Issuu

Evropska komesarka za proširenje na sastanku sa regionalnim liderima u Tirani

Kos:

Prijedlog budžeta tri ministarstva koja se bave odnosima sa inostranstvom

30 miliona

EPILOG HAPŠENJA: „Vučićev batinaš sa tribina“ sankcionisan novčano, izrečena mu i zabrana upravljanja automobilom u trajanju od četiri mjeseca

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka

INTERVJU: Izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema Vladimir Ivanović

STR. 4. i 5.

Direktor Aerodroma Crne Gore poručio da uprkos infrastrukturnim ograničenjima i zastarjelim kapacitetima kompanija bilježi najbolji rezultat do sada

Tolić: Očekujemo

rekord i više od tri miliona putnika

Na pitanje kolika sredstva bi bila potrebna za proširenje kapaciteta aerodroma u Podgorici i Tivtu, Tolić je odgovorio da je po grubim procjenama riječ o iznosu od oko 250 do 300 miliona eura

STR. 6.

Vlada usvojila Program izgradnje kolektorskih sistema i pogona za tretman komunalnih otpadnih voda 2025 – 2027. godine Pet novih postrojenja i 290 kilometara kanalizacije koštaće 199 miliona eura

Selektor ,,sokola“ Mirko Vučinić za Pobjedu o učinku u prethodna četiri meča, taktičkim promjenama i perspektivi reprezentacije Želim da nastavim, sada mi je mnogo

Evropska komesarka za proširenje na sastanku sa regionalnim liderima u Tirani

Kos: Državama ZB

mjesto je među članicama EU sa punim pravima

TIRANA – Državama Zapadnog Balkana mjesto je u Evropskoj uniji, jer bez tog regiona Evropa ne može biti bezbjedna, poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.

Ona je juče u Tirani, na sastanku sa liderima Zapadnog Balkana posvećenom Planu rasta, podsjetila da je bezbjednost danas jedna od najvažnijih tema.

- Evropa ne može biti sigurna bez Zapadnog Balkana - naglasila je Kos.

Ocijenila je i kako neintegracija regiona u zajednicu evropskih država predstavlja „grešku iz prošlosti“ koju EU mora ispraviti.

- Evropa vas čeka. Već ste dio nje, ali bi sada i u institucionalnom smislu to trebalo da se ostvari kroz članstvo u EU - rekla je Kos.

Kada je riječ dosadašnjoj primjeni Plana rasta za Zapadni Balkan i planovima za naredni period, komesarka je istakla kako postoji dosta razloga za slavlje.

- Ali istovremeno moramo biti iskreni i reći da dvije od šest zemalja još nijesu počele usvajanje reformi - upozorila je Kos.

Navela je i da su dvije države, koje najbolje sprovode reforme, ostvarile oko 50 odsto, te ocijenila kako se na tim primjerima najbolje vidi jasna veza između napredovanja u procesu pristupanja i reformi. Marka Kos naglašava i kako Evropska komisija želi da Plan rasta uspije i da je susjede EU važno što više integrisati u različite oblasti i politike Unije, u djelove jedinstvenog tržišta, u energetsko tržište, te

Svima je mjesto u EU kao punopravnim članicama. Naglašavam, članicama sa punim pravima, jer je to preporuka za potpuno usklađivanje sa evropskim zakonima i vrijednostima, rekla je Kos

Crna Gora prva u regionu sa 98 odsto realizovanih obaveza iz Reformske agende

Generalni direktor Direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Kopman predstavio je rezultate regiona i nalaze iz trećeg izvještajnog kruga.

Pojasnio je da pet usvojenih reformskih agendi obuhvata 251 reformski korak, te da, i pored određenih izazova, Crna Gora, sa 98 odsto ispunjenih obaveza, ima najveće izglede za uspješnu realizaciju Reformske agende.

Pojasnio je da je ispred Albanije, koja ima 92 odsto realizacije, Makedonije sa 80 odsto, Kosova sa 73 i Srbije sa 70 odsto realizacije.

u dio koji se odnosi na evropske vrijednosti. - Želimo da EU postane stvarnost za vaše građane - rekla je Kos, dodavši da će to donijeti prosperitet, sigurnost i stabilnost za cijelu Evropu u vremenu kada se taj kontinent, kako je rekla, suočava sa spoljnim oponentima koji bi željeli da vide neuspjeh. Poručila je i kako EU želi da sve države Zapadnog Balkana napreduju i da nijedna ne zaostaje. - Svima je mjesto u EU kao punopravnim članicama. Naglašavam, članicama sa punim pravima, jer je to preporuka za potpuno usklađivanje sa evropskim zakonima i vrijednostima – rekla je ona. Naglasila je i kako je sada potrebno da se fokusiramo na drugu polovinu realiza-

litikama EU. Pokažite državama članicama da ste spremni za veću i dublju integraciju u EU - zaključila je Kos. Premijer Milojko Spajić juče je nakon sastanka u Tirani, u objavi na svom nalogu na platformi Iks, poručio kako je vrijeme da Zapadni Balkan ugrabi svoju ulaznicu za evropsku budućnost.

- Pristup jedinstvenom tržištu EU mijenja život građana ovog regiona i jača njegovu, ali i stabilnost i perspektivu cijele Evrope. Na Samitu u Tirani istakli smo da Crna Gora s ponosom predvodi proces proširenja Unije, na koji se čeka više od deceniju. Brže granice, Roming kao kod kuće, jednostavnija i jeftinija plaćanja za građane i biznis i veća digitalna dostupnost benefiti su integracije i prilika za sve – naveo je Spajić. Poručio je i kako sa partnerima iz regiona i EU „uspostavljamo nove instrumente povezanosti poput AI fabrika i autoputa jedinstvenog tržišta, koji će našim kompanijama otvoriti evropske lance vrijednosti i privući investicije“. - Zajednički cilj, brži put ka punopravnom članstvu u EU – zaključio je Spajić u objavi. Na sastanku u Tirani bio je i glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović. On je tom prilikom predstavio rezultate koje je naša zemlja ostvarila u okviru Reformske agende i koji, kako je rekao, jasno pokazuju našu posvećenost ubrzanoj integraciji. - Uz jačanje pravosuđa i vladavine prava, unapređujemo poslovni ambijent, poboljšavamo pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća i gradimo temelje otpornije ekonomije - naveo je Zenović. Podsjetio je da je Crnoj Gori kroz Plan rasta obezbijeđeno 383,5 miliona eura, od čega 110 miliona u grantovima, a ostatak kroz povoljne kredite. - Iako sredstva nijesu dovoljna da pokriju sve potrebe, predstavljaju snažan podsticaj ekonomskoj transformaciji, boljem upravljanju i modernizaciji infrastrukture – rekao je on.

Gotovo i evropske

PODGORICA – Dva resora čije će djelovanje, sasvim sigurno, obilježiti mjesece do kraja naredne godine - ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, kao i Ministarstvo dijaspore, u 2026. bi mogli da računaju na ukupno 29,28 miliona eura, pokazuju podaci iz prijedloga državnog budžeta za sljedeću godinu, koji je sredinom sedmice stigao pred poslanike crnogorskog parlamenta.

Vlada premijera Milojka Spajića predložila je da 2026. godine državna kasa raspolaže sa 3,79 milijardi eura, što je 200 miliona manje u odnosu na ovu godinu. Prema detaljima prijedloga u koji je Pobjeda imala uvid, za potrošački segment Politički sistem i upravljanje opredijeljeno je 117,47 miliona eura. Iz tog dijela se inače finansiraju brojne institucije i organizacije, među kojima su ministarstva vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića (Bošnjačka stranka), evropskih poslova Maide Gorčević (PES) i dijaspore Mirsada Azemovića (BS). Pomenuta sredstva se, pored ostalog, koriste za predstavljanje države u zemlji i inostranstvu, postavljanje ambasadora, unapređenje bilateralne i multilateralne saradnje i zaključivanje međunarodnih ugovora.

SPOLJNI POSLOVI

cizira se u prijedlogu budžeta. Kako je pojašnjeno, na raspolaganju će imati 24,88 miliona eura, što je 2,66 miliona više nego u ovoj godini. S obzirom na posao koji čeka ovaj resor, uvećanje je logično, ali tek treba vidjeti da li će biti dovoljno. Očekivano, najveći iznos biće dat za rad ambasada, konzulata i misija. Za plate crnogorskih diplomata biće potrebno izdvojiti 8,69 miliona eura. Još 2,14 miliona namijenjeno je za plate zaposlenih po ugovoru o djelu, a u prijedlogu budžeta se precizira da je riječ o lokalnom osoblju angažovanom u diplomatsko-konzularnim predstavništvima naše zemlje. Značajnu stavku u budžetu čini i renta koja se plaća za diplomatsko konzularna predstavništava, a u narednoj godini se procjenjuje na 5,97 miliona eura. Bilateralni i multilateralni poslovi Crnu Goru će koštati 5,18 miliona eura, a obuhvataju ši-

cije Plana rasta, jer je to, kakao je rekla, važno za građane. Važno je, dodala je Kos, raditi i na projektima za poboljšanje transporta, infrastrukture, turizma, na digitalnim inovacijama i zaštiti potrošača.

- Suočili smo se sa nedostatkom napretka u regionalnoj ekonomskoj integraciji. To rezultira nižim ekonomskim rastom - upozorila je Kos, navodeći da bi potpuno zajedničko regionalno tržište povećalo ekonomije za oko deset odsto. Kaže i da je svjesna da reforme nijesu lake, ali naglašava da one omogućavaju ubrzano pristupanje EU.

- Države Zapadnog Balkana treba da pripreme svoje ekonomije za jedinstveno tržište. Ono vam daje pristup tretmanu države članice u nekim po-

Kada je riječ o ključnim aktivnostima u okviru Plana rasta, Zenović je podsjetio da je Crna Gora prva u regionu pristupila Jedinstvenom području za plaćanje u eurima (SEPA), te da je dio programa WiFi4WB, koji donosi besplatan internet u 24 opštine, i Green Lanes, koji ubrzava protok robe na granicama.

Kada je riječ o turizmu, naveo je da se radi na zajedničkom brendiranju regiona, da se u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta smanjuju barijere i usklađuju procedure i da Crna Gora intenzivno analizira neophodne izmjene zakonodavstva kako bi se ukinuo roming u EU. Naglasio je važnost dosljednog sprovođenja reformi i potrebu za stabilnim, pametnim i zelenim rastom.

- Potrebne su inicijative koje život građana približavaju standardima EU i ubrzavaju ekonomsku razmjenu unutar regiona i sa EU - istakao je Zenović. Đ. Ć.

Ministarstvo vanjskih poslova, kako se precizira, ima ključnu ulogu u zastupanju interesa Crne Gore i njenom predstavljanju na bilateralnom planu i pri međunarodnim organizacjama.

- Ima ulogu u predlaganju Vladi vanjske politike i priznavanju država, predstavljanju Crne Gore u odnosima sa drugim državama, međunarodnim organizacijama i drugim međunarodnim institucijama – pre-

Predsjednik Jakov Milatović tokom posjete SAD Zakon o demokratiji novu fazu crnogorsko

PODGORICA – Predsjednik države Jakov Milatović, koji boravi u službenoj posjeti Sjedinjenim državama povodom obilježavanja 120 godina diplomatskih odnosa između Crne Gore i Ame-

rike, razgovarao je juče sa američkim senatorima Stivom Dainesom i Džin Šahin. Sagovornici su, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, izrazili snažnu i jasnu podršku našem evropskom putu i na-

Marta Kos sa zapadnobalkanskim liderima u Tirani

Ministarstvo vanjskih poslova

30 miliona za vanjske

evropske poslove i dijasporu

rok dijapazon obaveza i aktivnosti. Tako će za obavezna članstva u međunarodnim organizacijama biti dato 1,89 miliona eura. Još jedna značajna stavka su i primanja zaposlenih u MVP, za koje je najavljeno izdvajanje od 1,06 miliona eura.

Za dvije budžetske stavke vezane za bilateralne poslove, ekonomsku i kulturnu diplomatiju, razvojnu saradnju i humanitarnu pomoć, opredijeljeno je 677.592 eura, za multilater alne poslove još 489.013 eura, kao i 237.182 eura za pravne poslove. Ministarstvo vanjskih poslova zaduženo je i za rad posebne organizacione jedinice Diplomatska akademija, nadležne za obuku i razvoj svih državnih službenika koji rade na zastupanju interesa Crne Gore u inostranstvu. Procijenjeno je da će za ove potrebe 2026. godine biti potrebno 206.211 eura.

Resor vanjskih poslova na raspolaganju će imati 24,88 miliona eura, što je 2,66 miliona više nego u ovoj godini. Ministarstvo evropskih poslova moći će da računa na skoro 2,94 miliona eura, što je za oko 75.000 eura manje, dok je Ministarstvo dijaspore sa ovogodišnjih više od 1,29 miliona, „napredovalo“ na predloženih 1,45 miliona

Iako se očekivalo da MVP ima poveći budžet za putovanja, on je u narednoj godini određen na (samo) 310.000 eura. Na konzularne poslove i saradnju sa dijasporom odnosi se 594.256 eura, ali ne treba zaboraviti da Crna Gora ima ministarstvo koje je posvećeno iskuljučivo iseljenicima i njihovim potrebama. Skoro isti nivo sredstava iz državnog budžeta opredijeljen je za dvije stavke – EU integracije i saradnju, te NATO integracije i bezbjednosnu politiku. Prema prijedlogu Vlade, za prvu kategoriju će biti dato 212.829 eura, a za drugu još

215.077 eura. I ove dvije stavke predstavljaju komplementarni rad MVP-a redovnim obavezama koje imaju ministarstva evropskih poslova, odnosno odbrane.

EVROPSKI POSLOVI

Prema predloženom budžetu za 2026, Ministarstvo evropskih poslova moći će da računa na skoro 2,94 miliona eura, što je za oko 75.000 eura manje nego u ovoj godini. No, s obzirom na to da će se u budžetskim rezervama nalaziti dodatnih 200.000 eura namijenjenih ovom resoru za eventualne dodatne troškove

pri pripremi crnogorske verzije evropskog zakonodavstva, ukupan iznos sredstava mogao bi da premaši 3,1 milion eura.

Iza k ompleksnog naziva „Upravljanje i koordinacija procesom stabilizacije i pridruživanja i pristupanje Crne Gore Evopskoj uniji“ i najvećeg iznosa od čak 2,26 miliona eura, „krije“ se redovno poslovanje Ministarstva koje uključuje plate zaposlenih (411.066 eura), rashode za usluge (67.625 eura), te novac koji će biti uplaćen institucijama (192.000 eura) u skladu s odlukama Vlade odnosno Ministarstva. Za pripremu crnogorske verzije zakonskih odredbi koje važe u EU, definisana su budžetska izdvajanja od 519.288 eura, čija polovina odlazi na stavku „ostale usluge“ – 256.500 eura. Značajne su tu i isplate za ugovore o djelu, vrijedne 147.250 eura. Podsjećamo, uz ovaj iznos, Ministarstvu je za ove potrebe na raspolaganju još 200.000 eura iz budžetske rezerve. Tim koji radi na upravljanju evropskim fondovima, ima na raspolaganju 431.121 euro od čega je 357.964 određeno za plate redovno zaposlenih na tim poslovima. Uz to, za programe evropske teritorijalne saradnje, namijenjeno je 547.098 eura. Riječ je o osobama angažovanim na višenacionalnim projektima koji se kroz različite modele finansiraju iz EU i njenih institucija. Uz plate radnika ministarstava vrijednih 176.140 eura, od ovog novca će biti izdvojeno

Za predsjedavanje SE dva miliona eura

Crna Gora će u novembru 2026. početi jednogodišnje predsjedavanje Komitetom ministara Savjeta Evrope, a Vlada je za te potrebe predložila trogodišnji budžet ukupne vrijednosti 1,99 miliona eura. Obaveza predsjedavanja SE proizilazi iz mehanizma redovne rotacije ove zajednice, čiji smo član postali 2007. godine. Sa 46 članica, to je danas najstarija međunarodna organizacija u Evropi, a bavi se zaštitom ljudskih prava, demokratije i unapređenjem vladavine prava. - Crnogorsko predsjedavanje organizacijom biće jedan od najzahtjevnijih poduhvata i međunarodnih aktivnosti u crnogorskoj istoriji – precizira se u prijedlogu budžeta. Za ove potrebe, u narednoj godini je planirano izdvajanje 654.152 eura, tokom 2027. godine još 665.614 eura. No, Vlada procjenjuje da će ovim povodom imati značajne izdatke i nakon završetaka događaja, pa je za 2028. godinu predvidjela još 667.468 eura.

još 350.002 eura za konsultantske usluge. Sve ostale aktivnosti Ministarstva evropskih poslova svrstane su u stavku Upravljanje i administracija, za koju je predviđeno 676.053 eura. Od toga, 290.000 eura se odnosi na plate zaposlenih, dok je 155.000 eura predviđeno za finansiranje nevladinih organizacija, s obzirom na to da Crna Gora ima obavezu da sufinansira pojedine projekte koje inicira EU.

DIJASPORA

Od ovogodišnjih više od 1,29 miliona eura, Ministarstvo dijaspore je „napredovalo“ do predloženih 1,45 miliona u 2026, a (vjerovatni) razlog je potpuna usklađenost rada sa preporukama i očekivanjima Vlade.

Saradnja sa iseljenicima, odnosno dijasporom, je dio na koji se odnosi polovina najavljenog novca – 700.261 euro. Od toga, izdvajanja za zaposlene su planirana 187.283 eura. Ključni troškovi definisani su za podršku radu, aktivnostima i organizovanju dijaspore (512.978 eura), od čega

je pola miliona eura na stavci „Transferi političkim partijama, strankama i udruženjima“. Riječ je o novcu koji treba da bude dodijeljen, prije svega, organizacijama crnogorskih iseljenika koje imaju tu nacionalnu odrednicu, ali će se stvarni primaoci znati nakon što sredstva već uveliko budu podijeljena... Drugu veliku budžetsku cjelinu Ministarstva dijaspore predstavljaju stručni i operativni poslovi, za koje je određen iznos od 758.109 eura. Uz već pomenute transfere udruženjima, posebna sredstva namijenjena su nevladinim organizacijama, kojima će ukupno biti dato 193.000 eura.

To znači da će udruženja i NVO čiji je rad vezan za iseljenike, samo od ovog ministarstva moći da računaju na blizu 700.000 eura.

S ozbirom na to da crnogorska Vlada ima posebnog potpredsjednika Filipa Ivanovića koji se sa te pozicije bavi poslovima vanjskih i evropskih poslova, ukupni iznosi ovih aktivnosti izvršne vlasti u konačnom će biti još veći. Kristina JERKOV

glasili da se odnosi Crne Gore i SAD, izgrađeni kroz više od jednog vijeka saradnje, temelje na povjerenju, zajedničkim vrijednostima i interesima. Jedna od glavnih tema sastanaka bio je Zakon o demokra-

tiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, čije se usvajanje u Senatu SAD očekuje do kraja godine.

- Senatorka Šahin, inicijatorka ovog akta, istakla je da će Zakon donijeti nove podsti-

caje za jačanje odnosa između Crne Gore i SAD, posebno u oblasti institucionalne saradnje, reformi, stabilnosti regiona i dugoročne podrške razvojnim projektima – navodi se u saopštenju.

Milatović je, dodaje se, ocijenio da će ovaj zakon otvoriti novu fazu odnosa dvije države.

- Usvajanje Zakona biće snažan signal američke podrške našem demokratskom razvoju, vladavini prava i sveobuhvat-

noj saradnji, otvarajući prostor za nove zajedničke inicijative i dodatno jačanje partnerstva - rekao je Milatović. Razgovarano je i o daljem produbljivanju političkih, ekonomskih i bezbjednosnih veza, uključujući jačanje saradnje unutar NATO savezništva.

Milatović je upoznao sagovornike sa ključnim reformskim procesima u Crnoj Gori ističući da je izgradnja snažnih, nezavisnih i profesional-

nih institucija, kao i dosljedno jačanje vladavine prava temelj evropskog puta Crne Gore i preduslov dugoročne stabilnosti i razvoja. Predsjednik je, takođe, uputio zvaničan poziv senatorima da posjete Crnu Goru, a oni su izrazili spremnost da ta posjeta bude realizovana, ocjenjujući da bi dodatno osnažila partnerstvo i podstakla nove zajedničke inicijative od strateškog značaja za obje države. Đ. Ć.

INTERVJU: Izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema Vladimir Ivanović

CEDIS u prvih devet mjeseci ostvario

6,38 miliona eura bolji rezultat

PODGORICA - Uprkos izazovnom okruženju u energetskom sektoru, Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) bilježi jednu od najstabilnijih poslovnih godina u posljednjoj deceniji. Prema preliminarnim podacima, kompanija je za devet mjeseci 2025. ostvarila neto dobit od 3,21 milion eura – čak 6,38 miliona više nego u istom periodu prethodne godine – uz istovremeno rekordno smanjenje distributivnih gubitaka i značajan rast investicija u mrežu. CEDIS je, prvi put nakon dužeg perioda, finansijski i operativno ojačao u gotovo svim segmentima poslovanja, od likvidnosti i stabilnosti sistema do ubrzanja velikih infrastrukturnih projekata, naveo je u razgovoru za Pobjedu Izvršni direktor CEDIS-a Vladimir Ivanović.

POBJEDA: CEDIS je tokom ove godine ostvario neto dobit od 3,21 milion eura i povećao investicije za više od četiri miliona u odnosu na prošlu godinu. Koji su ključni faktori koji su doprinijeli ovom rastu i stabilnosti poslovanja?

IVANOVIĆ: Prema preliminarnim podacima Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) je za devet mjeseci 2025. godine, ostvario neto dobitak u iznosu od 3,21 milion eura, što je 6,38 miliona više nego u istom periodu 2024. godine. To ukazuje na stabilnost poslovanja i pozitivne finansijske projekcije do kraja godine. Likvidnost društva je na zadovoljavajućem nivou, što potvrđuje činjenica da nemamo neizmirenih obaveza prema zaposlenima, dobavljačima, kao ni prema državi kojoj smo od početka godine po osnovu svih poreza uplatili 21,1 milion eura.

Razlozi zbog kojih je CEDIS ostvario rast i stabilnost poslovanja za prvih devet mjeseci ove godine su povećani prihodi od angažovanih distributivnih kapaciteta - mrežarine u iznosu od 9,2 milona u odnosu na uporedni period prošle godine, kao i smanjenje distributivnih gubitaka sa 10,17 u 2024. na 9,73 u 2025. godini. To je omogućilo veće investicije u distributivnu mrežu koje za taj period iznose 22,2 miliona eura, odnosno 4,4 miliona više u odnosu na isti period prošle godine.

POBJEDA: U izvještaju se navodi rekordno smanjenje distributivnih gubitaka – na svega 7,23 odsto u sep-

tembru 2025. Koje mjere su bile najefikasnije u postizanju ovog rezultata?

IVANOVIĆ : Najefikasnije mjere uključuju kontinuirane aktivnosti CEDIS-a na suzbijanju neovlašćene potrošnje, redovne kontrole korisnika, izmještanje mjernih mjesta, kao i realizaciju investicionih projekata.

U 2024. godini izmješteno je od strane CEDIS-a 1,614 mjernih mjesta, u 2025. godini 1,405, a u 2024. i ovoj godini kontrolisano je oko 95.000 korisnika. Kroz investicioni projekat „Proširenje treće faze izmještanja mjernih mjesta“, koji je završen u avgustu 2024. godine, izmješteno je 16.200 mjernih mjesta. U 2025. godini nastavljena je ugradnja brojila na svim izmještenim mjernim mjestima, a pokrenuta je i četvrta faza AMM projekta, vrijedna 12 miliona eura, koja će obuhvatiti približno 22.000 mjernih mjesta. Takođe je u 2024. i za 10 mjeseci ove godine obračunato oko šest miliona eura neovlašćene potrošnje.

P OBJEDA: Neki od najvećih izazova koje navodite su neovlašćena potrošnja i imovinsko-pravni odnosi koji usporavaju realizaciju projekata. Da li postoje si-

stemska rješenja ili zakonske inicijative koje bi mogle ubrzati te procese?

IVANOVIĆ: U internoj bazi samovoljno priključenih trenutno je 4.350 korisnika. Najveći procenat pomenutnih korisnika odnosi se na opštine u kojima je zastupljena nelegalna gradnja, a to su: Ulcinj, dio Podgorice i Žabljak. CEDIS neprestano sprovodi redovne aktivnosti na suzbijanju samovoljnih priključenja prema jasno definisanim procedurama, ali neophodne su saradnja i ažurnost ostalih institucija sistema kako bi se, prije svega, suzbila nelegalna gradnja, čime bi se smanjio i broj nelegalnih priključaka.

POBJEDA: Projekat SCADA – Smart Digitalization označen je kao temelj digitalne transformacije. U kojoj je fazi implementacija i koji su efekti već vidljivi na terenu?

IVANOVIĆ: Crnogorski elektrodistributivni sistem pokrenuo je jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u svojoj istoriji, modernizaciju svog sistema upravljanja i nadzora elektrodistributivne mreže kroz uvođenje naprednog ADMS/SCADA sistema i savremene telekomunikacione infrastrukture.

Cilj projekta je da se omogući brže otkrivanje i otklanjanje kvarova, preciznije upravljanje mrežom, smanjenje tehničkih i komercijalnih gubitaka, kao i efikasnije uključivanje obnovljivih izvora energije.

Implementacijom ADMS/ SCADA sistema, CEDIS će dobiti savremeni digitalni alat koji omogućava proaktivno upravljanje mrežom i poboljšava kvalitet usluge za domaćinstva, privredu i institucije. Ovaj projekat postavlja temelje za pametnu elektrodistributivnu mrežu (Smart Grid) u Crnoj Gori, u skladu sa evropskim standardima i najboljom međunarodnom praksom. Ukupna vrijednost projekta je 35 miliona eura, a finansiranje je podijeljeno u dvije tranše. Prva tranša je 25 miliona eura, od čega se 15 miliona koristi za implementaciju SCADA/ADMS sistema u fazi I, a 10 miliona eura za nabavku pametnih brojila. Druga tranša, u iznosu od 10 miliona eura, namijenjena je za realizaciju faze II SCADA/ ADMS implementacije. Kako bi se omogućio daljinski nadzor i upravljanje trafostanicama i njihovo povezivanje u planirani SCADA/ADMS sistem, CEDIS je 2023. godine

krenuo u realizaciju Projekta pripreme trafostanica za implementaciju SCADA sistema. Ova investicija se realizuje u tri faze. Faza I je podrazumijevala pripremu 21 trafostanice naponskog nivoa 35/10kV za uvođenje SCADA sistema, što je završeno tokom 2023. godine („Bioče“, „Boan“, „Čanj“, „Gradac“, „Grbalj“, „Igalo“, „Kosanica“, „Lazi“, „Mataruge“, „Miločer“, „Novi Obod“, „Njegovuđa“, „Odžak“, „Podanje“, „Stari Bar“, „Tuzi“, „Ubli“, „Ulcinj Grad“, „Velika Plaža 1“, „Velika Plaža 2“ i „Vladimir“). Ukupna vrijednost radova iznosila je 1.122.645 eura U okviru Faze II završena je tokom ove godine priprema još 20 trafostanica 35/10 kV, vrijedna 1.560.000 eura („Čevo“, „Mačak“, „Ostros“, „Risan“, „Veliki Pijesak“, „Dubovica“, „Buljarica“, „Barutana“, „Bijela“, „Dobrota“, „Ponari I“, „Stari Obod“, „Sutomore“, „Vilusi“, „Topolica“, „Podgor“, „Račica“, „Topla“, „Rijeka Crnojevića“ i „Ptič“). Faza III Projekta pripreme trafostanica za uvođenje SCADA sistema predviđa pripremu preostale 23 trafostanice 35/10kV do kraja 2026. godine, a vrijednost predviđenih radova iznosi 1,1 milion eura („Berane Centar“, „Brezna“, „Drije-

nak“, „Crkvičko Polje“, „Guke“, „Gusinje“, „Čokrlije“, „Medanovići“, „Mojkovac“, „Manastir Morača“, „Nedakusi“, „Plav“, „Polica“, „Rožaje“, „Ribarevine TR3“, „Plužine“, „Šćepanica“, „Šavnik“, „Šula“, „Zeleni“ i „Unač“). TS 35/10 kV „Žabljak“ je završena prošle godine, a TS 35/10 kV „Andrijevica“ je u investicionom planu zamjene komplet 10kV postrojenja. Realizacija investicije Priprema za implementaciju SCADA sistema već daje značajne benefite, koji se ogledaju u smanjenju broja i dužine trajanja prekida u napajanju korisnika, dok se puni benefiti (brže otkrivanje i otklanjanje kvarova, preciznije upravljanje mrežom, smanjenje tehničkih i komercijalnih gubitaka, kao i efikasnije uključivanje obnovljivih izvora energije) očekuju nakon realizacije investicije SCADA/ADMS u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj.

POBJEDA: Koji su glavni projekti planirani za narednu fazu razvoja CEDIS-a u 2026. godini?

IVANOVIĆ: Nastaviće se izgradnja trafostanice 35/10kV „Bigova“ u Kotoru, čija je vrijednost oko 1,4 miliona eura, kao i TS 35/10kV „Tri Krsta“ u Tivtu, sa uklapanjem u 35kV i 10kV mrežu, vrijednosti 1,5 miliona eura. Gradi se, takođe, i TS 35/10kV „Zeta“, sa uklapanjem u 35kV i 10kV mrežu, a vrijednost tog projekta iznosi 1,5 miliona eura. Ubrzo će početi radovi na izgradnji TS 35/10kV „Volođa“ u Pljevljima, sa uklapanjem u 35kV i 10kV mrežu, vrijednosti oko 1,5 miliona eura, kao i na rekonstrukciji TS 35/10kV „Rade Končar“ u Baru (vrijednost projekta 950.000 eura) i adaptaciji TS 35/10kV „Jezerine“ u Kolašinu, gdje će se u zamjenu i proširenje 35kV postrojenja uložiti oko 400.000 eura. Planirana je i izgradnja rasklopnog postrojenja 35kV „Rijeka Mušovića“ u Kolašinu, sa uklapanjem u 35kV mrežu,

Vladimir Ivanović

ostvario za

nego lani

vrijedna oko 800.000 eura, a u toku je tenderski postupak za izgradnju TS 35/10kV „Tivat 3“, sa uklapanjem u 35kV i 10kV mrežu, vrijednosti 2,5 miliona eura, kao i za rekonstrukciju postojećeg RP 35kV Buče, gdje će biti ugrađeno 10kV postrojenje i dva transformatora 35/10kV (vrijednost 925.000 eura).

U toku je tenderski postupak za izgradnju TS 35/10kV „Tivat 3“, sa uklapanjem u 35kV i 10kV mrežu (vrijednost projekta 2,5 miliona eura), kao i za rekonstrukciju postojećeg razvodnog postrojenja 35kV „Buče“ u koje će se ugraditi 10 KV postrojenje i dva transformatora 35/10 KV, vrijedna 925.000 eura. Raspisan je tender i za zamjenu transformatora u TS 35/10kV „Velje brdo“ u Podgorici (vrijednost 400.000 eura), kao i za izgradnju elektroenergetske infrastrukture na Bulevaru Tivat –Jaz, vrijedne 3,2 miliona eura, te nabavku i ugradnju reklozera na 10kV dalekovodima u više regiona (vrijednost projekta 1,5 miliona eura).

Pripremaju se i projektni zadaci za izgradnju novih trafostanica TS 35/10kV „Velika plaža 3“ u Ulcinju, sa uklapanjem u 35kV i 10kV mrežu (1,7 miliona eura), TS „Rijeka Crnojevića“ u Podgorici (1,2 miliona eura) i TS „Tuzi“ u Tuzima, sa uklapanjem u 35kV i 10kV mrežu (1,5 miliona eura), kao i za nabavku i ugradnju reklozera na 35kV dalekovodima (250.000 eura). Započete su, takođe, aktivnosti na rekonstrukciji postojećih trafostanica: TS 35/10kV „Unač“ (cca 400.000 eura), TS „Ptič“ (cca 500.000 eura), TS „Velika plaža 1“ (cca 410.000 eura), TS „Velika plaža 2“ i TS „Grad“ u Ulcinju (cca 710.000 eura), kao i TS „Andrijevica“ (cca 810.000 eura).

U CEDIS-u je trenutno aktuelna i realizacija projekta adaptacije niskonaponskih mreža na cijeloj teritoriji Crne Gore, vrijednog oko osam miliona eura, sa posebnim ak-

cedis

centom na sjever države. Već su potpisani okvirni sporazumi sa više izvođača

POBJEDA: Koliko će proces digitalizacije i modernizacije mreže doprinijeti energetskoj tranziciji Crne Gore i njenom usklađivanju sa evropskim standardima?

