Pv 3980 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

29. svibnja 2017., godina LXIII, broj 3980

PV ANALIZA: ELEKTROENERGETSKO TRŽIŠTE

Teško do energetske neovisnosti INTERVJU

Vjeran Vrbanec HAMAG-BICRO

POSTUPAK PREKOMJERNOG DEFICITA

Hrvatskoj napokon zeleno svjetlo za izlazak

DUALNO STRUKOVNO OBRAZOVANJE

Uskladiti potrebe gospodarstva i obrazovanje

Cijene odjeće su simbolične. Odjeća nije na prodaju. Cijene liječenja su okvirne i ovise o pojedinom slučaju.

Nikad ne znaš što život nosi Ugovorite dopunsko zdravstveno za 70 kn / mj. Liječenje i rehabilitacija prijeloma ruke

1500 kn

Haljina

600 kn

0800 5510

www.czo.hr

SADRŽAJ

3980 / 29. svibnja 2017. TEMA TJEDNA

Izlazak iz postupka prekomjernog deficita pokazuje da fiskalna konsolidacija ide u dobrome smjeru

Hrvatska i postupak prekomjernog deficita Napokon zeleno svjetlo za izlazak

AKTUALNO 10

Forum o dualnom strukovnom obrazovanju Kako uskladiti obrazovanje i potrebe gospodarstva?

Grubišno Polje Počela gradnja elektrane na biomasu

Akcija Kupujmo hrvatsko u Splitu Hrvatska - zemlja kvalitetnih proizvoda

Skup “Radna mjesta: što gospodarstvu treba i kako mu pomoći?” Depresivna slika tržišta rada

INTERVJU

Bc Institut ove godine obilježava 120. obljetnicu postojanja

Vjeran Vrbanec, direktor HAMAG-BICRO-a Moramo se približiti poduzetniku

PV ANALIZA 18

Elektroenergetsko tržište Uz sadašnju tehnologiju teško do energetske neovisnosti

120 godina Bc Instituta Domaće sjeme za najbolje rezultate

PRIČA S RAZLOGOM

KOLUMNA: IZNAD CRTE 37

Lijepe riječi i hladan tuš Državna administracija troši vrijeme poduzetnika na nešto što nije stvaranje nove vrijednosti

HRVATSKA&REGIJA 46

Sarajevo Business Forum 2017 Strateški cilj svih zemalja regije je povezivanje

BUSINESS & LIFESTYLE 64

Vjeran Vrbanec

Održana 16. kulinijada u Jagodnjaku Raj za nepce, miomiris za nos, gozba za oči

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR NIKOLA ORŠANIĆ

STIŽE NAM OVOGODIŠNJI FEC Prošlogodišnje izdanje FEC-a bilo je odlično posjećeno i izazvalo je veliki interes kako za ponuđene franšize, tako i za konferencijski dio

U Nikola Oršanić, predsjednik Zajednice franšiznog poslovanja pri HGK-u

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

Kristalnoj dvorani opatijskog Hotela Kvarner, 7. i 8. lipnja 2017. održat će se 3. FEC – Franchising Exhibition Croatia, sajamska priredba namijenjena svima koji žele saznati što je to franšiza, onima koji razmišljaju ući u poduzetničke vode, ali nemaju vlastitu poslovnu ideju, kao i postojećim poduzetnicima koji vide franšizu kao pravi način širenja svog poslovanja. Sajam organizira Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Rijeka, a održava se pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, u suradnji s Hrvatskom udrugom za franšizno poslovanje, Gradom Opatija, Hrvatskom obrtničkom komorom-Obrtničkom komorom Primorsko-goranske županije, Turističkom zajednicom Kvarnera i Turističkom zajednicom grada Opatije. Prošlogodišnje izdanje FEC-a bilo je odlično posjećeno i izazvalo je veliki interes kako za ponuđene franšize tako i za konferencijski dio koji je bio raznovrstan i poučan za potencijalne investitore i poduzetnike. Sajam je bio međunarodnog karaktera, a ukupno je sudjelovalo sedam zemalja: Italija, Velika Britanija, Srbija, Bjelorusija, Slovenija, Mađarska i Hrvatska. U tom smislu predstavilo se dvadesetak franšiza koje su naišle na veliki interes malih investitora. U sklopu bogatog programa ovogodišnjeg sajma održat će se veliki broj predavanja i panela od kojih bih izdvojio neke. Tako je Regionalni potencijal razvoja franšiznog poslovanja izuzetno zanimljiva tema posebno za hrvatske poduzetnike koji se planiraju širiti regionalno. Održat će se i predavanje o certiﬁciranju hrvatskih franšiza kao jamstvo kvalitete, dok je Franšizno poslovanje i intelektualno vlasništvo tema koja je uvijek izuzetno atraktivna pri širenju putem franšize. Također će se održati i promocija knjige Franšiza - način pokretanja poduzetničkog pothvata i strategija rasta poslovanja doc.dr.sc. Aleksandra Ercega s Ekonomskog fakulteta u Osijeku Prethodne dvije godine velika posjećenost predavanja i panela oba dana održavanja priredbe jasno je pokazala da je tema interesan-

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

tna svima, kako našim poduzetnicima za ﬁnanciranje vlastita rasta i izvoza uspostavom franšizne mreže, tako i onima koji žele u poduzetništvo ali ne prepušteni sami sebi. Upravo zato je važno da je organizator ovog događanja Hrvatska gospodarska komora koja je prihvatila ideju Hrvatske udruge za franšizno poslovanje da se u njenom sklopu, u Zagrebu, osnuje Zajednica franšiznog poslovanja koja bi okupljala i davatelje i primatelje franšiza kako domaće tako i one strane koji posluju na našem tržištu, ali i one koji tek žele iskoristi-

LANI SE NA SAJMU PREDSTAVILO DVADESETAK FRANŠIZA KOJE SU NAIŠLE NA VELIKI INTERES MALIH INVESTITORA ti snagu franšiznog načina poslovanja za svoj rast i internacionalizaciju. To je važan događaj za franšizno poslovanje u Hrvatskoj jer će se na taj način ostvariti projekti koje predlaže Hrvatska udruga za franšizno poslovanje, a koji se ne bi mogli ostvariti bez podrške jedne jake institucije kao što je Hrvatska gospodarska komora. Neki od tih projekata su franšizni registar, franšizni inkubator za domaće franšize, lobiranje, publikacije... Vjerujem da sam naveo dovoljno razloga da posjetite FEC u Opatiji bajnoj i saznate više o franšiznom poslovanju i mogućnostima koje ono pruža.

BROJKE, BROJKE

OTKUP I PRODAJA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA siječanj-ožujak 2017. 1,1 milijarda kuna ukupno otkupa poljoprivrednih proizvoda

84 milijuna kuna

15 milijuna kuna

13,3 milijuna kuna

žitarica

krumpira

uljanog sjemena

10,4 milijuna kuna bilja za upotrebu u parfumeriji i farmaciji

76,1 milijuna kuna

274,5 milijuna kuna

179,2 milijuna goveda

229 milijuna kuna

vina

sirovog kravljeg mlijeka

živih

svinja

122,9 milijuna kuna

65,9 milijuna kuna

peradi

jaja

Izvor: DZS

Prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u prvom tromjesečju 2017. u usporedbi sa 2010. više su za 8,4 posto, a u usporedbi s istim razdobljem 2016. za

1,7 posto. 29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA HRVATSKA I POSTUPAK PREKOMJERNOG DEFICITA

NAPOKON ZELENO SVJETLO ZA IZLAZAK Preporuka EK o izlasku Hrvatske iz procedure prekomjernog deficita u Hrvatskoj je ocijenjena kao pozitivna vijest, no isto tako svi su svjesni da se s reformama mora nastaviti kako bi se stvorilo kvalitetno poslovno okruženje i ubrzao gospodarski rast piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

0,8

na % BDP-a smanjen proračunski deficit u 2016.

84,2% BDP-a

smanjen javni dug (prvi put nakon 8 godina)

1,1% BDP-a proračunski deficit u 2017. te 0,9 posto u 2018. (procjene EK)

uropska je komisija preporučila izlazak Hrvatske iz postupka prekomjernog deficita na temelju ocjene programa za stabilnost i konvergenciju, a toj odluci u prilog je išao lanjski pad našeg proračunskoga deficita i javnog duga. Podsjetimo, Hrvatska je u postupku prekomjernog deficita od siječnja 2014. godine, a osim Hrvatskoj izlazak je preporučen i Portugalu. Postupak prekomjernog deficita korektivni je mehanizam Europske unije osmišljen kako bi se države članice što prije vratile u okvire kriterija iz Maastrichta, odnosno kako bi im se proračunski manjak vratio na razinu nižu od tri posto, a javni dug ispod 60 posto bruto domaćeg proozvoda. Hrvatska je prošle godine smanjila proračunski deficit na 0,8 posto BDP-a, sa 3,4 posto iz 2015., a javni dug prvi put nakon osam godina pao je za 2,5 postotnih bodova, na 84,2 posto BDP-a. Preporuka EK o izlasku Hrvatske iz procedure prekomjernog deficita u Hrvatskoj je ocijenjena kao pozitivna vijest, no isto tako svi su svjesni da se s reformama mora nastaviti kako bi se stvorilo kvalitetno poslovno okruženje i ubrzao gospodarski rast. “Odgovorna fiskalna politika, mudro upravljanje proračunom doveli su nas - naravno, uz rast BDP-a i smanjivanje javnog duga te vrlo kvalitetne rezultate nikad nižeg proračunskog manjka od samo 0,8 posto BDP-a - u poziciju zbog koje je EK preporučio da Hrvatska izađe iz procedure prekomjernog proračunskog deficita, koja nas je pratila nekoliko zadnjih godina. To je potvrda da su Vlada, potpredsjednica Vlade i ministar financija odradili izvrsno svoj posao i još jedan dokaz da je Hrvatska na dobrom putu”, istaknuo je premijer Andrej Plenković te dodao kako očekuje da će Vijeće ministara EU-a, koje u konačnici donosi odluku o izlasku iz procedure prekomjernog deficita, to i potvrditi sredinom lipnja.

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

STRUKTURNI PROBLEMI I DALJE OSTAJU “Izlazak iz postupka prekomjernog deﬁcita je dobra vijest. On pokazuje da ﬁskalna konsolidacija ide u dobrome smjeru, ali ipak treba imati na umu da je ona rezultat prije svega rasta proračunskih prihoda. Hrvatska je i dalje suočena s nizom problema koji nas čine nisko konkurentnom zemljom i onemogućavaju snažniji rast”, ocijenio je glavni direktor HUP-a Davor Majetić ističući da reforme ostaju nužnost kako bi se ubrzao gospodarski rast i kako bi bio dugoročno održiv.

HRVATSKA JE U POSTUPKU PREKOMJERNOG DEFICITA OD SIJEČNJA 2014. GODINE Preporuka EK za glavnog ekonomista Splitske banke Zdeslava Šantića bila je očekivana jer je prošle godine zabilježena izuzetno niska razina proračunskog manjka, ispod svih očekivanja, što je pridonijelo i smanjenju udjela javnog duga u BDP-u. “Izlazak iz procedure prekomjernog deficita je pozitivna stvar koja će smanjiti percepciju rizika na financijskim tržištima i kod rejting agencija. To je dobar poticaj, a za očekivati je da će Hrvatska, ako se politički rizici dodatno ne rasplamsaju, zabilježiti i poboljšanje kreditnog rejtinga”, smatra Šantić napomenuvši kako je izlazak iz procedure prekomjernog deficita važan i s aspekta početka pregovora o pristupanju Hrvatske eurozoni.

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Jasna poruka širem okruženju da se hrvatsko gospodarstvo razvija u pozitivnom smjeru

Preporuku Europske komisije o izlasku Hrvatske iz procedure prekomjernog deficita u Hrvatskoj gospodarskoj komori ocjenjuju pozitivnom viješću, no ističu nužnost reformi da bi se stvorilo kvalitetno poslovno okruženje i ubrzao gospodarski rast.

To je potvrda da su Vlada, potpredsjednica Vlade i ministar ﬁnancija odradili izvrsno svoj posao i još jedan dokaz da je Hrvatska na dobrom putu. Očekujem da će Vijeće ministara EU-a, koje u konačnici donosi odluku o izlasku iz procedure prekomjernog deﬁcita, to i potvrditi sredinom lipnja. Andrej Plenković, hrvatski premijer

“Odluka je bila očekivana jer je Hrvatska smanjila proračunski manjak u obujmu koji je nadmašio preporuke, a istodobno je dovela putanju javnog duga u silaznu fazu. Ocjenjujemo izuzetno važnim što je to prepoznao i adekvatno vrednovao EK jer to, s jedne strane, ohrabruje i podupire napore koji se čine u daljnjoj konsolidaciji javnih financija i uspostavi održivog gospodarskog rasta, dok s druge strane daje jasnu poruku širem okruženju da se hrvatsko gospodarstvo razvija u pozitivnom smjeru. To će svakako pomoći Hrvatskoj u poboljšanju kreditnog rejtinga, a time i nižim troškovima financiranja države i tvrtki te će istodobno pozitivno djelovati i na odluke potencijalnih investitora o ulaga-

“Izlazak iz procedure prekomjernog deﬁcita ne znači da su problemi riješeni. Važno je reći da su ta poboljšanja bila ciklička, odnosno da su se temeljila na većim proračunskim prihodima uslijed dinamičnijeg odnosno iznad očekivanog rasta gospodarstva, dok strukturni problemi i dalje ostaju, ponajprije kad je riječ o dugoročnoj održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava”, kazao je Šantić dodajući kako ne treba zanemariti ni reformu javnog sektora. Inače, prema proljetnim ekonomskim prognozama EK, hrvatski bi se deﬁcit ove godine mogao povećati na 1,1 posto BDP-a i to zbog utjecaja porezne reforme, dok bi 2018. trebao pasti na 0,9 posto. Javni bi dug pak u ovoj godini trebao pasti na 81,9 posto BDP-a, da bi u idućoj dodatno pao na 79,4 posto.

PET PREPORUKA EUROPSKE KOMISIJE Osim što je preporučila zatvaranje postupka prekomjernog deficita u okviru proljetnog paketa Europskog semestra, Europska komisija je uputila pet preporuka za Hrvatsku koje se odnose na javne financije i oporezivanje, mirovine, tržište rada i socijalnu zaštitu, određivanje plaća, javnu upravu i državna poduzeća te uslužni sektor i pravosudni sustav. Stručnjaci EK koji su radili na sastavljanju preporuka napominju kako se one nisu puno mijenjale u zadnje dvije godine jer dosad nije bilo velikog pomaka u njihovu ispunjavanju. U prvoj preporuci od Hrvatske se očekuje nastavak fiskalne politike u skladu sa zahtjevima preventivnog

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

njima u Hrvatsku”, smatraju u Sektoru za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK te dodaju kako je novih pet preporuka za Hrvatsku tek kontinuitet prošlogodišnjih i na tragu su općenitog opredjeljenja EK koja teži poticanju rasta putem poreznog rasterećenja rada, povećanja produktivnosti putem kvalitetnijeg sustava obrazovanja uz poticanje inovativnosti te provedbe svih ostalih mjera koje olakšavaju poslovanje i potiču gospodarski rast. “Važno je da ih uvažimo i dubljim reformskim zahvatima stvorimo kvalitetno poslovno okruženje te time stvorimo pretpostavke za brži i dugoročno održiv gospodarski rast”, zaključuju u HGK-u.

EK JE UPUTIO I PET PREPORUKA KOJE SE NISU PUNO MIJENJALE U ZADNJE DVIJE GODINE JER NIJE BILO VELIKOG POMAKA U NJIHOVU ISPUNJAVANJU dijela Pakta o stabilnosti i rastu, to jest zadržavanje srednjoročnih proračunskih ciljeva u

PROLJETNI PAKET EUROPSKOG SEMESTRA 2017.

Prednost reformama koje će ojačati uključivi rast i oživjeti produktivnost Države članice trebale bi iskoristiti mogućnosti gospodarskog oporavka kako bi nastavile strukturne reforme, potaknule ulaganja i ojačale javne financije, stoji u Proljetnom paketu Europskog semestra 2017. u kojem se navodi da su, iako se prioriteti u državama članicama EU-a razlikuju, potrebni zajednički dodatni napori koji su ključni za ostvarenje veće razine uključivog, čvrstog i održivog rasta. EK ističe kako je gospodarstvo EU-a i europodručja otpornije, dok su izazovi poput sporog rasta produktivnosti posljedica krize, uključujući trajne nejednakosti te nesigurnosti povezane uglavnom s vanjskim čimbenicima, i dalje prisutni. Komisija stoga poziva države članice

Valdis Dombrovskis

da iskoriste tu priliku za jačanje temelja svojih gospodarstava provedbom gospodarskih i socijalnih prioriteta koji su zajednički utvrđeni na europskoj razini:

poticanje ulaganja, provedba strukturnih reformi i osiguranje odgovornih fiskalnih politika. Posebna je pozornost posvećena izazovima i prioritetima utvrđenima za europodručje. “Gospodarska kretanja općenito su pozitivna i trebali bismo ovu priliku iskoristiti za povećanje konkurentnosti, otpornosti i inovativnosti europskih gospodarstava. Prednost bi trebalo dati reformama koje će ojačati uključivi rast te oživjeti produktivnost. Strukturne reforme, ulaganja i stalno praćenje odgovornih fiskalnih politika neizostavni su za jačanje i nastavak gospodarskog oporavka u EU”, rekao je potpredsjednik EK nadležan za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis.

starijih radnika, nisko obrazovanih i dugotrajno nezaposlenih. Četvrta preporuka tiče se javne

IZLAZAK IZ PROCEDURE PREKOMJERNOG DEFICITA NE ZNAČI DA SU PROBLEMI RIJEŠENI, ISTIČE ZDESLAV ŠANTIĆ

2018. godini. Također bi se do rujna ove godine trebalo pojačati proračunsko planiranje i višegodišnji proračunski okvir, uključujući i jačanje neovisnosti i mandata Povjerenstva za ﬁskalnu politiku, tijela zaduženog za praćenje provedbe Zakona o ﬁskalnoj odgovornosti. Očekuju se i prvi koraci u uvođenju poreza na imovinu te jačanje okvira za upravljanje javnim dugom, uključujući godišnje dopune strategije za upravljanje dugom. Druga preporuka odnosi se na obeshrabrivanje ranog umirovljenja, odnosno ubrzanje prelaska na kasniji odlazak u mirovinu, te usklađivanje mirovinskih odredbi za pojedine kategorije s općim mirovinskim pravilima. U trećoj preporuci Komisija traži ubrzanje reforme obrazovnog sustava te poboljšanje obrazovnog sustava za odrasle, posebice

uprave. Naime, EK navodi kako je potrebno raditi na poboljšanju funkcionalne raspodjele nadležnosti u javnoj upravi kako bi se poboljšala eﬁkasnost i smanjile teritorijalne razlike u pružanju javnih usluga. U konzultacijama sa socijalnim partnerima treba uskladiti okvir za plaće u javnom sektoru i javnim uslugama. Peta preporuka odnosi se na ubrzanje privatizacije državnih tvrtki, ali i ostale državne imovine, te poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima, zatim na znatno smanjenje administrativnih troškova za poduzeća, uklanjanje restrikcija koje otežavaju pristup i praksu reguliranim profesijama te profesionalnim i poslovnim uslugama. I nezaobilazna stavka: poboljšanje kvalitete i učinkovitosti pravosudnog sustava, posebice smanjenje trajanja građanskih i trgovačkih predmeta.

Izlazak iz procedure prekomjernog deﬁcita je pozitivna stvar koja će smanjiti percepciju rizika na ﬁnancijskim tržištima i kod rejting agencija. To je dobar poticaj, a za očekivati je da će Hrvatska, ako se politički rizici dodatno ne rasplamsaju, zabilježiti i poboljšanje kreditnog rejtinga. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO FORUM O DUALNOM STRUKOVNOM OBRAZOVANJU

KAKO USKLADITI OBRAZ GOSPODARSTVA? Činjenica jest da je u Hrvatskoj, među nezaposlenima, najviše mladih ljudi koji su nedavno završili srednju školu što pokazuje da treba promijeniti sustav strukovnog obrazovanja, ustvrdila je Martina Dalić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

ŠVICARSKA ISKUSTVA ZLATA VRIJEDNA Obrtničko-industrijska strukovna škola iz Berna ima 7700 učenika koji se educiraju za oko 70 zanimanja i 44 usmjerenja, a njihova ravnateljica Sonja Morgenegg Marti, koja je na Formu predstavila međunarodnu perspek-

ČAK TRI ČETVRTINE MLADIH ŠVICARACA SUDJELUJE U DUALNOM STRUKOVNOM OBRAZOVANJU, ISTIČE SONJA MORGENEGG MARTI

Neke njemačke tvrtke su ponudile da već od sljedeće školske godine odaberu nekoliko škola koje bi već tada uvele dualno obrazovanje. Pavo Barišić, ministar znanosti i obrazovanja

a Hrvatsku je važno podići kvalitetu strukovnog obrazovanja, a tradicija i iskustvo koje u tome imaju Švicarska, Njemačka i Austrija mogu jako puno pomoći, rečeno je na Forumu o dualnom strukovnom obrazovanju u Hrvatskoj koji je održan prošli tjedan u Zagrebu u organizaciji veleposlanstava u Hrvatskoj tih triju europskih zemalja. Švicarska je uz Austriju i Njemačku primjer dobre usklađenosti obrazovnog sustava i potreba gospodarstva. U okviru švicarskog dualnog obrazovanja postoji oko 230 stručnih proﬁla za koja se učenici školuju a za koje postoji interes na tržištu rada. U Švicarskoj gotovo 40 posto kompanija ispunjava uvjete za dualno obrazovanje koje i same od ovakvog modela obrazovanja imaju koristi, jer učenici u završnoj godini školovanja ostvaruju proﬁt na tom radnom mjestu.

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

tivu dualnog obrazovanja, istaknula je neraskidivost veze između njih i realnog sektora. “Sustav dualnog obrazovanja u Švicarskoj je zanimljiv i istodobno prilično kompliciran. Nakon devet godina obveznog školovanja moguće je odabrati dualno strukovno obrazovanje. Isto tako, uvijek postoji mogućnost daljnjeg usavršavanja. O atraktivnosti dualnog obrazovanja svjedoči činjenica da čak tri četvrtine mladih Švicaraca sudjeluje u u njemu”, istaknula je Sonja Morgenegg Marti, dodajući kako ipak postoje i određeni rizici takvog vida obrazovanja. “U informatičkom se dijelu tehnologija razvija tolikom brzinom da je ponekad ono što smo tek implementirali u praksi, već na drugoj razini”, kaže Sonja Morgenegg Marti napominjući kako je prednosti takvog obrazovanja ipak više, a najvažnija je visoka zapošljivost.

OVANJE I POTREBE LUKA BURILOVIĆ, PREDSJEDNIK HGK

Vrijeme je za reformu u skladu s potrebama gospodarstva Izazove dualnog obrazovanja prepoznali su i u Hrvatskoj gospodarskoj komori koja želi usmjeriti strukovno obrazovanje prema potrebama gospodarstva upravo kroz uvođenje hrvatskog modela dualnog obrazovanja i učenja za poduzetništvo. U HGK-u ističu kako će dualnim obrazovanjem tvrtke moći dugoročno planirati kadrove, dok će učenici imati kvalitetnije školovanje koje im otvara bolje mogućnosti na tržištu rada. “Svake godine članice HGK iskazuju potrebu za uvozom radne snage, i to za oko 20.000 radnika. Nelogična je situacija u kojoj je svake godine sve veća potreba gospodarstva za uvozom radnika, a paralelno s time raste broj nezaposlenih mladih”, istaknuo je predsjednik HGK Luka

Burilović, navodeći kako je dualno strukovno obrazovanje jedna od mjera koja u

RADI SE NA UKLANJANJU PREPREKA Potpredsjednica Vlade Martina Dalić istaknula je trenutačnu neusklađenost sustava obrazovanja s potrebama tržišta rada i gospodarstva te potrebu za jačanjem Jedinstvenog modela obrazovanja s ciljem uspostavljanja sustava obrazovanja. Taj će sustav generirati radnu snagu koja bi trebala biti sposobna po završetku svoga školovanja preuzeti radne zadatke. “Činjenica jest da je u Hrvatskoj, među nezaposlenima, najviše mladih ljudi koji su nedavno završili srednju školu što pokazuje da treba promijeniti sustav strukovnog obrazovanja tako da učenici koji pohađaju strukovne škole imaju priliku i mogućnost biti bolje integrirani u poduzeća, obrte, mala i srednja poduzeća u kojima bi trebali raditi,” istaknula je Martina Dalić navodeći kako svi rade na dva cilja, uklanjanju poteškoća i prepreka kako bi se već u novoj školskoj godini mogli pokrenuti pilot-projekti dualnog strukovnog obrazovanja. Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić ustvrdio je kako su neke od barijera u djelokrugu njegova ministarstva otklonjene, poput sklapanja ugovora s poslodavcima koji je ranije trebao biti potpisan na početku školske

tome može pomoći. “Rezultati anketa i istraživanja pokazuju kako 80 posto hrvatskih tvrtki podupire ovaj model obrazovanja. Uzor su nam Austrija, Švicarska i Njemačka u suradnji s kojima želimo promovirati strukovno obrazovanje. Izazovi su pred nama, no HGK ima infrastrukturu i regionalnu zastupljenost koja može omogućiti brzo i administrativno uključivanje svakog dijela zemlje. Vrijeme je za reformu obrazovanja u skladu s trenutačnim potrebama hrvatskog gospodarstva”, ustvrdio je Burilović. Dodao je kako su za njeno provođenje potrebne tri razine: nacionalno-zakonodavna, pomoć poslodavcima i promocija strukovnoga obrazovanja.

godine, a sada se ugovori mogu sklopiti i tijekom drugoga polugodišta. “Isto tako, svjedodžba medicine rada ne mora se odmah donijeti

NEKE OD BARIJERA U DJELOKRUGU MINISTARSTVA ZNANOSTI I OBRAZOVANJA SU OTKLONJENE, USTVRDIO JE BARIŠIĆ nego može i tijekom drugoga polugodišta. Također je donesen i niz konkretnih mjera od promidžbe programa u svim strukovnim školama, preporuka za upisivanje, te niz stipendija posebno za deﬁcitarna zanimanja. Istaknuo bih i ﬂeksibilnost u uvođenju programa kada se iskaže potreba kao što je, primjerice, bilo u Glini gdje je uveden novi smjer ‘drvni tehničar - dizajner’ za što je potreba iskazivana već nekoliko godina”, rekao je ministar Barišić koji je dodao kako su neke njemačke tvrtke ponudile da već od sljedeće školske godine odaberu nekoliko škola koje bi već tada uvele dualno obrazovanje. 29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU VJERAN VRBANEC, direktor HAMAG-BICRO-a

Nismo prepoznati onoliko koliko bih Å¾elio.

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

MORAMO SE PRIBLIŽITI PODUZETNIKU Želja nam je stvoriti stimulativno okruženje u kojem će subjektima malog gospodarstva biti omogućena realizacija kvalitetnih investicijskih projekata, koji će za posljedicu imati porast stope zapošljavanja, konkurentnost u izvozu te razvoj cjelokupnog gospodarstva piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) Vladina je agencija koja radi na poticaju malog i srednjeg poduzetništva. Njeni programi namijenjeni su davanju potpore poduzetnicima kroz sve razvojne faze poslovanja - od istraživanja i razvoja ideje, do komercijalizacije i izlaska proizvoda na tržište. To rade kroz bespovratne potpore, pružanje ﬁnancijske potpore inovativnim i tehnološkim tvrtkama i poticanje ulaganja kao i ﬁnanciranje poslovanja kroz kreditiranje i izdavanje jamstava. Na njeno čelo je prije godinu dana došao Vjeran Vrbanec, dotadašnji pročelnik Upravnog odjela u Međimurskoj županiji.

 Iako Agencija zapravo postoji dugo, mnogo je poduzetnika koji ne znaju čime se ona bavi? - Agencija postoji još od 1994. godine kao Hrvatska garancijska agencija koja je davala garancije za kredite, koje su banke i druge pravne osobe izdavale poduzetnicima, a davala je i ﬁnancijske potpore za smanjenje troškova kredita. Hrvatska

agencija za malo gospodarstvo je osnovana 2002. godine kao pravni sljednik Hrvatske garancijske agencije i bila je usmjerena na poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i povećanje njegova udjela u ukupnom gospodarstvu. Godine 2012. preimenovana je u Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo i investicije. Drugi dio agencije nastao je iz Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske – BICRO, koja je osnovana spajanjem Hrvatskog instituta za tehnologiju (HIT) i Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske (BICRO) kao središnja ustanova u pružanju ﬁnancijske potpore inovativnim i tehnološki usmjerenim tvrtkama. Spajanjem u Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo, inovacije i investicije 2014. godine strateški je kreiran jedinstveni sustav koji će poduzetnicima pružiti podršku od istraživanja i razvoja ideje pa sve do komercijalizacije i plasmana na tržište.

Izravno ﬁnanciramo male i srednje poduzetnike, a istovremeno nudimo i ﬁnanciranje inovativnih projekata i posredan dolazak do novca iz drugih izvora.

