mogućnosti i nadam se da će kroz tu borbu i zalaganje da dođu dobri rezultati –dodao je Jevtić.

na. Međutim, siguran sam da ćemo da budemo spremni nakon pripremnog perioda, i da ćemo u svim utakmicama da damo maksimum, bez obzira da li će to donijeti pobjedu ili poraz – dodao je Babić, koji će u Matiji Ćinćuru, Nikoli Đuroviću i nešto starijem Daliboru Lečiću imati mlade konkurente na poziciji srednjeg blokera.

- Imamo mladu ekipu na skoro svim pozicijama, a tri srednjaka, sigurno, imaju veliki kvalitet i potencijal, i vjerujem da će to pokazati ove godine. Ekipa, jednostavno, mora da istrpi mladog igrača, a oni su morali preko noći da porastu i odrastu. Ekipa je radna i vrijedna, to je najbitnije, i sigurno je da će momci da pokažu svoj potencijal u narednim godinama jer ova ekipa može da igra barem 10 godina – zaključio je Babić. S. JONČIĆ

Šampionke je predvodila Klara Đukić sa 16 poena, Elena Jovanović je dodala 13, dok je Sofija Labović upisala devet. U ekipi Budve istakle su se Viktorija Čoković sa 13 i Jana Mrdak sa 10 poena. Treće mjesto pripalo je odbojkašicama Gimnazijalca iz Kotora, koje su bile bolje od ekipe Galeba sa 3:0 (25:22, 25:19, 25:15). Pobjednički tim je predvodila Matea Kovačec sa 20 poena, a pratila je Jelena Ćorović sa 16 Sara Striković bila je najefikasnija u timu Galeba sa 11 poena. Za najbolju igračicu prvenstva proglašena je Klara Đukić iz Budućnosti. Njene sa-

igračice, Nađa Peković i Elena Jovanović izabrane su za najbolju tehničarku, odnosno primača servisa. Najbolja srednja blokerka je Sofija Duletić iz Budve, titulu najboljeg smečera ponijela je Matea Kovačec iz Gimnazijalca, a za najboljeg libera proglašena je Lara Tošić iz Budućnosti.

Pehare i medalje najboljima uručila je Ksenija Božović, direktorica ženskih reprezentativnih selekcija OSCG, dok je pojedinačne nagrade dodijelio Mladen Miladinović, selektor ženske kadetske reprezentacije.

Budva se revanširala u muškom finalu, pobijedivši Budućnost sa 3:0 (25:11, 25:10, 25:19). Budvanski tim je predvodio Vuk Stanojević sa čak 31 poenom. Pored njega u dresu Budve istakao se i Filip Milosavljević sa 11 poena. U redovima Budućnosti najefikasniji je bio Filip Radić sa 10 poena, dok su Luka Milošević i Aleksa Radić upisali

sedam, odnosno šest poena. U borbi za treće mjesto, u barskom derbiju, odbojkaši Galeba slavili su protiv Mornara sa 3:1.

Od ukupno šest pojedinačnih priznanja, čak pet je otišlo u ruke igrača Budve. Za najboljeg igrača prvenstva proglašen je Vuk Stanojević, najbolji tehničar je Jovan Tmušić, najbolji primač Filip Milosavljević, najbolji srednji bloker Vukota Čelebić, dok je za najboljeg libera proglašen Ilija Marović. Titulu najboljeg smečera ponio je Vasilije Božović iz Galeba.

Pehare i medalje najboljima uručio je Ivan Ječmenica , direktor muških reprezentativnih selekcija OSCG, dok je pojedinačne nagrade dodijelio Ivica Jevtić, selektor muške seniorske reprezentacije. Finalni mečevi odigranni su u sali Gimnazije „Slobodan Škerović“ u Podgorici, u organizaciji Odbojkaškog saveza Crne Gore. S. J.

Završeno odbojkaško prvenstvo u kadetskoj konkurenciji

Veče legendi i novih nada rok scene, organizatori pripremili spektakl

Deveto izdanje „Rockstrikcije“ 6. i 7. juna na Stadionu malih sportova

PODGORICA - Deveto izdanje „Rockstrikcije“, koja se ovog puta organizuje na Stadionu malih sportova u Podgorici, biće održano 6. i 7. juna.

Organizatori su, kao i svaki put do sada, pripremili ozbiljan rokenrol spektakl. Za ljubitelje tvrđeg zvuka te večeri nastupiće: Neno Belan i Fiumens, Zabranjeno pušenje, Rambo Amadeus, Rotko Stjuart, bendovi Koikoi, Vizelj, Jonathan, Ego i Gradske bitange. Prema riječima organizatora,

Danas u centar Podgorice festival koji vraća dobru muziku i atmosferu

„Ritam Herca“ u Njegoševom parku

Terzić najavljuje da će setovi koji će se čuti biti puni gruva, ritma i neočekivanih muzičkih obrta. U Njegoševom parku, u srcu Podgorice, danas će biti održan matine „Ritam Herca“. Ova muzička manifestacija, koja se organizuje u susret Danu nezavisnosti, najavljena je kao festival ritma, stila i slobode

PODGORICA - Glavni gost biće beogradski di-džej Peppe koji će, kako najavljuju organizatori, obezbijediti besprijekornu muzičku selekciju i atmosferu kakva do sada nije viđena u gradu. Pored njega nastupiće

i lokalni di-džejevi, koji će se sa svojim setovima predstaviti tog dana. „Ritam Herca“ je, prema riječima jednog od organizatora Miljana Terzića, nastao iz iskrenog impulsa da se napravi drugačija vrsta žurke - dnev-

na, opuštena i sa jakim muzičkim identitetom.

Ideja je, ispričao je on za Pobjedu, krenula u februaru ove godine, kada su u lokalu „Dvorište“ organizovana prva dva matinea.

- Prošla su toliko dobro, atmosfera je bila toliko prirodna i snažna da se vrlo brzo rodila potreba da se taj koncept izvede na većem terenu. „Ritam Herca“ je, zapravo, nastao kao nastavak te energije, ali u većem formatu, na otvorenom i sa jasnom idejom da ponudi festivalski doživljaj uz ritam koji okuplja - kazao je on.

Kompletan doživljaj

Pojašnjava i da to znači da sve, počev od muzike, preko vizuala do ambijenta, ima jasan pravac da slavi individualnost, dobar ukus i zajedništvo.

- Ritam je, naravno, muzika koja nas nosi kroz sve. Stil se ogleda u načinu na koji gradimo estetiku i identitet događaja, a sloboda u tome što je svako

dobrodošao da bude to što jeste bez zadrške - ističe Terzić. Koncept matinea nije da to, dodaje on, bude samo žurka, već kompletan doživljaj.