IVANOVIĆ: Proces digitalizacije je neophodan uslov kako bi se zadovoljili standardi koje nameće Evropska unija. Crna Gora započinje novu fazu digitalizacije elektroenergetskog sistema uvođenjem pametnih brojila druge generacije (2G), uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Ovaj projekat predstavlja strateški korak ka usklađivanju sa Zakonom o energetici i Direktivom EU 2019/944, koja jasno definiše prava korisnika, pristup podacima o potrošnji i interoperabilnost mjernih sistema. Prelazak sa prve generacije brojila, koja je prije više od decenije omogućila smanjenje tehničkih i netehničkih gubitaka, na novu generaciju brojila, znači integraciju interoperabilnih i transparentnih sistema. Brojila više nijesu samo uređaji za očitavanje potrošnje, već komunikacioni čvorovi koji povezuju korisnika, distributera i tržište električne energije u jedinstven digitalni ekosistem. Interoperabilnost omogućava da uređaji različitih proizvođača sigurno razmjenjuju podatke, sprečava stvaranje tehničkih „ostrva“ i osigurava jednak pristup podacima svim korisnicima, bez obzira na snabdjevača ili vrstu brojila Dakle, korisnici će moći da u realnom vremenu prate trenutnu potrošnju, istoriju i prosječne vrijednosti putem mobilnih aplikacija, kućnih displeja ili veb platformi, što podstiče racionalnije korišćenje energije i unapređuje energetsku efikasnost. Istovremeno, distributeri i regulatorna tijela dobijaju standardizovane podatke za pouzdanu analizu i planiranje razvoja mreže. Implementacija 2G brojila kroz međunarodni tender garantuje transparentnost i konkurentnost procesa, a projekat je planiran fazno, sa ciljem da Crna Gora u narednim godinama uspostavi potpuno digitalizovan, interoperabilan i održiv sistem mjerenja električne energije. Na ovaj način, građani postaju aktivni učesnici energetskog sistema, a Crna Gora se pozicionira uz bok evropskih zemalja koje primjenjuju najnaprednije prakse pametnog mjerenja, poput Italije, Francuske, Španije i Njemačke. N. KOVAČEVIĆ

Privrednicima predstavljen novi Zakon o privrednim društvima čija primjena počinje od 1. januara

Nedoumice oko statusa i nadležnosti izvršnih i neizvršnih direktora

PODGORICA - Novim Zakonom o privrednim društvima, čija je puna primjena predviđena od 1. januara naredne godine, uvodi se sveobuhvatna reforma korporativnog prava, saopšteno je na okruglom stolu u Privrednoj komori (PKCG).

Direktorica Sektora udruženja u PKCG Slavica Pavlović podsjetila je da je prvi zakon o privrednim društvima donijet 2020. godine i da je tada napravljen važan korak ka modernizaciji korporativnog prava u Crnoj Gori. Međutim, kako je navela, ubrzani razvoj privrednih odnosa, zahtjevi poslovne zajednice i obaveza usklađivanja sa pravnom tekovinom EU nametnuli su potrebu za donošenjem novog, savremenijeg zakonskog okvira, koji će se primjenjivati od 1. januara naredne godine i kojim se uvodi sveobuhvatna reforma korporativnog prava. PKCG je u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja organizovala prvi okrugli sto posvećen novom Zakonu o privrednim društvima, sa ciljem da poslovnoj zajednici predstavi najvažnije elemente reforme korporativnog prava, da objasni razlike u odnosu na raniji zakonski okvir i da omogući otvorenu diskusiju o pitanjima koja se pojavljuju u praksi prije početka primjene propisa.

DIjAlOg sA prIVrEDOm

Generalna direktorica Direktorata za industrijski i regionalni razvoj Renata Milutinović naglasila je da Ministarstvo ostaje otvoreno za dijalog sa privredom o svim pitanjima koja su se pojavila nakon usvajanja ključnih zakona iz oblasti privrednog prava. Kako je navela, komunikacija sa ekonomskom zajednicom bila je planirana još prije usvajanja zakona, imajući u vidu veliki broj novina koje on donosi. Ona je podsjetila da je zakon prošao javnu raspravu u okviru koje su sve sugestije pažljivo razmotrene, a dio njih i prihvaćen. - Postoje evropska pravila o kojima se jednostavno ne pregovara, ali smo nastojali da u okviru mogućeg uvažimo potrebe privrede - rekla je Milutinović, dodajući da je jučerašnji skup samo početak kontinuirane komunikacije sa privredom, te da će u narednom periodu biti organizovano još pet tematskih događaja.

Učesnike je, između ostalog, zanimalo niz praktičnih situacija koje će se javiti početkom primjene zakona, uključujući način određivanja modela upravljanja u akcionarskim društvima, tumačenje odredbi o jednodomnom i dvodomnom upravljanju, status i nadležnosti izvršnih i neizvršnih direktora, kao i pitanja u vezi sa mandatom i izborom članova odbora direktora

Član ekspertskog tima koji je radio na zakonu Nemanja Radović detaljno je predstavio novine koje donosi novi Zakon o privrednim društvima, naglašavajući njegovu suštinsku modernizaciju i usklađivanje sa evropskim standardima, te preciznije regulisanje korporativnog upravljanje, pitanja kapitala i restrukturisanja preduzeća. Posebno je apostrofirao da zakon donosi veću pravnu sigurnost, transparentnost i efikasnost poslovanja. - Jedan od najvažnijih iskoraka je prenošenje ključnih evropskih direktiva, čime se omogućava potpunija harmonizacija sa EU tržištem i olakšava prekogranično poslovanje - naveo je Radović.

ElEKtrONsKO OsNIVANjE Radović je posebno istakao potpuno elektronsko osnivanje preduzeće, uključujući društva sa ograničenom odgovornošću (DOO), dijelove društava i strane nerezidente, putem video identifikacije i elektronskih dokumenata. Takođe, regulisan je položaj preduzetnika, omogućeno privremeno obustavljanje djelatnosti i elektronska izrada osnivačkog akta i statuta. - U oblasti upravljanja društvima uveden je klasičan one-tier sistem, izvršni direktori su članovi borda, definisana je odgovornost i trajanje mandata članova organa, institut diskvalifikovanih direktora i obaveze

rodne ravnopravnosti u javnim akcionarskim društvima. Takođe, uvedena su pravila o dugoročnom učešću akcionara i detaljna regulacija korporativnog upravljanja, uključujući obavezne odbore i godišnje izvještavanje - rekao je Radović. U drugom dijelu okruglog stola detaljno su razmotrena pitanja i dileme privrednika, a na pitanja je odgovarala i ekspertkinja koja je učestvovala u izradi zakona Dijana Raičković Učesnike je, između ostalog, zanimalo niz praktičnih situacija koje će se javiti početkom primjene zakona, uključujući način određivanja modela upravljanja u akcionarskim društvima, tumačenje odredbi o jednodomnom i dvodomnom upravljanju, status i nadležnosti izvršnih i neizvršnih direktora, kao i pitanja u vezi sa mandatom i izborom članova odbora direktora. Učesnici su kazali da su nedoumice naročito izražene u dijelu prelaznih rokova i prakse izbora novih organa upravljanja nakon početka primjene zakona, kao i u vezi sa položajem izvršnih direktora koji su imenovani po ranijem zakonu, a kojima mandat traje i nakon početka važenja novog zakonskog rješenja. Razmatrana su i pitanja o tome na koji način se bira generalni direktor, koja se ovlašćenja prenose na odbor direktora, kako se vrši nadzor nad izvršnim direktorima i na koji se način

odlučuje u situacijama u kojima su isti članovi organa istovremeno dio upravljanja i dio nadzorne strukture. Predstavnici Ministarstva naveli su da, iako izvršne direktore formalno bira skupština, predlaganje može biti inicijativa akcionara, dok mandat i odgovornosti ostaju jasno propisani zakonom. Novi zakon eksplicitno ograničava ovlašćenja i propisuje tehničke procedure koje preduzeća moraju sprovesti u roku od dva do tri mjeseca, uključujući izmjene statuta i druge formalnosti. Posebno je, kao se dodaje, naglašeno da su notari obavezni da pregledaju i ovjere statute i akte društava, provjeravajući njihovu usklađenost sa zakonom, čime se dodatno osigurava pravna sigurnost i transparentnost poslovanja. Privrednike je takođe interesovalo kako funkcioniše skupština preduzeća u slučajevima kada je većinski vlasnik lokalna samouprava. Iz Ministarstva su pojasnili da skupština ostaje najviši organ odlučivanja, dok zakon precizira ulogu odbora direktora i izvršnih organa, čime se osigurava efikasno i transparentno donošenje odluka. Takođe, naveli su da ministarstvo kontinuirano organizuje obuke za sve članove odbora, posebno u državnim preduzećima, kako bi se osigurala potpuna usklađenost sa zakonskim standardima i evropskim direktivama. s. p.

Sa predstavljanja Zakona o privrednim društvima

Ekonomija

PODGORICA - Aerodromi

Crne Gore (ACG) ulaze u najintenzivniju fazu razvoja otkako postoje - i upravo u godini u kojoj se očekuje istorijski rekord više od tri miliona putnika. Uprkos infrastrukturnim ograničenjima, zastarelim kapacitetima i stalnom pritisku rastućeg prometa, kompanija bilježi najbolji rezultat do sada, poručio je izvršni direktor ACG Roko Tolić, koji je napravio strateške iskorake koji mijenjaju poziciju Crne Gore na avio-mapi.

Jedan od njih je i dolazak British Airwaysa od naredne sezone - potez koji Tolić naziva „krunom“ višemjesečnih pregovora i jasnim signalom da međunarodni premium prevoznici prepoznaju Crnu Goru kao destinaciju najvišeg ranga. Istovremeno, pred Aerodrome CG se postavljaju najveći infrastrukturni izazovi do sada: od neophodnog proširenja kapaciteta aerodroma u Podgorici i Tivtu, do izrade master plana vrijednog stotine miliona eura i prelaska na model 24-časovnog rada glavnog aerodroma.

StatiStika

- Naši radnici do sada su otpremili rekordan broj putnika. I dalje stojimo pri uvjerenju i obećanju da ćemo prvi put u istoriji ACG dostići za nas važnu brojku od tri miliona putnika - rekao je Tolić, naglašavajući da je riječ o simboličnom i operativnom dometu sistema projektovanog za daleko manji obim saobraćaja. Prema njegovim riječima, British Airways je kroz pregovore jasno stavio do znanja da u Crnoj Gori prepoznaje premium turistički proizvod.

- Uz sav fokus na niskotarifne prevoznike, uz veliki uspjeh ugovaranja baze za Wiz Air u Podgorici, odvijalo se dosta pregovora sa relevantnim prevoznicima gdje British Airways dolazi kao kruna sa tri sedmična leta već od maja naredne godine do kraja septembra i jedan veliki ukaz poštovanja, jer British Airways nije samo jedan od najsnažnijih svjetskih brendova i premium prevoznik, nego je to pokazatelj povjerenja u Crnu Gorukazao je Tolić.

Subota, 22. novembar 2025.

Direktor Aerodroma Crne Gore poručio da uprkos infrastrukturnim ograničenjima i zastarjelim kapacitetima kompanija bilježi najbolji rezultat do sada

Tolić: Očekujemo istorijski rekord i više od tri miliona putnika

za novinare

Prema njegovim riječima, British Airways je i svojevrsni investitorski impuls, ali pred nas postavlja dosta težak zadatak da ti premium putnici kad slete u Tivat mogu imati aerodromsku uslugu dostojnu renomea takvog prevoznika, jer to je nešto što će njihovi putnici tražiti. Jedan od ključnih segmenata Tolićevog obraćanja odnosio se na stanje infrastrukture u Podgorici i Tivtu. Aerodromske zgrade, oprema i mane-

Na pitanje kolika sredstva bi bila potrebna za proširenje kapaciteta aerodroma u Podgorici i Tivtu, Tolić je odgovorio da je po grubim procjenama riječ o iznosu od oko 250 do 300 miliona eura

varske površine projektovane su za daleko manji promet. - Brojke koje sada ostvarujemo višestruko nadmašuju ono zašto su ovi aerodromi projektovani - rekao je Tolić, ističući da sistem trenutno počiva na entuzijazmu zaposlenih i razumijevanju putnika.

Na pitanje kolika sredstva bi bila potrebna za proširenje kapaciteta aerodroma u Podgorici i Tivtu, Tolić je odgovorio da bi, prije svega, bilo potrebno izraditi konkretan master plan - dokument koji bi na ozbiljan način odredio pravce razvoja, kako je to standard u svijetu avijacije.

da će Crna Gora imati priliku da već od 2028, kada se donosi novi evropski budžet, nominuje glavne projekte. To bi bio logičan slijed. Međutim, treba naglasiti da je to administrativno izuzetno mnogo posla i da se sa konkretnim koracima realno može krenuti tek oko 2028. godine - kazao je Tolić.

Nijesam protiv koncesija, ako se mogu odraditi procesi adaptacije i proširenja

Prema riječima Roka Tolića, hitno je potrebna adaptacija terminala, proširenje kapaciteta i modernizacija opreme.

- Vrijeme je da krenemo u žustriju, dinamičniju adaptaciju terminala i manevarskih površina - ocijenio je Tolić. U tom kontekstu, on je najavio zainteresovanost

da se otkupi dio imovine kompanije Vektra aviation u vlasništvu biznismena Dragana Brkovića, a koja se zbog stečaja prodaje na tenderu. Kako je rekao, radi se o preko 3.000 kvadrata prostora i hangaru koji bi se mogao adaptirati i biti pretvoren u još jedan terminal, s obzirom na to da se nalazi u neposrednoj blizini gejtova aerodroma ili bi mogao biti iskorišten kao hangar za smještaj aviona kompanija, kao što je Wizz Air koji je najavio otvaranje baze na aerodromima. Zemlja na kojoj se nalaze objekti kompanije Vektra aviation je u državnom

vlasništvu, a trenutna cijena koju je oglasio stečajni upravnik procjenjuje se na 5,1 milion eura. - Procedura se ogleda u činjenici da taj naš interes ide kroz Ministarstvo saobraćaja koje će dati relevantnu informaciju svim nadležnim tijelima i svim nadležnim ministarstvima da bi na kraju to došlo na Vladu, ja se nadam, u što bržem postupku. Zašto taj terminal? To je najbrža mogućnost da dobijemo još jedan kapacitet koji će nam olakšati da opslužimo sav promet koji ćemo imati već u narednoj sezoniobjasnio je Tolić.

- Po grubim procjenama, riječ je o iznosu od oko 250 do 300 miliona eura. U Tivtu je prostor izuzetno ograničen. Kada je riječ o izvorima finansiranja, oni su kombinovani.

Izvori su, prije svega, vlastita sredstva i nastavak profitabilnog poslovanja. Mi vodimo računa o svakom detalju - lijepo je zapošljavati, ali sve se mora računati - naveo je Tolić.

Ulaganje

Prema njegovim riječima, ljudski rad ne tretiraju kao trošak, već kao ulaganje neophodno da bi ostvarivali sav taj promet, ali pritom moraju biti umjereni i obzirni.

- Dakle, izvori su vlastita sredstva, poslovne banke i evropska sredstva. Ponavljam, vjerujemo

Zbog toga bi, kako je naveo, prva odluka svakako trebalo da bude tender za izradu novog master plana. To je sveobuhvatan dokument za čiju izradu mi nemamo interne kapacitete - ne samo u Crnoj Gori, nego ni mnogi ozbiljni aerodromi. Izradu takvih planova rade specijalizovane firme i to nije ni malo jeftin proces.

Tolić je kazao da bi fokus trebalo usmjeriti na oba aerodroma, kako bi postali potpuno funkcionalni i operativni.

Rast obima posla nameće i reorganizaciju radnog vremena i zapošljavanje dodatnog kadra. Tolić je naveo da Podgorica, kao glavni aerodrom zemlje i buduće članice EU, mora raditi 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji.

Odgovarajući na pitanje novinara u vezi sa davanjem aerodroma pod koncesiju, Roko Tolić je ponovio raniji stav da ako se nešto pozajmljuje, to mora biti vraćeno u boljem stanju nego što je bilo. - Ako se to desi uslijediće brza injekcija privatnog kapitala koja neće biti limitirana svim onim čime mi jesmo. Jer mi bismo bili puno brži u donošenju i implementaciji odluka vezanih za infrastrukturu. Mi blisko sarađujemo sa privrednim sektorom koji traži funkcionalne aerodrome. Grade se novi kapaciteti, crnogorski turizam raste, prepoznatljivost zemlje je veća. Hoćemo li mi moći pratiti taj tempo? Hoćemo uz ogromnu pomoć crnogorske Vlade. Dakle, ako me pitate jesam li protiv koncesija - nijesam, ako se mogu odraditi procesi adaptacije i proširenja - kazao je Tolić.

- Aerodrom Podgorica kao aerodrom glavnog grada, središta buduće članice Evropske unije, zavređuje biti na listi onih aerodroma koji rade 24 sata, sedam dana dnevno. I to je naš cilj i mi smo već aktivni u iznalaženju dodatnog kadra. Ono što je sada stanje je da ljudi rade prekovremeno i mi to, naravno, adekvatno plaćamo, ali nije uvijek stvar novca, nego je stvar ljudskih mogućnosti da se toliko sati radi prekovremeno. To jednostavno nije moguće. Mi ćemo morati ići na treću smjenu - zaključio je Tolić. n. kOVaČeViĆ

Sa jučerašnje konferencije

PODGORICA – Skupštinski odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje najavio je da će u utorak organizovati konsultativno saslušanje na temu finansijske situacije u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sa fokusom na cijenu i nestašicu ljekova, na kojem bi trebalo da budu predstavnici vlasti. Saslušanje se organizuje na inicijativu kluba poslanika DPS-a, a poslanik ove partije Elvir Zvrko kazao je juče Pobjedi da je otvoreno pitanje da li će svaki pacijent moći da dobije svoj lijek.

Opozicija je još početkom oktobra tražila hitno saslušanje nadležnih u zdravstvu, upozoravajući na probleme u snabdijevanju ljekovima. - Samo dvije sedmice kasnije Vlada je morala da odobri garancije od 30 miliona eura i pokrene vanrednu nabavku, što je potvrdilo da je naš zahtjev bio opravdan. Posebno zabrinjava procjena da će do kraja godine nedostajati još oko 20 miliona eura, pa je otvoreno pitanje da li će svaki pacijent moći da dobije svoj lijek – rekao je Zvrko za Pobjedu.

On podsjeća da je u međuvremenu smijenjen direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, da je direktor Kliničkog centra Crne Gore upozorio na duge liste čekanja i na odlazak kadra, a da su zdravstveni sistem potresli tragični događaji u Nikšiću i Baru. - Problemi se gomilaju, a građani s pravom očekuju jasne odgovore – rekao je Zvrko. On je ranije izjavio da je problem i što su ljekovi danas skoro 13 odsto skuplji nego na početku godine i da građani iz svog džepa plaćaju 40 odsto za usluge u zdravstvenom sistemu. Ukazao je i na podatak da je zdravstveni sistem

Sljedeće sedmice konsultativno saslušanje donosilaca odluka na temu nansijske situacije u zdravstvenom sistemu Crne Gore

Zvrko: Pitanje je da li će svaki pacijent moći da dobije lijek

u posljednje tri godine napustilo 250 radnika, od čega oko 70 specijalista. Kritikovao je i što se na specijalističke preglede u Kliničkom centru čeka šest mjeseci. Prvobitno zakazana sjednica Odbora je nedavno odgođena zbog službene obaveze rukovodilaca resora zdravstva i finansija.

- Novi termin je zakazan za utorak. Ostaje da vidimo ko će se od pozvanih pojaviti i ko je spreman da otvoreno govori o stanju u zdravstvu – rekao je Zvrko.

U javnosti se proteklih dana vodi polemika i zbog toga što je budžetom za zdravstveni sistem predviđeno oko 487 miliona, što se smatra nedovoljnim iznosom, te pojedini stručnjaci ukazuju da postoji bojazan da će pacijenti trpjeti loše politike.

Pobjeda je u više navrata do sada pisala da su pacijenti ove godine imali problema zbog nestašice raznih ljekova, među kojima su bili i onkološki pacijenti. Nadležni su po-

ručivali da rješavaju izazove, te su ukazivali da je za naredni period neophodno sistemsko rješenje i stabilan model finansiranja zdravstva.

S druge strane, pacijenti se često žale što dugo čekaju na

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori ukazuje na probleme

Djeca nemaju bezbjedan prostor za igru i sport

PODGORICA - Pravo na igru je osnovno pravo svakog djeteta. Sport, posebno, ima jedinstvenu ulogu u prihvatanju različitosti i inkluzije. Nažalost, u Crnoj Gori previše djece i dalje odrasta bez bezbjednih i pristupačnih prostora za igru i sport, rekao je Mikele Servadei, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.

Povodom Svjetskog dana djeteta, UNICEF podsjeća na značaj sporta u izgradnji inkluzivnog društva i ukazuje da djeca u Crnoj Gori imaju ograničene mogućnosti za bezbjednu i kvalitetnu igru. UNICEF, takođe, ističe da su djeca sa smetnjama u razvoju drastično manje zastupljena u svim vidovima slobodne i organizovane igre i sporta. Iako preciznih nacionalnih podataka nema, procjene pokazuju da se učešće kreće između četiri odsto i 25 odsto, što ukazu-

je na značajne barijere u pristupačnosti i inkluziji. - Ulaganje u školski sport, inkluzivne programe za djecu sa smetnjama u razvoju i za djevojčice i dječake iz manjinskih zajednica, kao i investicije u pristupačnu infrastrukturu, najisplativiji su načini da se poboljša fizičko i mentalno zdravlje djece – kazao je Servadei.

UNICEF je podržao Ministarstvo sporta i mladih u izradi nove strategije razvoja sporta 2024-2028, koja znatno više stavlja fokus na školski i inkluzivni sport u odnosu na ranije strateške dokumente. Paralelno, UNICEF sarađuje s Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija na primjeni Strategije reforme obrazovanja i unapređenju školske infrastrukture, kao i sa Specijalnom olimpijadom Crne Gore na jačanju inkluzivnih programa u školama za djecu sa smetnjama u razvoju.

Prema Izvještaju o fizičkoj aktivnosti 2022/23. Univerziteta Crne Gore, 60 odsto škola ima zatvoreni sportski prostor, dok 40 odsto koristi otvorene površine, a mnogi postojeći objekti i dalje su nepristupačni djeci sa smetnjama u razvoju. UNICEF poziva da se ubrzaju ulaganja u školsku infrastrukturu i pristupačnost, kako bi se obezbijedili jednaki uslovi za svu djecu. Prema podacima SZO i Izvještaju o fizičkoj aktivnosti djece i mladih u Crnoj Gori 2022/23, fizička aktivnost djece opada s godinama, uz najizraženiji pad između 12. i 15. godine, posebno među djevojčicama. Povodom Svjetskog dana djeteta, UNICEF će organizovati inkluzivni sportski događaj za djecu i mlade u subotu, 22. novembra, u Univerzitetskom sportskom i kulturnom centru u Podgorici, u partnerstvu s Ministarstvom sporta i mladih i Glavnim gradom. R. D.

preglede u javnim zdravstvenim ustanovama zbog čega ih sve to primorava da odlaze privatno i plaćaju preglede. Komentarisali su da nemaju dovoljno finansijskih sredstava da iznesu taj teret.

Pobjeda je nedavno razgovarala sa direktorom Kliničkog centra Crne Gore dr Aleksandrom Radovićem koji je kazao da se problemi – dugih redova, lista čekanja i preopterećenost osoblja – mogu riješi-

ti jačanjem koordinacije svih segmenata zdravstvenog sistema, stvaranjem novih prostornih kapaciteta i modernizacijom infrastrukture. Smatra da idemo u korak sa svjetskim standardima po pitanju tehnološke opremljenosti. Istakao je, pored ostalog, da ono što trenutno može da se uradi jeste da konstantnim adaptacijama, rekonstrukcijama i izgradnjom novih prostora, u okviru postojećih površina, stvaraju nove kapacitete za rad sa pacijentima. Direktor Kliničkog centra tada je ukazao na podatak da je ukupan broj zdravstvenih usluga 2024. iznosio 1.786.000, dok je dijagnostičkih procedura lani bilo 3.610.614, što je za 50 odsto više nego 2018. godine. Ukazao je da najveće opterećenje trpe Klinika za ortopediju i traumatologiju, Interna klinika, Klinika za nefrologiju i Institut za bolesti djece, kao i Urgentni centar, Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, Klinika za očne bolesti, endokrinološka i reumatološka ambulanta. N. ĐURĐEVAC

Sindikat uprave i pravosuđa ne odustaje od zahtjeva

PODGORICA – Obustava

rada u sudskoj administraciji, u trajanju od 11 do 12 sati, nastavlja se i naredne sedmice, rekao je juče Pobjedi predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević Rakočević je kazao da zahtjevi njihovog sindikata i dalje nijesu ispunjeni, te da se odluka o eventualnoj radikalizaciji štrajka tek očekuje. Podsjetimo, u sudstvu postoje dva sindikata. Sindikat sudstva Crne Gore potpisao je sporazum sa Ministarstvom pravde i najavio prekid štrajka sudske administracije, a sa druge strane, Sindikat uprave i pravosuđa smatra da je taj dogovor nevažeći i da borba za povećanje zarada od 30 odsto još nije završena. Predsjednik Sindikata sudstva Crne Gore Dejan Đukić potvrdio je za Pobjedu nedavno da je sa ministrom pravde Bojanom Božovićem potpisao sporazum o prekidu štrajka, kojim je dogovoreno uvećanje zarada već sa novembarskom platom. On je tada kazao da je ispunjeno oko 90 odsto njihovih zahtjeva, čime su zadovoljni. Kazao je da se uvećanje

Obustava rada u sudovima i naredne sedmice

zarada približilo prvobitnom zahtjevu za povećanje od 30 odsto. Prema sporazumu, 1. decembra biće formirana radna grupa za izradu zakona o zaradama u sudskoj administraciji, a nakon njegovog usvajanja planirano je potpisivanje granskog kolektivnog ugovora za oblast sudstva. Zaposleni u sudskoj administraciji bili su prinuđeni na štrajk zbog dugogodišnjeg ignorisanja njihovih zahtjeva i niskih primanja. Kako je ranije saopštio Đukić, osnovica za samostalnog referenta iznosi svega 558 eura, dok mnogi zaposleni sa

deset godina radnog staža primaju oko 600 eura. Samostalni savjetnici imaju zarade oko 800 eura, a to su ljudi iz čijeg kadra kasnije dolaze sudije. Zato smo morali da reagujemo. Granski kolektivni ugovor je već pripremljen i njegova realizacija ne bi zahtijevala dodatna sredstva izvan postojećeg budžeta sudova. Riječ je o oko 1,4 miliona eura na godišnjem nivourekao je tada Đukić. Ministarstvo pravde se ranije obratilo javnosti povodom štrajka u sudstvu, rekavši da je taj resor posvećen dijalogu sa sindikatima iz oblasti pravosuđa, sa konačnim ciljem da se pronađe rješenje koje će pomoći u situacije nastale

Elvir Zvrko

Polemika između urednice Dokumentarnog programa Javnog servisa, koja tvrdi da je smijenjena mimo propisa, i rukovodstva tog medija

Vuković-Vukčević zaprijetila tužbom, upravi ništa sporno

PODGORICA – Nakon što je urednica Dokumentarnog programa RTCG-a Mila Vuković-Vukčević na Fejsbuk profilu saopštila da direktor Javnog servisa Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu zbog emitovanja serijala ,,Perspektiva“, te da joj je ponuđen aneks ugovora za nižerangirano radno mjesto, reagovao je menadžment Televizije Crne Gore.

Oni navode da se ne preispituje titula emisije, niti teme kojom se bavi, ali da postoje razlozi za preispitivanje odgovornosti urednika. Vuković-Vukčević je najavila pravnu reakciju, a menadžment odgovorio da svako ima pravo na pravna sredstva. Pobjeda je juče povodom ovog slučaja kontaktirala direktora RTCG Kneževića koji je kazao da će se oglasiti saopštenjem. Kontaktirali smo i Vuković-Vukčević, koja ne želi da daje izjave za javnost.

Optužbe Vuković-Vukčević je preksinoć na Fejsbuk profilu saopštila da je u telefonskom razgovoru sa urednikom Prvog programa Bojanom Terzićem, obaviještena da direktor TVCG Milan Knežević „želi da pokrene njeu smjenu zbog ,,Perspektive“. Navela je da je takva odluka pravno nemoguća, jer nije na mandatnoj funkciji i ne može biti smijenjena na osnovu nečije želje ili ličnog utiska.

- Sve je urađeno bez ijednog zakonom propisanog koraka: bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, bez obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – navela je ona. Istakla je da otkako je prije četiri godine ugovorom o radu na neodređeno raspoređena na mjesto urednice Dokumentarnog programa, sadržaji

koje su kolege i ona pripremali bili su nagrađivani i prepoznati kao primjeri profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa. Vuković-Vukčević je navela da već drugu godinu na Televiziji Crne Gore emituju dokumentarni serijal „Perspektiva“, koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED). Serijal je ustupljen Javnom servisu bez naknade i ograničenja, a prenosi ga više od 30 televizija u regionu. Namijenjen je mladima i otvara dijalog o nacionalizmu, radikalizaciji, ljudskim pravima, multikulturalnosti i društvenim podjelama. emitOvanje prekinutO nakOn 13 minuta

- U ponedjeljak, 17. novembra emitovana je epizoda koja se kritički bavi rastućim nacionalizmom i ekstremizmom u regionu. Emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta zbog tehničkog problema, a isti dan uredniku Prvog programa pristigla je provjera sa portala Pobjeda o tome šta se emituje i zašto. Samo tri sata kasnije, portal Pobjeda objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, što je izazvalo talas komentara punih govora mržnje, iako

gledaoci nijesu ni mogli odgledati emisiju do kraja. Epizoda je ranije uredno emitovana u regionu i dostupna je na sajtu RSE – navela je Vuković-Vukčević.

Urednik Prvog programa je, kako dodaje, prvi put obavijestio o tehničkom problemu tek nakon prekida emitovanja.

- Tada prvi put saznajem da su i prethodne tri epizode „Perspektive“ bile prekinute, bez ikakvog objašnjenja iz tehničko-produkcijskog lanca. Kao urednica Dokumentarnog programa redovno sam dobijala najave novih epizoda i imala uvid u sadržaj, te nijesam imala razloga da sumnjam da će tog ponedjeljka biti emitovana ranija epizoda, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da je došlo do promjene.

- Tek kasnije, kroz komunikaciju sa produkcijskim timom „Perspektive“, saznajem da je RTCG blagovremeno obaviještena o promjeni formata distribucije, ali da informacija nije proslijeđena unutar tima, kao i da je RTCG promijenila FTP adresu bez obavještavanja partnera, što je dovelo do kašnjenja i tehničkih problema. Produkcijska kuća „Mebius film“ u potpunosti je razumjela situaciju i konstruktivno radila na rješavanju problema, a ja im javno upućujem izvinjenje zbog kompromitacije njihovog kvalitetnog sadržaja

Evropska komisija odobrila projekat Univerzitetu Crne Gore

Studentski glas do parlamenta, fokus na kritičko mišljenje

PODGORICA - Univerzi-

tetu Crne Gore odobren je projekat „Studentski glas u parlamentu“, u okviru EU programa ,,Građani,

jednakost, prava i vrijednosti“. Ovaj projekat predstavlja važan iskorak u osnaživanju učešća mladih u javnom životu,

povezujući studente iz

Crne Gore i Bosne i Hercegovine sa nacionalnim parlamentima obje države, dajući im prostor za

i medijskih manipulacija koje su uslijedile – navela je Vuković-Vukčević.

kulminacija kOnflikta

Ona je istakla da je kulminirao latentni konflikt koji između direktora i nje traje godinu i jedanaest mjeseci.

- Naši stavovi o uređivačkoj autonomiji, profesionalnim standardima i ulozi Javnog servisa duboko su suprotstavljeni. Pitanje je kada je i zbog čega odlučio da me „smijeni“, koje je to profesionalno mišljenje, dopis ili uredničko insistiranje povrijedilo njegovu sujetu? Je li to bilo moje insistiranje da se emisija „Ranjeni grad“ o cetinjskoj tragediji emituje u „prajm-tajmu“? Ili stav da se Programsko–produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati bez znanja urednika? Ili dokumentarni filmovi o „Gaeti“, „Štrpcima“ i „Deportaciji izbjeglica iz Herceg Novog“, koje je jednostavno prećutao? Direktor je čak tražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno – o Srđanu Aleksiću. Njegovo herojstvo nadilazi svaki nacionalni predznak. A možda i o Pavlu Đurišiću? Ako može spomenik, može i dokumentarac. Moglo bi se raditi i o zločinima srpskih oficira nad Crnogorcima – o „Bijelom teroru“, spaljenim kućama, ubijenim porodica-

jasno i javno izražavanje stavova i predlaganje politika za mlade. Kako je saopšteno, projekat je osmišljen da podstakne aktivno učešće studenata u demokratskim procesima i pruži im praktično znanje o funkcionisanju parlamenata, evropskim vrijednostima, kreiranju javnih politika i odgovornom građanstvu. Poseban akcenat

ma, herojskim ženama i stradalnicima. Ali teško da bi mu se dopalo. Kao što mu se nije dopalo ni što su iz PP plana uklonjeni svi formati sa crnogorskim predznakom. Da li se program RTCG oslobađa Crnogoraca i svega crnogorskog – navela je Vuković-Vukčević. reagOvanje Na njene navode menadžment RTCG oglasio se saopštenjem i naveo da tekst koji je objavila ,,sadrži niz netačnih, polovičnih i tendencioznih tvrdnji“. - Interna organizacija rada, sistematizacija i raspoređivanje zaposlenih u okviru TVCG ne obavlja se na osnovu „želja“, političkih impresija ili ličnih animoziteta, već na osnovu procjene rada, odgovornosti i potreba redakcija. To važi za svakog zaposlenog, pa i za gđu Vuković-Vukčević. Nikakvo ,,disciplinovanje Javnog servisa“ niti ,,udari na antifašizam“ ne postoje, naprotiv –naveli su oni.