IMAMO DOBRU MREŽNU STRANICU NA KOJOJ SE NALAZE SVI PODACI O NAŠIM PROGRAMIMA I ONOME ŠTO ZA PODUZETNIKE NUDIMO  Na čelu Agencije ste nešto manje od godine dana. Što se od tada događalo? - Dočekalo me dosta dobrih stvari. Nisam 29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU osoba koja se vraća u povijest nego gledam u budućnost. Sve one stvari koje smo kao nova uprava vidjeli kao dobre zadržali smo i nastavili ih unapređivati. Želja nam je omogućiti poduzetniku da lakše ﬁnancira svoju aktivnost. Sada razmišljamo o tome da unaprijedimo strukturu poslovanja i stavljamo jači naglasak na inovacijske programe. Inovacije su u svim strategijama top tema u Europi i nema razloga da tako ne bude i kod nas. Želja nam je stvoriti stimulativno okruženje u kojem će subjektima malog gospodarstva biti omogućena realizacija kvalitetnih investicijskih projekata, koji će za posljedicu imati porast stope zapošljavanja, konkurentnost u izvozu te razvoj cjelokupnog gospodarstva.

58 mil € težak još jedan program ESIF portfelja jamstva

Živimo u internetskom dobu i smatram da je svakom poduzetniku dostupan sav sadržaj o onome što sam nudi, pa tako sami mogu pretraživati sve što ih zanima vezano uz njihovo poslovanje, a ono što im mi nudimo svakako im može poboljšati poziciju na tržištu.

 Kakve sve programe Agencija nudi poduzetnicima? - Mi imamo spektar usluga koje možda na prvi pogled nisu povezani. Izravno financiramo male i srednje poduzetnike, a istovremeno nudimo i financiranje inovativnih projekata i posredan dolazak do novca iz drugih izvora. Na raspolaganju nam je od financijskih instrumenata izdavanje jamstava za kredite, jamstava za projekte financirane iz europskih fondova, dajemo zajmove iz tih fondova, i na kraju, imamo i seed fond - novac za poticanje ulaganja u ranoj fazi financiranja. Dajemo i bespovratne potpore poduzetnicima te inovacijske programe koji su namijenjeni provjeri inovativnog koncepta, razvoju inovacija, suradnji sa znanstvenim institucijama, razvoju tehnološke infrastrukture ili uključivanju u međunarodni program za potporu inovacijama.  Koji programi Agencije su sada aktualni, odnosno za koje od njih sada postoji najveći interes? - Vruća roba su naši programi mikro i malog kreditiranja i uvijek aktualna bespovratna sredstva. Početkom proteklog srpnja smo ugovorili s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije 150 milijuna kuna vrijednosti novih financijskih instrumenata. Tu je riječ o mikro i malim zajmovima i jamstvima. Početkom listopada smo krenuli s natječajima iz programa i sada, pola godine kasnije, vidimo da je tu najveći interes i da je tu vidljiva business frendly procedura i da je moguće od 25.000 do 50.000 eura povoljnih kredita. Povoljna kamata i jednostavna procedura je učinila ovaj program vrlo uspješnim. Plasirali smo više od 60 milijuna kuna zajmova s kamatnim stopama od 0,5 od tri posto, ovisno o vrsti posla koji se financira i dijelu Hrvatske iz kojega dolazi poslovni subjekt. To je, usudim se reći, produkt koji je naišao na najbolji odaziv poduzetnika.

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

VRUĆA ROBA SU NAŠI PROGRAMI MIKRO I MALOG KREDITIRANJA I UVIJEK AKTUALNA BESPOVRATNA SREDSTVA  Kako poduzetnici mogu saznati što nudi vaša Agencija? - Mi imamo dobru mrežnu stranicu na kojoj se nalaze svi podaci o našim programima i onome što za poduzetnike nudimo. Redovno ažuriramo podatke o onome što je trenutačno aktualno i što se nudi našim poduzetnicima. Jednako tako aktivni smo u komunikaciji preko društvenih mreža preko kojih se izravno može komunicirati s našim djelatnicima. Živimo u internetskom dobu i smatram da je svakom poduzetniku dostupan sav sadržaj o onome što sam nudi, pa tako sami mogu pretraživati sve što ih zanima vezano uz njihovo poslovanje, a ono što im mi nudimo svakako im može poboljšati poziciju na tržištu. Uskoro ćemo osigurati i online prijavu na naše najpopularnije programe mikro i malih zajmova,

Agencija je jedna od najvažnijih institucija za poduzetnike u provedbi europskih strukturnih i investicijskih fondova i zato ćemo intenzivno nastaviti s našim postojećim programima za korištenje sredstava Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. kako poduzetnici iz Iloka, Međimurja ili Dubrovnika ne bi morali dolaziti predavati dokumente i pratiti u kojoj fazi je njihov zahtjev. Cijeli postupak će se digitalizirati pa će iz svoje sobe ili ureda moći zatražiti zajam do 50.000 eura i obaviti svu predaju dokumenata i pratiti cijeli tijek procesa. Nakon ovog projekta, koji će biti testna faza za cijeli naš sustav, vjerujem da ćemo sve naše programe moći ponuditi preko iste digitalne platforme i na taj način ostvariti daljnju nadgradnju. Usvajamo ono što je kao strateško opredjeljenje predstavila hrvatska vlada.

ŽELJA NAM JE OMOGUĆITI PODUZETNIKU DA LAKŠE FINANCIRA SVOJU AKTIVNOST  Hoće li se djelokrug rada Agencije mijenjati u sljedećim godinama? - Moj je moto da Agenciju moramo približiti poduzetniku. Nismo prepoznati onoliko koliko bih želio. Agencija je jedna od najvažnijih

institucija za poduzetnike u provedbi europskih strukturnih i investicijskih fondova i zato ćemo intenzivno nastaviti s našim postojećim programima za korištenje sredstava Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Aktivirat ćemo još jedan program ESIF portfelja jamstva, vrijedan 58 milijuna eura, koji će se također provoditi u suradnji s manjim brojem ﬁnancijskih institucija uz najvišu vrijednost jamstva od 150.000 eura. Ograničenim portfeljnim jamstvom osigurava se pokriće kreditnog rizika u portfeljima novih zajmova za male i srednje poduzetnike do najvišeg iznosa gubitka na razini svakog pojedinačnog znanja. Kako bismo u sljedećim godinama plasirali 7,8 milijardi kuna bespovratnih potpora koje su nam na raspolaganju iz EU fondova, zalagat ćemo se za smanjenje birokratiziranosti i tromosti sustava, otklanjanje administrativnih barijera te pojednostavljenje procedura prilikom prijava projekata na natječaje. Njime planiramo osigurati potporu za 710 projekata za istraživanje, razvoj i inovacije, 480 start-upova i 6830 malih i srednjih poduzeća. Procjenjujemo da ćemo na taj način otvoriti gotovo 7400 novih radnih mjesta. Kroz suradnju s regionalnim razvojnim agencijama i drugim poduzetničkim potpornim institucijama poduzetnici sve usluge mogu realizirati iz svog ureda ili u svojoj županiji.

7,8 mlrd kn bespovratnih potpora iz EU fondova namjerava se plasirati u idućim godinama

7400 novih radnih mjesta trebalo bi se otvoriti

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO GRUBIŠNO POLJE

POČELA GRADNJA ELE Izgradnja kogeneracijskog postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije na biomasu trenutačno je najvrednija industrijska investicija u Hrvatskoj piše Goran Gazdek

35 5 mil € uložit će se u gradnju elektrane

3 gradilišta odvijat će se radovi

18 8 mjeseci rok za dovršetak radova

Zoni malog i srednjeg poduzetništava u Grubišnom Polju, gradiću sa 7500 stanovnika u Bjelovarskobilogorskoj županiji, polaganjem temeljnog kamena počeli su radovi na izgradnji kogeneracijskog postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije na biomasu u što će se uložiti 35 milijuna eura. Gradnja elektrane u kojoj će se proizvoditi pet megavata električne i 6,5 megavata toplinske energije trenutačno je najvrednija industrijska investicija u Hrvatskoj u okviru koje će biti izgrađene sušare za drva s laboratorijem za analizu i vlastitom logistikom za transport. Osim toga, u suradnji sa Srednjom školom Bartola Kašića, tehnikom permakultre bit će pokrenut ekološki park s plastenicima u kojem će Učenička zadruga Kockavica proizvoditi povrće. Investitor je zagrebačka tvrtka Energostatik, a izvođač radova ﬁnska tvrtka KPA.

FINCI PRVI PUT IZVOĐAČI RADOVA U HRVATSKOJ “Odabrali smo Grubišno Polje smatrajući da je to grad koji savršeno odgovara našim potrebama. Vrlo smo zadovoljni suradnjom s lokalnom vlasti koja nam je pomogla u svakom pogledu. Naši uvjeti su bili proizvodnja električne i toplinske energije, ali bez zagađenja prirode. Nakon sedam godina priprema i teškog rada napokon su krenuli radovi na gradnji postrojenja. Pokazalo se da unatoč svim birokratskim poteškoćama u Hrvatskoj možemo napraviti pogon ako imamo znanja, vitalnosti, upornosti, viziju i dobru suradnju s lokalnom upravom. Prvi susret s ljudima iz Grubišnog Polja bio je vrlo ugodan i kao investitori smo bili jako dobro primljeni. Osjećali smo da ćemo imati veliku podršku, što se na kraju pokazalo točnim. Vjerujem da se na taj način mogu pokrenuti brojni projekti u bilo kojem sektoru, u bilo kojem kraju Hrvatske. Zahvalio bih se i Splitskoj banci koja nam je puno pomogla i koja vjeruje u ovaj projekt”, kazao je predsjednik Uprave Energostatika Emil Bakić. Radovi će se odvijati na tri gradilišta: na jednom će biti izgrađene elektrane, na drugom, za talijansku tvrtku Florian, pilane i 24

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

najmodernija pogona za sušenje drva, a na trećem trafostanica. Na izgradnji će raditi 200 radnika, a rok za dovršetak radova je 18 mjeseci. Sva oprema će biti hrvatska osim one specijalizirane koja se kod nas ne proizvodi. Predstavnici izvođača radova Pekka Kovanen i Artty Laitinen ističu da je to prvi angažman neke ﬁnske tvrtke u Hrvatskoj, ali sigurno ne

SVA OPREMA U ELEKTRANI ĆE BITI HRVATSKA OSIM ONE SPECIJALIZIRANE KOJA SE KOD NAS NE PROIZVODI i posljednji. “Nije i neće biti lako jer je riječ o velikom zahvatu, ali uz brojne stručnjake ovaj opsežan projekt bit će uspješno realiziran. Ovo je vrlo važan projekt za našu tvrtku, a njime se ispunjavaju energetski ciljevi Europske unije i daje podrška lokalnom gospodarstvu”, uvjeren je Pekka Kovanen. Energija iz elektrane bit će isporučivana u elektroenergetski sustav HEP-a, a osim za vlastite pogone, toplinsku energiju koristit će tvornice u industrijskoj zoni i sve gradske ustanove, škole, vrtići, sportske dvorane… I gradonačelnik Grubišnog Polja Zlatko Mađeruh, koji je na netom završenim izborima sa 54,11 posto glasova osvojio treći mandat, ističe sedmogodišnji napor u realizaciji ovog projekta i probleme koji su ga pratile te naglašava jasnu viziju i snagu zbog kojih i u najtežim trenucima nisu pomišljali na odustajanje. “U Grubišnom Polju više ništa neće biti isto, postajemo prvi energetski neovisan grad u Hrvatskoj. To je investicija koja nadilazi lokalnu i regionalnu, a velika je i za državnu razinu. I kad se koncentrira u jednoj maloj sredini, onda za tu zajednicu znači svekoliku promjenu. Ona će bitno utjecati na život u Grubišnom Polju, bit

KTRANE NA BIOMASU

će nukleus cjelokupne gospodarske proizvodnje na koji će se vezati i ostale investicije”, kaže Mađeruh.

ŠUME U SREDIŠTU SIROVINSKE BAZE U Grubišnom Polju već postoji energana snage 3,8 megavata koja električnu i toplinsku energiju proizvodi iz biomase, drvne sječke. Riječ je kogeneracijskom postrojenju tvrtke Energija invest iz Grubišnog Polja sagrađenom prošle godine. Investicija vrijedna 12 milijuna kuna ﬁnancirana je kreditom, a u postrojenju je zaposleno četvero radnika. Osim toga, trenutačno je u izgradnji i vršno skladište plina na eksploatacijskom polju tvrtke Podzemno skladište plina (PSL) koje bi trebalo biti u funkciji 2018. godine. Skladište će biti malenog volumena, ali velikih izlaznih kapaciteta koji će omogućiti pokrivanje vršnih potrošnji i dodatno optimizirati rad postojećeg skladišta plina u Okolima, u Općini Velika Ludina u Sisačkomoslavačkoj županiji. Dnevni kapacitet povlačenja plina iz tog novog skladišta bit će od 70.000 do 100.000 prostornih metara na sat, a radni volumen 25 do 40 milijuna prostornih metara plina.

Izgradnja vršnog skladišta u Grubišnom Polju dio je Plana razvoja sustava skladišta plina u Republici Hrvatskoj, čije su glavne odrednice povećanje kapaciteta, sigurnosti i pouzdanosti rada skladišta u Okolima, uz smanjenje negativnih utjecaja na okoliš, te izgradnja novih skladišnih kapaciteta. Ukupna ulaganja u izgradnju procijenjena su na 250 milijuna kuna.

ELEKTRANA ĆE PROIZVODITI PET MEGAVATA ELEKTRIČNE I 6,5 MEGAVATA TOPLINSKE ENERGIJE “Od 27.000 hektara površine područja našeg grada skoro 50 posto su šume i mi nemamo drugih resursa. Šume su u središtu sirovinske baze i tu smo prednost morali iskoristiti na najbolji mogući način”, kazao je Mađeruh.

Naši uvjeti su bili proizvodnja električne i toplinske energije, ali bez zagađenja prirode. Nakon sedam godina priprema i teškog rada napokon su krenuli radovi na gradnji postrojenja. Emil Bakić, predsjednik Uprave Energostatika

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA ELEKTROENERGETSKO TRŽIŠTE

UZ SADAŠNJU TEHNOLOGIJU TEŠKO DO ENERGETSKE NEOVISNOSTI Za razliku od nekada, kada je bio jedini čimbenik zadužen za sigurnost opskrbe Hrvatske, HEP je danas, iako najveći, samo jedan od takmaca na otvorenom hrvatskom elektroenergetskom tržištu, ističu u toj kompaniji koja je u 2015. ostvarila ukupne prihode od 9,5 milijardi kuna piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

proizvodnji, prijenosu i distribuciji električne energije u 2015. godini poslovalo je 704 poduzetnika. Od toga je, prema podacima iz obrađenih godišnjih ﬁnancijskih izvještaja Financijske agencije (Fina), 44 posto poslovalo s dobiti, a 56 posto s gubitkom. Tvrtke u toj djelatnosti zapošljavale su 11.808 radnika, što je jedan posto više u odnosu na 2014. godinu. Njihov ukupan prihod iznosio je 27 milijardi kuna, a rashodi 23,5 milijardi kuna te je ostvarena neto dobit iznosila tri milijarde kuna, što je povećanje za 0,7 posto. Investicije u novu dugotrajnu imovinu porasle su u 2015. na 3,4 milijarde kuna, u odnosu na 2014. godinu, kada su iznosile 2,4 milijarde kuna.

ZAHVALJUJUĆI ULAGANJIMA U IZGRADNJU INTERKONEKCIJA, HRVATSKA JE NA NAPONSKOJ RAZINI OD 400 KV NAJBOLJE POVEZANA DRŽAVA U EUROPSKOJ UNIJI Prosječna mjesečna neto plaća poduzetnika čija je pretežita djelatnost proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije (NKD 35.1), u 2015. iznosila je 7445 kuna, što je za 3,2 posto više u odnosu na plaću obračunatu u 2014. godini (7212 kuna) i 48,3 posto više u odnosu 18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

na prosječnu mjesečnu neto plaću zaposlenih kod poduzetnika u Hrvatskoj (5019 kuna). Analiza po oblicima vlasništva u toj djelatnosti pokazuje kako je u privatnom sektoru poslovalo 688 poduzetnika ili 97,7 posto od ukupnog broja. U državnom sektoru poslovalo je 12 poduzetnika koji su zapošljavali 94,5 posto radnika, ostvarili 83,9 posto ukupnih prihoda, 81,7 posto ukupnih rashoda i 99,5 posto neto dobiti svih poduzetnika u proizvodnji, prijenosu i distribuciji električne energije.

IZAZOVNA VREMENA U mješovitom vlasništvu poslovala su četiri poduzetnika – Bioenergija, Luka Ploče Energija, Hidro-Watt i Končar-Obnovljivi izvori. Poduzetnici u državnom vlasništvu ostvarili su neto dobit od tri milijarde kuna, a u privatnom vlasništvu 19,1 milijun kuna, dok su poduzetnici u mješovitom vlasništvu iskazali neto gubitak od 4,1 milijun kuna. No unatoč tome ti su poduzetnici obračunali su najveću prosječnu mjesečnu neto plaću - od 8899 kuna ili 17,1 posto više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika u državnom sektoru (7599 kuna). Podaci o ﬁnancijskim rezultatima top 10 poduzetnika prema ukupnom prihodu u djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije potvrđuju veliku koncentraciju rezultata na mali broj poduzetnika. Najveće ukupne prihode ostvarilo je društvo HEP iz Zagreba, u iznosu od 9,5 milijardi kuna, sa 431 zaposlenim, 1,7 milijardi kuna dobiti razdoblja, 2,4 milijarde kuna uvoza te prihodom od izvoza u iznosu od 733,6 milijuna kuna.

Prvih 10 poduzetnika ostvarilo je 24,8 milijardi kuna ukupnih prihoda (udio 91,8 posto) i zapošljavali su 94,3 posto od ukupnog broja zaposlenih u toj djelatnosti. Članice HEP Grupe čija je pretežita djelatnost proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije imaju veliki udio u rezultatima. Osim HEP-a, svakako valja istaknuti kompanije GEN-I Zagreb i RWE Energija koje su značajni igrači na elektroenergetskom tržištu u nas. Na žalost, od njih nismo uspjeli dobiti odgovore na upit o tržišnim kretanjima i ocjeni poslovanja. U HEP-u pak ističu kako je Grupa s vrijednošću imovine u 2015. od oko 38 milijardi kuna, poslovnim prihodima od 14,5 milijardi kuna i dobiti od dvije milijarde kuna te s oko 2,5 milijardi kuna ulaganja godišnje jedna od najznačajnijih kompanija u Hrvatskoj i snažan pokretač ukupne ekonomske aktivnosti. “HEP se dokazao kao uspješna i stabilna kompanija sa strateškim planom ulaganja te mogućnostima rasta i širenja poslovanja u vremenima koja su vrlo izazovna za energetski sektor u cijeloj Europi”, kažu u HEP-u.

UGRADNJA PAMETNIH BROJILA HEP Grupa je, naglašavaju u toj kompaniji, i u 2016. godini u potpunosti ispunila svoju

Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u odjeljku 35 i skupini djelatnosti 35.1 – Proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije u 2015. godini (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Opis

Odjeljak djelatnosti 35 - Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 2014.

Broj poduzetnika Broj dobitaša Broj gubitaša

314

2015.

Skupina djelatnosti 35.1 - Proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije

Index

796

377

120,1

2014.

255

2015.

Index

704

310

121,6

407

419

102,9

379

394

104,0

Broj zaposlenih

14.550

14.641

100,6

11.693

11.808

101,0

Ukupni prihodi

36.723.633

36.294.044

98,8

28.689.005

26.983.881

94,1

Ukupni rashodi

33.074.410

32.324.289

97,7

25.095.698

23.478.993

93,6

Dobit prije oporezivanja

4.003.936

4.207.653

105,1

3.725.477

3.666.636

98,4

354.712

237.898

67,1

132.169

161.748

122,4

Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit

650.004

601.799

92,6

606.553

497.028

81,9

Dobit razdoblja

3.343.895

3.603.444

107,8

3.109.822

3.167.198

101,8

Gubitak razdoblja

344.676

235.487

68,3

123.067

159.337

129,5

2.999.220

3.367.956

112,3

2.986.755

3.007.860

100,7

7.045

7.294

103,5

7.212

7.445

103,2

Izvoz

2.235.692

3.440.233

153,9

2.181.608

2.239.542

102,7

Uvoz

4.072.063

5.288.947

129,9

3.906.448

4.993.409

127,8

Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz)

-1.836.371

-1.848.714

100,7

-1.724.840

-2.753.867

159,7

Investicije u novu dugotrajnu imovinu

2.676.082

3.674.360

137,3

2.407.895

3.406.768

141,5

Konsolidirani financijski rezultat – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2015. godinu

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA Top 10 poduzetnika prema ukupnom prihodu u 2015. godini u skupini djelatnosti 35.1 – (iznosi u tisućama kuna) Proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije Rang 2015.

Naziv poduzetnika

Oblik vlasništva

Ukupan prihod

Dobit ili gubitak razdoblja

Uvoz

Državno

9.529.315

1.739.787

2.405.619

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.

HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o.

Državno

7.018.390

725.199

HEP-Proizvodnja d.o.o.

Državno

3.304.741

337.110

19.877

Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o.

Državno

1.639.313

189.690

GEN-I ZAGREB d.o.o.

Privatno

949.332

1.015

869.118

TE PLOMIN d.o.o.

Državno

658.767

3.357

453.970

HSE ADRIA d.o.o.

Privatno

531.130

2.221

524.505

RWE ENERGIJA d.o.o.

Privatno

429.473

-19.801

HEP OPSKRBA d.o.o.

Državno

354.987

1.173

10.

VESTAS CENTRAL EUROPE-ZAGREB d.o.o.

Privatno

344.976

-84,09

278.056

Ukupno top 10

24.760.425

2.979.667

4.551.147

Ukupno svi poduzetnici skupine 35.1

26.983.881

3.007.860

4.993.409

91,8%

99,1%

91,1%

Udjel top 10 poduzetnika u skupini 35.1 Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2015. godinu

704

poduzetnika poslovalo u proizvodnji, prijenosu i distribuciji električne energije u 2015.

27 mlrd kn njihov ukupan prihod te godine

11.808 radnika bilo zaposleno u toj djelatnosti

misiju sigurne, kvalitetne i pouzdane opskrbe energijom kupaca te je treću godinu za redom ostvaren iznimno dobar poslovni rezultat. Tržišni udjel u Hrvatskoj stabiliziran je na 85 posto, a na slovenskom je tržištu ostvaren daljnji iskorak u opskrbi velikih kupaca te je u 2017. godinu u segmentu prodaje poslovnim kupcima ušao s udjelom od 12,5 posto. “Ujedno su se nastavile aktivnosti na širenju poslovanja u čitavoj regiji gdje je HEP počeo opskrbljivati i prve kupce u Srbiji te u Bosni i Hercegovini”, napominju u nacionalnoj energetskoj tvrtki. Prednosti hrvatskog elektroenergetskog sustava su, smatraju u HEP-u, cjenovno prihvatljiv energetski miks s prosječno velikom količinom vlastite energije dobivenom iz obnovljivih izvora (prije svega iz hidroelektrana) te dobra povezanost preko interkonekcija sa susjednim državama. “S druge strane, među nedostatke ulazi veliki udjel kapaciteta u hidroelektranama čija proizvodnja na godišnjoj razini ovisi o hidrološkim prilikama te činjenica da se jedan dio termoelektrana nalazi na kraju svog radnog vijeka i treba ga zamijeniti novim visokoučinkovitim proizvodnim jedinicama”, ističu u HEP-u. Zahvaljujući ulaganjima u izgradnju interkonekcija, Hrvatska je na naponskoj razini od 400 kilovolta najbolje povezana država u Europskoj uniji. “Distribucijska se mreža kvalitetno obnavlja, te su u tijeku projekti poput intenzivnije implementacije ugradnje pametnih brojila te sustavnog povezivanja elemenata u buduće pametne mreže. Važno je još jednom napomenuti kako u usporedbi s ostalim zemljama Europske unije Hrvatska ima dobru

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

elektroenergetsku diverziﬁkaciju, u koju ulaze hidroenergija, nuklearna energija, plin, ugljen te obnovljivi izvori energije, koji pak imaju svoje granice uklapanja u elektroenergetski sustav. Za njihovo daljnje širenje treba regulirati način podmirenja troškova energije uravnoteženja i rezerve u sustavu i druge elemente”, tvrde u HEP-u.

U MJEŠOVITOM VLASNIŠTVU SU BIOENERGIJA, LUKA PLOČE ENERGIJA, HIDRO-WATT I KONČAR-OBNOVLJIVI IZVORI Hrvatsko gospodarstvo u manjoj ili većoj mjeri može sudjelovati u razvoju i izgradnji novih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, kao što su hidroelektrane, vjetroagregati i fotonaponske elektrane, zatim u projektiranju pametnih mreža, proizvodnji naprednih brojila i razvoju softverskih rješenja, što sve može multiplicirati makroekonomske učinke za ukupno gospodarstvo države. “Za stvaranje poticajnijeg okruženja za razvoj i angažman tog dijela domaćeg industrijskog i razvojno-istraživačkog sektora trebalo bi, između

HEP

Tržišni i okolišno održivi projekti Fokus kapitalnih ulaganja u proizvodne objekte HEP-a je usmjeren na projekt revitalizacije hidroelektrana, ulaganje u pripremu izgradnje hidroenergetskog sustava Senj 2/Kosinj, hidroelektrane Podsused, dovršetak izgradnje kogeneracijskih elektrana na šumsku biomasu u Sisku i Osijeku, kao i na ulaganju u termoelektranu Plomin, zamjenske kogeneracijske proizvodne objekte na lokacijama EL-TO Zagreb i TE-TO Osijek te obnovljive izvore energije. “Što se tiče ostalih energetskih objekta, pozdravljamo svaki tržišno i okolišno održiv projekt koji će Hrvatskoj osigurati novu proizvodnju energije na vlastitom području odnosno dodatne dobavne pravce za opskrbu energentima, prije svega plinom”, kažu u HEP-u.

ostalog, prilagoditi i određena zakonska rješenja, posebice u sferi javne nabave”, kažu.

KLIMATSKO-ENERGETSKI CILJEVI S obzirom na nedostatna vlastita nalazišta plina i nafte te nedostatak ugljena, uz postojeće tehnologije teško je očekivati ostvarivanje energetske neovisnosti Republike Hrvatske u bližoj i daljoj budućnosti. “Za razliku od nekada, kada je bio jedini čimbenik zadužen za sigurnost opskrbe Hrvatske, HEP je danas, iako najveći, samo jedan od takmaca na otvorenom hrvatskom elektroenergetskom tržištu”, ističu u toj kompaniji. Usprkos tome što se HEP Grupa nalazi u relativno povoljnom startnom položaju zbog niskog udjela speciﬁčnih emisija računajući i Nuklearnu elektranu Krško, oko 70 posto električne energije proizvodi bez emisija ugljičnog dioksida, a sve zahtjevniji dugoročni klimatsko-energetski ciljevi utjecat će na poslovanje i poslovne odluke HEP-a. “Naglasak će i dalje biti na hidroelektranama, ali sve više i na ostalim obnovljivim izvorima energije, s ciljem podizanja udjela OIE u proizvodnji

hidroelektrana na Savi

hidroenergetski sustav Senj/Kosinj

vizualizacija BE-TO Osijek

električne energije u portfelju HEP Grupe iznad 50 posto do 2030. godine. S druge strane, s ciljem zadržavanja ﬂeksibilnog i održivog proizvodnog portfelja potrebno je održavati na

OSIM HEP-a, GEN-I ZAGREB I RWE ENERGIJA SU ZNAČAJNI IGRAČI NA ELEKTROENERGETSKOM TRŽIŠTU U NAS visokom okolišnom i tehnološkom standardu postojeće HEP-ove termoelektrane na kameni ugljen i plin. Na taj način HEP će dati svoj doprinos hrvatskoj energetskoj stabilnosti i sigurnosti, a provedbom energetske obnove i povećanjem učinkovitosti elektroenergetskog sustava, primjerice, izgradnjom pametnih mreža, stabilnost i sigurnost sustava bit će moguće održati i u budućnosti”, zaključuju u Hrvatskoj elektroprivredi.

Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika skupine djelatnosti 35.1 – Proizvodnja, (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) prijenos i distribucija električne energije po oblicima vlasništva Naziv

Ukupno sva vlasništva 2015.

Broj poduzetnika Broj zaposlenih

Državno

Index

2015.

Privatno Index

2015.

Mješovito Index

2015.

Index

704

688

11.808

101,0

11.153

99,2

646

145,8

100,0

Ukupni prihodi

26.983.881

94,1

22.645.085

90,3

4.306.568

120,3

32.229

124,6

Ukupni rashodi

23.478.993

93,6

19.175.011

89,3

4.267.642

118,7

36.340

103,6

3.007.860

100,7

2.992.944

99,3

19.066

-4.150

44,2

Dobit ili gubitak razdoblja

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2015. godinu

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO AKCIJA KUPUJMO HRVATSKO U SPLITU

HRVATSKA - ZEMLJA KVALITETNIH PROIZVODA Potpora našim proizvođačima je potrebnija danas više nego ikada. Hrvatski proiz zadržavanje, ali i stvaranje pretpostavki za otvaranje novih radnih mjesta, istak započela u Splitu. “Hrvatski proizvodi preplavili su splitsku rivu, što je dokaz da je ovogodišnja akcija uspjela. Dvadeset godina govorimo koliko je važno kupovati hrvatske proizvode te isticati hrvatsku kvalitetu. Potpora našim proizvođačima je potrebnija danas više nego ikada. Hrvatski proizvođači stvaraju kvalitetan proizvod te omogućuju zadržavanje postojećih ali i stvaranje pretpostavki za otvaranje novih radnih mjesta. Želimo da asocijacija na Hrvatsku - osim lijepa - bude i zemlja s kvalitetnim proizvodima. Tome mogu pridonijeti građani kojima bi kupovanje domaćih proizvoda tre-

Prema rezultatima posljednjeg istraživanja 78 posto građana vodi računa o tome da kupuje hrvatske proizvode, dok je njih 86 posto spremno izdvojiti više kuna za kvalitetan domaći proizvod. Luka Burilović, predsjednik HGK

rvatska gospodarska komora i ove je godine nastavila s nacionalnom akcijom Kupujmo hrvatsko koja ove godine bilježi svoju 20. obljetnicu. Proteklog je tjedna prva ovogodišnja akcija održana na splitskoj Rivi, na kojoj je svoje proizvode predstavilo, izložilo i prodavalo gotovo 130 izlagača iz različitih sektora, od kojih su neki nositelji znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta. Projektom vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda znakovima kvalitete promoviraju se kvalitetni domaći proizvodi. Ovu 20. obljetnicu akcije Hrvatske gospodarske komore obilježio je bogat zabavni i kulturno-umjetnički program.