- Prvo, lokacija... Dakle, izlazimo iz zatvorenih klubova i lokala u srce grada. Drugo, koncept matinea nije samo žurka, već doživljaj. Tu su pažljivo birani izvođači, vizuelni identi-

razloga za slavlje ima mnogo. - Neno Belan obilježava 40 godina izvrsne karijere. Sejo Saxon slavi rođendan. Rotko Stjuart najavljuje svoj album prvijenac. Ne propustite koncert Ramba Amadeusa, poslije dužeg vremena dolazi u Podgoricu. Riječka mašinerija Jonathan ima koncert pred odlazak na svoju drugu svjetsku turneju. Jedan od najtraženijih bendova nove generacije KoiKoi konačno u Crnoj Gori. Ego je povratnik u organizaciji „Rockstrikcije“, imali smo priliku da ga slušamo na prošlogodišnjem podgoričkom pa-

tet koji gradimo kroz svaki detalj i, naravno, energija koju publika nosi - napominje on. Publiku očekuje dan pun kvalitetne muzike, opuštena atmosfera i društvo „ljudi sa stilom, koji žele isto da se dobro provedu i budu dio nečeg autentičnog“. Njegošev park, u kojem se održava ovaj muzički događaj, kako podsjeća Terzić, zelena je oaza u centru grada i simbol mira i dostojanstva.

- Nama je bilo važno da taj prostor ponovo „oživi“, da ga ljudi dožive drugačije, kao neko mjesto susreta, plesa i slobode. Veza između muzike i prostora je ogromna. Muzika mijenja prostor, a prostor oblikuje način na koji doživljavamo muziku - izjavio je Terzić.

Setovi puni

muZičKih obRta

Di-džej Peppe je, naglašava on, jedan od onih selektora koji zna da poveže publiku i binu na jedinstven način.

- Njegov stil je sofisticiran, a energija zarazna. On balansira između haus gruva i old skul estetike. Odabrali smo ga jer savršeno odgovara našem senzibilitetu: elegantan, sirov, svira za ples, ali i za srce. Sve u „Ritmu Herca“. Na bini su i naši domaći heroji, ljudi koji godinama grade scenu Podgorice i šire - rekao je on.

Terzić obećava da će setovi koji će se tog dana čuti biti puni gruva, ritma i neočekivanih muzičkih obrta.

zaru. Gradske bitange dolaze preko Supervala. Vizelj”je deveti bend koji je dobio pozivnicu i spremite se za spektakl - navodi se u saopštenju. Ulaznice su u slobodnoj prodaji na kioscima „Tobacco S Press“ širom Crne Gore, a mogu se naći po cijeni od 20 eura za jedan, odnosno 35 eura za oba dana festivala. Održavanje devete po redu „Rockstrikcije“ podržali su: Tuborg Montenegro, Turistička organizacija Podgorice, Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Adriatic banka, PAM CG i drugi. R. Z.

Emotivna drama oduševila publiku

Šest minuta aplauza i ovacija za Lorens i Patinsona u Kanu

KAN - Dženifer Lorens i Robert Patinson oduševili su publiku Filmskog festivala u Kanu novom psihološkom dramom „Die, My Love“, koja ih je nagradila aplauzom u trajanju od šest minuta.

Film je režirala škotska rediteljka Lin Remzi, a premijerno je prikazan u subotu. Riječ je o drami koja prikazuje emotivnu i psihološku borbu glavne junakinje koju tumači Lorens, a koja se suočava s postporođajnom depresijom i sa sve većom psihičkom nestabilnošću.

Prvo, lokacija... Dakle, izlazimo iz zatvorenih klubova i lokala u srce grada. Drugo, koncept matinea nije samo žurka, već doživljaj. Tu su pažljivo birani izvođači, vizuelni identitet koji gradimo kroz svaki detalj i, naravno, energija koju publika nosi - napominje Terzić

- Želimo da istaknemo kako i kod nas postoje sjajni umjetnici koji zaslužuju da budu na istoj bini s regionalnim imenima, ali i više od toga - jasan je on.

Pozvao je ljude da dođu kako bi zajedno napravili jedan od onih trenutaka koji se pamte.

- Ako volite dobru muziku, lijepe ljude i grad u kojem se stvari dešavaju - „Ritam Herca“ je vaše mjesto 20. maja. Park je spreman, muzika je spremna, mi vas čekamo - zaključio je, u razgovoru za Pobjedu, Terzić. m. maRKoviĆ

Robert Patinson u filmu igra njenog supruga, a njihova disfunkcionalna veza prikazana je kroz niz intenzivnih scena autodestruktivnog ponašanja glavne junakinje, uključujući i udaranje glavom o staklo, skakanje kroz staklene površine i grebanje zidova, a koji su izazvali burne reakcije gledalaca. Ovo ostvarenje adaptacija je romana „Die, My Love“, autorke Arijane Harvic, koji se bavi temom postporođajne depresije i psihotičnih epizoda. Lorens je, osim što igra glavnu ulogu, na filmu radila i kao producentkinja. Uz nju i Patinsona u filmu glume i LaKit Stenfild, Sisi Spejsek i Nik Nout R. Z.

OBEĆAVA DOBAR PROVOD: Miljan Terzić

Najavni plakat

Svi tvrde da će novi srpski kralj biti Mirko Petrović

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

GLAVA VII

1903 I ŠTA SE DESILO

„Udruženja unutar države uvijek su opasna za vladaoca” Rano u 1903 ja sam primila poziv da se sastanem sa izvjesnim pristalicama Karađorđevića u Srbiji. To „nešto” što će se dogoditi još nije bilo došlo u kritično stanje. Moja sestra je željela da putuje sa mnom, ali moje iskustvo od prošle godine nije bilo takvo da kad ja idem u Srbiju da povedem još i sestru. Čovjek uzima rizik za sebe bez mnogo premišljanja, ali ne bi rad bio da koga drugog uvede. Mi dođemo u Crnu Goru. Bilo je toplo čak i na Cetinju. Mi smo počinuli u onu jedinu zgodnu sobu od parka u hotelu. Poslije podne 11. juna 1903. čujem jako kucanje na vrata i glas Ivana, kelnera, gdje viče: „Telegram, telegram.” Mi skočimo na noge bojeći se rđave vijesti i Ivan vikne uzbuđeno, čim je otvorio vrata: „Kralj i Kraljica Srpska – oboje su mrtvi.” Moj mozak je radio instinktivno, bez razmišljanja jednog trenutka, ja reknem tada: „Petar Karađorđević biće Kralj.” „Ne, ne” uzvikne Ivan. „Svaki čovjek kaže biće naš Knjaz Mirko.” „Ne” – reknem ja, odlučno, jer sam bila potpuno uvjerena, „to neće biti Knjaz Mirko” i upitam: „Kako su umrli”.