Dodaju da u mandatu sadašnjeg rukovodstva, a u potpunosti kontrainsinuacijama na račun direktora TVCG Milana Kneževića, na TVCG je emitovano više partizanskih i antifašističkih filmova i dokumentaraca nego ranije. - Antifašizam ne može biti, pa onda ne bi ni trebalo da se pokušava da bude ničija privatna prćija, niti sredstvo za unutrašnje obračune i lični marketing. Takođe, insinuacije o „nacionalnom progonu“, koje nije vrijedno ni ozbiljno komentarisati, padaju u vodu čim se pogleda elementarni inventar programa: upravo u ovom mandatu emitovano je najviše crnogorskih tema, antifašističkih sadržaja i dokumentaraca, pa je zato potpuno jasno da te konstrukcije nemaju nikakvu stvarnu osnovu, već služe samo da se zaklone vrlo konkretni propusti u radu. Dosta je „lukrativnih patriota“ koji se kriju iza zastava kad im zatreba, a istovremeno bježe od elementarne profesionalne odgovornosti – istakli su oni. Dodaju da konkretna situacija sa emisijom „Perspektiva“ nije

stavljen je na simulaciju rada parlamenta kako bi studenti stekli iskustvo u vođenju parlamentarne debate u realnom okruženju; predlaganju javnih politika; pregovaranju o različitim temama i stavovima; i donošenju odluka. U okviru projekta će se razviti ,,Digitalna platforma za demokratsko učešće“, preko koje će studenti predlagati ideje, gla-

posljedica nikakvog političkog pritiska, već pokazatelj ozbiljnih slabosti u organizaciji posla. Višestruki tehnički propusti, zakašnjelo ili neadekvatno preuzimanje sadržaja, izostanak pravovremene koordinacije sa produkcijom i sektorom realizacije – sve to ne može i ne smije ostati bez posljedica. To su razlozi za preispitivanje odgovornosti urednika, ne titule emisije niti teme kojom se bavi, navode iz menadžmenta.

- Svaki urednik na TVCG ima pravo na svoj profesionalni stav, ali ima i obavezu da organizuje posao, komunicira sa kolegama, poštuje procedure i preuzme odgovornost kad stvari ne funkcionišu. Kada se umjesto toga bira Fejsbuk status pun ličnih aluzija, optužbi i proizvoljnih interpretacija, onda je potpuno jasno da problem nije u „gašenju slobode“, već u izbjegavanju profesionalne obaveze – navode oni. Dodaju da TVCG neće biti talac ničijih sujeta, političkih projekcija ni privatnih obračuna.

- Profesionalizacija Javnog medijskog servisa Crne Gore je nezaustavljiv proces. To znači jasna pravila, jasna odgovornost, jasne procedure – za sve, bez izuzetka. U tom okviru, svako ima pravo da se ne slaže, da osporava odluke i da koristi pravna sredstva. Ali niko nema pravo da preko društvenih mreža gradi sopstvenu ličnu mitologiju na račun kredibiliteta kuće u kojoj radi i kolega u njoj - istakli su oni. Kako zaključuju, TVCG nije ni partijska tribina, ni privatni bunker bilo kog urednika ili direktora.

- To je javni servis svih građana. A javni servis se brani radom, odgovornošću i profesionalizmom ne statusima, patetikom i zamjenom teza –istakli su oni.

Vuković-Vukčević se ponovo oglasila nakon ovog saopštenja na Fejsbuk profilu navodeći da nema potrebe da dalje javno reaguje, te da su ovim njene ,,insinuacije“ učinili činjeničnim i apsolutno relevantnim. n. Đ.

sati o inicijativama i učestvovati u vođenim diskusijama na različite teme. Posebna pažnja biće posvećena kritičkom mišljenju, kako bi se kod mladih povećala otpornost na dezinformacije, manipulativne medijske forme i izraze i političku apatiju.. Više od dvije hiljade studenata biće direktno uključeno u projektne aktivnosti. r. D.

Mila Vuković-Vukčević

Milan Knežević

Subota, 22. novembar 2025.

VAŠINGTON - Predsjednik SAD Donald Tramp kazao je kako Ukrajina ima rok do sljedećeg četvrtka da pristane na plan Bijele kuće.

Plan o okončanju rata u Ukrajini ima 28 tačaka, ali su neke od njih krajnje neprihvatljive za Kijev.

- Imao sam mnogo rokova, ali ako stvari dobro funkcionišu, obično se rokovi produžavaju. Ali četvrtak je taj dan - kazao je Tramp za Foks njuz.

U planu, uz ostalo, stoji i da Ukrajina ustupi dio teritorije Rusiji, te da Amerika ‘de fakto’ prizna Krim i drugu teritoriju koju je Kremlj silom okupirao. Uz to, od Ukrajine se traži da ograniči veličinu svoje vojske. Tramp je dodao i kako nema nikakvog povlačenja sankcija prema Rusiji.

Plan predsjednika SAD za mir u Ukrajini uključuje garanciju bezbjednosti modelovanu prema članu 5 NATO-a, koja bi obavezala SAD i evropske saveznike da napad na Ukrajinu tretiraju kao napad na cijelu „transatlantsku zajednicu“. Trampov plan za mir u Ukrajini prisiljavao bi Kijev da preda dodatne teritorije na istoku, ograniči veličinu svoje vojske i pristane da nikada ne pristupi NATO, prema nacrtu koji je dobio Axios, a koji su potvrdili ukrajinski zvaničnik, američki zvaničnik i izvor upoznat sa prijedlogom.

Plan navodi da će svaki budući „značajan, namjeran i dugotrajan oružani napad“ Rusije na Ukrajinu „biti smatran napadom koji ugrožava mir i

Trampov plan za mir u Ukrajini uključuje garanciju bezbjednosti po uzoru na NATO član 5

Kijev ima rok do četvrtka

bezbjednost transatlantske zajednice“, a SAD i njihovi saveznici će reagovati u skladu s tim, uključujući i vojnu silu. Američka strana pravi pritisak na Ukrajinu da postigne dogovor u „agresivnom roku“. I pored toga što plan sadrži prijedloge koje je Ukrajina do sada više puta odbijala, ukrajinski

Putin: Američki mirovni plan može biti osnova za mir u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je Moskva primila američke prijedloge za mir u Ukrajini i da taj plan može biti osnova za mirno rješenje sukoba.

- Smatram da se on može iskoristiti kao osnova za konačno mirno rješenje - rekao je Putin visokim zvaničnicima u obraćanju koje je

prenošeno na televiziji, dodajući da plan još nije detaljno razmatran sa Rusijom, prenosi agencija Rojters. Putin je kazao da je Ukrajina protiv plana, ali da ni Kijev ni evropske sile ne razumiju realnost da ruske snage napreduju u Ukrajini i da će nastaviti da napreduju, osim ako ne dođe do mira.

Zelenski: Ne smijemo izgubiti dostojanstvo, ni ključne partnere; neprijatelj ne spava

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je Ukrajina ,,u jednom od najtežih trenutaka“ u svojoj istoriji. U obraćanju naciji ispred predsjedničke palate u Kijevu kazao je da se Ukrajina suočava s izborom da izgubi svog glavnog partnera, Sjedinjene Države ili dostojanstvo zemlje. Naglasio je da neće izdati nacionalne interese svoje

države. Njegovo obraćanje dolazi u trenutku kada se ukrajinski lider suočava s pritiskom da pristane na mirovni plan od 28 tačaka administracije Donalda Trampa za okončanje rata, koji uključuje niz neprihvatljivih tačaka za Kijev. Ukrajina će, kako je Zelenski rekao, predložiti ,,alternative“ planu koji je iznijela administracija Trampa.

predsjednik Volodimir Zelenski ga ne isključuje. Jedan visoki zvaničnik Bijele kuće priznao je da plan „nije lak“ za Ukrajinu, ali je rekao da SAD smatraju da rat mora da završi i da, ako se to ne desi, Ukrajina vjerovatno može izgubiti još više teritorije. Plan je sastavio Trampov

izaslanik Stiv Vitkof uz doprinos državnog sekretara Marka Rubija i Trampovog zeta Džareda Kušnera Vitkof je takođe konsultovao ruskog izaslanika Kirila Dmitrijeva o planu. Dmitrijev je rekao Axiosu da je optimističan u vezi s planom jer, za razliku od prethod -

- Predstaviću argumente, ubjeđivaću, predložiću alternative - kaže Zelenski. Podsjećajući kako je vodio odgovor Kijeva na početku

ruske invazije velikih razmjera u februaru 2022. godine, dodaje: Tada nijesmo izdali Ukrajinu, nećemo to učiniti ni sada. U desetominutnom obraćanju naciji, Zelenski je upozorio da bi Ukrajina mogla da se suoči sa ,,veoma teškim izborom: ili da izgubi svoje dostojanstvo, ili da rizikuje gubitak ključnog partnera“, što je očigledna referenca na SAD, za koje se izvještava da vrše pritisak na Ukrajinu da prihvati plan za okončanje rata s Rusijom, koja je u februaru 2022. pokrenula invaziju velikih razmjera na svog susjeda. Ukrajinski predsjednik takođe kaže da je ,,današnji dan

nih pokušaja, „osjećamo da se ruska pozicija zaista čuje“. Ruski predsjednik Vladimir Putin još nije javno podržao plan.

Nakon sastanka sa Dmitrijevom, Vitkof i Kušner su plan takođe razmatrali sa savjetnikom Zelenskog za nacionalnu bezbjednost, Rustemom Umerovim

Ukrajina bi trebalo da ustupi dio teritorije Rusiji, te da Amerika ‘de fakto’ prizna Krim i drugu teritoriju koju je Kremlj silom okupirao. Uz to, od Ukrajine se traži da ograniči veličinu svoje vojske. Tramp je dodao i kako nema nikakvog povlačenja sankcija prema Rusiji

jedan od najtežih trenutaka u našoj istoriji“. Zelenski, takođe, kaže da će se Ukrajina sljedeće sedmice suočiti sa ,,velikim pritiskom… da nas oslabe, da nas podijele“, dodajući da ,,neprijatelj ne spava“. On poziva Ukrajince da ostanu jedinstveni pred takvim pritiscima. ,,Nacionalni interes Ukrajine mora biti uzet u obzir“, kaže, dodajući da ,,ne dajemo bombastične izjave; mirno ćemo raditi sa Amerikom i svim partnerima“. - Imaćemo konstruktivnu potragu za rješenjima sa našim glavnim partneromnaglašava Zelenski, misleći na SAD.

Sekretar američke vojske Den Driskol predstavio je plan Zelenskom u pisanom obliku u četvrtak. Nakon toga, Zelenski je rekao da je spreman da razgovara o njemu sa Trampom i njegovim timom. Zelenski je opisao plan kao američku „viziju“, ali ne i konačnu ponudu. Rekao je da je Ukrajina bila jasna u svojim crvenim linijama i da će dati svoj doprinos kako bi plan bio „zaista značajan“. Jedan američki zvaničnik rekao je Axiosu da administracija vidi plan kao „aktivni dokument“ koji se može mijenjati na osnovu razgovora sa stranama. Zvaničnik je tvrdio da je Ukrajina bila pozitivna prema mnogim tačkama tokom pregovora i da je uspjela da inkorporira neke svoje pozicije. Tramp je takođe dao ličnu podršku planu, čiji puni detalji ranije nijesu bili objavljeni. „Pravimo ozbiljan napor da pronađemo rješenje koje će okončati rat u Ukrajini, na isti način na koji smo završili rat u Gazi. Smatramo da ovaj plan nije lak, ali je dobar za Ukrajinu“, rekao je visoki zvaničnik Bijele kuće. Pored teritorijalnih ustupaka koji se traže od Ukrajine, dokument navodi da bi u slučaju daljih ruskih upada na ukrajinsku teritoriju došlo do „odlučne koordinisane vojne reakcije“. Nije precizirano koja bi uloga SAD bila u toj reakciji. Plan takođe uključuje ekonomske komponente koje predviđaju da bi neka zamrznuta ruska sredstva išla za obnovu Ukrajine, ukidanje sankcija Rusiji, dugoročnu saradnju SAD i Rusije u oblastima poput AI i rudarstva, i povratak Rusije u G8. Sve strane bi dobile amnestiju za svoje postupke tokom rata, što pretpostavlja da ruski zvaničnici i vojnici ne bi mogli biti procesuirani za ratne zločine.

Plan takođe predviđa da Ukrajina održi izbore u roku od 100 dana od postizanja dogovora. Zelenski je u septembru rekao Axiosu da želi da održi izbore čim dođe do prekida vatre.

Priredila: R. U.–I.

Volodimir Zelenski

Ruski predsjednik predsjedava sastankom sa članovima Savjeta bezbjednosti putem video-linka

Donald Tramp

EPILOG HAPŠENJA: „Vučićev batinaš sa tribina“ sankcionisan novčano, izrečena mu i zabrana upravljanja automobilom u trajanju od četiri mjeseca

Miloš Lukovac kažnjen

800 eura zbog vožnje

pod

dejstvom kokaina

Lukovac je uhapšen u neđelju, 16. novembra kada su istražitelji dobili operativna saznanja da je iz Beograda stigao u Podgoricu kako bi izazvao incident na utakmici

Crna Gora – Hrvatska

PODGORICA - Crnogorski državljanin Miloš Lukovac (37), koji se u bezbjednosnim službama vodi kao operativno interesantno lice i osoba bliska režimu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kažnjen je 800 eura zbog vožnje pod dejstvom kokaina, saopšteno je Pobjedi iz Suda za prekršaje u Podgorici.

Podsjećamo, Lukovac je uhapšen u neđelju 16. novembra kada su istražitelji dobili operativna saznanja da je iz Beograda stigao u Podgoricu kako bi izazvao incident na utakmici Crna Gora – Hrvatska koja je odigrana 17. novembra.

- Naime, okrivljeni M. L. je 16. 11. 2025. godine učestvovao u javnom saobraćaju, u dijelu opštine Podgorica, pod dejstvom psihoaktivne supstance kokain. Istim rješenjem, okrivljenom su izrečena tri kaznena boda i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od četiri mjesecakazali su Pobjedi iz podgoričkog suda za prekršaje.

Vijest o hapšenju Lukovca, uslijedila je neposredno nakon što je Pobjeda objavila da su bezbjednosne službe evidentirale prisustvo nekoliko OIL, za koja je postojala bojazan da bi mogla izazvati incidente na utakmici, koja je na kraju okončana bez sukoba. Kako je ranije saopšteno iz Uprave policije, policijski službenici su Lukovca 16. novembra oko 23 sata u Podgori-

ci locirali i kontrolisali njegov automobil „audi“, beogradskih registarskih oznaka, kojim je upravljao dok su se sa njim nalazile tri osobe.

- Testiranjem je utvrđeno da je M. L. vozilom upravljao pod dejstvom psihoaktivnih supstanci – kokaina, zbog čega je lišen slobode. Vozilo kojim je M. L. upravljao oduzeto je radi sprovođenja daljih provjera, naveli su iz UP. Tada je, shodno Zakonu o strancima, uhapšen i državljanin Srbije N. T. za kojeg je utvrđeno da nema prijavljen boravak na teritoriji Crne Gore. - Nakon sprovođenja odgovarajućeg postupka lice će biti udaljeno sa teritorije Crne Gore. Uprava policije nastavlja da preduzima pojačane mjere i radnje na sprečavanju svih nezakonitih aktivnosti na teritoriji Crne Gore - zaključuje se u saopštenju Uprave policije. Pored toga, službenici podgoričke policije su zajedno sa službenicima granične policije sproveli pojačane preventivne aktivnosti i kontrole, jer je događaj okarakterisan kao visokorizičan.

Lukovac poznat

srpskim

istražiteL jima

Miloš Lukovac je MMA borac, kojeg opozicioni mediji u Srbiji nazivaju „Vučićev batinaš sa tribina“, jer je tokom meča Srbija – Engleska bio predvodnik napada na druge navijače Srbije koji su skandirali „Ko ne skače, taj je ćaci“ i „Pumpaj“, odranije poznat i srpskim istražiteljima

po krivičnim djelima iz oblati nasilja i droge.

utakmica prošLa bez nereda

Fudbalski meč iuzmeđu Crne Gore i Hrvatske bio je proglašen utakmicom visokog rizika i imao je neprijatan uvod jer je noć prije utakmice kombi sa navijačima ,,vatrenih“ presretnut i napadnut na putu Budva – Cetinje što je bio ujedno i jedini zvanični zabilježeni incident.

Mada je susret završen bez nemira, na stadionu pod Goricom čuli su se šovinistički povici od strane hrvatske navijačke grupe „Ultrasi“ koji su uzvikivali „Ubij Srbina!“, dok je sve bilo propraćeno ustaškim pjesmama i pokličima.

Crnogorski navijači su tokom septembarskog meča u Zagrebu istakli antiratni transparent ,,Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče“, što je na Maksimiru ispraćeno aplauzom.

Međutim, na transparentu hrvatskih navijača na crnogorskom terenu vidjela se neprimjerena poruka - ,,Iz Dubrovnika čuju se vici, p*šite nam **rac četnici. Oprosta nema“.

Potom je uslijedio originalan uzvik crnogorskih navijača: ,,Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“.

Zbog pokliča hrvatskih navijača, oglasili su se premijer Milojko Spajić, predstavnici parlamentarne većine i opozicije te Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore. j raiČeviĆ

Subota, 22. novembar 2025.

CETINJE: Nastavljeno suđenje Oliveri Krivokapić za službi - nepokretanje upravnog postupka protiv Vuka

Šaban: Filijala MUP-a oglušila se o negativnu procjenu policije

CETINJE - Načelnik cetinjske policije u vrijeme zločina u Medovini, Dalibor Šaban potpisao je dopis kojim se filijala MUP-a na Cetinju obavještava ,,da je protiv Vuka Borilovića podnešena krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja, kao i da je osim toga dato i neko usmjerenje da se postupa u skladu sa Zakonom o oružju“.

On je to saopštio juče na suđenju bivšoj načelnici filijale MUP-a Cetinje Oliveri Krivokapić, optuženoj za nesavjestan rad u službi, odnosno za nepokretanje upravnog postupka da se Boriloviću oduzme oružje, za koje se kasnije ispostavilo da je koristio da izvrši masakr u Medovini, kada je ubio deset osoba, među kojima i dječake Marka i Mašana Martinovića Prema riječima Šabana, kao kontakt osoba naveden je Aleksandar Džaković (takođe službenik policije na Cetinju).

Dodao je da su mu kolege rekle da je praksa bila da se obavještava filijala iako to nije obavezujuće zakonom. On je na pitanje zastupnice

optužbe zbog čega se takvo obavještenje slalo filijali, kazao da je razlog ,,to što je Borilović imao oružje sa oružnim listom, ali kako je protiv njega podnešena krivična prijava za nasilničko ponašanje samim tim stekli su se uslovi za pokretanje upravnog postupka za privremeno, ili, nakon završetka krivičnog postupka, trajno oduzimanje vatrenog oružja“.

Ispričao je i da je svako oduzimanje oružja u legalnom posjedu protivpravno, kako od

strane tužioca tako i od strane policije, osim ako je oružje bilo sredstvo za izvršenje krivičnog djela. U tim slučajevima policija i tužilaštvo su u obavezi da oduzmu oružje, koje postaje predmet krivičnog, a ne upravnog postupka“. - U predmetu koji je formiran protiv Vuka Borilovića zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja, oružje je bilo i trebalo da bude predmet upravnog postupka, a kroz izviđaj je to i utvrđeno - kazao je Šaban. Na pitanje advokata da li sma-

Šaban se nije izjasnio ko je naredio da patrola ispred Cetinjskog manastira ne reaguje

Načelnik cetinjske policije u vrijeme masakra u Medovini Dalibor Šaban nije mogao da se izjasni ko je policajcima koji su se nalazili ispred Manastira naredio da se ne udaljavaju, iako je samo stotinjak metara dalje Vuk Borilović ubio desetoro ljudi.

-Ako je tako, ja to osuđujem, ali se ne mogu izjasniti da li je tako. Pošto su u toku postupci, to će se utvrditi u njima - kazao je Šaban, odgovarajući na pitanje advokata oštećenih porodica.

Podnijeta krivična prijava protiv tri osobe zbog

BAR - Protiv Zaima Kolara (52) i Suzane Kolar (46), kao i protiv njihovog sina Armina Kolara (21), koji je ujedno i polaznik Policijske akademije iz Bara podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su u kući krili pripadnika škaljarskog

kriminalnog klana Stefana Jankovića, koji se nalazi u bjekstvu i za kojim je raspisana potjernica. Njih troje se sumnjiče za krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela i krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Janković se nalazi se na optuženičkoj klupi za ubistvo državljana Srbije i članova kavačkog klana - Filipa M arjanovića i Vukašina Gošovića , koje se dogodilo 2019. godine u kući Milana Brajovića, u danilov-

Miloš Lukovac sa navijačima

UGC

pomaganja u skrivanju škaljarca

Olivera Krivokapić

Dalibor Šaban

nesavjestan rad u Vuka Borilovića

MUP-a negativnu

tra normalnim da se nekome ko je osuđivan za nasilničko ponašanje, sa elementima teškog nasilja, izda dozvola za oružje, Šaban je kazao da bi to pretpostavilo da se filijala oglušila o negativnu procjenu datu od UP.

Nekadašnji šef policije na Cetinju, pored ostalog, kazao je da mu nije poznato da li je vršen pretres stana Vuka Borilovića, u slučaju optužbi za nasilničko ponašanje u julu 2021. godine, kada je Borilović prvo gađao kamenicama kuću Marka Lagatora, a nakon toga mu i metalnom šipkom polomio auto. Policija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv Borilovića, zbog ,,nasilničkog ponašanja i nanošenja štete“. Tada je utvrđeno da je Vuk Borilović posjedovao oružje, koje nije pronađeno prilikom pretresa njegove kuće.

- Ne mogu se sjetiti da je pretres vršen, a ako jeste nije pronađeno oružje jer je onda bilo dobro sakriveno - kazao je Šaban. Prema njegovim riječima, to oružje i nije bilo u nadležnosti policije nego u nadležnosti drugog organa, jer nije predmet krivičnog već upravnog postupka. Šaban nije naveo o kojem drugom organu je riječ. Na pitanje da li je postupanje policije bilo zakonito u slučaju kada Oliveri Krivokapić nije dostavljena službena zabilješka, Šaban je kazao da je sama krivična prijava i više nego dovoljna za pokretanje ili dalje preduzimanje radnji i mjera iz nadležnosti filijale jer krivična prijava sadrži ozbiljnu strukturu dokaza, a posebno što izviđajem rukovodi tužilac, te samim tim krivična prijava dobija dodatnu snagu, dokaznu, pravnu i bilo kakvu drugu u odnosu na subjektivnu službenu zabilješku, jer je veći stepen pouzdanosti. Optužena Krivokapić pitala je

Tvrdi

da niko nije uticao na

njega

Na pitanje da li ga je neko pozvao nakon događaja u julu 2021. godine, da se Vuku Boriloviću ne oduzme oružje, Šaban je negirao i dodao da nikakav uticaj nije na njega vršen ni da nešto uradi ni da ne uradi.

- Ne sjećam se da je postojala operativna informacija, a da je postojala toga bih se sjetio, jer se i te kako interesujem za svaki predmet. Ne mogu se sjetiti da li su konkretno rađene provjere, jer za provjere za koje me vi pitate rade se u trenutku izdavanja dozvole za posjedovanje oružja - kazao je Šaban.

svjedoka zašto nije podnešena krivična prijava protiv nje jer nije postupila po obavještenju, na što je Šaban odgovorio da policija nije raspolagala operativnim podacima. - Policija nije raspolagala operativnim podacima da u konkretnom slučaju nije preduzeto ništa u skladu sa obavještenjem, a da smo raspolagali sa tim informacijama policija bi obavijestila neki drugi organ, prvenstveno tužilaštvo - odgovorio je Šaban nekadašnjoj šefici filijale MUP-a na Cetinju. Šaban je takođe kazao i da se događaja iz jula 2021. godine, kada je Borilović počinio djelo nasilničkog ponašanja, ponovo sjetio tek nakon što je ovaj izvršio masakr u Medovini. - Tada sam uzeo predmet da listam i provjeravam što je urađeno. Teško se mogu sjetiti koliko je često slučaj na Cetinju da se dešavaju takvi događaji, a što se može provjeriti kroz evidenciju krivičnih djela, pa se može utvrditi koliko je to često - kazao je Šaban dodavši i da je nakon dešavanja u Medovini pitao za spis u kojem je postupak izdavanja dozvole za posjedovanje oružja Vuku Boriloviću, te da je dobio odgovor ,,da je u odnosu na Borilovića rađena provjera, koja je proslijeđena upravnim poslovima“, ali i da se sada ne može sjetiti da li je ta provjera bila pozitivna ili negativna.

J. Đukanović-petRović

Epilog snimka fizičkog obračuna koji j E kružio društv E nim mr E žama: Policija procesuirala učesnice i identifikovala sve osobe koje su prisustvovale incidentu

Jedna maloljetnica uhapšena, druga kažnjena prekršajno zbog tuče

PODGORICA – Maloljetnica (14) uhapšena je juče zbog sumnje da je nanijela lakše tjelesne povrede godinu starijoj djevojčici u tuči koja se dogodila u jednom napuštenom objektu u Podgorici i koja je zabilježena video-snimkom koji se našao na društvenim mrežama.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, maloljetnica (15) koja je, kako se moglo vidjeti na snimku u jednom trenutku izgubila svijest, prekršajno je procesuirana zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru – fizički napad. Na snimku koji je objavljen, vidi se tuča dvije djevojke, dok više muških osoba i djevojaka stoje oko njih, snimaju i navijaju uz vulgarne povike i uvrede na račun obje djevojke. Čuje se i kako jedan od momaka sugeriše jednoj od maloljetnica

da drugu udari glavom o pod. Video-snimak završava se onda kada jedna od maloljetnica gubi svijest od udarca koji joj je zadala vršnjakinja, dok prisutni pokušavaju da je osvijeste. Policija je identifikovala i sve osobe koje su prisustvovale tuči.

– Osumnjičena maloljetnica koja je lišena slobode, uz krivičnu prijavu, biće privedena nadležnom tužiocu. Policija, u koordinaciji sa postupajućim tužiocem, preduzima aktivnosti u vezi sa utvrđivanjem krivične i prekršajne odgovornosti lica koja su prisustvovala zakazanoj tuči, a čiji

je identitet policiji poznat –istakli su u saopštenju. Podsjećaju da je policija rasvijetlila slučaj tuče, čiji snimak je najprije objavljen na društvenim mrežama, a potom i u jednom broju medija. Službenici Jedinice kriminalističke policije za suzbijanje maloljetničke delinkvencije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su, naime, došli prvo do informacije o događaju a potom i u posjed snimka na kojem se vidi da je došlo do tuče između dva lica ženskog pola, te da je jedna od te dvije ženske osobe na kraju tuče, dok se nalazila na podu, usljed udaraca na

Prema sumnjama istražitelja, dvije maloljetnice zakazale su tuču u jednom napuštenom objektu u Podgorici gdje su jedna drugoj zadale više udaraca, dok je nekoliko „prijatelja“ sve snimalo mobilnim telefonima, uz podstrekavanje na tuču

trenutak izgubila svijest, objasnili su iz UP.

Prema sumnjama istražitelja, ove dvije maloljetnice zakazale su tuču u jednom napuštenom objektu u Podgorici, zbog nesuglasica koje su prethodno imale. Tokom tuče su jedna drugoj zadale više udaraca šakama u predjelu glave i tijela, dok su prisutne osobe sve ovo snimale mobilnim telefonima, uz podstrekavanje na tuču upućivanjem povika. - Jedna maloljetnica, stara 15 godina, koja je tokom tuče usljed udaraca nakratko izgubila svijest, zadobila je povrede, dok druga maloljetnica, stara 14 godina, u tuči nije povrijeđena, naglašavaju u saopštenju i poručuju da je o događaju obaviješten državni tužilac za maloljetnike u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je kvalifikovao događaj i naložio da se jedna od dvije maloljetnice uhapsi. J. R.

Što otkriva Plan budžeta ANB-a od 43,3 miliona eura za 2026. godinu

Za operativni rad planirano manje od milion eura

PODGORICA – Prijedlog budžeta Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) za narednu godinu, u iznosu 43,3 miliona eura, pokazuje da crnogorska obavještajna služba ulazi u fazu „umjerene, kontrolisane i transparentne potrošnje kakva je rijetka u regionalnoj praksi“, ocjenjuje sagovornik Pobjede iz bezbjednosnog sektora.

Pr ema njegovim riječima, posebno je važan podatak da iznos od 877,008,80 eura opredijeljen za operativne aktivnosti ANB-a, svrstan u ekonomsku klasifikaciju ,,419 – Ostali izdaci“ je skroman i daleko ispod prosjeka koje za iste namjene izdvajaju druge službe u regionu i EU.

ANB-a je realno umjeren i ispod prosjeka za jednu bezbjednosno obavještajnu službu. Iznos sredstava za ove namjene pokazuje da crnogorska služba radi bez naduvanih operativnih fondova i da nema prostora za prikrivene zloupotrebe javnih resursa. Ukazuje na transparentniju i restriktivniju politiku potrošnje ali i odgovara agenciji koja je u fazi modernizacije – kaže naš sagovornik. On pojašnjava da se u okviru stavke ,,Ostali uzdaci“ tipično nalaze izdaci namijenjeni posebnim operativnim potrebama Agencije.

za specifične terenske zadatke, prikrivena putovanja, logističku podršku, povjerljive nabavke koje se ne mogu detaljno opisati, troškove zaštite identiteta i komunikacija, kao i aktivnosti sprovođene u partnerstvu sa inostranim službama – pojašnjava sagovornik. Iako njihova precizna struktura nije javno dostupna, kako je naveo, ukupni relativni iznos sredstava kroz ovu stavku ukazuje da je riječ o umjerenom i kontrolisanom obimu troškova

ModeRnizaciJa

opReMe i ob Jekata

zi u fazu modernizacije i podizanja kapaciteta.

gradskom naselju Jelenak. Iz policije naglašavaju da će protiv najmlađeg Kolara, pored krivične prijave, preduzeti postupak u vezi sa njegovim statusom u postupku prijema u službu koji je on očekivao. Dodaju da intenzivno tragaju za Jankovićem, jer ga nijesu zatekli na adresi kuće Kolar. - Prilikom pretresa, od porodice Kolar pronađeno je i oduzeto sedam komada oružja –tri lovačke puške, jedan pištolj i tri gasna pištolja, kao i više komada municije, koji će biti upućeni na dalja vještačenja. J. R.

- U mnogim državama operativne budžetske linije obavještajnih službi su znatno veće dok u slučaju ANB-a vidimo suprotnu sliku - umjeren obim sredstava, bez ikakvih indikacija da se radi o prostoru za nenamjensku potrošnju - rekao je naš sagovornik.

- Udio stavke 419 u budžetu

- Riječ je o troškovima koji, po svojoj prirodi, moraju biti prikriveni, jer bi njihovo detaljno razlaganje imalo direktne bezbjednosne posljedice, otkrilo bi operativne procedure, intenzitet terenskih aktivnosti, logističke modele ili saradničku mrežu.

Takve budžetske linije, u skladu sa međunarodnom praksom, obično uključuju naknade i operativne troškove za rad sa saradnicima i izvorima informacija, jednokratne isplate

Najveći dio budžeta, čak 24,8 miliona eura, odnosi se na aktivnost - Modernizacija opreme i adaptacija objekata. U ovu stavku ulaze digitalizacija procesa, novi informacioni sistemi, oprema za nadzor, kriptografski i bezbjednosni sistemi, fizička bezbjednost objekata, izgradnja novih centara i razvoj i modernizacija infrastrukture. Sagovornik naglašava da je ovaj segment u planu budžeta ključni dokaz da ANB ula-

On je ocijenio da su planirana sredstva za kapitalne izdatke najpozitivniji segment plana budžeta za 2026. godinu. - Ovo je najpozitivniji segment budžeta. To znači da se planira modernizacija opreme, što je ključni element ANB reforme - kaže sagovornik Pobjede. plate niže od evRop skog standaRda Tekući izdaci u planu budžeta za ANB iznose 37,95 miliona eura, od čega na bruto zarade i doprinose otpada oko 10,6 miliona. Udio zarada u ukupnom budžetu ANB-a iznosi oko 21odsto. - To je neuobičajeno nizak procenat za službu specijalnog karaktera. U većini evropskih i regionalnih agencija taj udio iznosi između 30 i 40 odsto - objašnjava sagovornik. On dodaje da izdvajanje za otpremnine (285.000 eura) ukazuje na moguće penzionisanje većeg broja zaposlenih ili blago restrukturiranje kadra. Nešto što posebno odudara je iznos od 769,50 eura planiran za konsultantske usluge i studije koje sagovornik cijeni kao „neobično niske“ za bezbjednosni sektor. Sagovornik Pobjede zaključuje da je prijedlog budžeta „koncipiran tako da odgovori operativnim potrebama službe, ali bez stvaranja prostora za nekontrolisan rast izdataka“. b. R.

Vlada usvojila Program izgradnje kolektorskih sistema i pogona za tretman komunalnih otpadnih voda

Pet novih postrojenja i 290 kanalizacije koštaće 199 miliona

PODGORICA – Do kraja 2027. godine Crna Gora će u oblast upravljanja otpadnim vodama investirati 199,65 miliona eura, dok su projekti čija je realizacija planirana vrijedni ukupno 264,11 miliona, navedeno je u Programu izgradnje kolektorskih sistema i postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda za period 2025–2027. godine koji je usvojila Vlada.

Planirana je sanacija 70 km postojeće mreže, izgradnja 290 km nove kanalizacione mreže, pet novih postrojenja za tretman otpadnih voda –PPOV (Kolašin, Rožaje, Bijelo Polje, Podgorica, Ulcinj) i rekonstrukcija četiri postojeća (Herceg Novi, Kotor–Tivat, Mojkovac, Budva). Takođe, nastojaće da obezbijede sredstava za izgradnju postrojenja u opštinama Plav, Gusinje i prijestonici Cetinje.

PROJEKCIJE

Programom izgradnje biće do kraja 2027. godine kolektorskim sistemom obuhvaćeno oko 390.000 korisnika.

