Poneđeljak, 6. oktobar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21487 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
VRIJEĐALI GA, PA PESNICAMA U GLAVU: Petnaestogodišnjaka iz Sarajeva vršnjaci brutalno pretukli u Podgorici, policija najavila krivične prijave protiv dvojice maloljetnika
KOMENTAR
Piše: Miodrag VLAHOVIĆ
NASTAVAK OBRAČUNA KRIMINALNIH
KLANOVA: Tijelo muškarca pronađeno u autu, policija utvrđuje okolnosti novog zločina
Ubijen visokorangirani pripadnik škaljarskog klana na plaži Trsteno
Nije rješenje u snižavanju starosne granice krivične odgovornosti. Djecu ne treba tretirati kao odrasle počinioce, već sistem mora dosljedno primjenjivati postojeće zakone, jačati rad centara za socijalni rad, škole i porodice i obezbijediti prevenciju i resocijalizaciju –kaže Miloš Vukčević
O MENTALNOM ZDRAVLJU IZMEĐU STRAHA I HRABROSTI: Intervju sa dr Aleksandrom Popovićem, direktorom Klinike za psihijatriju ,,Dr Dušan Kosović“ u Podgorici Društvo koje stigmatizuje pomoć, normalizuje patnju
NI RIJEČI IZ SDT: Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici donio odluku za uhapšene u „velikoj“ akciji Tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja
INTERVJU: Igor Crnadak, potpredsjednik Partije demokratskog progresa i šef poslaničkog kluba te stranke u Narodnoj skupštini bh. entiteta Republika Srpska Zahvaljujući
Bilo bi dobro da u Sarajevu razumiju da se, zbog korumpiranog režima, Republika Srpska nalazi u najvećoj institucionalnoj krizi. Taj režim je raselio narod i odveo nas u tešku međunarodnu izolaciju. Nema tu nekakvog trijumfa, kako kažu, države Bosne i Hercegovine nad RS. Zato ih još jednom pozivam da ne zloupotrebljavaju aktuelnu situaciju
Predavač na Fakultetu za međunarodne studije na Univerzitetu Džons Hopkins smatra da je najveća odgovornost na Crnoj Gori da sprovede reforme
Crne Gore EU je i
u interesu Srbije, ali Vučić to vidi kao prijetnju
PODGORICA - Evropska unija (EU) mora preuzeti odgovornost za situaciju na Zapadnom Balkanu, ukoliko želi da bude akter na međunarodnoj sceni, ocijenio je predavač na Fakultetu za napredne međunarodne studije na Univerzitetu
Džons Hopkins, Edvard P. Džozef
On je, u intervjuu agenciji MINA na marginama 2BS Foruma u Budvi, kazao da je članstvo Crne Gore u Uniji izuzetno značajno i za Uniju i za državu, navodeći da je najveća odgovornost na Crnoj Gori koja treba da sprovede reforme, podigne nivo političke kulture i pokaže jedinstvo. Džozef je, komentarišući rasprave u kojima se postavlja pitanje kako Evropa može da odgovori na velike izazove na globalnoj sceni, istakao da je za EU posebno važan region Zapadnog Balkana. Prema njegovim riječima, EU ima važnu ulogu u rješavanju krize u Ukrajini i ruske agresije, ali nije u moći Unije da samostalno riješi tu krizu. „Realnost je da u tom dijelu EU zavisi od Sjedinjenih Država (SAD)“.
- Međutim, ovdje na Balkanu, EU može i treba da pokaže snagu - rekao je Džozef, dodajući da je upravo to i očekivanje administracije američkog predsjednika Donalda Trampa
Na pitanje kakav je trenutni pristup EU prema regionu Zapadnog Balkana, Džozef je naglasio da smatra da Unija ne radi dovoljno.
- Nikada Balkan nije bio dovoljno visoko na listi prioriteta EU, i to je velika greška - kazao je Džozef.
On je istakao činjenicu da je Balkan dio Evrope i da je zbog toga odgovornost za stanje u regionu prije svega na EU. Prema njegovim riječima, do sada je bilo previše oslanja-
INTERVJU: Igor Crnadak, potpredsjednik Partije demokratskog progresa poslaničkog kluba te stranke u Narodnoj skupštini bh. entiteta Republika
PODGORICA - Uprkos najavama da će bojkotovati vanredne predsjedničke izbore u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) smijenjenog entitetskog predsjednika Milorada Dodika ove sedmice je saopštio da će njegova stranka ipak učestvovati u izbornoj trci zakazanoj za 23. novembar, te da će Siniša Karan biti zajednički kandidat njihove koalicije.
Bilo bi dobro da u Sarajevu razumiju da se, zbog korumpiranog režima, Republika Srpska nalazi u najvećoj institucionalnoj krizi. Taj režim je raselio narod i odveo nas u tešku međunarodnu izolaciju. Nema tu nekakvog trijumfa, kako kažu, države Bosne i Hercegovine nad RS. Zato ih još jednom pozivam da ne zloupotrebljavaju aktuelnu situaciju
nja na SAD u rješavanju najtežih kriza.
Džozef smatra da su masovni protesti u Srbiji pitanje odgovornosti vlasti prema građanima, što je, kako je podsjetio, jedna od suštinskih evropskih vrijednosti
- Dešavalo se i da članice EU sabotiraju interese regiona Zapadnog Balkana - kazao je Džozef, ukazujući na primjer kada je Francuska dodala nove zahtjeve za Sjevernu Makedoniju i nakon promjene imena.
Prema njegovim riječima, to je samo jedan od mnogo primjera kada EU ili njene članice nijesu imale adekvatnu reakciju na događaje u regionu.
Na pitanje da li to znači da je Zapadni Balkan svojevrsni test za EU i prilika da se postavi i pokaže kao akter na međunarodnoj sceni, Džozef je odgovorio potvrdno.
Prema njegovim riječima, o „strateškoj autonomiji“ koju u posljednje vrijeme pominju pojedini evropski lideri ne može se govoriti ako ne mogu da riješe probleme u svom dvorištu.
- Želiš da budeš nezavisan, a opet si zavisan od SAD u vlastitom dvorištu - kazao je Džozef.
Kako je istakao, za EU je izvodljivo da utiče na situaciju na Zapadnom Balkanu, jer tu nema država poput Rusije, nema država sa nuklearnim oružjem ili ogromnom vojskom, niti energetskih giganata. Kako je dodao, Srbija je najveća država u regionu, ali nema niti jedan od tih kapaciteta.
- Ako EU ne može riješiti probleme ovdje gdje joj je to izvodljivo, kako će onda igrati globalnu ulogu - upitao je Džozef
Na pitanje što je glavna prepreka EU da se efikasnije pozabavi regionom Zapadnog Balkana, Džozef je rekao da je glavna to nedostatak volje, ali i da se EU previše oslanja na SAD. R. P.
Siniša Karan se, inače, nalazi na crnoj listi Kancelarije za kontrolu strane imovine američkog ministarstva finansija, i to zbog učestvovanja u organizovanju proslave neustavnog dana entiteta RS. Potpredsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) i šef poslaničkog kluba te stranke u Narodnoj skupštini entiteta RS Igor Crnadak za Pobjedu kaže da nije iznenađen promjenom stava SNSD-a i Milorada Dodika, jer je to „njihova uobičajena praksa“.
– Na taj način su ponizili i našu najvažniju instituciju, Narodnu skupštinu Republike Srpske, tako što su stotine zakona, odluka i zaključaka usvojili, a nikad ih nijesu sproveli. Umjesto toga su, zarad ličnih interesa, njima trgovali.
Sa druge strane, suštinski, SNSD nije mijenjao odluku: nakon presude Miloradu Dodiku i njegove smjene sa mjesta predsjednika RS, znali su da će ići na izbore. U međuvremenu, gledali smo podizanje tenzija, nastavak sukoba i podjela u narodu, te uobičajene optužbe na račun opozicije. Sve je to bilo u funkciji pripreme Dodika za predizbornu kampanju – kaže Crnadak za Pobjedu.
POBJEDA: Može li se onda ovaj potez tumačiti kao „kapitulacija politike SNSD-a pred institucijama države Bosne i Hercegovine“, kako to tvrdi Socijaldemokratska partija BiH?
CRNADAK: Bilo bi dobro da u Sarajevu razumiju da se, zbog korumpiranog režima, Republika Srpska nalazi u najvećoj institucionalnoj krizi. Taj režim je raselio narod i odveo nas u tešku međunarodnu izolaciju. Nema tu nekakvog trijumfa, kako kažu, države Bosne i Hercegovine nad RS. Zato ih još jednom pozivam da ne zloupotrebljavaju aktuelnu situaciju.
POBJEDA: Kako je zloupotrebljavaju?
CRNADAK: Pričajući o kapitulacijama i trijumfima. Niko neće dozvoliti da se Republika Srpska oslabi i redukuje svoj kapacitet. Naša dejtonska pozicija, teritorija, imovina, zaštitni mehanizmi poput entitetskog glasanja ne smiju se ugrožavati kroz rješavanje krize. To je nedopustivo.
POBJEDA: Predsjednik Vaše Partije demokratskog progresa Draško Stanivuković potvrdio je da PDP neće učestvovati na izborima. „Mi nismo seoske varalice i kokošari koji danas kažu jedno, a već sjutra to ne važi“, kazao je Stanivuković. Zbog čega tačno PDP bojkotuje izbore?
CRNADAK: To je odluka vrha PDP-a sa kojom od početka nisam saglasan.
POBJEDA: Zašto?
CRNADAK : Zato što smatram da ona direktno pomaže Dodiku i koaliciji okupljenoj oko SNSD. Time se kontaminiraju predstojeći izbori, birači se odvraćaju od glasanja i višestruko se nanosi šteta svim snagama koje žele promjene. Nadam se da će vrh PDP-a promijeniti svoj stav. Ako isti autokratski režim vlada dva-
deset godina i ako se pojavi šansa da se to prekine, onda postoje samo dvije strane: oni koji žele to da zaustave i oni koji žele da se ta politika nastavi.
Pored toga, siguran sam da je bojkot neprovodiv: skoro svi članovi i simpatizeri PDP-a, bez obzira na stav vrha partije, glasaće za promjene, što je razlog više da se odluka o bojkotu promijeni.
POBJEDA: Dobro, ali što to onda znači? Napustićete PDP ili ostajete potpredsjednik?
CRNADAK: Republika Srpska je trenutno bez predsjednika, Narodna skupština je srozana, Vlada RS tek čeka odluku Ustavnog suda da li je zakonita. U tim izuzetno teškim uslovima za RS, moramo malo sačekati sa turbulencijama unutar opozicije, pa i unutar stranaka. Biće vremena za to.
POBJEDA: Dakle, ne napuštate PDP?
CRNADK: Polako, tek ćemo vidjeti ko će što napuštati, raspuštati i slično. Odluka vrha PDP-a je da formira nekakav pokret, čija politika uopšte nije jasna, i u kojem će glavnu ulogu imati bivši
najviši funkcioneri režima. Dakle, PDP pod svojim imenom neće ići na sljedeće izbore. Konfuzija je ogromna. POBJEDA: Na predsjedničke izbore u entitetu RS opozicija izlazi sa zajedničkim kandidatom. Kakve su im šanse, da li biste se usudili da prognozirate?
CRNADAK: Da, opozicija na izbore izlazi sa jednim kandidatom, Brankom Blanušom Pred nama je svojevrsni referendum: 23. novembra građani RS odgovoriće na pitanje jesu li za to da se politika korupcije, izolacije i razaranja našeg društva nastavi po modelu prethodnih dvadeset godina ili žele da se to prekine i da politika Republike Srpske bude mir, stabilnost, razvoj i normalan život, bez straha za svakog građanina.
Uvjeren sam da su šanse za promjene i preokret u Republici Srpskoj ogromne, ali i da neće biti lako: Dodikov SNSD ima sve poluge sistema u svojim rukama, uključujući užasnu propagandnu mašineriju na čelu sa RTRS. POBJEDA: Što bi se promijenilo ako bi opozicija na tim izborima zaista pobijedila?
Republika Srpska
CRNADAK: Sve bi se promijenilo.
POBJEDA: Što tačno?
CRNDAK: Prvo, budžet predsjednika RS bio bi smanjen sa 77 na 15-20 miliona maraka. Dodikov budžet rasipnički je i jedan je od najvećih simbola dosadašnjeg načina vladanja, u kojem je o svemu odlučivao jedan čovjek. Obuzdala bi se korupcija, koja je u Republici Srpskoj rekordna; oslobodile bi se institucije i politički ambijent za rad pravosuđa... Pobjeda opozicije dovela bi do demokratizacije i profesionalizacije javnog tv servisa, što je takođe jedna od promjena koja bi se veoma brzo desila. U RS mora doći do totalne promjene. Društvo mora da razumije da živjeti bez slobode nije normalno, da je neprihvatljivo da RS nikada do sada nije imala nijednu presudu za visoku korupciju i da pojam odgovornosti ne postoji. Svako radi što hoće.
POBJEDA: Kako vidite stav službenog Beograda u odnosu na vanredne predsjedničke izbore u entitetu RS?
CRNADAK: Za sada nema vidljivog uplitanja, što je dobro. Nadam se da će tako i ostati. Sjećam se jedne od prvih izjava predsjednika Srbije kada je počeo rasplet oko suđenja Dodiku: rekao je da Beograd neće prihvatiti nikakve nametnute i oktroisane predsjednike i da će sarađivati samo sa onima koji pobijede na izborima.
Mi smo jedan narod, između Srbije i Republike Srpske ogromna je emocija i prirodno je da smo zainteresovani za to što se dešava sa druge strane Drine. Ipak, na izborima 23. novembra, u RS će odlučivati narod i ko god da pobijedi, ima obavezu da razvija najbolje odnose sa institucijama Srbije.
POBJEDA: Dodik je glavni partner Beograda u RS ili mu, u tom smislu, „sreću kvari“ predsjednik Vaše stranke Draško Stanivuković?
CRNADAK: Beogradu je partner onaj ko je na vlasti i tako mora biti. Ostalo bi bilo pogrešno. Istina je, pritom, da je zvanični Beograd na prošlim izborima podržao kandidate Dodikovog SNSD-a. U Banjaluci, na završnom predizbornom mitingu, bila je prisutna velika delegacija Srpske napredne stranke, predvođena tadašnjim premijerom Srbije Milošem Vučevićem. Ali, to naša realnost.
POBJEDA: Gospodine Crnadak, što se dogodilo u julu 1995. u Srebrenici - genocid ili „strašan zločin“?
CRNADAK: Sudovi su se odredili prema tome, istoričari rade svoje stručne radove i nije na političarima da učestvuju u tim raspravama. Iskreno prezirem svakog ko je počinio i najmanji zločin tokom ratova na našim prostorima. Duboko žalim svaki izgubljeni život i svu svoju energiju i umijeće staviću u funkciju trajnog međusobnog pomirenja i opraštanja. Mislim da je to najvažnije.
POBJEDA: Realnost je i da je opozicija u Srbiji ogorčena miješanjem Milorada Dodika u unutrašnja pitanja te zemlje - od dovođenja građana BiH da glasaju na izborima u Srbiji, do Dodikovih batinaša u tzv. ćacilendu. Ista lica iz BiH kupovala su glasove, zastrašivala građane i organizovano dovodila ljude iz entiteta RS da glasaju za aktuelnu vlast na izborima u Crnoj Gori. Zašto Dodik to radi, što mislite?
CRNADAK: Dodik je čovjek čije poteze je veoma teško analizirati, jer su najčešće u suprotnosti sa zdravom logikom i sa normalnim ponašanjem. Sve je pojačano u posljednje vrijeme, čim je shvatio da mora da ode sa mjesta predsjednika RS. Dodikovo ponašanje sudar je sa realnošću. Poput muhe u zatvorenoj tegli, Dodikovi potezi nemaju nikakav rezon, osim da je jasno da čini sve da se uhvati za neku imaginarnu slamku spasa i da, u političkom smislu, izvuče živu glavu.
POBJEDA: Pomažu li mu u tome Hrvatska demokratska zajednica i Dragan Čović?
CRNADAK: Dodik i Čović su godinama strateški partneri, baš kao i stranke koje vode. Mislim da trenutno prisustvujemo posljednjim trzajima te lojalnosti, jer je HDZ izgleda postao svjestan da ne može više igrati igru koju igra.
POBJEDA: Zašto ne može?
CRNADAK: Zato što Dodikov SNSD sada postaje direktna prepreka jednom od glavnih pravaca djelovanja hrvatske politike u BiH, a to je put evropskih integracija. Dodik je objavio da je SNSD prekinuo integracije Republike Srpske i zabranio svim svojim funkcionerima da rade na reformama i približavanju EU. Čović još čuva Dodika u institucijama BiH, uključuju-
ći Savjet ministara, ali čini mi se da se kraj te ljubavi opasno približio.
POBJEDA: „Postavlja se pitanje gdje bi bila Republika Srpska da nije bilo SNSD-a“, rekao je Milorad Dodik. Zbilja, gdje bi bila?
CRNADAK: Da nije bilo SNSD-a i Dodika, Republika Srpska danas bi bila sjajna republika, sa nasmijanim i optimističnim narodom. Pohlepa, bahatost i poslušnost ne bi bile najcjenjenije vrline. Sarađivali bismo sa cijelim svijetom, a ne sa Južnom Osetijom i Tatarstanom. Ljudi bi bili slobodni da iznose svoje mišljenje i da glasaju za koga hoće. Nažalost, danas je sve suprotno od toga.
POBJEDA: Kako je?
CRNDAK: RS je u veoma teškom stanju. Razlozi su brojni: dvadest godina bjesomučnog izvlačenja novca iz budžeta na svim nivoima i trošenje našeg bogatstva u raznim jahtama, na vile na moru, sklanjanja novca na tajne račune... Sa druge strane, RS je pod brojnim sankcijama, u izolaciji, nema pristup ozbiljnim izvorima finansiranja. Predstavljamo crnu rupu na svjetskoj političkoj mapi. Međutim, sve se može veoma brzo promijeniti. Tim prije što smo relativno mali, sa mnogo prirodnih bogatstava, pa bi bolje upravljanje u kombinaciji sa preslagivanjem dugova i boljom međunarodnom pozicijom, ekspresno popravili stanje. U političkom smislu, prema Dejtonskom sporazumu, RS praktično ima status države u državi: 75 procenata svih nadležnosti je na entitetima, a i u drugim oblastima odluke se ne mogu donositi bez nas. Ta dejtonska uloga RS je neupitna i mnogo griješe oni koji kažu „sad kad odu Dodik i SNSD, eto nama unitarne Bosne“. Nema od toga ništa. Tamara NIKČEVIĆ
Da odmah razjasnimo naslov: ne radi se o događaju u Rusiji iz 1917, o kojem smo u školi učili pod tim pogrešnim imenom. (Revolucija u Rusiji se, naravno, dogodila još 1905. Juriš na Zimski dvorac, dvanaest godina kasnije, označio je početak prevrata - ruski: „переворот“tj. državnog udara, koji je bio inspiracija i za čuvenu knjigu „Tehnika državnog udara“, Kurta Sukerta, poznatijeg kao Kurcio Malaparte. Ukratko: kao što znamo - taj prevrat je uspio, a revolucija je propala - mnogo godina kasnije.)
Oktobar u Crnoj Gori 2025. nema, naravno (ili: nažalost!) potencijal za prevrat.
A i da ima, ne bismo to smjeli pomenuti, jer bi politička policija, kontrolisana od Bečić-Bogdanović Demokrata, i dalje, linijom koja vodi do BIA i Crkve Srbije, mogla da pokrene svakojake postupke i da, unaprijed i definitivno, osudi izmišljene prestupnike i „kriminalce“ - kao što, vidimo to opet - čini i ovih dana. Propala optužnica prema gospođi Perović, kao i prema nekadašnjim specijalnim tužiocima, g. Katniću i g. Čađenoviću, traži nova „istorijska“ hapšenja … Ćeranje ili interpelacija, pitanje je sad!
Za prave revolucionarne promjene u crnogorskoj politici takođe (još) nema uslova. Što ne znači da nema potrebe za tim.
Iako crnogorska opozicija, u kojoj DPS igra, još uvijek, najvažniju ulogu, očigledno preferira evolutivne i „politički korektne“ aktivnosti (da im niko ne zamjeri, čak ni Crkva Srbije!), putovanje njihovog vanjskopolitičkog dvojca Vuković-Nikolić u Brisel ima vrijednost malog oktobarskog „revolucionarnog“ pomaka.
Poslije ove posjete Briselu, od DPS treba očekivati da promoviše tu Rezoluciju. Reakcije vladajućih partija i političara će im najbolje objasniti što je dobro, a što nedovoljno u toj njihovoj aktivnosti. Valjda će to proći bolje od interpelacije protiv nekompetentnog Bečića. (Posebno će biti interesantno vidjeti reakciju Bošnjačke stranke i formalnog mvp Ibrahimovića.)
EU agendi.
Na stranu to što su rečeni dokument nazvali pogrešnim imenom (to svakako nije „non paper“), pa i to što toj, koliko smo iz najava shvatili, Rezoluciji o evropskim integracijama nedostaje originalnost - jer je ideja o potrebi političkog zajedništva vlasti i opozicije tretirana u čak tri ugovora/deklaracije poslije - kad smo već kod te terminologije - kontrarevolucije iz avgusta 2020, aktivnost DPS zaslužuje razumijevanje i podršku. Dokaz tome je i prilično nervozna reakcija potpredsjednika Vlade Filipa Ivanovića, čiji jetki i cinični, pasivno-agresivni komentari, koje je Pobjeda juče prenijela, pokazuju da su opozicioni razgovori u Briselu mnogo važniji nego što je alternativni ministar vanjskih poslova spreman da prizna. Ivanović će, čak, optužiti Vukovića i Nikolića da „denun-
Poslije pet godina tavorenja i uglavnom bezubih akcija, propuštenih povoda, razloga i šansi za odlučnije političko djelovanje (Cetinje/Belveder; tzv. Temeljni ugovor; nekoliko teških afera vladajućih struktura; maltretman i javni odstrijel pomenutih Katnića i Čađenovića, itd), ili bar za jasniji i odlučniji javni stav - po tim i mnogim drugim pitanjima, DPS se opredijelio da briselskim zvaničnicima direktno prenese svoje viđenje situacije i da (konačno!) prezentuje nacrt svog političkog dokumenta o crnogorskoj
ciraju“ (?!) Spajićevu Vladu i vladajuću skupštinsku većinu. Istina je da je lako pretpostaviti da su, iz široke lepeze izjava i postupaka ministara i poslanika (posebno onih iz PES), briselski putnici moglibez muke - da odaberu one koji ukazuju na površnost i propagandnu osnovu tobožnjeg evropskog usmjerenja vladajuće koalicije. Nema, dakle, potrebe ni za kakvim denuncijacijama, špijanjima i ogovaranjima: samo naivni i nekompetentni u vlasti mogu vjerovati da evropske diplomate, uključujući amb. Satlera u Podgorici, na primjer, ne vide što se dešava, radi i priča u vladajućim političkim krugovima u našoj zemlji. Poslije ove posjete Briselu, od DPS treba očekivati da promoviše tu Rezoluciju. Reakcije vladajućih partija i političara će im najbolje objasniti što je dobro, a što nedovoljno u toj njihovoj aktivnosti. Valjda će to proći bolje od interpelacije protiv nekompetentnog Bečića. (Posebno će biti interesantno vidjeti reakciju Bošnjačke stranke i formalnog mvp Ibrahimovića.)
Može se očekivati da će i druga opoziciona adresa - tri partije u Evropskom savezu - naći svoje specifične odgovore na istorijsku potrebu Crne Gore da što prije izađe iz teške krize u kojoj se nalazi. Autentična i iskrena evropska agenda je, u tom smislu, najbolja platforma. Ali, sama za sebe, nije i ne može biti dovoljna. Da bi taj „detalj“ objasnili Briselu, crnogorski opozicionari će morati da ga u potpunosti postanu svjesni.
Nadamo se da oni to razumiju i da su spremni da to svojim ukupnim djelovanjem i pokažu - ne samo svojim potvrđenim glasačima, već i narastajućem broju apstinenata. Neko bi (s pravom!) mogao reći da je to, poslije pet godina „oslobođene“ Crne Gore, minimum ispod kojeg bi bilo iluzorno pričati o stvarnom opozicionom djelovanju. Ali i to bi bila - u tužnim crnogorskim političkim prilikama kojima svjedočimo - prava politička revolucija!
AKTUELNO: Što znači za građane primjena SEPA standarda u Crnoj Gori od 7. oktobra
PODGORICA - Od 7. oktobra (sjutra) u Crnoj Gori zvanično počinje primjena SEPA (Single Euro Payments Area) standarda u platnom prometu, što će građanima i privredi omogućiti povoljniji, brži i sigurniji pristup evropskom tržištu plaćanja. Centralna banka Crne Gore donijela je odluku o ograničenju naknada za SEPA transfere, čime se pravi veliki iskorak ka modernizaciji finansijskog sistema i približavanju evropskim pravilima.
Ulazak u SEPA označava kraj visokih bankarskih naknada i početak nove ere digitalnih, brzih i povoljnih plaćanja. U zemlji koja je već dvije decenije u monetarnoj uniji s eurom, ali izvan evropske infrastrukture plaćanja, ovaj potez ima i simboličku težinu - pokazatelj da Crna Gora više nije samo korisnik evropske valute, već i ravnopravan učesnik evropskog platnog prostora.
Povoljnosti za
Privredu
Prema ocjenama ekonomskih stručnjaka i Svjetske banke, SEPA reforme mogu povećati povjerenje kompanija, privući investicije i otvoriti nova radna mjesta u regionu. Crna Gora je, uz Albaniju i Srbiju, dio SEPA geografske oblasti, ali je prva zemlja Zapadnog Balkana koja je sistem učinila funkcionalnim - što znači da će se od oktobra svaka uplata prema EU obrađivati po evropskim cijenama i standardima.
Kako su istakli iz CBCG do sada su troškovi transfera novca iz Crne Gore bili među najvišima u regionu.
- Prosječna naknada za odlazni transfer preko SWIFT-a iznosila je 73 eura, dok je u zemljama EU prosjek svega 0,00 do 0,06 odsto – i do 20 puta niže cijene nego kod nas. Prema analizi Svjetske banke, Crna Gora je imala najskuplje B2B koridore u regionu Zapadnog Balkana, gdje je, na primjer, transfer od 5.000 eura koštao prosječno 0,90 odsto vrijednosti transakcije, dok je isti iznos iz Kosova koštao tek 0,38 odsto - objasnili su iz CBCG. Nova pravila CBCG donose fiksne naknade koje su značajno povoljnije. Tako će prvi dnevni transfer do 200 eu-
P ODGORICA - Brojni
državljani Crne Gore koji žive i rade u inostranstvu našli su se u apsurdnoj situaciji – ne mogu da zamijene ličnu kartu jer država nema mehanizam koji bi to omogućio dijaspori. Zbog toga je Ministarstvu unutrašnjih poslova upućeno otvoreno pismo u kojem se traži hitna reakcija i rješenje problema koji pogađa hiljade građana. U pismu, koje potpisuje aktivistkinja Marijana Nikolić iz Njujorka u ime crnogorske dijaspore, navodi se da je neprihvatljivo da Crna Gora, za
Procjenjuje se da će građani i privreda godišnje uštedjeti oko 13,9 miliona eura, od čega čak 10,8 miliona otpada na privredu. Dugoročno, do članstva u EU, očekuju se uštede od preko 50 miliona eura. Istovremeno, banke će izgubiti oko 23,5 odsto prihoda od naknada u platnom prometu
ra za fizička lica iznositi svega 0,02 eura. Elektronski nalozi do 20.000 eura naplaćivaće se 1,99 eura, dok će za veće iznose elektronski transferi koštati 25 eura. Transakcije izvršene na šalteru biće skuplje, pa će za iznose do 20.000 eura naknada iznositi 3,99 eura, a za iznose preko 20.000 eura – 50 eura.
Procjenjuje se da će građani i privreda godišnje uštedjeti oko 13,9 miliona eura, od čega čak 10,8 miliona otpada na privredu. Dugoročno, do članstva u EU, očekuju se uštede od preko 50 miliona eura. Istovremeno, banke će izgubiti oko 23,5 odsto prihoda od naknada u platnom prometu. Sve banke u Crnoj Gori uskladile su tarife sa novim pravilima, a većina njih nudi i besplatnu prvu transakciju fizičkih lica do 200 eura. Privredna komora Crne Gore i Centralna banka poručuju da će ukidanje dodatnih naknada za prilive iz inostranstva poslati signal povjerenja domaćoj privredi i ojačati konkurentnost sistema.
Naglašava se i važnost digitalnih kanala – internet i m-ban-
karstvo. Plaćanja obavljena ovim putem u prosjeku su dvostruko jeftinija od naloga na šalteru, a istovremeno brža i sigurnija.
- Ako plaćate kroz šalter - plaćate više. Ako plaćate digitalno
Prosječna naknada za odlazni transfer preko SWIFT-a iznosila je 73 eura, dok je u zemljama EU prosjek svega 0,00 do 0,06 odsto – i do 20 puta niže cijene nego kod nas. Prema analizi Svjetske banke, Crna Gora je imala najskuplje B2B koridore u regionu Zapadnog Balkana, gdje je, na primjer, transfer od 5.000 eura koštao prosječno 0,90 odsto vrijednosti transakcije, dok je isti iznos iz Kosova koštao tek 0,38 odsto - objasnili su iz CBCG
– plaćate po evropskim cijenama - jasna je poruka CBCG. U istraživanju Svjetske banke iz 2023. bilo je čak 12 puta skuplje poslati 5.000 eura između zemalja Zapadnog Balkana nego unutar SEPA zone.
Albanija je uvrštena u SEPA geografsku oblast u novembru 2024, a Srbija u maju 2025, ali se u tim državama sistem još ne primjenjuje u praksi – njihove banke su u fazi tehničkog i regulatornog prilagođavanja. Zbog toga je Crna Gora prva zemlja regiona u kojoj SEPA postaje funkcionalna, odnosno u kojoj građani i privreda mogu obavljati transakcije
Otvoreno pismo Ministarstvu unutrašnjih poslova
po SEPA pravilima, sa jednakim naknadama kao i u zemljama EU.
Za Crnu Goru, koja već koristi euro kao zvaničnu valutu, ulazak u SEPA ima višestruki značaj. Osim što omogućava građanima i privredi da plaćaju i primaju uplate iz EU po istim pravilima kao i unutar Unije, ovo članstvo ima i snažan simbolički značaj - potvrdu da se domaći finansijski sistem usklađuje sa evropskim standardima.
Prilagođavanje sistema
Implementacija SEPA standarda zahtijevala je prilago-
đavanje bankarskih sistema, IT infrastrukture i regulatornih procedura, ali istovremeno otvara vrata daljoj digitalizaciji plaćanja – uključujući instant transfere i QR plaćanja koji su planirani kroz sistem TIPS Clone od 2026. godine.
Time Crna Gora ne samo da smanjuje troškove poslovanja i podstiče konkurentnost privrede, već postaje i primjer uspješne integracije sa evropskim tržištem plaćanja. Ulazak u SEPA zonu, uz najavljene uštede i veću sigurnost, predstavlja jednu od najkonkretnijih reformi na putu zemlje ka Evropskoj uniji.
U izvještaju ,,Western Balkans Regular Economic Report“ kaže se da reforme poput ulaska u SEPA i uvođenja „green lanes“ za prekograničnu trgovinu ,,mogu poboljšati povjerenje kompanija, investicije i otvaranje radnih mjesta“ u regionu. Izvještaj implicira da će reforme u finansijskom sektoru i bolja povezanost (kroz SEPA, digitalizaciju, interoperabilnost) povećati povjerenje investitora. To može otvoriti nove prilike za strane investicije u zemljama Zapadnog Balkana, jer investitori cijene transparentnost, pouzdane mehanizme plaćanja i niže transakcione troškove. Izvještaj napominje da učesničke zemlje regiona moraju koordinisati reforme, posebno unutar područja infrastrukture, carinske politike, digitalizacije i platnih sistema. Različiti tempo primjene reformi može stvoriti neusklađenosti i prelazne troškove u međudržavnim transakcijama i komunikaciji sistema. n. Kovačević
razliku od gotovo svih drugih država svijeta, svojim građanima ne omogućava produženje ili izdavanje ličnih dokumenata putem ambasada i konzulata.