„Bog bi ga znao kako”, kaže on „neki kažu – svađali su se i pobili se među sobom i tada

Ivan vikne, čim je otvorio vrata: „Kralj i Kraljica Srpska – oboje su mrtvi”. Moj mozak je radio instinktivno i bez razmišljanja reknem: „Petar Karađorđević biće Kralj”. „Ne, ne”, uzvikne Ivan. „Svaki čovjek kaže biće naš Knjaz Mirko.” „Ne” – reknem ja, odlučno, „to neće biti Knjaz Mirko”

počinili samoubistvo.” Bio je i jedan članak u novinama drugoga dana odnosno toga. On otrča i donese mi novine. Žalim i danas što nijesam zabelježila koje su novine bile, ali izvjesno da su sadržavale jedan članak koji je imenovao Knjaza Mirka kao nasljednika srpskoga prijestola, pretpostavljajući da je izvjesno da je Aleksandar umro bez potomstva.

Cetinje je bilo uznemireno kao nikad ranije. Obično je živjelo od jednog telegrama Korbiroa dnevno. Sada je dečko trčao gore i dolje i Bilten je išao iz ruke u ruku. Najranija izjava bila je da su Kralj i Kraljica umrli iznenada od nepoznate smrti, ali da su zrna nađena u tijelima.

Docnije je došlo puno detalja. Saglasno sa novinama beogradska revolucija je pripremana prije 3 mjeseca i bilo je tajno udruženje rašireno po svoj zemlji; da je odluka za ubistvo donesena od Kora oficira u Beogradu, a da je rad na tome povjeren VI puku – pješadijskom; da su zavjerenici dobili ulaz u Dvor u 11 sati uve-

če i kad je Kralj odbio da otvori vrata od njegove spavaće sobe pukovnik Naumović vrata je eksplozivom bacio u vazduh i sam poginuo. Šta se dalje dogodilo to je stidno govoriti. Tijela žrtava još živih bila su izrešetana mecima i bačena sa prozora. Draga, srećom za nju, odmah je izdahnula. Ali nesrećni Aleksandar izdisao je do 4 sata poslije ponoći. Saglasno izvještaju, ubice pijane od krvi i vina, napali su tijela i okaljali ih najvećim prljavštinama, čak sječući jedan dio Dragine kože, koju je kožu jedan oficir osušio i čuvao kao trofej. Jedan oficir docnije pokazivao je jednom mom prijatelju komad te kože, koji je držao u svoj portfelj. Aleksandar je bio degenerik. Njegovo udaljenje sa prijestola se željelo. Ali čak ni u Dahomeji ne bi se ubistvo izvršilo sa odvratnijim divljaštvom. Čak i ministar ruski, čije je poslanstvo preko puta Dvora, mirno je posmatrao slučaj sa prozora. Izvršivši svoj bijes na žrtvama, ubice su gurnule i ubile dva brata Dragina, od kojih se za jednoga pronio glas da će biti proglašen za nasljednika prijestola. Još nekih 17 lica bilo je ubijeno te noći, a ranjenih bilo je mnogo više. Ove detalje sam docnije saznala.

Poslije podne 11-og prošlo je sa uzbuđenjem. Veče je došlo i mi smo otišli na večeru. Na svakom stolu, umjesto uobičajenog programa za predstavu u pozorištu, ležala je crno obrubljena objava izvještavajući nas da Srpsko putujuće društvo, koje je tada prikazivalo predstave na Cetinju, „zbog smrti našeg obljubljenog Gospodara kralja Aleksandra zatvoreno je pozorište do dalje naredbe.” Za turističkim stolom bila sam samo ja sa mojom sestrom. Od diplomatije bio je samo g. Šiplej, koji je s vremena na vrijeme zastupao Englesku i grof Bunjati –italijanski ministar. Ručak je protekao u potpunom ćutanju. Ja sam bila čisto bolesna da doznam mišljenje ovih vi-

ših ličnosti na drugom stolu, o ovim iznenadnim vijestima, ali sama nijesam smjela zametnuti riječ o ovako delikatnom predmetu. Međutim i tome je došao kraj. Sluge su se povukle i grof Boljati okrene se meni i odjednom reče: „Sada, g-đice, vi poznajete ovu zemlju. Šta mislite o situaciji? Petar Karađorđević biće Kralj Srbije?”

„Narod cio kaže biće Knjaz Mirko” – reče Šiplej. Grof Buljati napomenu da će biti Republika. Ja sam im govorila o stvarima koje sam vi-

djela u Srbiji i rekla im da je u stvari Petar najizvjesniji. Obojicu je to mnogo interesovalo.

„U svakom slučaju” rekao je Šiplej, „ja bih vas savjetovao da o tome nikom ne govorite.

Oni su svi za Mirka i vi možete staviti sebe u nezgodu.”

„Ja nikad nisam vidio njih tako uzbuđene” – reče Grof.

„Vi ste odocnili” – rečem. „Ja sam to već rekla da Mirko nema izgleda.”

„On sigurno bolje zna istinu. Uostalom, to ćete i vi vidjeti kroz nekoliko dana.”

Oba gospodina bila su frapira-

Zavjerenici su dobili ulaz u Dvor u 11 sati uveče. Kada je Kralj odbio da otvori vrata od spavaće sobe, pukovnik Naumović vrata je eksplozivom bacio u vazduh i sam poginuo. Tijela žrtava bila su izrešetana mecima i bačena sa prozora