– Operativni ciljevi u oblasti upravljanja komunalnim otpadnim vodama obuhvataju sanaciju i zamjenu dotrajalih segmenata kanalizacionih sistema (92 km) i proširenje mreže na područja bez adekvatnih usluga. Planirana infrastruktura uključuje 885 km glavnih cijevi i kolektorske mreže, 72 kanalizacione pumpne stanice, 46 km potisnih cjevovoda i 17,4 km ispusta na otvorenom moru, čime se obezbjeđuje priključak stanovništva na sistem. Adekvatno prečišćavanje komunalnih otpadnih voda predviđeno je kroz izgradnju PPOV-a u svim aglomeracijama (naselja sa 2.000 i više stanovnika) – navedeno je u Programu. Autori objašnjavaju da je Program povezan s Planom upravljanja komunalnim otpadnim vodama u Crnoj Gori (2020–2035), koji predstavlja krovni dokument u toj oblasti. Njime su definisani strateški ciljevi – opremanje svih aglomeracija (pokrivenost cijele države) postrojenjima za prečišćavanje i kolektorskim sistemima najkasnije do 2035. godine. Sadašnji stepen pokrivenosti stanovništva uslugama sakupljanja otpadnih voda znatno se razlikuje po opštinama. Ukupna prosječna pokrivenost iznosi oko 52,9 odsto ukupnog stanovništva (623.633). Međutim, u oblastima koje su definisane kao aglome-

Novi pogoni biće izgrađeni u Kolašinu, Rožajama, Bijelom Polju, Podgorici i Ulcinju, a rekonstrusani postojeći u Herceg Novom, Kotoru–Tivtu, Mojkovcu i Budvi. Sada je uslugom prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda pokriveno oko 66 odsto stanovnišva, a strateški cilj je da do 2035. godine pokrivenost bude stopostotna. Za većinu projekata potpisani su ugovori o finansiranjukombinacijom grantova (IPA, WBIF), kredita (KfW, EIB) i sredstava iz kapitalnog i budžeta opština

PLANIRANA REKONSTRUKCIJA: Postrojenje u Herceg Novom

racije (500.347 stanovnika), stepen pokrivenosti dostiže oko 66 odsto. Što se tiče prečišćavanja komunalnih otpadnih voda, u funkciji ili probnom radu nalazi se 13 većih postrojenja (Podgorica, Nikšić, Budva, Herceg Novi, Kotor–Tivat, Mojkovac, Žabljak, Šavnik, Pljevlja, Berane, Andrijevica, Petnjica i Vranjina). Pored toga, postoji nekoliko manjih postrojenja koja povremeno rade (Virpazar, Rijeka Crnojevića, Jaz). U toku je realizacija ugovora za projektovanje i izgradnju postrojenja u Kolašinu, Rožajama i Bijelom Polju, dok se uskoro očekuje pokretanje procedure i u Ulcinju. –Tercijarno prečišćavanje (uklanjanje zaostalih zagađivača, kao što su hranljive materije (azot i fosfor), patogeni i materije koje ne mogu biti uklonjene biološkim putem) vrši se na postrojenjima za tretman komunalnih otpadnih voda u Pljevljima, Beranama, Nikšiću, Herceg Novom, Budvi, dok se na svim ostalim vrši sekundarni (biološki tretman) nivo prečišćavanja. Neka od postrojenja funkcionišu sa smanjenim kapacitetom u odnosu na stvarne potrebe (Podgorica), pa su

u toku pripremne aktivnosti na izgradnji novog PPOV-a, dok neka mala postrojenja trenutno nijesu u funkciji (Rijeka Crnojević, Jaz), pa je potrebno servisiranje i stavljanje u punu funkciju istih u predstojećem periodu. Planirano je servisiranje PPOV-a u Herceg Novom, Žabljaku i Mojkovcu – navedeno je u Programu.

PLANIRANI PROJEKTI

Projekat u Kolašinu (12,35 miliona eura) obuhvata izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kapaciteta 6.000 stanovnika i kanalizacione mreže ukupne dužine 23 km.

Izgradnja sistema za upravljanje otpadnim vodama u Rožajama (16,1 miliona eura) podrazumijeva projektovanje i izgradnju PPOV kapaciteta 20.000 stanovnika i kanalizacione mreže (tri faze) dužine 13,7 km. Lokacija za izgradnju PPOV je definisana DUP-om „Zeleni“.

Unapređenje sistema za upravljanje otpadnim vodama u Mojkovcu (4,2 miliona eura) obuhvata izgradnju nove fekalne kanalizacione mreže (10 kilometara), razdvajanje atmosferske i kana-

lizacione mreže, adaptaciju i unapređenje rada PPOV – proširenje na 7.300 stanovnika.

U Bijelom Polju je predviđeno projektovanje i izgradnja PPOV kapaciteta 20.000 stanovnika, projektovanje i izgradnju glavnog kanalizacionog kolektora dužine šest kilometara i prioritetnih sek-

cija sekundarne kanalizacione mreže. Procijenjena vrijednost PPOV je 8,5 miliona eura. Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Cetinje, kapaciteta 20.000 eura, biće izgrađeno u Dobroskom selu. Projekat obuhvata i projektovanje i izgradnju kanalizacione mreže, ali nije poznato koliko je novca potrebno

Podrška Svjetske banke

Programom izgradnje kolektorskih sistema i postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda za period 2025–2027. godine predviđene su i projektne ideje kroz podršku Svjetske banke, ukupne vrijednosti 18,60 miliona eura, kao i dva projekta za koja nijesu definisani izvori finansiranja - izgradnja PPOV-a i kolektorskog sistema za Plav i Gusinje, i prijestonicu Cetinje. Od devet projekata pet se odnose na Berane gdje je planirana izgradnja kanalizacione mreže i priključenje na mrežu za PPOV u naselju Beranselo, izgradnja kanalizacione

mreže i priključenje na mrežu u Obalskom naselju, te izgradnja kanalizacione mreže za naselja Gornji Lužac, Donji Talum i Budimlja. Jedna projektna ideja je vezna za Tivat, odnosno rekonstrukciju PPOV koja je zajednička za tu i opštinu Kotor. U Herceg Novom predložena je izgradnja kanalizacione mreže i priključenje na postojeću u naselju Sutorina kao i rekonstrukcija PPOV, a u Petnjici izgradnja tri kilometra kanalizacione mreže koja spaja biljni prečišćivač u naselju Gusare i kanalizacionu mrežu u centru grada.

za realizaciju planiranih aktivnosti.

Nije poznato ni koliko će koštati sistem za upravljanje otpadnim vodama za Plav i Gusinje koji obuhvata izgradnju fekalne i atmosferske kanalizacione mreže i PPOV u Plavu, na lokaciji Pjeskovi.

U Pljevljima je planirana II faza izgradnje kanalizacione mreže. U okviru I faze je izgrađen glavni gradski kolektor (5,2 km) i glavni kolektor atmosferske kanalizacije ( 0,7 km). Druga faza podrazumijeva izradu kompletne kanalizacione mreže u gradskom području ukupne dužine 62 km. Radovi su vrijedni 9,86 miliona eura.

U Nikšiću biće u okviru II faze izgrađena kompletna kanalizaciona mreža u gradskom području dužine 40 km za naselja Dragova luka, Rubeža, Oštrovac, Ćemenca. Radovi će koštati 12,36 miliona eura. Tri projekta planirana su u Ulcinju - izgradnja kanalizacione mreže za naselja Kodra, Totoši, Bijela Gora i Donja Bratica (4,45 miliona), rehabilitacija podmorskog ispusta i sanacija fekalne i atmosferske kanalizacije u gradskom jezgru (11,86 miliona) i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i prateće infrastrukture (33.41 miliona eura).

Projekat za Kotor je podijeljen u osam paketa za fazno finansiranje i izvođenje i uključuju izgradnju i rekonstrukciju vodovodne i kanalizacione mreže u naseljima Risan, Perast, Stoliv, Prčanj i Muo. Procijenjen je na 22,48 miliona eura.

U Tivtu je predviđena izgradnja i rekonstrukcija vodovodne i kanalizacione mreže, kroz obavezne i opcione mjere. Obavezne uključuju izgradnju kanalizacije u Donjoj Lastvi i rekonstrukciju glavnog kanalizacionog kolektora, a opcione proširenje mreža u Gradiošnici, Mažinama, Tripovićima, Gornjoj i Donjoj Župi, te Gornjem Kalimanju. Investicija je vrijedna 8,33 miliona eura, odnosno 10,04 ako su u pitanju opcione mjere. Projekat Unapređenje i realizacija projekata u oblasti otpadnih voda u Podgorici sastoji se iz osam infrastrukturnih komponenti (izgradnja

pobjeda

voda 2025 – 2027. godina

kilometara miliona eura

PLANIRANI PROJEKTI U PERIODU 2025-2027.

1. Kolašin: Izgradnja PPOV i kanalizacione mreže 12,35 9,535

2. Rožaje: Izgradnja sistema za upravljanje otpadnim vodama 16,1

3. Mojkovac: Unapređenje sistema za upravljanje otpadnim vodama

4. Bijelo Polje: Izgradnja PPOV, 8,5 6,7

5. Pljevlja: II faza kanalizacione mreže

6. Nikšić: II faza kanalizacione mreže 12,9 12,36

7. Ulcinj: Izgradnja kanaliz. mreže za naselja Kodra, Totoši, Bijela Gora i Donja Bratica

8. Ulcinj: dovođenje otpadnih voda na jadranskoj obali, faza V

9. Ulcinj: Prečišćavanje otpadnih voda, izgradnja PPOV i povezane infrastrukture

10. Tivat: Odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali - Bokokotorski zaliv

11. Kotor: Odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali - Bokokotorski zaliv

12. Realizacija projekata iz Kapitalnog budžeta u 2025, 2026. i 2027. godini

13. Podgorica: Unapređenje i realizacija projekata u oblasti otpadnih voda

14. Herceg Novi: Unapređenje i realizacija projekata u oblasti otpadnih voda

postrojenja za tretman otpadnih voda, za tretman mulja i spaljivanje mulja), ukupne vrijednosti 75,03 miliona eura, od kojih je zaključno sa 31. decembrom 2024. godine realizovano 31.575.60 eura.

U Herceg Novom izgradnja kolektorskih sistema i kanalizacione mreže koštaće 2,5 miliona eura. Obuhvata kolektore za naselja Vodice, Zemunska 2 i Sušćepan i rekonstrukciju glavnog priobalnog kolektora.

KAPITALNI BUDŽET

Iz kapitalnog budžeta planirano je finansiranje projekata ukupne vrijednosti 11,12 miliona eura.

U Gusinju je riječ o izradi glavnog projekta za izgradnju kanalizacione mreže u naseljima Begluci I i II privredne zone - 96.800. U toku je priprema tenderske dokumentacije za raspisivanje javnog nadmetanja za obrađivača glavnog projekata. Revizija je ugovorena.

Rekonstrukcija PPOV Meljine u Herceg Novom - 4.89 miliona eura. U toku je priprema tenderske dokumentacije za raspisivanje javnih nadmetanja za obrađivača glavnog projekta i izvođača rado-

va, kao i revidenta i stručnog nadzora.

Dva projekta biće iz državne kase finansirana u Beranama - izmještanje i regulacija atmosferske i fekalne kanalizacije u zahvatu Donjeg Taluma (184.386 eura) i izgradnja fekalne kanalizacije za dio naselja Gornji Lužac (297.564 eura). – Opština Upravi za kapitalne projekte nije dostavila kompletnu tehničku dokumentacija kako bi mogla raspisati javne nabavke za izbor izvođača radova i stručnog nadzora – navedeno je u Programu. Iz kapitalnog budžeta biće finansirana izgradnja fekalne i atmosferske kanalizacije za planinski centar Kolašin 1600 (1,40 miliona eura) i glavni kolektor fekalne kanalizacije – PPOV za planinski centar Kolašin 1450 (860.000 eura). Projekti su, navedeno je, uvršeni u plan javnih nabavki, ali se čeka da Opština Kolašin dostavi potpisani projektni zadatka. U Herceg Novom su završeni radovi na postrojenju za preradu otpadnih voda u iznosu od 900.000 eura. Završena je nabavka i ugradnja opreme i rekonstrukcija postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

BIJELO POLJE – Budžet Opštine za narednu godinu je planiran na iznos od 31,07 miliona eura i u odnosu na plan po rebalansu za 2025. godinu veći je za 2,26 miliona eura ili 7,86 odsto.

O tom finansijskom dokumentu koji je u fazi nacrta održana je juče centralna javna rasprava.

€)

u Budvi (Bečići) - 2,46 miliona eura. U toku je priprema tenderske dokumentacije za raspisivanje javnih nadmetanja za izradu studije izvodljivosti i procjene uticaja na životnu sredinu (EIA) postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Buljarici i Budvi. Za studiju je raspisan tender, nije bilo ispravnih ponuda pa se mora postupak ponoviti. Za EIA-u toku je tender.

FINANSIr AN jE

U Programu se navodi da su za većinu projekata potpisani ugovori o finansiranju. – Finansiranje se vrši kombinacijom više izvora: grantovima (IPA, WBIF), kreditima (KfW, EIB) i sredstvima iz kapitalnog i budžeta jedinica lokalne samouprave. Implementacijom Programa ne proizilaze nove međunarodne finansijske obaveze, ali se dio sredstava obezbjeđuje iz grantova i kreditnih linija, što podrazumijeva odgovarajuće ugovorne obaveze u skladu sa pravilima međunarodnih donatora i finansijskih institucija – pojašenjeno je u dokumentu uz napomenu da Ministarstvo finansija nije imalo primjedbi. D. ŠAKOVIĆ

Sekretarka za finansije Alida Nuhodžić kazala je, da se u narednih pet dana, koliko će trajati javna rasprava, može doći do izmjena pojedinih stavki u nacrtu, te će na kraju Skupština sa kompletiranim dokumentom, dati konačnu riječ. – Najznačajniji sopstveni prihod Opštine je porez na nepokretnosti, koji je planiran u iznosu od 1,30 miliona eura, što je 100.000 eura više u odnosu na rebalans za 2025. godinu kao i prirez porezu na dohodak fizičkih lica koji je planiran u iznosu od 440.000 eura. Opštinski sopstveni prihod i porez na promet nepokretnosti, planiran je u iznosu od 350.000 eura. Zakonom ustupljene prihode (porez na dohodak fizičkih lica, koncesione i druge naknade, godišnje naknade pri registraciji) planiramo u iznosu od 8,30 miliona eura, što je u odnosu na plan po rebalansu više za 1,65 odsto. Najznačajniji dio je po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica 7,13 miliona eura kao i naknade za korišćenje dobara od opšteg interesa (koncesije) u iznosu od 700.000 eura, a godišnju naknadu pri registraciji drumskih motornih vozila planiramo u iznosu od 120.000 eura – navela je Nuhodžić.

BAR

Opštinska kasa ,,teža“ za 2,26 miliona eura

dinica lokalnih samouprava Ministarstva finansija, kapitalni budžet smo planirali u realnim okvirima tako što je planiran završetak započetih projekata i početak projekata koji su ocijenjeni kao prioritetni za našu opštinu – kazala je Nuhodžić. Navela je, da kapitalni budžet čine izdaci za infrastrukturu od opšteg značaja 9,62 miliona eura, izdaci za lokalnu infrastrukturu Sekretarijata za saobraćaj u iznosu od 1,30 miliona eura, izdaci za eksproprijaciju i otkup zemljišta 450.000 eura, izdaci za opremu 166.000, investiciono održavanje 98.000 i materijalno tehničko opremanje javnih preduzeća, ustanova i javnih institucija 300.000 eura. B. Č. BIJELO POLJE: Održana

Podsjetila je, da je tekući budžet planiran u iznosu od 19,13 miliona eura, a kapitalni u iznosu od 11,93 miliona eura. – Od 15,65 miliona eura planiranih tekućih izdataka, na bruto zarade i doprinosi na teret poslodavca planirano je 4,67 miliona eura, transferi institucijama, pojedincima, NVO i javnom sektoru planirani su u iznosu od 8,10 miliona eura. Od transfera institucijama kulture i sporta planirano je 2,59 miliona eura, od čega JU Centar za sport i rekreaciju 1,60 miliona eura. NVO sektoru 380.000 eura, a političkim partijama, strankama i udruženjima 286.550 eura, dok će za socijalnu zaštitu opština izdvojiti 524.200 eura. Pridržavajući se smjernica za pripremu budžeta je-

: Opština raspisala arhitektonski konkurs

Traže idejno rješenje za spomenik žrtvama zemljotresa 1979. godine

BAR – Opština Bar raspisala je opšti, javni i anonimni konkurs za izradu idejnog arhitektonskog i umjetničkog rješenja spomen-obilježja posvećenog žrtvama zemljotresa iz 1979. godine i opštoj solidarnosti svih jugoslovenskih republika. Na konkursu mogu učestvovati sva zainteresovana pravna i fizička lica sa potrebnim stručnim referencama i kvalifikacijama, a priloženo rje-

šenje mora biti originalni rad učesnika na konkursu. Od učesnika se očekuje kreativan i inovativan pristup, kao i savremen izraz. Buduće arhitektonsko i umjetničko rješenje, u vidu prostorne instalacije, treba da komunicira u prostoru i da jasno ukazuje na zadatu temu konkursa, ali i da u okviru novog parka predstavlja skladnu cjelinu u prostoru, u kontekstu sa okruženjem mikro lokacije.

Opština Bar će autorima tri najbolja idejna umjetnička i arhitektonska rješenja dodijeliti nagrade u iznosima od 2.000, 1.500 i 1.000 eura, pri čemu prvonagrađeni rad stiče pravo realizacije i autorsko pravo i ima rukovodeću ulogu pri izradi izvođačkih projekata. Konkurs je otvoren do 19. decembra 2025. godine. Sve informacije su dostupne na zvaničnoj web stranici Opštine. Spomen-obilježje će biti postavljeno na prostoru između Ulice Šćepana Malog i Bulevara revolucije, a na postamentu će biti ispisan tekst: ,,Žrtvama zemljotresa 15. aprila 1979. godine“. U katastrofalnom zemljotresu iz 1979. godine izgubila je živote 101 osoba u Crnoj Gori (49 u barskoj opštini) i 35 u Albaniji. Povrijeđeno je više od hiljadu ljudi, a među njima 159 teško. Lakše i teže povrijeđenih samo u Baru bilo je preko 300. Materijalna šteta je procijenjena na više od četiri milijarde dolara. C. G.

SUGESTIJE PRIMAJU DO 25. NOVEMBRA: Sa centralne javne rasprave

STRADALO 49 OSOBA U BARSKOJ OPŠTINI: Bar 1979. godine

Subota, 22. novembar

Projekcije lmova o inkluziji u pet gradova od 24. do 26. novembra

Plakat projekta

„Uhvati

film“ stiže na sjever Crne Gore

PODGORICA – U okviru projekta „Uhvati film na sjeveru – Karavan“, koji zajednički organizuju NVU Art 365 i LIVE Production d. o. o. iz Podgorice, a uz podršku Ministarstva kulture i medija, od 24. do 26. novembra biće održane projekcije kratkih filmova u Beranama, Rožajama, Pljevljima, Žabljaku i Šavniku.

Dokumentarci će biti prikazani 24. novembra u Centru za kulturu u Beranama u 10 sati, te u CZK u Rožajama (sala biblioteke) u 13 sati. Dan kasnije filmovi će biti prikazani u Pljevljima, u Srednjoj stručnoj školi u 9.40 sati, a potom u CZK na Žabljaku u 14 sati. Završni događaj biće održan 26. novembra u Šavniku, u Kući Pekića u 12 sati. Ovaj karavan predstavlja Eho izdanje međunarodnog filmskog festivala „Uhvati film“ Kotor, filmskog festivala posvećenog promociji prava i vidljivosti osoba sa invali-

ditetom kroz umjetnost i film. Publika na sjeveru Crne Gore imaće priliku da pogleda kratke domaće filmove mladih autora iz Crne Gore, nastale u okviru projekta ,,All Inclusive“ podržanog od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. Ova snažna filmska ostvarenja otkrivaju dirljive i inspirativne priče Antonija Matkovića, Mihaila Markovića, Obrada Dabanovića i Đurđe Borović, koji svjedoče da granice tijela ne znače nužno i granice duha – već da hrabrost, talenat i upornost mogu oblikovati sasvim novi pogled na život i svijet. U pitanju su filmovi ,,Točkovi života“, ,,Skok za pobjedu“, ,,A poem“ i Ritam tišine“. Nakon projekcija biće organizovani razgovori sa predstavnicima lokalnih institucija, organizacija osoba sa invaliditetom i kulturnih aktera, sa fokusom na izazove i mogućnosti unapređenja inkluzije na lokalnom nivou. An. R.

„Čarobnjak iz Oza“ danas u KIC-u

PODGORICA – Predstava ,,Čarobnjak iz Oza“ (8+) za koju je tekst, prema romanu L. Franka Bauma, napisala Aleksandra Glovacki, a režirao Jagoš Marković, biće izvedena danas, u 12 sati, u Velikoj sali KIC-a. U predstavi igraju: Kristina Obradović, Jelena Simić, Dejan Đonović, Božidar Zuber, Sanja Popović, Miloš Pejović, Vukan Pejović i Filip Đuretić Gradsko pozorište Podgorica, u cilju razvoja pozorišne publike i unapređenja dostu-

pnosti pozorišne umjetnosti za djecu u Crnoj Gori, darovalo je besplatne karte učenicima OŠ „Dušan Bojović“ iz Župe u Nikšiću. - Imajući u vidu da je jedino profesionalno dječje pozorište u zemlji, ovakve inicijative posebno su važne za djecu iz opština koje nemaju redovan pristup predstavama – saopšteno je iz Gradskog pozorišta. Ulaznice su dostupne onlajn putem sajta Gradskog pozorišta, Google Play i App Store aplikacija, kao i na biletarnici KIC-a „Budo Tomović“. An.R.

Umjetnica

Tanja Đikanović za Pobjedu o samostalnoj izložbi ,,Pjaca“ u

PODGORICA - U holu

Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“ otvorena je prva samostalna izložba djela Tanje Đikanović, pod nazivom „Pjaca“ - ciklus radova koji je istovremeno i bojena mapa jednog intimnog buđenja i vizuelna simfonija svakodnevice.

Đikanović, prevodilac, pedagog, enterijerista i restaurator, ovom izložbom prvi put javno izlazi izvan granica svojih dosadašnjih uloga, donoseći platna nastala iz čistog impulsa, iz potrebe da se praznina ispuni bojom koja „govori“.

RITAM I ENERGIJA

Tanjine slike ne opisuju pjacu - već je oživljavaju i prenose posmatraču, pozivajući ga da uđe u prostor boja, ritma i energije u kojem se život i umjetnost susrijeću, stapaju i ogledaju jedno u drugom. Đikanović je za Pobjedu kazala da su ideja i prvi impuls koji su pokrenuli ciklus bili spontani, nastali iz najčistije emocije.

- To je bila proba da se uđe u nešto novo, u neku novu fazu života ili oprobavanje sebe. Kompenzacija praznine nakon odlaska mog oca. Popunjavanje tišine sa kojom nijesam mogla ni da se budim ni da se borim. Jedno dana sam pošla u sinovljevu sobu koja je puna slikarskog materijala (crta od djetinjstva) i počela… Bojažljivo i stidljivo otkrivala poteze i boje. ,,Profesor“ mi je bio sin, a ja sam imala okidač i to je bila ta idealna kombinacija. Ciklus je počeo da se gradi sam od sebe. Iz tih silnih krugova, linija i spirala počela je da nastaje cijela simfonija boja, apsolutna antiteza mog, tada skoro sasvim sterilnog života. Čitav ovaj ciklus je

Likovni zapis

i ritma subotnjeg

u stvari počeo kao pokušaj da se praznina popuni bojom, ali bojom koja ,,priča“ - istakla je Đikanović.

Za umjetnicu je pjaca jedan od posljednjih istinski autentičnih javnih mjesta, jer simbolizuje život, ciklično vrijeme koje se mijenja kroz sva godišnja doba.

- Pjaca kao ćilim istkan od mase voća, povrća i cvijeća i pja-

ca kao ,grad, jedno otvoreno pozorište u kojem se predstave smjenjuju iz dana u dan. Kao motiv - beskrajno bogata jer predstavlja mikrokosmos našeg života: haotičan, obojen, mirisan, privremen i stalan, pogrešan i tačan i na kraju, u svoj svojoj nesavršenosti - savršen - rekla je Đikanović. U tekstu koji prati katalog kaže se da je „Pjaca“ vi-

Veliki pjesnik

PODGORICA - Tribina

„Njegoš i italijanska kultura“, u okviru obilježavanja Njegoševog dana, održana je u Nikšiću. O Njegoševim vezama s Italijom govorila

je prof. dr Vesna Kilibarda, dugogodišnja istraživačica ovog kompleksnog kulturnog i književnog korpusa, dok je program moderirala Jasmina Nikčević, pred-

sjednica nikšićkog ogranka Matice crnogorske, u čijoj organizaciji je priređena tribina.

Prema riječima Kilibarde, kad se govori o korpusu tema ko-

Želim da publika osjeti tu vrevu u prostoru, tu energiju koju sam izbacila iz sebe na bijeli kanvas. U današnjem svijetu koji se često čini virtuelnim i udaljenim, želim da ih moje slike razvesele, da se osjete povezanim sa njima kao da su ih oni sami naslikali, da osjete moju energiju kao svoju. Prema prvim utiscima, moja je želja ispunjena - rekla je Đikanović

še od motiva - da je stanje. - Nazivanje moje ,,Pjace“ stanjem, što zaista jeste, dodir je sa buđenjem nečega novog. Motiv je nešto što prikazujete, a stanje je osjećaj. Osjećaj potpunog uranjanja u more boja, u nešto senzualno što ni sama ne mogu da opišem do kraja. Preplavljivanje emoci-

je se mogu nasloviti kao što je naslovljena i tribina, i jedna njena knjiga, onda se tu misli na dva komplementarna segmenta.

- Jedan je Njegoševo poznavanje italijanskog jezika, Njegoševa veoma bogata biblioteka u kojoj je do danas sačuvano oko pedeset knjiga na italijanskom jeziku i nekoliko časopisa, govori se u tom korpusu i o jednom naučnom pitanju koje je šezdesetak godina bilo prisutno u jugoslovenskoj njegošologiji i zatvoreno je, a ticalo se uticaja „Božanstvene komedije“ najčuvenijeg djela najvećeg italijanskog pjesnika Dantea Aligijerija na Njegošev religiozno-filozofski spjev „Luča mikrokozma“ – rekla je Kilibarda. Dodala je da tom korpusu pripada i Njegoševo neposredno poznavanje Italije, njegovi boravci na teritoriji današnje Italije. – Njegoš je kao raskrsnicu svo-

Tribina „Njegoš i italijanska kultura“ u organizaciji Matice crnogorske održana u Nikšiću

Sa tribine u Nikšiću

Rad Tanje Đikanović koji je izložila u KIC-u

Scena iz predstave

razgovora subotnjeg jutra

jama i duboka povezanost sa bojom i platnom. Slikanje iz tog stanja je učinilo da moje slike ,,napunim“ energijom, mirom i nemirom, ehom cijele kakofonije glasova iz pjace - kazala je ona. Mirisi, šumovi, razgovori, energija subotnjeg jutra doživljaji su koji se, kako je istakla Đikanović, prevode u vizuelni jezik pukom intuicijom.

- Ne prevodim glasove konkretno u sliku, već u njihov vizuelni ekviv alent, u ritam, u ubrzano disanje. Platno postaje neka vrsta zapisa energije, dinamike razgovora i ritma tog subotnjeg jutra. Bukvalno jedna ogromna mapa svega što gledam i slušam oko sebe - kazala je Đikanović.

sa Italijom

jih puteva imao Trst grad koji je bio dominantno italijanske kulture bez obzira što je u to vrijeme pripadao Habsburškoj monarhiji – rekla je Kilibarda i istakla da je, mapirajući njegova kretanja, izračunala da je Njegoš u Trstu boravio petnaestak puta, tri puta u Veneciji gdje je istraživao građu za djelo „Lažni car Šćepan Mali“ u Venecijanskom državnom arhivu i konačno u zadnjoj godini života dva puta je prošao kroz Veneciju na putu za Napulj gdje je u posljednjoj godini boravio tri mjeseca. Dva puta je odatle išao u Rim. Kad je u pitanju odnos italijanske kulture prema Njegošu, jedno od prvih svjedočanstava koje je predstavilo Njegoša na stranom jeziku jeste putopis Bartolomea Bjazoleta, botaničara koji je u pratnji saksonskog kralja Fridriha II došao na Cetinje u maju 1838. godine

Ne želi da posmatrači njenih slika samo vide „Pjacu“, želi da je osjete.

- Da osjete tu vrevu u prostoru, tu energiju koju sam izbacila iz sebe na bijeli kanvas. U današnjem svijetu koji se često čini virtuelnim i udaljenim, želim da ih moje slike razvesele, da se osjete povezanim sa njima kao da su ih oni sami naslikali, da osjete moju energiju kao svoju. Prema prvim utiscima, moja je želja ispunjena - rekla je Đikanović.

RASPLESTI KLUPKO

Njen profesionalni put je raznovrstan. Ona je prevodilac, pedagog, enterijerista, restaurator, slikar. Komentarišući kako se sve te uloge prepliću u njenoj umjetnosti, ona je kazala da ih ne vidi kao odvojene uloge, već kao različite aspekte njenog izražaja.

- Prevođenje teži preciznosti u izboru riječi, pedagogija osluškivanju dječjh emocija, analizi i komunikaciji, a enterijer poznavanju prostora - otuda sve moje boje, oblici i emocije, dizajn mog unutrašnjeg svijeta. Svi ovi moji „putevi“ su se upleli u klupko, a jedini način da to klupko mojih misli i emocija raspletem jeste slikanjeistakla je Đikanović. Izložba se može pogledati do 23. novembra.

A. ĐOROJEVIĆ

PODGORICA – Crnogorsko narodno pozorište ulazi u posljednji mjesec godine s bogatim i raznovrsnim programom, koji donosi premijere, gostovanja i povratak svjetski priznatih umjetnika na pozorišne daske nacionalnog teatra. Decembar u CNP-u obilježiće i početak proba za predstavu ,,Kockar“, po romanu Fjodora M. Dostojevskog i u režiji Lidije Dedović, koja će premijerno biti izvedena početkom marta 2026. godine

U decembru kreću probe za ,,Kockara“

i tu zatekao mladog Njegoša. - Iako su oni putovali i kroz Dalmaciju i Istru, epizoda o Crnoj Gori je najzanimljivija jer su se suočili sa njima nepoznatim svijetom o kome je austrijska štampa pisala vrlo loše u smislu da je riječ o varvarskom narodu - rekla je Kilibarda i dodala je da je to bila prva posjeta jednog suverena Crnoj Gori. – Oni su tu bili dva dana i jednu noć i Njegoš se tada pokazao kao dostojanstven domaćin. Pokazao im je rustikalni dio Crne Gore ali je zabilježeno i da je tokom večere u manastiru, jer se Biljarda tek gradila, bila ponuda i sladoleda i francuskog šampanjca i svi su bili fascinirani knjigama njegove biblioteke, tomovima francuske enciklopedije - objasnila je Kilibarda. Na tribini je bilo riječi i o tome kako je Njegoš postao književni lik u djelima italijanske književnosti, ali i o njegovoj tršćanskoj pjesmi i prevodiocima njegovih djela na italijanski jezik. R. K.

Decembarski repertoar biće otvoren 1. decembra, izvođenjem predstave „Bladi Mun“ autorke Ane Đorđević , za koju će biti obezbijeđen prevod na znakovni jezik za osobe s oštećenjem sluha. Dan kasnije, na Sceni Studio biće izvedena predstava „Koliko do kraja“ autorke Julije Milačić-Petrović Njegoš i koautorke Tamare Vujošević-Mandić. Na Velikoj sceni 6. decembra premijerno će biti izvedena predstava „M kao Morinj“, prema konceptu i u režiji Filipa Grinvalda, u produkciji nevladinih organizacija Juventas i Atak iz Podgorice, uz podršku regionalne inicijative „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koju finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Publika će 10. decembra imati priliku da prisustvuje i promociji knjige „Među svima kao da je sam“ – priča o reditelju Blagoti Erakoviću, autora

Aleksandra Milosavljevića, kao i projekciji češkog dugometražnog dokumentarnog filma „Ovdje Havel, čujete li me?“ Petra Jančáreka, u saradnji s Ambasadom Republike Češke u Crnoj Gori. Pred publikom u decembru na Velikoj sceni biće i predstave „Pokojnik“, Branislava Nušića u režiji Egona Savi-

na, „Večeras improvizujemo“ Luiđija Pirandela u režiji Paola Mađelija , „Naličje“, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića , „Predmet Medeja“ inspirisana Euripidovom tragedijom u režiji Diega de Bree. Na Sceni Studio, osim predstave „Koliko do kraja“, igraće se i „671 – Lov“ Hane Rastoder, „Gi-

Simo Šišević, stipendista Fondacije „Miloš Karadaglić“, održao koncerte u Beranama i na Cetinju

dionov čvor“ Džone Adams u režiji Ivana Vanje Alača (dva izvođenja) i „Smrt u Dubrovniku“ Petra Pejakovića, nastala u produkciji Dramskog studija Prazan prostor u saradnji s Akcijom za ljudska prava. Predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“ po tekstu i u režiji Radmile Vojvodić biće izvedena u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ na Cetinju 10. decembra, a dan kasnije će gostovati i u Centru za kulturu Tivat. Takođe, predstava „Gospoda Glembajevi“, koju je prema tekstu Miroslava Krleže režirao Danilo Marunović, biće izvedena 14. decembra u zvaničnoj selekciji Festivala ,,Nušićevi dani“ u Smederevu, a dva dana kasnije i pred skopskom publikom u Makedonskom narodnom teatru. Nikšićko pozorište gostovaće na Velikoj sceni CNP-a s predstavom „Otac“ Florijana Zelera u režiji Nataše Popolavske Muzički segment programa donosi klavirski resital Borisa Kraljevića, crnogorskog pijaniste koji nakon dugo godina ponovo nastupa u nacionalnom teatru.

Ulaznice za predstave na matičnim scenama mogu se kupiti putem vebsajta www.cnp. me i na biletarnici. An. R. Crnogorsko

Duh folklora u klasičnoj formi

PODGORICA - Mladi crnogorski pijanista i stipendista Fondacije „Miloš Karadaglić“, Simo Šišević, nastupio je u Centru za kulturu u Beranama i Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju.