- Dok gotovo svaka država omogućava svojim građanima u dijaspori da produže ili dobiju lične dokumente, Crna Gora –zemlja koja se ponosi svojom
dijasporom – to nije omogućila - navodi se u pismu upućenom ministru Danilu Šaranoviću
U dokumentu se otvoreno postavlja pitanje da li Ministarstvo unutrašnjih poslova uopšte ima strategiju za dijasporu i da li je svjesno da ,,stotine hiljada naših ljudi sada faktički ostaju bez identiteta pred vlastitom državom“.
- Danas mnogi u dijaspori ne mogu podnijeti punomoćje, raspolagati imovinom, završiti ostavinski postupak, otvoriti račun u banci, niti ostvariti bilo koje pravo koje zahtijeva važeću ličnu kartu. To nije samo administrativni propust – to je direktno uskraćivanje građanskih prava ljudima koji su generacijama pomagali Crnoj
Gori - poručuje Nikolić. Autorka pisma ističe da dijaspora nije okrenula leđa domovini, već da Crna Gora, čini se, okreće leđa svojim ljudima u inostranstvu. - Dijaspora nosi Crnu Goru u srcu, finansijski je podržava, promoviše i čuva njeno ime širom svijeta. Ali sada s pravom pitamo: zašto Crna Go-
ra okreće leđa nama? - navodi se u pismu. Dijaspora očekuje da MUP u najkraćem roku predstavi konkretan plan kojim bi se omogućila zamjena ličnih karata u inostranstvu, kao i privremene mjere dok se sistem ne uspostavi.
- Ne tražimo privilegije – tražimo samo ono što nam pripada: pravo na identitet i dostojanstvo. Vrijeme je da se Crna Gora konačno odnosi prema svojoj dijaspori kao prema dijelu naroda, a ne kao prema tehničkoj grešci u sistemuzaključuje se u otvorenom pismu. n. K.
Poneđeljak, 6. oktobar 2025.
VRIJEĐALI GA, PA PESNICAMA U GLAVU: Petnaestogodišnjaka iz Sarajeva vršnjaci brutalno pretukli u Podgorici, policija najavila krivične prijave protiv dvojice maloljetnika
PODGORICA – Dječaka od 15 godina iz Sarajeva, koji sa majkom boravi kod prijatelja u Podgorici, pretukli su vršnjaci u subotu veče u podgoričkom naselju Blok 5. Psovali su ga i vrijeđali po nacionalnoj osnovi, a potom udarali pesnicama u glavu. Policija je podnijela krivične prijave protiv dva maloljetnika koja su, kako se sumnja, povrijedila dječaka. Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk poručio je da očekuje brzu i odlučnu reakciju institucija u Crnoj Gori, da počinioci odgovaraju, bez obzira na to što su maloljetni. Advokat prof. dr Miloš Vukčević za Pobjedu kaže da institucije Crne Gore moraju reagovati brzo i odlučno – ne zato što to traži neko spolja, već zato što je zaštita djece osnovna dužnost države.
Vukčević je poručio da ovaj slučaj mora biti povod da se institucije probude, da pošalju poruku da je svako dijete, bez obzira da li je domaći ili strani državljanin, pod zaštitom države i zakona.
- Bez obzira na to što policija navodi da motiv napada u Podgorici nije bio nacionalni ili vjerski, već lični sukob između maloljetnika, sama činjenica da je dječak pretučen, i to kao gost iz druge države, pokazuje ozbiljan društveni problem koji prevazilazi ovaj pojedinačni slučaj. Institucije Crne Gore moraju reagovati brzo i odlučno – ne zato što to traži neko spolja, već zato što je zaštita djece osnovna dužnost države. Ovakvi događaji ne smiju proći bez jasne poruke da je nasilje neprihvatljivo i da odgovornost postoji – istakao je Vukčević.
Na pitanje da li treba zakonom sniziti starosnu granicu za krivičnu odgovornost, Vukčević je rekao da to nije rješenje. - Smatram da nije rješenje u snižavanju starosne granice krivične odgovornosti. Djecu ne treba tretirati kao odrasle počinioce, već sistem mora dosljedno primjenjivati postojeće zakone, jačati rad centara za socijalni rad, škole i porodice i obezbijediti prevenciju i resocijalizaciju –poručio je Vukčević.
Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk kaže da ga je vijest da je maloljetni dječak iz Sarajeva brutalno pretučen u Podgorici potresla i uznemirila.
- Ovakvi napadi, naročito kada su usmjereni na djecu, nešto su što nas sve mora natjerati da se zapitamo kuda idemo kao društvo? Ovo nije „svađa među djecom“. Ovo je nasilje. I ne može se relativizirati - poručuje Uk.
Dodao je da dječaku i njegovoj porodici želi snagu i oporavak te će im pružiti podršku u svakom smislu. Poručio im je da nijesu sami.
- Očekujem da institucije u Crnoj Gori reaguju brzo i odlučno, da počinioci snose posljedice, bez obzira na to što su
Nije rješenje u snižavanju starosne granice krivične odgovornosti. Djecu ne treba tretirati kao odrasle počinioce, već sistem mora dosljedno primjenjivati postojeće zakone, jačati rad centara za socijalni rad, škole i porodice i obezbijediti prevenciju i resocijalizaciju – kaže Miloš Vukčević, a premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk pozvao je institucije u Crnoj Gori da reaguju, te da se „ne možemo praviti da ovakvi slučajevi nijesu ozbiljni samo zato što su počinioci ‘mladi’“
maloljetni. Ne možemo se praviti da ovakvi slučajevi nijesu ozbiljni samo zato što su počinioci ‘mladi’. Takođe, vrijeme je da svi, i mi ovdje i oni tamo, više govorimo o tome kako se među mladima širi agresija, šta gledaju, gdje provode vrijeme, od koga uče ponašanje. Ako to ne promijenimo, ovakvi slučajevi će se ponavljati. Nasilje nije nešto što se samo ‘desi’. Nasilje se uči. I može se zaustaviti, ali samo ako svi to shvatimo lično - zaključio je Uk, prenosi Klix.ba. Vijest o prebijanju dječaka iz BiH objavio je portal Roditelji.me, navodeći da je „uspješan sportista, reprezentativac BiH u vaterpolu i odličan đak postao žrtva grupe vršnjaka, koji su ga, nakon psovki i pljuvanja, mučki oborili na zemlju udarajući ga rukama i nogama po glavi“.
Prema navodima majke, piše portal Roditelji.me, dječak je oko 21.30 sati izašao u obližnji park sa trinaestogodišnjim drugom, kod kojeg i borave, i njegove dvije drugarice. Dok je razgovarao telefonom, čuo je galamu i vidio da im prilazi grupa od dvadesetak maloljet-
nika. Jedan od njih prišao je trinaestogodišnjaku i pitao ga šta ima sa njegovom sestrom, ošamario ga dva puta, a potom isto pitanje uputio i dječaku iz Sarajeva. Kada je na pitanje jednog od njih odgovorio odakle je, uslijedile su psovke „došao si ođe da se k*****, j**** ti majku balijsku“, pljuvanje, udarci stisnutom pesnicom u glavu. Pridružili su mu se i ostali, oborili ga na zemlju i nastavili da ga udaraju rukama i nogama po glavi i tijelu. Napad je prekinula ženska osoba koja je bila u prolazu, i na njenu prijetnju da će pozva-
ti policiju, napadači su se razbježali.
- Ne smijem ni da pomislim šta se moglo desiti da se ona nije zatekla tu i reagovala. Nažalost, ne znam ko je ta osoba kojoj dugujem beskrajnu zahvalnost. Zato bih i voljela da se javi - kaže majka povrijeđenog tinejdžera.
Ljekari Instituta za bolesti djece zbrinuli su povrijeđenog petnaestogodišnjaka, o čemu svjedoče izvještaji hirurga i oftalmologa. Ovoj zdravstvenoj ustanovi zbog povrede ruke, zadobijene u napadu na petnaestogodišnjaka iz Sarajeva,
javio se još jedan maloljetnik. Sve što se dogodilo, ni po dolasku u bolnicu, nije zaustavilo porodicu napadača, koji su nastavili da prijete i upućuju slične psovke majci povrijeđenog tinejdžera. Prema njenim riječima, uvidjevši težinu onoga za što je osumnjičeno njihovo dijete otišli su i korak dalje, nudeći da se stvar izgladi na drugi način i da porodica, ne tražeći pravdu, napusti Crnu Goru. Majka tinejdžera koji živi u Sarajevu očekuje od policije i tužilaštva da učine sve da ovaj slučaj, bez odugovlačenja, bude rasvijetljen i vinovnici kažnjeni.
- I da niko nikada ne doživi ono kroz šta moje dijete i mi kao porodica trenutno prolazimokaže ona, piše u objavi na portalu Roditelji.me. Uprava policije saopštila je da su policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica postupili po prijavi majke oštećenog maloljetnika, državljanina BiH, koji je u subotu veče, u tuči, nakon verbalne rasprave, zadobio lakše tjelesne povrede. - Maloljetni strani državljanin star 15 godina je 4. oktobra 2025. godine, oko 21.30 sati, u Prinčevom parku u Podgorici, dok se nalazio u društvu maloljetnog druga, državljanina Crne Gore, i još dvije maloljetne drugarice, takođe naše državljanke, napadnut od dva maloljetna lica, stara 15 godina, državljana Crne Gore, od kojih je jedan brat drugarice u čijem se društvu oštećeni maloljetnik nalazio. Oštećeno maloljetno lice i sestra jednog od dva osumnjičena lica, u čijem se društvu oštećeni nalazio, poznaju se odranije - saopštila je Uprava policije. Kažu i da je fizičkom napadu prethodio verbalni sukob. - Dva osumnjičena maloljetnika su oštećenom maloljetnom
Fejzić: Plašim se da smo daleko od EU, a bliže ambijentu 90-ih
Reis Islamske zajednica u Crnoj Gori Rifat Fejzić komentarisao je na mreži Iks vijest da je u Podgorici pretučen petnaestogodišnjak iz Sarajeva te da je vrijeđan na nacionalnoj osnovi. - Evropski put Crne Gore je usvajanje zakona i popunjavanje institucija, produkt toga bi trebalo da bude i evropski ambijent, u suprotnom zakoni su samo mrtvo slovo na papiru, a papir trpi sve. Ovo sa dječakom iz Sarajeva nije izolovani slučaj, zato se plašim da smo daleko od EU, a bliže ambijentu 90-ih –ocijenio je Fejzić.
licu zadala više udaraca u predjelu glave i tijela, od kojih je oštećeni zadobio lakše tjelesne povrede. Policija je identifikovala sve aktere i svjedoke događaja. Od njih su uzete izjave na zapisnik, u propisanoj proceduri, u prisustvu roditelja –staratelja. O događaju je obaviještena državna tužiteljka za maloljetnike u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koja se, nakon uvida u spise predmeta, izjasnila da se u radnjama dva maloljetna lica, stara 15 godina, koja su fizički napala oštećenog vršnjaka, stiču bitni elementi krivičnog djela nasilničko ponašanje. Policijski službenici će nadležnoj tužiteljki podnijeti krivičnu prijavu protiv dva osumnjičena lica, zbog sumnje da su počinila navedeno krivično djelo - piše u saopštenju. I. KOPRIVICA
Saobraćajna nesreća na putu Nikšić - Vilusi
PODGORICA – U saobraćajnoj nesreći na putu Nikšić - Vilusi, u mjestu Trubjela, poginula je jedna osoba, a dvije su povrijeđene, prenosi RTNK. Stradala je H. K. (28) iz Podgorice koja je upravljala putničkim motornim vozilom marke „BMW“. U udesu je povrijeđena S. K. (46) iz Nikšića, koja je upravljala putničkim motornim vozilom „audi“, kao i njena saputnica M. K. (68). One su prevezene u Opštu bolnicu Nikšić. Trećim vozilom marke „range rover“, koje je učestvovalo u udesu, upravljao je državljanin Turske M. O. r. P.
Dvije žrtve u Bijelom Polju
BIJELO POLJE - Beživotna tijela dvije starije žene pronađena su u snijegu u selu Barice, na granici između Mojkovca i Bijelog Polja, saznaje Pobjeda nezvanično iz policije.
Bjelopoljska policija je juče oko 11 sati obaviještena iz OB Mojkovac da su pronađena tijela A. Z. (85) i J. Z. (86). Službenici kriminalističke policije zatekli su beživotna
tijela na udaljenosti oko 20 metara od kuće u kojoj su živjele same. Kako saznajemo, mrtvozornik je pregledao tijela i nijesu konstatovane bilo kakve povrede niti tragovi nasilja. Lice mjesta i tijela su kriminalistički i tehnički obrađeni, dok je državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju naložio da se tijela pošalju na obdukciju.
Njih su, prema saznanjima medija, zatekli članovi porodice koji su juče pošli da ih obiđu. r P.
Navršavaju se 34 godine od smrti kontraadmirala
Jugoslovenske narodne armije
Krsto Đurović u rodnom gradu dobija ulicu: „Dok sam
zapovjednik,
granata
ja
budi siguran, nijedna
na Dubrovnik pasti neće“
PODGORICA – Dana 5. oktobra navršavaju se 34 godine od smrti Krsta Đurovića, kontraadmirala Jugoslovenske narodne armije (JNA), koji je 1991. poginuo pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima u padu helikoptera, u prvim danima napada JNA na dubrovačko područje Republike Hrvatske, naveli su u zajedničkom saopštenju iz Akcije za ljudska prava, Centra za građansko obrazovanje i Antifašisti Cetinja. - Dok sam ja zapovjednik, budi siguran, nijedna granata na Dubrovnik pasti neće - poručio je Đurović tadašnjem dubrovačkom gradonačelniku Petru Poljaniću u septembru 1991. godine. Zbog pr otivljenja agresiji
ostao je zapamćen kao primjer čojstva i ljudskosti, a njegovo ime se i danas vezuje uz parole mira, poput one sa mitinga Liberalnog saveza na Cetinju: „Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče!“. - U maju ove godine odbornici Skupštine prijestonice usvojili su inicijativu nevladinih organizacija HRA, CGO i Antifašisti Cetinja da se u naselju Pod Granicom jedna ulica nazove po kontraadmiralu Krstu Đuroviću. Početkom naredne godine ulica će nositi njegovo ime, čuvajući sjećanje na njegov antiratni duh i podsjećajući buduće generacije na obavezu suprotstavljanja svakoj vojnoj agresiji - istaknuto je u zajedničkom saopštenju. Time se ujedno potvrđuje i antiratna tradicija Cetinja -
grada koji je, kako su naglasili, i u najtežim godinama pokazao dostojanstven otpor nasilju i razaranju. - Pozivamo i druge opštine u Crnoj Gori da slijede primjer Cetinja i odaju počast ličnostima koje su u najtežim vremenima birale mir, pravdu i ljudsko dostojanstvo. Imenovanje ulica i druga spomen-obilježja ostaju dragocjen način da se očuva sjećanje na njihove živote i prenese poruka mira i pravde novim generacijama – poručile su organizacije Akcija za ljudska prava, Centaa za građansko obrazovanje i Antifašisti Cetinja. Ponavljaju da nije kasno da se utvrdi istina o smrti Krsta Đurovića i zahtijevaju da se objave sve okolnosti njegove pogibije. r. P.
NI RIJEČI IZ SDT: Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici uhapšene u „velikoj“ akciji Tužilaštva i Specijalnog policijskog
Branilac Mijajlovića i Spičanovića, advokat Zoran Piperović novinarima ispred Suda juče je kazao da je riječ o operaciji Demokrata kako bi Mijajlovića isključili iz socijalnog života. Organizacija na koju OKG utiče su Demokrate, istakao je on. Naveo je da su njegovi branjenici ponovili sve što su rekli pred tužiocem. Privedeni su, kako je istakao, priznali sve što im je kao „inkriminaciju“ tužilac stavio na teret, ali napominje da su razmjenjivani privatni podaci koji nemaju veze sa krivičnim djelom. Tvrdi i da je posrijedi direktna politika
PODGORICA - Sudija za istragu Višeg suda Goran Šćepanović odredio je juče pritvor do 30 dana biznismenu Aleksandaru Mijajloviću i nekadašnjem šefu kontraobavještajne zaštite Dragu Spičanoviću, saopštio je za Pobjedu njihov branilac, advokat Zoran Piperović
Sudija Šćepanović je donio odluku da se Višoj državnoj tužiteljki Andrijani Nastić oduzme pasoš uz mjeru povremenog javljanja policiji, dok je nekadašnjem načelniku Centra bezbjednosti Podgorica Milovanu Pavićeviću, i bivšem policajacu Vladanu Lazoviću određen kućni pritvor.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) o razlozima privođenja nije se zvanično oglašavalo ni dva dana nakon „jedne od najvećih akcija“, kako su je nazvale Vijesti.
Jedino što je u ovom trenutku poznato, jeste da ih Tužilaštvo navodno sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije i odavanje tajnih podataka, dok Pavićevića sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja i stvaranje kriminalne organizacije.
Podsjećamo, oni su juče saslušani pred Specijalnim državnim tužilaštvom i negirali su krivicu za krivična djela koja im se stavljaju na teret. Advokati su se, prethodno, obavezali na čuvanje tajno -
sti postupka, zbog čega nijesu mogli da daju više informacija.
Nakon saslušanja u SDT, njima je bilo određeno zadržavanje do 72 sata.
PiPerović: oPeracija
Demokrata
Branilac Mijajlovića i Spičanovića, advokat Zoran Piperović novinarima ispred Suda juče je kazao da je riječ o operaciji Demokrata kako bi Mijajlovića isključili iz socijalnog života.
- Ona organizacija na koju OKG utiče su Demokrateistakao je on. Naveo je da su njegovi branjenici ponovili sve što su rekli pred tužiocem.
Privedeni su, kako je istakao, priznali sve što im je kao „inkriminaciju“ tužilac stavio na teret, ali napominje da su razmjenjivani privatni podaci koji nemaju veze sa krivičnim djelom. Tvrdi i da je posrijedi direktna politika.
- Ništa nije skriveno, sve što je
rekao tužilac da je dato Mijajloviću sve su potvrdili i Mijajlović i policajci. Od sto poruka koje je Mijajlović poslao Spičanoviću, u 95 je tražio da mu da broj registracije automobila koji je prošao pored njega ili pregazio punu liniju, ili preticao na punu liniju… Interesovalo ga je da li je u autu neko od državnih činovnika. Snimao je to i to je bilo na portalu. Koga to zanima? Kakva je to OKG tajna? Spičanović je potvrdio da mu je dao te podatke, odnosno rekao kolegi da zove ljude koji raspolažu tim informacijama i da mu ih pošalju. Niko tu nije kriv - smatra Piperović. Dodao je da je to samo jedna strana medalje i da je „najbitnije stvaranje slike o organizovanoj kriminalnoj grupi kako bi Mijajlović bio pritvoren“. - Ovo je direktna politika, to je potpuno jasno. I kroz kvalifikative i opise OKG se govori da Aco sa svojim portalima ima loš narativ prema jednom političkom subjektu i vjerskoj zajednici. Tre-
Podgorici donio odluku za policijskog odjeljenja
ba li dalje da komentarišem, a da pritom ostanem normalan? Ništa neočekivano, čim stoji OKG u opisu „da se bore protiv političke konkurencije, da ogovaraju pojedine političke subjekte i crkvene velikodostojnike”. Znači, svi moraju da misle dobro ovoj crkvi ili partiji, ako ne misle – Spuž, konstatovao je Piperović.
Advokat je naglasio i da u svojoj pola vijeka dugoj karijeri nije čuo za ovakav, ili sličan slučaj.
Pavićević: Moje haP šenje nastavak odMazde i Progona
Nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević, nakon što mu je na saslušanju kod sudije Šćepanovića određen kućni pritvor, saopštio je da je njegovo hapšenje nastavak odmazde i progona.
- Ova odmazda i progon traju već četiri i po godine, od 2021. godine otkad ne radim. Ta odmazda se ogleda kroz fazno i postepeno postupanje prema meni lično kao dugogodišnjem službeniku Uprave policije i starješini u policiji, kroz različite oblike mobinga, diskriminacije, pokretanje i vođenje nezakonitog disciplinskog postupka bez argumentacije, činjenica i dokaza, kazao je Pavićević novinarima ispred Višeg suda. Zato je, kako je rekao, uvjeren da je njegovo hapšenje i pro-
noj konstrukciji koja ne može značiti krivično djelo kada je u pitanju naša branjenica, odnosno kada su u pitanju svi okrivljeni kazao je on za TV E. Dodao je da je Nastić iznijela odbranu kod sudije za istragu i da je odgovarala na pitanja sudije Šćepanovića.
Podsjećamo, u sklopu akcije saslušan je i Aleksandar Klimović, koji je na društvenim mrežama poznatiji pod pseudonimom Radosav Vrbica, kojem su oduzeti telefon i dva laptopa.
Osim njega, saslušani su i bivši rukovodilac Grupe za visokotehnološki kriminal Uprave policije Jakša Backović i nekadašnji direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša, kao i načelnik nikšićke policije Tihomir Goranović.
Milovan Pavićević bio je na čelu podgoričke policije do aprila 2021. godine nakon čega je smijenjen. Njegov kolega Tihomir Goranović rukovodio je nikšićkim Odjeljenjem bezbjednosti do februara 2021. godine, neposredno nakon hapšenja lažnog diplomate
Stevana Simjanovića, koji je u petak nepravosnažno osuđen na šest mjeseci zatvora zbog falsifikovanja isprava.
NASTAVAK OBRAČUNA KRIMINALNIH KLANOVA:
Tijelo muškarca pronađeno u autu, policija utvrđuje okolnosti novog zločina
cesuiranje samo nastavak tog progona.
- Najbolje vam govori činjenica da budete uhapšeni za teške optužbe organizovanog kriminala iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, da ih ja nepripremljen danas vrlo jasno i vrlo precizno demantujem kod istražnog sudije. I dobili smo epilog koji smo dobili – ja sam danas na slobodi, poručio je on. Njegov branilac, advokat Mihailo Volkov kazao je da je siguran da će dvije trećine građana osjetiti strah onda kada budu u prilici da pročitaju optužnicu.
Istakao je da ne može da iznosi detalje, jer se obavezao na tajnost postupka i dodao da smatra da je ono što je napisano „svakako na nivou jedne savremene bajke“.
- I siguran sam da neće imati krivično-pravni epilog, odnosno da odluka ne može biti bilo kakva druga osim oslobađajuća - ocijenio je advokat. nastić iznijela odbranu kod sudije za istragu
Branilac tužiteljke Andrijane Nastić, advokat Stefan Jovanović, saopštio je da će tokom postupka dokazati da ona nema apsolutno nikakve veze sa time za što se u ovom trenutku tereti te da će dokazati njenu nevinost.
- Vjerujem da ćemo razobličiti ovu konstrukciju, jer zaista smatram da se radi o jed-
Pavićević je nedavno, iz teksta objavljenog u dnevnom listu Vijesti, saznao da su se članovi kavačkog kriminalnog klana iz Budve dogovarali u junu 2020. godine da na njegovu kuću iz drona bace 10 kilograma eksploziva, zbog čega se obraćao i čelnicima bezbjednosnog sektora, tražeći odgovor što su nadležne institucije preduzele da njemu i porodici zaštite živote.
Državna tužiteljka Andrijana Nastić od 2010. godine radila je u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, a potom je odlukom Tužilačkog savjeta, u junu 2022. godine, napredovala u Više državno tužilaštvo u Podgorici.
Nakon prelaska u Više državno tužilaštvo, Nastić je bila dežurna tužiteljka u dva velika masakra na Cetinju u avgustu 2022. i u januaru 2025. godine.
Mijajlović je hapšen u februaru prošle godine zbog sumnje da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije koja se navodno bavila krijumčarenjem cigareta. U pritvoru je bio dva mjeseca nakon čega je pušten uz jemstvo od 1.112.900 eura koje su, u nekretninama, ponudili njegova porodica, kumovi i prijatelji.
Vladan Lazović dugogodišnji je policijski službenik i bratanić nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića. Kada je riječ o bivšem šefu kontraobavještajne službe Dragu Spičanoviću, iz Agencije za nacionalnu bezbjednost Vijestima su saopštili da on nije imao pristup tajnim podacima, čime su demantovali navode bivšeg direktora ANB Dejana Vukšića koji je rekao da je Spičanoviću po dolasku na funkciju „ekspresno dodijeljena dozvola za pristup tajnim podacima“. jovana raiČević
Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, na muškarca je navodno pucano kroz šoferšajbnu. Istražitelji prikupljaju informacije o tome kako je došlo do ubistva koje se dogodilo samo dan nakon što je iz Uprave policije saopšteno da je uhapšen osumnjičeni za pomaganje u likvidaciji Cetinjana Stefana Belade i Andrije Ivanovića, koji su ubijeni 29. septembra u mjestu Ugnji
BUDVA – Tijelo muškarca, kako se sumnja, visokopozicioniranog pripadnika škaljarskog kriminalnog klana B. S., pronađeno je juče u automobilu kod plaže Trsteno. Policija pretpostavlja da se radi o ubistvu i nastavku obračuna dvije kriminalne grupe, saznaje Pobjeda.
Zbog toga je sinoć blokirano mjesto zločina, dok su svi raspoloživi policijski kapaciteti bili na terenu.
Iz Uprave policije se povodom ovog događaja nijesu oglašavali.
Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, na muškarca je navodno pucano kroz šoferšajbnu.
Istražitelji prikupljaju informacije o tome kako je došlo do ubistva, koje se dogodilo samo dan nakon što je iz Uprave policije saopšteno da je uhapšen osumnjičeni za pomaganje u likvidaciji Cetinjana Stefana Belade i Andrije Ivanovića, koji su ubijeni 29. septembra u mjestu Ugnji. Policija nije otkrila njegov identitet zbog, kako su naglasili, interesa istrage, dodajući da će o daljim aktivnostima i rezultatima javnost obavještavati fazno.
Likvidacija ovog škaljarca još jedna je u nizu nakon što se rat između kavačkog i škaljarskog kriminalnog klana ponovo rasplamsao i koja ukazuje na sve složeniju bezbjednosnu situaciju u državi. Iz Uprave policije se, do za-
ključenja ovog broja, zvanično nijesu oglašavali u vezi s ovim ubistvom.
Krvavi obračun dva suprotstavljena klana intenzivirao se nakon što je u Barseloni ubijen pripadnik kavačkog klana Filip Knežević, u okrugu Ešample, i to usred bijela dana.
Potom su uslijedile likvidacije u kojima su ubijeni i Podgoričani Igor Nedović i Ivan Milačić. Nedović je stradao od projektila koje je ispalio odbjegli Arijan Rečković, koji je dva mjeseca prije pokušao da ga ubije.
S druge strane, za ubistvo Milačića osumnjičen je Nikola Petrović, koji je uhapšen i nalazi se u pritvoru. Nakon toga, nekadašnji vođa kriminalne grupe „Pink Panter“, specijalizovane za pljačke luksuznih zlatara, srpski državljanin crnogorskog porijekla blizak škaljarskom klanu Predrag Vujošević, ranjen je u centru Barselone. Državljanin Sjeverne Makedonije, osamnaestogodišnji Andrej Tanaskovski, ranio je 7. avgusta pripadnika budvanskog ogranka škaljarskog klana Marka Ljubišu Kana (56), na bazenu Hotela „Maestral“ u Budvi, ispalivši u njega dva hica. Policija još traga za njim. U Kotoru je 30. avgusta ubijen Radovan Krivokapić koji je usmrćen hicem iz snajpera. Sedam dana kasnije, dogodio se napad u kojem je povrijeđena Tamara Stanojević, dok se nalazila na motociklu sa pokojnim Beladom, a za koji se sada sa sigurnošću tvrdi da je bio usmjeren ka Beladi,
na magistralnom putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići. Policija nije uspjela da rasvijetli taj napad.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović govorio je na Javnom servisu, nekoliko sati nakon što su pronađena tijela Belade i Ivanovića u mjestu Ugnji i saopštio da je brzo utvrđen identitet stradalih i da su u pitanju pripadnici škaljarskog kriminalnog klana. Tada je kazao da je rano govoriti o rasvjetljavanju ovog slučaja imajući u vidu da se dogodilo na periferiji i da se radi o namamljivanju ovih lica od suprotstavljene kriminalne grupe.
- Važno je reći da sektor bezbjednosti nije zakazao, jer stepen rasvijetljenosti ovakvih djela je iznad 97 odsto, a obračuna je upola manje nego što je to bilo prije 2020. Građani Crne Gore moraju znati da ovaj sektor bezbjednosti ne radi više za kriminalne strukture kao što je to bilo ranije - poručio je Šaranović.
Dodao je i da su naslijedili takvo stanje u kojem su dvije organizovane kriminalne grupe sa oko 700 članova i da se i kod nas dešava obračun kriminalnih grupa, kao i u svijetu i Evropi.
- I mnogo organizovanije države sa savremenijim sistemom bezbjednosti imaju probleme sa kriminalnim grupama, nema tog sistema koji može spriječiti svako kriminalno djelo, kazao je, između ostalog, Šaranović. a. raiČković/j. raiČević
PODGORICA - Društvo u kojem ljudi ne kriju patnju, već znaju da imaju kome da se obrate, jeste društvo koje ide naprijed. Nema hrabrosti u ćutanju dok iznutra boli. Prava hrabrost je u rečenici: „Treba mi podrška“. I to je u redu! Mentalno zdravlje nije nešto što se zanemarujeono se njeguje i čuva. Tema mentalnog zdravlja u Crnoj Gori još je obavijena tišinom, često zbog duboko ukorijenjenih predrasuda koje mnogima onemogućavaju da se obrate stručnjacima na vrijeme. No, uprkos i dalje prisutnoj stigmi, u našem društvu povećana je svijest o značaju mentalnog zdravlja. Sve više građana danas otvorenije govori o svojim problemima i češće traži stručnu pomoć, a kada ljudi počnu otvoreno da govore o svojim unutrašnjim borbama i potraže pomoć bez straha, to nije samo lična pobjeda - to je pobjeda cijelog društva. Taj iskorak nam daje šansu da gradimo snažniju mrežu podrške i budemo spremni za sve što budućnost donosi.
Problemi mentalnog zdravlja ne smiju se ignorisati, jer svako odlaganje u traženju pomoći vodi ka dubljoj patnji i sve većim teškoćama u svakodnevnom životu. Ljekovi nijesu „čarobni štapić“, ali jesu moćno oruđe koje pomaže da se povrati kontrola nad umom, emocijama i svakodnevicom. Zato ne treba čekati da problem eskalira - pravovremena terapija i iskrena podrška mogu doslovno spasiti živote. Ključno je ponavljati - tražiti pomoć nije slabost, već hrabrost i odgovornost prema sebi, to je prvi i najvažniji korak ka ozdravljenju. Upravo iz tog razloga, povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se širom svijeta obilježava 10. oktobra, u šest gradova u Cr-
noj Gori (sa najvećim brojem događaja u Podgorici) od 10. do 20. oktobra biće održano treće izdanje Festivala mentalnog zdravlja, pod sloganom „Razvijamo vrijednosti“. Briga o mentalnom zdravlju je važna tema o kojoj se mora govoriti i upravo je to jedan od povoda za razgovor sa psihijatrom i psihoterapeutom dr Aleksandrom Popovićem, koji je od 1. avgusta na čelu Klinike za psihijatriju „Dr Dušan Kosović“ Kliničkog centra Crne Gore. Ova zdravstvena ustanova, koja je decenijama radila u neadekvatnim uslovima u improvizovanom montažnom objektu, sa svega sedam soba i 40 kreveta, danas napokon funkcioniše u dostojanstvenom prostoru - novoj zgradi sa 20 savremeno opremljenih soba i ukupno 57 postelja. U razgovoru za Pobjedu, dr Popović govori o tome kako infrastrukturni napredak mora pratiti i dubinska promjena pristupa mentalnom zdravlju - kroz edukaciju, prevenciju i snažniju ulogu zajednice jer mentalno zdravlje mora postati temelj dostojanstva i kvaliteta života, a ne tema o kojoj se ćuti.
POBJEDA: Funkciju direktora Klinike za psihijatriju ,,Dr Dušan Kosović“ preuzeli ste u izazovnom periodu za mentalno zdravlje u Crnoj Gori. Koji su najveći izazovi sa kojima se Klinika trenutno suočava u svakodnevnom radu?