KUPNJA DOMAĆIH PROZVODA KAO STIL ŽIVOTA Pozdravljajući uzvanike, a pogotovo gospodarstvenike, građane i goste Splita Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, izrazio je zadovoljstvo činjenicom što je ovogodišnja akcija Kupujmo hrvatsko

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

OVE GODINE AKCIJA KUPUJMO HRVATSKO OBILJEŽAVA SVOJU 20. OBLJETNICU bao biti stil života i to 365 dana u godini”, istaknuo je Burilović. Predsjednik HGK je posebice naglasio kako su poticanje očuvanja radnih mjesta, poticanje domaće proizvodnje i zadržavanja mladih u Hrvatskoj najveći iskaz domoljublja. “U 20 godina napravljen je veliki iskorak u osvještavanju naših građana o važnosti kupnje domaćih proizvoda. Prema rezultatima posljednjeg istraživanja 78 posto građana vodi računa o tome da kupuje hrvatske proizvode, dok je njih 86 posto spremno izdvojiti više kuna za kvalitetan domaći proizvod”, dodao je Burilović.

vođači stvaraju kvalitetan proizvod te omogućuju nuo je Luka Burilović piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr TURISTI ZNAJU ZA HRVATSKE PROIZVODE

Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji bilježimo povećanje od oko 30 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pred nama je sjajna turistička sezona, a da bi se ona zaokružila naši proizvodi se trebaju približiti turistima koji su već prepoznali kvalitetu hrvatskih proizvoda”, dodao je Cappelli. Župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja istaknuo je da izdvajanje 10 kuna za kupnju domaćih proizvoda znači za 15 milijardi kuna dodatnog ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Andro Krstulović Opara, izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, ocijenio je pak da su najvažniji ljudi koji stoje iza hrvatskog proizvoda, a time i hrvatskoga gospodarstva.

Ministar turizma Gari Cappelli ustvrdio je pak da strani gosti jako dobro znaju za hrvatske proizvode. “Prije nekoliko dana imali smo zajedničku akciju prezentiranja hrvatskih proizvoda na najljepšoj tržnici Europe u Budimpešti. Tom je prilkom čak 15.000 ljudi imalo prigodu već prvoga dana kušati hrvatske proizvode. Zato je pogrešno govoriti kako naši proizvodi nisu konkurentni. Prava je istina da su naši proizvodi visokokvalitetni i siguran sam da ćemo tu kvalitetu predstaviti i približiti kako domaćim tako i stranim gostima”, kazao je Capelli ocijenivši kako su dosadašnji turistički rezultati sjajni. “U

Naši su proizvodi visokokvalitetni i siguran sam da ćemo tu kvalitetu približiti kako domaćim, tako i stranim gostima. Gari Capelli, ministar turizma

RIJEČ SUDIONIKA

Hvalevrijedna akcija Na splitskoj Rivi svoje proizvode izložilo je oko 130 proizvođača. Neki od njih - poput Branka Bočine, vlasnika tvrtke Juta spiza iz Kaštela - prvi put sudjeluju u akciji Kupujmo hrvatsko. “Ovo sigurno nije jedini put jer ćemo nastaviti izlagati u ovoj akciji. Pogotovo nam je važno nastupiti u Zagrebu u ovoj hvalevrijednoj akciji”, istaknuo je Bočina dodajući kako svi sastojci u njihovih 12 proizvoda dolaze s područja Kaštela. Klaudija Krstičević, vlasnica istoimenog OPG-a iz mjesta Krvavac u dolini Neretve, također je prvi put na ovoj manifestaciji. “Proizvodimo razne sokove i namaze na bazi agruma. Već tri godine ekološki uz-

gajamo mandarine od kojih radimo prirodne sokove bez dodataka, arancine i namaze. Akcija Kupujmo hrvatsko, nam je velika prigoda da se predstavimo te da građani i turisti upoznaju naše proizvode”, naglasila je Klaudija Krstičević. Vladimir Tomaić, vlasnik obiteljske tvrtke Tomaić commerce iz Otočca, redoviti je sudionik akcije Kupujmo hrvatsko. “Akcija promovira domaće proizvode, a osim toga nama omogućuje direktan kontakt s kupcima. Osluškujemo što kupci najviše traže i prilagođavamo se njihovim zahtjevima. Ova akcija je svakako polučila rezultat”, smatra Tomaić.

Branko Bočina, Juta spiza

Klaudija Krstičević

Vladimir Tomaić

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

S MARKOVA TRGA VLADINA ODLUKA O TVRTKAMA OD STATEŠKOG I POSEB

U PRORAČUN 60 POSTO LANJSKE NETO DOBITI Ove godine očekujemo uplatu od oko 1,2 milijarde kuna, čemu bi najveći dio uplata trebao biti od dobiti HEP-a, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr Dubrovnik, Split, Pula, Zadar, Zagreb, Osijek i Rijeka te Zračno pristanište Mali Lošinj, ali i Središnje klirinško depozitarno društvo, HŽ Infrastruktura, Hrvatska poštanska banka i Jadrolinija. “HPB je lani ostvario povijesno najvišu dobit, a ove je godine izuzet jer mu predstoji dokapitalizacija, dok su zračne luke izuzete zbog investicijskih zahvata. Plinacro je, ‘skinut’ s popisa izuzetaka na kojem je bio lani jer su lani imali investicije, a ove godine nemaju pa nema više potrebe da budu izuzeti”, rekao je Marić.

DRŽAVNA BLAGAJNA LANI SE DOBRO PUNILA Vlada je prihvatila godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna za 2016., u kojem je vidljivo da su prihodi lani u odnosu na godinu prije porasli za 6,5 posto, na 116,8 milijardi

116,8 mlrd kn prihodi državnog proračuna u 2016.

120,2 mlrd kn lanjski proračunski rashodi

a prošlotjednoj sjednici Vlada je donijela odluku da većina tvrtki od strateškog i posebnog značaja za Republiku Hrvatsku u državni proračun mroa uplatiti 60 posto svoje neto dobiti ostvarene u 2016. godini. Iznimka je tvrtka Agencija Alan, koja je između ostalog zadužena za uvoz i izvoz naoružanja i vojne opreme za potrebe hrvatske vojske i policije. Ona u proračun mora uplatiti 100 posto svoje lanjske neto dobiti. “Očekujemo da će izvještaji s glavnih skupština tvrtki koje moraju implementirati ovu odluku biti završeni do 30. lipnja, a ove godine očekujemo uplatu od oko 1,2 milijarde kuna, pri čemu bi najveći dio uplata trebao biti od dobiti HEP-a”, pojasnio je nakon sjednice Vlade ministar ﬁnancija Zdravko Marić te istaknuo kako su od ove odluke izuzete Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, zatim zračne luke

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

HPB JE IZUZET JER MU PREDSTOJI DOKAPITALIZACIJA, DOK SU ZRAČNE LUKE IZUZETE ZBOG INVESTICIJSKIH ZAHVATA, ISTIČE MARIĆ kuna, dok su rashodi rasli za 1,6 posto, na 120,2 milijarde kuna pri čemu su rashodi iz tzv. općih izvora, odnosno oni koji utječu na deﬁcit, smanjeni za 830 milijuna kuna. “Najveći udio u

NOG ZNAČAJA

ukupnim prihodima lani imali su porezni prihodi koji su rasli za 5,4 posto, a ostvareni su u iznosu od 71,7 milijardi kuna. Rasle su gotovo sve kategorije poreznih prihoda, posebno porez na dobit, za 15 posto”, rekao je Marić naglašavajući kako su rasli prihodi od pomoći, a koje gotovo 95 posto čine EU fondovi i koji su ostvarili međugodišnji rast od 57,2 posto.

MOŽEMO REĆI DA JE 2016. GODINE OSTVAREN POVIJESNO NAJNIŽI DEFICIT OPĆE DRŽAVE, OCIJENIO JE MINISTAR FINANCIJA “Kada se zbroje državni proračun, izvanproračunski korisnici i lokalne jedinice, možemo reći da je 2016. godine ostvaren povijesno najniži deﬁcit opće države od 0,8 posto BDP-a, odnosno 2,8 milijardi kuna”, rekao je ministar ﬁnancija te još jednom iskoristio prigodu da se pohvali smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u, za oko 505 milijuna kuna, na 84,2 posto BDP-a, što je 2,5 postotnih bodova manje nego krajem 2015. godine.

VIŠE TRIJAŽE, MANJA NAKNADA Usvajanjem Uredbe o gospodarenju otpadom naplata odvoza otpada po količini postaje obveznom za sve jedinice lokalne samouprave, a uvodi se i poticajna naknada za odvojeno

STRATEGIJA e-HRVATSKA 2020.

Ulaganje od 2,6 milijardi kuna Vlada je donijela i Strategiju e-Hrvatska 2020. s akcijskim planom za njezinu provedbu, koja je uvjet za korištenje sredstava iz strukturnih fondova Europske unije za razdoblje do 2020. godine. Njome se želi osigurati povezivanje informacijskih sustava tijela javne uprave iz svih sektora, kako bi se građanima pružio što veći broj kompleksnih e-usluga. U proračunskom razdoblju za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. predviđena su sredstva za provedbu u iznosu od 1,9 milijardi kuna, od čega bi najviše, 1,3 milijarde kuna, trebalo doći iz Europskih fondova, a 600 milijuna kuna iz nacionalnih sredstava. Do 2020. godine akcijskim je planom predviđeno provođenje oko 150 projekata ukupne vrijednih 2,6 milijardi kuna, od čega bi se 1,8 milijardi kuna trebalo financirati sredstvima Europske unije.

skupljanje otpada. Uredba je jedan od ex ante uvjeta za korištenje sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za razdoblje 2014.-2020., gdje je 475 milijuna eura predviđeno za ﬁnanciranje u tom sektoru. Poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada za ovu i iduću godinu iznosit će 100 kuna po toni, a u idućim godinama će rasti, pa će tako za 2019. i 2020. biti 150 kuna po toni, a za 2021. i 2022. 200 kuna po toni otpada. “Poruka Uredbe jest manje trijaže, veća naknada; više trijaže, manja naknada”, kazao je premijer Andrej Plenković. Vlada je donijela i odluku o implementaciji Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od 2017. do 2022., kojom se dodatno razrađuju potrebne aktivnosti i rokovi za realizaciju mjera iz plana.

830 0 mil kn smanjeni rashodi iz tzv. općih izvora u prošloj godini

VLADA PODRŽALA ZAKONSKO RJEŠNJE O RBA ZADRUGAMA

Utvrđivanje ništetnosti ugovora koje su sklapali neovlašteni vjerovnici

Marin Škibola Vlada je sa 11 amandmana podržala Prijedlog zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenim u Republici Hrvatskoj, odnosno tzv. zakon o

RBA zadrugama što ga je predložio neovisni saborski zastupnik Marin Škibola. Tim zakonskim rješenjem regulira se pitanje svih regionalnih kreditnih zadruga koje nisu imale dopuštenje Hrvatske narodne banke i ostalih nadležnih institucija za rad i kreditiranje hrvatskih građana. Amandmanima se proširuje područje primjene zakona i na druge pravne poslove s neovlaštenim vjerovnicima, preciznije određuju pojmovi neovlaštenih vjerovnika s međunarodnim obilježjima, kao i dužnika te ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima. Predlaže

se i popisivanje posljedica ništetnosti prema Zakonu o obveznim odnosima. “Vlada podržava donošenje zakona kojim bi se utvrdila ništetnost ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Hrvatskoj, a koje su sklapali neovlašteni vjerovnici, odnosno vjerovnika koji su se u Hrvatskoj nezakonito bavili kreditiranjem i koji za takvu djelatnost nisu imali potrebna odobrenja nadležnih tijela, niti su u Hrvatskoj imali sjedište, podružnicu ili poslovnicu”, rekao je državni tajnik Ministarstva pravosuđa Kristijan Turkalj.

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO STANJE U AGROKORU

NEMA PRODULJENJA ROKA PROMEMORIJE Do 31. svibnja dobavljači, odnosno vjerovnici Agrokora i s njime povezanih društava trebaju bilateralno urediti svoje odnose s kreditnim institucijama i faktoring društvima, kako bi se riješilo pitanje prijave tražbine piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

OČEKUJEM OD BANAKA DA REGRESNU NAPLATU MJENICA NE RADE PRISILNO, ISTAKNULA JE MARTINA DALIĆ

redstavnici Koordinacije dobavljača Agrokora te banaka i faktoring društava, potpisnika promemorije o mjenicama Agrokora, na sastanku održanom prošli petak ostali su pri svojem ranijem stajalištu kad je o promemoriji riječ. “Pozivaju se dobavljači, odnosno vjerovnici društva Agrokor i povezanih društava da do 31. svibnja bilateralno urede svoje odnose s kreditnim institucijama i faktoring društvima, kako bi se riješilo pitanje prijave tražbine te da namire potraživanja koja su ostala nepodmirena uslijed otvaranja postupka izvanredne uprave”, navodi se u priopćenju Agrokora u kojem se također ističe da će “faktoring društva i banke kao vjerovnici, s jedne strane, te dobavljači, s druge strane, koji su pristupili promemoriji, nastaviti surađivati u rješavanju problema dobavljača u

Ante Ramljak i Marica Vidaković 26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

cilju ublažavanja negativnih posljedica ove situacije”.

RAMLJAK UMIRUJE DOBAVLJAČE Upravo je situaciju s dobavljačima izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak morao prošli tjedan smirivati. Naime, najveći dobavljači Agrokora bili su zaprijetili obustavom isporuka roba. Jedan od njihovih pet zahtjeva, prema samom koncernu ali i prema ﬁnancijskim institucijama, bilo je prolongiranje datuma važenja promemorije sklopljene između dobavljača i ﬁnancijskih institucija, tj. da se on pomakne do dana prijave tražbina do 9. lipnja, odnosno do 20. lipnja ove godine “Mislim da se sva pitanja i svi problemi ne mogu riješiti na jednom sastanku, ali na većinu tih točaka smo pokušali dati odgovore koji bi umirili dionike ovog postupka”, rekao je diplomatski Ramljak nakon sastanka s predstavnicima Kordinacije proizvođača i dobavljača Agrokora. Dodao je da će se “pitanje izjednačavanja svih vrsta mjenica rješavati kada dođu sve tražbine”, ali da o tome imaju zajednički stav. “Teza koja se provlači u zadnje vrijeme kroz medije jest ta da dobavljači žele da netko drugi plati njihov dug. To nije točno. Mi smo svi poslovno sposobni da razumijemo što znači regresno pravo i svjesni smo da to mi moramo platiti. Ovdje je riječ o nečem potpuno drugom. Naime, dobavljači traže da banke u istoj mjeri snose dio troška koji će nastati pri nagodbi ako dođe do otpisa, odnosno diskonta. Dobavljači traže da se taj budući trošak otpisa snosi polapola, a ne da sve padne na nas dobavljače. Netko je rekao kako tražimo da se naš dug prenese na porezne obveznike. Energično u ime dobavljača kažem: ne, mi to ne tražimo”, naglasila je Marica Vidaković, prokuristica Kraša, koja je zastupala dobavljačku stranu. Napomenula je i kako su od Ramljaka čuli o nizu aktivnosti koje

se poduzimaju za stabilizaciju Agrokora, odnosno za dobivanje novog kredita.

U POTRAZI ZA FER MODELOM Raiffeisenbank i Raiffeisen Factoring pak u svojem priopćenju ističu da nema potrebe za produženjem roka deﬁniranog promemorijom te navode kako su od samoga početka fokusirani na pronalaženje zajedničkoga modela rješenja regresnih prava kojemu su pristupali individualno za svakoga pojedinog dobavljača. “Od trenutka kada je aktivirana izvanredna uprava Agrokora, uporno smo i višekratno pozivali dobavljače na dogovor. Rezultat naših poziva na dogovor i zajedničko rješenje je da smo za veliku većinu dobavljača dogovorili rješenja koja su ostvariva u vrlo kratkom roku, dok je za manji dio nalaženje adekvatnoga rješenja složenije i pregovori su i dalje u tijeku, te su sve uključene strane upoznate s mogućnostima. Međutim, manji broj dobavljača i dalje ustraje na zahtjevima za koje smo višekratno utvrdili da su nerealni i neprihvatljivi”, kažu u RBA i RF-u naglašavajući kako je izravan dogovor svakog pojedinog dobavljača i vjerovnika jedini ispravan put u traženju provedivog individualnog rješenja u roku koji je deﬁniran promemorijom.

DOBAVLJAČI TRAŽE DA BANKE U ISTOJ MJERI SNOSE DIO TROŠKA KOJI ĆE NASTATI PRI NAGODBI AKO DOĐE DO OTPISA, KAŽE MARICA VIDAKOVIĆ S predstavnicima dobavljača i proizvođača sastala se i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić koja je izjavila kako očekuje od banaka da regresnu naplatu mjenica ne rade prisilno. “Dugovi koji su stvoreni u koncernu Agrokor su dugovi koncerna Agrokor. To je temeljna poruka koju smo ponavljali i do sada i koju bih željela uputiti i s ovoga sastanka. To znači da Vlada upućuje sve sudionike, što se odnosi i na sam koncern Agrokor, i na banke i na dobavljače, da ulože napor kako bi se našao fer i korektan način i model kojim će se osigurati da se provede načelo da dugovi pripadaju onome tko ih je stvorio, a to je Agrokor”, rekla je Martina Dalić nakon tog sastanka.

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Ramljak traži pobijanje aneksa ugovora trojice članova bivše uprave Agrokora Izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak podnio je Trgovačkom sudu u Zagrebu tužbene zahtjeve za pobijanje aneksa ugovora o radu trojice članova bivše uprave koncerna Agrokor, Ivice i Ante Todorića te Ivana Crnjca, zbog potencijalnog štetnog utjecaja tih aneksa na buduće poslovanje kompanije, priopćeno je prošlog tjedna iz koncerna. Sporni aneks broj 5 ugovora o radu trojice menadžera potpisan je 10 dana prije otvaranja procesa izvanredne uprave u Agrokoru, odnosno 31. ožujka ove godine, a njime je ugovoreno da će Agrokor snositi svu štetu koja bi bivšim članovima uprave mogla nastati zbog eventualnih sudskih, upravnih, arbitražnih i drugih postupaka usmjerenih prema njima zbog radnji i/ili propuštanja koje su oni kao menadžeri činili u svojstvu članova uprave Agrokora, pojašnjava se u priopćenju. Uz to, prema aneksu bi Agrokor trebao snositi i sve troškove zastupanja bivših članova uprave, pod čime se podrazumijevaju troškovi odvjetnika, pravne zaštite i stručnih savjetnika, kao i putni i drugi troškovi koji bi nastali u vezi s takvim postupcima, sve dok se pravomoćnom odlukom ne utvrdi jesu li postupali protivno obvezi o načinu vođenja poslova, i to bez obzira na činjenicu i način prestanka važenja ugovora o radu.

RAMLJAK U SARAJEVU

Umjesto Konzuma vraća se Mercator Iako još uvijek nema službenih izjava o tome kako bi trebalo teći restrukturiranje Agrokora, neke se naznake mogu iščitati, barem kad je riječ o poslovanju u regiji. Naime, izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak je, nakon posjeta Sarajevu i sastanka s predstavnicima državnih i entitetskih vlasti u BiH, rekao kako će kao dio plana za restrukturiranje poslovanja koncerna na području BiH biti vraćen brend Mercator. Prema njegovim riječima, trgovački lanci Konzum i Velpro nisu ostvarivali zadovoljavajuće rezultate, pa je odlučeno da se kroz postupak restrukturiranja trgovačko poslovanje ubuduće odvija pod znakom Mercatora. “Ponovno će se vratiti brend Mercator koji će preuzeti dobavljače i sve zaposlenike te će tako restrukturirati dospjele obveze”, rekao je Ramljak pojasnivši kako taj potez nije formalno odobren jer ga Mercator i Konzum trebaju predstaviti svojim upravama koje onda trebaju dati konačnu suglasnost. Inače, Agrokorove tvrtke u BiH zapošljavaju gotovo 5300 radnika, od kojih oko 4600 u Konzumu. Procjenjuje se da Agrokorove tvrtke u BiH dobavljačima s područja Federacije BiH, gdje obavljaju 80 posto svojih poslovnih aktivnosti u toj zemlji, duguju oko 66 milijuna eura, dok vlasti Republike Srpske tvrde kako dugovi dobavljačima iz tog entiteta iznose oko 2,8 milijuna eura.

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

AKTUALNO HRVATSKA UDRUGA POSLOVNIH ŽENA KRUG

ŽENE IMAJU SVE VEĆU ULOGU Za menadžericu godine izabrana je Slavica Grkeš, Ljiljana Vukšić za socijalnu poduzetnicu godine, a Milena Mičić ovjenčana je nagradom za poduzetnicu godine piše Miro Soldić soldic@privredni.hr žene kod nas imaju sve veću ulogu. “Borba s predrasudama i potplaćenošću je svakodnevni izazov. Stvari idu nabolje i to nudi optimizam, iako ne možemo biti zadovoljni brzinom kojom se odvijaju. Rodna ravnopravnost u poduzetničkom svijetu i dalje kaska, stoga je ženama koje se ohrabre zakoračiti u svijet poduzetništva potrebna pomoć svih dijelova društva, uključujući institucije”, istaknula je Mirjana Čagalj. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić kazala je kako žene u poduzetništvu u Hrvatskoj zauzimaju značajno mjesto ne samo u smislu brojnosti, nego i u smislu izazova s kojima se suočavaju i vrijednosti kompanija kojima upravljaju. “Žene ostvaruju 85 posto potrošačkih odluka i tako kontroliraju dvadesetak

Žene se trebaju odlučivati na poduzetništvo kako bi samostalnošću i suočavanjem s izazovima potvrdile svoju vrijednost. To je jedini sigurni put za osiguravanje onoga što svi želimo, a to je jednakost spolova u društvu. Martina Dalić, potpredsjednica Vlade

ovodom Svjetskog dana poduzetnica u prostorijama Hrvatske gospodarske komore prošli je tjedan održana svečanost uručenja nagrada za poduzetnicu godine, menadžericu godine i poduzetnicu godine u socijalnom poduzetništvu prema izboru Hrvatske udruge poslovnih žena Krug. Za menadžericu godine izabrana je Slavica Grkeš iz dubrovačke tvrtke Dominium Travel, profesorica Ljiljana Vukšić iz Dječjeg vrtića Mali istraživač odabrana je za socijalnu poduzetnicu godine, a Milena Mičić iz Aquariuma Pula ovjenčana je nagradom za poduzetnicu godine. “Sreli smo se da slavimo hrabrost ovih triju mladih žena koje su svojom upornošću, željom i voljom uspjele nadvladati sve prepreke na putu. Nadam se da ćemo ovim putem poslati i drugim ženama poruku da se može”, istaknula je predsjednica udruge Krug Gordana Restović.

STVARI IDU NABOLJE Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK, naglasila je da položaj žena najbolje ilustrira koliko je neko društvo razvijeno, a kako je Hrvatskoj na čelu predsjednica, možemo ustvrditi da

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

RODNA RAVNOPRAVNOST U PODUZETNIČKOM SVIJETU I DALJE KASKA, SMATRA MIRJANA ČAGALJ trilijuna dolara svjetske potrošnje. Ta statistika odražava narodnu izreku po kojoj žene drže tri kuta u kući. No nažalost, statistika ima i drugu stranu, a to je da žene ostvaruju samo 10 posto ukupnog svjetskog prihoda. Upravo zato se žene trebaju odlučivati na poduzetništvo, kako bi samostalnošću i suočavanjem s izazovima potvrdile svoju vrijednost. To je jedini sigurni put za osiguravanje onoga što svi želimo, a to je jednakost spolova u društvu”, istaknula je Martina Dalić dodavši da kod nas žene čine 52 posto stanovništva, dok se brojke onih koje su vlasnice trgovačkih društava kreće oko 25 posto, odnosno 30 posto za obrte.

PWN ZAGREB

IMA JOŠ JAKO PUNO POTENCIJALA ZA UKLJUČIVANJE ŽENA NA UPRAVLJAČKE POLOŽAJE, ISTAKNULA JE SANDA ČORAK

Poticati rodnu ravnopravnost Postavivši žene na vodeće pozicije u tvrtki ojačali smo svoju kompaniju jer smo stvorili ravnotežu, ističe Marc Carena iz Metroa

SVE VIŠE ŽENA PODUZETNICA Analize pokazuju i jednu zanimljivost - u određenoj mjeri postoje regionalne razlike jer se poduzetništvom u Istri bavi više žena nego na istoku Hrvatske, a najviše ih je u području trgovine i usluga. “Očito postoji prostor za snažniju ulogu žena u poduzetništvu, a kako ga bolje iskoristiti, vezano je i za opće uvjete poslovanja kod nas i zato je politika Vlade usmjerena na njihovo poboljšanje”, poručila je Martina Dalić. Ravnateljica Instituta za turizam u Zagrebu i izaslanica predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović Sanda Čorak ustvrdila je da svakodnevno vidimo kako se sve više žena uključuje u poduzetništvo i povećava snagu hrvatskog gospodarstva. “Ima još jako puno potencijala za uključivanje žena na upravljačke položaje gdje ih još nedostaje. Vjerujem da su žene željne novih znanja, a to može pridonijeti boljem osmišljavanju novih razvojnih vizija. Za to je potrebna velika upornost i samozatajni rad, a upravo to karakterizira žene”, zaključila je Sanda Čorak.

Professional Women’s Network (PWN) Zagreb poslovnim doručkom prošloga tjedna pokrenuo je program Balans na kojem će predstaviti uspješne priče i najbolje prakse rodne ravnopravnosti u poslovnom svijetu. Skup je okupio brojne uspješne poslovne ljude koji svojim poslovnim angažmanom potiču rodnu ravnopravnost, a govorili su o mnogim prednostima koje takav pristup unosi u njihovo poslovanje. “U PWN-u vjerujemo da zajedničkim snagama muškarci i žene podižu razinu poslovanja i omogućuju profesionalni napredak žena, ali i bolje poslovne rezultate kompanija. To potvrđuju i brojne studije koje nalaze direktnu povezanost rodne raznolikosti u upravnim odborima s poslovnim pokazateljima kompanija. Istraživanje koje je proveo Credit Suisse od 2008. do

2012. godine na uzorku od 2360 tvrtki pokazalo je da su u tom razdoblju tvrtke koje su imale najmanje jednu članicu u svojem upravnom odboru imale 26 posto višu cijenu dionica u odnosu na tvrtke bez žena u upravi”, istaknula je Marijana Šarolić Robić, predsjednica PWN-a Zagreb. Kako ojačati organizaciju kroz rodnu ravnopravnost pojasnio je direktor Metroa Marc Carena. Upravo je Metro Group nositelj prestižne nagrade najboljeg poslodavca u Hrvatskoj za koju su ga nominirali sami zaposlenici. “Postavivši žene na vodeće pozicije u tvrtki ojačali smo svoju kompaniju jer smo stvorili ravnotežu. To se osjeti i na poslovanju i zadovoljstvu zaposlenika gdje je čak 75 posto zaposlenika iskazalo svoje zadovoljstvo ovakvim poslovanjem”, kazao je Carena. (L.V.)

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

AKTUALNO SKUP “RADNA MJESTA: ŠTO GOSPODARSTVU TREBA I KAKO M

DEPRESIVNA SLIKA TRŽIŠTA RADA Tržište rada je duboko centralizirano, polarizirano kad je riječ o potražnji za stručnom spremom, a tu je i paradoksalna situacija potrebe za uvozom radnika pokraj 200.000 nezaposlenih građana, pokazuju rezultati studije Ekonomskog instituta Zagreb piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

N Valja imati na umu da je slika tržišta rada zapravo slika domaće ekonomije, a kako nam je turizam vrlo bitan dio gospodarstva, razumljiva je i potražnja za speciﬁčnim, uslužnim zanimanjima.

Tomislav Ćorić, ministar rada i mirovinskog sustava

a skupu pod nazivom Radna mjesta: što gospodarstvu treba i kako mu pomoći? razgovaralo se o kroničnoj boljci domaće ekonomije tržištu rada. Ekonomski institut, Zagreb (EIZ) u suradnji s portalom MojPosao za ovu je prigodu predstavio OVI (Online Vacancy Index), novi indeks online slobodnih radnih mjesta, vodeći se tezom da online oglasi za posao znatno bolje odražavaju stanje poslovnog ciklusa. Uz indeks, prezentirana je i detaljna analiza potreba gospodarstva za zaposlenicima po zanimanjima, obrazovanju, regijama i vrsti ugovora. Rezultati studije EIZ-a potvrdili su depresivnu sliku domaćeg tržišta rada koje je duboko centralizirano, polarizirano kad je riječ o potražnji za stručnom spremom, a tu je i paradoksalna situacija potrebe za uvozom radnika pokraj 200.000 nezaposlenih građana.