Šišević se publici predstavio djelima Franca Šuberta (Mađarska melodija), Nikolaja Karloviča Metnera (Bajka

op. 26, br. 3), Bele Bartoka (Rumunski ples op. 8, br. 1), Vasilija Mokranjca (Tema i varijacije), Manuela de Falje (Obredni ples vatre iz baleta „Ljubav čarobnica“), Federika Mompoua (Pjesma i igra br. 8, 6 i 3), Isaka Albeniza (Tango, u aranžmanu Leopolda Godovskog) i Ferenca Lista (Poloneza br. 2). Program koji je Šišević izveo pažljivo je koncipiran oko ide-

je folklora kao univerzalnog izvorišta čiji se odjeci prepoznaju u različitim muzičkim tradicijama. Iako pripadaju različitim estetikama i kulturnim prostorima, djela ujedinjuje oslanjanje na narodne motive - od španskog, preko rumunskog i mađarskog folklora, do slovenskih muzičkih idioma. Kroz interpretaciju koja spaja mladalačku svježinu i tehničku zrelost, Šišević je publici pokazao na koji način kompozitori iz različitih kulturnih sredina unose duh narodne muzike u klasičnu formu, stvarajući harmoničan muzički dijalog tradicije i klasičnog izraza. Upravo ta veza dala je koncertima posebnu toplinu i dodatno naglasila Šiševićevu umjetničku radoznalost.

Koncerti su organizovani u saradnji sa Fondacijom „Miloš Karadaglić“, koja je Šiševiću dodijelila stipendiju za školovanje iz oblasti klasične muzike na međunarodnom konkursu Fondacije za 2024/2025. godinu, realizovanom u saradnji sa partnerima Adriatic Marinas (Por-

to Montenegro), One Crna Gora i Elektroprivredom Crne Gore.

Šišević, kako je kazao, nosi divne utiske sa svojih prvih nastupa u Beranama i na Cetinju, te iako je u oba grada izvodio isti repertoar, različiti ambijenti i energija publike učinili su da svaki koncert djeluje jedinstveno.

- Prisutni su reagovali odlično, što je najvažnije za mene kao umjetnika. Bez lažne skromnosti, vjerujem da sam uspio u namjeri da doprem do srca publike i to mi je najveća sreća - divna lica koja sam vidio nakon koncerta. Želio bih da izrazim zahvalnost na podršci koju dobijam od Fondacije. Svjestan sam da je ta podrška neizmjerna i zaista mi je drago što sam dio zajednice mladih umjetnika koji su njeni stipendisti - naveo je Šišević. Iz Fondacije „Miloš Karadaglić“ izrazili su veliko zadovoljstvo nastupima njihovog stipendiste i istakli da je Šišević još jednom potvrdio da Crna Gora ima izuzetnog mladog umjetnika na kojeg može biti ponosna. A. Đ.

Sa nastupa Sima Šiševića

Tanja Đikanović

Mještani gornje Lješanske nahije nezadovoljni činjenicom da je od planiranih 3,8 kilometara vodovodne mreže završeno manje od četvrtine

Lješnjani najavljuju nove proteste zbog prekida izgradnje vodovoda

Iz kabineta gradonačelnika nijesmo dobili odgovor ni na drugi upit. Tražili smo da nas primi na sastanak, da porazgovaramo, da nam objasni u čemu je problem, zašto se stalo sa radovima. Naredne sedmice ćemo održati još jedan sastanak mještana i ukoliko nam do tada ne odgovore iz Glavnog grada, ne preostaje nam ništa osim da na sljedećem sastanku odredimo lokaciju i vrijeme kada ćemo ponovo organizovati proteste – poručio je predsjednik Odbora predstavnika devet sela gornje Lješanske nahije Dejan Popović

Gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija, od planiranih 3.800 metara vodovodne mreže u gornjoj Lješanskoj nahiji, ljetos je završilo radove na izgradnji svega 800 metara primarnog cjevovoda, dionicu od Staniseljića ka rezervoaru Gradac.

Mještani gornje Lješanske nahije razočarani su zbog ovakvog odnosa Glavnog grada i tog gradskog preduzeća, pa zbog ovakvog odnosa gradske vlasti i ViK-a, kao i neodgovaranja iz kabineta gradonačelnika na njihove zahtjeve za sastanak, najavljuju ponov-

no organizovanje protesta. Predsjednik Odbora predstavnika devet sela gornje Lješanske nahije (koja gravitiraju MZ Gradac) Dejan Popović je u svoje i u ime mještanja toga dijela Lješanske nahije kazao da su veoma razočarani i ogorčeni zbog ovakvog odnosa Glavnog grada i gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija prema mještanima ovog dijela Podgorice.

RAZOČARANJE

Podsjeća da su se gradonačelniku Saši Mujoviću obratili 2. oktobra mejlom u kojem su zatražili da ih primi na razgovor,

ali da do sada nijesu dobili nikakav odgovor. Nakon nekoliko održanih sastanaka mještana i predstavnika Odbora MZ Gradac, prije desetak dana su se ponovo na isti način obratili gradonačelniku.

- Kao ni prvog puta, ni sada nijesmo dobili bilo kakav odgovor iz kabineta gradonačelnika. Tražili smo da nas primi na sastanak, da porazgovaramo, da nam objasni u čemu je problem, zašto se stalo sa radovima.

Ekipe Zaštite prostora ponovo bile angažovane na uglu

Bulevara revolucije i Ulice Ivana Vujoševića

Ekipe državnog preduzeća Zaštita prostora nastavile su juče uklanjanje nadstrešnice bivšeg lokala ,,Uniko“, na Bulevaru revolucije 52, u blizini Osnovne škole ,,Maksim Gorki“.

Riječ je o lokalu u kojem je trebalo da bude otvoren restoran brze hrane iz poznatog lanca ,,KFC“, ali tome se protivi dio stanara te zgrade, koji smatraju da taj lokal ne ispunjava uslove za tu vrstu ugostiteljske djelatnosti. Oni su se obratili i

Naredne sedmice ćemo održati još jedan sastanak mještana na kojem ćemo odlučiti o daljim koracima koje ćemo preduzeti. Ukoliko nam do tada ne odgovore iz Glavnog grada, ne preostaje nam ništa osim da na sljedećem sastanku odredimo lokaciju i vrijeme kada ćemo ponovo organizovati proteste – poručio je Popović.

On podsjeća da im je na otvaranju radova, 26. maja ove godine, iz Glavnog grada i grad-

Upravi za inspekcijske poslove (UIP) glavnog grada navodeći da nadstrešnica tog lokala nema upotrebnu dozvolu. UIP glavnog grada je, nakon sprovedene inspekcijske kontrole po prijavi građana, utvrdila da lokal nema dozvolu za nadstrešnicu i naložila njeno uklanjanje. Taj posao je započet u srijedu, ali je nakon nekoliko sati obustavljen zbog toga što u dijelu objekta nije bilo isključeno napajanje električnom energijom. Posebnu pažnju ovaj slučaj privukao je zbog činjenice da je među stanarima pomenute zgrade i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sa porodicom. Milatović je podržao protivljenje stanara otvaranju restorana brze hrane navodeći da oni na to imaju pravo, ukazujući i na, kako je prenijela TV Vijesti, neorganizovano odlaganje materijala ispred zgrade i neprimjereno obraćanje njegovoj supruzi. H. P.

da. Tada su poručili da nema nikakvih administrativnih niti pravnih prepreka i da su stvoreni svi uslovi da se ta dionica odradi. Direktor Vodovoda nam je tada obećao da će cijela dionica biti gotova za 90 dana – kazao je Popović, navodeći da je taj rok za završetak kompletne dionice probijen prije više od dva i po mjeseca.

OBEĆANJE

skog Vodovoda obećano da će se raditi kompletna dionica vodovoda, od Staniseljića do Kažića glavice.

- Prilikom svečanog obilježavanja početka ovoga posla i gradonačelnik Podgorice i direktor Vodovoda i predsjednik Upravnog odbora toga preduzeća čvrsto su nam obećali da će se raditi dionica od raskrsnice Staniseljića do Kažića glavice, tj. do Kamenice, dakle svih 3,8 kilometara bez preki-

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija prethodnog mjeseca je saopšteno da se nastavak izgradnje vodovodne mreže u gornjoj Lješanskoj nahiji planira sljedeće godine. Kako su naveli, u Lješanskoj nahiji su završeni radovi na izgradnji primarnog cjevovoda za gornju Lješansku nahiju, dionicu dugu 800 metara ka rezervoaru Gradac. - U toku je tenderski postupak za izvođenje radova na dionici primarnog cjevovoda u gornjoj Lješanskoj nahiji u naselju Brežine. Što se tiče kompletnog projekta vodovoda za Lješansku nahiju, važno je naglasiti da je riječ o kompleksnom projektu koji će se izvoditi fazno, uključujući i izradu projektne dokumentacije. Uputili smo zahtjev Glavnom gradu za odobrenje sredstava za izvođenje još jedne dionicu primarnog cjevovoda za gornju Lješansku nahiju u toku naredne godine. Takođe, tražili smo sredstva za izradu projektne dokumentacije za naredne faze izgradnje (opremanje bunara na izvorištu Kaluđerovo oko, izgradnja i opremanje pumpnih stanica i rezervoara, izgradnja sekundarne mreže i drugo) – navedeno je tada iz ViK-a. Podsjećamo, mještani gornje Lješanske nahije i ranije su organizovali proteste zbog toga što nijesu započeli radovi, tako što su zatvarali magistralni put Podgorica – Cetinje na Kamenici. I. MITROVIĆ

Aktivnosti gradskog preduzeća Zelenilo Uređuju površinu od 2.400 kvadrata kod TC ,,Palada“

Radnici gradskog preduzeća Zelenilo počeli su rekonstrukciju dječjeg igrališta između ulica Mila Radunovića i serdara Jola Piletića kod TC ,,Palada“. Riječ je o površini od blizu 2.400 kvadratnih metara.

- Rekonstruisano igralište dobiće novi sadržaj u vidu obogaćenog dječjeg mobilijara, parkovskog mobiljara, novog zasada biljnog fonda i pratećeg hidrosistema kako bi biljni fond imao dovoljne količine vode tokom cijele godine. Površina će biti dodatno oplemenjena i travnjakom, a biće izgrađene i šetne staze koje će povezati sve sadržaje. Dječje igralište dobiće i novu tartan podlogu usklađenu sa novim bezbjednosnim standardima u projektovanju i izgradnji ovakvog tipa sadržaja – saopšteno je iz Zelenila. I. M.

Sa prethodne blokade puta Podgorica - Cetinje

POBJEDA

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka

Zoran Piperović se izdvojio upečatljivim stajlingom

Moda nikada nije bila samo pitanje oblačenja. Ona je odraz ličnosti, stav, govor bez riječi. Rubrika TOP STYLE prati upravo taj trenutak – kada stil postaje alat komunikacije, kada odjevna kombinacija govori o profesiji, karakteru i društvenom izrazu. Ne radi se samo o tome „šta je obukao/la“, već kako je to nosio/la – i zašto to ima smisla ili ne.

Bez zadrške, uz stručan pogled, ali i osjećaj za individualnost, Ana Milo komentariše formalne i svakodnevne stajlinge pet osoba iz javnog života. Ko je pogodio ton, a ko pretjerao u izrazu? Ko je spreman za modne izazove, a ko bi trebalo da ih pažljivije dozira? Upoznajte ih kroz stil – jer ponekad ono što nosimo govori više od onoga što izgovaramo

U svakoj pojavi određeni odjevni komad dominira, u zavisnosti od prilike. On i nosi sa sobom stilsku vrijednost. Ne mora uvijek biti idealno usklađen sa drugim odjevnim komadima da bi nečiju pojavu ostavio upečatljivom i vrijednom. Upravo to je i postignuto odabirom muške jakne koja je vanvremenska, odlične forme, i iz palete boja koja je rijetka za muško odijevanje.

Odabir majice je trandy i sama modna kombinacija bila bi u balansu da su odabrane pantalone boje majice, ali shodno odjevnom komadu - jakni koja predstavlja lijep stil odijevanja, sve drugo je zanemarljivo.

5 4 3 2 1

Modne stvaraoce i talente najviše oduševe dizajni i forme koje nemaju prilike često da vide, koji su možda i zaboravljeni ali sada oplemenjeni određenim modnim dodacima. Dizajn haljine vrlo prikladan i poslovan. Dodatak naočara u crvenoj boji pravi kreativni i oplemenjujući kontrast, kao i balans. Hair style i make up, shodno jačem utisku koji dobijamo i od dezena i boja aksesoara, sasvim umjeren i prijatan za oko. Ali ovdje se jasno vidi da vodeći odjevni komad nije stilski previše vrijedan i interesantan, ali je svakako sasvim korektan i dovoljan.

Ovdje imamo isti modni momenat odjevnog komada u fokusu a to je opet - muška jakna.

Model i boja su u vintage stilu, koji muškarci vrlo rijetko znaju da iznesu, a inače i rijetko biraju, i zaslužuje svaku pohvalu.

U ovom muškom modnom odabiru vidljiv je kvalitet.

Rolka i njena boja su doprinijele ocjeni koja je najbliža pobjedniku Top stila, jer je izabrana boja koja je speci čna za kombinovanje i koja kao takva odvraća pažnju od jakne - odjevnog komada sa fokusom.

Kombinovanje crne bluze, posebno u business odijevanju, zahtijeva više pažnje. Odabir boje sakoa može dovesti do idealno istančanog stila, a greškom i do monotonije. Rijetka boja sakoa je za pohvalu, ali ona ne pristaje po tonu tena samoj osobi i narušava djelimično njenu harizmu. Potrebno je samo poraditi na odabiru boja koje nijesu zagasite.

Kreativni stvaraoci su osobe koje modnim odabirom ili previše vode računa o svom odijevanju ili se time uopšte ne bave. Sve je to i na psihološkoj i karakternoj osnovi jer umjetnici kreiraju dušom i njihova spoljna i lična estetika nijesu u tom kontekstu previše važne. Ocjena je niska jer je ovdje došlo do prezasićenosti materijala i jedne eksplozije natrpanosti. Lijepo za oko i zbunjujuće za oko, vrlo je različit modni moment.

Ana Milo

Poznat širi spisak naše muške košarkaške reprezentacije uoči novembarskog ciklusa kvali kacija za SP

Povratak Perija, šansa i za mlađe

PODGORICA - Kraj novembra donosi i prvo okupljanje muške košarkaške reprezentacije pred početak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.

Biće to na neki način početak nove ere naše reprezentacije, sa novim selektorom Zvezdanom Mitrovićem kome će do narednog ljeta pomagati Andrej Žakelj

Objavljen je i prvi širi spisak novih selektora pred mečeve sa Portugalom 27. novembra i Rumunijom tri dana kasnije u gostima. Tri najbolje selekcije izboriće plasman u drugu fazu takmičenja, u koju se prenose bodovi iz prve.

Ono što se izdvaja jeste i zvaničan povratak Kendrika Perija, kao i Petra Popovića koji je propustio Evropski šampionat.

Tu su još Jovan Kljajić koji je otpao pred samo Evropsko prvenstvo, predvodnik je Marko Simonović, a na širem spisku je i nekoliko mlađih košarkaša, poput tinejdžera Vuk Ivelja iz SC Derbija, član Žalgirisa Maksim Brnović, Đorđe Gulić iz Teoda, te član Podgorice

Bemax Danilo Lacmanović. Na širem spisku ukupno je 19 igrača: Kendrik Peri (Unikaha), Igor Drobnjak (Spartak), Danilo Ivanović (Podgorica Bemax), Ognjen Čarapić (Peč, Mađarska), Jovan Kljajić (Granada), Petar Popović (Igokea), Zoran Vučeljić (SC Derbi), Đorđije Jovanović ( Budućnost Voli) , Andrija Slavković (Budućnost Voli), Emir Hadžibegović (SC Derbi), Bojan Tomašević (Duna, Mađarska), Danilo Lacmanović (Podgorica Bemax), Marko Simonović (Turk Telekom), Zoran Nikolić (Budućnost Voli), Aleksa Ilić (SC Derbi), Filip Andušić, (SC Derbi), Maksim Brnović (Žalgiris), Đorđe Gulić (Teodo) i Vuk Ivelja (SC Derbi).

Stručni štab, uz selektora Žakelja , čine pomoćnici Vladan Todorović i Boško Bošković, dok je za fizičku pripremu zadužen kondicioni trener Lazar Đurović Crnogorska reprezentacija okupiće se u ponedjeljak u Podgorici, kada će i zvanično početi pripreme. R.P.

U noći između četvrtka i petka odigrana četiri meča u NBA ligi

Maksi oborio rekord, brojao do 54

PODGORICA - Noć u kojoj su odigrana samo četiri meča u NBA ligi, pamtiće se po vrhunskoj partiji košarkaša Filadelfije Tajriza Maksija

Bek Siksersa je u trijumfu svog tima u gostima protiv Milvokija 123:114 ubacio čak 54 poena i u potpunosti dominirao utakmicom uz novi rekord karijere. Pol Džordž polako hvata ritam nakon duge pauze zbog povrede, pa je na startu ubacio 11 poena zaredom, a onda je Maksi radio šta je želio. Pogađao je iz svih pozicija, pogodio 18 od 30 šuteva iz igre, čemu je dodao devet asistencija, pet skokova, tri blokade i ukradene lopte. Baksi su bili pred pobjedom u regularnom dijelu, pošto je Majls Tarner pogodio za 106:104, ali pitao se Maksi, bacanjima je donio dodatnih pet minuta gdje je stigao do impresivnog učinka. Džordž ga je pratio sa 21 poe-

Selektor ,,sokola“ Mirko Vučinić za Pobjedu o učinku u prethodna četiri i perspektivi reprezentacije

Želim da nastavim, mi je mnogo jasnije možemo da igramo

PODGORICA – Dvije pobjede u kojima je Crna Gora bila veliki favorit – protiv Lihtenštajna (2:1) i Gibraltara (2:1), i dva poraza – težak od Farskih Ostrva (4:0) i po rejtingu selekcija očekivan, ali nezaslužen od Hrvatske (3:2), učinak je Mirka Vučinića kao selektora naše fudbalske reprezentacije otkad je krajem septembra naslijedio Roberta Prosinečkog. Četiri meča – premalo za krupne promjene s ekipom koja je igrala bez samopouzdanja i ispod svakog nivoa, ali dovoljno da legendarni Nikšićanin izvuče neke zaključke.

- Sada su mi neke stvari jasnije – rekao je Vučinić u intervjuu za Pobjedu sumirajući utiske ,,hladne glave“, četiri dana nakon duela s ,,vatrenima“.

Niko nema sigurno mjesto, stariji igrači

Nijedan reprezentativac nema povlašćen status, tvrdi Vučinić

- Bio sam vrlo jasan u razgovoru s njima – niko nema zagarantovano mjesto, ko bude bolje radio na treninzima imaće veće šanse da igra.

igrača, samo žalimo za bodom ili sva tri protiv Hrvatske – naveo je Vučinić.

ZAŠTO SAM MIJENJAO FORMACIJU

su dali primjer

Ne gledam ime i prezime igrača, već koliko se daju i koliko su koncentrisani na treninzima – naveo je selektor.

- Stariji igrači su dali primjer, posebno u meču sa Hrvatskom, time koliko su pretrčali, davali savje-

nom, Kventin Grajms dodao je 14. Kod Baksa, koji su igrali bez prve zvijezde Janisa Adetokumba, Rajan Rolins se istakao sa 32 poena i 14 asistencija. San Antonio je ostvario treću uzastopnu pobjedu savladavši Atlantu 135:126. Istakli su se Dearon Foks sa 26 poena, devet asistencija i pet skokova, Keldon Džonson sa 25 poena i sedam skokova i Džulijan Šampeni sa 20. U ekipi Atlante najefikasniji je bio Nikejl Aleksander-Voker sa 38 poena, a zapažen je bio i Džejlen Džonson sa 26 poena, uz 12 skokova i sedam asistencija. Košarkaši Memfisa pobijedili su Sakramento 137:96 i nanijeli mu osmi uzastopni poraz. Istakao se Santi Aldama sa 29 poena, Džok Lendejl sa 21 poenom i Sedrik Kauard sa 19 poena. Kod Sakramenta Zek Levin postigao je 26 poena, Maksin Rajno 12, a RaselVestbruk 11 poena. R.P.

- Volio bih da izbrišem meč sa Farskim Ostrvima, pogotovo drugo poluvrijeme. Stojim pri tome da smo u prvom poluvremenu do drugog gola igrali veoma dobro. Naivno smo primili te pogotke, od čega je jedan bio autogol – dodao je Vučinić. - Pobijedili smo Lihtenštajn i Gibraltar u mečevima gdje smo dobro stajali na terenu i na kraju zasluženo slavili. Važno je pobjeđivati da bismo vratili samopouzdanje. Protiv Hrvata je jedini žal zbog rezultata. Ni kod 2:1 nijesam želio da se povlačim, namjeravao sam da uvođenjem špica i ofanzivnog veznog vidim kako će igrači da reaguju protiv jačeg rivala od sebe, da vidim koliko mogu da daju u tako jakim utakmicama. Da su nam trebali bodovi – izmjene bi bile drugačije, ali plan je bio da vidim gdje smo i što smo kad je naspram nas tako kvalitetan protivnik – kazao je Vučinić.

Neke izmjene su bile prinudne, dodao je mladi strateg.

- Bulatović je imao grčeve, Vešović je tražio izmjenu. Takođe, morali smo da zamijenimo Rubežića napoluvremenujer rizično je suprotstaviti se Hrvatskoj sa štoperom koji ima žuti karton, svi znamo koliko vole da drže loptu oko šesnaesterca. Sve u svemu, zadovoljan sam prikazanom željom

Legendarni Nikšićanin preuzeo je tim koji je dobro poznavao jer je još u mandatu Miodraga Radulovića postao dio stručnog štaba. Prihvatio se posla u momentu kada su ,,sokoli“ ostali bez šansi da se plasiraju na Mundijal, ali priča oko odlaska na Svjetsko prvenstvo ionako je od starta bila nerealna. Veći problem je što u igri Crne Gore nije bilo ni plana A, ni plana B, što je ličila na autsajderske ekipe...

Proces ,,ozdravljenja“ traje i biće težak, a možda je na tom putu važniji jak otpor Hrvatskoj uprkos prokockanom vođstvu od 2:0, nego pobjede nad Lihtenštajnom i Gibraltarom.

- Prija kada dobiješ dva meča zaredom – bez obzira na to ko je rival, a najteže su unaprijed dobijene utakmice. Gubili smo u oba ta meča s 1:0 i igrači zaslužuju pohvale za to što smo se vratili i preokrenuli, a da pritom nijesu srljali, držali su se pozicija i zahtjeva – analizira Vučinić.

Crna Gora je oktobarske mečeve igrala u formaciji 3-5-2 (ili 5-3-2), da bi na posljednja izašla u sistemu 4-4-2, sa rombom u sredini.

- Mijenjao sam da bih vidio koji je najbolji sistem za nas i sada mi je mnogo jasnije u kojoj formaciji možemo da igramo, slika mi se dosta iskrista-

te, pomjerali igrače, borili se... Pomogli su i meni, i mladi treba da se ugledaju na njih. U Jovetiću, Marušiću i Vešoviću imali su odličan primjer kako se igra za reprezentaciju – podvukao je Vučinić.

Razgovor sa Spaletijem

AntonioKonte, LućanoSpaleti i ZdenjekZeman su treneri na koje se MirkoVučinić najviše ugleda. Konte ga je vodio u Juventusu, Spaleti u Romi, Zeman u Lećeu. Poslije četiri meča na početku samostalne trenerske karijere od jednog je dobio komplimente. - Čuo sam se sa Spaletijem, malo smo pričali. Bio je zadovoljan – uz osmijeh je rekao Vučinić. Spaleti je trenutno u Juventusu, za koji igra naš supertalenat Vasilije Adžić

lisala – rekao je Vučinić. U budućnosti neće biti velikih odstupanja.

- Mnogo lakše je da se držimo jednog sistema i da ga usavršavamo jer imamo malo vremena kad su okupljanja. Imam ideju i mislim da smo bliže sistemu sa četvoricom pozadi, nego sa trojicom ili petoricom – otkrio je proslavljeni napadač.

POSTAJEMO SVJESNI SVOG KVALITETA ,,Sokoli“ su dobili aplauze za hrabru i fanatičnu igru protiv Hrvatske. To je pristup kakav Vučinić želi.

- Poslije dva dobijena meča ušli smo mnogo zrelije u meč sa Hrvatskom, a najviše me čini srećnim to da je svaki igrač prihvatio igru ,,1 na 1“, a što nije lako protiv fudbalera takvog kalibra. I Tući i Rubežić, i Marušić i Vešović, svi su izlazili na polovinu protivnika da se nadigravaju kad je lopta kretala od njihovog golmana. To znači da im se vratilo samopouzdanje, počinju da budu svjesni kvaliteta. Iz meča u meč sve bolje prihvataju zahtjeve

i najvažnije je da nastavimo s takvim radom, disciplinom i maksimalnim zalaganjem na treningu – kazao je selektor. Crna Gora je primila najmanje jedan pogodak na 17 od posljednjih 18 mečeva. - Moramo da radimo, da zavrnemo rukave i pognemo glavu. Počevši od mene i mojih saradnika jer treba što više da analiziramo i treninge i mečeve, do igrača, kojima treba da ukažemo na greške. Kada se primi gol to nije greška samo jednog igrača, već su u tom lancu još dvojica, trojica – konstatovao je Vučinić. LIGA NACIJA? NE SMIJEMO DA PRAVIMO KALKULACIJE

Potrebno je vrijeme da bi Crna Gora izgledala čvršće, kompaktnije i opasnije, poruka je prvog kapitena ,,sokola“. - To je proces, dolaze mladi igrači, treba da se uklopimo. Mijenjao sam formacije, treba da pronađemo sistem koji nam najviše odgovara i da se toga držimo. Moramo da

nastavim, sada jasnije kako igramo jasnije kako

Kao igrač je trebalo samo da uživam, sada moram da budem i dobar psiholog

Vučinić je tokom prethodna dva mjeseca uvidio koliko je trenerski posao težak, možda i više nego što je mislio. - Ovo je jedan od najtežih poslova. Nekada sam morao samo da izađem na teren i da uživam. Radio sam ono što sam volio. Sada

dišemo svi kao jedan – igrači, stručni štab, navijači, mediji... Samo ako svi zajedno idemo u istom smjeru može da nam bude lakše i bolje. Ono što nas je krasilo na prethodna dva okupljanja je zajedništvo, niko nije iskakao iz kolosijeka ni po pitanju rada, ni kad je riječ o disciplini. Mnogo mi je drago zbog toga – izjavio je Mirko. Vučinić je sa Savezom imao dogovor da vodi ekipu do kraja kvalifikacija, uz mogućnost da se saradnja nastavi. To će se izvjesno i dogoditi, ali nekadašnji napadač Sutjeske, Lećea, Rome, Juventusa i Al Džazire nije otkrivao da li je o tome razgovarao sa rukovodstvom FSCG. - Volim Crnu Goru i sigurno mi je želja da nastavim mandat i budem na ovom mjestu

kao trener moram da razmišljam o 25 igrača, na koji način da im priđem i razgovaram. Kao trener ne možeš čak ni isto da se naljutiš na svakog igrača, moraš da budeš dobar psiholog. Važno mi je da momci prihvataju ono što tražim na treninzima i utakmicama,

– bilo je sve što je na tu temu rekao Vučinić. Crnogorsku reprezentaciju naredne godine, 99 odsto s Vučinićem na klupi, čeka nastup u C diviziji Lige nacija. ,,Sokoli“ će biti u prvom šeširu, ali rezultati im ne daju za pravo da sebe smatraju favoritima – naročito jer su potencijalni rivali Slovačka, Finska, Farska Ostrva. Liga nacija može da bude ,,prečica“ do Eura 2028, ali i taj put je komplikovan. - Važan je samo prvi naredni rival. Ne smijemo da pravimo kalkulacije, već da budemo svjesni koliko treba da radimo i da budemo ponizni.

Možda postajem dosadan s ovom pričom, ali uporno ponavljam da mora mnogo da se radi i rezultat će doći. Momci to pokazuju iz treninga u tre-

samo mi smeta što olako primamo golove. Sedam treninga sam odradio kao selektor, malo je vremena i moramo više da radimo da bismo došli do toga da nam protivnici ne šutiraju lako na gol i da tokom utakmice što duže držimo koncentraciju – istakao je Vučinić.

ning i na utakmicama – napomenuo je Vučinić.

IMAMO DOBAR TIM

Najmlađe Uefino takmičenje za nacionalne timove igraće se naredne godine u dva ,,prozora“ – četiri meča od 24. septembra do 6. oktobra, pa dva sredinom novembra.

- Nemamo mnogo igrača, a moraćemo neke da odmaramo jer biće teško odigrati četiri meča za tako kratak period. Ali kako nama, tako i ostalima. Prije svega, ne želim da se plašimo bilo koga, igrači treba da budu svjesni mogućnosti, a imamo dobar tim. Naravno, treba da imamo poštovanje prema svima i da pognute glave svi zajedno znamo gdje želimo da stignemo – zaključio je Mirko Vučinić, selektor crnogorske fudbalske reprezentacije. Neđeljko KOSTIĆ

Selektor naših najboljih fudbalerki Mirko Marić objavio spisak

Rumunija testira naše dame

PODGORICA - Ženska

seniorska fudbalska reprezentacija Crne Gore krajem novembra dočekuje Rumuniju u meču kojim završava uspješnu godinu.

Za taj prijateljski duel selektor Mirko Marić pozvao je 24 igračice - golmanke: Anastasija Krstović (Sent Mihalji, Mađarska), Ajša Kalač (Olimpija Ljubljana, Slovenija), Jovana Žugić (Leotar, BiH); odbrana: H elena Božić (Dinamo Moskva, Rusija), Darija Đukić, Jelena Karličić (Fatih Vatan, Turska), Aleksandra Popović (Agram,

Hrvatska), Maja Šaranović (Budućnost), Ivana Boričić (Ujpešt, Mađarska), Na-

đa Stanović (Slavija Prag, Češka), Andrea Janjušević (Emina 2016, BiH), Jovana Sarić (Ekonomist), Tanja Malesija (Budaroši, Mađarska); vezni red: Jasna Đoković (Agram, Hrvatska), S elma Ličina (Nirnberg, Njemačka), Katarina Čađenović (SFK Sarajevo, BiH), Nađa Đurđevac, Sara Simonović (Sent Mihalji, Mađarska), Anastasija Rakočević (Radnički Kragujevac, Srbija), Svetlana Bečić (TSC, Srbija); napad: Armisa Kuč (ABB Fomget, Turska), Medi -

na Dešić (Verder Bremen, Njemačka), Tatjana Osmajić (TSC, Srbija), Jelena Petrović (SFK Sarajevo, BiH).

Utakmica između Crne Gore i Rumunije igra se 28. novembra na Trening kampu FSCG, sa početkom u 13 časova. - Posljednja utakmica u ovoj godini za nas, nadamo se da ćemo odigrati na nivou mečeva sa Hrvatskom u oktobru, gdje smo djelovali dobro. Ovo je veoma kvalitetna provjera za nas uoči Lige nacija sljedeće godine. Po onome što smo gledali, Rumunija je najbolja ekipa sa kojom ćemo igrati u ovoj godini i to je ono što smo tražili želeći da se što bolje pripremimo za izazove u Ligi nacija - istakao je selektor Crne Gore Mirko Marić. R. P.

Karavan neizvjesnosti

PODGORICA - Polusezona ulazi u završnicu – subota je dan za prvo od preostala četiri kola u Meridianbet

Održan Crnogorski sportski forum

Simonović: Sport treba posmatrati kao vrijednost od nacionalnog značaja

PODGORICA – Sport u Crnoj Gori mora biti posmatran kao vrijednost od nacionalnog značaja jer direktno utiče na zdravlje, obrazovanje i prosperitet nacije, ali i oblikuje generacije koje će u budućnosti voditi državu, poručio je predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) Dušan Simonović na Crnogorskom sportskom forumu koji su organizovali COK i Sportska komisija COK-a, uz podršku Olimpijske solidarnosti i Evropskih olimpijskih komiteta (EOK).

- Sport nas okuplja jer nas uči da budemo bolji, kao pojedinci i kao zajednica. Upravo zato smo danas ovdje, ne samo da govorimo o sportu, već da ga zajedno razumijemo, da saslušamo jedni druge i da otvorimo dijalog koji je našem sistemu odavno potreban – rekao je Simonović. Kazao je da je cilj Foruma da se o sportu govori otvoreno i da se stvori prostor u kojem se čuje prije svega glas sportista, ali i prostor u kojem se na te glasove odgovara djelima. Simonović je naglasio da trud, energija i upornost sportista inspirišu sve koji vjeruju da sport ima moć da mijenja društvo.

- Na vašim uspjesima gradimo povjerenje u sistem, u zajedništvo, u to da je moguće stvarati bolje uslove za sve sportiste. Svaka vaša pobjeda pokazuje da se ulaganje u sport vraća višestruko, a svaka prepreka koju savladate podsjeća nas da imamo obavezu da vam budemo oslonac, ne samo navijači –rekao je Simonović.

Predsjednik Sportske komisije COK-a Milivoj Dukić rekao je da ga je sport naučio istrajnosti i da iza svake medalje, svake utakmice, svake trke i svakog skoka stoje sati, dani i godine tišine, znoja i borbe sa samim sobom. - Ali baš u toj borbi rađa se ono što sport čini posebnim: snaga karaktera, poniznost i poštovanje prema svakom ko dijeli taj put. Zato nas sport povezuje na jedinstven način – kazao je Dukić. Na panelu „Prava sportista i sportistkinja“ generalni sekretar COK-a Andrija Popović ocijenio je da su sportske institucije u Crnoj Gori počele da vode računa o sportu.