POPOVIĆ: Najznačajniji izazovi u svakodnevnom radu, uključuju porast stope psihičkih problema među mladima, posebno anksioznih poremećaja i poremećaja raspoloženja, eskalacija nasilja, koji uz manjak kadra, mogu predstavljati dodatno opterećenje. Tu je i značaj i teret stigmatizacije koja i dalje odgađa pravovremeno traženje pomoći, što dovodi do komplikovanijih kliničkih slučajeva, u trenutku javljanja ljekaru. Uprkos ovim izazovima, naša glavna motivacija je kontinuirano traže-
Često naglašavamo da je odlazak kod psihijatra ili psihologa jednako prirodan i opravdan kao i odlazak kod ljekara zbog tjelesnih tegoba - jer mozak i psiha su dio našeg organizma, a mentalno zdravlje je osnov dobrog funkcionisanja u svakodnevnom životu. Veliku ulogu u tome imaju javne kampanje, mediji, obrazovni sistem, ali i pozitivni primjeri ljudi koji otvoreno govore o svom iskustvu i time pomažu drugima da prevaziđu otpor i sram - kazao je dr Popović - jer mozak i psiha su dio našeg
nje načina da unaprijedimo podršku kroz edukaciju osoblja, jačanje saradnje s drugim sektorima i implementaciju dokazanih preventivnih programa. Uvjereni smo da zajedničkim naporima možemo ostvariti pozitivne promjene u mentalnom zdravlju naše zajednice.
POBJEDA: Na Klinici radi 14 psihijatara i još tri ljekara koji su na specijalizaciji, četvoro specijalista za dječju i adolescentnu psihijatriju i još troje ljekara koji su na specijalizaciji dječje
psihijatrije, kao i šest psihologa od kojih je dvoje na stručnom usavršavanju. Da li angažman toliko stručnjaka zadovoljava potrebe stanovništva koje Klinika pokriva, posebno u poređenju sa evropskim standardima i sve većim zahtjevima za mentalno zdravstvenom zaštitom?
POPOVIĆ: Ako se vodimo evropskim standardima Crna Gora ima daleko manji broj stručnjaka u odnosu na standard Evropske unije. Ovo nije slučaj samo u psihijatriji, već je taj manjak kadra evidentan i u drugim granama medicine. Važno je znati da školovanje jednog specijaliste traje deset i više godina pa dostizanje prosjeka EU predstavlja ozbiljan poduhvat, na sistemskom nivou. I sa ovakvim manjkom kadra, mi ulažemo velike napore, kako bi pacijenti dobili što bolju zdravstvenu zaštitu i podršku. Pored ovih napora, koje ulažemo u bolničkim uslovima, aktivirali smo telefonsku liniju za psihološku pomoć i prevenciju suicida (poziv na broj 1555) gdje naši građani, potpuno anonimno, mogu dobiti prvu psihološku pomoć i savjete kako najbolje riješiti svoj problem. Linija trenutno radi od 9 do 18 sati, ali radimo na njenoj dostupnosti 24 sata. Takođe, u sklopu EU4Health programa, pod vođstvom Ministarstva zdralja i uz podršku Instituta za javno zdravlje, a u saradnji sa velikim brojem ustanova iz cijele Evropske unije, razvijamo BIZI program, koji predstavlja
program prevencije suicida, sa ciljem da osobe, koje su u bliskom kontaktu sa pojedincima u riziku, mogu prepoznati rane znakove i uputiti ih na pomoć i podršku. Pored BIZI programa, primijenićemmo i ABC praksu, koja predstavlja program preventivnih mjera i aktivnosti sa ciljem promocije i zaštite mentalnog zdravlja u zajednici.
POBJEDA: Klinika za psihijatriju ima pet odjeljenja. Da li su Dnevna bolnica i Odjeljenje za dječju i adolescentnu psihijatriju počeli da rade i na koji način će njihovo funkcionisanje doprinijeti ukupnoj zdravstvenoj zaštiti pacijenata?
POPOVIĆ: Sa velikim zadovoljstvom mogu potvrditi da je Odjeljenje dnevne bolnice zvanično počelo da rade, što predstavlja značajan korak naprijed u našem nastojanju da pružimo sveobuhvatniju i modernu psihijatrijsku podršku. Ovaj model parcijalne hospitalizacije omogućava pacijentima da tokom dana, od 7 do 15 sati, učestvuju u strukturisanom programu tretmana, koji uključuje specijalizovani grupni i individualni psihijatrijsko-psihološki rad, radnu terapiju i psihoedukaciju, uz paralelno učenje praktičnih socijalnih vještina, kao i druge značajne aktivnosti, koje su članovi našeg tima pripremili za pacijente. Ovakav pristup omogućava intenzivnu podršku, ali i priprema pacijente za uspješno funkcionisanje u svakodnevnom životu, čime se bitno smanjuje potreba za bolničkim liječenjem i obezbjeđuje dugotrajna remisija. Pozivamo sve građane koji osjete potrebu za ovakvom vrstom podrške da nam se obrate, jer je upravo rana i kontinuirana intervencija ključ uspjeha. Što se tiče Odjeljenja za dječju i adolescentnu psihijatriju, radimo intenzivno na njegovom otvaranju. Uvjereni smo da će ono predstavljati vitalni doprinos našem zdravstvenom sistemu. Kroz multidisciplinarni tretmanski pristup, mladi će moći da ostvare bolju otpornost potrebnu za kvalitetan život. Ovi napori su dio naše šire strategije da se mentalno zdravlje u Crnoj Gori unaprijedi kroz inovativne, moderne, dostupne i humane usluge. POBJEDA: Zastupate stav da zajednica mora biti dio procesa ozdravljenja. Kada pominjemo uključivanje zajednice, Švedska je prošle
Zbog straha od osude, mladi skrivaju probleme mentalnog zdravlja
POBJEDA: Kako objašnjavate podatke istraživanja Crnogorske asocijacije za unapređenje zdravlja (CAUZ) da su upravo mladi obrazovani ljudi u Crnoj Gori ti koji često stigmatizuju probleme mentalnog zdravlja?
POPOVIĆ: Podaci da upravo mladi obrazovani ljudi često stigmatizuju probleme mentalnog zdravlja na prvi pogled mogu djelovati iznenađujuće, ali u praksi imaju logično objašnjenje. Iako su nove generacije najviše izložene informacijama i globalnim trendovima, one istovremeno žive u društvu u kojem je briga o mentalnom zdravlju dugo bila tabu tema. U toj kontradikciji često nastaje otpor. S jedne strane postoji znatiželja i svijest da „nešto treba mijenjati“, a s druge strane duboko ukorijenjeni stereotipi i pritisak okoline da se pokažu „snažnima“ i „otpornima“. Kod obrazovanih mladih ljudi dodatan faktor može biti i strah od društvenih posljedica - bojazan da će ih okolina percipirati kao slabije ili manje uspješne ako priznaju da imaju psihičke poteškoće. To često vodi u prikrivanje problema i, paradoksalno, u izraženije stigmatizovanje drugih, kako bi se prikrila vlastita ranjivost. Uloga nas, kao stručnjaka i društva u cjelini, jeste da kroz edukaciju i otvoren razgovor pokažemo da mentalni poremećaji nijesu znak slabosti, već medicinska stanja koja se uspješno liječe i da upravo traženje pomoći pokazuje snagu, pa čak i hrabrost i odgovornost prema sebi i drugima.
godine zauzela prvo mjesto u globalnom rangiranju zemalja sa najboljim mentalnim zdravljem. Koje lekcije Crna Gora može izvući iz švedskog modela i što bi bio prvi korak ka uspostavljanju sličnog, održivog sistema mentalno zdravstvene zaštite kod nas?
POPOVIĆ: Švedski uspjeh u oblasti mentalnog zdravlja se temelji na prevenciji, ranoj intervenciji i širokom uključivanju zajednice i može pružiti vrijedne smjernice za Crnu Goru. Ključna lekcija je da efikasan sistem zaštite mentalnog zdravlja nije isključivo zadatak medicine, već predstavlja društveni poduhvat koji zahtijeva koordinaciju zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih službi. To implicira da sistem mora biti orijentisan ka prevenciji i ranom otkrivanju problema, što u konačnom smanjuje potrebu za kompleksnim i skupim tretmanima u budućnosti. Podrška se ne smije ograničiti samo na kliničke uslove, već je potrebno integrisati u svakodnevni život pojedinca kroz rad u školama, na radnim mjestima i lokalnoj zajednici. Od važnosti je započeti jačanje kapaciteta na primarnom nivou zdravstvene zaštite, kroz obuke ljekara opšte
POBJEDA: Prema Izvještaju o mentalnom zdravlju iz 2022. godine, Svjetska zdravstvena organizacija bilježi porast anksioznih i depresivnih poremećaja za više od 25 odsto tokom prve godine pandemije. Da li su pandemija COVID-a i njene posljedice dovele do povećanog broja ljudi koji u Crnoj Gori traže psihijatrijsku pomoć?
se u društvu povećala svijest o značaju mentalnog zdravlja. Građani danas otvorenije govore o svojim problemima i češće traže pomoć, što nam daje priliku da dodatno razvijamo mrežu podrške i preventivne programe, kako bismo bili spremniji za slične krizne situacije u budućnosti.
P
prakse za rano prepoznavanje i najčešćih mentalnih poremećaja, kao i rano prepoznavanje suicidalnog rizika. Istovremeno, trebalo bi pokrenuti pilot programe u obrazovnom sistemu, usmjerene na unapređenje psihosocijalne klime u školama i podučavanje nastavnika da prepoznaju rane znakove emocionalnih poteškoća kod učenika. Ovakav pristup omogućio bi izgradnju temelja sistema koji će, vremenom, pružiti dostupnu i efikasnu podršku za mentalno zdravlje građana Crne Gore.
POPOVIĆ: Pandemija COVID-19 ostavila je duboke posljedice na mentalno zdravlje stanovništva i u Crnoj Gori, što potvrđuje i znatan porast broja ljudi koji traže stručnu psihijatrijsku pomoć. Najčešće se javljaju zbog simptoma anksioznosti, depresivnih poremećaja, nesanice i posttraumatskih reakcija, a u mnogim slučajevima riječ je o osobama koje ranije nijesu imale psihijatrijske smetnje. Strah od bolesti, gubitak bliskih ljudi, socijalna izolacija, ograničenje kretanja, ekonomska nesigurnost i dugotrajna neizvjesnost bili su snažni stresori koji su dodatno pogoršali stanje onih sa već postojećim psihičkim poteškoćama, ali i podstakli pojavu novih slučajeva. Na našoj klinici uočili smo kontinuirani rast broja pregleda, kako u hitnim službama, tako i u ambulantnim uslovima, a povećan je i broj hospitalizacija, naročito zbog teških depresivnih epizoda i akutnih psihotičnih poremećaja povezanih sa stresom izazvanim pandemijom. Iako je sve to predstavljalo veliki izazov za zdravstveni sistem, važno je naglasiti da
OBJEDA: Koje su glavne barijere zbog kojih ljudi ne traže pomoć, čak i kada osjećaju potrebu - da li su to stigmatizacija, nedostupnost ili visoki troškovi psihoterapije u privatnom sektoru?
POPOVIĆ: Glavne barijere su najčešće vezane za stigmu i nedovoljno razumijevanje značaja mentalnog zdravlja. Nažalost, još uvijek postoji uvjerenje da je traženje psihijatrijske ili psihološke podrške znak slabosti, što mnoge ljude obeshrabruje da se obrate stručnjacima na vrijeme. Pored toga, prepreku nekad predstavlja i nedovoljna dostupnost usluga - broj stručnjaka u javnom zdravstvu je ograničen, pa su liste čekanja nekad duže od optimalnih, dok su troškovi psihoterapije u privatnom sektoru, za dio građana previsoki. Mi se, kao klinika, trudimo da većim brojem pregleda, u odnosu na broj zakazanih pacijenata, nadomjestimo čekanje i obezbijedimo dostupnost službe našim pacijentima. Ove poteškoće u dostupnosti mogu stvarati osjećaj da je briga o mentalnom zdravlju manje dostupna od drugih vidova zdravstvene zaštite. Upravo zato je važno da kroz javne
K i centar c rn e Gore
K centar c rn e Gore
kampanje radimo na smanjenju stigme, jačamo kapacitete javnog sistema i obezbijedimo da psihološka podrška i psihoterapija budu što dostupnije svima kojima su potrebne.
POBJEDA: Na koji način možemo mijenjati uvjerenje da je traženje stručne pomoći znak slabosti?
POPOVIĆ: Promjena uvjerenja da je traženje stručne pomoći znak slabosti zahtijeva kontinuiran rad na edukaciji i destigmatizaciji kada su u pitanju mentalni poremećaji. Često naglašavamo da je odlazak kod psihijatra ili psihologa jednako prirodan i opravdan kao i odlazak kod ljekara zbog tjelesnih tegoba - jer mozak i psiha su dio našeg organizma, a mentalno zdravlje je osnov dobrog funkcionisanja u svakodnevnom životu. Veliku ulogu u tome imaju javne kampanje, mediji, obrazovni sistem, ali i pozitivni primjeri ljudi koji otvoreno govore o svom iskustvu i time pomažu drugima da prevaziđu otpor i sram.
POBJEDA: Zašto pacijenti imaju toliki strah od farmakoterapije?
P OPOVIĆ: Strah najčešće proizilazi iz nedovoljnih informacija i brojnih predrasuda - pacijenti se plaše da će ljekovi promijeniti njihovu ličnost, izazvati zavisnost ili imati neke nuspojave. Istina je da se savremeni psihijatrijski ljekovi propisuju pažljivo i individualno, u kontrolisanim dozama, te da oni pomažu da se povrati ravnoteža u funkcionisanju mozga i omogući osobi da bolje iskoristi vlastite kapacitete, uključujući i psihoterapiju. Kada se pacijenti informišu, kada im se objasni mehanizam djelovanja i kada osjete poboljšanje, strah obično nestaje. Naš zadatak je da im kroz povjerenje i jasan razgovor pokažemo da su i ljekovi i terapija saveznici na putu oporavka, a ne znak slabosti ili neuspjeha.
POBJEDA: U Crnoj Gori je u posljednje vrijeme primjetan kontinuiran porast svih oblika nasilja što ukazuje na ozbiljan i složen društveni problem. Kako iz ugla psihijatrije tumačite uzroke ovog trenda i koje posljedice on može imati na mentalno zdravlje pojedinca i zajednice?
POPOVIĆ: Uzroci ovog trenda često leže u kombinaciji socijalne i ekonomske nesigurnosti, dugotrajne izloženosti stresu, porasta frustracija i osjećaja nepravde, ali i u nedovoljno razvijenim mehanizmima za konstruktivno rješavanje konflikata. Kada tome dodamo normalizaciju agresivnog ponašanja kroz medije i društvene mreže, kao i nedostatak adekvatne društvene podrške ranjivim grupama, nasilje postaje češći obrazac reagovanja. Sa stanovišta mentalnog zdravlja, posljedice su višeslojne i duboke. Na nivou pojedinca, žrtve nasilja razvijaju simptome anksioznosti, depresije, posttraumatskog stresnog poremećaja, pa i ozbiljnije psihijatrijske komplikacije. Istovremeno, kod onih koji su svjedoci nasilja, naročito kod djece i mladih, može doći do normalizacije agresije, gubitka osjećaja sigurnosti i erozije povjerenja u zajednicu. Na kolektivnom nivou, društvo koje živi u atmosferi straha i nesigurnosti postaje podložnije polarizacijama, gubitku socijalne kohezije i daljem širenju destruktivnih obrazaca. Upravo zato je od presudne važnosti da se na nasilje ne gleda samo kao na pravni ili bezbjedonosni problem, već i kao na ozbiljan javnozdravstveni i psihološki izazov koji zahtijeva sistemske mjere prevencije, ranu intervenciju i podršku žrtvama.
POBJEDA: Što je najvažnije što Crna Gora mora hitno preduzeti u borbi protiv nasilja, posmatrano iz ugla zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja?
POPOVIĆ: Crna Gora mora hitno preduzeti sistemsko jačanje preventivnih programa i rane intervencije. To znači da škole, lokalne zajednice i zdravstvene ustanove moraju postati mjesta gdje se na vrijeme prepoznaju rizična ponašanja, emocionalne poteškoće i porodična disfunkcionalnost, kako bi stručnjaci mogli reagovati prije nego što dođe do eskalacije nasilja. Paralelno, potrebno je razvijati mrežu psihološke podrške dostupne žrtvama, ali i onima koji pokazuju sklonost ka nasilnom ponašanju, jer prevencija podrazumijeva rad i sa potencijalnim počiniocima. Jednako važno je uvođenje edukacije o emocionalnoj pismenosti, nenasilnoj komunikaciji i zdravim obrascima ponašanja u obrazovni sistem od najranijeg uzrasta. Djeca i mladi moraju naučiti kako da prepoznaju i izraze emocije, kako da rješavaju sukobe bez agresije i kako da razvijaju empatiju. Dugoročno, ovakve mjere, ne samo da smanjuju rizik od nasilja, već i stvaraju generacije koje će biti otpornije na stres, solidarnije i spremnije da traže pomoć kada im je potrebna. Drugim riječima, borba protiv nasilja mora početi kao ulaganje u mentalno zdravlje cijelog društva.
Adrijana ĐOROJEVIĆ
PROFESIJA ZA SIGURNO ZAPOSLENJE: Stručna medicinska škola u Podgorici godinama ima smjer za kozmetičkog tehničara, a program unapređuje u skladu sa potrebama tržišta rada
PODGORICA – Većina učenica koje završe obrazovni program - kozmetički tehničar u Stručnoj medicinskoj školi u Podgorici lako dolazi do zaposlenja i ne nastavlja dalje obrazovanje. Tokom četiri godine školovanja one se osposobljavanju za njegu lica i tijela.
Ekipa Pobjede posjetila je ovu obrazovnu ustanovu i razgovarali smo sa upravom škole i đacima o izazovima sa kojima se suočavaju u nastavi, analizama i aktuelnostima na tržištu rada. Kada uđete u školu, stiče se utisak ozbiljnosti i strogog reda. Sve je uređeno i na svom mjestu. Posebnu pažnju privlače velike svježe biljke u hodnicima. Tu je i vitrina sa raznim peharima koje su osvojili učenici, ali i natpis da su zabranjeni telefoni u školi – njih đaci ostavljaju u svoje ormare. Uočljiva je i instalacija na zidu u kojoj je istaknuta poruka da je najzdravije za čovjeka da pije vodu, te su prikačene ambalaže raznih sokova ispod kojih su zakačene kesice u kojima se nalazi izmjerena količina šećera koja je u soku. Pomoćnica direktorice škole Branka Kovačević i organizatorka praktičnog obrazovanja Ranka Konatar kažu da se ustanova trudi da vodi računa o svemu, kako bi svi koji borave u školi bili zadovoljni. S njima idemo do kabineta za kozmetičkog tehničara gdje maturanti upravo obavljaju praksu. Zatičemo ih u procesu čišćenja, pilinga i masaže lica. Nastavnici, koje smo zatekli u toj prostoriji, objašnjavaju da imaju savremene aparate poput ultrazvuka, aparata za limfnu drenažu… Tu su razni kozmetički preparati za koje kažu da ih kupuju i da su uglavnom na biljnoj bazi. Učenice jedna drugoj obavljaju tretmane.
Zahtjevno učenje
Maturantkinja Teodora Bulatović navodi da je upisala smjer za kozmetičkog tehničara, jer je željela time da se bavi. Ističe da su profesori odlični, te da joj se posebno sviđa što su im posvećeni i spre-
Ranije je u školi postojao program za kozmetičare koji je bio trećeg stepena i kozmetički tehničar, koji je bio četvrtog stepena. Uprava škole je zaključila da je veća potreba tržišta da imaju četvrti stepen, te su se zadržali na tome. Tržište rada više zahtijeva da se nauče i tretmani lica i tijela, što imaju na četvrtom stepenu obrazovanja
mni da objašnjavaju gradivo i po nekoliko puta dok đacima ne bude jasno. - Sviđa mi se ovdje i praksa i teorija. Moram istaći da je sve napornije. Ko ima volju za učenjem, treba da upiše ovaj smjer. Prilično je zahtjevno. Recimo, imali smo časove do 13 sati, a onda pauzu i praksu koja traje i do četiri sata – istakla je Bulatović. Kaže da planira odmah da se zaposli kada završi četvrti razred srednje škole. Želi da sređuje nokte, a obučiće se i da radi tretmane lica. Bulatović objašnjava da su se školovali za tretmane tijela i lica. Smjer kozmetičkog tehničara otvoren je prije desetak godina u ovoj ustanovi. Iz uprave škole ističu da postoje razlike u obrazovanju kadra koji je školovan tada i sada, jer su godinama unapređivali program u skladu sa potrebama tržišta rada. Danas su na ovom programu četiri odjeljenja, u sva-
kom razredu po jedno, te ih je ukupno oko 80. Pomoćnica direktora škole Branka Kovačević, objašnjavajući koji profil učenika upisuje ovaj program, kaže da su tu i odlični, vrlodobri, dobri… Prema njenim riječima, jedan od motiva je da mogu lako da dođu do posla, te da to čine uglavnom na nagovor roditelja.
- Dosta ih je upisalo po nagovoru roditelja, ili je to bila neka neostvarena roditeljska želja, da će sjutra doći lako do ,,kore hljeba“ – kaže Kovačević. Ranije je u školi postojao program kozmetičara koji je bio trećeg stepena i kozmetički tehničar koji je bio četvrtog stepena. Uprava škole je zaključila da je veća potreba tržišta da imaju četvrti stepen, te su se zadržali na tome. Tržište rada više zahtjeva da se nauče i tretmani lica i tijela, što imaju na četvrtom stepenu obrazovanja.
- Na ovom smjeru imamo
stručno i nestručno zastupljen kadar. Stručni kadar ima završen fakultet i izvode teorijsku nastavu. Tu su dvije koleginice koje su završile Fakultet za kozmetologiju u Beogradu. Niko u školi ne može da bude angažovan ko ima srednju školu, već mora da ima minimum šesti stepen i to je takozvani nestručni kadar – ko nema fakultet. Oni izvode praksu – rekla je Kovačević.
Učenice na ovom programu idu u Sloveniju da se obučavaju kroz program razmjene učenika. Kažu da dolaze sa fenomenalnim iskustvima.
Sporan kadar na tržištu
Organizatorka praktičnog obrazovanja Ranka Konatar komentariše kakvo je stanje na tržištu na kom pružaju usluge različiti kozmetičari, te da je upitno kako su stečeni određeni sertifikati koji su istaknuti u pojedinim kozmetičkim salonima.
- Pitanje je da li je neko obučen kako treba, da li je samo platio sertifikat, na kojem kursu je bio. Ne možete znati je li to učenik koji se ovdje usavršavao četiri godine ili nije. Može osoba sama da procijeni poslije namazanih noktiju ili tretmana lica koliko je usluga uspješna, pa će vam sve biti jasno –kaže Konatar. Ona dodaje da ovo pitanje zakonski nije regulisano, iako nadležni najavljuju da će da provjeravaju poslovanje kozmetičkih salona, da ispituju njihove licence, sertifikate, rad u kućama…
- Naši učenici dobijaju kvalitetno znanje i njihove diplome su cijenjene. Ne mogu se porediti sa nekim ko je završio kratku obuku, ili ko se samostalno osposobio za nešto - rekla je ona.
Stručna medicinska škola u Podgorici dobila je licencu da realizuje program obrazovanja odraslih, te najavljuju da će uskoro da pokrenu tu obuku... Kako su objasnili, ko prođe kroz skraćeni program može da dobije licencu od resornog ministarstva i da radi. - Bez obzira što je to skraćeni program, biće adekvatno obučeni. I na taj način smanjujemo broj nezaposlenih. To ćemo realizovati uz podršku Privredne komore i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Taj kadar na tržište može da izađe kao uskospecijalizovan za određenu oblast – poručili su oni.
Konatar dodaje da nije bitno kojom će se profesijom dijete baviti, da li će da bude doktor nauka, frizer, automehaničar, važno je da voli to što radi. - Samo oni koji vole to što rade, uspješni su u svom poslu –kazala je Konatar.
uSluge Za građane
Iz uprave ističu da konstantno osluškuju potrebe učenika i tržišta rada kako bi unaprijedili program. Ističu da rade korekcije na dnevnom nivou. Na pitanje koliko je realno očekivati da kroz određeni projekat obezbijede da učenici mogu građanima da pružaju kozmetičarske usluge,
koje bi mogli dobiti po povoljnim cijenama od tržišnih, odgovaraju da je, za sada, ta ideja na – dugom štapu. Ističu da nije sve lako organizovati i da taj poduhvat zahtijeva više finansijskog ulaganja. Ističu da, za sada, realizuju određene eksperimente za posebne datume, kada izrađuju određene kozmetičke preparate. - Mi smo, na primjer, učenicima bili modeli kada se radila trajna šminka ili trajni lak. Vidjećemo kako će se to sve razvijati u budućnosti, ali ono što je sigurno jeste da ćemo unapređivati program – poručuju naše sagovornice. n. đurđevaC
BEOGRAD - Ovaj režim je generator nestabilnosti u Srbiji i regionu: u Crnoj Gori to rade sa ulogom Crkve Srbije, na Kosovu sa Banjskom, u BiH sa Dodikom, a siguran sam da je EU preko glave laži koje dobija odavde. Region će odahnuti odlaskom aktuelnog režima koji je, prije svega, vrlo maligni ruski, odnosno putinovski proksi na Zapadnom Balkanu. Zato je jako važno da građani Srbije uspostave dijalog u društvu, slobodne i fer demokratske izbore, navodi dr Dinko Gruhonjić, profesor Univerziteta u Novom Sadu i novinar koji je na razne načine najviše napadan od vlasti u Srbiji.
P OB JEDA : Deset mjeseci traju protesti u Srbiji, vlast kao najvećeg neprijatelja označava državne univerzitete, ali veliki pritisci se vrše na sve nivoe obrazovanja koji su podržali studente. Odakle toliki strah od kritičkog mišljenja?
GRUHONJIĆ: To je karakteristika svakog autoritarnog i populističkog režima kao što je ovaj u Srbiji, ali takav je i u SAD, jer ti režimi počivaju na glasovima manje obrazovanih građana i funkcionerima koji imaju kupljene diplome. Oni preziru znanje i obrazovane ljude, njima ne treba nikakva vrsta kritike niti onih koji misle i to glasno kažu. Ono što Tramp radi univerzitetima u SAD to vidimo i kod nas na mikro planu.
POBJEDA: Mogu li se ugasiti državni univerziteti u Srbiji?
GRUHONJIĆ: Svašta može da bude. Sukob sa univerzitetom postoji pre početka protesta favorizovanjem nekih stranih sumnjivih univerziteta koji bi bili stranački univerziteti, odnosno pogoni za kupovinu diploma kome su potrebne od pristalica režima. Orban je državne univerzitete maksimalno marginalizovao, pustio ih na tržište, ostali su bez državnih dotacija i prisiljeni su, uključujući i društveno-humanističke nauke, da žive od studenata koji uspeju da
INTERVJU: Dr Dinko Gruhonjić, profesor Univerziteta u Novom Sadu
Orban je državne univerzitete maksimalno marginalizovao, pustio ih na tržište, ostali su bez državnih dotacija i prisiljeni su, uključujući i društvenohumanističke nauke, da žive od studenata koji uspiju da upišu fakultet. Od ranije znamo da režim u Srbiji prepisuje dosta toga od Orbanovog autokratskog režima u Budimpešti i ovo je samo još jedan od plagijata kada je u pitanju politika koja se ovdje vodi, kaže Gruhonjić
upišu fakultet. Od ranije znamo da režim u Srbiji prepisuje dosta toga od Orbanovog autokratskog režima u Budimpešti i ovo je samo još jedan od plagijata kada je u pitanju politika koja se ovde vodi.
P OB JEDA: Gotovo svi napadači na studente su pušteni da se brane sa slobode ili su oslobođeni od krivičnog gonjenja iako su fizički teško povređivali studente, a u pritvoru su oni koji su slomili poneki izlog na prostorijama SNS-a. Da li je pravosuđe samo u službi jedne partije?
GRUHONJIĆ: Institucije su zarobljene pa i tužilaštva i sudovi, ali videli smo i zavidan broj potpisa sudija i tužilaca koji zahtevaju nezavisnost. Na čelu sudova i tužilaštava u Srbiji su režimski ljudi koji doslovno rade na daljinski upravljač, ali istovremeno ima dovoljno profesionalaca koji će sutra biti sposobni da vode procese protiv organizovanog kriminala i korupcije u šta se pretvorila vlast u Srbiji. Nije sve tako crno kao što se čini na prvi pogled iako je jasno da će režim učiniti sve da zadrži šapu na pravosuđu i instrumenatalizuje što vodi u ogoljenu represiju. Ona nije nikakvo čudo s obzirom na to da znamo ko su čelni ljudi režima i šta su radili ‘90-ih godina prošlog veka. Sada samo možemo da konstatujemo da se zlo vratilo kući i istovremeno da kažemo da znamo koja
je priroda toga zla i kako se s njime treba nositi.
POBJEDA: Da li Vas je iznenadilo što su mediji postali glavno uporište režima za borbu protiv svih onih koji ne misle kao režim?
GRUHONJIĆ: Nije me to iznenadilo. To je fundament ovog režima, naročito njegove čelne ličnosti koja je bila ministar ratne propagande –zvanično ministar informisanja od 1998. godine pa do kraja Miloševićevog režima. Sećamo se tadašnjeg Zakona o informisanju, koji je bio zakon protiv informisanja, na čijem udaru je bilo uništenje neza-
Poruka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog
visnih medija: presuđivano je po kratkom postupku u prekršajnim sudovima, što je sasvim sigurno najdrakonskiji Zakon o informisanju nakon Drugog svetskog rata na tlu Evrope. Za mandata te osobe ubijen je naš kolega Slavko Ćuruvija na Uskrs 1999. godine. Ta osoba patološki mrzi novinare i nastoji da razori novinarstvo kao profesiju. Novinarstvo je trn u oku svakom autokrati ili diktatoru u pokušaju jer skreće pažnju javnosti na njihova brojna nepočinstva. Ovo sada što gledamo je dostiglo takve razmere, usudio bih se da tvrdim, da ta-
kva propagandna glasila uopšte ne postoje na tlu Evrope, a najverovatnije u ovom trenutku ni u svetu. Propaganda je takva da se može reći da su čak i fašistička glasila iz Drugog svetskog rata više poštovala kodeks, da budem potpuno ciničan, nego što to danas rade koje kakvi, kako ih je ispravno nazvao kolega Dežulović, psihoidi. POBJEDA: Hoće li će sada biti vremena da ti mediji pređu na drugu stranu kao što im je dopušteno 2000. godine?
GRUHONJIĆ: Ako će biti vremena, onda ništa nismo naučili iz istorije. Ako pravite kom-
promis sa zverima, onda će se zver pre ili kasnije vratiti na vlast i fizički vas eliminisati. Oktobarski kompromis je napravljen sa medijskim mogulima, koji su služili svakoj vlasti, i zbog finansijskog interesa i to nas je dovelo do ovoga što imamo danas. Ti ljudi moraju da odgovaraju, a jedan deo njih i krivično jer nisu plaćali porez, vršili su manipulacije prilikom registrovanja firmi. Tek onda na red dolazi moralna odgovornost, odnosno lustracija. Većina ljudi režimsko propagandnih glasila bavila se privrednim kriminalom, a za to postoji jasno zakonodavstvo.
P OB JEDA : Da li politička kriza vodi ka raspisivanju izbora ili još većoj represiji unutar Srbije?
GRUHONJIĆ: Jedini demokratski način da se izađe iz ove krize su vanredni izbori, ali režim beži jer u istraživanjima javnog mnjenja ne stoji dobro. Videli smo to i na lokalnim izborima u Kosjeriću i Zaječaru.... Ne pita se režim da li će biti izbora, njihovo održavanje zavisi isključivo od unutrašnjeg i spoljnjeg pritiska. Kada bude jasno definisano ime i prezime onoga što se prepoznaje kao građansko demokratski studentski pokret otpora dobijamo društveno političkog činioca sa legitimitetom u pregovorima na unutrašnjem planu i Briselom. Ali, sa režimom ne može biti dijaloga. Oni će izbegavati izbore, očajnički će se držati noktima za staklo, povećavaće represiju, ali to sve nije bitno jer je društvena atmosfera nepovratno promenjena u korist građana, a ne u korist organizovanih kriminalaca na vlasti. Violeta CVejić
KIJEV - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je juče da Rusija povećava obim napada na Ukrajinu, uništava civilnu infrastrukturu, ali da nema snažnog, adekvatnog globalnog odgovora, javlja Ukrinform.
- Nažalost, nije bilo dostojnog
i snažnog odgovora svijeta na sve što se dešava - na stalno rastuće razmjere i smjelost udara. Upravo zato (predsjednik Rusije Vladimir) Putin to radi - on jednostavno ismijava Zapad, njegovu tišinu i nedostatak snažnih akcija kao odgovor - rekao je Zelenski u video-obraćanju.