MANJKAVE STATISTISTIKE HZZ-a Marina Tkalec detaljnije je predstavila analizu u ime projektnog tima Instituta, odmah na početku upozorivši na manjkavosti statistika HZZ-a koje ne daju pravu sliku situacije. Istaknula je kako na portalu MojPosao ima oko 280.000 oglasa, s time da svaki mjesec prosječno pristiže oko 3500. “U prilog oporavku tržišta rada ide pokazatelj kako je u prva četiri mjeseca ove godine potražnja za radnom snagom porasla za 30 posto u odnosu na prošlu godinu. Raste i potražnja za radnicima u privatnom sektoru koja je u ovoj godini dosegla razine iz 2008. godine, kako na razini cijele zemlje, tako i regionalno”, kazala je Marina Tkalec pojasnivši kako su za istraživanje Hrvatsku podijelili na četiri regije: središnju i istočnu Hrvatsku te sjeverni i južni Jadran. Zabrinjavajuću centraliziranost države pa tako i tržišta rada pokazuje podatak da na središnju Hrvatsku sa Zagrebom otpada skoro 60 posto svih oglasa, na sjeverni i južni Jadran oko 15 posto, dok istočna Hrvatska jako zaostaje sa samo šest posto oglasa. Među 10 natraženijih

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

zanimanja su prodavač, konobar i kuhar na koje otpada 80 posto oglasa. Jedina tražena zanimanja s visokom stručnom spremom u

TRŽIŠTE JE VRLO POLARIZIRANO PO PITANJU STRUČNE SPREME, PA SE TRAŽE ILI VRLO VISOKE ILI NISKE KVALIFIKACIJE, ISTIČE MARINA TKALEC top 10 su programeri i informatičari. “Tržište je vrlo polarizirano po pitanju stručne spreme pa se, kao i u svijetu, traže ili vrlo visoke ili niske kvaliﬁkacije. U istočnoj Hrvatskoj potražnje za srednjom stručnom spremom praktički i nema”, izjavila je Marina Tkalec dodavši kako broj ugovora na određeno vrijeme dramatično raste od 2012. godine. Oni uzimaju dobar dio statističkog kolača ugovorima za stalno, a u zadnje vrijeme raste i SOR, uzimajući udio honorarcima i studentskim ugovorima. Udio oglasa s ugovorima na određeno narastao je na 47,2 posto u prošloj godini, dok je u 2008. taj postotak bio 20,8. Neslavno prednjači opet istočna Hrvatska gdje je praktički nemoguće naći ugovor na neodređeno vrijeme, što jasno objašnjava zašto se ljudi odonud masovno iseljavaju, pa se logično nameće pitanje ima li smisla jedinstvena državna politika za tržište rada koje je prema regijama vrlo različito i speciﬁčno.

NISMO ZEMLJA KONOBARA I KUHARA Tomislav Ćorić, ministar rada i mirovinskog sustava, pokušao je negirati to da se pretvaramo u zemlju konobara i kuhara,

U POMOĆI?”

EIZ je u suradnji s portalom MojPosao predstavio OVI, novi indeks online slobodnih radnih mjesta

argumentirajući kako se ovdje radi o istraživanju samo jednog segmenta tržišta. “Valja imati na umu da je slika tržišta rada zapravo slika domaće ekonomije, a kako nam je turizam vrlo bitan dio gospodarstva, razumljiva je i potražnja za speciﬁčnim, uslužnim zanimanjima”, naglasio je Ćorić najavivši da će Ministarstvo više poraditi na vraćanju pripravništva čijom

ZAPOSLENI NA ODREĐENO IMAJU DVOSTRUKO VEĆU STOPU RIZIKA ZA SIROMAŠTVO, USTVRDILA JE IVA TOMIĆ bi se aﬁrmacijom olakšao kvaliﬁciranim mladim radnicima izravniji pristup poslodavcima. Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, objasnila je kako se

najviše investiralo u turizam pa stoga ne čudi potražnja za konobarima i kuharima. “Obrazovni sustav nam ne priprema djecu za privatni sektor, uči se po starom sistemu, a napredak u zadnje vrijeme je nevjerojatan i to se ne prati, pogotovo u stručnoj spremi”, poručila je pozvavši da se rastereti privatni sektor od strane države. “Hrvati rade sedam mjeseci godišnje za državu, dok Švicarac radi tri, a pogledajmo što za taj novac dobivaju oni, a što mi”, kazala je Gordana Deranja. Iva Tomić, znanstvena suradnica na EIZ-u, naglasila je kako zaposleni na određeno imaju dvostruko veću stopu rizika za siromaštvo. Ukazala je da je problem u tome što se za tražena zanimanja zapošljava preko SOR-a, apostroﬁrajući kako se time šalje poruka da obrazovanje koje ﬁnancira država nije adekvatno. “Jako malo mjera se temelji na sustavnim istraživanjima, struka se rijetko pita, a još rjeđe sluša. Postoji nedostatak kompetencija u našim institucijama, zato godinama slušamo o reformama za koje ne znamo na temelju čega se donose. Treba riskirati s politikama, ali one se mogu provoditi eksperimentalno, ne na razini cijele države, tako da vidimo što funkcionira”, zaključila je Iva Tomić.

U prilog oporavku tržišta rada ide pokazatelj kako je u prva četiri mjeseca ove godine potražnja za radnom snagom porasla za 30 posto u odnosu na prošlu godinu.

Marina Tkalec, EIZ

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO HRVATSKO-POLJSKI POSLOVNI SUSRET

Povezivanje gradova i gospodarstva Ovakvi susreti vrlo su značajni za obje strane, ocijenila je Jasna Jaklin Majetić, dodajući kako poljske gospodarske komore iz Rybnika i Opole surađuju s HGK-ŽK-om Pula već 15 godina sudjelovanje u projektima, kroz povezivanje žena poduzetnica te kroz povezivanje istarskih i poljskih gradova. Dodatni zamah toj suradnji svakako će dati i nova zrakoplovna veza s Krakowom, napomenula je Jasna Jaklin Majetić zaključivši kako će to zasigurno dodatno pridonijeti većem dolasku turista iz Poljske.

HGK POVEZUJE TVRTKE

79,8 8 mil € poljska ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja 2016.

164,4 4 mil € hrvatska ulaganja u Poljsku u istom razdoblju

to je

2,86%

ukupnih hrvatskih ulaganja u inozemstvo

Hrvatskoj gospodarskoj komoriŽupanijskoj komori Pula prošloga je tjedna održan Hrvatsko-poljski poslovni susret koji je okupio osam poljskih tvrtki iz sektora proizvodnje hrane, proizvodnje boja i lakova, parnih i vodenih kotlova te predstavnike turističkog sektora, distributera ekološke hrane i predstavnika agencije za podršku poljskim investitorima u stranim ulaganjima, dok su 22 hrvatske tvrtke iskazale interes za suradnju s poljskim tvrtkama. Najveći interes pokazale su tvrtke koje se bave posredovanjem u prometu nekretninama, turističke agencije, trgovine hranom, trgovine bojama i lakovima te proizvođači ekoloških proizvoda (tartuﬁ, lavanda, vino, maslinovo ulje). Kako je istaknula predsjednica HGK-ŽK Pula Jasna Jaklin Majetić, poljske gospodarske komore iz Rybnika i Opole surađuju s HGKŽK-om Pula već 15 godina. Ocijenila je kako su ovakvi susreti vrlo značajni za obje strane kroz reciprocitetne nastupe na sajmovima,

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

Inače, na susretu je bilo riječi i o makroekonomskim pokazateljima robne razmjene Poljske i Hrvatske. Tako, prema podacima HNB-a, ukupna poljska ulaganja u Hrvatsku u razdoblju od 1993. do kraja 2016. godine iznose 79,8 milijuna eura, a Poljaci su zainteresirani za ulaganja u Hrvatsku u sektore energetike, plina, farmaceutike, prehrambenog sektora, graditeljstva, transporta i turizma. U istom su razdoblju pak hrvatska ulaganja u Poljsku iznosila 164,4 milijuna eura ili 2,86 posto ukupnih ulaganja Republike Hrvatske u inozemstvo. Najznačajniji ulagači iz Hrvatske u Poljsku su Podravka i Pliva. Valja također istaknuti aktivnost HGK u suradnji s tvrtkama iz Poljske. Lani je tako u organizaciji HGK u Katowicama održan Poljskohrvatski gospodarski forum kojem je cilj bio razmotriti mogućnosti obostranih ulaganja i jačanja gospodarskih veza. Kad je o aktivnostima HGK-ŽK Pula riječ, 2014. godine potpisan je Ugovor o suradnji za povezivanje poduzetnika i sudjelovanju u projektima s Gospodarskom komorom Opole. Vojvodstvo Opole inače je gospodarski vrlo razvijena regija koja ima najvišu stopu iskorištenih sredstava iz programa EU-a po stanovniku u Poljskoj, a ima i dobra iskustva u poslovanju poduzetničkih zona. Tom je prilikom u gradu Opole otvoren i počasni konzulat Republike Hrvatske, a za počasnog je konzula izabran Andrzej Zylak, predsjednik Gospodarske komore Rybnik s kojom HGK-ŽK Pula također njeguje dugogodišnju suradnju. (M.P.)

U HGK-u POSLOVNI RAZGOVORI HRVATSKIH I IRANSKIH TVRTKI

MOGUĆA SURADNJA U ENERGETICI Tvrtke se nadaju sklapanju poslova, a pokrenute su i preliminarne radnje za potpisivanje ugovora u području remonta energetskih postrojenja, kazao je Zvonimir Jerolimov iz HGK piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

oslovni razgovori predstavnika dviju iranskih tvrtki iz energetike Iranian National Drilling Company i Kamyar Jonoob Co te devet hrvatskih tvrtki održani su protekloga tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori-Komori Zagreb u organizaciji Sektora za energetiku i zaštitu okoliša. Hrvatke tvrtke predstavile su im se kratkim prezentacijama, nakon kojih su održani B2B razgovori. Iranian National Drilling Company je servisna kompanija koja pruža usluge bušenja i izvođenja ostalih bušotinskih radova, a u Hrvatskoj žele pronaći eventualne partnere ili pružatelje usluga. Tvrtka Kamyar Jonoob Co zainteresirana je za zastupanje nekih od hrvatskih tvrtki na iranskom tržištu od gotovo 80 milijuna stanovnika. “Posjet ovih dviju iranskih tvrtki hrvatskim tvrtkama i HGK-u rezultat je posjeta hrvatskih državnih i poslovnih izaslanstava koja su krajem prošle i početkom ove godine boravili u Iranu”, kazao je Zvonimir Jerolimov iz Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK. Iranske su kompanije u Hrvatskoj u uzvratnom posjetu hrvatskim tvrtkama Remont naftnih postrojenja i Helb, a posjetit će ukupno 20 tvrtki. Jerolimov je istaknuo kako se tvrtke nadaju sklapanju poslova, a pokrenute su i preliminarne radnje za potpisivanje ugovora u području remonta energetskih postrojenja.

IMAMO ŠTO PONUDITI IRANSKOM TRŽIŠTU “Postoji veliko zanimanje hrvatskih tvrtki za iransko tržište, posebice u segmentu nafte i plina”, napomenuo je on, dodajući kako u Hrvatskoj postoje tvrtke koje su usko specijalizirane za naftnu industriju, projektiranje, servisiranje i proizvodnju opreme. “Prati ih i pouzdanost i dugogodišnje iskustvo u toj branši tako da mogu i imaju što ponuditi iranskom tržištu”, naglasio je Jerolimov. Hrvatska je u 2016. godini u Iran izvezla roba u vrijednosti nešto većoj od 3,9 milijuna eura. Pritom je uvoz iznosio 537.000 eura. Dakle, ukupna robna razmjena Hrvatske s Iranom kretala se oko 4,5 milijuna eura. Godinu dana ranije, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je u Iran izvezla roba u vrijednosti 3,3 milijuna eura, dok je uvoz u 2015. iznosio 659.000 eura. Robna razmjena tako je iznosila gotovo četiri milijuna eura. Hrvatski energetski sektor, nastavio je Jerolimov, ima bogatu tradiciju. Tako je posebice zanimljivo kako je svega dva dana nakon prve hidroelektrane na slapovima Niagare 1895. godine u pogon puštena prva europska hidroelektrana ispod slapa Skradinskog buka na rijeci Krki pokraj Šibenika. “Ukupni prihod hrvatskog energetskog sektora u 2015. godini iznosio je 4,3 milijarde eura i čini ga oko 850 tvrtki. U njemu je zaposleno nešto manje od 15.000 djelatnika”, napomenuo je Jerolimov.

oko

3,9 9 mil €

težak hrvatski izvoz u Iran u 2016.

537.000 € vrijednost iranskog uvoza u Hrvatsku iste godine

4,3 3mlrd € prihod hrvatskog energetskog sektora u 2015.

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

PRIČA S RAZLOGOM 120 GODINA Bc INSTITUTA

DOMAĆE SJEME ZA NA

Bc Institut danas je najveća domaća sjemenarska tvrtka potpuno okrenuta tržištu piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

centar Kula, a u Turskoj, u Ankari tvrtku Bc Tarim Urunleri. Sve one s Bc Institutom čine Bc Grupu koja broji ukupno 170 zaposlenih s time da u sezoni intenzivnih poslova od svibnja do studenoga zapošljavamo u prosjeku još 100 sezonskih radnika”, objašnjava nam prvi čovjek Bc Instituta.

OPLEMENJIVAČKI PROGRAMI Bc Institut u svom vlasništvu ima četiri doradna centra - dva u Hrvatskoj (Rugvica i Slatina) te dva u inozemstvu (u Kuli u Srbiji te u okolici Ankare u Turskoj). “Bc Institut danas je najveća domaća sjemenarska tvrtka potpuno okrenuta tržištu. Financiramo se isključivo prodajom sjemena vlastitih kreacija. Posjedujemo vlastite oplemenjivačke programe kukuruza, strnih žitarica i krmnog bilja, dok na ostalim programima surađujemo s priznatim svjetskim kompanijama. Pri-

N 1897. godine osnovan Kraljevski hrvatskoslavonski kemijsko-analitički zavod

170 zaposlenih u Bc Grupi

18 tržišta

Bc Institut plasira svoje sjeme

aredbom Kraljevske dalmatinskohrvatsko-slavonske zemaljske vlade davne 1897. u Zagrebu je osnovan Kraljevski hrvatsko-slavonski kemijsko-analitički zavod. Budući da je Bc Institut pravni sljednik zavoda, ove godine obilježava 120. obljetnicu postojanja. Ivica Ikić, predsjednik Uprave Bc Instituta, kaže nam kako je osnovna djelatnost tog dioničkog društva, koje je današnji naziv dobilo 1994., utemeljena još 1966. te je na snazi i danas. Naime, Bc Institut je zadužen da znanstvenim metodama i postupcima radi na proučavanju, istraživanju i rješavanju svih problema iz područja genetike i ﬁziologije bilja, oplemenjivanja, specijalne proizvodnje te proizvodnje sjemena ratarskog bilja. Zatim, pronalazi i usavršava istraživačke metode u tim područjima poljoprivredne znanosti i prakse, radi na usavršavanju stručnoga kadra i znanstvenog podmlatka, pridonosi gospodarskom i kulturnom razvoju zemlje te, među ostalim, pruža usluge u obliku nadzora nad proizvodnjom i kontrole kvalitete sjemena. “Trenutačno, Bc Institut zapošljava 126 djelatnika, od kojih je 35 posto visokoobrazovano. Osim matične tvrtke u svom sastavu imamo još jednu tvrtku u Hrvatskoj, Bc Agroslavoniju u Osijeku te Bc sjeme u Orašju u BiH. U Srbiji pak imamo dvije tvrtke - Bc Hibridi Sombor i Bc Doradni

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

POLJOPRIVREDNICIMA KOJI SU SE ODLUČILI EKO PROIZVODNJU PONUDIT ĆE SE EKO SJEME Bc HIBRIDA I SORTI mjenjujemo najviše standarde kvalitete sjemena i poštujemo sve zakonske propise povezane sa zaštitom okoliša. Unatoč prisutnosti svih svjetskih multinacionalnih kompanija i dalje držimo vodeću tržišnu poziciju u Hrvatskoj kod pojedinih kultura kao što su kukuruz, pšenica, tritikale, zob i pir te kontinuirano povećavamo plasman sjemena svojih kreacija na 18 različitih svjetskih tržišta, na kojima smo trenutačno prisutni”, kaže on. Rast poslovanja Bc Institut očekuje u prodaji sjemena uljarica. “Do sada smo u ponudi imali samo sjeme sorti soje Agronomskog fakulteta u Zagrebu. S obzirom na to da su se površine pod uljaricama u zadnje tri godine značajno povećale, te da je soja postala treća najvažnija kultura u strukturi sjetve u nas, odlučili smo obogatiti ponudu i od ovoga proljeća proizvođačima nudimo i sorte soje talijanske tvrtke Societa Italiana Sementi - SIS. Kako Bc Institut nema oplemenjivačkih

AJBOLJE REZULTATE

u. Financiramo se isključivo prodajom sjemena vlastitih kreacija, ističe Ivica ca Ikić

programa na suncokretu i uljanoj repici koje se u Hrvatskoj siju na značajnim površinama, odlučili smo ući i u suradnju s francuskom tvrtkom Caussade Semences i ponuditi poljoprivrednicima njihove hibride”, naglašava Ikić. “Sjeme prodajemo putem distributera koji ga kroz veleprodaju ili maloprodaju prodaju krajnjim korisnicima, a to su poljoprivredni proizvođači. Njihovo povjerenje izuzetno nam je bitno, jer oni su ti koji nam izborom i sjetvom naših hibrida i sorti omogućuju da i dalje kvalitetno i uspješno poslujemo. Naravno, da su nam jednako važni i svi distributeri s kojima radimo te se s njima tru-

pojavi. Mislim da su te činjenice dovoljne da nam se malo više pomogne, ponajprije kod nastupa na inozemnim tržištima gdje imamo prostora za širenje i povećanje prodaje. S druge strane, mislim da bi država trebala imati malo više sluha da pomogne hrvatskom oplemenjivanju i sjemenarstvu kako bi se ovaj još zdravi segment poljoprivrede zadržao na današnjoj razini. Država bi mogla svojom regulativom i donošenjem zakonskih okvira svakako to učiniti i čini mi se da aktualna garnitura u Ministarstvu poljoprivrede ima sluha za probleme koji muče hrvatsku industriju sjemena”, naglašava Ikić.

EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA

RAST POSLOVANJA Bc INSTITUT OČEKUJE U PRODAJI SJEMENA ULJARICA dimo održavati partnerski odnos u kojemu obje strane imaju interes i koristi”, kaže Ikić. Ikić smatra da bi država trebala imati više sluha za posao kojim se bave. “Usuđujem se reći da smo jedna od rijetkih pozitivnih hrvatskih tvrtki koja objedinjuje uistinu sve - tradiciju, vlastite proizvode koji su rezultat istraživanja i razvoja, dakle inovativnost, izvornost i prepoznatljivost, proizvodnju, izvoznu orijentiranost - i koja pronosi i zastupa hrvatske interese gdje god se

Strategija i orijentacija Bc Instituta u budućnosti u segmentu istraživanja i razvoja je i daljnje praćenje i primjena najnovijih dostignuća u oplemenjivanju bilja i sjemenarstvu, znanstveno i stručno usavršavanje, te stvaranje novih i modernih hibrida kukuruza i sorti strnih žitarica. “U poslovnom smislu naš cilj je zadržavanje i po mogućnosti povećavanje tržišnog udjela sjemena glavnih ratarskih kultura, kao i pronalaženje novih tržišta i kupaca u inozemstvu te povećanje izvoza sjemena Bc kreacija. Ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj je u velikom porastu, a mi ćemo poljoprivrednicima koji su se odlučili za ovu vrstu proizvodnje ponuditi eko sjeme Bc hibrida i sorti. Ako se sve analize pokažu pozitivnima, imamo ideju razvijati i vlastitu liniju eko proizvoda koju bismo ponudili potrošačima u Hrvatskoj, ali i šire. Također, planiramo proširiti svoju djelatnost i na obnovljive izvore energije”, zaključio je Ivica Ikić.

Jedna smo od rijetkih pozitivnih hrvatskih tvrtki koja objedinjuje uistinu sve tradiciju, vlastite proizvode koji su rezultat istraživanja i razvoja, dakle inovativnost, izvornost i prepoznatljivost, proizvodnju, izvoznu orijentiranost - i koja pronosi i zastupa hrvatske interese gdje god se pojavi. Ivica Ikić, predsjednik Uprave Bc Instituta

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

PREDSTAVLJAMO SELES ZASTUPSTVA, Sesvete

KORAK ISPRED KONKURENCIJE Seles Grupa osnovana je s ciljem objedinjavanja poslovanja tvrtki iz njena sastava, koje se bave proizvodnjom, veleprodajom i maloprodajom boja i lakova, sredstava za čišćenje u domaćinstvu, kozmetike, svijeća i sredstava za zaštitu bilja i lakova sa sjedištima u Zagrebu i Sarajevu. Trenutačno posluje na 25 lokacija u gradovima diljem Hrvatske te na dvije lokacije u BiH. Sve prodavaonice su lako prepoznatljive po izgledu i asortimanu koji je s više od 2000 artikala prilagođen potrošačkim navikama i željama kupaca.

OBNOVA PROIZVODNJE U ISKRI

A SAD MALO O NAMA...

2000. godine osnovana Seles Grupa 150 djelatnika zapošljava Grupa više od 2000 artikala nudi Concolor

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

vrtka Seles je jedan od vodećih distributera boja, lakova, autolakova, razrjeđivača, PU pjena, silikona, brusnih papira, krep-traka i pratećih materijala na hrvatskom i bosanskohercegovačkom tržištu. Od osnivanja tvrtke 1993. godine do danas, njeno poslovodstvo je upornim radom uspjelo stvoriti organizaciju koja je spremna na promjene. “Naši zaposlenici neprekidno uče, te smo stoga uvijek korak ispred konkurencije. Zbog kvalitetne usluge i korektnog odnosa, naši kupci, zaposlenici i dobavljači su sretni i zadovoljni”, rekao je Ivan Krišto, direktor Seles zastupstva. Ta je tvrtka dio Seles Grupe, osnovane 2000. godine s ciljem objedinjavanja poslovanja kompanija iz njena sastava, koje se bave proizvodnjom, veleprodajom i maloprodajom boja i lakova, sredstava za čišćenje u domaćinstvu, kozmetike, svijeća i sredstava za zaštitu bilja. Trenutačno Grupa zapošljava 150 djelatnika, a u njoj se nalaze tvrtke: Seles zastupstva i Concolor u Hrvatskoj, Seles i Concolor u Bosni i Hercegovini te Seles u Njemačkoj. Concolor je maloprodajni trgovački lanac boja

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

Prema Krištinim riječima, Seles Grupa je prije pet godina preuzela nekretnine i proizvodnju tvrtke Iskra Zelina Kemijska industrija iz Svetog Ivana Zeline koja je tada imala sedmero zaposlenih. Danas u njenim pogonima radi više od 50 zaposlenika. “U Iskri je u posljednje četiri godine obnovljena proizvodnja boja i lakova, sredstava za čišćenje u domaćinstvu, kozmetike i svijeća. Svi proizvodni procesi su unaprijeđeni, formulacije usklađene s trenutnim zahtjevima tržišta pri čemu se prate svjetski trendovi u zaštiti okoliša”, rekao je Krišto. Dodao je kako je osim postojećih proizvoda dodan i novi asortiman građevinskih premaza i praškastih materijala i aditiva, preuzetih iz tvrtke KGK iz Karlovca, koja je preselila proizvodnju u Zelinu. Također su od tvrtke Herbos u stečaju preuzeli liniju proizvodnje građevinskih premaza u građevinarstvu s brendovima Sipol i Betosan te liniju zaštite bilja s brendovima Crveno i Bijelo ulje. Od ove godine ti se preparati proizvode u industrijsko-proizvodnom kompleksu Iskre u Svetom Ivanu Zelini. Govoreći o Iskri Zelini, inače osnovanoj u Zagrebu 1868. godine, a koja je bila vrlo značajna tvrtka u bivšoj državi, Krišto je naglasio kako se njeni proizvodi osim na domaćem tržištu, distribuiraju u BiH, Sloveniju, Crnu Goru i Makedoniju. Standardni problemi s kojima se susreću tvrtke Seles Grupe su prezahtjevna administracija, smanjeno tržište rada zbog odlaska mladih u inozemstvo, nelikvidnost i dugi rokovi plaćanja. Tvrtka planira razvoj novih proizvoda te njihov plasman na nova tržišta Zapadne Europe. (S.P.)

IZNAD CRTE

LIJEPE RIJEČI I HLADAN TUŠ

JEAN-PIERRE MARIČIĆ direktor Poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek

U državi koja izgrađuje poticajno, jednostavno i sigurno poslovno okruženje promjena adrese prebivališta obrta trebala bi biti omogućena s par klikova na nekom portalu službe za gospodarstvo

očetkom svibnja u Solarisu kod Šibenika održano je 21. nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu. Tema savjetovanja bila je Stvaramo bolje uvjete za rast i konkurentnost poduzetništva. U dva dana čuli smo od ministara, pomoćnika ministara i državnih tajnika što to sve državna uprava i administracija čini kako bi pomogla razvoju malog i srednjeg poduzetništva. U uvodnom izlaganju čuli smo kako “Vlada Republike Hrvatske svoju gospodarsku i razvojnu politiku temelji na izgradnji poticajnog, jednostavnog i sigurnog poslovnog okruženja u kojemu je privatni sektor nositelj ekonomskoga razvoja. Poduzetnici, posebno mikro, mali i srednji, te obrtnici i izvoznici, kralježnica su gospodarstva” (s web stranice Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta). Ove poruke dale bi naslutiti kako se mijenja odnos države prema poduzetnicima i kako državna uprava shvaća važnost poduzetništva. Međutim, nakon lijepih riječi slijedi hladan tuš. U državi koja izgrađuje poticajno, jednostavno i sigurno poslovno okruženje promjena adrese prebivališta obrta (primjerice, iz Slavonskog Broda u Osijek) trebala bi biti omogućena s par klikova na nekom portalu službe za gospodarstvo. U nešto, za poduzetnika, kompliciranijoj ali još uvijek prihvatljivoj varijanti taj bi poduzetnik morao sam otići u službu za gospodarstvo ureda državne uprave u županiji u kojoj radi (ili u koju seli obrt) i tamo promijeniti podatke (obrazac 1, 2 i 3, taksa i riješen slučaj). A ta služba dostavila bi podatke svim nadležnim institucijama (ili bi to bilo u jedinstvenom sustavu). E, da. Tako bi to trebalo biti. A kako je u našoj državi u kojoj su poduzetnici kralježnica gospodarstva? Pa prvo je potrebno s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja odjaviti sve

DRŽAVNA ADMINISTRACIJA EFIKASNO TROŠI VRIJEME PODUZETNIKA NA NEŠTO ŠTO NIJE STVARANJE NOVE VRIJEDNOSTI djelatnike (svakog djelatnika pojedinačno). Nakon toga se s mirovinskog i zdravstvenog odjavljuje i obrt. Kada je to riješeno u općini/gradu iz kojeg obrt seli, potrebno je napraviti prijavu obrta na mirovinsko i zdravstveno osiguranje u gradu u koji se doseljava i nakon toga, naravno, i prijavu svakog pojedinačnog djelatnika. Poticajno, jednostavno

i sigurno. Zašto je to tako? Vjerojatno zbog toga što smo velika i mnogoljudna država, pa nekakvi serijski brojevi polica osiguranja nemaju dovoljno znamenki kako bi sve iskazali, već smo morali uvesti i šifru područnog ureda. To je samo jedan primjer kako državna administracija eﬁkasno troši vrijeme poduzetnika na nešto što nije njegov osnovni posao, nije stvaranje nove vrijednosti, već ispunjavanje i provođenje papira. Potpuno suprotan slučaj od ovoga imao sam prilike vidjeti u Nizozemskoj. U gradiću na istoku Nizozemske nešto malo većem od Osijeka funkcionira poduzetnički inkubator koji ima sličnu misiju i viziju kao i većina inkubatora u Hrvatskoj - to je potpora poduzetnicima početnicima u prvim mjesecima/ godinama njihova razvoja. Ono što je osnovna razlika između tog inkubatora i većine ovih naših je činjenica da se sve usluge u nizozemskom inkubatoru naplaćuju po tržišnim cijenama. To je velika razlika, jer je prva pomisao kada kažete “poduzetnički inkubator” – subvencionirani najam prostora. Upitao sam direktora tog inkubatora što je onda to zbog čega se poduzetnici početnici odlučuju doći k njima. A odgovor je u stvari bio vrlo logičan – oni pružaju poduzetnicima početnicima sve usluge koje su im u prvim mjesecima i godinama rada potrebne (telefonska centrala, čišćenje prostora, knjigovodstvo i sve ono što nije osnovni posao poduzetnika) kako bi se poduzetnik mogao fokusirati na svoj posao i kako bi što eﬁkasnije trošio svoje vrijeme. Tim poduzetnicima nije problem platiti sve te usluge po tržišnoj cijeni jer će svoje radno vrijeme trošiti na stvaranje vrijednosti i razvoj svog poslovnog pothvata. Okruženje koje sam vidio u tom inkubatoru čini mi se poticajnim, jednostavnim i sigurnim.