- Nema nekih drastičnih kršenja prava sportista. I COK ima svoje institucionalne organe koji mogu da zaštite sportiste, tu je Etička komisija – rekao je Popović. R ukometni trener Sonja Barjaktarović kazala je da profesionalni sportisti rade svoj dio posla, ali da se mora napraviti neka linija, jer i oni imaju privatni život.

- Sportista dok je mlad uvijek misli da će biti dobrih

ugovora, a dolaze povrede i kraj karijere. Završila sam fakultet nakon karijere jer kad sam trenirala nijesam imala vremena – rekla je Barjaktarović.

Rukometašica Milena Raičević rekla je da je na početku njene karijere bila tabu tema tražiti pomoć stručnjaka, a kasnije je to bilo dostupno.

- Psihološku pripremu nijesam imala i nijesam imala potrebu jer sam zbog ljudi iz moje okoline bila spremna. To je bio najbolji period u mojoj karijeri, prvi koraci i adekvatni ljudi u mom okruženju, koji su me spremali za svaku utakmicu na najbolji mogući način – navela je Raičević.

Vaterpolista Stefan Vidović rekao je da je sportski psiholog i danas tabu i nije nešto o čemu se mnogo voli razgovarati.

- Vaterpolo je specifičan jer se u odnosu na druge sportove mnogo trenira i onda je rad sa psihologom dolazio kao „zar sad i ovo“. Imao sam i ja taj stav, ali sam brzo prepoznao taj značaj i benefite –kazao je Vidović. R. A.

Otrant

u derbiju čeka Grbalj

PODGORICA – Pet utakmica 17. kola Druge fudbalske lige biće odigrano danas i sjutra. Ovu rundu otvoriće danas Internacional – Iskra, odnosno Otrant – Grbalj, dok se preostala tri susreta igraju sjutra. Ipak, ovo kolo obilježiće derbi u Ulcinju – Otrant će ugostiti Grbalj, što je direktni duel vodećih, koje nakon 15 odigranih utakmica dijeli samo bod. Oba tima su u dobroj formi i biće zanimljivo vidjeti ko će u derbiju uspjeti da dođe do bodova i vjerovatno jesenje krune. Danas, igraju još Internacional i Iskra. To je šansa za Danilovgrađane da brejkom naprave iskorak i primaknu se zlatnoj sredini, dok je domaćem timu svaki bod dragocjen u teškoj borbi za spas. Ostala tri meča igraju se sjutra u tri termina. Od 13 časova

Raspored

DANAS

NIKŠIĆ: Internacional - Iskra (13h)

ULCINJ: Otrant – Grbalj (13h) NEĐELJA

PODGORICA: Lovćen – Kom (13h)

BERANE: Berane – Igalo (14h)

PLJEVLJA: Rudar – Podgorica (13.30h) Otrant 15 10 1 4 40:13 31 Grbalj 15 9 3 3 25:12 30

3. Rudar 16 8 4 4 28:19 28

4. Kom 15 8 2 5 23:14 26

5. Berane 16 6 6 4 23:14 24

6. Iskra 15 4 7 4 14:17 19

7. Lovćen 16 6 1 9 10:26 19

8. Igalo 16 4 4 8 10:24 16

9. Podgorica 16 3 5 8 10:23 14

10 Internaci. 16 1 5 10 12:33 7

igraju Lovćen i Kom, pola sata kasnije igra se meč Rudar – Podgorica, a kolo će biti zaključeno utakmicom Berane – Igalo. R. P.

Norvežanin juri 100. pogodak u Premijer ligi

PODGORICA - Erling

Haland igra fantastičnu sezonu i večeras od 18.30 sati pruža mu se prilika da sruši rekord Premijer lige.

Norveški fudbaler juri 100. pogodak u Premijer ligi i 99 odsto postaće igrač koji je najbrže u istoriji došao do te brojke. Do sada je odigrao 108 utakmi-

ca, a 109. ga čeka večeras na gostovanju Njukaslu. Haland juri rekord legende ,,svraka“ Alana Širera, koji je do brojke od 100 golova u engleskoj eliti stigao u 124 meča. Hariju Kejnu je za 100 pogodaka u Premijer ligi bilo potrebno da odigra 141 meč, Serhiju Agueru 147, a Tjeriju Anriju 160... Ne. K.

1. CFL uoči velike zimske pauze. Nikad veća neizvjesnost po pitanju trke za jesenju titulu. O gužvi u gornjoj polovini tabele svjedoči podatak da je razlika od prvog do petog mjesta – samo pet bodova.

Slika po pitanju čelne pozicije možda bi mogla da bude nešto jasnija nakon 16. runde elitnog ranga koja nudi dva derbija – u Nikšiću će vodeća Sutjeska dočekati Dečić, dok će pod Goricom igrati Budućnost i Mornar, koji je neporažen na posljednjih 11 nastupa, tačnije od kada je ekipu preuzeo Vesko Stešević Usljed meteo alarma praćenog obilnom kišom posljednjih dana na teritoriji Crne Gore, teren pod Malim brdom nije za upotrebu. Tako će Petrovac na kampu FSCG u Podgorici ugostiti Jedinstvo. U Kotoru je zakazan duel ljutih rivala iz komšiluka - Bokelja i Arsenala, a borbu u Beranama vodiće Jezero i OFK Mladost.

SUTJESKA

BRANI PRVO MJESTO

Sutjeska se nakon reprezentativne pauze vraća kao lider, a protiv Tuzana ima priliku da jednom od direktnih konkurenata pobjegne šest bodova, s tim što je Dečić odigrao utakmicu manje. Nikšićani o tome ne pričaju, ali sigurno računaju i na ekstra profit ukoliko ranije stignu povoljne vijesti o epilogu utakmice Podgoričana i Barana.

- Ekipe su približnog kvaliteta, ponavljamo to iz neđelje u neđelju. Nijesmo, u tom smislu, odavno imali ovoliku sličnost među timovima. Liga je izjednačena, svako svakog može da pobijedi i često se dešava da favoriti ne opravdaju tu ulogu. Pred nama je novi težak izazov. Dečić nas je zasluženo pobijedio u prvom krugu. Napravili smo analizu i na osnovu toga se spremali za utakmicu. Oni su ozbiljan tim, s pravom gaje visoke ambicije i dočekujemo ih sa respektom. Ono što je bilo do nas – mi smo uradili. Poremetilo nas je lošije vrijeme i velika kiša, ali vjerujem da će momci pružiti najbolje što imaju. Očekujem otvoren meč. Idemo na pobjedu. To je naša obaveza

Sa ranijeg meča naših fudbalerki

Danas dva meča 17. kola Druge fudbalske lige

RASPORED (16. KOLO)

Karavan prepun neizvjesnosti

– za Pobjedu je rekao trener Dejan Jelenić. Dvonedjeljni odmor u prvenstvu, Nikšićani su iskoristili da oporave povrijeđene igrače. - Zdravstveni bilten je sada neuporedivo bolji. Na raspolaganju je 90 odsto fudbalera. Ne možemo da računamo na bonus igrača - Aničića zbog kartona i Dedića koji je slomio prst na ruci. Ostali konkurišu za sastav – dodao je Jelenić.

Sutjeska u srijedu ponovo igra sa Dečićem, ovoga puta eliminacioni meč u četvrtfinalu Kupa. Za vikend gostuje na DG areni... Tri utakmice u osam dana. Ponovo paklen raspored... - Teško je savladati istog rivala u četiri dana, sve i da je preko puta neko manjeg potencijala, a ne Dečić koji brani trofej Kupa. Znamo svoj raspored, znamo ciljeve i planove. Trebaće nam šira rotacija, ali ne smijem da razmišljam o utakmicama koje dolaze za četiri ili osam dana, već samo o prvoj sljedećoj. Uradićemo sve da večeras pobijedimo, a potom se okrećemo onome što slijedi – ističe Jelenić. Teren kraj Bistrice bio je kao bilijarski sto. Ali, na stadion podno Trebjese sručila se velika količina vode, a u utorak je na njemu igrala mlada reprezentacija Crne Gore. Igralište je tokom kvalifika-

Jezero neće biti jedina ekipa koja će u 16. kolu elitnog ranga imati ulogu nominalnog domaćina na tuđem stadionu.

Dok Plavljani odavno nastupaju u Beranama, Petrovac privremeno napušta svoj dom pod Malim brdom.

Usljed obilne kiše, teren na Jadranu nije za upotrebu, pa će momci Zdravka Dragićevića ugostiti Jedinstvo na kampu FSCG u Podgorici

cionog duela sa Italijom bilo vidno naruženo... - Ljudi iz kluba su poslije utakmice mlade reprezentacije preduzeli sve da srede teren. Odrađeno je valjanje i šišanje, ali je podloga meka zbog kiše. Nadam se da će uslovi za igru biti korektni. Važno je da se niko ne povrijedi, a neka bolji pobijedi – naglasio je Jelenić.

PREKRETNICA

ZA ,,PLAVE“

Budućnost je daleko od šampionske forme iz prošle godine, ali i pored neubjedljivih izdanja i rezultata - održava priključak za liderom. ,,Plavi“ su četvrti, na ,,minus pet“ od Sutjeske, četiri boda iza Mornara, odnosno dva manje od Dečića sa kojim tek treba da odigraju zaostalu utakmicu.

Podgoričani na sudar sa Baranima gledaju kao na neku vrstu prekretnice... - Svakako nam je prijala pau-

za. Bilo je nekih rovitih igrača koji su došli do svježine i oporavili se. Skroz su ušli u 100 odsto ritam. Kompletna ekipa je spremna i dočekujemo utakmicu u dobrom raspoloženju – rekao je Milan Vušurović

Iskusni Cetinjanin se ljetos upravo iz Mornara preselio u redove aktuelnog prvaka. - Pričamo o ekipi koja ima najbolji kontinuitet u ligi. Ekipa koju izuzetno dobro poznajem i cijenim. Očekujem izuzetno težak meč, ali što drugo da kažem bez da idemo na pobjedu Pod Goricom, to ne dolazi u pitanje. Hoće li nam biti težak zadatak, svakako hoće, ali neka prekretnica za sezonu je ovaj meč. Ne sumnjam da će biti izuzetno motivisani i da se nadmeću sa nama, nikakva destrukcija. Očekujem ih motivisane i pune samopouzdanja zbog niza koji imaju - poručio je univerzalac podgoričkog sastava.

KOTOR – Stadion pod Vrmcem. Početak: 13 časova.

Sudija: Nikola Dabanović. Pomoćnici: Vladan Todorović (Bar), Igor Tomašević (Nikšić),

Manojlo Sekulić (Podgorica). Delegat: Admir Zejnilović (Berane).

PODGORICA –Teren FSCG Početak: 13:30 časova.

Sudija: Branko Odalović (Nikšić).

Pomoćnici: Goran Savićević (Bar), Ivan Pejović (Podgorica), Davor

Božović (Nikšić).

Tabela

1. Sutjeska 15 8 3 4 24:16 27

2. Mornar 15 7 5 3 21:17 26

3. Dečić 14 7 3 4 17:18 24

4. Budućnost 14 6 4 4 18:13 22

5. OFK Mladost15 7 1 7 24:23 22

6. Petrovac 15 4 7 4 20:15 19

7. Arsenal 15 4 6 5 15:19 18

8. Jezero 15 4 5 6 20:21 17

9. Jedinstvo 15 3 5 7 10:18 14

10. Bokelj 15 2 5 8 19:28 11

Vušuroviću je veoma dobro poznat ambijent iz Bara. Dvije sezone je nosio dres Mornara, bio dio generacije koja je ispisala klupsku istoriju. - Zabilježio se istorijski rezultat dok sam bio, pa sam i pružao najbolje partije protiv Budućnosti. Volim taj klub, poštujem momke tamo, svi su igrali sa mnom, imam i prijatelje iz djetinjstva. Profesionalizam sam pokazao u dresu Mornara prema ovom klubu, tako da, danas može samo isto da se osjeti - kazao je Vušurović.

GUŽVA I U DONJEM DOMU

Gužva u vrhu, a tako i u donjem domu.

Na samo dva boda od zone baraža neočekivano se našao Petrovac koji je u posljednja četiri kola – tri puta poražen, a nema trijumf. ,,Nebo-plavi“ imaju priliku da prekinu negativnu seriju

BERANE– Stadion: Gradski Početak: 14 časova.

Sudija: Miloš Bešović (Podgorica).

Delegat: Zoran Đuričanin (Berane). rica), Vladimir Bjelica (Nikšić).

Delegat: Radojica Klačar (Bar)

NIKŠIĆ – Stadion: kraj Bistrice. Početak: 18 časova.

Pomoćnici: Miodrag Brajović (Podgorica), Vojin Ostojić (Podgo-

Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica). Pomoćnici: Srđan Jovanović (Bar), Nikola Vujović (Bar), Mladen Kne-

PODGORICA – Stadion: pod Goricom. Početak: 14 časova. Sudija: Savo Vujović (Cetinje). Pomoćnici: Vladislav Radenović (Herceg Novom), Marko Gojković (Nikšić), Miloš Bošković (Podgorica). Delegat: Saša Janković (Podgorica) žević (Berane).

Delegat: Miodrag Božović (Berane).

Bokelj juri zonu baraža

Bokelj smjelo ulazi u finiš jesenje polusezone. Trener Vladimir Savićević najavljuje juriš na svih 12 bodova u preostala četiri kola, počev od današnjeg sudara sa ljutim rivalom iz Tivta.

Mladi stručnjak preuzeo je Kotorane usred prvenstva, u teškom momentu, kada su bili posljednji i desetkovani povredama.

Bokelj i sada drži fenjer, ali se pomak vidi – prišao je na tri boda od zone baraža.

- Kadrovska situacija je mnogo bolja nakon pauze, iako nemamo sve igrače na broju. Radili smo dobro desetak dana i vrijeme je da to prenesemo na teren. Osjećam napredak u ekipi i to mi daje za pravo da vjerujem u maksimalan učinak do kraja polusezone. Imamo paklen raspored, ali u tome pronalazimo dodatni motiv da završimo jesen kao tim koji nije posljednji – za Pobjedu je rekao Savićević.

- Arsenal je naš veliki i tradicionalno nezgodan protivnik. Čeka nas težak teren na osnovu kojeg smo pravili taktiku i stil igre. Poštujemo rivala, ali nemamo što da kalkulišemo. Daćemo sve što možemo u cilju trijumfa. Nadam se da ćemo dobiti i povoljne vijesti sa ostalih utakmica. Očekujem da ove subote profitiramo na tabeli – ističe Savićević.

protiv Jedinstva, ali ne u svom dvorištu – već na terenu FSCG na Starom aerodromu.

Jezero je skliznulo ispod crvene linije pred utakmicu sa relaksiranijom Mladosti, dok

će posljednjeplasirani Bokelj u meču sa Arsenalom nastojati da se približi Bjelopoljcima koje trenutno targetira kao direktnog rivala u borbi za opstanak. Davor KAŽIĆ

Bokelj

Petrovac

Budućnost

Arsenal

Jedinstvo

Mornar

Dečić

Momenat sa utakmice Budućnost - Sutjeska pod Goricom

Evropsko prvenstvo za para stonotenisere

Bakić u četvrtfinalu,

Radović diskvalifikovan

PODGORICA - Crnogorski para stonoteniser Luka Bakić plasirao se u četvrtfinale Evropskog prvenstva u Helsingborgu, dok je drugi naš predstavnik Filip Radović diskvalifikovan.

Bakić je u posljednjem kolu pobijedio Njemca Mia Vagnera 3:0 i sa polovičnim učinkom završio nastup u prvoj grupi. Prethodno je na startu takmičenja poražen od Francuza Matea Bohasa 3:1. U odlučujućem meču, presudan je bio drugi set, u kojem je Bakić uspio da spasi četiri set lopte i realizuje svoju treću za vođstvo od 2:0. Biće to Bakiću drugo uzastopno četvrtfinale EP, nakon što je plasman među osam najboljih izborio i u Šefildu prije dvije godine. Četvrtfinalista je bio i na SP u Granadi i Paraolimpijskim igrama u Tokiju.

- Rezultat je ubjedljiv, ali meč nije bio ni malo lak i naivan, pogotovo u drugom setu. Uspio sam da na najbolji način izađem iz tog seta i dobijem ga. U trećem sam se rano odlijepio i uspio da sačuvam pobjedu. Jako bitna pobjeda za nastavak turnira - rekao je Bakić Protivnik u četvrtfinalu, danas u 13 sati i 45 minuta, biće mu

Španac Marlon Lopez, koji je u meču za prvo mjesto, nakon pet setova, savladao Poljaka Pavela Vlodiku 3:2. Lopez, debitant na šampionatu, turnir je otvorio porazom od Filipa Radovića. Inače, crnogorski stonoteniser diskvalifikovan je sa Evropskog prvenstva, iako je izborio plasman u četvrtfinale. Radović je, nakon iznenađujućeg poraza od Poljaka Pavela Vlodike u drugom kolu takmičenja po grupama, bacio reket,

koji se odbio od poda i završio u elektronskom displeju. U prijavi, koju je potpisao sudija meča Matej Hamran , navodi se da je Radović udaljen sa šampionata zbog neprimjerenog ponašanja i oštećenja displeja.

- Sudija je odlučio da diskvalifikuje Radovića sa takmičenja po pravilniku 3.5.2.8 Statuta Svjetske stonoteniske federacije (ITTF) - Pravilnik za međunarodna takmičenja - stoji u odluci.

Crnogorska atletičarka biće u konkurenciji za sportistu godine

Godina velikih ostvarenja za Mariju Vuković

PODGORICA – Marija Vuković uspjela je ono što nije niko – da dvije godine zaredom bude najbolja naša sportistkinja u izboru COK-a. Marija je bila laureat 2021. i godinu kasnije, a kako saznajemo i sada će biti u konkurenciji. Atletski savez, uz podršku određenog broja nacionalnih federacija, već je dao prijed-

log da Marija Vuković bude sportista godine! Kada se napravi retrospektiva, činjenica je da je 2025. godina zaista bila uspješna za Mariju Vuković. Crnogorska skakačica uvis, nakon povrede vratila se bolje nego što je iko očekivao. Na Svjetskom prvenstvu u Tokiju, Marija se plasirala u finale, pošto je u kvalifikacijama preskočila 192 centimeta-

ra, što je njen najbolji rezultat sezone. U finalu je ostvarila skok od 188 centimetara, završivši takmičenje na 12. mjestu. Na Evropskom dvoranskom prvenstvu u Holandiji, Marija je preskočila 189 centimetra u kvalifikacijama i plasirala se u finale, u kojem je osvojila osmo mjesto. Na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu, Marija je osvojila zlatnu medalju sa skokom od 1,80 m. Prethodno se, upravo u prijestonicu Srbije vratila nakon povrede i osvojila drugo mjesto skokom od 1,90 m. Srebrom se okitila i na Balkanskom prvenstvu u grčkom Volosu, gdje je u finalu preskočila 191 cm, neki su od najznačajnijih rezultata Marije Vuković u 2025. godini. Marija je tako dokazala da se uspješno vratila poslije povrede, a plasmanom u finale najvažnijeg atletskog takmičenja - Svjetskog prvenstva, pokazala da može mnogo. U Atletskom savezu smatraju da se zahvaljujući rezultatima koje je ostvarila tokom 2025. godine, Vuković izdvojila kao jedna od kandidatkinja za nagradu najboljeg sportiste Crne Gore u 2025. godini. Da li će nakon dvije godine nagrada ponovo, treći put, stići u ruke Marije Vuković?

R. P.

Revanš meč trećeg kola EHF Evropskog kupa za rukometaše

Rivijera se oprašta od Evrope

Radović je u grupi savladao Španca Marlona Lopeza 3:1 (10:12, 11:4, 13:11 i 11:6) i sa polovičnim učinkom izborio četvrtfinale.

PODGORICA – Rukometaši Budvanske rivijere večeras završavaju misiju na kontinentalnoj sceni.

Za plasman u polufinale u kategoriji S10, osim Bakića i Lopeza, boriće se Mateo Bohas i Pavel Vlodika, Hoze Manuel Ruiz i Patrik Čajnovski i Igor Mištal i Kristijan Gardoš Četvrtfinalni i polufinalni mečevi predviđeni su za danas, dok je finale zakazano za nedjelju.

R. PEROŠEVIĆ

Ekipa Novice Rudovića od 19 sati gostovaće Trimo Trebnju u revanšu trećeg kola EHF Evropskog kupa, nakon što je prije sedam dana u Mediteranskom sportskom centru izgubila sa 33:23. Utakmica se igra od 19 sati u Mokronogu.

SBbet Prva liga za rukometaše (10. kolo)

Lovćen s Mornarom za nastavak serije

PODGORICA – Desete, posljednje kolo prvog kruga SBbet Prve lige za rukometaše igra se ovog vikenda. I ono će biti nekompletno jer je odgođen meč Budvanske rivijere i Zabjela. Budvani će tako imati četiri zaostala meča, a razlog su obaveze na evropskoj sceni... Lider prvenstva i aktuelni šampion Lovćen večeras od 18 sati

PODGORICA – Vaterpolisti Jadran MTEL-a vezali su dva poraza – od Primorca u Premijer ligi (15:14) i imenjaka iz Splita u Ligi šampiona (15:13), imaju četiri negativna rezultata u posljednjih pet mečeva, i čini se da je Crvena zvezda idealan rival za Novljane u ovom trenutku. Sastav Vladimira Gojkovića večeras će gostovati ,,crveno-bijelima“ u sedmom kolu Premijer lige, posljednjem u 2025. godini. Meč će se igrati od 19 sati u Futogu, predgrađu Novog Sada. Jadran iz šest utakmica ima 10 bodova, četiri više od Zvezde. - Zvezda ima veliko iskustvo i sigurno nije bez ambicija. Bolji smo, ali moramo to pokazati u bazenu. Očekujemo pobjedu

Aktuelni osvajač crnogorskog Kupa dobro je počeo prvi meč i vodio 3:0, pa 5:2, 6:3 i 7:4, ali je Trimo poslije 20 minuta utakmice preuzeo kontrolu, a serijom 6:0 u nastavku otklonio sve dileme oko pobjednika i tog duela i prolaza u osminu finala. Budvanska rivijera je ove sezone prvi put u klupskoj istoriji prošla evropsku prepreku – u drugom kolu eliminisala je grčki Diomidis. Ne. K.

dočekaće Mornar 7. Cetinjski sastav ima svih sedam pobjeda, dok je Mornar upisao četiri trijumfa, remi i dva poraza. Od 19.30 sati sastaće se Budućnost Podgorica i Berane 1949. Biće to prvi meč ,,plavo-bijelih“ nakon otkaza treneru Drašku Mrvaljeviću Budućnost je druga na tabeli, sa 10 bodova iz sedam mečeva, dok su Beranci sakupili osam iz isto toliko utakmica. U istom terminu igraće Partizan 1949 i Rudar. Tivćani imaju pet bodova, dvostruko manje od gostiju iz Pljevalja. Sjutra je na programu duel Sutjeske i Jedinstvo Bemaksa (18 h). Ne. K.

Premijer liga za vaterpoliste (7. kolo)

Jadran favorit protiv

Zvezde u Futogu

– rekao je Tadija Matijašević, vaterpolista Jadrana. Ostala dva crnogorska predstavnika u Premijer ligi, Primorac i Budućnost, mečeve sedmog kola igraće sjutra. Kotorski sastav će od 20 sati u derbiju dočekati Novi Beograd, dok će Budućnost u istom terminu gostovati Šapcu. Primorac ima 12, Budućnost tri boda. Oba tima su, kao i Jadran, pretprjela poraze na kontinentalnoj sceni ove sedmice – Primorac od Breše u Ligi šampiona (19:16),

Luka Bakić

Budućnost od Panatinaikosa u Evrokupu (14:9) Ne. K.

Aleksa Milošević, desni bek Lovćena

CRNOGORSKI ISELJENICI U STRANIM ARMIJAMA

Podvig u Folklandskom ratu za koji je Horhe odlikovan

Autor:

Dr Srđa MARTINOVIĆ

NIKOLA BIGOVIĆ

(NASTAVAK)

Nikola Bigović je sa Felipeom Lajnhartom, Dancem, bio vlasnik servisa tekuće vode. Ostajući jedini vlasnik i poslije 1901. godine, proširio je objekte, otvorivši velike vodotoke. Sagradio mu je plemićku rezidenciju, u dalmatinskom stilu, vlastelinsku, ogromnu, sa izgledom vojvodske palate, crvenih krovova aristokratizirajući zelenilo tropskog pejzaža. Da bi se nadgledali cacimboes, otvoreni su putevi koji su postali staze, a zatim široki putevi, zgnječeni automobilima. Za naseljavanje tog dijela nadležan je grad Natal. Otvorio je prolaz, posjekao žbunje, omogućivši pristup. Desetine i desetine malih kuća pojavile su se oko plemićke vile. Stari lokaliteti koji su pokrivali cijelu zemlju su se dijelili, prodavali u djelovima i stvarali rezidencije; mali trgovci, javni službenici, radnici u brodogradilištu na Rua Silva Jardim, zatim Rua da Praia, Rua do Canto, Rua Dez de Marco, izabrali su miran region za život. Preminuo je 28. jun 1907. godine u Rio Grande de Norte, u gradu Natal u Brazilu.

ANDRIJA SELIĆ

BOLIVIJSKI MINISTAR I OFICIR, CRNOGORSKOG

PORIJEKLA

Rođen je 8. decembra 1927. godine u porodici Boža Selića crnogorskog vojnika iz Kolašina koji je nakon Gaete otišao sa grupom crnogorskih oficira i vojnika u Argentinu, a potom u Boliviju. Kao inženjer pristupio je bolivijskoj vojsci i službovao u inženjerijskim

jedinicama. Školovao se jedno vrijeme i na Vest pointu u SAD-u. Govorio je tečno više svjetskih jezika. Kao komandant rendžerskog puka u činu pukovnika učestvovao je u oktobru 1967. godine u operaciju hvatanja Ernesta Če Gevare. Od 22. avgusta do 28. decembra 1971. godine je bio ministar unutrašnjih poslova Bolivije za vrijeme predsjednika Huga Banzera. Potom je u januaru 1972. godine postavljen za bolivijskog ambasadora u Paragvaju. Na ovoj dužnosti ostao je do maja iste godine kada se vratio u La Paz nakon čega je osumljičen za planiranje puča protiv predsjednika Banzere kada je uhapšen i likvidiran.

HORHE (JORGE)

GOPČEVIĆ KAPETAN

BOJNOG BRODA, KAPETAN DUGE

PLOVIDBE. JUNAK SA MALDIVA

Potomak crnogorskog iseljenika Sima Gopčevića koji je došao iz Kotora i Cuca. Rođen je u Puerto Belgrano, Buenos Aires, Argentina, 18. novembar 1952. godine. Puno ime mu je Horhe (Jorge) Alberto Gopcevich Canevari. Školovao se u Argentini. Završio je pomorsku akademiju, smjer ratovanje u Beunos Airesu. Stekao je zvanje okeanografa na Tehnološkom institutu. Na službi u mornarici je od 1970. do 2006. godine. Služio je na kruzeru Belgrano, nosaču aviona, na okeanografskim brodovima, velikim teretnim brodovima. Službovao je kao pomorski oficir u mornarici oružanih snaga Argentine. Kao oficir učestvovao je u Folklandskom ratu između argentinske i britanske vojske. Pod njegovom komandom je bio teretni brod „Monsunen” koji je bio bri-

Tokom bitke kod Seal Cove, brod Horhea Gopčevića je napadnut 23. maja 1982. iz vazduha od strane britanskog helikoptera i dvije fregate. Braneći se svijetlećim granatama i artiljerijom uspio je da se skloni sa britanskog radara tako što se nasukao na obalu i zbog konfiguracije terena bio van domašaja. Brod je kasnije otegljen. Za ovaj podvig odlikovan je argentinskim nacionalnim krstom

tanski brod Folkland Island kompanije koji je otet od strane argentinske vojske. Tokom bitke kod Seal Cove ovaj brod je, ploveći u logističkoj misiji između Puerto Miste i Puerto Argentina, bio napadnut 23. maja 1982. iz vazduha od strane britanskog helikoptera i dvije fregate „Briliant” i „Yarmouth”. Braneći se svijetlećim granatama i pomorskom artiljerijom uspio je da se skloni sa britanskog radara tako što se nasukao na obalu i zbog konfiguracije terena bio van domašaja. Posada je provela na brodu noć do zore kada je otegljena drugim brodom. Za ovaj podvig odlikovan je argentinskim nacionalnim krstom za zasluge u borbi. Nakon službe u vojsci 2006. kao civilni pomorski kapetan (kapetan duge plovidbe) službovao je na tankerima i drugim brodovima sve do 2019. kada je penzionisan. Kao ratni veteran iz Folklandskog rata u činu kapetana bojnog borda (pukovnika) živi u Sjedinjenim Američkim Državama.

CRNOGORCI ZA

SLOBODU FRANCUSKE

Duga je tradicija crnogorskih i francuskih vojnih veza, koji sežu još od 1850-ih godina kada

su crnogorski mladići zajedno sa budućim crnogorskim knjazom Nikolom Petrovićem upućeni na pohađanje vojne akademije na Sen Siru. Pored mladog prijestolonasljednika, ove škole pohađali su Stanko Radonjić, Nikola Matanović i Božo Petrović, sve kasnije prve ličnosti crnogorske državne i vojne nomenklature. Njihovim stopama nešto kasnije nastaviće i drugi crnogorski mladići, što će naročito doći do izražaja u Prvom svjetskom ratu. Na hiljade Crnogoraca se u toku Prvog svjetskog rata, naročito u periodu 1916-1918. godine borilo u redovima oružanih snaga Antante. Najviše ih je bilo u redovima francuske, američke, kanadske vojske na Zapadnom frontu, ali i u redovima ruske carske vojske na Istočnom frontu. Tako novina Dejli Skeč (Daily Sketch) iz Londona 27. februara 1918. godine obavještava: „Hiljade Crnogoraca bore se u redovima naše kanadske vojske, đe su se divljenja dostojnim pokazali”. Ministar spoljnih poslova Francuske, Delaroš Verne, uputio je pozdrave ministru spoljnih poslova Crne Gore, Evgeniju Popoviću, u kojem između ostalog navodi: „...iz-

Donosimo studiju dr Srđe Martinovića o crnogorskim iseljenicima u stranim armijama od Malte, Italije, preko Latinske i Sjeverne Amerike do Evrope i Afrike. Autor je u proteklih desetak godina, uz vanredne napore, uspio da samostalno dovrši projekat koji obično sprovode instituti

volite primiti moju najiskreniju zahvalnost... prilikom naših novih uspjeha na Mezi, u kojima su junački učestvovali hrabri vojnici crnogorski, koji su uvršćeni u jednu od naših odabranih jedinica”. Zaboravljenim crnogorskim junacima u borbi za slobodarske ideje po svjetskim ratištima, pokušaćemo u narednom periodu da se sjećanjem djelimično odužimo. Kada je kralj Nikola sa svojom vladom i dvorom stigao u Francusku

Nakon obuke u Školi za pilote u Šartru kod Pariza, francuskoj avijaciji priključuje se i jedna grupa mađih Crnogoraca. Prema raspoloživim informacijama školu za avijatičare u Šartru, pored Pavla Matanovića, završili su Velimir Vasilja Dabanović, Ilija Martinović, Savo Mikić, Petar Popović, Vladislav Samardžić i Savo Vukotić

1916. godine počinje intenzivno priključivanje mladih Crnogoraca francuskoj vojsci. Jedna grupa od 30-ak crnogorskih vojnika i podoficira na čelu sa Nikom Jovićevićem priključila se francuskoj Legiji stranaca o čemu postoji sačuvana fotografija. Upravo u ovom periodu nakon obuke u Školi za pilote u Šartru kod Pariza, francuskoj avijaciji priključuje se i jedna grupa mađih Crnogoraca. Prvi Crnogorci počeli su da lete upravo u borbenim misijama. Crnogorski vojni piloti letačku obuku i obrazovanje dobili su u Francuskoj, tokom druge polovine Prvog svjetskog rata, a na inicijativu Crnogorske kraljevske vlade. Bili su to mladići koji su se školovali na civilnim fakultetima u Francuskoj i Njemačkoj, a koji su se, kao crnogorski dobrovoljci, uz preporuku crnogorske vlade, prijavljivali da se bore u savezničkim oružanim snagama. Prema raspoloživim informacijama školu za avijatičare u Šartru, pored Pavla Matanovića, završili su Velimir Vasilja Dabanović, Ilija Martinović, Savo Mikić, Petar Popović, Vladislav Samardžić i Savo Vukotić. (Nastavlja se)

Andreas Selić, ministar unutrašnjih poslova Bolivije

Horhe Gopčević

Odlikovanja i insignije Gopčevića

Subota, 22. novembar 2025.

Dana 20.11.2025. godine objavljeno je pogrešno obavještenje. Danas objavljujemo ispravanu verziju obavještenja.

Br: 557/25

Datum: 19.11.2025.

Na osnovu člana 134 Zakona o Privrednim društvima („Sl.list RCG“ br. 65/20), kao i na osnovu člana 30 i člana 31 Statuta Daido Metal Kotor AD, Odbor direktora Kompanije Daido Metal Kotor AD, upućuje sljedeće:

OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU VANREDNE SKUPŠTINE

AKCIONARA DAIDO METAL KOTOR AD

Obavještavaju se svi akcionari Kompanije Daido Metal Kotor AD (u daljem tekstu „Društvo“), da se Odlukom odbora direktora Društva saziva vanredne Skupština akcionara Društva za dan 24.12 2025. godine, sa početkom u 09:00h (časova) u sali za sastanke na prvom spratu Upravne zgrade.