Zelenski je napomenuo da je Rusija odbacila sve prijedloge za okončanje rata ili čak zaustavljanje napada i da sada otvoreno cilja civile i gasnu infrastrukturu uoči zime.
- Borićemo se da svijet ne ostane nijem i da Rusija osjeti odgovor. Svaka ruska raketa i svaki ruski borbeni dron takođe
sadrže djelove koji se i dalje isporučuju Rusiji iz zapadnih zemalja i raznih zemalja bliskih Rusiji. Sada, u četvrtoj godini rata punih razmjera, jednostavno je čudno čuti nekoga kako tvrdi da ne zna kako da zaustavi protok kritičnih komponenti (za naoružanje) - dodao je ukrajinski pred-
sjednik. Zelenski je istakao da jedna ruska raketa H-47M2 Kinžal sadrži 96 komponenti strane proizvodnje, od kojih mnoge Rusija ne može sama
da proizvede.
prvi „Bjelopoljski salon knjige“
PODGORICA – Multimedijalna umjetnička izložba „Želim vidjeti moje planine“ otvorena je na Cetinju, pretvarajući prijestonicu u veliku galeriju na otvorenom. Tokom oktobra, gotovo 50 domaćih i inostranih umjetnika oživjeće gradske prostore kroz instalacije, performanse i filmski program.
Kustoskinja i autorka projekta Svetlana Racanović, kako prenosi Cetinjski list, kaza-
la je da izložbu priprema godinama i kada je promišljala o njoj, nije ni slutila da će biti ovih razmjera i da će ovaj koncept biti toliko važan ne samo za Cetinje, već i šire. Zahvalila je svima bez kojih ne bi bilo moguće realizovati ovako zahtjevan projekat. - Ova izložba je poziv za kreiranje svojevrsnih mikroutopija svakodnevice, ne kao zbjegova, kao svijeta u rasulu, već kao vježbanje za uvođenje vještine višeg, kreativnog reda u naše aktivne živote, osvješći-
vanje malih, svakodnevnih, običnih, a dragocjenih trenutaka, mjesta, odnosa, iskustava, stanja i atmosfera – kazala je Racanović, prenosi Cetinjski list.
Univerzitetski profesor iz Beograda Jovan Čekić kazao je da živimo u nekim „novim mračnim vremenima“ i ono što je najvažnije u tim vremenima jeste kako umjetnost mapira i čita te čudne sile koje oblikuju trenutak u kome živimo. Istakao je da su ovakve izložbe ekstremno važne jer
one povezuju umjetnike raznih generacija.
- Svetlana ima pedantan, precizan, rekao bih ekstremno kritičan pristup i jako dobro je shvatila da u ovim ludim vremenima mi počinjemo da nestajemo kao privatna bića, da naša intimnost postaje nebitna, da naši životi postaju potrošna roba i jednom riječju kada odete i pogledate izložbe, možete to doista sada vidjeti po ovim raznim lokacijama u gradu – kazao je Čekić. Profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti sa Cetinja Janko Ljumović govorio je iz perspektive stanovnika Cetinja o tome koliko je ovaj projekat važan, naročito u trenutku u kojem živimo.
- U zajednici koja je u posljednje vrijeme bila traumatizovana na različite načine. Upravo taj poziv da se na humaniji, ljepši način, vrati ili razmišlja o relaciji čovjek i grad jeste vrijednost ove izložbe – rekao je Ljumović.
Studentkinja Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja Anđela Bulatović kazala je da smo o izložbama u ovakvim obimima obično govorili u prošlom vremenu, te da joj je jako drago što je dio jednog ovako velikog projekta.
KOTOR - Izložba radova pod nazivom „Suspenzija“ mladog crnogorskog skulptora Stefana Boškovića otvorena je u Pomirbenoj dvorani na ostrvu Gospa od Škrpjela.
Skulptorka i konzervatorka Ivana Martinović u predgovoru kataloga zapisala je da skulptorski i slikarski ciklus
Stefana Boškovića preobražava gledanje u kontemplativni čin: radovi uspostavljaju prostor usporavanja u kojem percepcija prelazi iz brzog prepoznavanja u iščitavanje.
- Kroz jasan kolorit i arhetipske figure slike pozivaju na suspenziju; zadržavanje ko-
je otvara put ka duhovnom i filozofskom preispitivanju. Teorijsko uporište preobražaja realnog u nerealno leži u metafizičkom nagibu. Zagasiti tonovi i plošne, neiluzionističke površine redukuju pejzažni realizam, a ono što je vrijeme gledanja pretvara se u misaoni čin. U ovom kontekstu spajanje morskog i kopnenog svijeta naglašava međuzavisnost, dok se čovjek i dalje antropocentrično okreće oko sebe –zapisala je Martinović. Izložbu su organizovali Biskupski ordinarijat KotorŽupni ured u Perastu i „Galatea Gallery“ iz Podgorice. Iv. K.
PODGORICA - Ljubitelji
devete umjetnosti uživali su u promociji stripa „Zagor“ Stefana Fantelija i Marčela Manđantinija petog dana Međunarodnog festivala književnosti. Kako je rečeno na promociji, „Zagor“ je dio opšte kulture, nije samo strip, to je neka vrsta religije, on nas je podizao, obrazovao, vaspitavao.
Vlasnik striparnice „Mr No“ Dražen Baletić istakao je važnost Zagora među ljubiteljima stripa u Crnoj Gori.
- Mnogo bi bilo da kažemo da je Zagor život, ali na ovim prostorima i te kako jeste. Pored Alana Forda Zagor je najtiražniji i najpopularniji lik na ovim prostorima - naglasio je Baletić. Marčelo Manđantini je bio čitalac „Zagora“, kao skoro svi Italijani, imao je veliku strast ka crtežu, njegovao je i pomislio da to može postati njegovo zanimanje. Kako je rekao, to je ostvarenje njegovog dječačkog sna.
- Jako mi je drago što danas svjedočimo izložbi gdje učestvuje 50 umjetnika, gdje vidimo imena o kojima sam mogla da samo čitam i što studenti učestvuju na izložbama zajedno sa umjetnicima koji su nekada bili naši profesori – rekla je Bulatović, prenosi Cetinjski list.
R. K.
PODGORICA - Prvi „Bjelopoljski salon knjige“ biće održan od 6. do 11. oktobra u Bijelom Polju. Manifestacija će svečano biti otvorena večeras, u 18.30 sati, u galeriji bjelopoljskog Centra za kulturu. Govoriće predsjednica Skupštine opštine Bijelo Polje Selma Omerović, direktor bjelopoljskog Centra za kulturu Edin Smailović i urednica u izdavačkoj kući „Nova knjiga“ Jelena Krsmanović. Potom će, u 19 sati, biti održana promocija romana „Zera luče“ autorke Jasenke Lalović Tokom šest dana trajanja Salona, publika će imati priliku da prisustvuje bogatom i raznovrsnom programu koji obuhvata promocije knjiga, razgovore sa istaknutim autorima, radionice za djecu i mlade, književne večeri, omaže. Među gostima će, pored Jasenke Lalović, biti i Feđa Štukan,
Važno mjesto na Međunarodnom festivalu književnosti pripalo i stripu
Ksenija Rakočević, Denis Martinović, Željko Rutović, Nebojša Žižić, Milenko Arsić Ivkov, dobitnik Ninove nagrade za 2024. godinu, Aleksandar Jerkov, Slobodan Zoran Obradović, Nataša Nelević, Slavica Perović i drugi. Za vrijeme trajanja manifestacije, u holu Centra za kulturu od 10 do 20 sati, biće organizovan mini sajam knjiga, na kojem će posjetioci moći da pronađu bogatu ponudu izdanja različitih izdavačkih kuća. - „Bjelopoljski salon knjige“ ima za cilj da afirmiše književno stvaralaštvo, podstakne ljubav prema knjizi i čitanju – navodi se u saopštenju. Salon knjige organizuju JU Centar za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“ iz Bijelog Polja i izdavačka kuća „Nova knjiga“ iz Podgorice, uz podršku Opštine Bijelo Polje i kompanije MTEL. R. K.
Zagor nas je vaspitavao
ove godine u Podgorici. Govoreći o svom stvaralaštvu Lukareli je istakao da je bio sklon eksperimentisanju u žanrovima, ali da se uvijek trudio da njegove priče budu zanimljive i misteriozne. - Čak i da pomalo uplaše publiku. To je ono što je konstanta, a ostalo se smjenjuje, kontekst, detalji iz istorije, one male sitne stvari, ne one opštepoznate, jer svi znamo kako je neki događaj iz istorije počeo i kako se završio - kazao je Lukareli. An. R. Na Cetinju do
- Zagor je snažan, veoma voljen lik, koji priča dogodovštine iz različitih ambijenata i stimuliše kreatore i crtače. Iznenađujuće mi je da vidim kakav prijem imamo na Balkanu, ovo mi je treći put da dolazim u Crnu Goru. Prijem ovdje
je mnogo topliji nego u Italiji – kazao je Manđantini. S druge strane, Stefano Fanteli je prvi put u našoj zemlji i naišao je na sjajan prijem. A da radi Zagora mu je bila želja oduvijek. - Nijesam počeo kao autor stripa poput „Zagora“, ali uvijek sam htio da dođem do njega, to mi je bio omiljeni strip. „Zagor“ nije najprodavaniji strip u Italiji, možda je treći ili četvrti, ali je u posljednjih 10 godina izgubio najmanje čitalaca, što je značajan podatak - naglasio je Fanteli.
Publika Festivala književnosti bila je u prilici i da se upozna sa jedinstvenim italijanskim stripom „Žulijan“, čija je radnja smještena u doba Francuske revolucije, a ujedno i njegovim autorom, italijanskim piscem i novinarom Karlom Lukarelijem. Sa Lukarelijem je, i to ne samo o ovom stripu, već njegovom radu uopšte, razgovarala ambasadorka Italije Andreina Marsela i italijanski pisac i takođe novinar Vins Galiko, koji zahvaljujući italijanskoj ambasadi gostuje i
PODGORICA – Dugometražni igrani film „Obraz“ reditelja Nikole Vukčevića, čija se radnja odvija tokom Drugog svjetskog rata, donosi potresnu priču o albanskom barjaktaru Nuru Doki koji, uprkos prijetnjama fašista, odlučuje da zaštiti pravoslavno dijete koje je pronašao u svom domu.
Nakon svjetske premijere na festivalu u Kotbusu, film je crnogorsku premijeru imao u takmičarskoj selekciji dugometražnog igranog filma 38. Filmskog festivala u Herceg Novom. Osnov za scenario filma, koji potpisuju Ana Vujadinović i Melina Pot-Koljević (Vukčević je bio saradnik), bila je istoimena kratka priča Zuvdije Hodžića, koju je napisao prema istinitom događaju. Moralna čistota i odlučnost Nura Doke, kojeg serioznom snagom tumači albanski glumac Edon Rizvanoli, ostavlja trajnu zapitanost o univerzalnim vrijednostima koje gotovo da su trajno izumrle. Rizvanoli je maestralno oživio arhetipskog heroja rastrzanog između nepisanih zakona bese i imperativa da zaštiti sopstvenu porodicu od ratnog zla.
On je za Pobjedu govorio o dugogodišnjem procesu snimanja ,,Obraza“, utjelotvorivanju lika Nura Doke kojeg je gradio prema svome đedu, ali i sopstvenim iskustvima iz ratom pogođene prošlosti, te zaboravljenim humanističkim vrijednostima za kojima savremeni svijet vapi.
P OBJEDA: Ranih devedesetih napustili ste Prištinu
Čeznemo za vremenima kada su stvari bile jednostavnije, kada je „paradajz bolje mirisao“, „stihovi pjesama imali smisla“ i „crno je bilo crno, a bijelo bijelo“. Isto važi i za junačke figure iz prošlosti. Čeznemo za ljudima koji su bili pravedni i borili se časno – istakao je Rizvanoli
usljed ratnih dešavanja u bivšoj Jugoslaviji. Koliko je to ratno iskustvo bilo značajno prilikom ulaženja u kontekst Drugog svjetskog rata i izgrađivanja lika Nura Doke?
RIZVANOLI: Od nas kao glumaca traži se da utjelovimo nekog drugog - bilo da je riječ o liku iz mašte pisca ili istorijskoj ličnosti - ali u konačnici crpimo iz vlastitih iskustava i pogleda na svijet kako bismo taj lik oživjeli što istinitije i prirodnije. Iako su moja iskustva iz ‘80-ih i ‘90-ih bila veoma različita, vjerujem da su mi pomogla da dodam slojeve liku Nura Doke i da utiču na umjetničke odluke koje sam donosio. Prvo čitanje scenarija mi je ve-
oma važno, jer tokom tog čitanja otkrivam sličnosti i razlike između sebe i lika. Nakon ovog inicijalnog intuitivnog stadijuma, pristupam racionalnijem i analitičkom pristupu, postavljajući pitanja i otkrivajući slojeve lika. Polako dolazim do srži lika: njegovih snova, strahova i ličnosti.
POBJEDA: Koliko je zahtjevan bio rad na ovom filmu, s obzirom na to da je sniman nekoliko godina?
RIZVANOLI: Snimanje tokom četiri godine učinilo je ovaj projekat veoma težim i izazovnijim. Tokom posljednjeg snimanja, morali smo se suočiti i sa dodatnim izazovom ograničenja uvedenih zbog pandemije. Pored izazova razumijevanja i utjelovljavanja tako kompleksnog lika, morao sam naučiti albanski dijalekt koji se govori u Malesiji, koji se značajno razlikuje od dijalekta kojim govorim kod kuće. Smatrao sam da je važno naučiti ga govoriti, jer znam da gluma na drugom jeziku, ili u ovom slučaju drugom dijalektu, može promijeniti ponašanje i nivo energije. Tokom te četiri godine, dok sam pravio pauze od snimanja
ostvarenja „Obraz“, radio sam u prosjeku na dvije do četiri druge serije ili filmova godišnje, igrajući potpuno različite likove. Stoga je povratak liku Nura Doke i pokušaj očuvanja kontinuiteta, prisjećajući se odluka donesenih prije nekoliko godina u vezi sa karakteristikama poput načina govora, hodanja i slušanja, bio izuzetno zahtjevan.
POBJEDA: Nakon projekcije filma na Filmskom festivalu u Herceg Novom rekli ste da ste lik Nura Doke izgradili prema svome đedu koji je, kako ste kazali, bio ,,manje-više takav lik – pravedan“. Da li nam danas treba više takvih osoba?
RIZVANOLI: Moj đed je svakako bio pravedan čovjek. Zbog toga ga je poštovao svako ko ga je poznavao, bez obzira na etničku pripadnost. Međutim, za razliku od Nura Doke, on se pridružio partizanima i borio protiv nacista. Mislim da svaka nova generacija gleda na prošlost s divljenjem i nostalgijom. Čeznemo za vremenima kada su stvari bile jednostavnije, kada je „paradajz bolje mirisao“, „stihovi pjesama imali smisla“ i „cr-
Filantropija postoji otkako je razlika između dobra i zla postala jasna
POBJEDA: U filmu se kroz motiv date riječi – bese –prenosi snažna poruka o integritetu. U današnjem svijetu, gdje se često susrijećemo s prekršenim obećanjima, kako biste objasnili značaj principa čojstva u kontekstu Vašeg ličnog i profesionalnog integriteta?
RIZVANOLI: Po mom mišljenju, filantropija postoji otkako je razlika između dobra i zla postala jasna. Tokom stoljeća, filantropija se često koristila više kao marketinški alat za „čišćenje“ reputacije donatora. Postoje brojni primjeri trgovaca robljem ili nemilosrdnih biznismena koji su donirali novac za izgradnju biblioteka ili galerija koje nose njihova imena. Naravno, postoje i pozitivni primjeri filantropije, ali oni se ne promovišu jer je njihov krajnji cilj pomoći primaocu, a ne unaprijediti javni ugled donatora. Mislim da, ako pomažemo drugima, to treba biti iz razumijevanja i empatije, a ne radi marketinga ili da bismo „zaradili bonus poene za bolje mjesto u raju“.
no je bilo crno, a bijelo bijelo“. Isto važi i za junačke figure iz prošlosti. Čeznemo za ljudima koji su bili pravedni i borili se časno. U današnjem svijetu punom konflikata i ratova, čovječanstvu trebaju ljudi koji nijesu samo hrabri i pravedni, već i idealistični. Trebaju nam heroji koji će se zauzeti za potlačene, bez obzira na posljedice i cijenu. Heroji koji djeluju iz dubokog razumijevanja da smo svi u suštini ljudi, a ne oni koji pomažu samo zato što zakon to zahtijeva ili zbog očekivanja društva.
POBJEDA: Film se bavi univerzalnim vrijednostima –čojstvom i junaštvom. Što je bio najveći izazov u prenošenju ideje da je najveća hrabrost upravo sačuvati ljudskost i zaštititi slabijeg, čak i po cijenu sopstvene bezbjednosti i života porodice?
RIZVANOLI: Utjeloviti Nura Doku bio je značajan izazov zbog kompleksnosti njegovog lika i situacija sa kojima se suočavao. Nur Doka je lik veći od života. On je arhetipski junak – moglo bi se reći da je gotovo biblijski. Ima jasne lične moralne vrijednosti, ali je takođe
odgajan da poštuje i izvršava zakon kanona. Prema ovom kodeksu, bolje je izgubiti život nego prekršiti besu (riječ časti) ili ne zaštititi gosta u svojoj kući. Kada se njegove lične vrijednosti poklapaju sa društvenim očekivanjima, njegove akcije postaju jasne. Međutim, u njegovom slučaju, sprovođenje tih radnji značilo bi gubitak ne samo njegovog života, već i života cijele porodice. Na neki način, Nur je talac svoje vlastite legende i lika. Društvo ga poznaje kao čovjeka koji drži riječ, bez obzira na cijenu. Ipak, on je takođe saosjećajan i voli svoju porodicu. Svjedočeći više nego što je trebalo, izgubio je vjeru u čovječanstvo. Ne želi se boriti uz partizane niti protiv nacista. Upravo ovaj unutrašnji konflikt između njegovih moralnih vrijednosti i društvenih očekivanja otkriva njegovu čovječnost i smrtnost.
POBJEDA: Film ,,Obraz“ upečatljivo prikazuje kako ljudske vrijednosti mogu nadvladati nacionalne i vjerske podjele. Kako lično doživljavate značaj ove poruke u današnjem svijetu i smatrate li da film može doprinijeti konstruktivnim promjenama u našem balkanskom regionu?
RIZVANOLI: Jako bih želio vjerovati da filmovi poput „Obraza“ mogu doprinijeti pozitivnoj promjeni ne samo na Balkanu, već svuda. Čak i ako utiče samo na mali broj ljudi, bio bih srećan. Ali, nažalost, na kraju dana, ljudi čuju ono što žele čuti i vide ono što žele vidjeti. Po mom mišljenju, trebamo ostati otvorenog uma, kritički razmišljati i istraživati različite zemlje i kulture kao putnici, a ne kao turisti. Andrija RADOVIĆ
Sekretarijat za sport brojnim aktivnostima obilježio Evropsku nedjelju sporta
Riječ je jubilarnom, desetom izdanju projekta Evropske komisije koji se sprovodi pod sloganom ,,BeActive“ i za cilj ima da podstakne građane da budu fizički aktivniji i da usvoje zdrave stilove života, ne samo tokom ove sedmice, već i tokom cijele godine
Podgorica je obilježila Evropsku nedjelju sporta (23-30. septembar), u duhu kandidature za titulu Evropske prijestonice mladih 2028. godine, sa namjerom da inspiriše i osnaži, prevashodno mlade, ali ostale građane i građanke svih generacija, da budu aktivni učesnici svih sportskih dešavanja, kreiranih u skladu sa njihovim potrebama, vjerujući u viziju da mladi stvaraju grad.
Kako prenosi PG biro, riječ je jubilarnom, desetom izdanju projekta Evropske komisije,
koji se sprovodi pod sloganom ,,BeActive“ i za cilj ima da podstakne građane da budu fizički aktivniji i da usvoje zdrave stilove života, ne samo tokom ove sedmice, već i tokom cijele godine.
DRUŽENJE
- U sklopu brojnih aktivnosti Sekretarijata za sport povodom ovog važnog datuma, mlađe kategorije klubova čiji je osnivač Glavni grad Podgorica (plivački i vaterpolo, muški i ženski rukometni, odbojkaški, košarkaški i fudbalski klub Budućnost) otvo-
rili su svoja vrata za sve zainteresovane mališane, koji su dobili priliku da se oprobaju i steknu uvid kako se sprovodi trenažni proces u gradskim klubovima. U partnerstvu sa Evropskom kućom i Kancelarijom za mlade, u organizaciji Dječjeg saveza Crne Gore upriličen je jednodnevni izlet za 40 dječaka i djevojčica, za koje su obezbijeđeni lanč paketi, lopte i medalje. Ulaz na bazene (otvoreni i zatvoreni) u sklopu SC ,,Morača“, pod pokroviteljstvom Evropske kuće i uz poklone Ministarstva sporta i mladih,
bio je proteklog vikenda besplatan za sve građane i građanke – navode iz Sekretarijata za sport.
U Njegoševom parku, u saradnji sa Košarkaškim klubom Junior, održan je humanitarni turnir u basketu 3×3 u čast naših heroja, Dejana Božovića i Marka Ikovića, koji su proljetos branili Podgoricu od vatrene stihije. - Sav prihod od kotizacija, 1.700 eura, uz 10.000 sakupljenih sa Trofeja Podgorice, preusmjeren je porodici vojnika Božovića, koji je tragično stradao na službenoj dužnosti – ističu iz Sekretarijata.
TRENIRANJE
Na terenu ,,Dragan Ivanović“ u Njegoševom parku organizovan je košarkaški turnir za mlađe pionire KK Junior, KK Morača i KK All Star, dok je na terenu ,,Goran Poli Bojanić“ na Stadionu malih sportova, kao uvertira Turniru veterana u malom fudbalu, realizovan pokazni trening za najmlađe sugrađane uz animatore iz škole sporta ,,Fair play“. Medalje za sve učesnike obezbijedila je Kancelarija za mlade. - Posljednja, ali ne manje bitna aktivnost, bila je konferencija ,,Sport iz drugog ugla“, organizovana u KIC-u ,,Budo Tomović“, u saradnji sa portalom Sportfem, na kojoj su sa stručnim gostima obrađene tri važne teme: ,,Kako sportska infrastruktura diktira funkcionisanje klubova?“, ,,Uticaj društvenih mreža na sportsku sliku“ i ,,Zdravstveni protokoli i izazovi modernog sporta“ –zaključuju iz Sekretarijata za sport. I. M.
Nakon što je obezbijeđeno zemljište na Starom aerodromu, raspisan konkurs za idejno rješenje zgrada za projekat ,,Gradski stan“
Projekat ,,Gradski stan“–koji bi mladim bračnim parovima, podstanarima i osobama sa invaliditetom, trebalo da omogući da riješe stambeno pitanje po cijeni od hiljadu eura po kvadratnom metru, ulazi u novu fazu.
Nakon što je obezbijeđeno zemljište na Starom aerodromu, raspisan je konkurs za idejno rješenje zgrada, a gradnja bi mogla početi već naredne godine.
Konkurs za idejno rješenje otvoren je do kraja godine, a gradnja bi mogla da počne već naredne. ,,Gradski stan“ bi tako mogao biti novo, dugoroč-
no rješenje stambenog pitanja brojnih porodica u Podgorici. Iz Sekretarijata za socijalno
staranje podsjećaju da je put do realizacije projekta Gradski stan počeo 2023. godine.
Opština Zeta započela adaptaciju Doma omladine u Matagužima
Opština Zeta započela je projekat adaptacije javnog objekta - Dom omladine u Matagužima.
- U skladu sa sprovedenim postupkom javne nabavke potpisan je ugovor sa izvođačem radova - sa kompanijom ,,INCOM“ i započeti radovi na adaptaciji Doma omladine u Matagužima, kao i sportskih terena. Ukupna vrijednost ugovorenih radova je 405.347 eura (sa PDV-om), a predviđeni rok za izvođenje radova iznosi 57 radnih dana – navode iz Opštine Zeta. Dotrajali dom će dobiti novu krovnu konstrukciju, stolariju
i fasadu, dok će unutrašnjost biti opremljena po uzoru na moderne kulturne centre, uz adaptaciju i kancelarija i toaleta. - Fudbalski i košarkaški teren će napokon izgledati kao sportski tereni - biće implementirane nove sportske podloge, uz takođe kompletan prateći sportski inventar. Uz sportska igrališta će biti postavljeno nekoliko klupa, dječje igralište, kao i multifunkcionalna sprava za treniranje, dok će biti postavljena i nova ograda. Kompletan prostor će biti pokriven video-nadzorom – zaključuju iz Opštine Zeta. I. M.
Aktivnosti JP Vodovod i kanalizacija
Kako navode, naredni korak je raspisivanje konkursa za idejno rješenje, koje bi trebalo da bude završeno do kraja godine. Nakon toga, kako pojašnjavaju, sljedeće godine bi mogli da idu u proceduru izrade glavnog projekta, njegove revizije, izbora izvođača i u konačnom početka gradnje. Planirana je gradnja oko 200 stanova, a prednost u kupovini, poručuju iz Sekretarijata, imaće posebne grupe stanovništva - mladi bračni parovi, podstanari, OSI... Planirano je da se stanovi nude po realnoj cijeni gradnje –što je trenutno oko hiljadu eura po kvadratnom metru. R. P.
Ekipe gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija d.o.o. sprovele su akcije čišćenja zaštitnog pojasa oko vodoizvorišta Mareza. - Aktivnosti su realizovane uz angažovanje mehanizacije Društva, kao i uz punu podršku zaposlenih koji su aktivno učestvovali u terenskim radovima. Tokom akcije, pojas oko vodoizvorišta temeljno je očišćen od rastinja i niskog zelenila, odnosno vegetacije koja je ometala preglednost i pristupačnost terena. Na ovaj način stvoreni su bolji uslovi za redovno održavanje i nadzor nad ovim pojasom. Takođe, izvršeni su radovi na čišćenju korita odvodnih kanala i
uklanjanju prepreka za prirodno oticanje vode – navode iz gradskog preduzeća. Pored prirodnih prepreka, uklonjen je i nepropisno odloženi otpad koji su neodgovorni pojedinci ostavljali u neposrednoj blizini izvorišta. - Ovakvo ponašanje predstavlja primjer nesavjesnog odnosa prema prirodi i njenim resursima. U tom kontekstu, upućujemo apel građanima da pokažu odgovornost i brigu prema vodnim resursima i životnoj sredini koji su od neprocjenjive važnosti za sve nas, te da otpad odlažu na mjesta za to predviđena – poručuju iz gradskog Vodovoda. I. M.
Poneđeljak, 6. oktobar 2025.
Dobra ponuda voća i povrća za pripremanje zimnice, na kamionskoj pijaci najpovoljnije cijene
Na kamionskoj i zelenoj pijaci Pobrežje ovih dana je dobra ponuda voća i povrća, naročito onog za pripremanje zimnice.
Cijene povrća na veliko na kamionskoj pijaci skoro upola su niže od maloprodajnih na pijaci na Pobrežju. Za kilogram kvalitetnih makedonskih crvenih paprika ili babura na kamionskoj pijaci treba izdvojiti 1,20 - 1,30 eura, dok su na zelenoj pijaci dva. Ako kupujete barske mandarine na gajbu na kamionskoj pijaci koštaće vas po euro, dok su na Pobrežju od euro i po do dva po kilogramu. Barski nar na kamionskoj pijaci košta euro i po, a na zelenoj pijaci od dva i po do tri eura. Požeške šljive na kamionskoj pijaci koštaju euro i po, a na Pobrežju dva eura. Za kilogram turšije treba izdvojiti četiri eura, što je u prosjeku četiri puta skuplje od cijene sirovog povrća od kojeg se pravi.
KVALITET
Na kamionskoj pijaci, prema riječima prodavaca, potražnja za povrćem za pripremu zimnice ovih dana je veoma dobra.
Vlasnica tezge na ulazu u kamionsku pijacu Dragica Veljković crvene paprike iz Makedonije prodavala je po cijeni od euro do 1,30 eura po kilogramu (na paket), u zavisnosti od veličine i kvaliteta.
- Prodaja crvenih paprika je počela prije petnaestak dana. Ljudi kupuju za pripremu ajvra, kisjeljenje, pečenje… Prodaja je baš dobro krenula. Uzimaju po paket-dva, neko i više – kazala je Veljković, uz napomenu da u paket stane 13-14 kilograma paprika. Džak od četiri kilograma krupnih žutih paprika nudila je za pet eura, a manji džak od kilogram i po bjelopoljskih ,,somborki“ dva eura.
- Prolaze dobro i ,,somborke“, žute i crvene paprike. Takođe, i kupus, cijena je 50 centi po kilogramu, na paket. Zeleni paradajz na više je 1,20 eura, dok su barske mandarine na gajbu po euro – kazala je Dragica, uz napomenu da je prethodnih dana u ponudi imala i požeške šljive iz Berana koje je nudila po cijeni od 1,20 do euro i po.
Cijene povrća na veliko na kamionskoj pijaci skoro upola su niže od maloprodajnih na pijaci na Pobrežju. Za kilogram kvalitetnih makedonskih crvenih paprika ili babura na kamionskoj pijaci treba izdvojiti 1,20 - 1,30 eura, dok su na zelenoj pijaci dva. Ako kupujete barske mandarine na gajbu na kamionskoj pijaci koštaće vas po euro, dok su na Pobrežju od euro i po do dva po kilogramu. Barski nar na kamionskoj pijaci košta euro i po, a na zelenoj pijaci od dva i po do tri eura. Požeške šljive na kamionskoj pijaci koštaju euro i po, a na Pobrežju dva eura. Za kilogram turšije treba izdvojiti četiri eura, što je u prosjeku četiri puta skuplje od cijene sirovog povrća od kojeg se pravi
Međutim, na kaminskoj pijaci požeške šljive na veliko juče se nijesu mogle naći po ci-
jeni nižoj od 1,80 eura.
- Nema je više, ovo joj je kraj. Biće šljiva još par dana i to je
Ekipe gradskih preduzeća uredile parkovsku površinu na Tuškom putu
Stanari ,,Limuna“ i ,,Pomorandže“ dobili prostor za odmor i rekreaciju
Glavni grad realizovao je uređenje nove parkovske površine - kod zgrada „Limun“ i „Pomorandža“ na Tuškom putu. Zahvaljujući zajedničkom radu ekipa Zelenila, Agencije za stanovanje, Komunalnih usluga i Puteva, stanovnici su dobili savremen prostor za odmor i rekreaciju. - Park obuhvata šetne staze, odbojkaški teren, plato
za javna okupljanja, dječje igralište i javnu česmu, a prostor je oplemenjen novim zelenilom i sistemom za automatsko navodnjavanje koji će osigurati njegovo održavanje tokom cijele godine. Dodatnu vrijednost prostoru daju kompostište i Urbana bašta, čime se podstiče održivi razvoj i ekološka svijest – navode iz Glavnog grada.
Pr ojekat je realizovan na inicijativu Sekretarijata za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom, uz aktivnu podršku nevladinih organizacija i mladih. I. M.
to. Zato joj je cijena viša nego prethodnih dana – kazao je prodavac Ratko Lađić, koji je požešku šljivu iz Berana nudio po cijeni od 1,80 eura. Crvene paprike iz Makedonije prodavao je po cijeno od 1,20 do 1,30, dok je za kilogram kornišona tražio dva i po eura. - Podgoričani najviše kupuju crvenu papriku za salatu ili ajvar, kao i kornišone za kisjeljenje –kazao je Lađić, uz napomenu da su barske mandarine na veliko po euro, a nar po euro i po.
UKUSNO
Cijene voća i povrća na zelenoj pijaci na Pobrežju (maloprodajne) znatno su više od onih na kamionskoj pijaci (na
Kilogram očišćenog šipka osam eura
Prodavac na zelenoj pijaci na Pobrežju Marko Šaković u ponudi je imao kvalitetne barske mandarine i nar, kao i med iz Bratonožića.
- Dosta ljudi je prehlađeno ili virusno ovih dana. Ovi proizvodi su za to najbolji, zato dobro i prolaze. Svježe mandarine iz Bara, koje nijesu skladištene u komori, koštaju dva eura. Šipak je tri eura, ovaj krupniji takođe iz Bara, bolji je od ulcinjskog – kazao je Marko. Navodeći da domaći med iz Bratonožića prodaje po cijeni od 18 eura, pohvalio se da u ponudi ima i zrna očišćenog barskog šipka.