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

TURIZAM HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

Traže se mladi, obrazovani i entuzijastični ljudi

rvatska turistička zajednica (HTZ) uskoro će raspisati javne natječaje za izbor direktora svih predstavništava u inozemstvu te institucije u kojima istječu ugovori o radu njihovih direktora, odlučeno je na prošlotjednoj 17. sjednici Turističkog vijeća HTZ-a. U rujnu istječu ugovori o radu direktorima predstavništva u Italiji, Francuskoj, Poljskoj, zemljama Beneluxa, Njemačkoj, Rusiji i SAD-u. Osim toga, na natječaju će se izabrati i novi direktori predstavništva u Mađarskoj i Slovačkoj u kojima sada rade voditelji bez statusa direktora. Uoči objave

natječaja Gari Cappelli, ministar turizma, je istaknuo kako HTZ poziva sve mlade, obrazovane i entuzijastične ljude da se prijave na taj natječaj. “Želja nam je preobraziti sustav inozemnih predstavništava u kreativan, ﬂeksibilan i proaktivan sustav kroz koji će hrvatska turistička ponuda u skladu s novim trendovima i tržišnim potrebama biti još prepoznatljivija. Želimo prilagoditi domaću turističku ponudu svakoj pojedinoj zemlji, a za to su nam potrebni ambiciozni i dokazani profesionalci”, rekao je Cappelli. Odgovarajući na novinarski upit o tome hoće li doći do preseljenja Ministarstva turizma i

HTZ-a u jedan prostor, Cappelli je odgovorio kako za sada do toga neće doći, ali je napomenuo kako bi dobro došao veći i kvalitetniji prostor za te dvije institucije. Inače, Turističko vijeće je usvojilo i prijedlog odluke kojom se određuje način prijave i odobravanje marketinških, PR i srodnih projekata, a čiji su nositelji i organizatori treće strane koji nisu predmet posebnih javnih poziva ili udruženog oglašavanja. To su projekti koji nisu posebno predviđeni godišnjim programom rada HTZ-a. (S.P.)

Član Uprave – glavni direktor “Vinoplod-Vinarija” d.d. Šibenik dipl.oecc. Damir Lasan, donio je, dana 02.svibnja 2017. godine Odluku temeljem koje objavljuje

JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE NEOBVEZUJUĆIH PONUDA ZA KUPNJU GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA 1.

Raspisuje se javni poziv za prikupljanje neobvezujućih ponuda za kupnju građevinskog zemljišta označenog kao čest.br. 3475/1 k.o. Šibenik u naravi vinarija i dvor te skladište i poslužno zemljište. sve na adresi Ulica Velimira Škorpika br.2, 22000 Šibenik.

Navedeno građevinsko zemljište je površine 22.060 metara četvornih i u potpunosti je infrastrukturno opremljeno.

Početna cijena jest 445 EUR po metru četvornom ili 9.816.700,00 EUR.

Postupak prodaje provest će se u dvije faze:

Prikupljanjem neobvezujućih ponuda Zainteresirane za kupnju predmetne nekretnine molimo dostaviti neobvezujuće ponude.Pravo podnošenja ponuda imaju sve fizičke i pravne osobe koje ispunjavaju zakonom utvrđene uvjete za stjecanje prava vlasništva na području Republike Hrvatske. Ponuda se dostavlja od 08. svibnja do 25. srpnja 2017. godine na adresu „Vinoplod-Vinarija“d.d. Šibenik, Velimira Škorpika 2, 22000 Šibenik s naznakom „neobvezujuća ponuda“.Pitanja vezana uz osnovne informacije o nekretnini mogu se uputiti na mail: info@vinoplod-vinarija.hr najkasnije do 18. srpnja 2017.godine, a odgovori će biti otposlani u roku od jednog dana od dana zaprimanja pitanja. Član Uprave – glavni direktor ne mora odabrati niti jednu od podnesenih neobvezujućih ponuda ukoliko procijeni da one nisu u interesu „Vinoplod-Vinarije“d.d. Šibenik.

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

Neobvezujuća ponuda mora sadržavati: - Ime i prezime, odnosno naziv, OIB te dokaz o prebivalištu odnosno sjedištu ponuditelja - Dokaz o ispunjavanju zakonom propisanih uvjeta za stjecanje prava vlasništva( za strane osobe) - Ponudu za kupnju navedene nekretnine s iznosom kupovnine - Dokaze o financijskim i gospodarskim sposobnostima ponuditelja: BON 1, BON 2, BON PLUS, ne starije od sedam dana Samo kompletne i u roku dostavljene neobvezujuće ponude, ako je prethodno opisano biti će predmet razmatranja. b)

Obvezujuće ponude Po završetku prikupljanja neobvezujućih ponuda, ukoliko Član Uprave – glavni direktor odabere neke od neobvezujućih ponuda za kupnju, biti će upućeni pozivi za izradu obvezujuće ponude s podacima i uputama o postupku i načinu, te datumu dostave obvezujuće ponude. “Vinoplod-Vinarija” d.d. Šibenik ovaj javni poziv za podnošenje neobvezujućih ponuda oglašava slijedom namjere preseljenja proizvodnog pogona na novu lokaciju. Ukoliko dođe do sklapanja ugovora o kupnji odnosno prodaji predmetne nekretnine kupac bi trebao od dana uplate kupovnine do dana ulaska u posjed predmetne nekretnine odobriti „VinoplodVinariji“d.d. poček u trajanju od 22 mjeseca koliko je od strane struke procijenjeno vrijeme potrebno za preseljenje proizvodnog pogona „Vinoplod-Vinarije“d.d. na novu lokaciju.

CROATIA AIRLINES

DO BUKUREŠTA TRI PUTA TJEDNO Uvjeren sam kako će mnogi hrvatski i rumunjski turisti prepoznati važnost ove linije jer će sada moći lakše otkrivati ljepote Zagreba i Bukurešta, ali i Hrvatske i Rumunjske, istaknuo je Kučko piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ako su se Hrvatska i Rumunjska godinama zalagale za uvođenje izravnog leta Zagreb-Bukurešt i obrnuto, to se dogodilo tek ovogodišnjeg 22. svibnja kada je obavljen prvi svečani let na liniji Zagreb-Bukurešt. Tom je prigodom u bukureštanskoj zračnoj luci održana konferencija za hrvatske i rumunjske novinare te predstavnike turističkih agencija iz obiju zemalja, na kojoj je istaknuto kako je ovim povezivanjem uložen dodatni napor u unapređenju gospodarskih odnosa Hrvatske i Rumunjske. “Drago nam je da je Bukurešt postao 37. odredište u našoj mreži letova, a time smo putnicima ponudili najbržu prometnu vezu Hrvatske i Rumunjske”, istaknuo je Krešimir Kučko, predsjednik Uprave Croatia Airlinesa izrazivši uvjerenje kako će mnogi hrvatski i rumunjski turisti prepoznati važnost te linije jer će sada moći lakše otkrivati ljepote Zagreba i Bukurešta, ali i Hrvatske i Rumunjske. Dodao je i kako će dvije metropole do sredine listopada biti povezne s tri leta tjedno. Davor Vidiš, hrvatski veleposlanik u Rumunjskoj, je naglasio kako se Hrvatska i Rumunjska mogu pohvaliti iznimnim političkim odnosima, prijateljstvom među narodima i manjinama, a upravo ova zračna linija ima poseban značaj u dovođenju brojnih poslovnih ljudi i turista u obje zemlje. “Prošle godine je hrvatska turistička odredišta posjetilo oko 96.000 rumunjskih turista, a vjerujemo da će ove godine doći u još većem broju”, istaknuo je Vidiš. Pritom je poželio da se zrakoplovna linija između Zagreba i Bukurešta nastavi i nakon listopada ove godine te da u konačnici postane redovna linija između glavnih gradova dviju država.

ZRAČNA LUKA JE GLAVNI ULAZ U RUMUNJSKU Ne krijući zadovoljstvo zbog suradnje hrvatske zrakoplovne kompanije i rumunjskog aerodroma Bucharest Henri Coanda, Valentin Iordache, direktor Odjela za vanjske poslove te zračne luke, rekao je kako je kroz tu međunarodnu zračnu luku kao glavni ulaz u Rumunjsku tijekom prošle godine prošlo gotovo 11 milijuna putnika. “Cilj nam je pružiti putnicima i zračnim prijevoznicima najvišu kvalitetu usluge, te sam uvjeren da je ovo tek početak dugog partnerstva bukureštanske zračne luke i Croatia Airlinesa”, istaknuo je Iordache. Inače, osim Bukurešta, novost hrvatske zrakoplovne kompanije u ovogodišnjoj turističkoj sezoni su i izravni letovi iz Zagreba u Stockholm, Helsinki i Oslo, čime ta tvrtka još snažnije pridonosi razvoju turizma, ali i cijelog hrvatskog gospodarstva. Kako kažu u CA, zbog povećanja tržišnog kapaciteta ove se godine očekuje rast putničkog prometa od oko sedam posto u odnosu na proteklu godinu, a zrakoplovima CA planira se prevesti oko dva miijuna putnika.

BUKUREŠT

Od Drakule do Pariza Istoka Glavni grad Rumunjske u 15. stoljeću utemeljio je vlaški knez Vlad III., poznatiji kao Drakula. Danas taj grad ima oko dva milijuna stanovnika i administrativno je podijeljen na šest dijelova, kojima upravljaju gradonačelnici. Bukurešt nazivaju i Parizom Istoka jer je to grad parkova i neobične arhitekture zbog grčkog, turskog, talijanskog, francuskog, pa čak i ruskog utjecaja. No ipak su većinu zgrada projektirali francuski i talijanski arhitekti, a zatim su rumunjski arhitekti razvili stil vrlo sličan francuskom. Bukurešt je poznat i po palači Parlamenta (nekadašnjoj prijestolnici rumunjskog diktatora Nicolaea Ceaușescua), iza Pentagona, drugoj najvećoj zgradi na svijetu.

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRWWWATSKA HRVATSKI TELEKOM

Smartfon i kao televizor i daljinski upravljač Integracija MAXtv i mobilne MAXtv To Go usluge omogućava jednostavno i brzo prebacivanje gledanog sadržaja između različitih zaslona u bilo kojem trenutku piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ehnologija i razvoj novih platformi za gledanje televizijskih i video sadržaja značajno su promijenili naše navike. Tako, prema istraživanju agencije Hendal, čak 62 posto građana u Hrvatskoj gleda TV i video sadržaj putem računala, laptopa, tableta ili smartfona, a gotovo trećina gleda televizijski ili video sadržaj više puta tjedno putem pametnog telefona. A 10 godina nakon prve, Hrvatski Telekom je prošloga tjedna predstavio novu generaciju MAXtv televizije. Jednako kvalitetno iskustvo gledanja dostupno je na svim zaslonima, a integracija MAXtv i mobilne MAXtv To Go usluge omogućava jednostavno i brzo prebacivanje gledanog sadržaja između različitih zaslona u bilo kojem trenutku. Drugim riječima, kako MAXtv To Go usluga ima snimalicu, videoteku i pun spektar programa baš kao i MAXtv, tako korisnici dobivaju ukupno tri televizije. Jer, putem jednog računa mogu istovremeno pratiti različite programe na IPTVu, smartfonu i tabletu. Richard Brešković, direktor Sektora marketinga za privatne korisnike HTa, ističe kako su sadržaj i sučelje na pametnim uređajima prilagođeni, tj. gotovo jednaki onima na televizijskom ekranu. “Dakle, više se na jednom uređaju ne prikazuje jedno, a na drugom nešto drugo”, kaže on dodajući kako to konkretno znači da kada netko želi pogledati vijesti a kasni kući, može ih pratiti na mobitelu i kada uđe u stan, nastaviti ih gledati na velikom ekranu. Važno je istaknuti kako danas sve više korisnika gleda snimljeni televizijski i video sadržaj ili pak sadržaj na zahtjev, ne mareći pritom za unaprijed najavljeni program. Stoga je nova platforma u potpunosti prilagođena i potrebama gledanja sadržaja na zahtjev, uz veći broj kanala.

NOVA JE PLATFORMA U POTPUNOSTI PRILAGOĐENA I POTREBAMA GLEDANJA SADRŽAJA NA ZAHTJEV, UZ VEĆI BROJ KANALA “Tako je sada snimanje video sadržaja omogućeno za više domaćih i ﬁlmskih te na svim sportskim kanalima”, naglašava Brešković.

SUSTAV TV PREPORUKA Posebice je zanimljivo kako će korisnici putem nadograđene aplikacije zaslone svojih mobilnih uređaja moći koristiti kao daljinske upravljače za televizor, jednostavno prebacujući sadržaj s mobilnog uređaja na veći ekran. Osnova pokretanja nove usluge je paket s novim set-up boxom koji će dobiti svi postojeći i novi korisnici. Uključuje

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

novi uređaj, HDMI kabele za kvalitetniju sliku i zvuk te novi daljinski upravljač, a omogućit će još kvalitetniju prezentaciju sadržaja uz njegovo jednostavno i brzo pronalaženje. Svi korisnici će u standardnoj ponudi dobiti znatno bolju HD ready kvalitetu slike, koja dodatno pojačava doživljaj gledanja sportskih događaja i drugih vizualno atraktivnih sadržaja. Velika novost je jedinstven sustav TV preporuka, koji će “učiti” iz navika gledanja i nuditi personalizirane preporuke. Odabir preporučenog sadržaja bit će dostupan na klik, i to na bilo kojem uređaju kojim se korisnik služi.

PARTNERSTVO VIPNETA I ESL-a

KREĆE REGIONALNA ESPORT LIGA Najbolji igrači iz Hrvatske, Srbije, Makedonije, Slovenije, BiH, Crne Gore te Albanije od srpnja će odmjeravati snage u najpopularnijim svjetskim esport naslovima piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

gotovo 700 milijuna dolara prihoda na globalnoj razini u ovoj godini, esport industrija vrtoglavo raste. Ako se tome doda i 385,5 milijuna fanova diljem svijeta čija brojka eksponencijalno raste, nema sumnje da u regiji leži ozbiljni tržišni potencijal. U esportu Vipnet vidi novi izvor konzumacije sadržaja, posebice uzevši u obzir uzlet gaming sadržaja na društvenim mrežama poput Facebooka i YouTubea, uz Twitch koji je najpopularnija platforma s više od 800 milijuna sati esport sadržaja za online streaming.

TURNIRI I TJEDNI SAŽECI Stoga su Vipnet i ESL, najveća svjetska kompanija za esport, potpisali višegodišnji ugovor o strateškom partnerstvu i najavili pokretanje regionalne esport lige pod nazivom Vip Adria League powered by ESL. Tako će od srpnja najbolji igrači iz Hrvatske, Srbije, Makedonije, Slovenije, BiH, Crne Gore te Albanije odmjeravati snage u najpopularnijim svjetskim esport naslovima poput Counter-Strike: Global Offensive i League of Legends te će se boriti za priliku da osiguraju svoje mjesto u velikom ﬁnalu koje se održava u sklopu Reboot Infogamer sajma na Zagrebačkom velesajmu od 25. do 26. studenoga. U ﬁnalu će se timovi iz Vip Adria lige nadmetati za titulu prvaka i nagradni fond od minimalno 20.000 eura. Predsjednik Uprave Vipneta Jiří Dvorjančanský istaknuo je kako je ta kompanija

u Hrvatskoj poznata i po inovacijama te velikim naporima i ulaganjima u razvoj moderne infrastrukture kako bi pridonijela razvoju digitalnog društva. O brojkama u industriji računalnih igara, nastavio je, uglavnom se ne zna mnogo. Međutim, računalne igre u svijetu su postale treća po veličini (nakon televizije i izdavaštva-knjiga) zabavna industrija po zaradi koja u 2017. godini iznosi 108,9 milijardi dolara, naglasio je. “Zanimljivo je kako je gaming industrija postala veća i od ﬁlmske”, napomenuo je prvi čovjek Vipneta. Vipnet u ponudu uključuje i esportsTV, prvi televizijski kanal u svijetu koji je u potpunosti posvećen esportu. Putem ovog kanala koji će biti dostupan u osnovnom programskom paketu, 24 sata na dan emitirat će se više od 1000 sati gaming akcije s najvažnijih globalnih profesionalnih esport turnira i najatraktivnijih liga kroz godinu, kao i tjedni sažeci te posebna emisija pod nazivom EsportCenterTV. Televizijski kanal bit će dostupan na svim Vipnetovim platformama kao i onima Telekom Austria Grupe, uključujući i OTT uslugu ekskluzivno za Vip korisnike u Hrvatskoj, te u Makedoniji i Sloveniji. “Misija ESL-a oduvijek je bila promovirati esport globalno i podržavati ga lokalno, a nadamo se da ćemo s pokretanjem Vip Adria lige ponuditi platformu i svjetla reﬂektora lokalnim talentima”, rekao je Ralf Reichert, predsjednik Uprave ESL-a.

700 0 mil $ prihod esport industrije u ovoj godini

385,5 5 mil fanova diljem svijeta

više od mil

800 0

sati esport sadržaja za online streaming

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

AKTUALNO FEST.A CROPAK

Najbolja ambalaža Principovac Iločkih podruma

sklopu festivala ambalaže Fest.a Cropak, koji je održan prošlog tjedna u zagrebačkom Hotelu Sheraton, dodijeljene su nagrade najboljoj ambalaži na hrvatskom i regionalnom tržištu Cropak i Regpak 2017. Dodjelu nagrada 14. godinu zaredom organizirali su tvrtka Tectus, Institut za ambalažu i tiskarstvo Tectus – IatT te stručni časopis Ambalaža/REGprint. Nagradu za najbolje pakiranje godine Cropak 2017. odnijela je linija Principovac Iločkih podruma. Pakiranje je dizajnirao Vanja Cuculić, a izradili su ga tvrtka Etikgraf, Vetropack Straža, MGK Pack i Korken Schiesser. Isti proizvod dobio je nagradu i za najbolju ambalažu hrvatskog proizvoda - Vino. U kategoriji tehničke izvedbe najbolje su bile Etikete Chiavalon Mlado, OPG-a Chiavalon Sandi, koje je dizajnirao Miran Tomičić iz Bruketa&Žinić OM-a, dok je proizvođač bio Etikgraf. Nagradu za najbolju ambalažu proizvoda ili serije dobila je Argeta Exclusive, Atlantic Grupe, slovenskog dizajnera Blaža Medeje iz Gigodesigna, a ambalažu je proizveo Crown Imballaggi Italia. Najbolja ambalaža otočnog proizvoda je Broško - ekstra djevičansko maslinovo ulje s otoka Brača, poljoprivredne

zadruge Supetar, dizajnera Vanje Cuculića i proizvođača Etikgrafa.

NAGRADU REGPAK 2017. DOBILA JE 360 - KOLEKCIJA AMBALAŽE ZA MED TVRTKE AKI IZ SLOVENIJE Nagradu za ambalažu Zanatskog piva odnijela je Serija piva 0.33 Pivovare Medvedgrad, čiji je vlasnik Cyrkon, a za dizajn je odgovorna Andrea Knapić. Ambalažu za ovaj proizvod proizveli su Vetropack Straža, Eti Tisak i Valoviti Papir Dunapack. U kategoriji graﬁčkog dizajna nagrađen je Hot & Spicy First Aid Kit, Hand dizajn studija, dizajnera Vinka Pašalića i Kreativnog tiska, a nagradu je osvojio i Piquentum Sv. Vital 2014. Vinskih podruma Buzet, dizajna Studija Sonda, proizvođača ambalaže tvrtke Etikgraf.

Za ukupni dizajn nagrađen je Novogodišnji kalendar 2017. - osvajanje brodova, Studija Grozić, dizajnera Tomislava Leopolda. Najbolji edukacijski projekti su projekt Ponovno koristim stare stvari Grada Zadra, te Za suživot s prirodom tvrtke Ivakop iz Ivanić-Grada. Nagradu za najbolja pakiranja u regiji Regpak 2017. dobila je 360 - kolekcija ambalaže za med tvrtke Aki iz Slovenije, koji potpisuju i dizajn, a ujedno i proizvode ambalažu, a nagrađen je i Piquentum Sv. Vital 2014. Vinskih podruma Buzet. Na natječaj za najbolju ambalažu na hrvatskom tržištu ukupno je pristiglo 49 nominacija u sklopu kojih je ocijenjeno više od 120 ambalažnih rješenja, a za regionalnu nagradu pristiglo je 13 nominacija u sklopu kojih je ocijenjeno oko 40 ambalažnih rješenja. Uz pregled stanja u ambalažnim industrijama u Hrvatskoj, tijekom ovog festivala govorilo se i o projektima gdje se ambalaža koristi kao sredstvo za očuvanje hranje i za smanjenje njena propadanja, o ambalaži kao sredstvu komunikacije te novim tehnologijama kojima se stvara pametna ambalaža. (K.S.)

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE SenSia Proizvedena od najkvalitetnijeg domaćeg mlijeka s dodatkom kulture Biﬁdus Naturalis, Dukat SenSia obogaćena je kalcijem koji doprinosi normalnoj funkciji probave i izvor je vlakana inulina. Svakodnevna konzumacija SenSije, uz umjerenu i raznovrsnu prehranu te zdrav način života, utječe na smanjenje probavnih tegoba i pridonosi normalnoj funkciji probavnih enzima. SenSia ponosno nosi znak „Hrvatska kvaliteta“. DUKAT D.D.

Sa 14 proizvodnih pogona u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Makedoniji i Rumunjskoj, Dukat mliječna industrija suvereno se pozicionirala kao vodeća hrvatska i regionalna mliječna kompanija, a Dukat kao vodeća domaća i regionalna robna marka mliječnih proizvoda. Okosnicu poslovne ﬁlozoﬁje Dukata čine svježi i nutritivno visokovrijedni mliječni proizvodi bez konzervansa, proizvedeni od najkvalitetnijeg domaćeg mlijeka.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

NOVA PRAVILA ICC-a O UBRZANOM POSTUPKU ZA SPOROVE MALE VRIJEDNOSTI I REGIONALNI IZAZOVI

Ubrzani postupci arbitraže za manje sporove

Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu prošloga je tjedna održana Prva međunarodna arbitražna konferencija Nova pravila ICC-a o ubrzanom postupku za sporove male vrijednosti i regionalni izazovi. “Članstvo HGK u ICC-u, krovnoj svjetskoj udruzi komora, omogućava rješavanje niza problema koji se mogu pojaviti u međunarodnom poslovanju i njegovom olakšavanju”, istaknuo je Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK. “Komora

OVIM IZMJENAMA ŽELI SE POVEĆATI UČINKOVITOST, TRANSPARENTNOST I ETIČNOST, ISTIČE ŽIVA FILIPIČ ove godine slavi 165 godina rada i u okviru nje djeluje naše Arbitražno sudište, a ovakvi skupovi mogu biti poticaj razvoju

znanja i suradnje na međunarodnoj razini te stjecanju novih znanja kroz rješavanje sporova”, zaključio je Kramarić. Rješavanje sporova od početka ožujka ove godine još je lakše jer su na snazi revidirana pravila koja omogućavaju da se pravila za ubrzane postupke primjenjuju na sve arbitražne sporove čija je vrijednost predmeta spora manja od dva milijuna dolara. “Ovim izmjenama želi se povećati učinkovitost, transparentnost i etičnost, omogućavajući jednostavniji arbitražni postupak i smanjenje troškova”, objasnila je Živa Filipič, imenovana glavna savjetnica Međunarodnoga

arbitražnog sudišta ICC-a u Parizu. Osim toga, svaka stranke može od Sudišta ICC-a zatražiti obrazloženje odluke, poput odluke o izuzeću arbitara, tako da se, za razliku od prije, ne traži pristanak svih stranaka, prima facie odluke o nadležnosti i odluke o spajanju postupaka. Izmjenama pravila ubrzani su i postupci prilaganja uvjeta za provođenje postupka s dva mjeseca na mjesec dana, a kod ubrzanih procesa ti uvjeti se ne moraju prilagati arbitraži. Konferencija je održana uz potporu odvjetničkih društava Hanžeković i partneri, Buterin i Posavec te Končar-Elektroindustrije. (K.S.)

Pekmez od šljiva – zaslađeni (bez konzervansa) Pekmez od šljiva Podravka jedinstven je visokokvalitetan proizvod, a proizvodi se prema originalnoj domaćoj recepturi od 1975. i kao takav jedinstven je u svijetu. Karakterističan okus, miris i konzistencija pekmeza od šljiva rezultat su istraživačkog rada Podravkinih stručnjaka, a izvorna receptura ugrađena je u suvremenu tehnologiju proizvodnje, zadržavajući jedinstven izvoran okus pekmeza kao što su nekad pripremale naše bake. PODRAVKA D.D.

Podravka je danas najveća prehrambena industrija sa sjedištem u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi. Najpoznatije Podravkine marke su Vegeta i Podravka, koje se prodaju na svim kontinentima svijeta. Podravka ima vlastita poduzeća u 17 zemalja i distributivnu mrežu koja se proteže od Jadranskog do Sjevernog mora.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

AKTUALNO HRVATSKA TRŽNICA U BUDIMPEŠTI

Domaći proizvod ključ prepoznatljivosti hrvatskoga turizma Ovaj se projekt izvrsno nadovezuje na akciju Kupujmo hrvatsko, koja ovime prelazi nacionalne okvire i promiče Hrvatsku kao zemlju kvalitete, naglasio je Josip Zaher

rodnevna manifestacija Hrvatska tržnica održana je prošloga tjedna na najljepšoj tržnici Europe Nagyvásásrcsarnok u Budimpešti gdje se potencijalnim mađarskim turistima predstavila hrvatska kultura, gastronomija i turistička ponuda. Ovu su akciju pokrenuli Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica u Mađarskoj i Hrvatska gospodarska komora, radi promocije hrvatskih proizvoda i Hrvatske kao turističke destinacije. “Domaći proizvod mora postati ključ prepoznatljivosti hrvatskoga turizma. Ovaj se projekt izvrsno nadovezuje na akciju Kupujmo hrvatsko, koja ovime prelazi nacionalne okvire i promiče Hrvatsku kao zemlju kvalitete. Svoje je vrhunske kvalitetne proizvode predstavilo tridesetak tvrtki, među kojima posebno ističemo nositelje znakova kvalitete Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta”, rekao je potpredsjednik HGK Josip Zaher naglasivši da HGK i ovim putem podupire internacionalizaciju poslovanja naših proizvođača na tržištu od 10 milijuna ljudi. Zaher je istaknuo kako ga posebice veseli rast dolazaka mađarskih turista u Hrvatsku te je izrazio nadu da će ova manifestacija potaknuti mađarske turiste da u Hrvatsku dolaze u još većem broju. “Hrvatska je lani zabilježila 2,7 milijuna noćenja mađarskih turista, a

već u prvih pet mjeseci ove godine bilježi njihov rast od 45 do 50 posto. Jako je važno da onima koji dolaze u Hrvatsku

IZMEĐU MAĐARA I HRVATA POSTOJE BROJNE POVEZNICE MEĐU KOJIMA ISTAKNUTU ULOGU IMAJU TURIZAM I POLJOPRIVREDA, ISTIČE ISTVÁN ĹJGYÁRTÓ predstavimo zaokruženu turističku priču o lokalnoj i regionalnoj ponudi, bogatstvu i zanimljivostima koje im možemo ponuditi”, ocijenio je ministar turizma Gari Cappelli.

PREDSTAVILO SE 30 HRVATSKIH PROIZVOĐAČA “Ovo je manifestacija koja promiče Republiku Hrvatsku i njene turističke potencijale, ali i prehrambenu ponudu”,

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

ustvrdio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić napominjući kako je potencijal Hrvatske u proizvodnji hrane vrlo velik te da ga moramo još više iskoristiti kako bi Hrvatska postala zemlja koja će proizvoditi dovoljno hrane, ne samo za svoje stanovništvo, već i za izvoz. “Između Mađara i Hrvata postoje brojne poveznice među kojima istaknutu ulogu imaju turizam i poljoprivreda. Trebali bismo otkrivati i zajedničku prošlost, a to možemo samo ako se posjećujemo i ako putujemo svojim zemljama te otkrivamo uspomene i baštinu iz prošlosti“, rekao je István ĺjgyártó, državni ministar za kulturnu i znanstvenu diplomaciju. Na manifestaciji su sudjelovale turističke zajednice Zadarske, Šibensko-kninske, Brodsko-posavske, Bjelovarsko-bilogorske, Istarske i Primorsko-goranske županije te turističke zajednice grada Zagreba, Dubrovnika i Biograda. Svoje proizvode za kušanje i prodaju predstavilo je 30 hrvatskih proizvođača – predstavnika četiriju klastera: Dalmacije, Istre i Kvarnera, Slavonije i Središnje Hrvatske. Drugog dana ove manifestacije održao se Doručak s hrvatskih farmi na kojem su se nudili prehrambeni proizvodi s oznakama kvalitete: meso, mlijeko i jaja s hrvatskih farmi, med iz Lijepe naše, te brašno i kruh s hrvatskih polja.

PREDSTAVLJAMO MEUS-VITAL, Zagreb

SUNCE, MORE I - MASAŽA Primijetili smo da kampovi i plaže na Jadranu nemaju usluge masaže i kozmetike, pa smo prije 10 godina došli na ideju da pokušamo spojiti to dvoje, kaže Marina Gašparić

z godine u godinu Hrvatska u turističkom smislu sve više prati svjetske trendove i ponude koje se mogu koristiti na plažama, u kampovima i javnim površinama. Tako je osmišljen i projekt tvrtke Meus-Vital koja nudi usluge njege tijela odnosno sportsko-terapeutske masaže, limfne drenaže, medicinske pedikure i manikure u kampovima i na plažama. “Pružamo usluge njege u visoko praktičnohigijenskim i ergonomski dizajniranim montažnim objektima omogućavajući dodatnu uslugu na plažama, u kampovima ili turističkim naseljima na 12 različitih lokacija. Montažni objekti su isključivo projekt i investicija

TVRTKA NUDI SPORTSKOTERAPEUTSKE MASAŽE, LIMFNU DRENAŽU TE MEDICINSKU PEDIKURU I MANIKURU U KAMPOVIMA I NA PLAŽAMA tvrtke Meus-Vital, što nam ujedno osigurava prepoznatljivost i stvaranje brenda”, kaže direktorica tvrtke Marina Gašparić objašnjavajući da su s tim projektom započeli prije 10 godina na Cresu u kampu Kovačine jer je posao u Zagrebu tijekom ljeta dosta slab. “Htjeli smo održati razinu poslovanja i u tom razdoblju na normalnoj razini. Osim toga, primijetili smo da kampovi i plaže na Jadranu nemaju usluge masaže i kozmetike, pa smo došli na ideju da pokušamo spojiti to dvoje. Nakon prve ljetne sezone naše usluge su zatražili još neki kampovi, a počeli smo se javljati i na natječaje te smo tako već iduće sezone nudili svoje usluge na šest lokacija”, kaže Marina Gašparić. U tvrtki su zaposleni mladi i ambiciozni ljudi, educirani stručnjaci kozmetičke struke, ﬁzioterapeuti i stručnjaci za razne tehnike masaža.