na zbog moje sirove metode. Kao stvar koja može izazvati međunarodno nerazumijevanje i da bi se to izbjeglo, bolje je izbjegavati istinu nego je izbrbljati tako odjedanput. Mišljenjem talijanskog ministra ja sam bila rđavo udarena. Englez je imao smisao za humor, pa, smijući se reče, čega se ja dobro sjećam: „Vaše misije u životu izgleda da je cilj da rečete istinu Balkancima. Ovo je bilo vrlo dobro za njih, ali ja se čudim kako oni trpe istinu.” Oba gospodina raspravljala su o strašnim stvarima u telegramu, a gotovo bez činjenica. „Poslovi, kao i drugo, obično pretrpe izvjesne promjene” – kaže Buljati. Njegova se krv teško bila uzburkala, faktom, da, kad je bio u Beogradu, on je bio dobro upoznat sa pukovnikom iz zavjere protiv Kraljice Drage, koji je prema telegramu Kraljicu dovršio sjekiricom. „I ja sam se rukovao sa njim” –reče Buljati – gadeći se. Gdin Šiplej nagovaraše me, da pošto ja imam iz prve ruke informacije, „Dobro bi bilo” kaže, da napišem jedan ili dva članka za engleske novine, koje sam ja odmah učinila. „To je jedan rđav vjetar koji duva i koji nikome ne donosi dobra.” Ja sam bila napisala moju prvu knjigu o Balkanu i prodavala je od knjižare do knjižare, bez uspjeha, jer mi je odgovarano da se niko ni malo ne interesuje o Balkanu i zato ne kupuje ni knjigu, mada su učtivo dodavali, da oni koji tamo putuju, kažu da nije tako rđava. Ali poslije ubistva Kraljeva pojavila se odmah velika tražnja kod britanskog naroda za istu knjigu i ja sam je odmah prodala bez odlaganja. Ovo je sve odnosno ovoga. Sišla sam dolje sjutradan ujutru da pođem na poštu da pošaljem članak koji sam napisala preko noći i našla sam čitavu gomilu oficira i inteligencije (jer nema zemlje kojoj su potrebni kao ovoj) okolo hotelskih vrata. Vuko Vuletić, hotelijer, u sivo-crvenom optočenom kaputu (dolamu), nešto je vatreno govorio držeći posljednji telegram u rukama. Glasna i živa diskusija odjekivala je u zraku. Vuko je mahao rukom kad sam se ja približila. „Ovdje je”, reče on „gospođica, koja je kazala Petar Karađorđević biće Kralj.” Ja ponovih moje vjerovanje veselo. „Vaš čovjek je izabran” – uzviknu Vuko, držeći visoko telegram. Stiglo je i izvješće. (Nastavlja se)

Vuko Vuletić, 1913. godina

Obdukcija ubijenih Obrenovića, crtež

Beogradska štampa o ubistvu kralja Aleksandra Obrenovića i kraljice Drage

„Luka Kotor“ A.D. Kotor

-Odbor diretkoraBroj: 0202-981

Datum: 19.05.2025.godine

Na osnovu člana 135., 136. i 161. Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20, 146/21 004/24 od 23.01.2024.g.), člana 24., 26. i 41. Statuta “Luka Kotor” A.D. Kotor broj 0101-1385 od 21.06.2024.godine Odluke odbora direktora o sazivanju Redovne skupštine akcionara broj 0202-980 od 19.05.2025.god. Odbor direktora objavljuje:

OBAVJEŠTENjE O SAZIVANjU REDOVNE SKUPŠTINE AKCIONARA „LUKA KOTOR“ A.D. KOTOR

Skupština će se održati dana 20. juna 2025. godine, sa početkom u 13 časova u Kotoru, Velika sala Upravne zgrade „Luka Kotor“ A.D.Kotor na adresi Park Slobode broj 1.

DNEVNI RED:

1.Razmatranje usvajanje Predloga Odluke o usvajanju Finansijskih iskaza, Konsolidovanih finansijskih iskaza i Izvještaja o poslovanju „Luka Kotor“ A.D. sa Izvještajem o radu Odbora direktora za period 01.01.-31.12.2024.godine; 2.Razmatranje usvajanje Predloga Odluke o usvajanju Izvještaja menadžmenta „Luka Kotor“ A.D. Kotor za period 01.01.-31.12.2024.godine i Konsolidovanog Izvještaja menadžementa za period 01.01.-31.12.2024.godine; 3.Razmatranje usvajanje Predloga Odluke o usvajanju Izvještaja o reviziji finansijskih iskaza za period 01.01.31.12.2024.godine i Izvještaja o reviziji konsolidovanih finansijskih iskaza za period 01.01.-31.12.2024.godine; 4.Razmatranje usvajanje Predloga Odluke o raspodjeli dobiti; 5.Razmatranje usvajanje Predloga Odluke o izboru revizora za 2025.godinu;

6.Razmatranje usvajanje Predloga Odluke o visini naknade članovima Odbora direktora;

7.Razmatranje usvajanje Predloga Odluke o razrješenju članova Odbora direktora u skladu sa članom 159. stav 2 Zakona o privrednim društvima.

8.Donošenje Odluke o izboru članova Odbora direktora. Pravo prisustva Skupštini akcionara imaju svi akcionari društva registrovani u spisku CKDD-a izdatom dva radna dana prije održavanja Skupštine. Postupak utvrđivanja identiteta akcionara, odnosno njihovih punomoćnika, vrši se na osnovu lične karte i kopije punomoćja, a počinje u 10 časova na dan i u mjestu održavanja Skupštine. Punomoćja moraju biti ovjerena u skladu sa Zakonom. Društvo će saglasno članu 137. Zakona o privrednim društvima utvrđivati identitete svojih akcionara čijim se akcijama upravlja preko određenog kastodi (vlasničkog) računa, ukoliko akcije kojima se upravlja preko tog računa čine više od 0,5% osnovnog kapitala društva ili daju više od 0,5% glasačkih prava. Akcionari mogu, u smislu člana 145. stav 1 tačka 3. Zakona o privrednim društvima, učestvovati u radu Skupštine i elektronskim putem i to glasanjem elektronskim putem, glasačkim listićima prije održavanja sjednice. Odluke pod tačkama 1.2,3,4,5,6 i 7 po utvrđenom dnevnom redu donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića sa pravom glasa. Odluka pod tačkom 8. dnevnog reda donosi se kumulativnim glasanjem.

Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića, odnosno sa najmanje 689.130 akcija od ukupnog broja akcija od 1.378.259.

Sve dodatne informacije o dnevnom redu i predloženim Odlukama mogu se dobiti svakog radnog dana od 09 do 12 sati na broj telefona 032/325-208 ili 069/124-196.

Materijali sa predlozima Odluka za Skupštinu biće dostupni na uvid akcionarima 20 dana prije održavanje Redovne skupštine akcionara na adresi: Park Slobode 1, kancelarija Sekretara društva broj 15. Obavještenja, predlozi odluka, punomoćja glasački listići biće dostupni i na internet stranici: www.portofkotor.com Akcionari koji svoja prava ostvaruju putem glasačkih listića, dužni su iste dostaviti najkasnije do dana održavanja Skupštine, do 10 časova lično, preporučeno putem pošte ili na mail Sekretara društva dusan.vukasovic@portofkotor.co.me. Glasački listići koji pristignu nakon navedenog roka, smtraće se nevažećim.