- Kilo očišćenog šipka je osam eura, ima onih koji ne vole da ga ljušte, pa nam i ovaj u zrnima dobro prolazi – kazao je Šaković.
pakete ili gajbe). Za kilogram barskih mandarina treba izdvojiti od euro i po do dva, nara od dva i po do tri eura, dok su požeške šljive dva i po eura. Na Pobrežju crvene paprike ili babure iz Kokota koštaju dva, dok za kilogram ,,somborki“ treba izdvojiti dva i po eura. Prema riječima prodavaca, kupci tu voće i povrće ne uzimaju za pripremu zimnice. Slavko Đukić domaću požešku šljivu sa svojeg imanja u Brskutu nudio je po dva i po eura za kilogram.
- Cijena joj je bila dva eura, sada je dva i po. Ona je pri kraju, možda bude još jedna berba, i to u manjim količinama. Kupuju je ljudi više da jedu svježu, nego za pravljenje pekmeza. Imam stalne mušterije, koje cijene kvalitet naših proizvoda, pa nam se rado vra-
ćaju – kazao je Đukić, uz napomenu da u ponudi ima i pekmez koji priprema njegova supruga Nataša, koji prodaju po pet eura.
Prodavačica Persa Ceklić u ponudi je imala desetak vrsta kisjelih salata i turšije. Cijena svih, navodi ona, je četiri eura po kilogramu.
- Turšiju imam u ponudi evo treći dan. Tu su masni kupus i paprike, kisjele i barene paprike, karfiol, paradajz, turšije, sve je po četiri i po eura. Svake godine prodajem turšiju, cijena je ista godinama, iste su i mušterije koje mi dolaze svake godine. Zadovoljni su, znaju kakav je kvalitet povrća, mogu da uzmu razne salate – kazala je Ceklić, koja je crvene paprika iz Makedonije prodavala po dva eura. I.MITROVIĆ
SERIJE: HOUSE OF GUINNESS Netfliksova nova istorijska fikcija iz kalupa Stivena Najta
Ime Stivena Najta godinama je sinonim za televizijske istorijske drame. Od kultne „Peaky Blinders“, preko „Taboo“ i „This Town“, do serija „SAS: Rogue Heroes“ i „A Thousand Blows“, čini se da je britanski scenarista i režiser odavno pronašao sopstvenu nišu. Iz projekta u projekat, radio za BBC, Netfliks ili Dizni, Najt na male ekrane izručuje pune džepove prošlosti, pronalazeći u njima priče koje, paradoksalno, nikad ne zastarijevaju.
Dok fanovi nestrpljivo čekaju film „Peaky Blinders: The Immortal Man“, Najt ne sjedi skrštenih ruku. Nije mu bilo dovoljno što je samo ove godine lansirao dvije serije, nego je upravo izbacio i treću. E, ako bi neka od njih mogla da posluži „Peaky Blinders“ fanovima kao prijatna razbribriga do premijere filma, to je Netfliksova „House of Guinness“.
Klasne tenzije
Prva sezona podijeljena na osam epizoda već u startu nosi sve prepoznatljive odlike Najtovog pristupa žanru, ponajviše tu nonšalantnu ozbiljnost, uz jaku dozu pank energije koja sve vrijeme prati priču čija se radnja odvija u 19. vijeku. Od poređenja sa „Peaky Blinders“ ne može se pobjeći, naročito zbog toga što se i ovdje u prvi plan stavljaju klasne tenzije i politički nemiri. Ipak, „House of Guinness“ ima i notu nečega što se najbolje može dočarati samo uz pominjanje prvoklasne HBO drame „Succession“ (na kraju krajeva, to i jeste bila zamisao dok je ideja o seriji kružila). U centru pažnje su tri brata i sestra koji, iako zavađeni, moraju zajedno da odluče o budućnosti imperije
Ova saga o moći nije jednako oštra i duboka kao „Peaky Blinders“, niti se može primaći seriji „Succession“, ali u najboljim momentima podsjeća na to zbog čega je Najt majstor da napravi priču zbog koje zaboravite na sve oko sebe
koja nosi njihovo i prezime njihovog oca. „Ginis“ pivo kakvo ga znamo sada univerzalno je voljeno i teško mu je odoljeti čak i ako nijeste pivopija. Međutim, kako saznajemo već u prvoj epizodi serije, nije uvijek bilo tako.
Radnja počinje 1868. godine u Irskoj, na sahrani ser Bendžamina Ginisa, prvog lorda gradonačelnika Dablina i čovjeka koji je porodičnu pivaru pretvorio u svjetski brend. Dok pogrebna povorka prolazi kroz grad, članovi Irskog republikanskog bratstva napadaju konvoj, samo da bi ih brutalno zaustavio nadzornik skladišta pivare i porodični „fikser“ Šon Raferti (šarmantni Džejms Norton), koji odmah pokazuje da mu je nasilje najdraži i najprirodniji način komunikacije. To otvaranje, ispraćeno štosnim pjesmama bendova poput Fontaines DC i Knee-
cap, tipično je za tvorca serije „Peaky Blinders“. Dok bi smrt čovjeka, koji je napravio svjetski najpoznatije irsko pivo, nekome mogla da djeluje kao kraj priče, Najt je nimalo slučajno koristi tek kao uvod za novu sagu u kojoj se prepliću moć, novac i politika, te kroz koju ko zna koji put pokazuje da tuga i nesreća ne preskaču ni privilegovane.
Ranjivi potomci
Od četvoro potomaka, svako je problematičan na svoj način. Bendžamin je iza sebe ostavio četvoro djece - Artura (Entoni Bojl), Edvarda (Luis Partridž), Bendžamina Mlađeg (Fion O’šea) i En Planket (Emili Fern), od kojih se nijedno ne čini posebno skrhano očevom smrću. Možda zbog toga što ih njegov odlazak čini najbogatijim ljudima u Irskoj…? Naravno, ako se stari nije potrudio da svojski začini testament.
Najstariji Artur opsjednut je idejom političke moći, ali labilan ego stalno ga vodi u probleme. Njegova homoseksualnost, iako javna tajna, prijeti da ga potpuno uništi. Srednji brat Edvard djeluje mnogo razumnije, praktičnije i ima ambiciju da širi brend preko Atlantika, ali u njegovom slučaju imamo drugi problem –idealizam i perfekcionizam. Pretjerana želja da sve uvijek bude savršeno nerijetko mu zamagli sud.
Sestra En je, sasvim očekivano, potpuno marginalizovana u porodici, ali nastupa kao emotivac i jedina koja ne gleda stvari striktno kroz novac ili pivaru. Najmlađi brat, s druge strane, toliko je duboko utonuo u poroke, da je odavno odustao od pokušaja da se predstavi boljim nego što jeste. Njih četvoro su razmaženi, ranjivi i nesposobni da se nose sa teretom očevog nasljeđa. I oni su srce serije. Naravno, uz čarobni crni napitak kojem apsolutno niko ne može da odoli, što je posebno smiješno u trenutku kada kapiramo da osoba koja mrzi porodicu iz dna duše i planira da joj uništi pivaru spaljujući im prazna burad - to planira upravo dok pije „ginis“.
BRutalna muziKa
Pored članova porodice Ginis, tu je i nekoliko sporednih likova koji odskaču iz gomile, iako ni za koga od njih ne možemo reći da je nešto što do sada nijesmo vidjeli. Srećom, glumci su fino kliknuli. Prvi među jednakima je Šon Raferti, negativac koji plijeni, spoj brutalne sile i zagonetnog šarma. Tu je i Elen Kokrejn (Niam Mekormak), šarmantna cr-
žale da likovi nijesu vjerno oslikani. Naravno, za nas koji o ovome znamo vrlo malo, to nije toliki problem. Istina je, ipak, da Najt u „House of Guinness“ uspijeva da uhvati duh vremena: Irsku samo 20 godina poslije Velike gladi i zemlju u kojoj bogatstvo Ginisovih stoji naspram siromaštva većine. To što ga uvijek više zanima drama nego tačnost – teško mu se može zamjeriti. Iako je njegovo shvatanje irskog kolonijalnog iskustva probudilo negativne komentare, fakat je da Najt ima pravo da „izmišlja“ jer se bavi istorijskom fikcijom.
venokosa katolička revolucionarka koja otvara pitanje irske nezavisnosti.
Kao poseban začin koji sigurno niko nije očekivao, dobili smo i Džeka Glisona, glumca koji je bio toliko omražen zbog uloge Džofrija u „Game of Thrones“, da se povukao i godinama nije tražio uloge, da bi se sada konačno opet aktivirao. Kod Najta igra Bajrona Hedžesa, komičnog smutljivca koji rodbinskim vezama spaja Ginisove sa revolucionarima, a nevjerovatnom moći ubjeđivanja progura njihovo pivo čak do Amerike.
Što se vizuelnog identiteta tiče, serija je raskošna u najboljem smislu riječi. Noćne scene posebno plijene čak podsjećajući na slike Džona Atkinsona Grimšoa, gdje se industrijski pejzaži pretvaraju u mračna, gotovo nadrealna platna obasjana svjetlom gasnih lampi. I kostimi su upečatljivi, a moderna muzika daje taj prijeko potrebni pank vajb ovoj priči o naciji kojoj je sasvim normalno da se potuče na sahrani ili kamenuje povorku s kovčegom.
Soundtrack je pun irskih izvođača i to je možda najbolji segment cijelog projekta. Recimo, Fontaines DC je bend koji je već dosegnuo globalnu popularnost, čemu je samo dodatno doprinijelo to što su kreatori krimi-serije „MobLand“ odlučili da iskoriste „Starburster“ u uvodnoj špici. I ovdje se savršeno uklopio u atmosferu. Ipak, mnogo je zanimljivije čuti manje poznate bendove koji su ovdje dobili globalnu platformu, što je vrlo dobrodošla odluka.
negativne ReaKcije
E sad, „House of Guinness“ nije istorijski dokument, kao što nijesu ni Najtove prethodne serije epohe. I ovaj projekat nadahnut je istinitim događajima, sa kreatorom koji ih oblikuje onako kako mu odgovara. Najt često uzima slobodu da se poigra sa likovima, a kada je „House of Guinness“ u pitanju, zadovoljni su većinom svi - osim Irci.
Fenijanski pokret, usmjeren za oslobađanje Irske od britanskog uticaja, prikazan je pojednostavljeno, površno, možda čak i karikirano. I kolonijalna politika jedva je zagrebana, a navodno se i pojedini potomci četvoro Ginisa
Uz svu umjetničku slobodu, pak, Najt je uspio da podsjeti na nešto što je stvarno istorijska činjenica, ali se nekako izgubilo. Jeste li znali da je Ginis zaista bio među pionirima u odnosu prema zaposlenima? Kompanija je, recimo, još u 19. vijeku uvela penzije i obezbjeđivala zdravstvenu zaštitu porodicama radnika. Najt dotiče tu temu u seriji taman koliko treba da bi probudio radoznalost i želju da nastavite istraživanje.
Dojmljiv hiBRiD Sveukupno, teško je nemati velika očekivanja od autora koji je radio „Peaky Blinders“, ali i ne biti realan, pa reći da Najt iz godine u godinu pravi sve više serija, a da kvantitet često prati neujednačen kvalitet. To se događa i sa sagom „House of Guinness“. Nakon uzbudljivog starta, istina je da sredina sezone počinje da gubi tempo. U petoj i šestoj epizodi radnja se širi na previše likova dok Najt pokušava da uključi cijelu Ginis genealogiju i proširi društveni kontekst. Time se radnja malo razvuče, a oštrina zapleta izgubi. Da je priča fokusiranija na ključne nasljednike i Rafertija, čini se da bi bila i znatno snažnija. Opet, ne možete da ne uzmete u obzir i to da je, čak i s ovim manama, nemoguće prestati da je gledate, kao i da je serija završena uz cliffhanger zbog kojeg bismo rado, da je imamo kao opciju, odmah upalili i progutali i narednu sezonu. Na kraju, „House of Guinness“ je dojmljiv hibrid: pola kostimirana drama, pola moderna saga o moći. Nije uvijek jednako oštra niti duboka kao „Peaky Blinders“, niti se može primaći seriji „Succession“ (teško da išta može), ali u najboljim momentima podsjeća na to zbog čega je Najt majstor da napravi priču zbog koje zaboravite na sve oko sebe. „House of Guinness“, dakle, nije vrhunac njegove karijere, ali jeste intrigantan dodatak Najtovom opusu - i saga koja pokazuje da privilegije ne donose mir, već samo nove oblike tragedije. „Nevjere, nastranosti, nesrećne ljubavi i nasumični činovi nasilja…“, kaže Bajron u jednom trenutku, „Nema tipičnije dablinske porodice“.
Poneđeljak, 6. oktobar 2025.
PODGORIČARENJE: Kako blistaju vidici, rađaju se svjetovi i vijugaju drumovi na slikama Predraga Gazivode
Piše: Stojan Stamenić
Kad biste na slikama nekog umjetnika tražili vidike i puteve iz filmova Živka Nikolića – ne biste morali da pođete dalje od stakla Predraga Gazivode. Živkov je otac takođe bio slikar; da su dijelili isto vrijeme sigurno bi Gazivoda i on jedan drugom imali šta reći. „Nemoj, ni slučajno“. Ima skoro pola vijeka kada je talenat tog Cetinjanina Predraga prepoznao Mladen Lompar, pjesnik i likovni kritičar. I naravno da je mladog slikara interesovao savjet za najbolji put do likovne akademije. „Ni slučajno. Ne upisuj, pokvariće te.“
Da je Mladen bio u pravu, najbolji dokaz i odgovor čuva se, od svih mjesta, u Vašingtonu. Godine 1996. na jednoj izložbi otkupljena je Predragova slika „Odlazak“ - da bi postala dio stalne postavke u galeriji u sjedištu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Malo o Crnogorcima i naivi. Uz Marka Dendu, Predrag je jedini Crnogorac uvršten u Enciklopediju jugoslovenske naive. Takođe, i u Enciklopediju naivne umjetnosti svijeta. Kakav je to poduhvat: ono što Predrag stvara vraški je teška
Sve tu na slikama, u miru koji sluti i skoro da miriše na proljeće, šapuće o onima koji su ostali i onima koji su morali otići. Da znate da svaka osoba tu, na Skadarskom jezeru, nosi jednako i jedno i drugo
rabota. I majstorska vještina. Jer Gazivoda svoju naivu slika skoro isključivo na staklu, rijetko na platnu. Dakle, to je slikanje tokom kojeg nemate pravo na grešku. Nešto što zahtijeva totalnu koncentraciju. Mali rat sa sobom. I duhovna disciplina za koju Predrag zna da kaže i to, da nakon pola vijeka stvaranja, može i žmureći slikati.
I sve je tu, na njegovim slika-
ma, u kontrastima. Duša nasuprot divljine. Svakodnevica spram trajnog i vječnog. Muka vječitog truda težaka i ribara, tamo na njegovom Skadarskom jezeru - i umjetnost lagodnog življenja, „dolce vita“, što je i naziv jedne od slika.
To je i svijet koji konstantno treperi između nekih odlazaka i povratka. Znate li šta je nezaobilazan, neponovljiv momenat i motiv na Peđinim slikama? Oni stari, cetinjski „Tara“ autobusi. Kako samo grabe tim vijugama od puteva, visoko nad jezerom! I kakvim daljinama se pružaju, kroz prostor i vrijeme. Takvi, da se ne bi postidjeli ni pred onim „delorean“ dvosjedom iz Zemekisovog klasika „Back to the Future“. Takvi, da u svakom momentu znate koliko je tim ljudima Skadarskog jezera važno - putovanje.
Ako postoji jedna slika sa kojom valja početi upoznavanje sa Predragom, to je „Odmor“. Jedan lik okrenut leđima ka nama, na nekoj od serpentina tamo kod Rvaša ili Karuča ili Dodoša ili preko puta, na starom drumu od Rijeke ka Virpazaru, zagledan tamo kuda vijuga jezero. U daljinu. Sve tu, u miru koji sluti i skoro da miriše na proljeće, šapuće o onima koji su ostali i onima koji su morali otići. Da znate, da svaka osoba tu, na Skadarskom, nosi jednako i jedno i
drugo. I ne, nije između „otići“ i „ostati“ - čerečena, daleko od toga… Nego ih, u svojim vidicima i svojoj mašti, miri.
Zbog toga su Predragovi prizori sa jezera tako radosno bistri i čisti. Zato blistaju tako da znate u kojoj mjeri je to slikanje na staklu za njega poput blagoslova. Poput otkrivanja i otključavanje sebe samognajboljeg, najutemeljenijeg u onom što je bilo, što jeste i što će biti. Za njega i za sve njegove. Rijedak je primjer u umjetnosti, da odmah i na prvi pogled i tišinu znate, u kojoj mjeri jedan slikar voli i uživa u onome što čini.
Pa taj spokoj miluje i topli mediteranski drum na slici „Dolce vita“, dok starac poguren trudom i teretom polako pruža umorne korake, a krcati autobus („Tarin“, naravno) grabi bijelom svijetu. Neznano gdje. Niko u toj mjeri u slikarstvu nije približio Skadarsko jezero moru i Jadranu kao taj „naivac“, kao Gazivoda. Ima tu i koja zera ironije. Na primjer, u bezbrižnom predvečerju „Navigatora“, na čamcu. Ima i dirljivosti u onome kako Predrag oslikava te ljude svog kraja. Kao one, u čijim se jednostavnim pokretima ruke kazuje mnogo, a najviše dobrodošlice. Pa oko njega sasvim elegantno i ljupko zaplešu neki vodeni lokvanji. I nemojte misliti da je Predragovo slikarstvo samo od širokih vidika i horizonta nad jezerom. Da samo vidite o čemu nam u jednom domu, tamo u Riječkoj nahiji, govori „Vratio se Krcun“; sa koliko je autoriteta, tu među svoje, stupio jedan američki povratnik… Toli-
ko, da u tom momentu pogled sa njihovog kamenitog prozora baca sve do njujorškog Kipa slobode. „Vratio se Krcun“ - i u njemu svaki onaj Žoržo iz „Ljepote poroka“ (1986) i još više onaj Majkl-Mikan iz „Iskušavanja đavola“ (1989). Naravno, iz Živkovih filmova. Takvo slikarstvo nepravedno je stavljati u bilo kakve mustre i matrice od etiketa i žanrova… Pa nebitno, bila to i „naiva“ (što i sam Predrag ne voli - pa đe njega neko da naziva naivnim!) ili bilo šta drugo. Nakon pola vijeka stvaranja, može Gazivida bez greške i mrve ustezanja da kaže da je autentičan. Baš po mjeri onog prostora koji slika i o kom pripovijeda. A sve su to raskošne priče; svake starice i svakog psa na njegovim drumovima nad jezerom. Pa je i to lako uhvatiti, zbog čega Predrag jasno zna da bi izvjesno bio pisac, da nije postao slikar…
* * *
Odatle, sa jezera, samo izranjaju neki svjetovi, kao sa razmeđa jave i sna. U „Potonjem snu“, divno sazrio grozd čuva usnulog od sunca; tu su i neki umorni tabani, i načeti šipko-
vi, i… Bjelina tkanine, kakva može postojati samo na Mediteranu i mediteranskom ljetu. Onog Krcuna gosti i smije mu se jedna rumena pršuta, a njegov kaubojski šešir samo što ne poleti i ne ponese i njega, i te rođake, i kuću i cijelo jezero, pravo u Ameriku. U „Zastoju“ (to je već akril na platnu), tvrdoglavo i pod teretom savijeno magare zaustaviće lokalce, putnike i namjernike u svim njihovim planovima, tu na drumu… A jedan znak kraj puta nagovijestiće, na primjer, gdje bi se ta scena, tačno na jezeru i na kojoj okuci, zaista mogla odigrati.
Pa više od svega, slike Predraga Gazivode ostaju kao poziv: recimo, kako je lijepo i tiho, i koliko je sve željno novih lica i osmijeha i konekcija, tamo na Skadarskom jezeru. Pa u kojoj se mjeri svaki kamen i svaka okuka i svako koščato lice tu prožima sa drugima… I da sve to jedinstveno, jedno, čeka, tamo u umjetnosti i slici i stvarnosti svijeta Predraga Gazivode. Znate li da jezero nikad nije tako lijepo kao u oktobru? Neka vas njegove slike pozovu i povedu na jedno putovanje. •
KALENDAR: Kjubrikov slavni istorijski ep „Spartacus“ sa Kirkom Daglasom prikazan prije 65 godina
Prostrana dolina u okolini Madrida, sa više od 8.000 španskih regruta. Svi u legionarskim ili gladijatorskim oklopima pa u antičkim odorama… I toranj montiran nad dolinom. Odatle je Stenli Kjubrik kontrolisao sve. Taština, omiljeni grijeh. Toliko je Kirk Daglas zamjerio starom drugu Vilijamu Vajleru što ga je iskulirao za glavnu ulogu u vječnom filmskom epu „Ben-Hur“ (1959), da je cijelu holivudsku mašineriju angažovao za sujetni san. Da glumi u istorijskom spektaklu spram kog će „Ben-Hur“ djelovati kao mala maca. Da bude gladijatorski pobunjenik koji spram svog bunta naglavačke okrene cijelu rimsku republiku. Zvaće se „Spartacus“ (1960).
Bojne ceduljice
S onog tornja i nad horizontom gigantskog filmskog seta, Kjubrik je, dakle, kontrolisao sve. Španci su se i decenijama kasnije prisjećali da su čak i oni statisti, koji su u prvom naletu „borbi“ imali zadatak da se prosto prave mrtvi na bojnom polju - imali na ceduljama detaljno ispisane instrukcije. Kako da padnu, na koji način da tijelo u padu okrenu, ka kom objektivu, kad tačno i kako. Stenli Kjubrik, filmsko božanstvo nad bojnim poljem, imao je 30 godina i prvu priliku da snimi nešto tako holivudski veliko. Toliko je bio posvećen, da uspije. I malo je reći da mu se ambicija razbila kao mjehur. Devedesetih, u godinama prije smrti 1999, čak je javno tražio da u kompletima video kaseta i diskova sa njegovim filmovima - izostave „Spartacus“. Želja i odluka, opet, sa zerom taštine. „Spartacus“ je jedini film u kojem Kjubrik nije imao finalni rez. S onog tornja, činilo se, Kjubrik je bio gospodar filmskog života i smrti. Ipak, bio je to isključivo u onoj mjeri u kojoj bi Kirk Daglas to dozvolio. Kjubrika je interesovala umjetnička vizija; zanimala ga je slika stvarnog ratovanja,
Jedina pobjeda u filmu na kraju je obećanje jedne žene da će Spartakov sin biti slobodan čovjek. Dakle, jedina pobjeda revolucije je malo nade. U tadašnjoj Americi bilo je vrlo hrabro to uopšte ispričati na velikom platnu
antičke i svake kasnije revolucije… A Daglasa je interesovao spektakl. Našli su se na pola puta. „Spartacus“ je postao apsolutni hit, proglašen je instant-klasikom već na premijeri, 6. oktobra 1960. u Njujorku... To što test ovih šest i po decenija od premijere ne trpi, što ga je vrijeme po mnogo čemu pojelo i što se na mahove gubi i davi u naivnosti konvencija holivudske produkcije svog vremena - samo je dokaz da je Kjubrik bio više u pravu. Da je to bila njegova nacikla revolucija. nuklearni skandal
Ipak, Kirk Daglas pitao se više od Kjubrika, a to je pravo i zaslužio. S razlogom i pokrićem; jer daleko od toga da nije bio hrabar u namjeri da ovu veliku epsku priču iznese na filmu. Ne samo zbog mjeseci lutanja i neizvjesnosti - do dobijanja podrške „Universal“ produkcije. Ne ni zbog toga što je režisera Entonija Mana u jednom bitnom momentu, nakon tri sedmice
snimanja - škartirao i zamijenio mladim Kjubrikom… Već najprije zbog odluke da scenaristu Hauarda Fasta, nakon dva mjeseca rada, otpusti zbog scenarija koji mu se nikako nije svidio. I da ga zamijeni jednim zabranjenim autorom.
Dalton Trambo bio je jedan od „Holivudskih deset“, filmskih radnika koji su završili na crnoj listi američke administracije nakon što ih je FBI obilježio kao ubijeđene komuniste. Bio je to američki skandal koji je tada, usred Hladnog rata, prevazilazio okvire filma!
Dakle, era Hladnog rata, najveća nuklearna prijetnja… I Daglas je, spartakovski i buntovno, kako je uloga i nalagala, uspio da izgura ne samo da se Trambo angažuje kao scenarista… Već i da se, na kraju, potpiše kao autor teksta.
Kirk je mnogo kasnije pričao da je razlog njegovog insistiranja da se Trambo poštuje mimo bilo kakvih političkih ubjeđenja - bio i njegov inat
prema Kjubriku. Koji je, navodno, u nekom bitnom momentu rekao: „Pa eto, neka potpišu mene, da ne pravimo ni sebi ni Trambu problem“. I to je Daglas protumačio, kao da Stenli želi tuđu slavu za sebe. Eto koliko se tada nijesu kontali.
kenedijeva odluka Kontroverza je, naravno, samo pomogla filmu. U toj mjeri da je američki predsjednik Džon Kenedi, mimo velikih i organizovanih protesta veteranskih i konzervativnih organizacija zbog angažovanja Daltona Tramba na filmu - odlučio da se na projekciji ipak pojavi. I pošalje jasnu poruku: niko u Holivudu neće biti zabranjivan u njegovoj eri. Naravno, bila je to više poruka nego činjenica - ali odjeknulo je. Zabrana za „Holivudskih deset“ uskoro će nestati. Svima je na prvu i svaku narednu loptu bilo jasno da je „Spartacus“ film o revoluciji. I još bitnije: bio je to prvi veliki istorijski filmski ep koji
lo previše sumorno i mučno za jedan epski spektakl! I onda se još pitate što se Kjubrik ljutio.
Školjke i puževi
I šta još vrijedi? Pa, performansi velikih zvijezda. Daglas je svakom kadru uvjerljiva slika pravične snage. Veliki Lorens Olivije, kao glavni negativac, grešni rimski general Krasus, kerozinski je zapaljiv, nepredvidiv i lud karakter. Loton kao Grakus čak dirljiv, dok posmatra kako se svi ideali stare rimske republike ruše pod gnojem uljuljkanih elita.
je zaslužio epitet „intelektualni“. Onako, čak i „cerebralni“. Bio je to film koji je tada imao petlje za nešto tako jednostavno - da ne servira prosti hepiend.
Spartak, kao u stvarnoj istoriji, u filmu na kraju biva poražen, u ćorsokaku između dvije rimske armije. Neki će njegovi najbliži pobunjenici (sasvim u sarajevskom „Valter“ maniru, sigurno su to Đorđe Lebović i Hajrudin Krvavac odatle pokupili za svoj partizanski ep) pred kraj filma, već kao zatočeni, istupati pred Rimljane i uzvikivati: „Ja sam Spartak!“… I tako desetine, stotine njih. I svi će biti razapeti. I sam Spartak biće razapet.
Jedina pobjeda filma, na kraju, biva obećanje jedne žene da će Spartakov sin biti slobodan čovjek. Dakle, jedina pobjeda revolucije je malo nade. I to je u tadašnjoj Americi ipak bilo veoma hrabro - uopšte ispričati na filmu. Sada, sa distancom od šest i po decenija, ni to do kraja ne funkcioniše; jer sudbina te majke i tog djeteta ne zavisi ni od čega više osim od dobre volje i savjesti starog rimskog plemića Grakusa (Čars Loton) Pa, šta onda valja i šta jeste trajno? Kjubrik se, na primjer, na setu svađao i sa Trambom i sa Daglasom, tražeći svedeniji, stvarniji dijalog. Tražeći i da sam Spartak bude stvarnija osoba, sa više mana, dilema, slabosti. Više realnosti, manje epike. Pa su te borbene scene ratnog krvoprolića zaista vrijedne i stvarne. Da ne vjerujete da je to snimano prije 65 godina.
I kakva je samo ironija što je najbolje i najdetaljnije scene snimane tu, u okolini Madrida, produkcija na kraju škartirala. Holivudska publika na testnim prikazivanjima reagovala je loše; sve joj je to bi-
A Piter Ustinov, kao gladijatorski trener, gazda i diler, praktično makro Batijatus? E, on uspijeva da ih, u svakoj sceni u kojoj se pojavi, sve đuture poklopi. I Olivijea, i Daglasa, i Lotona, i Džin Simons kao Spartakovu vjernu Variniju… Pa nije ni čudo što će osvojiti Oskara za najbolju sporednu mušku rolu. Ironično, Kjubrik se tada svađao i sa direktorom fotografije Raselom Metijem; u više navrata praktično se otimao s njim za poziciju pred kamerom, nadvikivao i prijetio kako će sve on sam to da snimi. Ironično, da - jer je i Meti na koncu nagrađen Oskarom. A Stenli? Pa, nekako je uspio da izgura ideju da se dio posla završi u Evropi, a dio u studijima (što mu je takođe bilo bitno, da ubijedi producentske glavešine da za spektakl nijesu problem kulise, nego to što vani glumci imaju mnogo teži posao da se fokusiraju i na pravi način snime). Ironično je i to što je na kraju „Spartacus“, film koji je zamrzio, za Kjubrika značio i odskočnu dasku. Znate već šta je sve kasnije snimao šezdesetih. Ona „Ja sam Spartak!“ scena je, na kraju, ostala ključni legat filma, kada to već nije mogla biti izbrisana homoerotična scena sa Lorensom Olivijeom i jednim muškim robom u kadi, kojem otkriva da jednako voli „i školjke i puževe“ (pa kakav bi to s amo skandal bio, da su to tada pustili!). Nego, poklič „Ja sam Spartak!“ shvaćen je kao otpor svima koji su u eri Makartijeve cenzure vidjeli neprijatelje svuda i gušili glas ljevice. Mali podsjetnik šta zaista znači tvrdnja da je Amerika zemlja slobode. Kjubrik je, na kraju, pronašao sjajan način da se i na račun toga našali. U njegovom narednom filmu „Lolita“ (1962), kada Hambert pita Kler Kilti: „E, jesi li ti Kilti?“, ona odgovori sasvim otkačeno. „Ne, ja sam Spartak! A ti, jesi li to došao ovdje da oslobađaš robove, ili šta…?“. Slađe je to i od onog pajtonovskog momenta pred kraj filma „Life of Brian“ (1979) Terija Džonsa, kada otkačena ekipa na razapinjanje osuđena, krene u prepirku. „Ja sam Brajan!“ „Ne, ja sam Brajan!“ „Ja sam i takođe je i moja žena!“… E, to je već Kjubriku sigurno moralo biti po meraku. •
PODGORICA - Četrnaest igrača bilo je prisutno na prvom treningu Mirka Vučinića u ulozi selektora fudbalske reprezentacije Crne Gore.
,,Sokoli“ su juče počeli pripreme za gostovanje Farskim Ostrvima 9. oktobra u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, te prijateljski meč s Lihtenštajnom u Podgorici četiri dana kasnije.
- Zbog povreda su, osim Adama Marušića, otpali i Igor Vujačić i Stefan Lončar. Žao mi je zbog njih, ali ne smijemo da kukamo – rekao je Vučinić i saopštio da je naknadno pozvao Marka Vukčevića Tokom dana predstavio je reprezentativcima svoju viziju igre ,,sokola“.
- Nijesmo imali ekipne sastanke, već sam obavio individualne razgovore s igračima – dodao je Vučinić.
Crnogorska reprezentacija je samo juče trenirala na terenu s prirodnom travom, u naredna dva dana pokušaće da se prilagodi onome što je čeka u Torshavnu.
- Trenirali smo na prirodnoj podlozi, a naredna dva treninga do odlaska na Farska Ostrva u srijedu vježbaćemo na vještačkoj travi jer je to ono što nas tamo čeka. Vidio sam i da Farani kvase teren, tako ćemo i mi dok budemo trenirali, nadam se da će nam to koliko-toliko pomoći – naveo je Vučinić.
NEMA ALIBIJA
Prvom kapitenu crnogorske reprezentacije vrijeme nije saveznik pred izazov na sjevernoevropskom arhipelagu.