INOVACIJE I POBOLJŠANJA “Doedukacija traje od veljače do svibnja gdje se naši djelatnici usavršavaju u svojim osnovnim obrazovanjima, stječu nove vještine te ih se priprema za rad u ljetnoj sezoni kao i za vođenje samostalne poslovne jedinice u kampu. U sezoni zapošljavamo oko 20 zaposlenika koje je, unatoč općepoznatoj velikoj nezaposlenosti, jako teško naći, ali imamo dosta lojalnih dugogodišnjih radnika koji su s nama već više sezona tako da potreban broj novih radnika uspijevamo pronaći”, kaže Marina Gašparić. Prema njezinim riječima, cilj tvrtke je nastaviti pružati kvalitetne usluge ove vrste u kampovima i turističkim mjestima na Jadranu te ostvarivati poslovnu suradnju s tvrtkama i kampovima koji žele unaprijediti i poboljšati vlastitu turističku ponudu njihovim uslugama te se tako približiti ponudi svjetskih kampova. “Svake godine uvodimo inovacije i poboljšanja u naše poslovanje u vidu novih usluga, novih poboljšanih vizuala, marketinške potpore... Također, planiramo u 2018. proširiti svoje poslovanje na nove lokacije o čemu smo već počeli pregovore. Ako to ostvarimo, doći će i do novih ulaganja, a time većeg broja ljudi koje ćemo zaposliti tijekom ljetne sezone. Osim sezonskih planova, imamo i one za Zagreb, pa tako planiramo otvoriti novi salon za koji upravo tražimo lokaciju. A s obzirom na to da smo suprug i ja upisali izvanredni studij ﬁzioterapije, i u tom području planiramo širiti poslovanje”, zaključuje Marina Gašparić. (L.V.)

Montažni objekti su isključivo projekt i investicija tvrtke Meus-Vital, što nam ujedno osigurava prepoznatljivost i stvaranje brenda. Marina Gašparić, Meus-Vital

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

HRVATSKA&REGIJA SARAJEVO BUSINESS FORUM 2017

STRATEŠKI CILJ SVIH ZEM JE POVEZIVANJE Otvoreni procesi dobrosusjedske suradnje su ključ mira, političke stabilnosti i ekonomskog razvoja cijele regije, istaknuo je Denis Zvizdić na najvećem investicijskom događanju u Jugoistočnoj Europi na kojem se razgovaralo o mogućnostima suradnje i financiranja projekata piše Darko Buković bukovic@privredni.hr

Europi. Forumu je nazočio niz investitora iz zemalja Zaljeva, među kojima i čelni čovjek Emiratesa, jedne od najvećih svjetskih zrakoplovnih kompanija šeik Ahmed bin Saeed Al

DRŽAVE TREBAJU SURAĐIVATI, PA TAKO I REGIJA MOŽE PRIVUĆI INVESTICIJE, SMATRA AMER BUKVIĆ

oko

200

pripremljenih projekata ponuđeno na SBF-u

više od

1700

sudionika iz 38 zemalja nazočilo SBF-u

317

održano sastanaka

predstavnika različitih kompanija

sma međunarodna investicijska konferencija Sarajevo Business Forum 2017 (SBF), održana protekli tjedan, okupila je više od 1700 sudionika iz 38 zemalja - s jedne strane političare, s druge investitore, a s treće projekte, s ciljem da se na jednom mjestu otvoreno razgovara o mogućnostima suradnje i mogućim načinima ﬁnanciranja pripremljenih projekata. A takvih je projekata gotovo 200, najviše iz Bosne i Hercegovine, koji obuhvaćaju više gospodarskih djelatnosti, ponajviše iz područja poljoprivrede, energetike, obrazovanja, ﬁnancija, infrastrukture, građevinarstva, usluga i turizma. U ime organizatora SBF-a, direktor BBI Banke (Bosna Bank International) Amer Bukvić kao najveće postignuće Foruma ocijenio je ne samo njegov poslovni značaj, već uspostavljeno istinsko javno-privatno partnerstvo. Države trebaju surađivati, pa tako i regija može privući investicije, smatra Bukvić. Potkrijepio je to podatkom o održavanju 317 sastanaka predstavnika različitih kompanija što je, kaže, 23 posto više nego lani, a SBF je potvrdio da je najveće investicijsko događanje u Jugoistočnoj

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

Maktoum, kao i direktor Islamske razvojne banke Bandar Al Hajjar koji je istaknuo kako su najbolji pokazatelji novih ulaganja realizirani projekti među kojima je i prodaja HEPOK-a u čemu je posredovao BBI Bank.

POLITIKA U SLUŽBI GOSPODARSTVA SBF je otvorio predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić naglasivši kako BiH ima mnoge prednosti koje se ne vide jer se ljudi većinom bave političkim problemima. Drugačijim poimanjem mnogi ozbiljni investitori došli bi u BiH, uvjeren je Ivanić dodajući kako će “strani investitori doći tek kada domaći budu ostvarivali dobre rezultate”. Jedan od bitnih problema je i odlazak mladih iz BiH, ustvrdio je on, navodeći podatak kako je jedno veleposlanstvo izvijestilo da je samo u jednoj godini izdalo 15.000 viza. “Trend odlaska mladih ljudi mora se zaustaviti po svaku cijenu. Najbolji način za to jest ostaviti po strani političke razlike te raditi na poboljšanju imidža i privlačenju investitora”, istaknuo je Ivanić koji je uvjeren da će do kraja ove ili početkom iduće godine BiH postati kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

ALJA REGIJE

Na otvaranju Foruma govorio je i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić koji je podcrtao kako je u zadnjih 20 mjeseci u BiH otvoreno više desetaka tisuća radnih mjesta, ponajprije u realnom sektoru. Na BiH, smatra on, treba gledati kao most između Istoka i Zapada te kao na zemlju prirodnih resursa, kvaliﬁciranih i talentiranih ljudi, uspješnih menadžera, nobelovaca i oskarovaca. Provođenje ekonomskih reformi ostaje prioritet, što je kao posljedicu rezultiralo rastom BDP-a u prethodne dvije godine, a zabilježen je rast izvoza, kao i turizma, što je pomoglo očuvanju ﬁnancijskog kapaciteta i kreditnog rejtinga BiH.

I ZAJEDNIČKI NASTUPI Jedan od najvažnijih panela bio je posvećen suradnji država regije i mogućnostima zajedničkog nastupa pred međunarodnim investitorima. Otvoreni procesi dobrosusjedske suradnje su ključ mira, političke stabilnosti i ekonomskog razvoja cijele regije, ocijenio je Zvizdić. Stoga, naglašeno je, najvažniji strateški cilj svih zemalja na ovom području je povezivanje - i poslovno i intereseno. Zemlje regije, istaknuo je bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, podići će svoju nacionalnu konkurentnost i tako što će međusobno povezati svoju prometnu i energetsku infrastrukturu i logistiku. Za bivšeg predsjednika Slovenije Danila Türka fokus zemalja regije treba biti povezivanje u širem smislu. EU i sve regije locirane između Istočne Azije i Atlantika, naglasio je, trebaju razmisliti o mogućim povezivanjima ne samo zemalja Jugoistočne Europe, nego i o zajedničkom nastupu izvan ovog prostora. Ministar prometa i komunikacija BiH Ismir Jusko posebno je predstavio Okvirnu BiH strategiju za transport temeljem koje će se u narednom razdoblju “inkasirati” oko

NAGRADE SBF BRIDGE

Među dobitnicima i hrvatski M SAN Group Na Sarajevo Business Forumu 2017 održana je i svečanost uručenja SBF Bridge nagrada, koje su dodijeljene u pet kategorija. Nagradu za novi biznis godine dobio je HUB 387, dok je nagrada za biznis godine dodijeljena kompaniji HIFA Group. U kategoriji za inovatora godine nagradu je dobila tvrtka Gorenje Group iz Slovenije, dok je nagradu za zapošljavanje mladih dobio M SAN Group iz Hrvatske. Nagradu za društveni utjecaj godine dobila je Fondacija Hastor iz BiH. 200 milijuna eura. Posljednjeg dana Foruma održan je niz susreta u Hotelu Hills na Ilidži, a strani i domaći dužnosnici, investitori i stručnjaci razmatrali su teme povezivanja širih regija Istočne Azije i Jugoistočne Europe te Središnje i Zapadne Azije sa zemljama regije. Poseban dio bio je posvećen ulozi europske perspektive u ekonomskom razvoju, a održani su i okrugli stolovi o suradnji Dubaija s regijom te povezivanju indonezijskog gospodarstva s poslovnim ljudima s ovih područja. Članica malezijskog parlamenta Noraini Ahmad smatra kako bi BiH i ostale zemlje trebale razmotriti potencijale razvoja halal industrije, ističući kako je riječ o najbrže rastućoj industriji. Halal nije samo vezan za halal certiﬁkate, nego je biznis koji nudi zaradu, dodala je ona. Forumu je nazočilo i 60 biznismena iz područja medicine, turizma i nekretnina iz arapskih zemalja. Većina ih je u Sarajevu bila prvi put te su izrazili nadu da će ostvariti dobru suradnju. “Istražujemo mogućnosti investiranja i trgovanja za sve sektore. Imamo jako dobre dojmove. Nismo došli tražiti negativne stvari i probleme već raditi na pozitivnim stvarima i mogućnostima suradnje”, rekao je njihov predstavnik Yusuf al-Eber.

BiH IMA MNOGE PREDNOSTI KOJE SE NE VIDE JER SE LJUDI VEĆINOM BAVE POLITIČKIM PROBLEMIMA, ISTIČE MLADEN IVANIĆ

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

HRVATSKA&REGIJA SLOVENSKA RASPRODAJA DUGOVA

ZAŠTO SE LOŠA POTRAŽIVANJA POKLANJAJU STRANCIMA? Dio potraživanja ponekad nužno je otpisati. Slovenske banke to ne smiju učiniti izravno jer bi odmah bile prozvane da su nekome pogodovale piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

U MALOJ SREDINI NIJE JEDNOSTAVNO PLIJENITI IMOVINU POLITIČARA, ODVJETNIKA, NOVINARA I SPORTAŠA

rojne tvrtke koje su se svojedobno zadužile u Novoj Ljubljanskoj banci, a dug nisu uspjele podmiriti u zadanim rokovima, svoje dužničke brige više ne dijele s početnim vjerovnikom. Sada žive u grču i gotovo u svakodnevnom kontaktu s inozemnim tvrtkama koje su od NLB-a uz velike diskonte otkupile pozamašan dio njenih loših potraživanja. Nova Ljubljanska banka lani je prodala paket problematičnih potraživanja od malih i srednjih slovenskih poduzeća, sve u nominalnoj vrijednosti od 400 milijuna eura. Cijeli paket prodan je za 80 milijuna eura američkom društvu Pine River Capital. Paket s dugovima ﬁzičkih osoba prodan je švicarskom društvu DDM Holding. Za svežanj duga od 100 milijuna eura Švicarci

su isplatili vodećoj slovenskoj banci 17 milijuna eura. Za naplatu potraživanja švicarskih ulagača skrbi mariborsko poduzeće Prohit. “Na njihov zahtjev i prema njihovoj narudžbi mi ovdje angažiramo odvjetnike, bilježnike, detektive i izvršitelje, a dio usluga poput informacijske potpore pružamo sami”, objasnio je okvire suradnje Igor Stražišnik, predstavnik Prohita. Potporno poduzeće koje radi za švicarskog ulagača tvrdi da dug nastoje naplatiti bez sudskog posredovanja. Pristaju na reﬁnanciranje obveza, na obročnu otplatu, a podržavaju dužnika kada imovinu želi prodati na slobodnom tržištu. Ako se izjalove sve takve mogućnosti, tek tada ide se na sudsko izvršenje. Zanimljivo je da novi vlasnik duga ﬁzičkih osoba ne oklijeva s poduzimanjem odgovarajućih mjera.

EUROPSKI NALOG

Put do platne discipline Europski nalog koji vjerovniku iz bilo koje države članice EU-a omogućava zamrznuti sredstva dužnika na bankovnom računu u svakoj zemlji unutar Europske unije, pobudio je veliko zanimanje u Sloveniji. Smatra se dobrodošlim instrumentom u borbi protiv platne nediscipline s kojom se i slovenska poduzeća sve češće susreću u poslovanju. Slovenski dužnici koji nemaju u Sloveniji otvoren račun ili su im računi blokirani obično posluju preko računa u inozemstvu. Sredstva najčešće drže na računima u Italiji

i Austriji. Europski nalog uveden Uredbom EU-a 655/2014 od 17. siječnja 2017. godine omogućava vjerovnicima da zamrznu sredstva dužniku i to s elementima iznenađenja. Sud, naime, odlučuje o zamrzavanju sredstava bez obveze da o tome prethodno obavijesti dužnika. U svrhu učinkovite naplate dužnički račun u inozemstvu može se zamrznuti i prije nego što je vjerovnik uspio pribaviti izvršni nalog. U tom slučaju mora pružiti valjane dokaze na osnovi kojih sud može zaključiti da će stranka uspjeti u

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

postupku. Da bi se spriječilo zlouporabe, vjerovnici su obvezni predložiti osiguranje iz kojeg se dužnika može obeštetiti u slučaju da se mjera zamrzavanja pokazala neosnovanom. Akt zamrzavanja sredstava nije istodobno i akt isplate – ona se obavlja drugim instrumentima kao što su europski nalog za izvršenje i europski platni nalog.

MERCATOR

Više nego dobar početak godine

Dokaz tome je cijeli niz započetih sudskih dražbi na kojima se prodaju nekretnine zaduženih slovenskih građana.

I POZNATI NE PODMIRUJU DUGOVE Među njima nalaze se i poznata imena iz sporta, odvjetništva, novinarstva i politike. DDM Holding preuzimajući dug od NLB-a najavio je da u 10 godina planira ostvariti 34 milijuna eura povrata. Švicarski holding poprilično je već razgranao posao. Trenutačno upravlja sa 3,5 milijuna raznih potraživanja u ukupnoj vrijednosti od dvije milijarde eura. Među vlasnike slovenskog duga prvo je stupilo ﬁnancijsko društvo B2 Holding iz Norveške. Još 2014. godine kupio je od Hypo-Alpe-Adria Banka svežanj problematičnih potraživanja u visini od 168 milijuna eura. U njemu su tada bila objedinjena dugovanja ﬁzičkih osoba iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Potkraj prošle godine Norvežani su svoj portfelj pojačali i kupnjom loših potraživanja UniCredit Banka u visini od 110 milijuna eura. Zašto slovenske banke same ne utjeraju dug od svojih komitenata? S njima su radile i poznaju ih bolje nego itko sa strane. Banke o tome nerado govore. Priznaju samo to da razlozi zbog kojih dugove prepuštaju strancima nisu ekonomski. Problem je u sljedećem. Nekad se dugove mora i otpisati. A otpisati nekome dug u Sloveniji znači izložiti se prolomu optužbi u smislu pogodovanja određenim osobama. Osim toga treba priznati da u maloj sredini nije jednostavno plijeniti imovinu političara, odvjetnika, novinara i sportaša. Banke taj odijum radije prepuštaju strancima. Dakako to obilaženje neugodnosti ima svoju cijenu u izdašnim diskontima.

Trgovački lanac Mercator u prva je tri mjeseca ove godine na razini Grupe ostvario 1,1 milijuna eura čiste dobiti, što je povećanje od 64 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, stoji u financijskom izvješću koje je Mercator objavio putem Ljubljanske burze. Grupa Mercator je u prvom ovogodišnjem kvartalu ostvarila prihode od prodaje od 564,6 milijuna eura, što je 6,7 posto nominalno manje nago u lanjskom prvom kvartalu. No realni je pad na godišnjoj razini manji, oko 0,7 posto, s obzirom na to da je kompanija u međuvremenu prodala svoje lance trgovina Modiana i Intersport. Dobit iz poslovanja Grupe Mercator u prvom kvartalu ove godine iznosi

5,9 milijuna eura. Nadzorni odbor tvrtke je 14. travnja od Uprave zatražio da se odmah prouče sve mogućnosti za što skorije prebijanje međusobnih potraživanja i obveza tvrtki iz sastava Mercatora i Agrokora, a koje ne posluju u okviru Grupe Mercator. “Na osnovu dogovora već su provedena i prva prebijanja međusobnih potraživanja i obveza, a postoje pozitivni signali da će se to i dalje nastaviti”, ističe Mercator u svojem priopćenju. (I.G.)

RIJEŠEN PROBLEM CIMOSA

Nastavak proizvodnje u Hrvatskoj

Ministar državne imovine Goran Marić i glavni izvršni direktor slovenske Družbe za upravljanje terjatev bank Imre Balogh potpisali su sporazum kojim bi se i definitivno trebao riješiti pitanje budućeg rada triju pogona koparskog proizvođača dijelova za autoindustriju Cimos u Istri. “Sporazumom smo deﬁnitivno riješili problem, neće biti otpuštanja radnika i osigurali

smo nastavak proizvodnih procesa u Cimosovim tvornicama u Hrvatskoj”, rekao je Marić. Cimos je prodan talijanskom fondu Palladio Finanziaria za simboličan iznos od 110.000 eura, uz obvezu novog vlasnika da vrati ﬁnancijske obveze koje prelaze 110 milijuna eura bankama te da tvrtku dokapitalizira i privatizira. O preuzimanju se pregovaralo više mjeseci, a problem su bila jamstva novog vlasnika prema zaposlenima te dug Cimosa prema nekadašnjoj Riječkoj banci od 40 milijuna eura, kojeg je preuzeo hrvatski DAB te je zbog toga lani pokrenuo i tužbu protiv Cimosa. (I.G.)

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

HRVATSKA&REGIJA SRPSKA VLADA NAJAVILA HITNU INVESTICIJU U NAM

INJEKCIJOM DO SLABAŠNIH MIŠIĆA U zadnjih nekoliko godina na svjetskoj razini raste potražnja za vojnom opremom što je imalo utjecaja i na porast izvoza srpskih proizvođača, ali i trgovaca koji plasiraju robu, kako iz srpskih, tako i iz stranih tvornica piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

“To će biti direktna investicijska injekcija u namjensku industriju Srbije”, rekao je Vučić poslije sastanka s direktorima osam tvrtki vojne industrije, javnog poduzeća JugoimportSDPR, dvaju gospodarskih društava koja bi ove godine trebala postati dijelom namjenske industrije te s direktorima triju remontnih zavoda.

DIREKTNO - U BLAGAJNU Donijeli smo odluku da prije kraja svibnja kragujevačkoj Zastavi oružje damo 9,7 milijuna eura, rekao je Vučić i potom iznio cijelu listu ulaganja: Fabrika municije Prvi partizan u Užicama dobit će četiri milijuna eura za novu

U 43 3 mil € uložit će Srbija u namjensku industriju

550 0 mil $ planirani izvoz te industrije u 2017.

nizu dobrih gospodarskih vijesti kojima se svakodnevno bombardira srpska javnost, čini se da je najava premijera odnosno novog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će sa 43 milijuna eura država pomoći domaćoj namjenskoj industriji usmjerena na to da jednim udarcem ubije dvije muhe: nezadovoljstvo vojske zbog siromaštva koje se očituje štrajkovima na ulici u organizaciji vojnog sindikata i da pridonese najnovijem trendu informacija o vojnom jačanju Srbije. Vučić je na jednoj od posljednjih konferencija za medije u svojstvu premijera, govoreći o namjenskoj industriji, bio veoma slikovit: nos nam je iznad vode, sada su i usta, a subvencija države pomoći će da se pojave i slabašni mišići vojne industrije. Naravno, postoji i ekonomska strana ove priče koja ide u prilog subvencijama u ovu granu, a prethodni navodi odnose se prije svega na tajming: važno je uložiti baš sada jer sutra može biti već kasno. Ali prije svega tu je računica: srpska namjenska industrija je izvozna, pa je sasvim realno očekivati da - ako se investira u nju - i rezultati mogu biti bolji.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

SRPSKA NAMJENSKA INDUSTRIJA JE IZVOZNA, PA JE REALNO OČEKIVATI DA, AKO SE INVESTIRA U NJU, I REZULTATI MOGU BITI BOLJI tvornicu čiji bi kamen temeljac trebao biti položen u srpnju, a Prva petoletka u Trsteniku 3,5 milijuna eura. Zemunska tvrtka Teleoptik - žiroskopi, koja je dugo propadala, dobit će od Vlade 6.862.000 eura, jer su njeni proizvodi sastavni dio navođenih projektila, dok će tvornica Milan Blagojević iz Lučana dobiti 4.410.000 eura za modernizaciju opreme i ulaganje u veću sigurnost. Fabrika kamiona FAP iz Priboja, koja bi trebala ući u sustav vojne industrije, dobit će 2,5 milijuna eura kao namjenska sredstva za

JENSKU INDUSTRIJA

ispunjavanje obveza iz unaprijed pripremljenog plana reorganizacije, ali s obvezom da se sagleda mogućnost proizvodnje vozila s neovisnim ovjesom. Golema je potreba za tim vozilima za vojsku i policiju i spremni smo izdvojiti koliko god hoćete sredstava samo da nađu rješenje za neovisni ovjes i pogon na svim kotačima, objasnio je Vučić. Vazduhoplovni zavod Moma Stanojlović u Batajnici dobit će četiri milijuna eura, Tehnički remontni zavod u Čačku tri milijuna eura, onaj u Kragujevcu dva milijuna, dok će u poligon u Nikincima, gdje se ispituju nova borbena sredstva, biti uloženo 1,5 milijuna eura za izgradnju triju novih objekata. Vučić je rekao i da tvornica namjenske industrije Krušik iz Valjeva nije tražila novac od Vlade, dok su u kruševački Trajal i Prvu iskru iz Bariča sredstva uložena ranije. Premijer je priopćio i kako se plan izvoza namjenske industrije ove godine kreće oko 550 milijuna dolara, a do 2020. godine 750 milijuna dolara.

IZMEĐU PLANA I REALNOSTI U svakom slučaju realni plan manji je od očekivanja tvrtki koje se bave plasmanom proizvoda srpske vojne industrije u svijetu. Ukupna vrijednost dozvola izdanih domaćim tvrtkama u Srbiji za izvoz oružja u 2016. godini veća je od 800 milijuna dolara, pokazuju podaci nadležnog sektora Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija. Među 10 najvećih izvoznika i po realiziranim ugovorima i po ugovorenoj vrijednosti 2016. godine nalaze se državna poduzeća poput Jugoimport-SDPR-a, Prvog partizana, Zastava oružja, Prve petoletke, ali i privatne tvrtke Partizan Tech, Tehnoremonta, Uni

Globala, Krupnika, Eling AD-a i DLS-a Specijalni sistemi. Činjenica jest da u zadnjih nekoliko godina na svjetskoj razini raste potražnja za vojnom opremom što je imalo utjecaja i na porast izvoza srpskih proizvođača, ali i trgovaca koji plasiraju robu, kako iz srpskih, tako i iz stranih tvornica. Porast bilježe i susjedne zemlje, a krajnji korisnici su uglavnom zemlje Bliskog istoka, Afrike i Azije, rekao je agenciji Beta državni tajnik Ministarstva trgovine i telekomunikacija Stevan Nikčević. Nemamo nijedan evidentiran slučaj da je oružje završilo u zemljama koje su pod embargom. Srbija je jedan od lidera po transparentnosti kada je riječ o prodaji oružja, a naši stručnjaci su jedini izvan EU-a koji su pozvani da obučavaju druge zemlje u tim procesima, istaknuo je Nikčević.

više od mil $

800 0

vrijednost dozvola srpskim tvrtkama za izvoz oružja u 2016.

ANALITIČARI UPOZORAVAJU DA JE KONKURENCIJA TAKO VELIKA DA JE ZA MALE ZEMLJE I PROIZVOĐAČE CIJENA ODLUČUJUĆI FAKTOR Analitičari, međutim, upozoravaju da je konkurencija na svjetskom tržištu tako velika da male zemlje i proizvođači imaju velika ograničenja i da je cijena u njihovom slučaju odlučujući faktor. Pa su glavna tržišta srpskih vojnih proizvoda nerazvijene i slabije platno sposobne zemlje kao što su Kenija ili Bangladeš gdje izvozi samohodne haubice i streljivo. Iako će, kako ocjenjuju, nažalost, za ovakvu vrstu robe uvijek biti kupaca. 29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

SVIJET FINANCIJA NAJBOLJE DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE MIROVINSKIM FONDOVIMA ISTOČNE EUROPE

ERSTE PLAVI - INSTITUTIONAL INVESTOR PEER TO PEER

rste društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (Erste Plavi) osvojilo je nagradu Institutional Investor Peer to Peer za najbolje društvo za upravljanje mirovinskim fondovima Istočne Europe. Nagradu je u 2017. godini 17. svibnja dodijelio Institutional Investor Institute. Riječ je o nagradi koja se dodjeljuje glasovanjem struke društvima za upravljanje mirovinskim fondovima, kojima inovativni pristup u upravljanju imovinom značajno doprinosi poslovnim rezultatima. “Jako smo ponosni na naša postignuća, a posebno na prinose koji su značajno uvećali mirovinsku štednju naših članova. Uvođenjem novih ﬁnancijskih instrumenata i modela dodatno smo unaprijedili proces ulaganja”, kazala je članica Uprave Senka Fekeža Klemen preuzi-

majući nagradu. Uvođenjem novog softvera za upravljanje rizicima dodatno je poboljšano mjerenje i praćenje tržišnih rizika te analiza ostvarenih rezultata. Svoju inovativnost Društvo je potvrdilo i prvim online zahtjevom s potpuno digitalnim načinom učlanjenja u dobrovoljni mirovinski fond. Dodatno, modernizirana web stranica na jednostavan način prikazuje sustav obvezne i dobrovoljne mirovinske štednje, pomaže odabrati najbolje opcije obvezne mirovinske štednje te nudi korisne alate koji interaktivno educiraju o važnosti dobrovoljne mirovinske štednje. Web alati pomažu i u planiranju dodatnog izdvajanja za mirovinu i odabiru odgovarajućeg štednog modela. Za Erste Plavi mirovinske fondove 2016. godina bila je iznimno uspješna što pokazuju i najviši ostvareni prinosi u ka-

tegorijama A i C obveznih fondova, dok je Erste Plavi Expert zabilježio najviši prinos u kategoriji otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova na domaćem tržištu. Prinosi su se kretali u rasponu od šest do 13 posto ovisno o vrsti fonda.

ERSTE BANKA I WINER OSIGURANJE VIG

POLICA OSIGURANJA CARD PROTECT

suradnji s Wiener osiguranjem VIG, Erste&Steiermärkische Bank (Erste banka) ponudila je svojim korisnicima debitnih

kartica policu osiguranja Card protect, namijenjenu zaštiti od posljedica krađe ili gubitka osigurane kartice. Pored osiguranja od zloporabe ili

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

ukradene kartice, policom su pokriveni i slučajevi otuđenja novca zbog razbojništva ili razbojničke krađe podignutog na bankomatu ili na nekom drugom isplatnom mjestu. Također, polica pokriva i gubitak ili krađu ključeva i osobnih dokumenta, u slučajevima koji su povezani s gubitkom ili krađom osigurane kartice, kao i troškove izdavanja nove kartice. Pored osiguranja debitne kartice, polica uključuje i Osiguranje od privatne odgovornosti za štete nanijete trećim osobama, poput primjerice slučajno razbijenog prozora, grebanja automobila ili slično. Limit pokrića u jednoj osiguravateljskoj godini i po štetnom događaju iznosi 15.000 kuna. Policu, uz godišnju premiju od 86 kuna, mogu u svim poslovnicama Erste banke ugovoriti svi punoljetni korisnici debitne kartice banke (osim za Debit Gold MasterCard kartice).

4. INVESTICIJSKI DANI ZAGREBAČKE I LJUBLJANSKE BURZE

REKORDAN INTERES INVESTITORA Glavni cilj događaja bio je domaćim i stranim investitorima olakšati pristup eminentnim hrvatskim i slovenskim tvrtkama, čime se povećava njihova vidljivost, a potencijalno i likvidnost piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Zagrebu su prošli tjedan održani 4. investicijski dani Zagrebačke i Ljubljanske burze. Glavni cilj događaja bio je domaćim i stranim investitorima olakšati pristup eminentnim hrvatskim i slovenskim kompanijama, čime se povećava njihova vidljivost te potencijalno i likvidnost. Svake godine Investicijski dani bilježili su rast broja investitora i održanih sastanaka s kompanijama, a ove godine interes investitora bio je rekordan pa je događaj trajao dva dana. Ljubljanska i Zagrebačka burza su, istaknuo je Aleš Ipavec, predsjednik Uprave Ljubljanske burze, jedna grupa kojoj su tržišta i gospodarstva uistinu integrirana. A to se primijetilo i u događanjima oko Agrokora kada je burzovni promet padao u Hrvatskoj, ali i Sloveniji. “Nadamo se da je to kratkoročan učinak”, naglasio je on, dodajući kako događaji poput Investicijskih dana mogu pridonijeti rastu i razvoju koji je potreban Sloveniji i Hrvatskoj. Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, istaknula je da postoji, iako se radi o 4. investicijskim danima, nekoliko razloga zašto se čini kao da se ovaj događaj organizira prvi put. “Aleš Ipavec je ovdje prvi put kao predsjednik Uprave Ljubljanske burze, a Zagrebačka burza je ovdje prvi put kao izdavatelj i imamo jedan na jedan sastanke s našim investitorima”, napomenula je.