Predsjednik Odbora direktora Đorđije Radanović, s.r

Crna Gora

Adresa: Ul Filipa Žurića bb JPU „Jevrosima Jevra Rabrenović” 84000 Mojkovac, Crna Gora Mojkovac tel: +382 50 472 430

Datum:19.05.2025 vrtic@jrabrenovic.edu.me Na osnovu člana 26 stav 2Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju (Sl.list RCG br.64/07 i Sl.list CG br.80/10,47/17, kao i člana 22 stav 1 Statuta JPU “Jevrosima Jevra Rabrenović” Mojkovac.

KONKURS

Za upis djece za školsku 2025/2026 godinu.

Obavještavamo vas da će se upis djece za školsku 2025/2026. godinu obavljati elektronskim putem podnošenjem prijave na web adresu www.upisi.edu.me od 23.maja i trajaće do 15 juna. Roditelji koji nijesu u mogućnosti da upišu djecu elektronskim putem , mogu da upišu dijete neposredno u Ustanovi, svakog radnog dana od 07-15h. Za upis djece u vrtić jaslice za školsku 2025/2026.godinu u sledeće programe: -primarni-cjelodnevni program u trajanju od šet do devet časova. -poludnevni program u trajanju od četiri do šet časova. -interaktivna služba (rad sa djecom iz ruralnih sredina).

Upis će se vršiti samo za djecu koja do sada nijesu bila obuhvaćena programom predškolskog vaspitanja obrazovanja ili koja su se tokom školske 2024/2025 godine bila ispisana. Djeca koja su predhodne godine pohađala programe predškolskog vaspitanja i obrazovanja smatraće se upisanim od 01.09.2025.godine. Ugovori o baravku i ishrani djeteta sa roditeljima će se sklapati početkom nove školske godine. Prilikom potpisivanja ugovora potrebno je priložiti:

1. Potvrdu iz Centra za socijalni rad za korisnike materijalnog obezbeđenja porodice.

2. Za samohrane roditelje dokaz kojim se potvrđuje status.

3. Za djecu sa smetnjama u razvoju razvoju rješenja o usmjerenju u posebni obrazovni program. Informacije na broj telefona:050/472-430

OBAVJEŠTENJE

Poštovanim čitaocima i korisnicima oglasnog prostora dnevnog lista Pobjeda Praznični trobroj našeg lista izaći će 21 maja 2025. godine.

direktorica Vukica Bulatović

“Montenegro Bonus” d.o.o. Cetinje Izvršni director 01-1026 Datum: 19.05.2025.g.

Predmet:Tekst oglas o zakupu skladišta generalnog tereta u Luci Bar

20. maj 2025.

1. Predmet oglasa: Nepokretnost u državnoj svojini, ukupne površine od 12440 m2, upisane u List nepokretnosti broj 3110, KO Novi Bar, opština Bar, a koja se odnosi na dio skladišnog prostora u Baru, ukupne površine od 12440 m2, koji se sastoji iz skladišnog prostora u prizemlju i tri sprata ukupne površine od 12312 m2 garažnog prostora površine 128m2, koji se nalaze u slobodnoj zoni Luke Bar , izgrađeni na katastarskoj parceli 6499, upisani u List nepokretnosti broj 3110, KO Novi Bar, opština Bar, u svojini Crne Gore. Skladište je obezbeđeno protivpožarnom zaštitom u tri prstena: spoljašnji prsten sa hidrantima, unutrašnji hidranti, te mobilnom PP zaštitom, odnosno aparatima za gašenje požara. Namjena skladišta je višestruka, bez posebnih ograničenja.

Opšti uslovi za učešće po navedenom oglasu: Oglas je otvoren petnaest (15) dana i to počev od 20.05.2025. godine, zaključno sa 01.06.2025 godine; Pravo učešća imaju sva pravna i fizička lica. Ponuđači su dužni dostaviti ličnu kartu za fizičkih lica, odnosno potvrdu o registraciji društva za pravna lica; Ponuđači su dužni dostaviti cijenu zakupa ueurima/m2 sa uračunatim PDV - om; Početna cijena zakupa 1,92 eura/m2 bez ur ačunatog PDV-a za zgradu br. 1 - hala i po minimalnoj početnoj cijeni m2 zakupa od 7,46 eura/m2 bez uračunatog PDV-a za zgradu br. 2kancelarije sa laboratorijom; Plaćanje zakupa je avansno za tri mjeseca unaprijed za vrijeme trajanja prve godine zakupa, a nakon toga 30 dana unaprijed, odnosno do 30-og dana u tekućem mjesecu, prema ispostavljenom predračunu, za naredni mjesec; Ponude se dostavljaju u zatvorenim kovertama, na adresu „Montenegro Bonus“ d.o.o. Donje Polje bb, 81250 Cetinje, sa napomenom „Ne otvarati“ ili lično na arhivi preduzeća svakog radnog dana od 08 – 14h u gore navedenom vremenskom roku; Otvaranje ponuda obaviće se u prostorijama „Montenegro Bonusa“ d.o.o. dana 02.06.2025 godine; Lica koja prisustvuju javnom otvaranju ponuda moraju posedovati adekvatna ovlašćenja; Odluka o izboru najboljeg ponuđača biće donijeta najkasnije u roku od trideset (30) dana od datuma otvaranja ponuda; Skladište po ovom oglasu daje se u zakup u viđenom stanju i zakupac se ne može pozivati na njegove fizičke nedostatke, nakon što je prihvatio uslove ovog javnog oglasa; Skladište se ne može dati u podzakup bez prethodne saglasnosti zakupodavca; Zakupac će omogućiti nesmetani prilaz dijelu skladišta koji nije predmet ovog oglasa zakupodavcu, a sastoji se iz jedne kancelarije u prvom dijelu trećeg sprata skladišta; Ugovor se zaključuje na period od 4 (četiri) godine; Zakupac je dužan snositi troškove sitnih opravki izazvanih redovnom upotrebom skladišta, troškove redovnog održavanja i sve druge troškove proistekle iz uobičajenog poslovanja Zakupca; Svi zainteresovani ponuđači mogu izvršiti uvid u stanje skladišta koje se nalazi u Luci Bar, svakog radnog dana od 08 do 14h u periodu trajanja oglasa; Zainteresovani ponuđači za obilazak skladišta dužni su da se prijave dan ranije radi obezbeđivanja neophodnih dozvola za ulazak u Luku Bar; „Montenegro Bonus“ d.o.o. zadržava pravo da, ukoliko nije zadovoljan dostavljenim ponudama po ovom oglasu, ne zaključi Ugovor ni sa jednim xponuđačem; Za sve dodatne informacije obratiti se niže naved enim licima za kontakt, koji ujedno sačinjavaju i komisiju imenovanu za sprovođenje procedure po predmetnom oglasu, u sledećem sastavu:

1. Janković Tatjana, predsjednik komisije, tel. +38267222254

2. Amanović Venera, član komisije, tel. +38267222259

3. Ana Božović, član komisije, tel. +38267265087

JU OŠ ”Vuk Karadžić” Podgorica Broj: 01-633/25-903 Podgorica, 19. 05. 2025. godine

Na osnovu člana 36 stav 2 člana 40 Zakona o državnoj imovini (,,Sl. list Crne Gore”, br. 21/09, 40/11), člana 4 stav 1, člana 5, 29, 31, 33, 35 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list Crne Gore” br 44/10), Zaključaka Vlade Crne Gore broj: 11011/25-1148/3 od 11. 04. 2025.godine Odluka Školskog odbora broj: 2253/1, broj 2253/121 i broj 2253/3 od 12. 11. 2024.godine, JU OŠ ,,Vuk Karadžić“ iz Podgorice (u daljem tekstu: Zakupodavac), objavljuje JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA RADI DAVANJA U ZAKUP nepokretnosti: dijela zemljišta, fiskulturne sale i školskog hola

PREDMET JAVNOG POZIVA

Predmet Javnog poziva je prikupljanje ponuda za zakup nepokretnosti koje se nalaze na katastarskoj parceli br. 3990/1, upisanoj u List nepokretnosti 736, KO Podgorca III, Opština Podgorica.

1.Nepokretnost – dio zemljišta, površine 336 m2

2.Nepokretnost - fiskulturna sala, površine 607 m2

3.Nepokretnost - školski hol, površine 54 m2

NAMJENA:

1.Dio školskog dvorišta - za privremeni objekat-sportska sala

2.Fiskulturna sala - sve sportsko rekreativne aktivnosti, osim fudbala

3.Dio školskog hola – za folklorne plesne grupe

POČETNA CIJENA Početni iznos zakupnine je:

1.Nepokretnost/dio zemljišta, površine 336 m2 - 200,00 € po 1. mjesecu zakupa

2.Fiskulturna sala, površine 607 m2 - 25,00 € po 1. satu

3.Školski hol, površine 54 m2 - 13,00 € po 1. satu

ROK ZAKUPA Nepokretnost koje su predmet zakupa daju se u zakup do 31. 12. 2029. godine.

USLOVI ZAKUPA Plaćanja se vrši na mjesečnom nivou u roku koji će se utvrditi ugovorima o zakupu. Ugovorima će biti precizirani uslovi korištenja predmetnih nepokretnosti.

Šalter Službe oglasa primaće materijal zaključno sa 20 majem 2025 godine.

Za naredni broj ,,Pobjede“, 24 maja 2025. godine, šalter Službe oglasa u Podgorici biće otvoren od 23 maja 2025. godine

Kontakt telefon: 020-202-455

VIBER: 068-034-555

EMAIL: oglasno@pobjeda.me

OGLASNO ODJELJENJE NOVA POBJEDA D.O.O.

NAČIN, MJESTO I VRIJEME PODNOŠENJA PONUDA Javni poziv je otvoren od dana objavljivanja u štampanom mediju, zaključno sa 28. 05. 2025. godine do 12:00 časova. Ponude se dostavljaju svakog radnog dana tokom trajanja Javnog poziva od 11:00 do 13:00 časova, neposrednom predajom u zatvorenoj koverti, sa naznakom “ZA JAVNI POZIV”, na adresu JU OŠ “Vuk Karadžić” Podgorica, Ul. Radosava Burića b.b, u kancelariji sekretara škole, zaključno sa 28. 05. 2025. godine MJESTO VRIJEME OTVARANJA Javno otvaranje ponuda, biće održano 28. 05. 2025. godine sa početkom 12:30 časova u prostorijama uprave Škole. Podnesene ponude se ne mogu mijenjati niti dopunjavati. Ponude se mogu povući najkasnije tri dana prije isteka roka Javnog poziva pisanim obavještenjem o povlačenju ponude.

OBAVEZE UČESNIKA DA DOSTAVE PODATKE Ponuda obavezno sadrži: Dokaze o podobnosti: -za fizička lica: ime i prezime, adresa, jedinstveni matični broj građana, odnosno broj lične karte ili pasoša i kontakt telefon.

-dokaz da se protiv fizičkog lica ne vodi krivični postupak

-za pravna lica: naziv i adresu sjedišta, izvod iz CRPS-a za domaće, odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica, rješenje o PIB-u.

-dokaz da se protiv pravnog lica i odgovornog u pravnom licu ne vodi krivični postupak. Ponude koje su primljene nakon utvrđenog roka u Javnom pozivu, neće se razmatrati, kao nepotpune ponude, što će Komisija konstatovati u zapisniku.

DRUGI USLOVI Najpovoljnijom ponudom smatraće se ponuda kojom se nudi najviši iznos zakupnine. Komisija vrši rangiranje ponuda za koje ocijeni da su formalno ispravne da sadrže cijenu ne manju od početne. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključit će se ugovor o zakupu, kojim će se precizno regulisati prava i obaveze korisnika. Zakupac nema pravo da prostor koji je predmet zakupa daje u podzakup.

Naš dragi

MIODRAG Tomov BRAJOVIĆ

Preminuo je 12. maja 2025. godine u SAD, u devedeset trećoj godini. Sahrana će se obaviti u četvrtak 22. maja u 11 sati na Petkajskom groblju u selu Koraćica, Srbija.

OŽALOŠĆENI:

sin VLADIMIR i ćerka MELINA sa porodicama, braća RADIVOJE i SLOBODAN sa porodicama, porodica pokojnog brata MIHAILA i ostala rodbina

сестра АНЂЕЛИЈА, снахе ВИДРА, МИРЈАНА

1/9

1/8

Cjenovnik čitulja

OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi

POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

1/36 do 20 riječi (1 slika)

1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Draga strina

Dana 19. maja 2025. u 96. godini preminula je naša draga

ANGELINA Kostadina GUTOVIĆ rođena GAGOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima 19. maja od 13 do 16 časova i 20. maja od 9 do 11 časova, kada se kreće za Rudince – Piva, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

OŽALOŠĆENI: sin MILOŠ, kćerke JELENA i JELICA, snahe DRAGANA, RADA, ZORKA i NADA, đever VUKSAN, sestre JELISAVKA i ZLATIJA, unučad BRANKO, BRANKA, IVAN, DANILO, MINA, MAŠA, MIJA i MATIJA, đeveričići BRANKO i VOJISLAV, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina GUTOVIĆ i GAGOVIĆ

Posljednji pozdrav

ВЕРА, НАТАША и остала родбина ВУЈОШЕВИЋ

dragoj majci i babi. Ćerka CICA, unuci IVAN i DANILO GRBOVIĆ sa porodicama

Ostaće vječno sjećanje na tebe. Sa ponosom ćemo te pominjati i čuvati od zaborava. Počivaj u miru

JOVANKA BOLJEVIĆ 20. 5. 2005–20. 5. 2025.