Grupa L
- Malo je vremena, ali ne tražim alibi. Dosta dobro poznajem momke, idemo u Torshavn da pobijedimo. Ne znam kakav će biti rezultat, ali znam da ćemo se boriti do posljednjeg atoma snage – poručio je Vučinić pred duel sa selekcijom koja u grupi L takođe ima šest bodova. Farska Ostrva nijesu rival protiv kojeg Crna Gora može da računa na sigurne bodove. Pokazao je to martovski meč u Nikšiću, kada su ,,sokoli“ slavili u dubokoj nadoknadi golom Edvina Kuča (1:0), ali i okršaj Farana i Hrvata u septembru, završen tijesnom pobjedom ,,vatrenih“ u gostima od 1:0. Možda bi Vučiniću lakše bilo da na debiju igra upravo s Hrvatskom, gdje bi Crna Gora bila potpuni autsajder, nego protiv Farana – na vještačkoj podlozi, po velikoj hladnoći, nakon dugog puta... - Lakše bi mi u određenom smislu bilo da nam je rival Hrvatska jer imamo veliki problem kad smo u posjedu lopte. Pokušaću da to popravim, koliko ću uspjeti pokazaće naredne utakmice. U pogledu kvaliteta sigurno ne bi bilo lakše da igramo s Hrvatskom, ali bi nam trenutno više ,,legli“ jer smo u problemu kada je lopta kod nas – ponovio je legendarni Nikšićanin.
Vučinić očekuje upravo to –da posjed bude na strani njegovog tima.
- Biće lopta kod nas jer Farani su postavljeni u dva defanzivna bloka - petorica igrača pozadi i četvorica u veznom redu, uz napadača koji se takođe povlači u sredinu. Neće biti lako doći do njihovog gola. U Nikšiću smo ih pobijedili u posljednjem minutu, potpisao bih isti scenario i na njihovom terenu. Biće teško, ali zavisi od nas, vjerujem da ćemo pokazati veliku želju – naglasio je novi selektor Crne Gore.
KO JE DINO MARINO? Četrdeset dvogodišnji stručnjak kompletirao je stručni štab – prvi pomoćnici biće mu Italijan Dino Marino i Ivan Delić
Dio trenerskog tima ostali su BožidarVuksanović, Nenad Stanković i KostaGoranović Delić je dobro poznat svima u crnogorskom fudbalu – bivši je igrač Budućnosti, gdje je počeo i trenersku karijeru, ali o Marinu, prvom ,,pravom“ strancu u našoj ,,A“ reprezentaciji, ne zna se mnogo.
- Igrali smo zajedno tri godine u B timu Lećea. Bio je vrlo talentovan, kao mlad proveo dvije godine u Interu. Znam ga od mog dolaska u Italiju, takođe i njegovog oca, koji je trenirao godinu mlađu generaciju od moje u Lećeu i bio je odličan u tome da pronađe bisere koji su potom dolazili u klub –predstavio je Vučinić asistenta s Apenina.
- Dina odlično poznajem, zajedno gledamo i analiziramo utakmice, i kad sam postao selektor, pozvao sam ga u struč-
CEROVO slavi 35. rođendan, a neko će povodom toga osvojiti 35.000 eura. Svaki račun od minimum 35 eura ulazi u nagradnu igru sa dobitkom od 35.000 eura za kupovinu u Cerovu.
Račune sakupljamo od rođendanskog 8. oktobra do 17. novembra, tačno 35 radnih dana. Nagrada se može iskoristiti u roku od godinu dana. Srećni dobitnik se izvlači 18. novembra u jutarnjem programu RTCG-a.
CEROVO – u najboljim godinama.
ni štab. Jedan je od rijetkih koji dijeli moje poglede na fudbal, da ne ulazimo sada u to da li je to dobro ili loše –uz osmijeh je dodao Vučinić.
JOVETIĆ JE
DOBRODOŠAO
Na njegovom prvom spisku je povratnik u ,,A“ selekciju tor Đukanović Milić, Marko Perović drej Kostić. Oni su dio ,,novog talasa“ zajedno s Roganovićem kotićem, Vasilijem Adžićem Andrijom Bulatovićem, koji preskače ovu akciju zbog crvenog kartona...
- To su novi momci, svježa krv. Odlučili smo da podmladimo reprezentaciju, da vidimo da li i koliko mogu ti mlađi igrači. Da nemaju kvalitet, ne bi bili ovdje – prokomentarisao je Vučinić.
Vik, kao i Stefan i AnMilanom , Milanom Vu, Ste-
Mečeve sa Farskim Ostrvima i Lihtenštajnom zbog povrede će propustiti kapiten van Jovetić, koji je nakon poraza od Hrvatske u Zagrebu rekao da nije siguran da li će biti u timu za Ligu nacija naredne godine.
Selektor je na predstavljanju najavio da će obaviti razgovor s prvom zvijezdom tima. - Jovetić je uvijek dobrodošao u reprezentaciju. Dao je mnogo nacionalnom timu, a i prethodne utakmice u ovom dresu odigrao je dobro. Na njemu je da li će doći ili ne, što se mene tiče vrata su mu uvijek otvorena – kazao je Mirko Vučinić i saopštio da će sjutra ujutro saopštiti koja će dva igrača iz crnogorske lige priključiti reprezentaciji.
MERIDIANBET 1. CFL (11. KOLO): Budućnost savladala Sutjesku kraj Bistrice, Dečić novi lider nakon pobjede nad Jedinstvom
Budućnost je osvojila kišni Nikšić i na ramenima iznijela veliku pobjedu protiv Sutjeske u najvećem crnogorskom derbiju – 2:0.
Novi lider nakon 11. kola Meridianbet 1. CFL je Dečić koji je u 93. minutu stigao do pobjede nad Jedinstvom u Tuzima – 1:0. OFK Mladost je bila ubjedljiva u sudaru sa Bokeljom na DG Areni – 3:0, dok je Petrovac u Beranama nadigrao Jezero – 3:1.
,,PLAVI“ SE PITAJU
Traži se Budućnost od početka sezone, izgubila je pod Goricom derbi od Sutjeske, ali se revanširala ljutom rivalu kraj Bistrice uoči pauze – 2:0. Tanko je bilo prvo poluvrijeme u duelu najvećih crnogorskih klubova, malo pravih stvari, malo toga konkretnog... Ali, ,,plavi“ su se nametnuli u nastavku, bili bolji rival i sve krunisali sa dva gola. Prvi je dao Vukanić poslije šuta sa ivice kaznenog prostora u 75. minutu, a prvi ligaški poraz Nikšićana pred domaćom publikom pečatirao je Mijović u 77. nakon kontraverzno izvedenog penala. Ostala je dilema da li je ofanzivac Podgoričana imao dvostruki kontakt sa loptom kada se okliznio prilikom izvođenja.
Za sudiju Boškovića sve je bilo čisto. Aktuelni šampion je zatvorio utakmicu i ostao nepobjediv podno Trebjese još od 11. septembra 2021. godine.
Lila je kiša, a iznad stadiona kraj Bistrice svjetlucalo je nebo od silne pirotehnike upaljene iz kopa gdje su bili smješteni najvatreniji navijači Sutjeske. Dimna zavjesa izazvala je kraći prekid nakon desetak minuta igre, a do tada su Nikšićani zaprijetili preko Ražnatovića čiji je udarac Mijatović odbio u korner. Potom je iz daljine opalio Juković Raščistilo se i razbistrilo pod Trebjesom, mogli su akteri da krenu nešto da stvaraju na raskvašenom terenu, ali nije baš išlo ni jednima, ni drugima. Vratio je trener Dejan Vukićević oporavljene ofanzivce u tim Budućnosti, ali slabo su gosti djelovali prema naprijed. Izuzetak je bio 42. minut kada je Savović dobio duel sa čuvarom unutar šesnaesterca, otvorila se obećavajuća pozicija, ali je mladi vezista zakazao u završnici –uputio je mlak, prizeman i ravan šut u golmana Vukčevića Nije bilo mnogo drugačije ni na kontra polovini. Jalovi, stihijski, nekonkretni su bili ataci Sutjeske koja je gubila posjed kako se bližilo poluvrijeme. Pred odlazak na odmor pokušao je Čavor, ali nije to bila prijetnja po mrežu gostiju. ,,Vojvode“ su i na startu drugog dijela upalile baklje, dok je na
dijelu tribine gdje su bili ,,varvari“ stajao okačen transparent - ,,Uprava napolje“.
Sutjeska se povukla, a Podgoričani su počeli da vrte loptu u posljednjoj trećini terena.
Samo što je Mijović ušao sa klupe umjesto Bulatovića –priredio je malu minijaturu u 56. minutu. Krilni napadač ,,plavih“ oslobodio se jednog, pa drugog, protivničkog igrača, a onda tukao lijevom nogom po zemlji sa dvadesetak metara. Stativa je spasila Nikšićana, a potom je Vukčević odbranio udarac Vukanića poslije odbitka.
Zaiskrilo je i u boksu najvatrenijih pristalica Budućnosti čiji su fudbaleri načeli Sutjesku koju je dva puta izvadila stativa – drugi put nakon filigrantskog pokušaja Vukanića petom.
Ipak, ,,plavi“ su materijalizovali nadmoć – vođstvo od 1:0 nagovijestilo je epilog, a kada je Dedić skrivio najstrožu kaznu (igra rukom), bilo je jasno kome idu svi bodovi.
Sutjeska se raspala u nastavku. Nije pokazala ništa. Sve je puklo u dva minuta. Više nije ni prva na tabeli, nego treća – iza
Dečića i Petrovca.
Budućnost hvata priključak za vrhom, a može biti i zamah nakon starta za zaborav.
DEČIĆ U NADOKNADI
Jedinstvo je povezalo sedam utakmica bez poraza, na putu je bilo da spoji i osmu, ali Dečić je bio brži od sata.
Krenuo je da teče treći minut sudijske nadoknade, posljednji napad Tuzana – Obradović je slabo čuvao Radusinovića koji snašao kod aut linije, dodao za Kojošaja čiji je udarac iskosa sa lijeve strane završio u mreži.
Oduševljenje domaćina na Besa Areni, utrčali su rezervni igrači i članovi stručnog štaba, gomila ljudi na 19-godišnjeg rezervistu koji je ušao sa klu-
pe na poluvremenu i pretvorio se u velikog junaka Dečića. Kiša i voda na terenu otežali su uslove za utakmicu u Tuzima. Bilo je proklizavanja, akteri su gubili kontrolu nad sopstvenim tijelima, a tek je trebalo posebno umijeće za baratanje sa loptom.
Mali broj broj šansi, malo pravih stvari. Šut Božovića u prvom, te pokušaj Radusinovića u nastavku, dok je na strani Bjelopoljaca opasan bio samo Kolić
Meč je išao na nulu, sekundi su dijelili Jedinstvo od novog, dobrog boda, ali slavlje je ipak pripalo Dečiću u debelom dodatku.
Revoltirani su bili gostujući fudbaleri. Više od ostalih nervozu je ispoljio Nikolić koji je napravio faul za direktan crveni karton nakon primljenog gola.
Neprimjereno se srpski defanzivac ponio i prema publici prilikom odlaska u svlačionicu. Došlo je do malih čarki, ali se na tome sve završilo.
USPJEH PETROVCA
Petrovac nije pobijedio Jezero pod Malim brdom (1:1), ali jeste kao gost – utakmica u Beranama završena je 3:1 u korist ,,nebo-plavih“.
Izabranici Zdravka Dragićevića dali su dva gola u prvom poluvremenu i kontrolilsali meč do 70. minuta kada je domaći smanjio.
Pokušali su Plavljani da se izvuku, tražili penal kod 2:1, ali nije bilo ni šansi, ni snage, da naprave nešto više u finišu. Odbio je prvoligaš sa primorja eventualni prelazak momentuma na stranu protivnika, a bolje izdanje i zaslužen trijumf krunisao je u 89. minutu kada je postigao treći pogodak. Najučinkovitiji fudbaler Petrovca do odlaska na odmor bio je Arambašić koji upisao egzekuciju i asistenciju.
Dvadeset četvorogodišnji ofanzivac priredio je majstoriju u 19. minutu kada je grudima sam sebi namjestio priliku – nije čekao da lopta padne, uslijedio je volej iz okreta i kadar za TV špice. Neodbranjiv udarac sa distance za vođstvo gostiju. Isti igrač bio je u gro planu kada je pobjegao po lijevoj strani nakon što je ispala visoko postavljena zadnja linija Jezera. Arambašić je osjećajno odigrao za Bašića kome nije bilo teško da matira nemoćnog Asanovića. Vodeći strijelac lige, Maksimović, ušao je sa klupe na startu nastavka, a koliko je produktivan pokazao je sredinom drugog dijela kada je vratio nadu Plavljana.
Izveli su domaći prekid, statični su bili defanzivci Petrovca, a poslije vraćene lopte od strane Bojovića u protivnički peterac – nogu je poturio golgeter Plavljana koji je potpisao sedmi gol na devet ligaških nastupa.
Povjerovali su Raičević i društvo da možda mogu da ponove ono što su uradili u Baru, gdje su stigli minus od dva razlike. Ovoga puta bili su daleko od sličnog podviga – umjesto jurnjave za izjednačenjem, Petrovac je stavio tačku na konačni ishod.
Divanović je sve uradio fudbalski – sa polovine je krenuo u solo prodor, zaobišao čuvara i plasiranim šutem sa dvadesetak metara postigao lijep gol.
EFIKASNA MLADOST
Derbi začelja na DG Areni pripao je domaćinu – Mladost je glatko i ubjedljivo pobijedila Bokelj sa 3:0.
Puleni Marka Šćepanovića ostali su u zoni baraža, ali im je sada, recimo, četvrto mjesto udaljeno samo bod. Za Kotorane prvi ozbiljniji problemi, budući da su posljednji na tabeli,
Stadion: Arena Besa. Gledalaca: 250
Sudija: Miloš Bešović. Golovi: 1:0 Kajošaj u 93. Žuti kartoni: Bajović, Ljuljđuraj (Dečić), Kolić, Idrizović, Pavićević (Jedinstvo). Crveni karton: Nikolić (Jedinstvo) u 95.
Dragojević Božović (od 67. Kajević) Bajović (od 59. Božanović) Ujkaj Maraš (od 46. Kajošaj)
(od 46. Đeljaj)
(od
Prva oktobarska kiša uslovila je odlaganje utakmice između Arsenala i Mornara. Odmah je određen i novi termin rivala sa Jadrana – srijeda, 8. oktobar, u 15 časova
1. Dečić 11 6 2 3 15:16 20
2. Petrovac 11 4 6 1 17:9 18
3. Sutjeska 11 5 2 4 17:12 17
4. Budućnost 11 4 4 3 13:10 16
5. Jezero 11 3 5 3 18:16 14
6. Arsenal 10 3 5 2 10:10 14
7. Mladost 11 4 1 6 20:20 13
8. Mornar 10 3 4 3 13:15 13
9. Jedinstvo 11 3 4 4 9:13 13
10. Bokelj 11 1 3 7 12:23 6 U narednom kolu (18. oktobra) sastaće se: Bokelj – Jezero, Petrovac –Sutjeska, Budućnost – Arsenal, Mornar – Dečić, Jedinstvo – OFK Mladost.
na ,,minus sedam“ od pozicije koja vodi u doigravanje.
Ono najvažnije u Donjoj Goricom desilo se u uvodnih petnaestak minuta kada su ,,žuti“ poveli sa 2:0, Mrvaljević je proparao mrežu u devetom, a Faust u 13. minutu postigao prvijenac u dresu kluba koji je pojačao ljetos. Po kiši i blatnjavom terenu rezultat se nije mijenjao sve do 85. kada je Maraš srušio Mrvaljevića u kontri. Nije bilo dileme za sudiju Kneževića koji je pokazao na bijelu tačku. Odgovornost je preuzeo Jovanović – pročitao je njegovu namjeru mladi golman Krijestarac, ali je prizemni udarac kapitena Mladosti bio tačan, poslat u sami ćošak. D. KAŽIĆ
PODGORICA - Sve tri gostujuće ekipe upisale su pobjede u jučerašnjim mečevima drugog kola SBbet Prve lige za rukometaše – slavili su Lovćen, Budućnost Podgorica i Budvanska rivijera.
Lovćen je bio ubjedljiv protiv Brskova (34:20) – najefikasniji u redovima aktuelnog šampiona bio je Aleksa Perišić s osam pogodaka, po pet su dali Nikola Andrić i Matija Kapičić, jedan manje Đorđo Peruničić i Nenad Pravilović Vasilije
Vujović imao je 10 odbrana. Četiri više upisao je golman Brskova Danijel Jokić, dok je njegov saigrač Vasilije Radović dao osam golova. I Budućnost Podgorica je lako stigla do drugog trijumfa jer je protiv Jedinstva meč završila sa ,,plus 12“ – 37:25. Zarija Lutovac je odbranio 12 šuteva, koliko je golova dao Luka Kaluđerović. Sedam je dodao Emir Đulović, pet Božo Anđelić Kod domaćina, Bojan Varagić se šest puta upisao u listu strijelaca, jednom više
Singapur u znaku Britanaca
PODGORICA - Džordž Rasel osvojio je Singapur, stigao do druge ovosezonske pobjede u 18. trci Formule 1, a Meklaren je proslavio titulu u konkurenciji konstruktora.
Vozač Mercedesa je na stazi „Marina Bej“ startovao sa čelne pozicije, jer je dan ranije bio dominantan u kvalifikacijama, a upravo je na isti način i završio glavnu trku. Drugoplasirani Maks Ferstapen zaostao je pet i po sekundi, a daleko iza njih bio je treći Lando Noris u Meklarenu.
Apsolutna dominacija vozača koji je u karijeri osam puta osvajao postolje zamalo nije ostala u sjenci kontroverza sa Meklarenom, jer je Noris izgu-
od Alena Lukača Četiri boda ima i Budvanska rivijera, koja je bila bolja od Sutjeske (29:26). U lakoj pobjedi gostiju prednjačili su Aleksandar Glendža i Aleksandar Mrvaljević s osam, odnosno sedam pogodaka, dok je pet dao Vladan Lončar Dražen Mandić dao je 10 golova za Sutjesku, od čega šest iz sedmerca.
Zabjelo je u subotu savladalo Partizan 1949 (28:24), a drugo kolo u srijedu će zatvoriti Mornar 7 i Rudar (18 h).N. KOSTIĆ
rao Pjastrija u zid, a iz tima su Australijancu poručili da se navodno branio od Ferstapena i da ne vide problem. Uz sve ovo, Pjastri je kod prvog odlaska u boks ostao duže tri sekunde od klupskog kolege. Ali, bez obzi-
ra na ,,varnice“ Meklaren je na šest trka prije kraja proslavio trijumf uz 12 jučerašnjih osvojenih bodova vodećih u generalnom plasmanu. Mogao je mnogo bolje i Luis Hamilton kojeg je Šarl
Prva SBbet liga za rukometašice (2. kolo)
PODGORICA – Rukometašice Ulcinja ostvarile su drugu pobjedu u SBbet Prvoj ligi, nakon što su na startu savladale Komove, kao gošće su bile bolje i od Zete (32:27). Ulcinjanke su do odmora bile u zaostatku pet golova (osmi minut - 6:1), a u uvodnim minutama drugog poluvremena gubile su 17:14. Domaće su do 37. minuta držale sve u svojim rukama, kada je uslijedio preokret.
U gostujućem timu po sedam golova postigle su Mia Piperović i Tijana Ćetković, Sara Škrelja dala je šest, gol manje Nejla Hodžić Kod domaćina sa 12 golova bila je najefikasnija Maja Ceklić, osam je postigla (bez promašaja) Anica Filipović
U posljednjem meču 2. kola
Trebjesa Bemaks je u gostima kod Komova slavila 35:26.
Nikšićanke su do druge pobjede vodile Anđelina Orbović sa 10 golova, Andrea Jovanović dala je pet, Anastasija Kokotović (bez promašaja) i Nina Gajević četiri puta bile su precizne. U domaćem timu odskočile su Martina Guberinić (8) i Maša Obadović (6). U ranije odigranim mečevima Budućnost I savladala je Stars 23:21, a Levalee 2010 bila je bolja od Tivta (26:23). A. M.
Evropsko prvenstvo u šahu Porazi crnogorskih selekcija u prvom kolu
PODGORICA - Reprezentacije Crne Gore poražene su u prvom kolu Evropskog ekipnog prvenstva u šahu koje je juče počelo u gruzijskom Batumiju. Muška reprezentacija poražena je od branioca titule, selekcije Srbije, koja je trijumfovala sa 2,5:1,5.
Naše dame poražene su maksimalnim rezultatom (4:0) od Švajcarske. Danas je na programu drugo kolo u kome se muška reprezentacija sastaje sa selekcijom Kosova, dok će dame imati težak zadatak u duelu sa sedmim nositeljkama, reprezentativkama Španije. R. A.
PODGORICA - Sedmicu nakon što je u Japanu proslavio devetu titulu u kraljevskoj klasi Mark Markes doživio je tešku povredu ramena na Velikoj nagradi
Indonezije na kojoj je trijumfovao vozač Gresinija - Fermin Aldeger. Osvajač pola Marko Beceki već u prvom krugu sa staze je izbacio vozača Dukatija
kojem je nakon pregleda konstatovan prelom ključne kosti, a Beceki je prošao bez povreda. Dukati nije imao sreće juče na stazi ,,Mandalika“ jer je u devetom krugu sa moto-
Lekler, po nalogu ekipe, propustio jer je bio na svježijim pneumaticima, ali nije mogao da juri visok plasman jer je zbog kvara na kočnicama odustao i morao je da propusti kolegu.
Vodeći u generalnom plasmanu Pjastri i pored muke koje su ga pratile prošao je četvrti kroz cilj, iza njega bio je Antoneli, zatim Lekler, Alonso i Hamilton. Bodove su osvojili još Oli Berman u Hasu i Karlos Sains
Pjastri vodi u generalnom plasmanu sa 336 bodova, ima 22 više od Norisa, aktuelni šampion je na poziciji tri (273)... Karavan se seli u SAD - Ostin će od 17. do 19. oktobra dočekati Formulu 1. A. M.
ra pao i Frančesko Banjaja Ali, zato se radovao Španac, koji je upisao prvu pobjedu u karijeri i postao drugi najmlađi slavljenik u Moto GP šampionatima. Aldeger je trijumfovao ispred Pedra Akoste (zaostao sedam sekundi), a na postolju je završio mlađi brat šampiona Aleks Markes A. M.
Crnogorski automobilista
Filip Kunčer završio je na četvrtom mjestu trku na stazi Pol Rikar u Francuskoj, u okviru šampionata ,,Reno Klio kup“. Kunčer je u jednom trenutku bio na trećem mjestu, pa pao za dvije pozicije, ali je u posljednjem krugu obišao Italijana i završio kao četvrtoplasirani. To mu je donijelo 33 boda. Filip je subotnju trku na istoj stazi završio na osmom mjestu. Na minuloj trci, koja je vožena u Valensiji, zauzeo je 28. i 14. mjesto.
Kad su u pitanju prethodni takmičarski vikendi, Kunčer je u Manji Kuru bio 14. i 23. U San Marinu je bio šestoplasirani i petoplasirani, dok je u Imoli upisao 16. i deveto mjesto. Na stazi Spa Frankošan u Belgiji bio je osmoplasirani i petoplasirani. Kunčer je početkom maja vozio u Dižonu, gdje je oba puta ispao. U prvom takmičenju ove sezone, takođe u Francuskoj, jednom je bio treći, a potom i 11. R. A.
prvenstvo u golbalu
PODGORICA - Golbal reprezentacija Crne Gore kao sedmoplasirana završila je nastup na Evropskom prvenstvu A divizije u finskom Pajulahtiju. Crnogorski golbalisti pobijedili su u meču za sedmo mjesto i opstanak u društvu najboljih selekciju Velike Britanije 7:4. Izabranici selektora Nikole Čurovića izjednačili su svoj najbolji rezultat na šampionatima A divizije, nakon što su isti plasman ostvarili i u turskom
Samsunu 2021. godine. Šampionat u Pajulahtiju završili su sa po jednim trijumfom i remijem, uz pet poraza. U grupi su poraženi od Ukrajine 6:5, Njemačke 8:4 i Izraela 4:2, a četvrtfinale su izborili remijem sa Portugalom (6:6) i zahvaljujući boljoj gol razlici. Na startu nokaut faze bolja je bila Turska 12:5, a u razigravanju za plasman od petog do osmog mjesta selekcija Poljske 9:6. R.P.
Košarkašice Budućnost Bemaksa poražene u generalnoj provjeri pred start nove sezone
PODGORICA - Košarkašice
Budućnost Bemaksa poražene su u generalnoj provjeri pred početak nove sezone od ekipe Peći, koja će već preksjutra igrati premijerni meč u okviru Evrokupa.
U posljednjem testu „plave“ su nakon produžetka doživjele poraz - 77:75.
Utakmica protiv Peći bila je osmi test za „plave“, koje su upisale prvo četiri trijumfa u Srbiji protiv Mege, Montane, Partizana i Kraljeva, zatim su osvojile turnir u Banjaluci, gdje je savladana ekipa Kraljeva i Plamen Požega, a proteklog vikenda „vučice“ su uspjele da trijumfuju i protiv hrvatske Raguze.
- Za razliku od prije, ove godine ranije smo završile reprezentativne obaveze, imale vremena za odmor, ali i za raniji početak priprema. Dobro smo trenirale, nastojale da sve zahtjeve stručnog štaba ispunimo. Nije bilo lako, ali mislim da
smo zaista odradile veliki posao – kazala je Marija Baošić, plejmejkerka ,,vučica“. Nakon osam prijateljskih utakmica „plave“ sada imaju desetak dana da se spreme za prvi meč. Na startu nove sezone Budućnost Bemaks 16. oktobra u „Bemaks areni“ ugostiće bugarski Rilski - Imale smo dobre pripremne mečeve, a svaki nam je mnogo značio. Cilj je bio da se odigra što više utakmica, da se što bolje spremimo, a ujedno i da protiv izuzetno kvalitetnih timova, učesnika Evrokupa, na pravi način vidimo svoje trenutne mogućnosti. Jake provjere dale su nam smjernice i sigurna sam da ćemo u novu sezonu ući maksimalno spremne. Imamo dovoljno vremena da neke stvari dodatno popravimo i da na najbolji način na premijeri pokažemo da ćemo opet biti konkurente u borbi za fajnal-for – podvukla je Baošić. R. P.
jenila mišljenje. Sa bijele tačke bio je precizan upravo bivši igrač Barselone - Aleksis Sančez
PODGORICA – Za jedinog debitanta na Evropskom prvenstvu, selekciju zemlje koja je skoro dvije decenije čekala i konačno dočekala da se nađe na nekom velikom takmičenju, žrijeb grupa i nije imao poseban značaj.
Za odbojkašice Crne Gore će nastup na šampionatu Starog kontinenta, od 21. avgusta do 6. septembra iduće godine, biti nagrada za sve „patnje“ tokom prethodnih neuspješnih kvalifikacija. A rivali u grupnoj fazi u Geteborgu, osim domaćina Švedske, biće Italija, aktuelni olimpijski i svjetski šampion, zatim Francuska, Slovačka i Hrvatska…
- Zadovoljstvo je, uopšte, biti u takvom društvu, sa takvim reprezentacijama, s obzirom na to da nam je ovo prvo učešće na Evropskom prvenstvu.
Očekujem da ćemo da ostavimo i dobar utisak. Ne možemo da obećamo nikakve rezultate, ali smatram da sa nekim reprezentacijama možemo da igramo. Da li ćemo doći do nekog povoljnog rezultata, ne znam. Ali, osnovno je da naše igračice, one kojima mi raspolažemo, prije svega, budu u dobrim klubovima ove godine i da imaju dobre sezone. Pošto ćemo prije Evropskog prvenstva igrati Zlatnu ligu, a eventualnim rezultatima na EP ću nešto više moći da kažem nakon te Zlatne lige, kada budem znao kojim fondom igračica budemo raspolagali – kaže za Pobjedu Jovo Caković, selektor naših odbojkašica.
Ne možemo da otpisujemo igračice, dobro je da se Tanja Bokan vratila
Tatjana Bokan, najbolja crnogorska odbojkašica svih vremena, prije tri godine je završila reprezentativnu karijeru. Tada je u razgovoru za Pobjedu kazala da žali što sa reprezentacijom nije uspjela da zaigra na velikom takmičenju, pošto je sa klubovima igrala sva najjača takmičenja. Bokan se nedavno vratila u Crnu Goru, potpisala je za Herceg Novi, pa smo pitali selektora naše reprezenta-
cije da li može da se dogodi da uputi poziv proslavljenoj crnogorskoj odbojkašici.
- Mi nijesmo velika država da možemo da otpisujemo igračice. Generalno, što se mene tiče, sve igračice koje budu raspoložene i voljne, koje mogu da se uklope u sistem reprezentacije, potencijalni su kandidati. Naravno, uz obostrane interese, jer je pitanje da li neko želi da odvoji vrijeme za ljeto koje je zahtjevno, za mjesec
dana priprema, i da se tome posvete – kazao je Caković. - Ima vremena, rano je pričati o tome, da vidimo prvo u kakvom će stanju Tanja da bude do kraja sezone, s obzirom na to da je njena karijera pri kraju. Nijesam ni ja razmišljao o tome, ali je dobro što se vratila, a činjenica je da nama treba igračica pogotovo na prijemu servisa. Vidjećemo kakva će da bude situacija – dodao je Caković.
PODGORICA - Sevilja je bila nemilosrdna pred golom Barselone, koja je doživjela potop u 8. kolu domaćeg šampionata.
Slavio je domaćin 4:1, Barsa je imala velike zamjerke na sudijske odluke, konkretno kod dosuđenog penala u 12. minutu, kada je Arauho srušio Romera iako je dodir bio minimalan. Sudija je u početku odmahnuo rukom, ali VAR soba je promi-
Nakon gola gosti su preuzeli inicijativu, imali veći posjed lopte, a domaćin je prijetio kontrama. I upravo je Sevilja došla do novog gola u 36. preko Isaka Romera, a u sedmom minutu nadoknade Markus Rašford smanjio je prednost. Kod 2:1 Barsa je mogla do izjednačenja, ali je Robert Levandovski bio neprecizan iz jedanaesterca u 76. minutu. U finišu meča gosti su sve adute bacili za napad, ali ni ovo nije donijelo ništa dobro, već ,,samo“ dva gola u njihovoj mreži. Hoze Anhel Karmona u 90. i Akor Adams u petom minutu nadoknade dotukli su velikana. A. M.
Od rivala u grupi na EP, Crna Gora je igrala sa Slovačkom, ove godine u Zlatnoj ligi, od koje je, 8. juna u Bratislavi, izgubila 3:0.
- Bez obzira na taj poraz, smatram da možemo da igramo
sa njima, iako su oni favoriti, naravno. Kada smo pripremali meč sa Bosnom i Hercegovinom, u kvalifikacijama za EP, BiH je sparingovala sa Hrvatskom, tako da smo imali video-snimke Hrvatske, koja je podmladila reprezentaciju, i vjerujem da i sa njima možemo da igramo. Kada pomenemo Švedsku, svi mislimo na Izabelu Hak, ali znamo da ih je
kroz Zlatnu ligu dobila Mađarska, sa kojom smo mi nedavno sparingovali. Dakle, imaćemo svoje šanse u konkurenciji te tri reprezentacije – dodaje Caković. Poseban će biti duel sa Italijom, trenutno najboljom svjetskom selekcijom, koju vodi legendarni trener Hulio Velasko - Za sve nas, djevojke i stručni štab, taj meč treba da bude pra-
znik i nagrada za sve ono što smo do sada radili, ali smatram da ćemo, ako se ukaže prilika, utakmicu iskoristiti i rezultatski. Ali, objektivno, sve reprezentacije imaju bolji rejting od nas, mi smo novi na mapi Evrope, mi strpljivo tek treba da se dokazujemo, da vidimo gdje smo i što smo – zaključio je selektor odbojkašica Crne Gore. S. JONČIĆ
PODGORICA - Mančester
Siti je kao gost savladao
Brentford, a jedini gol postigao je Erling Haland. Norvežanin je strijelac na devetoj uzastopnoj utakmici u svim takmičenjima i potvrdio je sjajnu formu! ,,Građani“ su nakon ovog tri-
jumfa na tri boda od lidera Arsenala, a za brigu je povreda Rodrija, koji je prošle sezone dugo odsustvovao. Ne ide Notingem Forestu - četvrti uzastopni poraz je za brigu, a Njukaslu (2:0) nijesu ni zaprijetili. Vulverhemton je odigrao 1:1
kod kuće sa Brajtonom i jedini je tim bez pobjede nakon sedam kola. Morao je doći dan kada će Kristal Palas položiti oružje. Everton je zaustavio neporaženi tim u prvih šest utakmica, a junak trijumfa bio je Džek Griliš koji je prvom golom, nakon što je pojačao ,,karamele“, donio slavlje (2:1) i velike bodove. Reprezentativac Engleske pogodio je u trećem minutu nadoknade. Holanđanin Donijel Malen bio je dvostruki strijelac u trijumfu Aston Vile protiv Barnija (2:1)... A. M.