INDIVIDUALNI I SKUPNI SASTANCI Na ovogodišnjim Investicijskim danima sudjelovalo je osam slovenskih i sedam hrvatskih kompanija: Atlantic Grupa, Gorenje, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatski Telekom, Intereuropa, Krka, Luka Koper, Petrol, Podravka, SavaRe, Tankerska Next Generation, Telekom Slovenije, Valamar Riviera, Zagrebačka burza i Zavarovalnica Triglav. Za događanje je bilo prijavljeno sudjelovanje 30 investicijskih društava i banaka te 56 analitičara i investitora iz Austrije, Mađarske, Češke, Estonije, Kine, Hrvatske i Slovenije. Zaprimljeno je 255 zahtjeva za sastanke, a tvrtke

su održale 198 individualnih i skupnih sastanaka. “Mislim da su to impresivni brojevi”, ocijenila je Ivana Gažić. “Iznimno nam je drago da smo ovu tradiciju s Ljubljanskom burzom započeli i prije akvizicije 30. prosinca 2015. godine. Ovaj rast interesa na neki način pokazuje kako je ta akvizicija, uz brojne razloge zbog kojih smo je i napravili, imala i smisao zajedničke prezentacije ovih dvaju tržišta”, istaknula je dodajući kako je poznato da postoji jako veliko prelijevanje kapitala između Hrvatske i Slovenije. “Dakle, hrvatski su investitori, rekla bih, kao grupa stranih investitora dominantni u Sloveniji. A želimo isto tako vidjeti i obrnuti protok kapitala”, naglasila je i dodala kako se kroz akviziciju htjelo pokazati da kao dva ravnopravna partnera slovenska i hrvatska burza mogu pridonijeti ekonomskom razvoju na ovome području.

Hrvatski su investitori, rekla bih, kao grupa stranih investitora dominantni u Sloveniji. A želimo isto tako vidjeti i obrnuti protok kapitala. Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze

NA OVOGODIŠNJIM INVESTICIJSKIM DANIMA SUDJELOVALO JE OSAM SLOVENSKIH I SEDAM HRVATSKIH KOMPANIJA 29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

SVIJET FINANCIJA HRVATSKA UDRUGA BANAKA

KRIMINALAC SE PREDSTAVLJA KAO OSOBA IZ TVRTKE KOJOJ TREBA PLATITI NARUČENI PROIZVOD ILI USLUGU

NAVODE ŽRTVU NA UPLATU NOVCA NA DRUGI RAČUN, KOJEG SU OTVORILI U SVRHU PRIJEVARE

KRIMINALAC DOBIVA UPLAĆEN NOVAC NA TAJ LAŽNI RAČUN

NE NASJEDAJTE NA LAŽNE E-MAIL POSLOVNE PORUKE! Prema sve učestalijim prijavama i u Hrvatskoj su postale potencijalne žrtve sve tvrtke koje ne provjeravaju vjerodostojnost svoje poslovne korespondencije - posebno one koje posluju s inozemstvom

U ZADNJE JE VRIJEME U REPUBLICI HRVATSKOJ PRIMJETAN PORAST POKUŠAJA PRIJEVARE BUSINESS E-MAIL COMPROMISE Više informacija o mogućnostima zaštite od ove vrstu prijevare pogledajte i na specijaliziranoj internet stranici www. sigurnostnainternetu.hr.

zadnje je vrijeme u Republici Hrvatskoj primjetan porast pokušaja prijevare Business E-mail Compromise. Riječ je o vrsti prijevare koja se tijekom posljednjih pet godina najviše pojavljivala u Sjedinjenim Američkim Državama i Zapadnoj Europi. Prema sve učestalijim prijavama, i u Hrvatskoj su postale potencijalne žrtve sve tvrtke koje ne provjeravaju vjerodostojnost svoje poslovne korespondencije - posebno one koje posluju s inozemstvom, upozorila je prošloga tjedna Hrvatska udruga banaka. Prijevara lažnom poslovnom porukom počinje tako što se kriminalci “ubace” u korespondenciju koja se između tvrtki odvija putem elektroničke pošte. Zatim, kad dođe vrijeme za plaćanje naručene robe ili usluge, šalju lažnu poruku, tako oblikovanu da ju je vrlo teško razlikovati od prethodnih poruka koje su tvrtke međusobno razmijenile dogovarajući i obavljajući tu poslovnu transakciju. Kriminalci se u tim porukama predstavljaju kao osoba iz tvrtke kojoj treba platiti naručeni proizvod ili uslugu i pri tome tvrde da se promijenio broj računa i banka putem koje je

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

potrebno izvršiti plaćanje. U poruci navode podatke o tom drugom računu, kojeg su otvorili u svrhu prijevare i žrtvu navode na uplatu novca na taj račun.

OBRANA JE JEDNOSTAVNA, ALI... Obrana od ove vrste kriminalnog napada je jednostavna, no zahtijeva strogo i stalno pridržavanje pravila o provjeravanju vjerodostojnosti poslovnog dopisivanja. Ljudi koji su u tvrtkama zaduženi za plaćanja ili ljudi u knjigovodstvenim servisima koje su tvrtke angažirale da za njih obavljaju i taj dio poslovanja, trebaju u svakom pojedinom slučaju - u kojem zaprime poruke elektroničke pošte kojim ih trgovačka društva s kojima posluju obavještavaju da je u međuvremenu došlo do promjene banke i računa na koji je potrebno izvršiti uplatu za kupljenu robu, prije nego što izvrše uplatu - putem telefona i-ili video-konferencijskog poziva provjeriti vjerodostojnost i istinitost takve poruke. Ako ustanove da je riječ o prijevari, moraju o tome odmah obavijestiti i Ministarstvo unutarnjih poslova, prijavom u najbližoj policijskoj postaji.

GODIŠNJA SKUPŠTINA EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ

PBZ - NAJAKTIVNIJA BANKA U FINANCIRANJU IZVOZA Do sada je kroz TFP financiran velik broj transakcija za pripremu proizvodnje i financiranja zaliha koje su omogućile PBZ-u da podrži izvoz klijenata iz sektora farmacije, brodogradnje, poljoprivrede, proizvodnje hrane, drvne i metalne industrije

a ceremoniji održanoj u Nikoziji tijekom Godišnje skupštine Europske banke za obnovu i razvoj, Privredna banka Zagreb dobila je nagradu kao banka koja je prošle godine najaktivnije ﬁnancirala izvoz u Republici Hrvatskoj. Nagrada se dodjeljuje svake godine za najuspješnije banke sudionice EBRD-ova Trade Facilitation Programma (TFP) u svim zemljama u kojima EBRD posluje.

TFP IMA ZA CILJ PROMOCIJU MEĐUNARODNE TRGOVINE TE UKLJUČUJE 96 BANAKA U 26 ZEMALJA U KOJIMA EBRD POSLUJE Pokrenut 1999., TFP ima za cilj promociju međunarodne trgovine i trenutačno uključuje 96 banaka sudionica u 26 zemalja u kojima EBRD posluje, s limitom većim od 1,5 milijardi eura i s više od 800 konfirmirajućih banaka diljem svijeta. PBZ je postao sudionik TFP-a još 2009. kad je zaključio okvirnu kreditnu liniju sa željom da podupre financiranje izvoza, stavljajući naglasak na dulje ročnosti i izvoz iz Hrvatske. Do sada je kroz program financiran velik broj transakcija za pripremu proizvodnje i financiranja zaliha koje su omogućile PBZ-u da podrži izvoz klijenata iz sektora farmacije, brodogradnje, poljoprivrede, proizvodnje hrane, drvne i metalne industrije u zemlje Europe, CIS-a, Središnje Azije i kavkaskih zemalja. ”PBZ jedna je od naših partnerskih banaka

koja je danas nagrađena, a uključila se u TFP godinama unatrag i uz našu suradnju ga intenzivno koristila. Njen uspjeh nas čini ponosnima”, kazao je Nick Tesseyman, EBRD-ov direktor Financijskih institucija.

ZASLUŽENO PRIZNANJE “Iznimno smo zadovoljni suradnjom s PBZ-om i njegovim pozitivnim učinkom na gospodarstvo. PBZ se snažno razvija i TFP nagrada je zasluženo priznanje za nastojanja banke da proširi svoje aktivnosti u skladu s potražnjom na tržištu. Hrvatska poduzeća i klijenti u PBZu, kao i u EBRD-u, pronalaze snažnog i pouzdanog partnera”, istaknula je pak Vedrana Jelušić Kašić, regionalna direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Mađarsku, Slovačku i Sloveniju. Ivan Gerovac, član Uprave PBZ-a, je zahvalio EBRD-u na ovoj nagradi koju je PBZ dobio drugi put za redom. “Ovo je zaista dokaz da su prepoznata naša nastojanja da svojim klijentima pružimo posebne proizvode za financiranje izvoznih poslova. Bit će nam zadovoljstvo nastaviti unapređivati suradnju s EBRD-om, vrlo važnim strateškim partnerom PBZ-a na ovom posebnom području, omogućujući našim klijentima da povećaju svoj izvoz od kojeg značajne benefite ima i cjelokupno hrvatsko gospodarstvo”, dodao je Gerovac. Podsjetimo, PBZ je član Intesa Sanpaolo Grupe i druga je po veličini bankarska grupa u Hrvatskoj, s više od 1,6 milijuna klijenata i 195 poslovnica diljem zemlje. Osim bankarskih usluga i proizvoda, PBZ Grupa nudi i raznoliku paletu specijaliziranih usluga uključujući leasing, kartično poslovanje, poslovanje s nekretninama... Inače, od početka svog djelovanja u Republici Hrvatskoj 1991. godine EBRD je kao investitor podržao više od 195 projekata u ukupnom iznosu od 3,5 milijardi eura. EBRD-ove aktivnosti uključuju različite sektore ekonomije i posebno su izražene u infrastrukturi, gospodarstvu, financijskim institucijama i energetici.

više od mil klijenata

1,6

i 195 poslovnica diljem Hrvatske ima PBZ

195

više od projekata

podržao EBRD u Hrvatskoj od 1991.

3,5 mlrd € uloženo u njih

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

NOVI UGOVOR ENT-a

Predsjednica Ericsson Nikole Tesle Gordana Kovačević i generalni direktor BH Telecoma Mirsad Zaimović potpisali su u Sarajevu ugovor o nadogradnji i proširenju sustava operativne podrške - Operations Support System vezanog uz ﬁksnu mrežu, vrijedan 6,6 milijuna kuna. Ugovoreno rješenje omogućit će uvođenje i isporuku ﬁksnih usluga u vrlo kratkom roku. Projekt implementacije OSS sustava započinje odmah, a realizacija je planirana u narednih godinu dana, navode iz Ericsson Nikole Tesle.

PETROKEMIJI 350 MILIJUNA KUNA KREDITA

Ponuda novca i dalje iznimno visoka Ni u prošlom tjednu nije bilo promjene kad su u pitanju kretanja na hrvatskom novčanom tržištu. Dnevni viškovi likvidnosti i dalje premašuju 15 milijardi kuna. Stoga depozitne institucije imaju izobilje likvidnosti za održavanje propisane razine računa za održavanja obvezne pričuve. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama vrlo je skromna, ponuda novca iznimno visoka, a trgovanje sudionika krajnje skromno. Potvrda visokoj likvidnosti su i rezultati redovitih tjednih repo aukcija središnje banke. Naime, tijekom cijeloga svibnja nije bilo interesa depozitnih institucija za povlačenje dodatne likvidnosti, odnosno nije korištena mogućnost uzimanja repo kredita središnje banke. Nezainteresiranost sudionika za korištenje mogućnosti uzimanja repo kredita po vrlo povoljnoj kamatnoj stopi pokazuje

da dodatnu likvidnost u ovome času nemaju kamo usmjeriti. Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstvo ﬁnancija je izdalo 400 milijuna trezorskih zapisa u kunama i 20 milijuna s valutnom klauzulom. Trezorski zapisi u kunama upisani su u iznosu koji je za 50 milijuna kuna iznad planiranog iznosa izdanja, a prinos je ostao nepromijenjen i iznosi 0,45 posto, dok su zapisi u eurima izdani u dvostrukom iznosu u usporedbi s planiranim iznosom izdanja. Za sljedeći tjedan najavljena je aukcija trezorskih zapisa s planiranim iznosom izdanja od 700 milijuna trezorskih zapisa u kunama s rokom dospijeća od godine dana. Neravnoteža novčanog tržišta i dalje je njegovo najvažnije obilježje. Samo bi snažniji rast potražnje mogao smanjiti neravnotežu, što za sada nije realno očekivati.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

500

1,0

400

0,8

300

0,6

200

0,4

100

0,2

12. 5. - 19. 5. 2016.

22. 5. - 26. 5. 2016.

0,0 22.5.

23.5.

24.5.

25.5.

pon.

26.5.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE Kutinska Petrokemija potpisala je ugovore o kreditima s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, Hrvatskom poštanskom bankom te Erste&Steiermärkische bankom u ukupnom iznosu od 350 milijuna kuna, namijenjenih osiguranju stabilnosti poslovanja tvrtke. Kredit će biti iskorišten za osiguranje stabilnosti poslovanja kutinskog proizvođača mineralnih gnojiva i održavanje poslovnih procesa.

Kuna ojačala gotovo prema svim valutama Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar ojačala za 0,79 posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je ojačala za 0,29 posto, a u odnosu na valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,928927

CAD kanadski dolar

4,919457

JPY japanski jen

7,450 7,445

USD

6,70 6,68

CHF

6,85 6,84

7,440

6,66

6,83

7,435

6,64

6,82

7,430

6,62

6,81

7,425

6,60

6,80

5,96891

CHF švicarski franak

6,823414

GBP britanska funta

8,521828

USD američki dolar EUR euro Izvor: HNB

EUR

švicarski franak hrvatska valuta je ojačala za 0,17 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,42 kune, američki dolar na 6,62 kune, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,82 kune.

6,62319 7,425921

primjena od 27. 5. 2016.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

22.5. 23.5. 24.5. 25.5. 26.5.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA VIADUKT PODNIO PRIJEDLOG ZA PREDSTEČAJ

Zanimljiv tjedan na tržištima kapitala Trgovanje na Wall Streetu prošli tjedan bilo je veoma dinamično. Ulagače su ohrabrili bolji kvartalni poslovni rezultati nekoliko velikih trgovačkih lanaca. Pozitivno na tržišta utječu i poruke američke središnje banke da će kamatne stope povećavati tek postupno, u skladu s gospodarskim pokazateljima. “Trenutačno na horizontu nema neposredne opasnosti. Nema straha, samozadovoljstvo podržava tržište”, rekao je strateg u tvrtki Rockefeller&Co Jimmy Chang. Na azijskim burzama kraj prošlog tjedna prošao je u opreznom trgovanju. Ulagači su bili oprezni zbog pada cijena nafte za gotovo pet posto, nakon što su se Organizacija zemalja izvoznica nafte i neke nečlanice tog kartela složile da se sporazum o smanjenju proizvodnje za 1,8 milijuna barela dnevno produlji do kraja prvog tromjesečja 2018. godine. Premda se takav dogovor očekivao, ulagači su se ipak nadali duljim rokovima tog sporazuma kako bi se brže smanjio jaz između prevelike ponude i nedovoljno snažne potražnje. Na europskim burzama također se trgovalo oprezno.

7530

Dow Jones 21050

7510

21000

7500

20950

7490

20900

7480

20850

22.2. 23.5. 24.5. 25.5. 26.5. 6220

NASDAQ

5360

6180

5340

6160

5320

6140

5300

6120

22.2. 23.5. 24.5. 25.5. 26.5. 19850

DAX

12700

NIKKEI 225

19800

12650

19750

12600

19700

12550

19650

12500

19600

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 231,2639 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi blagi pad od 0,20 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 128,0772 boda što predstavlja blagi rast od 0,17 posto. Mirex C krajem prošlog tjedna iznosio je 118,8729 bodova, te je zabilježio također neznatni rast od 0,15 posto.

CAC40

5280

22.2. 23.5. 24.5. 25.5. 26.5.

Blagi rast većine Mirexa

22.2. 23.5. 24.5. 25.5. 26.5. 5380

6200

12750

Zagrebačka građevinska tvrtka Viadukt izvijestila je kako je Trgovačkom sudu u Zagrebu podnijela prijedlog za

21100

FTSE 100 7520

datum

22.2. 23.5. 24.5. 25.5. 26.5.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A MIREX A

25.05.

128,07720

0,2116

0,37

AZ - A

25.05. 128,79840

0,2954

0,23

Erste Plavi - A

25.05.

127,33140

0,2293

-0,80

PBZ CO - A

25.05.

131,32860

0,1447

0,39

Raiffeisen OMF - A 25.05. 125,46420

0,0796

1,29

kategorija B MIREX B

25.05. 231,26390

0,1231

-1,01

AZ - B

25.05. 230,72370

0,1450

-1,91

Erste Plavi - B

25.05. 242,35690

0,0535

0,02

PBZ CO - B

25.05. 215,43290

0,0941

-1,23

0,2%

Raiffeisen OMF - B 25.05. 235,49420

0,1427

-0,25

0,0%

kategorija C 0,66

MIREX - tjedni

-0,2% -0,4% -0,6% 22.5.

23.5.

24.5.

25.5.

MIREX - mjesečni

MIREX C

25.05.

118,87290

0,0627

AZ - C

25.05.

115,93870

0,0210

0,75

Erste Plavi - C

25.05. 118,92260

0,0563

0,40

PBZ CO - C

25.05.

118,31060

0,0641

0,26

Raiffeisen OMF - C 25.05.

122,51780

0,1076

0,85

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,2%

Raiffeisen DMF

25.05. 225,67480

0,1522

-0,42

-0,2%

AZ Profit

25.05. 253,58130

0,0952

-4,22

-0,4%

Croatia osiguranje 25.05. 156,70600

0,0273

-0,97

-0,6%

AZ Benefit

0,1081

-0,20

-0,8%

Erste Plavi Expert 25.05. 204,27510

0,1420

-0,84

0,0404

-0,05

0,0%

-1,0% 25.4.

2.5.

10.5.

17.5.

25.5.

otvaranje predstečajnog postupka. Većina problema za zagrebačku građevinsku tvrtku započela je kašnjenjem izgradnje mosta kopno-otok Čiovo, zbog čega su Hrvatske ceste raskinule ugovor s Viaduktom o gradnji mosta. Viadukt je tada objavio kako će zbog toga pretrpjeti štetu od više desetaka milijuna kuna.

25.05. 246,75310

Erste Plavi Protect 25.05.

194,17090

TRIGLAV OSIGURANJE ZAGREB U PRVOM KVARTALU OSTVARILO RAST PREMIJE Triglav osiguranje Zagreb u prvom kvartalu ove godine ostvarilo je ukupnu premiju od 120,9 milijuna kuna, što je za 10 milijuna kuna više u odnosu na isto razdoblje lani, izvijestili su iz tog Osiguranja. Uz osiguranje motornih vozila, koje još uvijek ima najveći udjel u premijama Triglav Grupe na tržištima izvan Slovenije, među kćerinskim društvima najveći rast postiglo je upravo Triglav osiguranje Zagreb koje je, izračunato u eurima, povećalo premiju za 12 posto.

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

SVIJET FINANCIJA BURZA GLAVNA SKUPŠTINA LEDA Izvanredna glavna skupština Leda održat će se 5. lipnja u 11.30 sati u prostorima Maxi Konzuma u Sopotu u Zagrebu. Jedna od to-

čaka dnevnog reda bit će i opoziv dosadašnjih članova Nadzornog odbora, i to predsjednice NO-a Ljerke Puljić, te Ante Todorića i Marice Guine Torres Dujisin kao i donošenje odluke o imenovanju novih članova Vladimira Bošnjaka, Luke Cvitana i Tea Vujčića. Dioničarom društva smatra se svaki dioničar koji je upisan u Depozitariju Središnjeg klirinškog depozitarnog društva na dan 29. svibnja ove godine.

HPB SNIŽAVA KAMATE Hrvatska poštanska banka u skladu s padom nacionalnih referentnih stopa za eure i kune, od 1. srpnja ove godine snizit će kamatne stope na sve kredite građana s promjenjivom kamatom. HPB će kamatne stope na kredite uz valutnu klauzulu sniziti za 0,35, a na kredite u kunama za 0,25 postotna boda u odnosu na dosadašnje uvjete. Riječ je o osmom snižavanju kamatnih stopa na kredite HPB-a građanima u posljednje tri i pol godine, a kamate su u tom razdoblju snižene od 1,57 do 2,09 postotnih bodova, ovisno o vrsti odnosno valuti kredita.

Crobex ipak u zelenom, Viadukt uzletio Ulagači na Zagrebačkoj burzi su proteklog tjedna bili slabije aktivni nego tjedan ranije. Redovni dionički promet je pao za 10,7 milijuna kuna na 25,9 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 18,5 milijuna kuna prometa što je 71 posto od ukupnog redovnog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -0,63 do +33,57 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je osam

izdanja, dok je devet izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, su zabilježili različite predznake. Nakon dva tjedna pada Crobex je uvećan za 0,05 posto na 1.862,07 bodova. Crobex10 je pao za 0,12 posto i tjedan je ipak zaključio nešto iznad psihološke granice od 1.100 bodova, na 1.101,47 bodova. Sektorski indeksi su tjedan zaključili u rasponu od -3,56 posto koliko je pao CROBEXindustrija do +4,20 posto koliko je uvećan CROBEXtransport. Obveznički indekZAGREBAČKA BURZA si su tjedan zaključili rastom; CROBIS THE ZAGREB STOCK EXCHANGE je uvećan za 0,07 posto, a CROBIStr za UKUPAN TJEDNI PROMET: 269.883.694,60 kn 0,15 posto. TJEDNI DIONIČKI PROMET: 25.934.102,06 kn Najtrgovanije su redovne dionice index zadnja vrijednost tjedna promjena Adris Grupe s prometom od 12,1 miCROBEX 1.862,0700 +0,05% lijun kuna od kojih se samo 93.000 CROBEX10 1.101,4700 -0,12% kuna odnosi na redovni, a ostatak CROBIS 108,8691 +0,07% na blok promet. Cijena redovnih diCROBIStr 160,0089 +0,15% onica Adrisa je pala za 0,51 posto na 580 kuna. Valamar Riviera je ostvariTop 10 tjedna zadnja la tjedni promet od 7,1 milijun kuna i promet po prometu promjena cijena zabilježila pad cijene od 0,55 posto na -0,51% 580,00 12.124.172,30 Adris grupa d.d. - red. 40 kuna. -0,55% 40,00 7.104.784,79 Valamar Riviera d.d. Rast cijene dionice bilježi pet od 10 +0,61% 169,02 3.904.345,27 HT d.d. najlikvidnijih izdanja. Dobitnik tjedna -0,32% 460,50 1.630.192,41 Adris grupa d.d. - povl. je Viadukt s rastom cijene od 33,57 +0,37% 542,00 1.372.616,75 Luka ploče d.d. posto na 90,87 kuna i prometom od +0,23% 1.300,03 1.235.633,20 Ericsson Nikola Tesla d.d. -0,32% 339,00 1.125.720,31 gotovo 466.000 kuna. Dionicama PePodravka d.d. -0,63% 794,99 1.019.206,91 Končar - EI d.d. veca cijena je porasla za 3,01 posto na +3,01% 188,00 554.110,99 PEVEC d.d. 188 kuna, a trgovane su u iznosu od +33,57% 90,87 465.512,84 Viadukt d.d. 554.000 kuna. Idući je HT (+0,61 posto), a zatim Luka Ploče (+0,37 posto) 10 dionica tjedna zadnja koja je tjedan zaključila cijenom od promet s najvećim rastom cijene promjena cijena 542 kune i prometom od 1,4 milijuna +43,86% 6.050,00 23.370,04 Croatia osiguranje d.d. - povl. kuna. +33,57% 90,87 465.512,84 Viadukt d.d. Cjenovni pad bilježi pet izdanja. Naj+12,50% 13,50 62.441,70 Varteks d.d. veći minus bilježi Končar EI čije su +11,54% 145,00 21.995,15 Hoteli Zlatni rat d.d. dionice pale za 0,63 posto na 794,99 +11,09% 67,00 68.365,65 RIZ-odašiljači d.d. kuna, uz tjedni promet nešto veći od +9,97% 44,00 83.833,33 Luka Rijeka d.d. +6,72% 30,95 49.728,05 Jadroplov d.d. milijun kuna. Slijede Valamar Riviera +5,49% 479,99 238.502,80 Arenaturist d.d. (-0,55 posto) i redovne dionice Adrisa +4,07% 69,00 39.747,64 Tankerska Next Gen. d.d. (-0,51 posto), a nakon njih povlaštene +3,97% 77,99 78.812,50 SNH ALFA d.d. dionice Adris Grupe s padom od 0,32 posto i zadnjom cijenom od 580 kuna. 10 dionica tjedna zadnja Njima je protrgovan iznos od 1,6 milijupromet s najvećim padom cijene promjena cijena na kuna. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -37,11% 22,01 22.761,48 Zvečevo d.d. Olympia Vodice d.d. Vjesnik d.d. Kutjevo d.d. Pounje d.d. Viktor Lenac d.d. Đuro Đaković holding d.d. SZAIF d.d. LUX ULAGANJA d.d. Petrokemija d.d.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

-28,09%

100,68

-27,47%

3,01

100,68 823,12

-24,33%

27,96

2.572,32

-16,67%

1,00

56,00

-12,93%

7,61

49.067,63

-12,70%

33,00

224.489,15

-10,19%

48,50

32.838,70

-9,78%

19,01

8.915,32

-9,62%

14,10

7.940,99

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI HPB GLOBAL PRODAO 10.550 DIONICA OPTIMA TELEKOMA

Rasla većina investicijskih fondova Među 83 otvorena investicijska fonda protekli tjedan rast je zabilježilo njih 60, palo ih je 20, tri fonda bilježe tjedan bez promjene. Od 27 dioničkih fondova porasla su 22 fonda. ZB trend predvodi dobitnike s porastom od 1,94 posto što ga čini i dobitnikom tjedna. Šest od sedam posebnih fondova je zabilježilo rast. Od 14 mješovitih fondova porast ih bilježi 11, Addiko Balanced predvodi dobitnike s rastom od 0,60 posto. Devet od 15 obvezničkih fondova bilježi rast vrijednosti udjela. Prve tri pozicije među dobitnicima zauzeli su fondovi

PBZ Investa, PBZ Dollar Bond fond 2, PBZ Dollar Bond fond i PBZ Bond fond. Rast vrijednosti je zabilježilo 12 od 20 novčanih fondova. Najviše je, za 0,03 posto, porastao Raiffeisen euroCash. Promatramo li prinose ostvarene od početka 2017. godine, najveći porast među dioničkim fondovima bilježi ZB BRIC, dok posebne fondove predvodi Raiffeisen Harmonic. Najuspješniji mješoviti fond je You Invest Active, obveznički PBZ Dollar Bond fond 2, a novčani [Iva Skorin] Locusta Cash.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 18. 5. 2017. do 25. 5. 2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,0551 Addiko Growth € 12,1219 ZB trend $ 173,8999 KD Prvi izbor kn 15,1610 ZB euroaktiv € 148,3612 Capital Breeder kn 102,1698 KD Europa € 131,2004 PBZ Equity fond € 11,8931 HPB Dionički kn 114,6286 Erste Adriatic Equity € 91,4603 Neta Global Developed kn 85,8596 ZB aktiv kn 118,1712 InterCapital SEE Equity € 111,9132 Platinum Global Opportunity $ 15,6681 KD Nova Europa kn 5,9851 OTP indeksni kn 44,4958 Platinum Blue Chip € 108,8371 Neta Frontier kn 495,9562 OTP Meridian 20 € 101,3313 A1 kn 89,9700 Alpen.Special Opportunity kn 158,2248 Neta New Europe kn 58,9373 KD BRIC € 86,1380 KD Energija kn 8,4512 ZB BRIC+ € 104,6447 Allianz Equity € 165,4519 USA Blue Chip $ 20,4503 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 121,8300 Raiffeisen Harmonic € 108,4300 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1600 ZB Future 2025 € 105,6278 ZB Future 2030 € 105,1715 ZB Future 2040 € 105,2236 ZB Future 2055 € 105,6825 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 163,6019 PBZ Global fond € 15,4498 Addiko Balanced € 13,8006 KD Balanced kn 133,5254 HPB Global kn 104,4910 OTP uravnoteženi € 15,7495 Allianz Portfolio kn 164,5553

tjedna promjena [%]

0,95 0,99 1,94 0,76 0,30 1,35 0,54 0,43 -0,04 0,71 0,12 0,36 1,53 0,64 1,88 -0,82 -0,14 0,02 0,25 -0,09 0,78 0,20 1,72 -0,14 1,47 0,04 0,28 0,89 1,27 0,00 0,51 0,64 0,67 0,67 0,14 0,58 0,60 0,47 0,11 -0,88 -0,04

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

PBZ Conservative 10 fond € 114,0770 You Invest Active € 103,3060 You Invest Balanced € 103,8638 You Invest Solid € 104,0622 PBZ Flexible 30 fond € 103,6241 OTP Absolute € 96,9613 InterCapital Income Plus € 102,1584 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 194,3869 Addiko Conservative € 14,7190 Raiffeisen Bonds € 178,1500 PBZ Bond fond € 132,8937 InterCapital Bond € 216,1659 HPB Obveznički € 161,8359 Neta Emerging Bond kn 82,9260 Erste Adriatic Bond € 120,2849 Raiffeisen Classic € 106,7800 PBZ Short term bond fond kn 102,4616 PBZ Dollar Bond fond $ 104,6355 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 101,9164 Erste Local Short Term Bond kn 100,0299 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,0888 OTP Short-term bond € 99,9759 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4786 ZB plus kn 175,9262 ZB europlus BE € 150,7453 ZB europlus BK € 150,7453 PBZ Euro Novčani € 135,7445 Raiffeisen Cash kn 158,0800 Erste Money kn 151,7901 Addiko Cash kn 152,6244 PBZ Dollar fond $ 133,0147 HPB Novčani kn 143,9549 OTP novčani fond kn 133,3376 InterCapital Money kn 130,4679 Locusta Cash kn 1370,2525 Allianz Cash kn 118,5921 Erste Euro-Money € 116,2449 Auctor Cash kn 111,4751 Raiffeisen euroCash € 106,0500 HPB Euronovčani € 106,4437 Neta MultiCash kn 107,1567 OTP euro novčani € 102,1222

0,21 0,45 0,31 0,09 0,19 -0,18 0,20

naziv(fond)

valuta

0,07 0,10 0,11 0,20 0,14 0,14 -0,20 -0,04 0,12 -0,02 0,34 0,38 -0,00 0,00 -0,02 -0,00 0,00 -0,00 -0,00 -0,22 0,00 0,00 0,01 0,02 0,00 -0,01 0,00 0,01 0,00 0,01 0,01 0,03 -0,01 -0,01 0,01

HPB Global prodao je 10.550 dionica Optima Telekoma, vrijednih oko 40.000 kuna. I nakon ove prodaje HPB Global i dalje je deveti najveći vlasnik Optima Telekoma sa 1,14 posto udjela odnosno 726.789 dionica. Optima Telekom prvo je ovogodišnje tromjesečje završio s rastom EBITDA za 1,8 posto te rastom EBITDA marže za 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Rezultat je to ponajprije rasta prihoda od multimedijalnih usluga koji su veći za 12,9 posto te rasta prihoda od interneta koji su rasli za 6,5 posto.