Obavještenje o sazivanju sjednice Skuptine akcionara Društva će biti objavljeno 21 i 22 Novembra 2025. godine, i to u dnevnom listu „Pobjeda“, kao i na internet stranici Društva www.daidokotor.com

D N E V N I R E D

1. Odluka o povećanju kapitala putem konverzije duga u kapital.

2. Odluka o emisiji akcija po osnovu konverzije duga u kapital.

3. Ostalo.

• Dnevni red Skuštine Akcionara se može izmjeniti na način propisan Zakonom o privrednim društvima i Statutom Društva;

• Po svim tačkama Dnevnog reda predlaže se donošenje Odluke;

• Skupština ne može donositi Odluke o pitanjima koja nisu na dnevnom redu, osim ukoliko svi akcionari sa pravom glasa prisustvuju Skupštini;

• Glasanje po svim tačkama Dnevnog reda je javno;

• Samo oni akcionari koji se nalaze na spisku akcionara pribavljenog u za to predviđenom zakonskom roku iz CDA, na dan pribavljanja istog mogu učestvovati na Skupštini i ostvarivati prava akcionara lično i preko svog punomoćnika, po principu „jedna akcija – jedan glas“;

• Na dan Skupštine i objave ovog Obavještenja emitovano je ukupno 13.349.329 običnih akcija sa pravom glasa (jedna akcija – jedan glas). Kvorum za sjednicu lini obična večina od ukupnog broja glasova - akcija 6.674.665 akcija - glasova

• Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su pristuni ili zastupani preko punomočnika ili su glasali putem glasačkih listića.

• Po svim tačkama dnevnog reda o kojima se glasa Odluke se donose običnom večinom glasova prisutnih akcionara.

• Akcionari koji glasaju u odsustvu pisanim ili elektronskim putem se smatraju prisutnim za potrebe kvoruma i rezultata glasanja za tačke dnevnog reda o kojima se gasa;

• Društvo Daido Metal Kotor će sav materijal sa predlozima Odluka koje treba da se razmotre na Suštini akcionara po svim tačkama dnevnog reda obezbjediti na uvid svim akcionarima Društva u sjedištu Društva, kao i na svojoj internet stranici www.daidokotor.com;

• Svaki akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice da galasa kao njegov punomoćnih na Skupštini akcionara ili da obavlja druge pravne radnje, putem punomoćja koje mora biti ovjereno u skadu sa Zakonom;

• Revizor Društva ne može djelovati kao Punomoćnik;

• Društvo ne propisuje obaveznu formu Punomoćja za glasanje, potpis na punomoćju mora biti ovjeren u skladu sa Zakonom kojim se uređuje ovjera potpisa;

• Svaki od punomoćnika je dužan a jedan primjerak punomoćja dostavi licu odgovornom za evidenciju punomoćja neposredno prije održavanja sjednice Skupštine, radi evidentiranja punmoćja u registracionu listu prisutnih ili zastupanih akcionara na Skupštini.

• Punomoćnik više akcionara na Skupštini može biti jedno fizičko ili pravno lice. Glasanje punomoćnika obavezuje akcionara kao da je sam glasao. Punomoćje može biti opozvano u svakom trenutku, uz obavezu da davalac punomoćja o tome obavijesti Društvo prisanim ili elektronskim putem na e -mail adresu: hr@daidokotor.com.

• Akcionari mogu da glasaju pisanim putem bez prisustva na sjednici po svim tačkama dnevnog reda po kojima se odnose Odluke.

• Akcionar koji glasa u odsustvu je dužan da uredno popunjen, potpisan i u skladu sa Zakonom, kojim se uređuje ovjera potpisa, ovjeren Glasački listić, koji može preuzeti na internet stranici Društva www.daidokotor.com dostavi Društvu, dan prije održavanja sjednice Skupštine u pisanom obliku ili elektronskim putem na e-mail adresu: hr@daidokotor.com, pod uslovom da pismeno obavijesti Društvo o e-mail adresi sa koje će glasati i o broju mobilnog telefona putem koga ga Društvo može kontaktirati, radi provjere autentičnosti elektronske poruke kojom je glasao elektronskim putem.

• Spiska akcionara sa pravom glasa iz Centralne Depozitorne Agencije, Društvo će pribaviti u Zakonskom roku a najranije dva radna dana prije održavanja Skupštine Društva.

• Pravo na dopunu dnevnog reda – Akcionari koji posjeduju najmanje 5% akcionarksog kapitala imaju pravo da zahtjevaju od Odbora direktora proširenje dnevnog reda Skupštine akcionara najkasnije 15 dana prije održavanja Skupštine akcionara. Uz pisani zahtjev za proiširenje dnevnog reda dostavljaju i prijedloge Odluka uz predložene tačke dnevnog reda.

• Društvo će na svojoj internet stranici www.daidokotor.com objaviti donijete Odluke i rezultate po svim tačkama dnevnog reda o kojima su akcioanri glasali, najkasnije u roku od 15 dana od dana održavanja sjednice Skupštine akcionara Društva.

No:557/25

Date: 19.11.2025.

Based on the Article 134 of the Law on Companies ("Official Gazette of the Republic of Montenegro" No. 65/20), as well as pursuant to Article 30 and Article 31 of the Articles of Association of Daido Metal Kotor AD, the Board of Directors of Daido Metal Kotor AD, directs the following:

NOTICE OF CONVENING AN EXTRAORDINARY SHAREHOLDERS' MEETING DAIDO METAL KOTOR AD

All shareholders of Daido Metal Kotor AD (hereinafter referred to as the "Company") are hereby informed that, by Decision of the Board of Directors of the Company, an extraordinary General Meeting of Shareholders of the Company is convened for December 24, 2025, starting at 09:00 a.m. in the meeting room on the first floor of the Administration Building.

The notice convening the General Meeting of Shareholders of the Company will be published on November 21 and 22, 2025. in the daily newspaper "Pobjeda", as well as on the Company's website www.daidokotor.com. A G E N D A N D E

1. Decision on capital increase through debt-to-equity conversion.

2. Decision on share issue based on debt-to-equity conversion.

3. Other.

• The agenda of the General Meeting of Shareholders may be amended in the manner prescribed by the Companies Act and the Company's Articles of Association;

• On all items of the Agenda, the adoption of the Decision is proposed;

• The Assembly cannot make Decisions on issues that are not on the agenda, unless all shareholders with voting rights attend the Assembly;

• Voting on all items on the Agenda is public;

• Only those shareholders who are on the list of shareholders acquired within the statutory deadline from the CDA, on the day of its acquisition can participate in the Assembly and exercise the rights of shareholders personally and through their proxy, on the principle of "one share - one vote";

• On the day of the Assembly and the publication of this Notice, a total of 13,349,329 ordinary voting shares were issued (one share - one vote). The quorum for the session is a simple majority of the total number of votes - shares 6.674.665 votes - shares

• The quorum of the General Meeting of Shareholders consists of shareholders who own at least half of the total number of voting shares, who are present or represented by proxy or who have voted by ballot.

• For all items on the agenda on which decisions are voted, decisions are made by a simple majority of votes of the present shareholders.

• Shareholders who vote in absentia in writing or electronically are considered present for the purposes of quorum and voting results for items on the agenda that are being closed;

• Daido Metal Kotor will provide all material with proposed Decisions to be considered on the Essence of Shareholders on all items on the agenda to all shareholders of the Company at the Company's headquarters, as well as on its website www.daidokotor.com;

• Each shareholder has the right to authorize another person to vote as his proxy at the General Meeting of Shareholders or to perform other legal actions, through a power of attorney that must be certified in accordance with the Law;

• The Company's auditor cannot act as a Proxy;

• The Company does not prescribe the obligatory form of the Power of Attorney for voting, the signature on the power of attorney must be certified in accordance with the Law governing the certification of signatures;

• Each of the proxies is obliged to deliver one copy of the power of attorney to the person responsible for recording the power of attorney immediately before the General Meeting, in order to record the power of attorney in the registration list of present or represented shareholders at the Assembly.

• Several proxies of several shareholders at the Assembly may be one natural or legal person. The voting of the proxy obliges the shareholder as if he had voted himself. The power of attorney may be revoked at any time, with the obligation that the issuer of the power of attorney notifies the Company in writing or electronically to the e -mail address: hr@daidokotor.com

• Shareholders may vote in writing without attending the meeting on all items on the agenda to which the Decisions relate.

• A shareholder voting in absentia is obliged to duly fill in, sign and in accordance with the Law governing the verification of signatures, a certified ballot, which can be downloaded from the Company's website www.daidokotor.com to the Company, the day before the Assembly session in writing form or electronically to the e-mail address: hr@daidokotor.com, provided that he notifies the Company in writing about the e-mail address from which he will vote and the mobile phone number through which the Company c an contact him, in order to verify the authenticity of the e-mail he voted electronically.

• The list of shareholders with voting rights from the Central Depository Agency will be obtained by the Company within the Legal Deadline and at the earliest two working days before the General Meeting of the Company.

• The right to amend the agenda - Shareholders who own at least 5% of the share capital have the right to request from the Board of Directors to extend the agenda of the General Meeting no later than 15 days before the General Meeting. Along with the writt en request for expansion of the agenda, they also submit proposals for Decisions with the proposed items on the agenda.

• The Company will publish on its website www.daidokotor.com the adopted Decisions and results on all items on the agenda on which the shareholders voted, no later than 15 days from the date of the General Meeting of Shareholders.

Subota, 22. novembar 2025.

Na osnovu člana 134, 135 i 136 Zakona o privrednim društvima (“Sl. list Crne Gore”, br. 065/20, 146/21 i 004/24) i Odluke Nadzornog odbora o sazivanju vanredne Skupštine akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901 godine Podgorica, br. 04/17829.2 od 19.11.2025. godine, objavljuje se

OBAVJEŠTENJE

o sazivanju vanredne Skupštine akcionara Prve banke CG ADosnovana 1901. godine Podgorica

I Saziva se vanredna Skupština akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine, za dan 29.12.2025. godine (ponedjeljak) u sjedištu Prve banke u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, sa početkom u 12:00 časova, sa sledećim

DNEVNIM REDOM

1. Predlog odluke o razrješenju članova Nadzornog odbora Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine, Podgorica;

2. Predlog odluke o izboru članova Nadzornog odbora Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine, Podgorica.

Uvid u materijal i predlog odluke za Skupštinu akcionara, akcionari mogu izvršiti u sjedištu Prve banke, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141 svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova, počev od 09.12.2025. godine, kao i na internet stranici: www.prvabankacg.com Skupština donosi odluku po tački 1 dnevnog reda većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara, i akcionara koji su glasali putem glasačkih listića. Akcionari koji svoje pravo ostvaruju putem glasačkih listića dužni su da ist e dostave Sekretaru Prve banke, najkasnije do dana održavanja Skupštine do 09:00 časova. Skupština donosi odluku po tački 2 u skladu sa članom 158 Zakona o privrednim društvima.

Za sve dodatne informacije akcionari se mogu obratiti na k ontakt telefon: +382(20) 409 104

Predsjednik Nadzornog odbora Dragan Bogojević s.r.

81000 Podgorica, Ul. R. Stijovića 5

Predsjednik 020/655-450

Načelnik 020/655-456

Odjeljenja 020/655-458 020/655-457 Fax: 020/655-451

E-mail: canu@canu.ac.me www.canu.me

CRNOGORSKA AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI Br. 02-2405

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

Podgorica, 21. 11. 2025

Na osnovu odredbi članova 134, 135 i 136 Zakona o stečaju (Sl. List CG br. 1/2011), odredbi člana 48. i 49. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o stečaju (Sl. List CG, br. 53/2016), stečajni upravnik u postupku stečaja nad stečajnim dužnikom „Galenika Crna Gora“ d.o.o. – u stečaju, Podgorica, St. broj: 731/19

OGLAŠAVA

DEVETNAESTO JAVNO OGLAŠAVANJE – PRODAJE, DIJELA IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA „GALENIKA CRNA GORA“ D.O.O. - U STEČAJU, PODGORICA, JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA

Istovremeno o namjeri prodaje imovine obavještava: stečajnog dužnika, stečajnog sudiju, osnivače - vlasnike stečajnog dužnika, razlučne povjerioce, stečajne povjerioce, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, kao i sva druga zainteresovana lica

I PREDMET PRODAJE:

1.Oprema za proizvodnju cefalosporina i flonivina. Procijenjena vrijednost opreme iznosi 1,374,393.18 eura Oprema oglašena za prodaju pod tačkom 1. prodaje se u cjelosti. Početna prodajna vrijednosti navedene opreme koja je oglašena za prodaju pod tačkom 1 je procijenjena vrijednost opreme umanjeno za 97 %. Početna prodajna vrijednost je 41,231.79 eura. Spisak i pregled opreme koja je oglašena za prodaju pod tačkom 1, zainteresovani ponuđači mogu obaviti u kancelariji prodavca u ul. 8 marta 55A, Podgorica 3.Nepokretnosti – a) Poslovna zgrada u privredi, prizemna zgrada (Pogon Cefalosporina), ul. 8 marta 55A, Podgorica, površina 975 m2, upisana u LN 6270; Nosioc prava: Glavni grad Podgorica, svojina 1/1; Sukorišćenje: Crna Gora ¼; Galenika Crna Gora ¾. Osnov prava-Vlasnik ili nosilac prava: Susvojina Crna Gora ¼; Susvojina Galenika Crna Gora d.o.o. ¾; Poslovne zgrade u privredi broj/podbroj 3574/3, broj zgrade 1; Procijenjena vrijednost nepokretne imovine je 1,377,762.75 eura. b) Poslovna (Upravna zgrada), Ul. 8 marta 55A, Podgorica: Prizemlje 174m2 + I sprat 164m2 + plato i portirnica pored 232m2, upisana u LN 6270; Nosioc prava: Glavni grad Podgorica, svojina 1/1; Sukorišćenje: Crna Gora ¼; Galenika Crna Gora ¾. Osnov prava-Vlasnik ili nosilac prava: Susvojina Crna Gora ¼; Susvojina Galenika Crna Gora d.o.o. ¾; Poslovne zgrade u privredi broj/podbroj 3574/3, broj zgrade 2. Procijenjena vrijednost nepokretne imovine je 557,228.49 eura. c) Poslovna zgrada u privredi (Hangar) – privremeni objekat, ul. 8 marta 55A, Podgorica, upisana u LN 6270, broj/podbroj 3574/3, broj zgrade 3. Površina 398 m2. Vrijednost nepokretne imovine je 47,760.00 eura. d) Zemljište, ul. 8 marta 55A, Podgorica. Upisano u LN 6270, Nosioc prava: Glavni grad Podgorica, svojina 1/1; Sukorišćenje: Crna Gora ¼; Galenika Crna Gora ¾. Broj/podbroj: 4/2, Plan/skica: 20; 97/94; ul, 8 mart, Podgorica. Kat. parcela 4/2, neplodno zemljište, površina 1762m2, kat. parcela 3574/3, poslovna zgrada u privredni objekat 1, površina 975m2, kat. parcela 3574/3, poslovna zgrada u privredi objekat 2, površina 232m2, kat. parcela 3754/3, poslovna zgrada u privredi broj 3, površina 398m2, kat.parcela 3574/3, zemljište uz privrednu zgradu, površine 3625m2, kat. parcela 3577, neplodno zemljište, površine 621m2. Zemljište nije posebno procjenjivano, imajući u vidu da se radi o zemljištu ispod i oko objekata koje je u funkciji objekata 1,2 i 3 upisanih u LN 6270 KO Podgorica III. e) Poslovni prostor – apoteka KO Novi Bar, upisana u LN 1865, broj/podbroj 5761/2, površine 38m2, prizemlje. Procijenjena vrijednost nepokretne imovine je 54.872,00 eura. Nepokretnosti pod stavkama a), b), c), d) i e) ove tačke oglasa prodaju se isključivo kao jedna prodajna cjelina, čija procijenjena vrijednost iznosi 2.037,623.24 eura. Početna prodajna vrijednost za nepokretnosti objavljene za prodaju pod stavkama a), b), c), d) i e) ove tačke oglasa je 815,049.69 eura. Sticalac istovremeno sa imovinskom cjelinom koja je predmet prodaje shodno ovom oglasu stiče sva prava i obaveze iz parničnog postupka P.br. 676/20. Predmetni spor se ustupa potencijalnom preuzimaocu bez naknade, bez tereta i ograničenja od strane stečajnog dužnika „Galenika Crna Gora“ d.o.o. – u stečaju i sve koristi i obaveze u pogledu ishoda spora prelaze na sticaoca , a posebno u pogledu sudskih troškova i drugih troškova navedenog parničnog postupka. Preuzimalac će stupiti na mjesto stečajnog dužnika „Galenika Crna Gora“ d.o.o. – u stečaju u postupku, a ukoliko to ne bude moguće zbog nepristajanja drugih parničnih stranaka, stečajni dužnik „Galenika Crna Gora“ d.o.o. – u stečaju će nastaviti postupak kao stranka, ali će preuzimalac biti dužan da imenuje punomoćnika za zastupanje i snosi sve troškove zastupanja. Ukoliko preuzimalac ne bude snosio predmetne troškove, stečajni dužnik „Galenika Crna Gora“ d.o.o. – u stečaju ima pravo da odustane od daljeg vođenja predmetnog postupka, bez bilo kakve odgovornosti prema sticaocu.

Na 153. izbornoj sjednici Skupštine Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, koja će se održati 23. decembra 2025. godine, biće izvršen izbor redovnih, vanrednih i inostranih članova CANU

Kandidati za redovne članove CANU su:

Odjeljenje prirodnih nauka: prof. dr Vaso Antunović, ljekar;

Odjeljenje društvenih nauka: prof. dr Zoran Stojanović, pravnik;

Odjeljenje humanističkih nauka: prof. dr Siniša Jelušić , teoretičar književnosti;

Odjeljenje umjetnosti: Branko Baletić, reditelj, i Mileta Bojović, arhitekta.

Kandidati za vanredne članove CANU su:

Odjeljenje prirodnih nauka: prof. dr David Kalaj, matematičar;

Odjeljenje društvenih nauka: doc. dr Vojin Golubović, ekonomista; prof. dr Srđan Darmanović, politikolog; i prof. dr Milan Marković, pravnik;

Odjeljenje humanističkih nauka: prof. dr Živko Andrijašević, istoričar; dr Lenka Blehova-Čelebić, filološkinja; dr Dragana Kujović, lingvistkinja; prof. dr Slavica Perović, lingvistkinja; i prof. dr Miodrag Jovanović, lingvista;

Odjeljenje umjetnosti: prof. Branislav Mićunović, reditelj.

Kandidati za inostrane članove CANU su:

Odjeljenje prirodnih nauka: prof. dr Jurij Nesterov, matematičar, i prof. dr Petar M. Seferović, ljekar; – Odjeljenje umjetnosti: mr Jarmila Vešović akademska slikarka.

GENERALNI SEKRETAR Akademik Predrag Miranović

Prodaja predmetne imovine stečajnog dužnika vrši se javnim prikupljanjem pisanih ponuda, u skladu sa članom 134. stav 3. Zakona o stečaju (Sl list CG, br. 1/2011), koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE - Podgorica, ul. IV Proleterske br. 2, neposredno na arhivi suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom, sa naznakom: „GALENIKA CRNA GORA“ DOOu stečaju, Podgorica - JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA – NE OTVARAJ, St. br. 731/19. Razmatraće se sve ponude koje pristignu na naznačenu adresu, odnosno koje se lično dostave, najkasnije do 15.12.2025. godine do 12:00 časova. Ponude dostavljene putem pošte a koje ne pristignu na arhivu suda do naznačenog vremena dostavljanja, neće se razmatrati. Otv aranje ponuda obaviće se dana 16.12.2025. godine, sa početkom u 08:00 časova u kancelariji br. 20, Privrednog suda Crne Gore, ul IV Proleterske br. 2. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. Ponude otvara stečajni upravnik. Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda za kupovinu imovine imaju sva pravna i fizička lica iz zemlje i inostranstva, koja uplate depozit od 10% od početne prodajne cijene imovine za koju se dostavlja ponuda, na račun za obavljanje platnih transakcija „Galenika Crna Gora“ d.o.o. – u stečaju, Podgorica, broj računa: 535-19041-89. Ponude se dostavljaju u zatvorenoj kovertii i mora da zadrži: Pravno lice: Ponuda pisana, (sa tačnim nazivom predmeta prodaje po rednim brojevima oglašene imovine i ponuđena vrijednost, koja ne može biti manja od početne prodajne vrijednosti, koja je data ovim oglasom), naziv pravnog lica i sjedište, adresa za prijem službene pošte; potvrda o registraciji od nadležnog registra; potvrda o uplaćenom depozitu, 10% od početne prodajne cijene Fizička lica: Ponuda pisana, (sa tačnim nazivom predmeta prodaje po rednim brojevima oglašene imovine i ponuđena vrijednost, koja ne može biti manja od početne prodajne vrijednosti, koja je data ovim oglasom), ime, prezime i adresa stanovanja, fotokopija lične karte, pasoša ili punomoćje, potvrda o uplaćenom depozitu na iznos od 10% od početne prodajne cijene. Svi elementi ponude moraju biti u originalu ili kopiji koju je moguće na dan otvaranja ponuda uporediti sa originalom. Ponuđač navodi u ponudi pojedinačno za svaku od ponuđenih stavki, sa tačnim nazivom iz oglasa, i iznosom ponuđene vrijednosti u eurima. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako do naznačenog vremena za dostavljanje ponuda pristigne bar jedna zatvorena pisana ponuda. Neblagovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati. Ponuđač koji ponudi najveću vrijednost a koja nije niža od početne prodajne vrijednosti, stiče uslov da od strane stečajnog upravnika bude proglašen za kupca. U slučaju da ponuđači ponude iste vrijednosti za iste djelove imovine koje su predmet prodaje, stečajni upravnik će po svom nahođenju izabrati povoljnijeg ponudjača. Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju, bez prava na naknadnu reklamaciju. Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji. Ponuđači su dužni da sve podatke o imovini utvrde ličnim uvidom. NAPOMENA: Prodavac ne garantuje zaključivanje ugovora sa eventualnim kupcem zbog tumačenja novog zakona o legalizaciji objekata, te i zbog toga zadržava pravo odustanka od prodaje u svako j fazi postupka. Stečajni upravnik zadržava pravo da u svakoj fazi postupka prodaje, bez posebnog obrazloženja i odluke, poništi prodaju ili izabere najpovoljnijeg ponuđača, u kom slučaju uplaćeni depozit biće vraćen ponuđačima u roku od 15 dana od dana održanog javnog otvaranja ponuda. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača stečajni upravnik donijeće u roku od 15 dana od dana javnog otvaranja ponuda. Odabrani ponuđač dužan je da sa stečajnim upravnikom zaključi u propisanoj formi U govor o kupoprodaji u roku od 15 dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Najpovoljniji ponuđač dužan je da prilikom zaključenja kupoprodajnog ugovora priloži dokaz o uplati preostalog iznosa kupoprodajne cijene, u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i izabrati drugorangiranog ponuđača. Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili zaključenja ugovora o kupoprodaji , ima za posljedicu gubitak uplaćenog depozita. Ukoliko prvorangirani ponuđač odustane od ponude, stečajni upravnik zadržava pravo da ne prihvati ni jednu drugu ponudu. Ponuđačima koji ne budu odabrani, uplaćeni depozit vratiće se u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti odluke o prodaji. Stečajni upravnik će u roku od 15 dana od dana otvaranja ponuda, svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najpovoljnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude. Svi troškovi, poreske i druge obaveze koje proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac. Zainteresovani ponuđači mogu izvršiti pregled nepokretnosti i opreme za proizvodnju flonivina i cefalosporina svakog radnog dana od 09 – 13 h, na adresi Podgorica ul. 8. marta 55-A tel: 067/633-467; 068/075-225, stečajni upravnik Dragan Milić

Poslovni broj: Iv 252/24

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „ Vodovod i kanalizacija“ Ulcinj, protiv izvršnog dužnika, Jasmin Ljajkić iz Ulcinja, Ulica 21 bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 253,31 eura, dana 21.11.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik, Jasmin Ljajkić iz Ulcinja, Ulica 21 bb u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvšenju Iv 252/24 od 22.04.2024. godine, kao i rješenje o troškovima od 21.11.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 253/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „ Vodovod i kanalizacija“ Ulcinj, protiv izvršnog dužnika, Milan Bevenja iz Ulcinja, Radovana Zogovića bb bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 651,66 eura, dana 21.11.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik, Milan Bevenja iz Ulcinja, Radovana Zogovića bb, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvšenju Iv 253/24 od 22.04.2024. godine Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 255/24

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „ Vodovod i kanalizacija“ Ulcinj, protiv izvršnog dužnika, Ramuš Hasanagić iz Ulcinja, Ali Riza Ulqinaku bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 793,53 eura, dana 21.11.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik, Ramuš Hasanagić iz Ulcinja, Ali Riza Ulqinaku bb, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvšenju Iv 255/24 od 12.03.2024. godine, kao i rješenje o troškovima od 21.11.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 4215/23

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „ Vodovod i kanalizacija“ Ulcinj, protiv izvršnog dužnika, Šućuri Lika iz Ulcinja, Ymer Prizreni bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 675,99 eura, dana 21.11.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik, Šućuri Lika iz Ulcinja, Ymer Prizreni bb, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju sa prilozima Iv 4215/23 od 14.12.2023 godine, kao i rješenje o troškovima od 21.11.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r.

Na osnovu člana 39 stav 1 a u vezi sa članom 40 stav 1 Zakona o državnoj imovini ( ,,Sl. List CG” br. 21/09, 40/11 i 23/25), člana 30 I 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (,,Sl. List CG” br. 44/10), Zaključka Vlade Crne Gore br.11-01/25-1423/3 od 08.05.2025. godine JZU Dom zdravlja Rožaje oglašava

JAVNI POZIV

ZA PRIKUPLJANJE PONUDA O DAVANJU U ZAKUP PROSTORA ZA STOMATOLOŠKE ORDINACIJE I ZUBOTHNIČKE LABORATORIJE

1.Stomatološka ordinacija br.1 i stomatološka oprema u njoj, neto površine 21,16 m2, koja se nalazi u zgradi Doma zdravlja Rožaje- list nepkretnosti br.624 KO Rožaje. Najniža početna cijena zakupa je 204,00 eura mjesečno;

2.Stomatološka ordinacija br.2 i stomatološka oprema u njoj, neto površine 21.16 m2, koja se nalazi u zgradi Doma zdravlja Rožaje- list nepkretnosti br.624 KO Rožaje. Najniža početna cijena zakupa je 204, 00 eura mjesečno;

3.Stomatološka ordinacija br.3 i stomatološka oprema u njoj, neto površine 18.86 m2, koja se nalazi u zgradi Doma zdravlja Rožaje- list nepkretnosti br.624 KO Rožaje. Najniža početna cijena zakupa je 204, 00 eura mjesečno;

4.Stomatološka ordinacija br 4. i stomatološka oprema u njoj neto površine 21.16 m2, koja se nalazi u zgradi Doma zdravlja Rožaje- list nepkretnosti br.624 KO Rožaje. Najniža početna cijena zakupa je 204, 00 eura mjesečno;

5.Zubotehnička laboratorija br 1, i oprema u toj laboratoriji, neto površine 20.00 m2, koja se nalazi u zgradi Doma zdravlja Rožaje- list nepkretnosti br.624 KO Rožaje. Najniža početna cijena zakupa je 204, 00 eura mjesečno;

6.Zubotehnička laboratorija br 2, i oprema u toj laboratoriji, neto površine 20.00 m2, koja se nalazi u zgradi Doma zdravlja Rožaje- list nepkretnosti br.624 KO Rožaje. Najniža početna cijena zakupa je 204, 00 eura mjesečno;

7.Zubotehnička laboratorija br 3, i oprema u toj laboratoriji, neto površine 20.00 m2, koja se nalazi u zgradi Doma zdravlja Rožaje- list nepkretnosti br.624 KO Rožaje. Najniža početna cijena zakupa je 204, 00 eura mjesečno; Prostor i oprema se izdaju u viđenom stanju. U cijenu mjesečnog zakupa uračunati su troškovi potrošnje vode, električne energije, odvoženje otpada, kao i korišćenje zajedničkih prostorija( čekaonica, hol, nus prostorija) Zakupac se obavezujeda upotrebljava zakupljeni prostor s pažnjom dobrog domaćina. -Mjesto, vrijeme i uslovi davanja u zakupPravo učešća imaju pravna i ﬁzička lica registrovana za obavljanje pomenute djelatnosti o čemu su dužni priložiti dokaz, pravna lica izvod iz CRPS a ﬁzička lica ovjerenu kopiju lične karte i licencu za rad.

Ponude dostaviti na adresu JZU Dom zdravlja Rožaje ul. 29. novembar bb u roku od 8 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama u zatvorenoj koverti sa naznakom za ,,Javni poziv” Javno otvaranje ponuda će se održati dana 01.12.2025 .godine, u 11:30 h u Sali za satanke, komisija će rangirati ponude i utvrditi rang listu u roku od 5 dana od dana otvaranja ponuda. Izbor najpovoljnije ponude će se izvršiti na osnovu najviše ponuđene mjesečne cijene zakupa izražene u eurima.

Neblagovremene i nepotpune ponude neće se uzeti u razmatranje. Kontakt telefon: 051/271-347

Poslovni broj: Iv 4748/23

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista

Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „ Vodovod i kanalizacija“ Ulcinj, protiv izvršnog dužnika Jakupa Ficića iz Ulcinja, Ćazima Resulbegovića 88, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 1.219,67 eura, dana 21.11.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik, Jakup Ficić iz Ulcinja, Ćazima Resulbegovića 88 u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju sa prilozima Iv 4748/23 od 26.02.2024. godine, kao i rješenje o troškovima od 21.11.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 4751/23

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „ Vodovod i kanalizacija“ Ulcinj, protiv izvršnog dužnika Zumreta Kadić iz Ulcinja, Ali Riza Ulqinaku bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 1.008,24 eura, dana 21.11.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik, dužnika Zumreta Kadić iz Ulcinja, Ali Riza Ulqinaku bb, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju sa prilozima Iv 4751/23 od 26.02.2024. godine, kao i rješenje o troškovima od 21.11.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 257/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „ Vodovod i kanalizacija“ Ulcinj, protiv izvršnog dužnika, Bojan Trivić iz Ulcinja, Radovana Zogovića bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 491,22 eura, dana 21.11.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik, Bojan Trivić iz Ulcinja, Radovana Zogovića bb, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvšenju Iv 257/24 od 19.04.2024. godine, kao i rješenje o troškovima od 21.11.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 297/24

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Ulcinj, protiv izvršnog dužnika, Ali Spuzha iz Ulcinja, Đerane bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 1.256,31 eura, dana 21.11.2205. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik, Ali Spuzha iz Ulcinja, Mehmet Gjyli 56 u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv 297/24 od 19.02.2024. godine, kao i rješenje o troškovima od 21.11.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r.

Na osnovu člana 139. Zakona o privrednim društvima (“Sl. list Crne Gore”, br. 065/20, 146/21 i 004/24) i Odluke Nadzornog odbora o proširenju dnevnog reda vanredne Skupštine akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine Podgorica, broj 04/18006.2 od 21.11.2025. godine, objavljuje se

OBAVJEŠTENJE

o proširenju dnevnog reda vanredne Skupštine akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine Podgorica

I Dnevni red vanredne Skupštine akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine, sazvane za dan 05.12.2025. godine (petak) u sjedištu Prve banke u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, sa početkom u 14 časova, proširuje se novom tačkom 2 koja glasi:

- Predlog Odluke o I emisiji subordinisanih obveznica Prve banke CG AD – osnovana 1901. godine zatvorenom ponudom upućenom ka unaprijed određenom broju lica.

Uvid u materijal i predlog odluke za Skupštinu akcionara, akcionari mogu izvršiti u sjedištu Prve banke, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141. svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova, počev od 24.11.2025. godine

Skupština donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara, i akcionara koji su glasali putem glasačkih listića. Akcionari koji svoje pravo ostvaruju putem glasačkih listića dužni su da ist e dostave Sekretaru Prve banke, najkasnije do dana održavanja Skupštine do 09:00 časova. Za sve dodatne informacije akcionari se mogu obratiti na kontakt telefon: +382(20) 409 104.

Predsjednik Nadzornog odbora Dr Dragan Bogojević s.r.

Радосава МАРКОВИЋ

Саучешће примамо у капели у Павином Пољу 21. новембра од 10 до 20 часова и 22. новембра од 9

у 14 часова.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга СЛАВКА, синови РАНКО и МИЛАНКО, ћерке РАДМИЛА и МИЛИЈАНА, браћа ЈОВАН, БРАНКО, ДРАГОЉУБ и ЉУБОМИР, снахе ГОГА, МИЛЕНА, ЗОРА, КАЈА и МАРИЈА, унучад, праунучад и остала многобројна родбина

Дана 20. новембра 2025. у 87. години преминула је

Tužnim srcem i bolom u duši javljamo svojti, kumovima i prijateljima da je dana 21. novembra 2025. godine, poslije kraće bolesti u 76. godini ispustio svoju plemenitu dušu

Sahrana dragog nam pokojnika obaviće se u subotu, 22. novembra u 14 časova na groblju kod Crkve Sv. Ane u Đurićima - Kamenari. Saučešće se prima u mjesnoj kapeli u Bijeloj, 21. novembra od 11 do 15 časova i na dan sahrane od 9 do 11 časova, kada pogrebna povorka kreće ka Đurićima gdje će se primati saučešće u Crkvi Sv. Ane od 12 časova do momenta sahrane.

Tužnim srcem javljamo da je dana 21. novembra 2025. godine preminuo naš dragi

PETAR Batrića VUJOŠEVIĆ 1950–2025

Saučešće primamo u kapeli gradskog groblja Čepurci 21. novembra od 13 do 16 časova i 22. novembra od 10 do 13 30 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u krugu porodice.

OŽALOŠĆENI: sin NENAD – MIMI, snaha ANĐELA, unuke VLADANA, ANDREA i ANASTASIJA, polubrat TOMICA KOSOVAC i svi koji su ga voljeli

OŽALOŠĆENI : supruga DARINKA, sin MARKO, ćerka MARIJA, brat SLOBODAN sa porodicom, sestre VASILJKA, SENKA i JELICA sa porodicama i sestra MILICA, kao i ostala rodbina i prijatelji

TOMO – MIŠO pok. Milenka

Dana 21. novembra 2025. godine, u 75. godini, preminuo je naš voljeni

РОСАНДА-РОСА Чеда ЋУПИЋ

рођена РАДУЛОВИЋ

преминула 20. новембра 2025. у 76. години. Саучешће примамо у капели Ново Село 21. новембра од 10 до 14 часова и 22. новембра од 10 до 14 часова,

Селу.