Odbojkašice Herceg Novog od danas do srijede na BVA kupu Borba za Čelendž kup
PODGORICA – Iako se prvobitno nije prijavio za učešće u nekom od evropskih kupova, niti za MEVZA ligu, Ženski odbojkaški klub Herceg Novi je, ipak, dobio šansu da se izbori za mjesto u Čelendž kupu. Izabranice Marka Radusinovića, naime, od danas do četvrtka će da nastupe na Kupu Balkanske odbojkaške asocijacije (BVA), na kojem će se boriti za prvo mjesto i plasman u Čelendž kup.
Herceg Novi će prvo večeras (19 časova) da igra protiv domaće Drite, u utorak je rival grčki AEK (16.30), a u srijedu tim iz Sjeverne Makedonije, Fit Fan volej (16.30). S. J.
EPCG Superliga za odbojkašice (1. kolo)
PODGORICA – I četvrti meč prvog kola EPCG Superlige za odbojkašice je završen maksimalnim rezultatom, a ulogu favorita je opravdao Albatros, na gostovanju Mediteranu, povratniku u elitu.
Novljanke su do prve pobjede u sezoni vodile Đurđa Nedeljković sa 13 poena, Anđela Stojković sa devet, te Iva Čurović i Amina Musić sa po osam. U poraženom timu istakle su se Anastasija Kovačević sa 19 i Milica Obradović sa 10 poena. S. J.
PODGORICA – Spartak je još jednom pokazao da ne leži Budućnost Voliju, koja ponovo nije znala kako u „MTEL dvorani Morača“ sa izađe na kraj sa Subotičanima.
Epilog je druga uzastopna pobjeda Spartaka u Podgorici, ovoga puta nakon produžetka sa 97:93, pošto su Subotičani prošle sezone slavili u regularnom toku (78:75). Nakon dobre igre u Londonu, i ubjedljive pobjede u prvom meču Evrokupa, Budućnost je u prvoj četvtini nagovijestila da bi mogla uspješno da otvori i sezonu u ABA ligi. To je, međutim, bila samo varka, jer su „plavi“ potpuno podbacili u nastavku meča, prije svega u odbrani, a sa 15 promašenih bacanja (od 30) i nijesu mogli boljem da se nadaju... Polovinu od ukupno 14 skokova u prvoj četvtini, „plavi“ su uhvatili u napadu, a iz drugog napada upisali su 16 poena, pet poena manje nego što je Spartak zabilježio u prvoj četvtini iz svih pozicija. Osim toga, Podgoričani su napadački bili nadahnuti u prvoj dionici pa Spartak, koji je vodio samo jednom (6:4, nakon koša Danila Nikolića nakon minuta i 48 sekundi igre), nije mogao da parira raspoloženom domaćinu, koji je nakon 10:8 dodao gas i do prve dvocifrene prednosti je stigao košem Džerija Butsijela za 21:11, na tri minuta i 36 sekundi do kraja. Podgoričani su nastavili sa efikasnom igrom do kraja dionice, pa je Nikola Tanasković pogodio za maksimalnih 13 razlike (31:18), što je bilo dovoljno da Budućnost sačuva dvocifrenu prednost na kraju ovog kvartala (31:21). Sve se, međutim, promijenilo od druge četvrtine, u kojoj je
Budućnost potpuno „zaštekala“ u napadu, pa je u prvih osam i po minuta upisala svega pet poena, dok je Spartak, sa dvije serije, prvo 6:0, a onda i 9:0, uspio i da povede 38:36, nakon koša Tompsona, na dva minuta i 32 sekunde do kraja četvrtine. „Plavi“ su se, međutim, probudili u posljednjih 90 sekundi, pa su uspjeli da preokrenu, a na odmor su otišli sa pet poena prednosti (45:40), zahvaljujući Rašidu Sulejmonu, koji je pogodio trojku uz zvuk sirene. Treća četvrtina je bila najneizvjesnija, a pripala je gostima za pola koša (19:18), a moglo je da bude gore po Podgoričane ko-
ji su lako ispustili šest poena prednosti (56:50), nakon šest minuta igre. Spartak je za tri minuta uspio da preokrene, i flouterom, pod faulom, Igora Drobnjaka (promašio je dodatno bacanje), bivšeg pleja „plavih“, povede 59:58, na 62 sekunde do kraja. Međutim, prvo Skajlar Mejs, te Jogi Ferel trojkom iz ugla, ponovo uz zvuk sirene, vratili su Budućnosti dva posjeda prednosti (63:59) uoči posljednje četvrtine.
Mogla je Budućnost da slavi u regularnih 40 minuta, jer je vodila sedam razlike (78:71), nakon koša Oleksanda Kovlija-
Sulejmon 16
Megi 7
Mejs 13
Tompson 7
SlavkovićTanasković 3
Ferel 15
JovanovićMorgan 10
Butsijel 10
Kovlijar 12
Butej -
ŽAKELJ: Moramo da dignemo glave
BanjacCerovina 1
Drobnjak 4
Anlan 13
Momirov 8
Kenedi 12
Medarević 7
Tompson 18
Ilić 5
BodrožićNikolić 16
Rebić 13
Andrej Žakelj je čestitao Spartaku na pobjedi, uz konstataciju da su gosti bili „bolji, konkretniji, čvršći i fokusiraniji“. - Mi smo dobro počeli utakmicu, kako smo se i dogovorili. Onda smo malo pali i nijesmo uspijevali nikako da uhvatimo ritam, pogotovo u napadu. Lopta nije išla onako kako je bio dogovor, a u odbrani smo igrali premekano. Na kraju, ako promašiš 15 slobodnih bacanja i primiš neke lagane poene nakon ofanzivnog skoka, onda je teško dobiti utakmicu. Moramo da dignemo glave, za nekoliko dana je nova utakmica (Trento), da analiziramo naše greške i da idemo dalje – rekao je Žakelj.
ra, na četiri minuta i 11 sekundi do kraja, ali je mogla i da izgubi, jer je 45,2 sekunde do kraja gubila 83:81. Mejs je izjednačio na 83:83, a onda je Budućnost imala sreće da Spartak ne iskoristi posljednji napad. Naime, prvo Danilo Nikolić nije iskoristio proklizavanje Morgana u odbrani i pogodio nakon prodora, a onda je tip-in Tompsona zakasnio, pošto su sudije, koje su prvobitno priznale koš, nakon nekoliko minuta vijećanja i gledanja snimka, procijenile da košarkaš sa Jamajke nije na vrijeme izbacio loptu iz ruke, pa se otišlo u produžetak. U dodatnih pet minuta je Bu-
dućnost promašila pet bacanja (Kovlijar i Sulejmon po dva, Ferel jedno), a nije upisala poen u prvih tri minuta i 11 sekundi, što je Spartak iskoristio i poveo 90:83. Ferel je trojkom vratio nadu (90:86), ali onda nije pogodio Flečer Megi za tri poena, pa je na drugoj strani Nikolić trojkom zapečatio sudbinu domaćih (93:86), na 27 sekundi do kraja. Uzaludne su do kraja bile trojke Ferela i Megija, kao i tehnička Nikolića (Megi pogodio bacanje), jer je komunicirao sa nekim navijačima sa tribina koji su ga psovali, jer su Rebić i Kenedi bili sigurni sa linije bacanja... S. JONČIĆ
Treći put u ABA ligi, košarkaši SC Derbija sezonu otvorili porazom
Treći put u pet godina od kada nastupaju u ABA ligi, košarkaši SC Derbija su sezonu otvorili porazom, prvi put kod kuće.
U meču u kojem su najveću prednost imali na početku utakmice (5:0), a nakon toga vodili još samo dva puta (32:31 u 16. minutu, te 74:73 na 55,9 sekundi do kraja meča), izaPetra Mijovića zasluženo su poraženi od čačanskog Borca (79:76). Od početka meča bilo je evidentno da Podgoričani ni-
jesu u najboljem stanju dočekali početak regionalne lige, kako zbog kadrovskih problema (Darijus Džonson je igrao iako nije bio potpuno oporavljen od povrede, Džastin Tarner nije nastupio zbog povrede, a neće još barem mjesec), tako i zbog maltene novog tima (stiglo je devet novih igrača, a Amar Gegić nekoliko dana prije starta lige), kojem će trebati vremena da se uigra i počne da pokazuje ono što se od njega očekuje. Ipak, na sve objektivne probleme, „studenti“ su u duelu sa Borcem dodali i slabosti koje nijesu plod pomenutih problema, kao što su veliki broj izgubljenih lopti (16, od čega čak osam u prvoj četvrtini), što su gosti kaznili sa 20 poena, te slabo zagrađivanje ko-
ša, što je gostima omogućilo 14 ofanzivnih skokova. Kada se na to dodaju i osam promašenih slobodnih bacanja (179), od čega dva ključna Džonsona na 33,5 sekundi do kraja, onda je poraz na premijeri logična posljedica... - Kadrovski problemi su bili jedan važan faktor zbog kojeg mi nijesmo bili na nivou protiv Borca. Sa druge strane, i pored svih tih problema koji mogu da se osjete u pojedinim fazama igre, mislim da ne moraju baš da se osjete u zagrađivanju koša u svih 40 minuta, ne mora da se izgubi lopta u prenosu i da se tako omogući protivniku prilika da iz direktno osvojene lopte poentira. Neke stvari su bile očekivane, s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo, a neke druge smo morali bolje da
iskontrolišemo, čak i u uslovima u kojima smo bili prethodnih dana – kaže Petar Mijović, trener Podgoričana. Među devet novajlija u podgoričkom timu su i trojica evropskih rukija, Džonson, Enok Boaći i Džir Dejvis, kojima će, nakon igranja u NCAA ligi, kako kaže Mijović, trebati vremena da se naviknu na ABA ligu. - Nije lako objasniti im osnovnu stvar, a to je da ulaze u potpuno drugačiji svijet košarke, gdje umjesto odijela za školu ujutro treba da oblače patike za trening. Gdje šest mjeseci košarke u NCAA, u kojoj što god da se desi – dobro je, mijenjaju za evropsku košarku, gdje je svaka utakmica „do or die“ (utakmice na sve ili ništa).
Pred njima će biti dosta izazo-
va, oni prvo treba da shvate gdje su, što se od njih očekuje i kako da dođu do situacije kako uspješno da igraju ligu kao što je ABA liga – dodaje Mijović. SC Derbiju nije pomogla ni najbolja abaligaška partija Alekse Ilića, koji je za 32 i po minuta igre upisao 13 poena (6-6 za dva poena, 2-1 sa linije bacanja), rekordnih 15 skokova, od čega šest u napadu, četiri blokade, te po asistenciju i ukradenu loptu za indeks korisnosti 33. - Aleksa je naš važan šraf, ofanzivno i posebno defanzivno, i nije mu prvi put da radi pozitivne stvari kao što je bio slučaj protiv Borca. Očekujemo da i on bude sve bolji, kao i čitav tim jer, jednostavno, moramo da budemo bolji – zaključio je Mijović. S. J.
DRAGAN
PREDRAG GOLUBOVIĆ (1935 – 1994)
Ovo je Ulica Hercegovačka, jedna od ulica koja je sačuvala arhitekturu predratne Podgorice. Pored toga što me za nju vezuju uspomene iz djetinjstva čini mi se da je zanimljivo reći da je upravo u ovom kvartu na ovom uglu Hercegovačke i Parkove ulice živjela je jedna velika grupa sadašnjih aktivnih filmskih stvaralaca. Iza ugla u Ulici Parkovoj, živio je Dušan Vukotić, zatim Predrag Delibašić, malo dalje Milan Popović. Ovdje pored mene, koji sam živio u ovoj kući niže, živio je Nikola Vučinić, a iza ugla Vlatko Gilić. Na drugom uglu Parkove ulice slikar Cvetko Lainović. U tim igrama, odnosno u toj zabavi čitave jedne generacije kojoj je pripadao Duško Vukotić, Cvetko Lainović, moj stariji brat, mi mlađi smo se šlepovali da bi pratili sve te senzacije... Duško Vukotić nas je u to vrijeme zabavljao sa jednim specifičnim bioskopskim aparatom. Od jedne kartonske kutije za cipele sa lupom u prednjem dijelu i lampom u zadnjem dijelu sistemom camera obscura projektovao je na zid naslikane od njegove strane figure Miki
Dušan Ičević: Dragan Golubović je bio renesansni čovjek na izmaku XX vijeka. Odvajkada je znao što hoće, a htio je sve. Isprobavao je svaku vještinu. Raskrivao svaku tajnu. Istovremeno sportista, modelar, fotoamater, glumac u dramskim družinama, šaptač na časovima onima koji zapnu, filmski kritičar
Mausa. Slika na izmašćenom papiru da bi bio transparentan. Škola nije radila. Uskoro poslije toga će uslijediti strahovito bombardovanje Podgorice tako da naši susreti sa pravim bioskopom će se desiti tek početkom 1945. godine kad smo preko jednog kerepa, jedne vrste pokretnih kolica na žici kao što se koristlo u rudnicima, prelazili Moraču da bismo na prostoru gdje je sada zgrada Crvenog krsta gledali prve sovjetske filmove ,,Oni su se borili za otadžbinu“, ,,Zoja Kosmodemjanska’’, ,,Aleksandar Matrosov’’...
VESNA STIJOVIĆ, PODGORICA
Predrag Golubović je iz familije Golubovića. Otac mu je bio oficir. Oni su živjeli u Sarajevu, pa su došli u Podgoricu i ja sam kao dijete familiju upoznala. Majka Vidosava bila je jedna vrlo otresita žena. Slikala je. Najstarija je kćerka Vera, onda je bio Mihailo, ali Mimo su ga svi zvali, i treći je Predrag-Dragan. Znam njegovu sestru Veru Golubović, koja mi je do kraja života bila jedna od najljepših žena. Vera je u vrijeme dok sam ja bila u zabavištu bila glavna glu-
Donosimo dio iz knjige Momira Matovića „Dani od snova“ koju je nedavno objavio „MFILM Montenegro“. Djelo nudi važan presjek različitih istorijskih trenutaka koji su obilježili okolnosti djelovanja Vlatka Gilića, Predraga Golubovića i Živka Nikolića, doajena jugoslovenske i crnogorske kinematografije
mica u ,,Đidu’’ i onda su nas djecu trebali kao statiste. Dragan je mlađi od mene, ali kroz pozorišne kružoke došla sam u neposredniji dodir sa njim. Poslije sam ja Dragana sretala u Kanu, jer sam tada radila u Njemačkoj i poslovno sarađivala sa Francuskom i mog brata od tetke Vlatka Gilića pratila u Kanu, jer on nikad nije išao sa našim ekipama, nego je od Francuza posebno dobijao pozive i uvijek bio van organizovanih ceremonijala. I tamo sam ,,doživjela“ Dragana koji je savršeno govorio francuski jezik, bio je gospoče od glave do pete, a toliko dobro i drago stvorenje kako se samo može poželjeti.
PROF. DR DUŠAN
IČEVIĆ, PODGORICA
Predraga Golubovića zvao sam Dragan Goluban. Porijeklom iz Zagarača - Katunske nahije. Rođen u Sarajevu. Nastanjen u Podgorici. Potom pravoga Beograđanina. Iskrenog Jugoslovena. Građanina svijeta. Globtrotera.
Vesna Stijović: Dragana Golubovića sam sretala u Kanu. I mog brata od tetke Vlatka Gilića pratila sam u Kanu, jer on nikad nije išao sa našim ekipama nego je od Francuza posebno dobijao pozive. I tamo sam ,,doživjela“ Dragana koji je savršeno govorio francuski jezik, bio je gospoče od glave do pete
Renesansnog čovjeka na izmaku XX vijeka. Dragan je odvajkada znao što hoće, a htio je SVE. Isprobavao je svaku vještinu. Raskrivao svaku tajnu. Istovremeno sportista, modelar, fotoamater, glumac u dramskim družinama, šaptač na časovima onima koji zapnu. Filmski kritičar. U ljetnoj lektiri, koju su prepričavali na Pločicama u koritu modre Morače za vrijeme žaropeka u astronomskom čitanju neba ili anatomskom razgledanju ženskih tijela, u isčitavanju Remarka, Kamija, Dostojevskog, u zapamćivanju stihova Bodlera, Jesenjina, Rakića, Dučića i Disa O topolama onima koje izrastaju iz Ribnice pisao je toliko stihova da je započeo novi pravac u lirici zvani topolizam. U ritualnom skoro pobožnom otkrivanju sveznanja iz podebele knjige, Dragan je svojim školskim drugovima nakupljao prvobitna iskustva svijeta koja je kasnije neposredno provjeravao kružeći oko plave planete Zemlje. Imao je uzrečicu : ,,Samo da se ima komad ljeba u ruci, pa će se sve stići...“ Iz Podgorice je ponio otvorenost za sva čudesa ovoga i onoga svijeta. U cokulama zajedno sa Nikolom Burzanom, izlaskom iz voza uz Balkansku ulicu zagazio je u Beograd, stao i ostao. Studirao je svetsku književnost na Filozofskom fakultetu. Stvarao svoj umjetnički svijet. Nastavio da piše pjesme, priče, drame, romane.
Mnoge scenarije, da snima filmove. U cokulama osvojio je Pariz u kome je formalno upisao čak i teologiju samo da bi duže ostao u Francuskoj. Magistrira filmsku dramaturgiju, postaje profesor Univerziteta, uspješni direktor Instituta za film. Učestvuje u mnogim kulturnim skupovima. Bio je aktivni počasni predsjednik Međunarodnog centra za film za djecu i omladinu. Dragan je u mnoštvu svojih ideja i nauma sažimao, pa i preskakao vrijeme. Najčešće istovremeno nastojao je da obavi što više poslova. Više života sakupio je u jednome, a taj jedan je bio dovoljan da stvori vrhunska djela i suviše kratak da završi sve što je započeo. Tako je naizgled rasut stvorio filmove koji su došli u svjetske vrijednosti sa nagradama i priznanjima. Filmofilka Majra Nadler je nagrade za tri njegova filma - remek djela ,,Tišine’’ , ,,Smrt paora Đurice’’ i ,,Biografija Jozefa Šulca’’ koji su bez riječi, ali sa sublimisanim filmskim jezikom - zapisala da posjeduje sugestivnu moć genija. Vraćao se Podgorici više čežnjom i djelom nego boravkom. Nosio je u sebi dobrotu kao prirodnu osobinu kojom je činio i bližnjem i neznanom. U sve je unosio duh razbora i dobre volje. Umio je najviše da se šali o sebi, ali da vrca dosjetkama i za svoju okolinu. Čovjek koji hoće da stigne svuda gdje je naumio zna se nema vremena za sebe.
ŽARKO LAUŠEVIĆ, GLUMAC, BEOGRAD To je bio moj prvi susret sa Golubom-Draganom. Ali govoreći o Golubu moram pomenuti jednu drugu grupu filmskih zaljubljenika iz Stare varoši iz Podgorice - ljudi sa kojima sam ja imao jedan specifičan odnos, a oni SVI jedan očinski odnos prema meni. To su Nikola Popović, to je Vlatko Gilić, to je Golub, Ratko Đurović i tu je bio Cvetko Lainović. Slikar naš. Ja sam nekako u njima gledao neku vrstu i zaštite, gledali su me očinski sve vrijeme i gledali da mi se što ne desi u Beogradu, ipak smo u drugoj sredini. Film ,,Progon’’ bio je meni prvi posao sa Golubom. Još sam bio na Akademiji i bilo je malo rizično u tom trenutku... hoću li ja, mogu li... smijem li ja to da radim. Međutim, naš profesor Minja Dedić je to dozvolio. I tako smo radili taj projekat koji mi je ostao u jednoj divnoj uspomeni. I to je saradnja sa Golubom, sa snimateljem Milivojem Milivojevićem, sa puno nekih drugih ljudi. Ja sam tu sve njih prvi put sreo, a još mnogo puta ćemo se sretati. Ali jedna stvar je mnogo zanimljiva sa tog snimanja. Golub je dolazio sa sinom na snimanje. Mali Srdan, mislim da je imao devet godina. I snimamo jednu scenu gde ja ležim, a ležim ceo film, ležim. I tu Bata Živojinović, Sima Janićijević, Golub, Dragana ako nešto treba... I Golub ne može da nađe rješenje za tu scenu. ,,Kako ćemo, šta ćemo da radimo’’. Pritome žurba neka. Dragana uveče ima predstavu. Mora da se brzo radi, da se stigne. Golubu nestalo ideja. Nema pojma kako da riješi čitavu scenu. A mali Srdan, koji je tu oko nas na sceni, kaže: Tata, tata, a što ne staviš far oko kreveta pa sa kamerom pođeš okolo... - Ćuti tamo, ćuti. Ovo je moj film. Nećeš mi ti ovde režirati, znaš... Neću ti ja dozvoliti. Juče si ispilio. Ne. Ne. Pauza, po ure. Odosmo svi na puzu. Vraćamo se. Golub kaže Milunu, far majstoru: Milune, stavi ovđe far oko kreveta. Tako ćemo ići... Kamera polako oko kreveta. Ha, ha, ha, ha...Tako da je Golub prihvatio ideju Srdana, a opet Srdan se pokazao i kao klinac - jedan budući filmski čovek. (Nastavlja se)
Međunarodni monetarni fond, zbog svojih relativno skromnih sredstava (2,75 milijardi dolara od Sjedinjenih Država i 6,8 milijardi dolara iz svih drugih izvora – dok su se ukupno odobrena sredstva Maršalovog plana popela na kraju krajeva do 12,5 milijardi dolara) ostao je uglavnom pasivan.
Ali, sredinom pedesetih godina evropske privrede ne samo da su se potpuno oporavile, nego su postigle i više od toga. Izvoz je opet bio u razumnoj razmjeri prema uvozu, a MMF je bio u mogućnosti da pomogne u premošćavanju tih razlika, izlazeći tako iz sjenke. Činilo se da je pronađena adekvatna zamjena za zlato. Utvrđeni bazični aranžmani, kao kod zlatnog standarda u periodu između dva rata, potpuna međusobna konvertibilnost valuta glavnih industrijskih zemalja, uklanjanje povremenih teškoća, uzimanja zajmova od MMF-a, (povremena usklađivanja valuta) prihvatana su kao nešto što se razumije samo po sebi. Činilo se da su međunarodni monetarni problemi, sve u svemu riješeni.
Drugi činilac kome se pridaju velike zasluge za odlične ekonomske performanse 50-ih godina bio je jedan autentični američki projekt, osmišljen od strane američke vlade. U pitanju je bio Zakon o zapošljavanju iz 1946. godine. Njegov rezultat, pored ostalog, bilo je institucionaliziranje profesionalne, stručne, ekonomske, savjetodavne djelatnosti u federalnoj egzekutivi. Jedan od izvora za nastanak tog projekta bila je Komisija za ekonomski razvoj, tijelo koje je u svom sastavu povezalo liberalno orijentisane poslovne ljude sa kejnsijanski orijentisanim ekonomistima. Osnovana je za vrijeme Drugog svjetskog rata, u strahu da bi poslije rata moglo doći do teške depresije, koja bi bila štetna i za ugled kapitalizma, ali i za dohodak poslovnih ljudi. Osnivanje Komisije za ekonomski razvoj bilo je istovremeno i plod zaslužene reputacije koju su u to vrijeme imale dvije velike i važne privredne organizacije - Trgovačka komora Sjedinjenih Država i Nacionalno udruženje proizvođača. Reputacija duboko principijelnog negativističkog stava prema svim aspektima državne ekonomske politike, čak i kad bi pozitivan stav prema mjerama vlade bio koristan i za same članove tih država.
Prva značajnija publikacija Komisije za ekonomski razvoj, zaposlenost i tržišta, objavljena 1946. godine, založila se za kejnsijansku tezu, ne spomenuvši Kejnsa po imenu i ne pozivajući se na njega. Formula Komisije za ekonomski razvoj, koju je osmislio Berdsli Ruml, čovjek velike domišljatosti i mnogostrukog talenta, bila je zahtijevanje da se federalni budžet uravnoteži po svim časnim i poštovanjima vrijednim pravilima, ali
JANUSOVA LICA NOVCA
Sredinom pedesetih godina evropske privrede ne samo da su se potpuno oporavile, nego su postigle i više od toga. Izvoz je opet bio u razumnoj razmjeri prema uvozu, a MMF je bio u mogućnosti da pomogne u premošćavanju tih razlika, izlazeći tako iz sjenke. Činilo se da je pronađena adekvatna zamjena za zlato. Utvrđeni bazični aranžmani, kao kod zlatnog standarda u periodu između dva rata, potpuna međusobna konvertibilnost valuta glavnih industrijskih zemalja, uklanjanje povremenih teškoća, uzimanja zajmova od MMF-a, (povremena usklađivanja valuta) prihvatana su kao nešto što se razumije samo po sebi. Činilo se da su međunarodni monetarni problemi, sve u svemu riješeni
samo onda kada privreda radi na nivou pune zaposlenosti ili ,,tu negdje“. Time se neizbježno davalo na znanje (iako se to nije otvoreno reklo) da je deficitno finansiranje jedina valjana politika u borbi protiv nezaposlenosti – i ono je to postalo. U to vrijeme bio je to smion stav za jednu organizaciju poslovnih krugova. Ali, Komisija za ekonomski razvoj već je za kratko vrijeme prestala ,,griješiti“. Konkretniju, veću podršku Zakonu o zapošljavanju dali su ekonomisti i liberalni re-
formatori što su se bili okupili u Vašingtonu, radi obavljanja različitih ratnih zadataka. Kako su ti poslovi bili često rutinski, i malo uzbudljivi, pomenuti ekonomisti i reformatori nalazili su oduška u neformalnim diskusijama o tome kako da se agregatna ratnodopska zaposlenost i različita druga postignuća produže i u miru. ,,Poprište“ mnogih takvih diskusija bilo je Nacionalno udruženje za planiranje, prilično slobodan skup ekonomista, državnih funkcionera, predstavnika sindikata i
farmerskih organizacija, kao i šačice liberalno orijentisanih poslovnih ljudi koji su sve to finansirali. Upravo su se tu sastajali vašingtonski sledbenici Kejnsa – Gerhard Kol i Alvin Hansen, Ričard i Milton Gilbert, bratići veoma odani kejnsijanskom učenju, a obdareni osobito razvijenim smislom za apostolizam, Valter Saland, Robert Nathan, glavna snaga ekonomskog planiranja u doba rata, Michael Meehan, energični i nadareni statističar iz Ministarstva trgovine i mnogi drugi. U nastupima svih tih ljudi održavao se jedan novi uticaj koji je tada počeo igrati odlučnu ulogu u prodiranju kejnsijanskih ideja. Bili su to proračuni nacionalnog dohotka, nacionalnog proizvoda i njihovih komponenti. Sam postupak izrade tih kalkulacija dugo se pripremao, ali ga je u kratko vrijeme usavršio i ažurirao Simon Kuznjec, ugledni ekonomista i statističar sa Univerziteta u Pensilvaniji, iz Nacionalnog ureda za eko-
nomska istraživanja. Kuznjec će kasnije postati i profesor na Harvardskom univerzitetu, a 1971. godine dobiti i Nobelovu nagradu za ekonomiju. Proračuni rađeni po Kuznjecovoj metodi, a pod vođstvom njegovog saradnika Roberta Nathana dobili su za vrijeme rata značajnu primjenu i stekli veliki ugled. Iz njih se saznavalo kakva su povećanja ukupne proizvodnje moguća, što ulazi u civilna ulaganja i potrošnju i što bi se moglo učiniti dostupnim za vojne svrhe. Zahvaljujući dobrim dijelom poznavanju tih veličina, američko i britansko planiranje za vrijeme rata bilo je mnogo racionalnije nego u Njemačkoj, jer Njemci nijesu mogli baratati tim podacima. Kasnije, kada je došao mir, bilo je očito da se primjenom istih takvih proračuna moglo saznati kakva proizvodnja i kakav nivo zaposlenosti su mogući, koliki će dio tako stvorenog dohotka završavati u štednji, koliko će se moći investirati da bi se izbjegle posljedice te šted-
nje i tako osigurati puna zaposlenost. Te su kalkulacije bile ,,empirijski pandan Kejnsovom modelu privrednog sistema i onih kratkotrajnih promjena u obimu prozvodnje i zaposlenosti koju je on objasnio. Zapravo je baš istovjetna pojava, oko sredine tridesetih godina Kejnsove opšte teorije i prvog Kuznjecovog izvještaja i o njegovim potrošenim komponentama omogućila da se i kvantitativno izrazi Kejnsijanska revolucija u ekonomskoj misli - naveo je Modest Abramovič Spomenute diskusije ubrzo su inicirale prijedlog da treba zahtijevati donošenje takvih zakonskih propisa koji će čvrsto poduprijeti Kejnsove i Kuznjecove ideje. U početku je ta podrška bila zaista čvrsta. U prvim nacrtima Zakona o punoj zaposlenosti – kako se taj Zakon u početku zvao, proklamirano je da svaki Amerikanac (Amerikanka) posjeduje suvereno i neotuđivo pravo na zaposlenje. Država bi, po nacrtu tog zakona bila dužna da svake godine tačno određuje i osigurava investicije, javne i privatne, nužne za ostvarenje nivoa zaposlenosti u skladu s tim, i u tu svrhu sprečava da štednja dosegne nivo takve pune zaposlenosti. U godini u kojoj privatne investicije ne bi bile dovoljne da se ostvari za to potreban ukupni volumen investiranje, federalna bi vlada morala pozajmiti i potrošiti onoliko koliko bi bilo potrebno da se nadoknadi razlika. U prvobitnoj verziji nacrta zakona bio je označen ukupan iznos investicija, za koji je bilo najvjerovatnije da će biti potreban - otprilike 40 milijardi dolara. Godine 1945. podnijet je Senatu nacrt zakonskog prijedloga (iz kojeg je izbačena ova svota od 40 milijardi dolara). Taj zakonski prijedlog dobio je oznaku S3 80, a njegov podnosilac je bio Džejms Marej, senator iz Montane. Liberalno orijentisani senatori dali su mu punu podršku. •
Aleksandar Čović, poznatiji kao Aco Regina, za Pobjedu o predstojećem koncertu na Zeta festu, pojačanju u bendu, novom albumu…
PODGORICA - Na Trgu
Anovi u Golubovcima od 11. do 15. oktobra biće održan Zeta fest. Tokom pet festivalskih večeri publika će imati priliku da sluša čuvene eks-Ju bendove kao što su: Bajaga i instruktori, Aerodrom, Regina, Crvena jabuka i Riblja čorba, koja će nastupiti sa novim pjevačem Jovanom Jeftićem.
SJAJNA ATMOSFERA
Koncert grupe Regina zakazan je za 13. oktobar. U razgovoru za Pobjedu njen osnivač i frontmen Aleksandar Čović, svima nam poznatiji kao Aco Regina, obećao je jako dobar provod i atmosferu
- Sviraćemo svoje hitove dva, dva i po sata. To je uvijek spoj generacija i putovanje kroz vrijeme. Mi smo bend koji traje 35 godina, tako da ćemo svirati neke pjesme iz ‘90-ih, 2000-ih i iz ovog, da tako kažem, novog vremena - kazao je Čović.
Rekao nam je i da imaju pojačanje u bendu.
- Moram napomenuti da smo napravili veliko pojačanje u bendu. Riječ je o gospodinu Vladi Negovanoviću, gitaristi i producentu, koji je svirao i sarađivao sa skoro svim muzičarima sa beogradske rok scene. On će biti s nama
na predstojećem koncertu u Zeti. Tako da je to sad čvršći, kvalitetan i jak zvuk na bininavodi on.