S poštovanjem, tugom i neizmjernom ljubavlju sjećamo se tvoje dobrote, snage i topline.

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je umro naš dragi

RAJKO Jagoša VUKČEVIĆ

Po želji pokojnika, sahrana je obavljena 19. maja 2025. godine u Kanu, u krugu najuže porodice.

OŽALOŠĆENI: supruga ŽANIN, bratanić IVAN, bratanične SLAVICA i ANA i ostala porodica VUKČEVIĆ

RAJKOVIĆ DARKO, VESNA, FILIP, KRISTINA i LUKA

Još jedan tužan dan… tvoj rođendan

VLATKO Nikov RAIČEVIĆ

Voljeni naš Vlatko, nedostaješ, vrijeme prolazi, a mi te čuvamo u srcu, u uspomenama. Ne damo te vremenu, ostaješ sa nama

PORODICA

630 Sjećanje

VUKAŠIN Jova JANKOVIĆ 1987 – 2025.

Bol i tuga se ne mjere riječima, ni vremenom koje prolazi, već prazninom koja je ostala tvojim odlaskom. Zauvijek u našim srcima, voljen i nikad nezaboravljen. Braća od strica SAŠA, LUKA i LJUBO

TUŽNO SJEĆANJE

PORODICA

TVOJA

DESANKA RAJKOVIĆ

ANGELINA GUTOVIĆ

Utorak, 20. maj 2025. Oglasi i

Dana 21. maja 2025. navršava se 40 dana od smrti naše drage

MAJE NIKČEVIĆ

Ostavila si nas ponosne na tvoj časni život, veliko srce i plemenitu dušu. Neka ti je vječni mir i svjetlost, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Ovim putem obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da ćemo u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću.

Tvoji sinovi RAJAN, VLADAN i SRĐAN, unuk DANILO, unuke MINJA i NASTASJA, snahe IVANA i TAMARA

Danas se navršava pet godina od smrti našeg brata

LJUBOMIRA Mitra Mišova PRLJE I tužno sjećanje na njegove roditelje MITAR BOŽANA - BOSE

16. 12. 1997–20. 5. 2025. rođ. Borilović 4. 5. 2008–20. 5. 2025 I sestre

26. 1. 1995–20. 5. 2025. 27. 9. 2019–20. 5. 2025. VOJO, BRANKO i MIJO BORILOVIĆ

Dana 22. maja 2025 godine navršava se šest tužnih mjeseci od kada nas je napustio naš dragi brat, stric, ujak i deda

JOVO Bogdanov PAVIĆEVIĆ 1947–2024.

Tuga za tobom neće nikada proći, sjećaćemo se tvoje ljubavi i topline, časnog života i bićeš uvijek naš ponos i dika.

Dragi

OŽALOŠĆENA PORODICA: sestra DRAGICA, sinovac DARKO, sestrić SRĐAN, snaha SANJA i unuka MAGDALENA

637

MIŠO

Čuvamo Te od zaborava.

Tetka BUĆKA, tetak LJUKA JUNČAJ, braća i sestra od tetke MARJAN, DULE, ĐIĐO i DUDA

TUŽNO SJEĆANJE 23.5.2017–23.5.2025. SLAVICA ŠUŠTER rođena DABETIĆ

Godine prolaze, ali velika tuga i praznina ostaju. Tvoji: GOJKO, DRAGOSLAV, VLADIMIR, IVA i STAŠA

634

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Potrebni vozači B i C kategorije, radno iskustvo 2 godine. 069/032-380

Na osnovu člana 14, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18 i 84/24), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta, Čelebić d.o.o., iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: UPI 08-331/25-200 od 19.05.2025. godine, kojim je odlučeno da je za projekat „privremeni objekat namijenjen za eksploataciju prirodnih sirovina, skladištenje i proizvodnju betona – betonjerka na gradilištu“, koja se nalazi na dijelu katastarskih parcela broj 142/5 i 142/7 KO Farmaci – Zona VI, u Podgorici, potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Predmetnim Rješenjem je Nosiocu projekta utvrđena obaveza izrade elaborata, uzimajući u obzir lokaciju i namjenu predmetnog projekta.

U skladu sa članom 136 Zakona o privrednim društvima ( „ SL. list CG“ br. 065/20 od 03.07.2020. ) „ Primorje“ hotels & restaurants AD Tivat daje sljedeće

OBAVJEŠTENJE

O SAZIVANJU SKUPŠTINE AKCIONARA

Obavještavaju se akcionari „ Primorje“ hotels & restaurants AD Tivat da će se XXV redovna Skupština akcionara, sazvana za dan 26.06.2025. godine, održati u konferencijskoj sali hotela „Palma“ u Tivtu sa početkom u 11:00 časova i sljedećim dnevnim redom:

1.Usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice Skupštine akcionara

2. Usvajanje finansijskih izvještaja Društva za 2024. godinu sa izvještajem revizora i izvještaja o poslovanju društva

3. Imenovanje revizora finansijskih izvještaja za 2025. godinu

4.Razrješenje članova Odbora direktora

5.Imenovanje članova Odbora direktora

Pravo prisustva i odlučivanja na sjednici Skupštine akcionara imaju svi akcionari ( lično, ili putem punomoćnika ) koji su na spisku akcionara iz CKDD na dan pribavljanja spiska akcionara. Punomoćje mora biti ovjereno, a potpisi na punomoćju ovjeraveni u skladu sa zakonom.

Skupština donosi odluku većinom glasova prisutnih, ili zastupanih akcionar ( svaka akcija daje jedan glas, osim u slučaju izbora članova odbora direktora kada svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova odbora direktora utvrđen statutom društva ).

Akcionari mogu izvršiti uvid u materijale i predloge odluka u prostorijama sjedišta Društva u Tivtu, ul. II Dalmatinske br.2 , svakog radnog dana u vremenu od 09:00 do 15:00 časova, najmanje 20 dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara.