ОЖАЛОШЋЕНИ:

супруг ЧЕДО, син НИКОЛА, ћерке САЊА и СНЕЖА, СУЗА и ИВАНА, брат БРАНО, сестра ДАНИЦА, снахе ТИНА, ЛИДИЈА, МАРИНА и МИЛОЈКА, ђевери ЖАРКО и МАЈО, заова РАТКА, унучад, праунучад и остала многобројна породица ЋУПИЋ и РАДУЛОВИЋ

Posljednji pozdrav voljenom bratu i stricu

SAVU Nikovom MARTINOVIĆU

Neka ti je laka podlovćenska zemlja!

PETAR MARTINOVIĆ sa porodicom

Opraštamo se od

SAVA Nikova MARTINOVIĆA

Dragog i poštovanog prijatelja.

JOVAN MARTINOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

SAVU MARTINOVIĆU

S poštovanjem, GORAN ĐUKANOVIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav voljenom i iskrenom prijatelju

SAVO Nikov MARTINOVIĆ Počivaj u miru.

SLOBO KRIVOKAPIĆ sa porodicom

SAVO Nikov MARTINOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju, 21. novembra od 12 do 15 časova i 22. novembra od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju u Bajicama.

OŽALOŠĆENI: supruga MILEVA, sin BRANISLAV, ćerke NADA, NENA i BRANKA, brat PETAR sa porodicom, unučad i praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

Posljednji pozdrav

Od MARKA PEROVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav

857

SAVO MARTINOVIĆ

S poštovanjem, IRENA JANKOVIĆ

Posljednji pozdrav bratu

SAVO Nikov MARTINOVIĆ

RADOMIR Markov sa familijom

Posljednji pozdrav

SAVO MARTINOVIĆ

Subota, 22. novembar

Sa beskrajnom tugom i ljubavlju opraštamo se od našeg voljenog oca, đeda i tasta

868

SAVA MARTINOVIĆA

Tvoje ruke su nas vodile kroz život, tvoj glas nas je učio strpljenju, a tvoj osmijeh davao snagu i kad je bilo najteže. Otišao si tiho, onako kako si živio – skroman, dostojanstven, pun topline.

Zauvijek ćeš živjeti u svakom našem koraku, u svakoj rečenici koju si nas naučio, u svemu što jesmo. Hvala ti za svaku riječ, svaki pogled, svaki trenutak. Zauvijek ćeš biti naš najbolji đed. Tražićemo te u uspomenama, sjećanjima i pričama koje smo zajedno prepričavali.

Tvoji: BRANKA, LUKA, ISKRA i IGOR ČAVOR

Posljednji pozdrav dragom

SAVU

S tugom i poštovanjem se opraštamo od tebe. Bio si veliki prijatelj našoj porodici, za sve ti hvala. Počivaj u miru. ŽARKO sa porodicom

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju

SAVO Nikov MARTINOVIĆ

VASO LIPOVINA sa porodicom

853

855

846

Posljednji pozdrav voljenom i poštovanom kumu SAVU

DANICA-DAṤKA KALUĐEROVIĆ sa porodicom

Tvoj plemeniti lik će zauvijek ostati u našim srcima.

Neka tvoja dobra duša nađe vječni mir. Porodica MITROVIĆ 843

Posljednji pozdrav dragom prijatelju SAVU

MILOŠ i JELENA

MARINA, MILENKO, MLADEN i IRENA BOGOJEVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj jetrvi i strini

STANKI BOGOJEVIĆ

Subota, 22. novembar

Našem voljenom ocu

SAVU MARTINOVIĆU

Dragi tata, do posljednjeg trenutka vjerovali smo da ćeš još uvijek biti sa nama.

Ali, odlučio si da odeš.

A trebalo je da se boriš.

Naš život će sad biti drugačiji... jer bio si oslonac, kuća, dom.

Onaj koji je bio spreman da svojoj djeci da i pulsiranje krvi, posljednje što ima.

Bio si ćutljiv, ali sve što si rekao zvoni u nama. Odrasli smo sa važnim vrijednostima da budemo ljudi, prije svega.

Tvoje misli bile su u tvojim očima, punim sunca, punim razumijevanja...

Sad, uz ukus suza, bez mnogo riječi, moramo da prihvatimo da je kraj.

Naša srca uvijek će pratiti trag kome si nas ti ćuteći naučio.

Jer, ljubav nema riječi, ona je povezivanje duša gdje god da su.

Hvala ti za svaki trenutak.

Tvoji BRANISLAV, NADA, NENA i BRANKA

S tugom u srcu opraštamo se od svog voljenog djeda

SAVA MARTINOVIĆA

Život sa tobom bio je prepun ljubavi, pažnje i podrške. Znao si koliko te volimo, ali nikad nećeš znati koliko nam nedostaješ.

Tvoji MARKO i MATIJA

Posljednji pozdrav dragom ocu

PEĐI

Počivaj u miru.

VALENTINA i JOVAN sa majkom GORDANOM

S dubokom tugom i beskrajnom ljubavlju opraštam se od svog voljenog oca

SAVA MARTINOVIĆA

Čovjeka izuzetne plemenitosti i dobrote. Hvala ti, dragi tata... Za svu pažnju, brigu i nježnost kojom si me pratio kroz život.

Hvala ti za svaku misao mudrosti, čistote, nježnosti i dobrote kojom si me učio. Posebnu zahvalnost za sve trenutke koje si nesebično darivao mojim sinovima Marku i Matiji.

Hvala ti na beskrajnom razumijevanju i blagim riječima, velikoj ljubavi i toplini porodičnog doma koji si im pružio.

Učio si ih životnim vrijednostima, bio im oslonac i snaga podrške u prvim životnim koracima i svim trenucima njihovog odrastanja.

Nedostajaće nam tvoje tople riječi, tvoj zagrljaj, tvoja najdraža zajednička okupljanja koja si tako volio, kad smo zajedno i svi tu u tvom toplom domu. Praznina koju ostavljaš u našim srcima je neizmjerna...

Naše duše danas gorko jecaju... Neka te anđeli zagrle onako kako zaslužuješ...

874

875

Posljednji pozdrav dragom suprugu

SAVU

Mnogo godina u dobru i zlu dijelili smo lijepe trenutke zajedništva. Bio si čovjek velikog srca, pun dobrote. Počivaj u miru.

Supruga MILEVA

856

828

Posljednji pozdrav dragoj

Neka tvoja dobra duša nađe mir i spokoj kod tvojih voljenih Ivana i Boža. SLAVICA, MOMO i NELA ASANOVIĆ

851

Dragi PEĐA

Nijesmo mislili da ćemo se ovako brzo rastati. Tvojim odlaskom ostavio si veliku prazninu u našim srcima. Nadamo se da ćeš naći mir tamo gdje si pošao i želja nam je da te anđeli zauvijek čuvaju.

S tugom i bolom otac SAVO, maćeha NADA, braća DEJAN i IGOR

Voljenom tati

SAVO

Dragi Tajo, Kada tuga zavlada kao da sve stane i riječi postanu nijeme...

Strašno boli ovaj rastanak.

Boli praznina koja nikad neće biti popunjena. Boli nemogućnost da još nešto uradim za tebe. Bole riječi koje nismo rekli, a mogli smo.

Boli to što ćeš uvijek da mi fališ i što ćeš uvijek biti taj neko koji nedostaje.

872 Voljenom ocu

SAVU

Bio si oslonac, podrška i drug... Hvala ti za roditeljsku ljubav i pažnju koju si mi nesebično pružao.

Tvoj BRANO

S tugom u srcu opraštamo se od svog voljenog đeda

SAVA MARTINOVIĆA

Hvala ti, đede, za svaku priču, za svaki savjet i svu ljubav koju si nam nesebično poklanjao.

Tvoji MARKO, TIJANA i TEONA

Posljednji pozdrav babi i strini

MILUŠI PANTOVIĆ

Pamtićemo te po osmijehu i pominjati po dobru. Počivaj u miru. Od SAŠE i NATAŠE

MILUŠA PANTOVIĆ

Draga naša majko, bako…brižna i plemenita ženo. Po tradiciji si nas navikla da se ovih dana okupljamo na porodičnim slavljima, nama svima posebno značajnim i važnim. Okupila si nas i ove godine, ali bolnim i tužnim povodom. Ovog puta nas na kućnom pragu ne dočekuješ ti, raširenih ruku i razdraganog osmijeha. Sa tobom odlazi iskrena roditeljska ljubav, pažnja i briga. Neka tvoja blažena duša nađe smiraj u rajskim vrtovima.

Tvoji najmiliji: MIRA, BRANO, ACO, SOFIJA, VASILIJE, BILJANA i SLOBO

873

848

870

LJILJI

Voli te tvoja NEGRO

Tvoja kćerka NADA sa sinovima MARKOM i MATIJOM

825

Šest mjeseci je našoj majci

CICI VUČKOVIĆ

Gdje mi sada snivaš, majko, jel ti hladno, sad si sama, nedostaju mi ruke tvoje, gdje god gledam, svud je tama. Gdje li sada sjediš, majko, da li tamo ima ptica, dal si srećna kako pamtim lijepi osmijeh s dragog lica. S anđelima pričaš sada, da li tamo ima boja, pogledaš li ovdje dolje, gdje su tužna djeca tvoja.

Tvoje kćerke: LIDIJA i LJILJA

Četrdeset dana prođe od kako te nema draga

ĐINA

U našim srcima, mislima i našoj duši, ti ćeš biti uvijek sa nama.

Mnogo nedostaješ.

DRAGAN i IVANKA sa porodicom

Prošlo je četrdeset dana od smrti naše drage

ĐINE

Vrijeme koje prolazi ne briše tugu za tobom. Počivaj u miru.

Brat LJUBO sa porodicom

863

Dana 24 novembra, navršava se godina dana od kada nas je napuštila

DANICA Vasova JANKOVIĆ

Ostavila si trag koji vrijeme ne može izbrisati. Hvala ti na brizi, pažnji i ljubavi kojima si nas okupljala. Dok god živimo, živjećeš u našim srcima.

Tvoji: ćerke ZORICA i LJILJA sa porodicama, sinovi VESKO, MIĆKO, BRANO i ŽARKO sa porodicama

Subota, 22. novembar

Dana 23. novembra 2025. godine navršava se četrdeset dana od kada je u vječnost i nezaborav otišao naš voljeni

821

SPASOJE Jovanov OGNJENOVIĆ

Četrdesetodnevni pomen obilježićemo u krugu najuže porodice 22. novembra.

Praznina, tuga i bol za tobom su neprolazni.

860

DESE ĐURIČKOVIĆ

rođ. POČEK 27. 11. 2024 – 27. 11. 2025.

864

Nedostaje njen veseli, dragi lik i blagost, ljubav s kojom nas je dočekivala i pratila kroz život, a koji nam ostadoše najsvetiji znakovi pored puta. Ponosne smo na njenu dobrotu i plemenitost koju je nesebično pružala svima, a unučadima najviše. Porodica će u neđelju, 23. novembra posjetiti njenu vječnu kuću na groblju Zagorič.

Njene ŠĆERI i UNUČAD

Dana 22. novembra 2025. navršava se godina tuge i bolnog sjećanja od kada nas je napustio naš

JOVO Bogdanov PAVIĆEVIĆ

Naš dragi, brižni i nadasve časni brat, stric, ujak i deda.

Svoj život i ljubav posvetio je nama i živjeće uvijek u našim srcima i s anđelima, zauvijek ponosni što smo ga imali.

Tvoji: sestra DRAGICA, bratanić DARKO, sestrić SRĐAN, snaha SANJA i unuka MAGDALENA

820

Tvoji: RANKA, VLADO, ACO, ALEKSA i SANDRA

883

Sjećanje

MILAN R. RADOIČIĆ 22.11.1995–2025 S ljubavlju i tugom. PORODICA

Prođe najtužnija godina bez naše voljene majke i bake

Naš tihi heroj

DESA MUGOŠA

Majko, tvoja je odsutnost kao sumorno nebo prevučeno preko svih mojih dana. Koraci su teški. Uz tebe je život imao drugačiji smisao – sve je bilo lakše i ljepše kada se dijelilo s tobom. Bila si izvor moje snage, inspiracija za istrajnost, uzor nježnog majčinstva. U svima si nalazila nešto dobro i vrijedno, jer si bila satkana od dobrote i vrijednosti, bez trunke zla. Bila si majka ne samo nama, svojoj djeci, nego i prijateljima i rodbini… Dijelila si dok tebi manje ostane, brinula o zdravlju drugih, a o svome ćutala. Kao od stijene, od tebe su se odbijale tuđe nepravde.

Iako nevješta putovanjima, prešla si okean dva puta da pokažeš kako strah od leta i nepoznatog nije ništa naspram tvoje ljubavi.

Ni jezik ti nije bio prepreka da mojoj djeci urežeš najljepše uspomene i ostaviš pečat najdublje ljubavi. Neizmjerna dobroto naša, do neba voljena i poštovana, živjećeš kroz nas dok postojimo.

Kćerka ŽANA, LEONA, ALEX i JUSTIN

Dana 22. novembra 2025 navršava se godina kako nas je napustio moj brat i dvije godine i tri mjeseca od odlaska moje sestre

MILOŠ-Miroja i DARINKE-Vitane RADULOVIĆ PEJOVIĆ

Mjeseci prolaze ali bol i praznina u mom srcu ostaju, i tako će biti dok sam živ.

Vaš brat VELIZAR RADULOVIĆ sa porodicom

Dvije godine su od smrti našeg voljenog

DRAGUTINA Mihaila ĐURIĆA

Vrijeme prolazi, ali tuga i sjećanje ostaju. Danas te se s ljubavlju sjećamo. Tvoja porodica ĐURIĆ

MILOŠ RADULOVIĆ

Godina je prošla otkako te nema, tata, ali svaki nas dan nešto podsjeti na tebe. Nedostaješ nam, ali te čuvamo u pričama, uspomenama i svemu što si nas naučio. Volimo te zauvijek.

Navršava se godina otkako si nas napustio. Tvoje mjesto u našem domu i dalje je tu – tiho, ali ispunjeno sjećanjima. Sa tugom, ali i ponosom mislimo na čovjeka kakav si bio: miran, čestit i pažljiv. U mislima si nam svakodnevno, u riječima koje razmjenjujemo i u vrijednostima koje si nam ostavio.

Tvoje MILICA i MAJA

MILOŠ RADULOVIĆ

TVOJA PORODICA 838

Jedanaest je godina

SJEĆANJE

MAŠO

Ne boli vrijeme koje prolazi već praznina koju si ostavila.

TVOJI NAJMILIJI

Četrdeset dana je od smrti našeg

Prolaze minuti, sati, dani, ali tebe još uvijek nema. Nema te da nam kažeš kako dalje bez tebe. Dobri naš đede. Nedostaju nam tvoji savjeti, tvoja pažnja, tvoja nesebična ljubav prema nama. Nedostaje nam sve tvoje. Bio si neko ko je najmanje pažnje posvećivao sebi da bi nama bilo što bolje i ljepše. Imati tebe za oca, đeda, svekra bila nam je velika čast i ponos. Hvala ti, naš đede, za sve dobro u životu što si nam pružio jer ti drugačije nijesi umio. Teško nam je bez tebe, ali moramo jer bi i ti to tako želio. Nema toga vremena koje može izbrisati sjećanja na tebe, tvoj plemeniti lik, časni i pošteni život. Hvala ti, veliki čovječe.

Tvoji: sin DARKO, snaha ANA, unučad STEFAN, FILIP i SARA

830

Četrdeset dana je od smrti mog supruga

Skoro šezdeset godina našeg zajedničkog života bile su prepune pažnje, poštovanja i brige jedno prema drugom. Stvorili smo porodicu pored koje smo osjetili svu ljubav svijeta. U svakom našem okupljanju osjećamo tvoje prisustvo, suze krijemo jedni od drugih, tvoje ime izgovaramo s ponosom.

Počivaj u miru a mi ćemo zajedno patiti za tobom.

Subota, 22. novembar

IN MEMORIAM

22. 11. 2023 – 22. 11. 2025.

Život stao u jednom trenutku, ispusti svoju plemenitu dušu, moj Peko. A meni je bez tebe svaki dan ispunjen bolom i prazninom.

Supruga MIKA

Majko, devetnaest godina je prošlo, a ni dan nije prošao LEPA

Otrgnuta od života, oteta od nas. Volimo te i čuvamo te živu u svakom smijehu, u svakoj radosti. Bila si sreća i svjetlost, snaga i suština. NEMANJA i NELICA s porodicama

Prođe četrdeset dana od smrti mog voljenog oca

Nedostaješ nam u svakom trenutku, u svakoj radosti koju bi smo podijelili sa tobom, u svakoj tišini koja nas podsjeti da nijesi više sa nama. Fali nam tvoj poziv, tvoj glas. Dobro moje. Nedostaješ nam.

831

Tvoja kćerka MIRA MILJANIĆ sa porodicom

MITRA

Tvoja BELA

MITRA

PEKO Nikolin SJEKLOĆA

BOJANA M. ĆERANIĆ

MILORAD M. ĆERANIĆ

1935–2025. 1935–2018.

Danas, kada se navršava pola godine bez majke i sedam godina bez oca, srce pamti i više nego što riječi mogu da izgovore.

Vrijeme prolazi, ali ne donosi zaborav. Naprotiv, što vas duže nema, to ste dublje u našim srcima. Dom bez vas nije isti dom.

Tišina vas doziva, uspomene vas vraćaju, srce vas traži u svakom trenutku koji želimo da podijelimo sa vama.

Hvala vam što ste nas voljeli tako da ta ljubav traje i poslije života.

Hvala za putokaze koje ste nam ostavili, za snagu koju ste ugradili u nas.

Nema dana bez misli o vama. Niti dana da vam nismo zahvalni što ste baš vi bili naši roditelji.

S ljubavlju, tugom i ponosom, vaši sinovi

40 je dana od smrti

ČOLEVIĆA

ZORAN, DRAGAN i MLADEN sa porodicama

880

Dana 23. novembra 2025. navršava se četrdeset dana od smrti naše drage

KSENIJE Miodraga GOGIĆ rođene KALUĐEROVIĆ

Obavještavamo rođake, kumove i prijatelje da ćemo tog dana u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću na gradskom groblju Zagorič.

Ožalošćene porodice GOGIĆ i KALUĐEROVIĆ

Četiri godine od kada nije sa nama

RAJKO LAGATOR

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu i bol za tobom. Dobrota tvoje duše i plemenitost se nikad ne zaboravljaju. Brate, počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Tvoj brat VESKO sa porodicom 865

Navršava se četiri godine od smrti našeg strica

RAJKA

Striko Rajko, čuvamo uspomene na zajedničke trenutke koji se ne mogu izbrisati.

Vrijeme prolazi ali ljubav i zahvalnost ostaju. Neka ti je vječna slava i mir. Zauvijek si sa nama.

Tvoji DUŠAN i FILIP

Navršava se četiri godine od kada nije sa nama moj brat

RAJKO LAGATOR

Tvojim odlaskom izgubila sam veliku bratsku ljubav, dobrotu i pažnju. Tuga i bol za tobom ne prolaze.

S ponosom ću čuvati uspomenu na tebe.

Tvoja sestra MILKA sa porodicom

881

879

Dragi naši roditelji

MILOVANA

Mog starijeg druga i prijatelja.

DRAGAN GRUJIČIĆ

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

VANjA pUstAh I jA

REDAKCI jsKI

KOLEGI jUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI jA jOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ

politika

sRđAN pO pOVIĆ ekonomija

jELENA MARtINOVIĆ društvo

jOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA sEKULIĆ hronika podgorice

jOVAN tERZIĆ arena

sLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija

LOGOtIp pOBjEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

pORtAL pOBjEDE

Urednik

BOjAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA pO pOVIĆ

OBjEKtIV

Urednica

MARI jA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova pobjeda“ - podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

GLAVNI GRAD PODGORICA GRADONAČELNIK

Komisija za vođenje postupka po javnom pozivu za obavljanje administrativno - tehničkih poslova u Omladinskom klubu

Na osnovu člana 11 stav 3 alineja 1 Odluke o osnivanju i načinu funkcionisanja Omladinskog kluba Glavnog grada – Podgorice (,,Službeni list CG – opštinski propisi”, broj 66/23), Komisija za vođenje postupka po javnom pozivu za obavljanje administrativno-tehničkih poslova u Omladinskom klubu, obrazovana rješenjem broj 01-018/24-270 od 19.09.2024. godine, raspisuje ponovljeni

J A V N I P O Z I V za povjeravanje obavljanja administrativno-tehničkih poslova u Omladinskom klubu radnog naziva ,,Ubli”

Pozivamo sve nevladine organizacije koje sprovode omladinsku politiku, studentske ili učeničke parlamente, omladinske organizacije i druga pravna lica koja se bave omladinskim radom i sprovode omladinsku politiku (u daljem tekstu: omladinski subjekt), koji imaju sjedište i obavljaju djelatnost na teritoriji Glavnog grada da podnesu prijave za povjeravanje obavljanja administrativno-tehničkih poslova u Omladinskom klubu radnog naziva „Ubli“. Javni poziv se ponavlja jer na prethodni Javni poziv za povjeravanje obavljanja administrativno –tehničkih poslova u Omladinskom klubu radnog naziva ,,Ubli” broj 01-018/25-6097/1 od 31.10.2025. godine nije bilo pristiglih prijava.

Omladinski klub radnog naziva ,,Ubli” se nalazi u Ublima (Kuči),LN br. 745, na katastarskoj parceli br. 2641, površine 60 m2.

Prioritetna oblast za koju je Omladinski klub osnovan odnosi se na učešće i osnaživanje mladih u ruralnim zajednicama, odnosno aktivnosti usmjerene na podsticanje učešća mladih u društvenom životu, razvoj njihovih vještina i stvaranje mogućnosti za kvalitetno provođenje slobodnog vremena u ruralnim sredinama.

Administrativno-tehnički poslovi potrebni za redovno funkcionisanje Omladinskog kluba podrazumijevaju: svakodnevni rad u Omladinskom klubu u skladu sa propisanim radnim vremenom; rad na sprovođenju omladinskih aktivnosti u skladu sa potrebama i interesovanjima mladih, kao i odobrenim planovima omladinskog subjekta; rad na sprovođenju omladinskih aktivnosti u skladu sa Planom rada omladinskog subjekta u oblasti za koju se klub osniva; poslovi koji se odnose na ustupanje prostora Omladinskog kluba radi realizacije planova aktivnosti za mlade (nacionalnog i lokalnog akcionog plana) i sačinjavanje polugodišnjeg izvještaja o radu, sa revidiranim predlogom aktivnosti za naredni period u skladu sa potrebama i interesovanjima mladih. Radno vrijeme Omladinskog kluba je pet dana nedjeljno, u minimalnom trajanju od po četiri sata.

Omladinski subjekat ne može koristiti Omladinski klub za ostvarivanje profita.

Omladinski subjekat se može prijaviti na ovaj javni poziv pod uslovom da:

- ima sjedište i obavlja djelatnost u Glavnom gradu;

- je upisan u registar nadležnog organa;

- nije korisnik prostora u vlasništvu Glavnog grada po drugom osnovu;

- nema poslovni prostor u svom vlasništvu;

- nema dospjelih, a neizmirenih obaveza po osnovu poreza ili po osnovu lokalnih javnih prihoda Glavnog grada.

Komisija utvrđuje rang listu, rukovodeći se bodovanjem prijava po osnovu sljedećih kriterijuma:

➢ Opšti kriterijumi:

- Plan rada omladinskog subjekta u oblasti za koju se klub osniva – od 1 do 10 bodova;

- Broj članova i stručnih lica u organizaciji iz oblasti omladinskog rada i omladinske politike – od 1 do 5 bodova;

- Broj realizovanih projekata i aktivnosti na teritoriji Glavnog grada sa prikazom ut rošenih sredstava u posljednje dvije godine – od 1 do 5 bodova

Pod stručnim licem, u smislu Odluke o osnivanju i načinu funkcionisanja Omladinskog kluba Glavnog grada – Podgorice, podrazumijeva se lice koje ima najmanje tri godine iskustva u sprovođenju projekata i aktivnosti iz oblasti omladinske politike.

➢ Posebni kriterijumi:

- Broj podržanih i realizovanih projekata i aktivnosti u saradnji sa Glavnim gradom – od 1 do 3 boda;

- Iznos sredstava opredijeljenih za opremanje Omladinskog kluba – od 1 do 3 boda.

Uz prijavu na javni poziv, omladinski subjekat prilaže:

- kopiju rješenja o upisu u registar nadležnog organa; - kopiju osnivačkog akta i statuta omladinskog subjekta;

- Plan rada omladinskog subjekta sa kojim konkuriše na javni poziv;

- podatke o iskustvu zaposlenih iz oblasti omladinskog rada i omladinske politike (kopije ugovora o radu, ugovora o djelu, kao i ugovora o volonterskom radu i CV);

- Izvještaj o realizovanim projektima na teritoriji Glavnog grada sa prikazom utrošenih sredstava u prethodne dvije godine;

- Izvještaj o podržanim i realizovanim projektima i aktivnostima u saradnji sa Glavnim gradom, ukoliko ih ima;

- Potvrdu da nema dospjelih, a neizmirenih obaveza po osnovu lokalnih javnih prihoda; - Ovjerenu izjavu lica ovlašćenog za zastupanje i predstavljanje omladinskog subjekta da omladinski subjekat ne posjeduje prostor po osnovu sticanja prava na korišćenje prostora u vlasništvu državnih i lokalnih organa, kao ni javnih službi po bilo kom osnovu;

- Dokaz da nema poslovni prostor u svom vlasništvu.

Omladinski subjekti dužni su da prijavu za obavljanje administrativno-tehničkih poslova i Plan rada omladinskog subjekta za odnosnu godinu podnesu na propisanim obrascima objavljenim na sajtu Glavnog grada (Obrazac 1 i Obrazac 2)

Prijava na javni poziv sa propisanom dokumentacijom podnosi se Komisiji u zatvorenoj koverti u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja ovog javnog poziva. Na prednjoj strani koverte stavlja se naznaka: ,,Prijava za obavljanje administrativno-tehničkih poslova u Omladinskom klubu - NE OTVARAJ”, dok se na poleđini koverte navodi naziv i sjedište, odnosno ime, prezime i adresa podnosioca.

Prijave se podnose na adresu:

GLAVNI GRAD PODGORICA

Komisija za vođenje postupka po javnom pozivu za obavljanje administrativno -tehničkih poslova u Omladinskom klubu Ul. Njegoševa br. 20 (zgrada gradskog parlamenta) Podgorica

Neblagovremenu dokumentaciju Komisija vraća omladinskom subjektu neotvorenu. Komisija vrši otvaranje blagovremeno podnijete zapečaćene koverte na prvoj sjednici nakon isteka roka za podnošenje prijava. Ako utvrdi da omladinski subjekat nije dostavio svu traženu dokumentaciju, Komisija ga poziva da nedostatak otkloni najkasnije u roku od 3 (tri) radna dana od dana prijema poziva. Ukoliko omladinski subjekat ne otkloni nedostatak u ostavljenom roku, Komisija će prijavu odbaciti kao nepotpunu.

Informacije o svim pitanjima od značaja za učešće na Javnom pozivu mogu se dobiti svakog radnog dana na broj telefona: 020/447-183 i/ili putem e-maila: biljana.guresic@podgorica.me Ovaj Javni poziv objaviće se na internet stranici Glavnog grada (https://podgorica.me) i u jednom dnevnom štampanom mediju koji izlazi na teritoriji Crne Gore.

Broj 01-018/25-6097/2 U Podgorici, 21.11.2025. godine

Biljana Bošković, s.r. Predsjednica Komisije

Subota, 22. novembar 2025.

HI“POLIEX” AD Berane

Broj: 4144/2

Datum: 21.11.2025.g.

Na osnovu člana 134,135,136,142 Zakona o privrednim društvima (“Sl. List CG” broj 65/20, 146/21 i 4/24), člana 15, 18 i 22 Statuta HI “POLIEX” AD Berane broj 4134 od 28.11.2023. godine, Odbor direktora Društva na sjednici održanoj dana 21.11.2025. godine, pod tačkom 2. Dnevnog reda donosi: ODLUKU O SAZIVU REDOVNE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA

HI “POLIEX” AD BERANE

Skupština će se održati dana 22.12.2025. godine sa početkom u 10,00 časova u sjedištu Društva na Polici kod Berana.

Identifikacija akcionara i potpisivanje spiska akcionara će početi istog dana u 8,00 časova.

Za Skupštinu se predlaže sljedeći: DNEVNI RED

1. Upoznavanje sa jedinstvenim spiskom akcionara dostavljenim od Centralne Depozitarne Agencije

2. Razmatranje i usvajanje Zapisnika sa XXII Redovne sjednice Skupštine akcionara Društva, održane dana 27.12.2024.g.

3. Razmatranje i usvajanje godišnjih finansijskih iskaza Izvještaja o poslovanju Društva za 2024. godinu

4. Razmatranje i usvajanje Izvještaja Revizora o poslovanju Društva za 2024. godinu

5. Donošenje Odluke o imenovanju Revizora Društva za 2025.g.

6. Donošenje Odluke o razrešenju članova Odbora direktora Društva

7. Donošenje Odluke o imenovanju članova Odbora direktora Društva

8. Donošenje Odluke o utvrdjivanju naknada za rad članova Odbora direktora Društva

9. Donošenje odluke o izmjeni I dopuni Statuta

10. Donošenje odluke o raspodjeli dobiti Društva

11. Razno

Odluke po svim tačkama dnevnog reda donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića, ukoliko je na sjednici prisutno najmanje 50% ukupnog broja akcija sa pravom glasa. Sve akcije HI “POLIEX” AD Berane su obične akcije, a svaka akcija daje pravo na jedan glas.

Akcionari mogu ovlastiti drugo lice da učestvuje glasa na Skupštini kao njihov punomoćnik. Potpis na punomoćju mora biti ovjeren u skladu sa zakonom. Punomoćje se može opozvati, a smatraće se opozvanim ako akcionar naknadno izda drugo punomoćje ili lično glasa na sjednici. Akcionari mogu ostvariti pravo glasa i bez prisustva sjednici, dostavljanjem uredno popunjenog i zakonski ovjerenog glasačkog listića na adresu Društva, Polica bb, Berane, najkasnije do dana održavanja Skupštine do 09:00 časova. Samo blagovremeno dostavljeni i uredno popunjeni glasački listići biće uzeti u obzir. Akcionari mogu dobiti dodatne informacije, izvršiti uvid u materijale i predloge odluka u sjedištu Društva, svakim radnim danom od 07:00 do 15:00 časova. Predsjednik Odbora Direktora Vujisić Ivan

Na osnovu člana 7 stav 2 Odluke o uslovima, načinu postupku za dodjelu opštinske Nagrade „3.Januar“ („Sl.list RCG–Opštinski propisi“ br. 30/07 i „Sl.list CG–Opštinski propisi“ br.40/10), Skupština opštine Bijelo Polje objavljuje: O B A V J E Š T E NJ E o predlaganju kandidata za dodjelu opštinske Nagrade „3. Januar“ za 2025. godinu Nagrada Opštine „3. Januar“, kao oblik javnog priznanja Opštine dodjeljuje se svake godine za najbolja ostvarenja, postignute rezultate i doprinos razvoju Opštine, na privrednom, naučnom, prosvjetnom, zdravstvenom, kulturnom, sportskom i drugim oblastima društvenog života, pojedincima, organima, organizacijama zajednicama. Nagrada se dodjeljuje pojedincima i pravnim licima sa teritorije Opštine Bijelo Polje. Nagrada se može dodjeljivati pojedincima koji ne žive na području Opštine Bijelo Polje, ako njihova ostvarenja imaju poseban značaj za Opštinu. Izuzetno, kada za to postoje značajni razlozi Nagrada se može dodijeliti posthumno. Pravo predlaganja kandidata za Nagradu imaju: građanin, grupe građana, privredna društva, javne službe, nevladine organizacije drugi subjekti. Predlozi za Nagradu dostavljaju se u pisanoj formi sa obrazloženjem i dokumentacijom na osnovu koje se može ocijeniti vrijednost ostvarenih rezultata koji se predlažu za Nagradu. Predlozi se dostavljaju Skupštini opštine Bijelo Polje - Žiriju za dodjelu Nagrade najkasnije do 10. decembra 2025. godine. Broj: 02-016/25-463 Bijelo Polje, 20.11.2025.godine SKUPŠTINA OPŠTINE BIJELO POLJE

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu najvRednije naGRade dO Sada!

2x TELEFON

iPhone 17

Pro Max + pretplata

Urban Move 1

2x TELEFON

Samsung Galaxy

S25 EDGE + pretplata

Urban Move 1

2x TELEFON

Samsung Galaxy

S25 ultra + pretplata

Urban Move 1

PRAVILA

NAGRADNE IGRE

2x TELEVIZOR

TV Samsung QE65 + pretplata

Move Box 4.2

Limited edition

Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati svakodnevno kuponi, počev od 24. 11. 2025. (kupon broj 1), završno sa 26. 01. 2026. godine (kupon broj 60). Biće objavljeno 60 (šezdeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5, 6… 46, 47, 48, 49... 60).

Učesnik je dužan da sakupi šest kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 ili 4, 5, 6, 7, 8 i 9 … ili 46, 47, 48, 49, 50 i 51). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od šest (6) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kuponi u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po jednu od nagrada). Imena prva četiri dobitnika biće izvučena 23. decembra 2025. godine, u 13 h, a imena druga četiri dobitnika biće izvučena 29. januara 2026. godine u 13 h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi se vraćaju i učestvuju i za naredno izvlačenje.