PREDGRUPA
ROLING STONSIMA
Čović priznaje da je svirati kod nas za njih kao muzički kolektiv uvijek poseban doživljaj. Podsjeća i da su posljednji koncert ovdje imali u decembru prošle godine, u sklopu Novogodišnjeg pazara, a i ispričao je i što ih sve neraskidivo veže za Crnu Goru. - Naš posljednji koncert u Crnoj Gori bio je krajem prošle godine, u decembru, na trgu u Podgorici u sklopu Novogodišnjeg pazara. Bila je sjajna atmosfera. Crnu Goru i Podgoricu volimo iz više razloga. Naime, naša prva mini turneja, koja se dogodila
Sviraćemo svoje hitove dva, dva i po sata. To je i za publiku i za nas lijepa prilika da zajedno napravimo svojevrsno putovanje kroz vrijeme - rekao je, između ostalog, Čović za Pobjedu
odmah čim smo izdali prvi album 1990. godine, bila je u Crnoj Gori. Publika nas je tada jako dobro prihvatila i mislim da smo uspjeli da na pravi način napravimo kontakt sa ljudima u Crnoj Gori. Zanimljivo je i to da smo 2005. i 2006. godine, kad smo napravili reunion grupe, na festivalu u Budvi promovisali
Zatvoreno drugo izdanje Music & Hills festivala Vranjković
sve novo što smo radili - prisjeća se Čović. Ističe i da, kada je riječ o Crnoj Gori, nikada ne mogu zaboraviti da su u julu 2007. na plaži Jaz u Budvi nastupali kao predgrupa legendarno-kultnom muzičkom sastavu Roling stouns. - Osim toga, mislim da pjesma „Ružo moja“, koja je devede-
PODGORICA - Nastupom beogradskog kantautora i muzičara Nikole Vranjkovića i benda u petak 3. oktobra je zvanično zatvoreno drugo izdanje Music & Hills festivala u hali „Kolektor“ na Zabjelu (odnosno krugu nekadašnje fabrike „Titeks“).
Prvo veče bilo je posvećeno domaćim izvođačima i ulaz za nju bio je besplatan. Manifestaciju je otvorila pank grupa Mučin. Uslijedila je projekcija reportaže uspona na vrh Torač, koji se nalazi na Kučkim planinama, i katun Širokar, a zatim i nastupi kultnog muzičkog sastava Grimm i mladih nada Quiet Dogs. Noć je zatvorio bend Krajnji sjever.
Drugo veče svirali su Petrikor 1858, spuški sastav Parampaščad i, na kraju, hedlajner Nikola Vranjković sa bendom.
Jedan od organizatora festivala Ivan Jokanović, u razgovoru za Pobjedu koji je objavljen sredinom prošlog mjeseca, pojasnio je da im je cilj da ovaj događaj postane platforma za domaće umjetnike/izvođače. Rekao je i da su do kraja godine spremili još iznenađenja, koja nije želio da otkriva unaprijed. R.Z.
no neraskidive - izjavio je on. Ponavlja i da se svakom dolasku u Crnu Goru uvijek beskrajno raduju.
VELIKA ČAST
Naglašava i da im je čast što ovog puta imaju priliku da se nađu pored četiri čuvena muzička sastava bivše Jugoslavije.
- Dovoljno je reći da sam i ja odrastao uz pjesme Riblje čorbe. Sjećam se da je još kad sam imao devet godina, tih nekih ‘70-ih, ‘80-ih, Riblja čorba bila ogroman bend i da sam, kao mali dječak, znao sve njihove pjesme napamet, da sam ih svirao i tako zabavljao svoje društvo u školi. Učestvovati sa takvim imenima kao što su Riblja čorba, Bajaga, Aerodrom, Crvena jabuka, koja je opet neke naše generacije, mi smo kao što znate zajedno kretali, velika je čast - ocijenio je Aco Regina. Poželio je organizatorima da Zeta fest postane tradicionalni festival i da stane rame uz rame sa velikim muzičkim manifestacijama koje se održavaju na prostorima bivše Jugoslavije.
NOVI ALBUM
setih bila i himna generacije na neki način, našla svoj put i ostala u Crnoj Gori. Nedavno sam razgovarao sa nekim ljudima koji su imali dosta nastupa kod vas, uglavnom manjih, po klubovima. Vjerovali ili ne, rekli su mi da su pjesmu „Ružo moja“ morali po četiri, pet puta da sviraju. Tako da to su neke veze koje su potpu-
Ekskluzivno je otkrio i da se rad na novom studijskom albumu grupe Regina privodi kraju. Materijal je, prema njegovim riječima, još u studiju. Ako sve ispadne po planu, tvrdi Čović, biće objavljen krajem godine.
- Rad na njemu se polako završava. Mnogo se radujemo novom albumu. On će biti objavljen krajem ove ili najkasnije početkom naredne godine. Mada, ako sve ispadne po planu, vjerovatno do kraja ove godine - zaključio je, u razgovoru za Pobjedu, Aco Regina. Milovan MARKOVIĆ
After Bedem fest okupio ljubitelje dobre muzike na tvrđavi
Popečitelji, Rouzi i Audio Storm zatresli nikšićke bedeme
Finale u Velikom studiju RTCG 21. decembra Zvanično završen konkurs za ovogodišnji Montesong
NIKŠIĆ - Na Gradskoj tvrđavi u subotu 4. oktobra održan jeAfter Bedem fest. Publiku je zabavljao bend Popečitelji, muzički sastav nastao 1994. u Prištini, a scenu je zatim preuzeo beogradski reper Miloš Simić, poznatiji pod pseudonimom Rouzi, nakon čega je uslijedio nastup predvodnika crnogorske elektronske scene – podgoričkog di-džeja Ognjena Vukovića (Audio Storm). Program na nikšićkim bedemima počeo je u 20 sati i trajao je sve do ponoći. Ulaz je bio slobodan. Za sve posjetioce, u saradnji sa Željezničkim prevozom Crne Gore (ŽPCG), bio je organizovan i vanredni voz, koji je iz Podgorice krenuo u 18.30 sati, a nazad se vraćao u jedan sat poslije ponoći. R.Z. Konkurs za prijavljivanje takmičarskih kompozicija za ovogodišnji nacionalni izbor za Pjesmu Evrovizije Crne Gore zvanično je završen 3. oktobra. Veliko finale Montesonga, na kojem će se birati kompozicija koja će našu državu predstavljati na ovom prestižnom muzičkom takmičenju, biće upriličeno 21. decembra. Za razliku od prošle godine, kada je održano u dvorani „Vocco“, ovog puta biće organizovano u Velikom studiju Radio-televizije Crne Gore. Organizatori su potvrdili da je pristigao veliki broj prijava. U narednim danima će objaviti koliko je takmičara. R.Z.
Poneđeljak, 6. oktobar 2025.
Na osnovu člana 29, 31, 33 i 34 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (»Službeni list CG« , broj 44/10) , člana 2 Odluke o davanju u zakup zemljišta putem prikupljanja ponuda radi postavljanja privremenih objekata u skladu sa Odlukom o donošenju programa privremenih objekata na teritoriji opštine Nikšić ( » Službeni list CG -opštinski propisi« broj 14/25) i Odluke o donošenju programa privremenih objekata na teritoriji opštine Nikšić ( » Službeni list CG-opštinski propisi« broj 64/24), Direkcija za imovinu Opštine Nikšić, o b j a v lj u e
J A V N I P O Z I V za davanje u zakup građevinskog zemljišta putem prikupljanja ponuda za postavljanje objekata privremenog karaktera
I Predmet davanja u zakup su djelovi katastarskih parcela , na kojim Opština Nikšić ima pravo raspolaganja u skladu sa Programom privremenih objekata na teritoriji opštine Nikšić i to:
TABELARNI PREGLED OBJEKATA PO ZONAMA ZONA I
Br. lok. Vrsta prema načinu na koji je prišvršćen za tlo Katastarska parcela Vrsta prema namjeni Dimenzije
1 Montažno demontažni privremeni objekat 2256 KO Nikšić Bina
2 Otvorena površina u funkciji privremenog objekta 2256 KO Nikšić Pijaca
10 Montažno demontažni privremeni objekat 4554 KO Nikšić, u površini od 1m2 Reklamni pano
13
16 Montažno
17 Montažno
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27 Montažno demontažni privremeni
28 Montažno demontažni
30 Montažno demontažni privremeni objekat
31
32
33
35 Montažno
36
39
46
47
49
Minimalna godišnja cijena zakupa sa uračunatim PDV-om (€/m2)
Minimalni ukupni godišnji zakup (€)
objekta i montažno demontažnih objekata - urbanog mobilijara 59 Otvorena površina u funkciji privremenog objekta i montažno demontažnih objekata - urbanog mobilijara
Otvorena površina u funkciji privremenog objekta i montažno demontažnih objekata - urbanog mobilijara
II
Br. lok. Vrsta prema načinu na koji je prišvršćen za tlo Katastarska parcela Vrsta prema namjeni Dimenzije
1 Nepokretni privremeni objekat 4007/1 KO Nikšić, u površini od 2m2 Bilbord
2 Montažno demontažni privremeni objekat 4007/1
4
55 Montažno demontažni
149
153
159
160
163
174
176
178
181
194 Montažno
demontažni privremeni objekat
195 Montažno demontažni privremeni objekat
196 Montažno demontažni privremeni objekat 2326 KO Nikšić Ugostiteljska terasa
201 Montažno demontažni privremeni objekat
ZONA III
Br. lok. Vrsta prema načinu na koji je prišvršćen za tlo Katastarska parcela Vrsta prema namjeni Dimenzije
7 Nepokretni privremeni objekat
8
37 Montažno
Minimalna godišnja cijena zakupa
demontažni privremeni objekat Nikšić, u površini od 2m2 dimenzije 5,00mx10,00m
193 Montažno demontažni privremeni objekat
4574 KO Nikšić, u površini od 2m2 Bilbord
197 Pokretni privremeni objekat 1606/1 KO Nikšić Ugostiteljski aparat Maksimalno 1.5 m2
200 Montažno demontažni privremeni objekat 2017KO Nikšić Ugostiteljska terasa Maksimalno
203 Montažno demontažni privremeni objekat 4546/1 KO Nikšić, u površini od 1m2
204 Montažno demontažni privremeni
207 Montažno demontažni privremeni objekat
209 Pokretni privremeni objekat 4761/1 KO Nikšić Pokretni ugostiteljksi
218 Montažno demontažni privremeni objekat
220 Montažno demontažni privremeni objekat 4830 KO Nikšić, u površini od 1m2 Reklamni pano 6m2
223 Montažno demontažni privremeni objekat 4569 KO Nikšić Kiosk
224 Montažno demontažni privremeni objekat 2763 KO Nikšić
230 Montažno demontažni privremeni objekat 876/1 KO Nikšić Privremeni ugostiteljski objekat
232 Montažno demontažni privremeni objekat
233 Montažno demontažni privremeni objekat
234 Montažno demontažni privremeni objekat
239 Otvorena površina u funkciji privremenog objekta 4515/1 KO Nikšić
Br. lok. Vrsta prema načinu na koji je prišvršćen za tlo Katastarska parcela Vrsta prema namjeni Dimenzije
23 Montažno demontažni privremeni objekat 1179 KO Kočani Objekat za trgovinu usluge Maksimalno 20 m2
49 Nepokretni privremeni objekat 653 KO Mokra Njiva Objekat za trgovinu usluge Maksimalno 30
50 Pokretni privremeni objekat 758 KO Kočani Pokretni privremeni objekat Maksimalno 4 m2
85 Plutajući i nepokretni privremeni objekat 1646/2, 1649/2 i 1651 KO Vir
Uzgajalište riba Maksimalno 1350m²
1. Kavez na kp 1651 KO Vir 2. Bazen na kp 1646/2, 1649/2 KO Vir
86 Otvorena površina u funkciji privremenog objekta 1501/1 KO Mokra Njiva Kamp Površina lokacije 2000m²
Minimalna godišnja cijena zakupa sa uračunatim PDV-om (€/m2)
Minimalni ukupni godišnji zakup (€)
Ponuđači imaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od 5 dana od dana dobijanja obavještenja o rezultatima tendera.
Ponuđaču koji ne uspije u postupku, uplaćeni iznos depozita će se vratiti u roku od 5 dana od dana isteka roka za prigovor.
Ponuđaču sa najpovoljnijom ponudom uplaćeni iznos depozita uračunaće se u cijenu zakupa zemljišta. Učesnik javnog poziva, koji je izabran kao najpovoljniji ponuđač je obavezan da uplati ukupan iznos zakupnine na period od 3 (tri) godine odnosno 1 (jedne) godine za ugostiteljske terase od dana zaključenja Ugovora o zakupu, uz mogućnost produženja do 5 (pet) godina odnosno najkasnije do isteka Programa privremenih objekata na teritoriji opštine Nikšić i da nakon uplate zaključi ugovor o zakupu, u roku od 10 dana od dana konačnosti Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.
Ukoliko najpovoljniji ponuđač ne zaključi ugovor u roku iz prethodnog stava, smatraće se da je odustao od zakupa zemljišta, uz gubitak prava na vraćanje uplaćenog depozita i isto će se ponuditi sledećem licu sa liste učesnika tenderskog postupka za predmetnu lokaciju.
Ukoliko lokacija, koju je u prethodnom periodu koristio dosadašnji zakupac, bude dodijeljena drugom licu kao najpovoljnijem ponuđaču, uvođenje u posjed i potpisivanje ugovora o zakupu za istu će se izvršiti nakon oslobađanja te lokacije.
Najpovoljni ponuđač koji sa Opštinom Nikšić zaključi ugovor o zakupu nema pravo da zakupljeno zemljište izda u podzakup, bez posebne saglasnosti zakupodavca.
Ukoliko tokom trajanja ugovora dođe do privođenja prostora trajnoj namjeni ili bude usvojena planska dokumentacija, ugovor će se raskinuti ili se neće produžavati, a zakupac nema pravo da traži povraćaj sredstava po osnovu već uplaćenog zakupa.
Ukoliko nastupe okolnosti iz prethodnog stava, Opština Nikšić je dužna da o tome blagovremeno obavijesti zakupca, koja obaveza će se precizirati Ugovorom o zakupu.
III Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju sva pravna fizička lica.
Učesnici javnog poziva su dužni da uz ponudu dostave sledeću dokumentaciju i to:
Za fizičko lice:
-obrazac za podnošenje ponude (nalazi se na sajtu opštine Nikšić ), -kopiju lične karte ili pasoša, -broj žiro - računa (za povraćaj depozita), - potvrdu o uplati depozita u visini minimalnog ukupnog godišnjeg zakupa sa uračunatim PDV -om, a koji iznos se uplaćuje na žiro račun SO Nikšić broj 530-40062330-97 koji se vodi kod NLB Banke AD Podgorica, - potvrdu o izmirenim obavezama prema Budžetu opštine Nikšić, - potvrdu o preuzimanju tenderske dokumentacije
Za pravna lica: - obrazac za podnošenje ponude (nalazi se na sajtu opštine Nikšić), - potvrdu o registraciji iz Centralnog registra privred nih subjekata Poreske uprave CG, - rješenje o PIB-u pravnog lica, - rješenje o registraciji PDV-a, ukoliko je ponuđač obveznik PDV -a, - potvrdu o uplati depozita u visini minimalnog ukupnog godišnjeg zakupa sa uračunatim PDV-om, a koji iznos se uplaćuje na žiro račun SO Nikšić broj 530-40062330-97 koji se vodi kod NLB Banke AD Podgorica, - potvrdu o izmirenim obavezama prema Budžetu opštine Nikšić, - potvrdu o preuzimanju tenderske dokumentacije Ukoliko zakupci zemljišta, koji su vlasnici postojećih privremenih objekata, budu učesnici u postupku po javnom pozivu, dužni su da uz prijavu pored prethodno navedene dokumentacije, dostave kao dokaz i poslednje odobrenje za produženje ili ugovor o zakupu predmetne lokacije.
Ukoliko vlasnici ili zakupci najbližeg ugostiteljskog objekta za koji posjeduju uredno odobrenje za rad nadležnog organa lokalne uprave, budu učesnici u postupku po Javnom pozivu, a koji ponude ili prihvate najveću ponuđenu cijenu za lokaciju ispred tog ugostiteljskog objekta, imaju prednost za zaključenje ugovora o zakupu u odnosu na ponuđača koji je ponudio najveću cijenu za tu lokaciju.
Sva priložena dokumentacija dostavlja se u originalu ili ovjerenoj kopiji.
Ukoliko se isto pravno lice prijavljuje za više lokacija - potvrdu o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata Poreske uprave CG, rješenje o PIB -u pravnog lica i rješenje o registraciji PDV -a, ukoliko je ponuđač obveznik PDV-a u jednom primjerku dostavlja u originalu ili ovjerenoj kopiji, dok za ostale ponude dovoljna je i kopija.
IV Vrijeme i način otkupa i preuzimanja tenderske dokumentacije
Na javni poziv mogu učestovati isključivo lica koja otkupe tendersku dokumentaciju. Cijena tenderske dokumentacije iznosi 50,00€, a uplata se vrši na žiro račun opštine Nikšić broj 530 -5276-93, koji se vodi kod NLB banke AD Podgorica sa naznakom "Za tendersku dokumentaciju po Javnom pozivu za davanje u zakup građevinskog zemljišta putem prikupljanja ponuda za postavljanje objekata privremenog karaktera. Cijena tenderske dokumentacije pokriva troškove izrade, reprodukcije i distribucije dokumentacije i nije povratna, bez obzira da li lice koje je otkupilo tendersku dokumentaciju dostavi ponudu ili ne, da li se proglasi zakupcem predmetnog zemljišta i ista se neće uračunati u cijenu zakupa zemljišta.
88 Nepokretni privremeni objekat 2370, 2360/2 KO Vir, u površini od 1m2 Bilbord 2,00mx3,00m 3,50
105 Nepokretni privremeni objekat 1273 1274 KO Vir Sportski objekat - otvoreni teren Maksimalno 500m2
ZONA V
Br. lok. Vrsta prema načinu na koji je prišvršćen za tlo Katastarska parcela Vrsta prema namjeni Dimenzije
Minimalna godišnja cijena zakupa sa uračunatim PDV-om (€/m2)
Minimalni ukupni godišnji zakup (€)
5 Montažno demontažni privremeni objekat 9440 KO Vilusi Objekat za trgovinu usluge Maksimalno 20 m2 2,80 56,00
44 Plutajući privremeni objekat 253 KO Milojevići Uzgajalište ribakavez Maksimalno 450 m2 1,40 630,00
II Zemljište koje je predmet javnog poziva daje se u zakup na period od 3 (tri) odnosno 1 (jedne) godine za ugostiteljske terase od dana zaključenja Ugovora o zakupu, uz mogućnost produženja do 5 (pet) godina odnosno najkasnije do isteka Programa privremenih objekata na teritoriji opštine Nikšić, pod uslovom da je zakupac izvršio obaveze predviđene Ugovorom, da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut ili u slučaju da nije pokrenut sudski spor između Opštine kao zakupodavca i zakupca zbog neispunjenja ugovorom preuzetih obaveza. Pod najpovoljnijom ponudom smatraće se najveći ponuđeni iznos godišnje cijene zakupa zemljišta po m 2 od strane ponuđača.
Zakupci zemljišta koji su vlasnici postojećih privremenih objekata, ukoliko budu učesnici u postupku po javnom pozivu, a koji ponude ili prihvate najveću ponuđenu cijenu za lokaciju na kojoj se nalazi njihov privremeni objekat, imaju prednost za zaključenje ugovora o zakupu u odnosu na ponuđača koji je ponudio najveću cijenu za tu lokaciju, s tim što su dužni da plate zakupninu i za period od isteka prethodnog ugovora o zakupu po uslovima iz ovog Javnog poziva.
Vlasnici ili zakupci najbližeg ugostiteljskog objekta za koji posjeduju uredno odobrenje za rad nadležnog organa lokalne uprave, ukoliko budu učesnici u postupku po Javnom pozivu, a koji ponude ili prihvate najveću ponuđenu cijenu za lokaciju najbližu tom ugostiteljskom objektu, imaju prednost za zaključenje ugovora o zakupu u odnosu na ponuđača koji je ponudio najveću cijenu za tu lokaciju. U slučaju da je ponuđena ista cijena za jednu lokaciju od strane više ponuđača, među istima će se sprovesti postupak javne licitacije.
Komisija će izvršiti rangiranje ponuda u skladu sa dostavljenom dokumentacijom i utvrditi rang listu. Obavještenje o rezultatima tendera sa odlukom o izboru najpovoljnijeg ponuđača dostaviće se svim ponuđačima.
Za otkup tenderske dokumentacije zainteresovano lice podnosi Zahtjev za otkup tenderske dokumentacije isključivo na e-mail adresu direkcijazaimovinu@gmail.com, koji se zahtjev može preuzeti na sajtu opštine Nikšić, uz koji dostavlja dokaz o uplati otkupne cijene na iznos od 50,00€, svakog radnog dana od 10 -13 časova, u period od 07.10.2025. godine do 14.10.2025. godine.
Zainteresovano lice koje otkupi tendersku dokumentaciju po prijemu iste, potpisuje Potvrdu o preuzimanju tenderske dokumentacije, u prostorijama Direkcije za imovinu opštine Nikšić, Ulica Dragice Pravice bb, Nikšić. Tenderska dokumentacija se dostavlja zainteresovanom licu isključivo na e -mail adresu.
Tenderska dokumentacija sadrži:
a)Nacrt ugovora o zakupu
b)Urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije c)List nepokretnosti
VUčesnici po javnom pozivu su dužni da u postupku uplate iznos depozita u visini minimalnog ukupnog godišnjeg zakupa, u korist računa Budžeta opštine Nikšić broj 530 -40062330-97 koji se vodi kod NLB Banke AD Podgorica da dokaz o uplaćenom depozitu podnesu zajedno sa prijavom u zapečaćenoj koverti.
Učesnik javnog poziva za jednu lokaciju može podnijeti samo jednu prijavu.
Ukoliko učesnik po javnom pozivu učestvuje u postupku za dvije i više lokacija, dužan je za svaku od njih posebno uplatiti depozit, kao posebno dostaviti kompletnu dokumentaciju.
Kada se učesnik prijavi za zakup jedne ili više lokacija, može da ovlasti jedno lice za zastupanje u postupku, koje je odgovorno za ponudu učesnika i ispunjenje svih obaveza prema Komisiji. Punomoćnik fizičkog ili pravnog lica dužan je da priloži ovjereno punomoćje.
Postupak prikupljanja ponuda javnim pozivom smatra se uspjelim ako je prispjela najmanje jedna blagovremena i uredna ponuda za konkretnu lokaciju.
Neblagovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati i iste će se vratiti podnosiocima prijava.
VI Prijave po Javnom pozivu podnose se u zapečaćenom omotu Komisiji za sprovođenje postupka davanja u zakup zemljišta, najkasnije do dana 15.10.2025.godine do 10,00 časova isključivo na arhivi opštine Nikšić - Građanski biro, sa obaveznom naznakom »Ponuda po javnom pozivu za davanje u zakup zemljišta putem prikupljanja ponuda za postavljanje objekata privremenog karaktera– ne otvaraj« kao i naznakom lokacije za koju se dostavlja ponuda ( broj lokacije i zona u kojoj se nalazi).
VII Javno otvaranje ponuda, na koje su pozvani svi zainteresovani ponuđači, biće održano: - Za 1 i 2 zonu dana 17.10.2025.godine sa početkom u 10,00 0h časova u prostorijama opštine Nikšić, sala broj 1 - Za 3,4 i 5 zonu dana 20.10.2025.godine sa početkom u 10,00 0h časova u prostorijama opštine Nikšić, sala broj 1. -
VIII Sva bliža obavještenja i informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti na telefon 040 243 - 732 ili neposredno u prostorijama Direkcije za imovinu –Sektor za imovinsko -pravne, normativne i opšte poslove, ulica Dragice Pravice bb. DIREKCIJA ZA IMOVINU
1/8
O SMRTI do 110 riječi
POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
O SMRTI do 180 riječi
do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/18 do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
Dana 5. oktobra 2025. preminuo je u 87. godini naš voljeni
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 6. oktobra od 12 do 15 časova i 7. oktobra od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENI:
supruga VIDOSAVA - ZERA, sin ĐORĐIJA - BATO, kćerke NOVKA i DANIJELA, brat VELJKO, sestra ZORKA, snahe JELENA i CVIJETA, unučad FILIP, IVAN, ANA, LJUBICA, STEFAN i ANJA i ostala rodbina CRVENICA
кћерка МАРИНА, унук
сестра БРАНКА, сестричине ДИЈАНА и ДАНИЈЕЛА, ујна АНКА, ташта СЛАВИЦА, невјеста НИКОЛИНА, зетови ДРАГАН КОСИЋ и МИЛОВАН МАРКОВИЋ, породице УРДЕШИЋ, БЕГОВИЋ, КОСИЋ, МАРКОВИЋ и остала
Umrla
Sahrana je obavljena 3. oktobra 2025 godine u krugu porodice na groblju
LJUDMILA-LJOLJA Lukina ÐUROVIĆ
Sahranjena je u krugu porodice.
Otišla je žena autentične crnogorske snage, plemenitosti i hrabrosti.
Svojim tihim koracima, dostojanstvom i beskrajnom dobrotom ostavila je neizbrisiv trag u našim životima.
Divimo se njenom životu, njenoj toplini i njenoj postojanosti.
Zauvijek će živjeti u našem sjećanju, s dubokim poštovanjem i ljubavlju.
PORODICA ÐUROVIĆ
Obilježila si moje odrastanje, pogled na svijet i istinsku duhovnost a svaki razgovor sa tobom je značio osjetiti i naučiti nešto novo o životu i suštini.
Bila si posebna i ponosna, jedinstvena u svojoj mudrosti i jednostavnosti, nesvakidašnjoj hrabrosti i autentičnosti.
Samo sa tobom sam mogla biti mala djevojčica. Zauvijek ćeš ostati duboko u mom srcu.
Tvoja ZOJA
247
Dragi naši roditelji
Posljednji pozdrav voljenom i milom kumu
BRANISLAVU-BRACU BRAJOVIĆU
Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na tebe. Počivaj u miru. SEKA, RAJKA, ILIJA i SANJA
Otišla si tiho, ali si ostavila veliki trag u našim sjećanjima. S ponosom, ljubavlju i tugom, opraštamo se od naše drage tetke.
NELA sa porodicom
DESE VASO LAGATOR LAGATOR 6. 10. 2016. 24. 5. 2001.
Iako prolazi vrijeme još uvijek ste u našim srcima i mislima.
Vaše ćerke VJERA, SLAVICA i MILKA sa porodicama
SLOBODAN MITROVIĆ
Čuvamo sjećanje na tvoj dragi lik.
i
Prošlo je 14 godina od smrti
ANKE MARKOVIĆ
rođene POPOVIĆ
Svakog dana mislim na tebe, ali danas više nego ikad.
Vrijeme prolazi, ali bol ostaje ista i znaj da tvoje srce kuca u mom. Zauvijek voljena i nikad zaboravljena.
Tvoj SAŠA
250
LJILJANA ASANOVIĆ KADIĆ
Mojoj najdražoj sestri, Prošla je godina otkako nisi s nama, a kao da si tu svakog dana – u našim mislima, u svakom osmijehu i u svakoj uspomeni koju čuvamo. Tvoja dobrota, blagost i toplina i dalje griju naša srca. Nedostaješ nam tiho, nježno, ali s ljubavlju koja nikad neće prestati. Zauvijek si dio nas.
Sestra NATAŠA, sestrić EROL, sestrična sa njenom djecom - VESNA, BALŠA i NIKŠA
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
l.br.1043/2022
JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul. 3. januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca „KOLAŠIN ENERGY“ DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU - KOLAŠIN, Mojkovačka bb, Kolašin, PIB: 02965496, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „BIOMONT“ - KOLAŠIN, Bakovići bb, Kolašin, radi naplate novčanog potraživanja, dana 03.10.2025.godine, shodno čl.45 ZIO-a J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca „KOLAŠIN ENERGY“ DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU - KOLAŠIN, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „BIOMONT“ - KOLAŠIN, na osnovu izvršne isprave - presude Privrednog suda Crne Gore poslovne oznake P.br.441/21 od 10.06.2022.godine, radi namirenja novčanog nenovčanog potraživanja. U predmetu izvršenja I.br.1043/2022 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku DRUŠTVU SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „BIOMONT“ - KOLAŠIN – Prepis zapisnika I.br.1043/2022 od 25.09.2025. godine i zaključak I.br.1043/2022 od 25.09.2025. godine. S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „BIOMONT“ - KOLAŠIN u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno
objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. U Bijelom Polju, Javni izvršitelj dana 03.10.2025. godine. Ivan Sekulić
UNIVERZITET CRNE GORE
POMORSKI FAKULTET KOTOR
OBAVJEŠTAVA
Da se doktorska disertacija pod nazivom „Unapređenje sigurnosti plovidbe primjenom modela donošenja odluke na zapovjedničkom mostu “ kandidata mr Igora Petrovića, capt. iz Kotora, studenta doktorskih studija na Pomorskom fakultetu Kotor, studijski program Pomorske nauke, kao i izvještaj Komisije za ocjenu doktorske disertacije u sastavu: - dr Rino Bošnjak, vanredni profesor Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, oblast Tehničke znanosti, Tehnologija prometa i transporta, predsjednik, -dr Srđan Vujičić, vanredni profesor Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Dubrovniku, oblast Tehničke znanosti, Tehnologija prometa i transporta, mentor, - doc.dr Stevan Kordić, Pomorski fakultet Kotor, oblast Primijenjena matematika i programiranje, član, stavlja na uvid javnosti. Doktorska disertacija se sa izvještajem i potvrdom o evaluaciji doktorske disertacije nalazi u Centralnoj univerzitetskoj biblioteci u Podgorici i Pomorskoj biblioteci u Kotoru i ista se može pogledati i dati eventualne primjedbe u roku od 15 dana od dana objavljivanja.
Broj 02-019/25-21331
Kotor, 03.10.2025 .godine
JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJANJE PREDLOGA KANDIDATA ZA DODJELU NAGRADE ,,21. NOVEMBAR”
1.Povodom 21.novembra – Dana opštine Kotor pojedincima i pravnim licima iz Kotora, kao i pojedincima koji ne žive na teritoriji opštine Kotor i institucijama čije je sjedište van Kotora, opština će dodijeliti nagradu ,,21.novembar”, kao posebno društveno i javno priznanje za najviše zasluge i postignute rezultate u teorijskom i praktičnom radu i djelovanju u svim oblastima ljudskog stvaralaštva koji su od posebnog interesa za opštinu Kotor
2. Nagrada se dodjeljuje za ostvarene rezultate u posljednjoj godini dana, kao i za postignute rezultate u dužem stvaralačkom periodu, koji su doprinosili unapređenju društvenog razvoja Kotora.
3. Uslovi za dobijanje nagrade ,,21.novembar” su: da djelo ili rezultati rada predstavljaju značajno ostvarenje u određenoj oblasti, tako da njihova primjena predstavlja doprinos unapređenju privrednog i društvenog razvoja, odnosno, da su ostvareni rezultati rada od izuzetne vrijednosti, te da su tematski vezani ili praktično korisni za opštinu Kotor, da imaju poseban značaj za opštinu Kotor ili da su rezultati rada ostvareni na teritoriji opštine Kotor i da su postali dostupni javnosti najkasnije do 31. oktobra 2025. godine.
4. Predlog za nagradu ,,21.novembar” mogu podnijeti predsjednik opštine Kotor, privredna društva, nevladine organizacije, sportske i druge organizacije, grupe građana, pojedinci, mjesne zajednice, udruženja, preduzeća i druga pravna lica i građani, s tim da predlagači nemaju pravo da ističu sopstvenu kandidaturu, niti kandidaturu lica koja su članovi njihove organizacije ili obavljaju djelatnost u okviru tog subjekta.
5. Predlog za nagradu ,,21.novembar” dostavlja se u pisanoj formi, sa naznakom za koje se djelo i ostvarene rezultate kandidat predlaže, kao i sa obrazloženjem i dokumentacijom na osnovu koje se može ocijeniti vrijednost ostvarenih rezultata.
6. Predlozi se dostavljaju sa obrazloženjem i potrebnom dokumnetacijom najkasnije do 31.oktobra 2025.godine na adresu:
OPŠTINA KOTOR, STARI GRAD 317, 85 330 KOTOR
SA NAZNAKOM: ZA ŽIRI ZA DODJELU NAGRADE ,,21.NOVEMBAR”
Kontakt telefon je : 032/325-020 ili 032/325-860 - lokal 118. Javni poziv je otvoren do 31.10.2025. godine Neblagovremeni i nepotpuni predlozi neće se razmatrati.
SEKRETARIJAT ZA OPŠTU UPRAVU
za Pobjedina izdanja
U čast 81. rođendana Pobjede, popusti se produžavaju do kraja oktobra
Kupovinom u vrijednosti preko 20€, dobijate poklon knjigu NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI
Nagradna igra
Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ svakodnevno objavljivati kuponi počev od 24. septembra, završno sa 25. oktobrom. 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3... 28, 29. i 30.) objavljivaće se na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno. Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.
Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, sa (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).
Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 16. 10. 2025. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 03. 11. 2025. godine u 12h. Izvlačenja će se obaviti u sljedećim terminima: - Imena prvih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnik šporeta) biće izvučena 16. 10. 2025. godine, u 13h; - Imena drugih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnika šporeta) biće izvučena 03. 11. 2025. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje. Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.
