Issuu on Google+

| Brendiranje gradova | Etične banke | Obiteljska poduzeća | Nove kolumne |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

21. rujna 2015., godina LXII, broj 3894

HENDALOVO ISTRAŽIVANJE EKSKLUZIVNO ZA PRIVREDNI VJESNIK

Poduzetnici od hbor-a traže još snažnije poticanje Jedni ne znaju uvjete kreditiranja, drugi traže manje dokumentacije

Intervju

Dragan Kovačević Janaf

Nova tvornica Klimaopreme

Uoči berbe mandarina

Mjesto odabrali i zbog želje da pomognu Slavoniji

Urod manji, otkupna cijena veća


Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Tjednik za one koji odlučuju.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Svaki tjedan! privredni vjesnik

Pretplatite se na tiskano izdanje Privrednog vjesnika. Nazovite +385 (0)1 5600 001 ili pošaljite e-mail na pretplata@privredni.hr


sadržaj

3894 / 21. rujna 2015. UVOD

6

4

Gost komentator | Damir Zec Spam kao novi način napada

TEMA TJEDNA 6

HBOR: Malima i srednjima 82 posto kredita Za male i srednje poduzetnike HBOR preuzima rizik do 40 posto iznosa ukupnog kredita, uz jamstvo agencije HAMAG-BICRO

INTERVJU 12

Dragan Kovačević, predsjednik Uprave Janafa Janaf je danas tvrtka regionalnog značaja i utjecaja

AKTUALNO 18

18

Brendiranje gradova Gradovi koji su izgradili vlastiti brend lakše dolaze do investicija, imaju veću zaradu od turizma i uživaju veći međunarodni ugled

INTERVJU 26

Vodeći hrvatski stručnjaci pojašnjavaju kako od grada stvoriti brend

Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Kamo god se okreneš, same blokade

AKTUALNO 28

Hrvatsko gospodarsko izaslanstvo izazvalo izniman interes kosovskih poduzetnika U potrazi za hrvatskim partnerima 150 kosovskih tvrtki

PRIČA S RAZLOGOM 30

Klimaoprema gradi novu tvornicu Novu Gradišku odabrali i zbog želje da pomognu Slavoniji

AKTUALNO

12

Dragan Kovačević, predsjednik Uprave Janafa

32

Etične i kooperativne banke i štedionice Čisto simpatične banke

54

Okrugli stol Akademije Zagrebačke burze Za buduću mirovinu se ne brine netko drugi

SVIJET FINANCIJA

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,

Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 3


gost komentator Damir Zec

Spam kao novi način napada Napade na vlastitu tvrtku najčešće izvode nezadovoljni zaposlenici, sadašnji i bivši, koji imaju pristup vrijednim podacima

P

Damir Zec, poslovni direktor IBM-a Hrvatska

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

rema najnovijim istraživanjima kompanije IBM, svaka tvrtka u svijetu doživi najmanje dva internetska napada tjedno. To zahtijeva dosljednu primjenu inteligentnih sustava sigurnosne zaštite. Malo je tvrtki koje to mogu napraviti same. Većinu napada ne izvode neki daleko i dobro skriveni zločesti dečki - već ljudi koji rade s nama, u istoj tvrtki. Evo konteksta. Tijekom prošle godine 45 posto svih napada izvedeno je s neke točke izvana, s interneta. Četvrtina tih napada izvedena je nekim oblikom društvenog inženjeringa, kojim je iskorištena neopreznost nekog zaposlenika ili partnera tvrtke, a čak 55 posto napada izveli su ljudi koji su radili ili još rade u tvrtki koju su napali. Tko su ti ljudi koji nanose štetu tvrtkama u kojima rade? Jednostavno rečeno, to je bilo tko tko ima pristup imovini tvrtke, bilo da je riječ o predmetima ili informacijama. To su najčešće zaposlenici, ali mogu biti i ljudi kojima tvrtka vjeruje – kao što su poslovni partneri i suradnici. Napade na vlastitu tvrtku najčešće izvode nezadovoljni zaposlenici, sadašnji i bivši, koji imaju pristup vrijednoj imovini ili podacima. Ta skupina napadača iznimno je opasna jer je spremna na razne krajnosti kojima će zaobići sigurnosni nadzor. Uz to, riječ je o ljudima koji ne mare za razmjere potencijalnih štetnih posljedica. Drugu skupinu čine neoprezni zaposlenici, žrtve prijevara iz arsenala alata društvenog inženjeringa. To su ljudi koji će nasjesti na određene poruke u e-pošti i bez razmišljanja kliknuti na link u poruci. Problem je u tome što se takvim postupcima otvaraju vrata za ozbiljne hakerske napade s interneta i krađe podataka. Čak 95 posto svih upada u mreže tvrtki posljedica su neke ljudske pogreške, što pokazuje sve veću učinkovitost društvenog inženjeringa. Komercijalne poruke koje dolaze e-poštom bez naše privole - popularno zvane spam, koje su do sada više bile gnjavaža nego opasnost postale su novi način napada. Kriminalci su se potrudili i napravili iznimno vjerne kopije takvih poruka, toliko slične e-mail reklamama da mogu zavarati čak i sigurnosne stručnjake.