AD PLASTIK: DIVIDENDA 8,5 KUNA PO DIONICI

Nadzorni odbor AD Plastika predložio je Glavnoj skupštini donošenje odluke o dividendi u iznosu od 8,5 kuna po dionici. Lani je kompanija isplatila 12 kuna po dionici. Dioničari upisani kao imatelji dionica oznake ADPL-R-A u depozitorij Središnjeg klirinškog depozitarnog društva na dan 27. srpnja stječu tražbine za isplatu dividende. Tražbine na isplatu dividende dospijevaju dana 19. kolovoza 2017. godine. Razdoblje isplate dividende traje od dana 9. do 19. kolovoza 2017. godine.

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 59

KNJIGOMETAR Urednici: Branko Salaj, Miroslav Kovač

Boj za živo selo Mate

Neimenovanu djevojčicu strina Amanda odvodi k sebi kako bi izgubljeni identitet potražila u suživotu s članovima svoje obitelji. Tu skupinu likova čine i stric Segundo koji se bavi mutnim poslovima, plahi bratić Mali koji inteligencijom nastoji probiti svoj put do sigurnog kutka, Bárbara, djevojčičina baka, iskusna i mudra, ali naizgled hladna starica i patuljica Airelai, žena u vlasti riječi i priče. Pozornica radnje je prljavi i bezobzirni marginalni gradski ambijent koji služi kao scenograﬁja jednoj čarobnoj, ali tragičnoj priči o djetinjstvu.

Julian Fellows

Belgravia Mozaik knjiga

Poljoprivrede svih razvijenih europskih zemalja temelje se na radu OPG-ova. I u visokoindustrijaliziranim društvima oni se koriste kao resurs primjeren uvjetima prostorne vezanosti i organske međuovisnosti s prirodnom okolinom, što je speciﬁčnost poljoprivrede u odnosu na primjerice prerađivačku industriju. Zahvaljujući suvremenoj tehnologiji, i udružujući zajedničke snage kad je to isplativo, OPG-ovi uspjevaju poboljšavati svoju visoku proizvodnost i ne samo prehraniti svoj narod nego često i višak hrane izvoziti...

Rosa Montero

Lijep i mračan Disput

Uvečer, 15. lipnja 1815., krema britanskoga društva okupila se u Bruxellesu na balu vojvotkinje od Richmonda. To je večer uoči bitke kod Waterlooa i mnogi mladići koji su plesali na balu već će se sutradan naći na bojnome polju. Sophiji Trenchard, kćeri glavnoga Wellingtonova dobavljača, ta će večer sve promijeniti. No tek 25 godina poslije, kada se obitelj Trenchard preseli u mondenu četvrt Belgraviju, osjetit će se prave posljednice toga trenutka. Jer u tom novom svijetu neki bi voljeli da tajne prošlosti ostanu skrivene…

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

Juliet David

99 priča iz Biblije Verbum

Dnevnik druge zime u sebi ima dvije knjige: dnevnik koji autor vodi od 1. prosinca do 31. ožujka i knjigu pjesama. U dnevniku opisuje borbu sa svojom bolešću pokušavajući svaki dan napraviti što više koraka, a u 30 pjesama opisuje ono što je tome prethodilo, svoj boravak u bolnici nakon upale leđne moždine i živaca, zbog koje je ostao privremeno nepokretan. Knjiga je zapravo dnevnik borbe za život. Nakon uništavanja alkoholom, koje ga je i dovelo do invalidskih kolica, autor ne opisuje samo kako ponovo uči hodati, nego i kako ga je bolest promijenila.

Lorna Byrne

Anđeli na vrhovima mojih prstiju Naklada Ljevak

Ova upravo objavljena knjiga donosi 99 najpoznatijih biblijskih priča prilagođenih djeci i obogaćenih privlačnim popratnim ilustracijama u koloru. Jednostavne i zanimljivo ispričane biblijske priče odlično su sredstvo za upoznavanje najmlađih s ključnim biblijskim likovima i važnim događajima povijesti spasenja. Osim toga, čitajući svaki dan po jednu priču iz ove knjige, roditelji će svojoj djeci omogućiti više od tri mjeseca privlačnog štiva koje će ih usmjeriti da teže prema dobru, vrlinama i plemenitosti srca.

Srđan Valjarević

Dnevnik druge zime V.B.Z.

Knjiga Anđeli na vrhovima mojih prstiju vraća nas na područje koje je Lornu Byrne učinilo međunarodno priznatom književnicom. Priče o njezinu djetinjstvu u Irskoj, o tome kako su joj anđeli pomogli i navodili je kroz traumatične događaje, dovele su do detaljnih opisa anđela, do informacija o tome koliko različitih tipova anđela postoji, o tome kako se oni ponašaju tijekom interakcije s Bogom i s drugim anđelima te u komunikaciji s drugim ljudskim bićima, o njihovoj ulozi u našem životu i nakon što umremo.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Zaštita okoliša Bieco, Rijeka, www.bieco.hr. Zaštitnookolišna tvrtka s misijom pročišćavanja otpadne vode najprirodnijim načinom - biljkama i tako pridonosi zaštiti voda i okoliša općenito. Reference su 13 izgrađenih i još desetak projektiranih biljnih uređaja, EU projekti i projektni zadatak za zaštitu i revalorizaciju sliva. Na temelju istraživačkog rada i poznavanja biljnih uređaja, Bieco je patentirao tehnologiju biljnih uređaja u Republici Hrvatskoj Patent PK980339. Kontakt: Mira Shalabi, uredi.ri@gmail.com, 0911031951. Poslovni prostori u Njemačkoj Nudi se skladišno-uredski prostor od 700 četvornih metara + 70 četvornih metara, koji se nalazi u njemačkom gradu Heidenheim an der Brenz na adresi Im Bruehl 23. Izgradnja skladišta s uredima završena je 2014. godine. Kontakt: Dejan Mamić, d.mamic73@gmail.com. +49/176177-10022. Poslovni prostori u Beogradu Tehnohemija, Beograd, Srbija, www.tehnohemija.com. Tvrtka daje vlastite prostore u zakup. Poslovni prostor (uredi i skladišta) na Paliluli, Viline vode 47, nalazi se 1,5 kilometar od centra Beograda u neposrednoj blizini carinarnice Beograd i Pančevačkog mosta. Poslovni prostor (uredi i skladišta) u Dobanovcima, Ulica 15. oktobra 32, smješten je pet minuta od autoputa Beograd-Zagreb i 10 minuta od zračne luke. Skladišta koja su u ponudi namijenjena su za skladištenje industrijske, kemijske i robe široke potrošnje. Posebno su pogodna za skladištenje robe koja traži specijalne toplinske i sigurnosne

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Zaštitna vatrogasna odjeća

Grad Zagreb nabavlja vatrogasnu zaštinu djeću. Procijenjena vrijednost je 620.000 kuna. Rok dostave ponuda je 9. lipnja. Opremanje smještajnih objekata u vojarnama

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

MORH nabavlja opremu za opremanje smještajnih objekata u vojarnama. Procijenjena vrijednost nabave je 2,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 8. lipnja.

uvjete. Sva posjeduju prilazne utovarne-istovarne rampe i za najveća teretna vozila. Dvorišni prostor dopušta nesmetanu manipulaciju i osigurava parkirni prostor za veći broj vozila. U Dobanovcima na površini od 2,5 hektara nalazi se osam skladišta od kojih sedam posjeduje adekvatne dozvole za smještaj i opasnih materijala (visine od tri do pet metara). Sva skladišta se nalaze u prizemlju. Kontakt: Sonja Stanković, sonja.stankovic@tehnohemija.com, +381/11/2750-422, +381/66/822-0006. Seoski turizam Emotion, Imbriovec Jalžabetski, www.seoskiturizam-crnko1.hr. Prodaje se posjed i objekt Seoskog turizma Crnko. Posjed se nalazi na brijegu Pustike iznad sela Imbriovec Jalžabetski (Varaždinska županija) na nadmorskoj visini od 276 metara. Ukupna veličina posjeda je 12.170 četvornih metara. Dodatni posjed Grofovska klet s vinogradima i šumom veličine 30.917 četvornih metara nalazi se na brijegu Veliki vrh iznad sela Kelemen. Posjedi se nalaze u Općini Jalžabet koja se u posljednje vrijeme gospodarski veoma brzo i kvalitetno razvija. Ima poslovnu gospodarsku zonu u kojoj je izgrađeno nekoliko tvornica, a grade se i nove. Prošle godine je proglašena najboljom, ne samo u Varaždinskoj županiji, već i u Hrvatskoj. Prednost posjeda je to što se nalaze u čistom i nezagađenom okolišu, a blizu triju izlaza na autocestu koja vodi od mađarske granice prema Zagrebu. Također je blizu i aerodrom Varaždin (oko šest kilometara). Ako ste zainteresirani za kupnju posjeda, molim kontaktirajte g. Ivicu Crnka na navedeni kontakt-telefon. Kontakt: Ivica Crnko, seoski.turizam.crnko1@ gmail.com, 042 647 622, 098 379 134.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 26. lipnja.

bavlja udžbenike za osnovnu i srednju školu. Rok dostave ponuda je 8. lipnja.

Čamac i prikolica

Putnička motorna vozila

Vukovarsko-srijemska županija nabavlja čamac i prikolicu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 213.000 kuna. Rok dostave ponuda 26. lipnja.

Grad Tuzla nabavlja motorna vozila. Rok dostave ponuda je 5. lipnja.

REGIJA Uredski materijal

Općinski sud u Bihaću nabavlja kancelarijski materijal. Rok dostave ponuda je 6. lipnja.

Medicinska oprema

Udžbenici

Opća bolnica Pula nabavlja medicinsku opremu u 25 grupa.

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Sarajevo na-

Radna odjeća i obuća

Međunarodni aerodrom Sarajevo nabavlja radnu obuću i odjeću. Rok dostave ponuda je 8. lipnja. Boje i lakovi

Unsko-sanske šume, Bosanska Krupa, nabavljaju boje i lakove. Rok dostave ponuda je 6. lipnja.

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 61

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE ZEMLJIŠTA, BUNGALOVI, STANOVI I RESTORANI U Slavonskom Brodu prodaje se oranica, bungalov i dvorište zatim zgrada i dvorište, dio pješačkog prelaza, dio oranice, dio zgrade i dvorišta, dio parka, te još jedan dio oranice ukupne površine 21.277 metara četvornih za 5.345.244,32 kune. Dražba će se održati 30. svibnja u 8 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13, soba broj 53/II. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine. Četverosobni, dvoetažni stan u Zagreb površine 106,67 metara četvornih prodaje se za 1.187.692,21 kunu. Dražba će se održati 30. svibnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 232/II. U javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile osiguranje u iznosu od 118.769,22 kune. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-1117-12, otvoren kod Hrvatske poštanske banke. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Prodaje se pašnjak, zgrada te dva dvorišta ukupne površine 2882 metra četvornih u Kruševu za 7.749.133,51 kunu. Dražba će se održati 31. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 101/Ic. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su na dan ročišta za dražbu dale osiguranja u iznosu od 10 posto vrijednosti. Jamstvo se plaća na IBAN račun Suda broj: HR2523900011300000793, poziv na broj HR02 157215. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati obvezan predočiti sucu prije nego se pristupi dražbi.

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

Prodaje se nekretnina na kojoj je započeta gradnja ukupne površine 3182 metra četvorna procijenjene vrijednosti 1.131.165 kuna u Samoboru. Jedanaesta usmena javna dražba održat će se 31. svibnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8 soba 93/II. Sve obavijesti mogu se dobiti od stečajne upraviteljice Ane Šakić na broj: 099/2132 862. Osiguranje u iznosu od 10 posto od oglašene cijene plaća se na žiro-račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu br. HR9223900011300000460 kod Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb, poziv na br. 05 43914. Prodaje se 3067 metara četvornih građevinskog zemljišta, lokacija buduće punionice vode za koju je ishođena lokacijska dozvola za 1.408.590 kuna u Trilju. Ročište za javno otvaranje prispjelih pisanih ponuda zakazano je za 1. lipnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 121/I., sudnica broj 5. Pismene prijave za dražbu dostavljaju se na adresu Trgovački sud u Splitu, 21000 Split, Sukoišanska 6, s naznakom “Ponuda za oglas u predmetu 14.St-43/09. - ne otvarati”. Sve obavijesti kao i dogovor u vezi s pregledom nekretnine i pokretnina koje su predmet prodaje može se dobiti svakog radnog dana od 8 do 12 sati u dogovoru sa stečajnom upraviteljicom na mobitel 098/205 828. Prodaju se pašnjak i oranica ukupne površine 11.372 metra četvorna za 3.500.000 kuna u Puli. Dražba će se održati 1. lipnja u 9.15 sati, na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, sudnica 96/II. (Mala dvorana). Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 01/3764 586 i uz uplatu naknade troškova od 500 kuna. Dražbi mogu pristupiti samo kupci koji su uplatili jamčevinu u iznosu od 100.000 kuna na račun Trgovačkog suda u Zagrebu, broj HR92 2390 0011 3000 0046 0, poziv na broj: 1066-12, s naznakom “Jamčevina za dražbu Termocommerce”. Dokaz o uplati svaki kupac dužan je predočiti stečajnom sudu prije početka dražbe. Prodaje se restoran (ribarska kuća) i parkiralište površine 633,01 metar četvorni za 3.202.962,26 kuna u Karlovcu. Dražba će se održati 2. lipnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Karlovcu, soba br. 129/I. Razgledavanje nekretnine moguće je 1. lipnja u 9 sati na adresi Karlovac, Rakovac bb. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti koju treba uplatiti na račun Općinskog suda u Karlovcu broj HR2023900011300000592, poziv na broj 798-17-2.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Električni pretvarači SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie, Bern, Švicarska, traži nabavu električnih rotacijskih pretvarača. Natječaj je otvoren do 19. srpnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie, Hilﬁkerstraße 3, Bern 65 3000, Switzerland. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=966415. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Tehničke usluge Energie Wasser Bern Administration Beschaffungsausschuss, Bern, Švicarska, traži tehničke usluge. Natječaj je otvoren do 12. lipnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: Energie Wasser Bern Administration Beschaffungsausschuss, Monbijoustraße 11, Postfach, Bern 3001, Switzerland, Verena Jordi, ewb-beschaffungen@ewb.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=965407. IT usluge

Europska komisija traži nabavu usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Natječaj je otvoren do 9. lipnja, a prijave na engleskom i francuskom jeziku se primaju na Conseil de l’Europe - Commission des marchés, BP 7, 67075 Strasbourg Cedex, France, cdm@coe. int. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Conseil de l’Europe - Service achats, avenue de l’Europe, 67000 Strasbourg,

Francuska, https://mycloud.coe.int/index. php/s/LjI8Ph01PJb1ZVP. Uklanjanje mulja Općina Vaksdal, Norveška, traži usluge uklanjanja mulja. Natječaj je otvoren do 15. lipnja, a prijave na norveškom ili engleskom se predaju na: Vaksdal kommune 961 821 967, Konsul Jebsensgt. 16, Dalekvam 5722, Norway, Svein Ove Hesjedal, svein.ove.hesjedal@vaksdal. kommune.no. Više podataka o nadmetanju na: https://kgv.doffin.no/ctm/Company/CompanyInformation/Index/3724. Izrada aplikacije Registar nekretnina

Geodetska uprava Republike Slovenije objavila je natječaj za uslugu izrade aplikacije Registar nekretnina. Rok za dostavu ponuda je: 22. lipnja 2017. godine do 9 sati. Više podataka o nadmetanju na www.gu.gov.si/si/javne_objave/javna_ narocila/ i http://www.gu.gov.si/. Geodetska uprava Republike Slovenije, Zemljemerska ulica 12, 1000 Ljubljana, Slovenija Kontakt za daljnje informacije o natječaju - pisarna.gu@gov.si. Programi i sustavi Entreprise des Technologies nouvelles de l’information et de la communication de la communauté française, Bruxelles, Belgija, traži nabavu računalnih programa i sustava. Natječaj je otvoren do 4. srpnja, a prijave na francuskom jeziku se predaju na: Entreprise des Technologies nouvelles de l’information et de la communication de la communauté française, Boulevard du Roi Albert II 37, Bettens Leen Paula, 1030 Bruxelles, Belgium. leen.bettens@etnic.be. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://eten.publicprocurement.be/ etendering/viewWorkspacesBasedOnExtUrl. do?wsName=ETNIC%28CF%29-CSC+2017.3340F02.

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 63

PRIVREDNI VJESNIK

ODRŽANA 16. KULINIJADA U JAGODNJAKU

RAJ ZA NEPCE, MIOMIRIS ZA NOS, GOZBA ZA OČI Cilj Kulinijade jest promocija ponajprije kulina kao izvornog i autohtonog slavonsko-baranjskog proizvoda, te poticanje njegove proizvodnje, ali i drugih autohtonih proizvoda, ističe Anđelko Balaban piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

eć nekoliko godina najveća manifestacija kulina u Hrvatskoj – Dani kulina – održana je proteklih dana u baranjskom mjestu Jagodnjak. Na ovoj kulinijadi, prvoj u nizu predstojećih smotri ove mesne delicije (Požega, Otok, Đakovo, Osijek...), tradicionalno se prijavljuje više od

PRESTIŽNU TITULU ŠAMPIONA U KONKURENCIJI 119 NATJECATELJSKIH KULINA OSVOJIO JE NIKOLA BARIŠIĆ IZ VALPOVA 64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

stotinu kulenara s područja cijele Slavonije i Baranje. Tako je bilo i ove godine pa je peteročlani stručni ocjenjivački žiri predvođen profesorom s osječkog Poljoprivrednog fakulteta, Goranom Kušecom, puna dva dana ocijenjivao pristigle uzorke. Na svečanosti kojoj je nazočilo više od 1000 posjetitelja, prestižnu titulu šampiona ovogodišnje jagodnjačke Kulinijade, u konkurenciji 119 natjecateljskih kulina, osvojio je Nikola Barišić iz Valpova, drugi je Ivan Bucić iz Donje Pištane, dok su treći i četvrti s istim brojem bodova kulini Ane Žulj iz Čeminca i Slađana Novosela iz Gata. Nakon toga, posjetitelji su mogli uživati u mnoštvu različitih domaćih

NOVO CVJETNO OSVJEŽENJE

ŽUJA S BAZGOM

kulena. Uobičajeno veliku posjećenost, iskoristili su i brojni proizvođači slavonskih, a naročito baranjskih sireva, mljevene paprike, meda, različitih suhomesnatih proizvoda isključivo od malih lokalnih proizvođača. U ponudi se mogla pronaći i domaća vina, craft piva, prirodni sokovi i mnoštvo voćnih proizvoda. Pored kulina, Kulinijada na taj način promovira i potiče širu uporabu domaćih proizvoda.

VISOKO POSTAVLJENA ORGANIZACIJSKA LJESTVICA “Cilj Kulinijade jest promocija ponajprije kulina kao izvornog i autohtonog slavonsko-baranjskog proizvoda, te poticanje proizvodnje tog tradicionalnog specijaliteta, ali i drugih domaćih autohtonih prehrambenih proizvoda”, ističe Anđelko Balaban, dosadašnji načelnik Općine Jagodnjak, koji je u proteklih osam godina znatno pridonio popularizaciji Kulinijade visoko podignuvši ljestvicu profesionalnog pristupa organizaciji takve manifestacije. Bogati program četverodnevne manifestacije posjetiteljima je ponudio i atraktivan deﬁle konja i konjskih zaprega ulicama Jagodnjaka, likovnu koloniju i smotru folklora, ali i stručnu panel raspravu pod nazivom Kriza u Agrokoru - šansa ili propast za male? U večernjim satima su organizirani koncerti narodne i romske glazbe, ali i rock koncert legendarne skupine Divlje jagode. Pored Općine Jagodnjak, organizatori su bili Klaster Baranjski Kulin, TZ Baranja, Udruga žena Sretne i spretne, Konjogojska udruga Baranjac, Udruga mladih Bolman, Zlatna žena Bolman, Udruga Život, SPD Prosvjeta pododbor Jagodnjak, OŠ Jagodnjak, DVD Jagodnjak, LD Jelen Jagodnjak, KTD Gmajna, Aikido Dojo Takeda i Orijentacijski klub Sova.

Topliji dani sve su nam bliže, a s njima dolazi i potreba za dodatnim osvježenjem. Dobro poznata Žujina voćna obitelj, koja je ovih godina mnoge osvježavala u vrućim ljetnim danima, sada je obogaćena novim cvjetnim okusom. Jedinstvena kombinacija gorkog okusa Ožujskog piva i osvježavajućeg soka s okusom bazge sadržava samo dva posto alkohola i pruža još veći i ukusniji užitak tijekom ljetnih vrućina. Zato je ova neodoljiva kombinacija piva i soka s okusom bazge idealno osvježenje ovog ljeta. “Kao lider na tržištu, uvijek težimo uvoditi inovacije kako bismo svojim potrošačima pružili kvalitetne proizvode. S obzirom na uspjeh koji su postigli Ožujsko limun i Ožujsko grejp, od-

lučili smo počastiti naše potrošače još jednim okusom. Vjerujemo da će Ožujsko s okusom bazge ovog ljeta pružiti idealno osvježenje za sve”, rekao je Ivan Šuvar, direktor marketinga Zagrebačke pivovare. (B.O.)

STANIĆ BEVERAGES

JUICY OSVAJA AZIJSKA TRŽIŠTA

Brend Juicy jedini je hrvatski proizvod predstavljen na najvećem azijskom sajmu specijaliziranom za hranu i piće - SIAL Kina u Šangaju. “Nakon iznimno uspješnog otvaranja MENA regije Stanić Beverages nastavlja sa snažnim razvojem izvozne strategije i planira otvoriti tržište Azije. U Šangaju smo ostvarili brojne kontakte s potencijalnim dobavljačima i započeli proces selekcije odgovarajućeg distributera za najlukrativnije regije u Kini, a to su Šangaj, Peking i

Nanjing, koje zajedno čine 47 posto svih potrošača sokova u Kini. Riječ je o iznimno velikom tržištu i potrošačima koji cijene europske proizvode i upravo stoga u Kini vidimo velik potencijal za naš brend 100 posto prirodnih sokova Juicy”, istaknuo je Svjetlan Stanić, vlasnik i predsjednik Uprave Stanić Beveragesa. Nakon ulaska brenda Juicy u HoReCa kanal i uspješnog predstavljanja na Gulfood sajmu u Dubaiju, početkom travnja, taj je brend uvršten u jedan od najvećih maloprodajnih lanaca u Dubaiju Union Coop. U samo nekoliko dana prodane su velike količine soka, što je odličan pokazatelj kako su potrošači dobro prihvatili ove sokove koji su dostupni su i u više od 100 srednje velikih dućana. U Kataru su Juicy sokovi od nedavno prisutni na policama trgovačkog lanca Spinneys, prve isporuke stigle su i u Oman, a u Saudijskoj Arabiji očekuju se uskoro, čim završi proces registracije.

29. svibnja 2017. | broj 3980 | PRIVREDNI VJESNIK | 65

LONELY PLANET: BEST IN EUROPE 2017.

ZAGREB uzbudljiv i neistražen Jedan od vodećih svjetskih turističkih vodiča Lonely Planet svake godine objavljuje Best in Europe - listu najpoželjnijih i najuzbudljivijih, ali istodobno i nedovoljno istraženih europskih odredišta koja se moraju posjetiti. Tako je, prema njihovoj ocjeni, najboljim odredištem za ovu godinu proglašen Zagreb, koji je pobijedio u konkurenciji 10 europskih gradova. Objašnjavajući svoju odluku, u Lonely Planetu su rekli da je hrvat-

ska metropola često u sjeni razvikanih gradova i mjesta na hrvatskoj jadranskoj obali. “Zagreb je na vrhu naše liste jer je riječ o gradu koji nudi nešto novo, uzbudljiv je i nije dovoljno istražen, što posjetiteljima ostavlja dovoljno prostora za njegovo otkrivanje”, rekao je Tom Hall, glasnogovornik Lonely Planeta. Osim toga, u tom vodiču se navodi kako Zagreb privlači posjetitelje i zato što s jedne strane ima mnogo trgova sagrađenih u austrougarskom stilu, dok

je s druge strane primjetna razvijena ulična umjetnost. Uz sve to, u Zagrebu je i vrlo bogata gastro scena. U vodiču se navodi kako je izgradnjom nove zračne luke Dr. Franjo Tuđman sada lakše i jeftinije doći do glavnog grada Hrvatske. Odmah iza Zagreba, na listi top 10 odredišta nalazi se Gotland u Švedskoj, Galicija u Španjolskoj, sjever Crne Gore, Leeds u Velikoj Britaniji, Alentejo u Portugalu, Sjeverna Njemačka, Moldavija, Pafos na Cipru te Le Havre u Fran-

cuskoj. Osim što je Pafos ušao na listu 10 odredišta Best in Europe, taj je grad na zapadnoj obali Cipra, koji je ujedno i upravno središte istoimene pokrajine, izabran za glavno kulturno središte Europe za ovu godinu. (S.P.)

prijevoz pošiljaka osjetljivih na temperaturu u UAE i šire u samo jednom danu. Za one kojima treba još malo poticaja da se upute u Dubai, Emirates nudi i početnu/promotivnu cijenu leta iz Zagreba od 399

eura za povratnu kartu u ekonomskoj klasi s time da let mora biti rezerviran do 30. lipnja, za putovanje u razdoblju do 13. prosinca i između 30. prosinca ove godine i 31. ožujka 2018. godine.

OD 1. LIPNJA DNEVNI LETOVI IZMEĐU DUBAIJA I ZAGREBA

STIŽE EMIRATES! Od 1. lipnja jedna od najvećih zrakoplovnih kompanija na svijetu, Emirates, započet će s dnevnim letovima između Dubaija i Zagreba, šireći tako mrežu destinacija koje spaja diljem svijeta i dodatno učvršćujući veze između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Hrvatske. Na toj ruti putnici će letjeti Boeingom 777-300ER, zrakoplovom s konﬁguracijom u tri klase te će moći birati između osam privatnih apartmana u prvoj klasi, 42 ležajna sjedala u poslovnoj klasi te 310 prostranih sjedala u ekonomskoj klasi. Zrakoplovna kompanija Emirates je ovom prilikom

preuredila i ured za prodaju karata koji se već više od 10 godina nalazi u zagrebačkom Hotelu Westin. Uz zaposlenike u zagrebačkoj poslovnici, Emirates zapošljava i gotovo 250 hrvatskih članova posade te pilota. Zahvaljujući ovom letu putnici iz Zagreba su samo šest sati leta udaljeni od sunčanog Dubaija, prekrasnih pješčanih plaža, vrhunskih restorana, cjelodnevnih uzbudljivih aktivnosti i jedinstvenih atrakcija. Kako bi pak olakšao trgovinu, dnevni će let Emiratesa Boeingom 777-300ER također prevoziti i do 23 tona tereta po letu, omogućujući

66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3980 | 29. svibnja 2017.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

Ostavite svoj trag Odluke koje donosite danas ostavljaju traga i na vaĹĄoj buduÄ&#x2021;nosti. Pametnim ulaganjem osigurajte dodatnu mirovinu. Uplatom u dobrovoljni mirovinski fond do kraja godine ostvarite pravo na 15% drĹžavnog poticaja, a maksimalno 750 kuna za 2017. godinu.

Besplatni info telefon 0800 00 99 www.azfond.hr/dmf