Obavještenje o sazivanju Skupštine akcionara biće dostupno akcionarima i na adresi internet stranice Društva: www.primorjehotels.com Mole se akcionari da radi efikasne organizacije i rada najave svoje učešće najkasnije dva radna dana prije održavanja sjednice

Skupštine akcionara dostavljanjem na uvid neophodne dokumentacije (kopija lične karte ili pasoša, punomoćje) putem email adrese: office@primorje.co.me

PRIMORJE AD TIVAT

Na osnovu clana 26 stav 2 Zakona o predskolskom vaspitanju i obrazovanju („Sl.list RCG , br.64/02 49/07 i „SL.list CG „ br.80/10,47/17), kao i clana 22 stav 1 Statuta JPU”Dječji vrtić"Plav, direktorica Ustanove raspisuje

KONKURS

Za upis djece za školsku 2025/26 godinu

Elektronski upis u JPU"Dječji vrtić" Plav, počinje 23.05.2025.godine i trajaće do 15. juna 2025. godine . Roditelji djece koja se po prvi put upisuju u ustanovu ili su bila ispisana tokom školske 2024/2025. godine će podnositi prijavu za upis elektronskim putem, a web adresa je www.upisi.edu.me

E-upis u vrtiće obavlja se na istoj adresi kao i upis u osnovne škole i roditelji će to moći da obave bez čekanja u redovima i dolaska u ustanovu. Portal će biti dostupan od 23. maja do 15. juna 2025. godine u bilo koje doba dana i noći. Procedura upisa je krajnje jednostavna, unošenjem matičnog broja djeteta, povlači se veliki broj podataka. Tako neće biti potrebe za izvodom iz matične knjige rođenih, ali ni potvrdom centara za socijalni rad.

Djeca koja su prethodne 2024/25. godine pohadjala program predškolskog vaspitanja obrazovanja , smatraće se upisanim od Ol.septembra 2025.godine.

Ugovori o boravku i ishrani djece ce se sklapati početkom nove školske godine.

Ukoliko roditelj ili staratelj nije u mogućnosti da dijete upise elektronski, to može uraditi neposredno u Ustanovi u toku trajanja Konkursa za upis djece , 08-12h.

Direktorica

Dragana Ojdanić

Broj: 763/2 Danilovgrad: 19.05.2025.godine Na osnovu člana 26 stav 1 Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju ( „Sl. list RCG”, br.64/02, 49/07 „Sl. list RCG”, br. 80/10,40/16 47/1 7), kao i člana 22 stav 1 tačka 27 Statuta JPU „Irena Radović” Danilovgrad, direktorica Ustanove raspisuje KONKURS Za upis djece za školsku 2025/26. godinu Upis elektronskim putem počinje 23.05.2025. godine trajaće do 15.06.2025.godine. Roditelji djece koja se po prvi put upisuju ili su bila ispisana iz predškolske ustanove tokom školske 2024/25. godine će elektronskim putem podnositi prijavu za upis na web adresu www.upisi.edu.me. Portal će biti dostupan od 23 maja 2025. godine u bilo koje doba dana i noći. Procedura upisa je krajnje jednostavna, unošenjem matičnog broja djeteta, povlači se veliki broj podataka. Tako da neće biti potrebe za izvodom iz matične knjige rodenih, kao ni potvrdom centara za socijalni rad. Djeca koja su prethodne 2024/25. godine pohađala programe predškolskog vaspitanja i obrazovanja smatraće se upisanim od 01. septembra 2025. godine. Ugovori o boravku ishrani djece će se sklapati nakon završetka konkursa, od 16.06. do 30.06.2025.godine u periodu od Ukoliko roditelj ili staratelj nije u mogućnosti da dijete upiše elektronski, svakao postoji mogućnost upisa u Ustanovi.

Ivm.br.214/15

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, kancelarija u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO ‘’HoldCo East’’ Podgorica, Ulica Cetinjska broj 11, PIB 03189414, Cetinjski put broj 11, koga zastupaju advokati Miloš Komnenić i Nemanja Radović iz advokatske kancelarije ‘’Komnenić i saradnici’’, protiv izvršnog dužnika Đenčić Selim, Kodre bb, Ulcinj, na osnovu izvršne isprave – mjenice AA 0194400 izdate dana 30.04.2007.godine, donio je dana 19.05.2025.godine

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I ODREĐUJE SE prva prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u: LN br. 2280 KO Donji Štoj (u svojini dužnika u obimu 1/1) i to: Katastarska parcela br. 2458/4, br zgrade 1, potes Donji Štoj, poslovne zgrade u privredi, površine 60 m2.

II Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti zakazuje se za dan 06.06.2025.godine u 13,00 časova u kancelariji javnog izvršitelja u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

III Vrijednost nepokretnosti utvrđena je rješenjem od 16.04.2025.god, i to na iznos od 70.000,00 eura.

IV Na prvom ročištu za prodaju nepokretnosti, ista se ne može prodati ispod procijenjene vrijednosti.

V Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja broj 520-21903-35 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike između svog potraživanja i postignute cijene.

Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđaća da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, primijeniće se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VI Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u dnevnoj novini “Pobjeda”, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. Ulcinj, 19.05.2025.godine

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević

I.br.3880/2017

(I.br. 3881/17 i I.br. 3879/17) JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul.Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “Prva banka Crne Gore – Osnovana 1901 godine AD Podgorica”, protiv izvršnog dužnika, 1. ”PLANET” DOO, iz Podgorice, Bul. Džordža Vašingtona br. 6, 2. STEFAN VUJOVIĆ iz Podgorice, ul. Gavrila Dožića br.10, 3. ALEKSANDAR VUJOVIĆ iz Podgorice, Prolaz Gavrila Dožića br.2 4. BORIS SAVELJIĆ iz Podgofrice, ul. IX Crnogorske brigade – Zagorič, shodno čl.45 ZIO, dana 16.05.2025.godine, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku ALEKSANDAR VUJOVIĆ iz Podgorice, Prolaz Gavrila Dožića br.2 vrši se dostavljanje zaključka o III prodaji od 09.05.2025. godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. S tim u vezi potrebno da se dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgoricu. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Direktorica Dragica Tvrdišić

Tvrđave Osmanskog carstva u Crnoj Gori

Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!

Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.

Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.

NAGRADA ZA IZDAVAČKI

PODUHVAT na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja

Ova knjiga je sufinansirana od strane Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Ministarstvo kulture i medija

NOVO IZDANJE

Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore

Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa

BEZ POBJEDE

Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutke crnogorske istorije: od prvih ustaničkih pušaka do konačnog oslobođenja zemlje.

Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.

Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.