4 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

Brige o sigurnosti nikad dovoljno, posebice ako se radi o izloženoj industriji ili su podaci interesantni drugim osobama. Hrvatske tvrtke ulažu u sigurnost u skladu s budžetima, ali je važno naglasiti i da uočavamo trend povećanja rizika i izloženosti te u isto vrijeme svjesnosti koliko je važno imati adekvatnu zaštitu. Općenito, ima dosta prostora za poboljšanja; tradicionalno izložene kompanije poput telekoma ili banaka vrlo su ozbiljno shvatile prijetnje. Mislim da bi svakako svi sektori trebali pratiti trend povećanja razine sigurnosti i zaštite. Trendovi na području sigurnosti u Hrvatskoj slični su trendovima u drugim europskim

prijetnja broj jedan nisu napadači, nego odugovlačenje u postavljanju zaštite zemljama. Važna činjenica jest da organizacije, bez obzira na industriju u kojoj se nalaze, sve više brinu o sigurnosti. Vidljive aktivnosti koje poduzimaju kompanije na poboljšanju sigurnosti su optimizacija vlastite sigurnosne strategije, zaustavljanje i prevencija od naprednih napada, zaštita poslovno kritičnih segmenata, zaštita poslovanja iz clouda te zaštita poslovanja na mobilnim uređajima. Siguran sam da se većina naših tvrtki može prepoznati u ovim trendovima. Cyber napadači nisu prijetnja broj jedan sigurnosti organizacije. Samouvjerenost i odugovlačenje u postavljanju zaštite jest. Odgađanje provođenja sigurnosnih programa i revizija, odgađanje nadogradnje svojih sustava zaštite od prijetnji daju naznake da biste mogli biti ozbiljno ranjivi na napad, kao i oštećeni u svojim poslovnim sustavima.


BROJKE, BROJKE

TVRTKE BEZ ZAPOSLENIH

32.42 6poduze 31

ili % tnika nije impoduzetnik a u Hr alo za poslen v ih rad atskoj nika Ostali

om

u državno 1 9 m •

741

trgov 0 ina

u • 337 u ištv z a sn dr la

u privatn 5 0 om .9 1 v 3

2733

470

prerađ indust ivačka rija

3251

4

5 str znans učne, tv i tehn ene djelat ičke nosti

3 poslov građe 50 vinars nekre anje tvo tninam a

U ZAPO SLENIH dio tvrtk iB PO SE KTORI EZ MA

m •9 no už

3velike tvrtke

ostvarile su 44,3 milijuna kuna dobiti

3 u mješ o v it

19 srednjih

ostvarilo je 63 milijuna kuna gubitka

32.494 male tvrtke

ostvarile su 2,9 milijardi kuna gubitka

PO LENIH ZAPOS Z E B i vrtk Udio t

IJAMA ŽUPAN

10.806

agreb Grad Z a Istarsk a ij n a žup

4115

oSplitsk a k s in t dalma rskoPrimo ska r go an ačka Zagreb nija župa Ostali

3876 2752

75% 33,3%

1643 9234

28,5%

12,7% 12,0% 8,5% 5,1% Izvor: FINA

Udio tvrtki iz Grada Zagreba u ukupnom gubitku

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 5


TEMA TJEDNA Hrvatska banka za obnovu i razvoj je 2014. odobril

MaliMA i srednjiMA 82 posto kredita Za velike investicije, iznad devet milijuna kuna, HBOR preuzima 50 posto rizika, a banka drugih 50 posto. Za male i srednje poduzetnike HBOR preuzima rizik do 40 posto iznosa ukupnog kredita, uz jamstvo agencije HAMAG-BICRO piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

T 2,9 mlrd kn plasirano putem poslovnih banaka

ijekom 2014. godine HBOR je odobrio 886 kredita u ukupnom iznosu od 5,1 milijarde kuna. Od toga je 2,9 milijardi kuna plasirano putem poslovnih banaka, a 2,2 milijarde kuna izravno, stoji u Godišnjem izvješću HBOR-a za 2014. godinu. No ukupna kreditna aktivnost Banke bila je 34 posto manja nego u 2013. godini. U Banci to objašnjavaju produženim recesijskim trendovima te pooštrenim kriterijima za kreditiranje koje su uvele poslovne banke s kojima HBOR surađuje. Dio gospodarstvenika je istodobno odgodio svoje investicije jer očekuje da će novac dobiti iz bespovratnih europskih fondova.

zbog recesije i strožih kriterija kreditiranja, aktivnost banke lani je bila 34% manja nego 2013.

2,2 mlrd kn plasirano izravno

Unatoč tome, i u prošloj je godini zadržan veći omjer kredita odobrenih za investicije od onih za obrtna sredstva (59 prema 41 posto). Nastavljena je primjena snižene kamatne stope, za jedan postotni bod, za nova ulaganja u poljoprivredi i ribarstvu, turizmu,

6 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

industriji, zaštiti okoliša, energetskoj učinkovitosti. Provođen je i program podjele rizika između HBOR-a i poslovnih banaka. Za velike investicije, iznad devet milijuna kuna, HBOR preuzima 50 posto rizika, a banka drugih 50 posto iznosa ukupnog kredita koji osigurava uz instrumente u bankarskom poslovanju. Za male i srednje poduzetnike HBOR preuzima rizik do 40 posto iznosa ukupnog kredita, uz jamstvo agencije HAMAG-BICRO. Sukladno Akcijskom planu podrške izvozu, u pojedinim programima HBOR je produžio rokove otplate kredita i počeka. Primjerice, tamo gdje investicijska studija ukazuje na potrebu dulje ročnosti, kredit umjesto na 12, odnosno 14 godina, može biti odobren na rok otplate do 17 godina, sa četiri godine počeka. Uvedena je i povoljnija kamatna stopa za izvoznike početnike. U studenom 2014. HBOR je usvojio novi program osiguranja naplate izvoznih potraživanja za izvoznike s godišnjim izvoznim prometom od dva milijuna eura i s odgodom plaćanja do 180 dana, neovisno iz kojih zemalja su njihovi inozemni kupci. Program je namijenjen najmanjim poduzetnicima, obiteljskim tvrtkama te poduzetnicima koji tek započinju s prodajom svojih proizvoda i usluga. U HBOR-u napominju da za takva društva ne postoji ponuda osiguranja na privatnom tržištu. Radi veće brzine odobravanja i dostupnosti kredita, HBOR je uveo i model okvirnih kredita s poslovnim bankama, a novost je i suradnja s leasing kućama. Kreirani su i novi


a 886 kredita u ukupnom iznosu od 5,1 milijarde kuna

programi za podršku korisnicima europskih fondova. Novost je i kreditna linija za poduzeća koja su prošla predstečajnu nagodbu. Kredit mogu dobiti tvrtke kojima su financijske institucije podržale plan restrukturiranja ili odobrile reprogramiranje obveza, koje su započele s operativnim restrukturiranjem te koje su osigurale tržište za svoje proizvode ili usluge. Malim i srednjim poduzetnicima odo-

breno je 728 kredita u iznosu od 2,1 milijarde kuna. Od ukupnog broja odobrenih kredita, 82 posto dobila su mala i srednja poduzeća. HBOR je u 2014. ulagao i putem fondova za gospodarsku suradnju. Odobreno je ulaganje u sedam projekata u ukupnom iznosu većem od 250 milijuna kuna. U poduzećima koja su primila taj novac zapošljavaju 1077 radnika, piše u Godišnjem izvješću za 2014. godinu.

728 kredita odobreno malim i srednjim poduzetnicima (2,1 mlrd kn)

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 7


TEMA TJEDNA ove godine življa aktivnost banke

U prvih šest mjeseci plasirano 4,9 milijardi kuna Povećanje kreditne aktivnosti zabilježeno je u svim segmentima, a najaktivniji korisnici bili su mali i srednji poduzetnici

20% veće kreditiranje izvoza

H

rvatska banka za obnovu i razvitak u prvih šest mjeseci povećala je kreditnu aktivnost za 57 posto u odnosu na isto doba lani. U prvih šest mjeseci 2015. kreditiranjem, osiguravanjem izvoznih potraživanja i izdavanjem činidbenih garancija, HBOR je podržao hrvatske gospodarstvenike sa 4,9 milijardi kuna. Povećanje kreditne aktivnosti zabilježeno je u svim

segmentima, a najaktivniji korisnici HBOR-ovih kredita bili su mali i srednji poduzetnici kojima je odobreno 640 kredita u iznosu od 506 milijuna kuna, što je za 27 posto više nego u istom razdoblju 2014. godine. Kreditiranje izvoza također bilježi povećanje i to od 20 posto. HBOR je u prvih šest mjeseci ove godine podržao hrvatske izvoznike s ukupno 2,8 milijardi kuna. S ciljem povećanja brzine i dostupnosti povoljnih kredita HBOR je započeo s provedbom odobravanja okvirnih kredita poslovnim bankama, a novost je i suradnja s leasing kućama putem kojih je odobreno gotovo 400 kredita u samo četiri mjeseca provedbe programa. Najnovija poduzeta mjera je uvođenje mogućnosti direktnog kreditiranja po programu Turizam i izvoz, gdje je moguće koristiti i izravni plasman HBOR-a. Uz povećanje kreditne aktivnosti vrlo značajan pokazatelj je i povećanje udjela investicijskih kredita na 80 posto. Ovakav udio investicijskih kredita bio je karakterističan za razdoblje prije krize, priopćeno je iz HBOR-a.

HBOR i HGK pomažu poduzetnicima pri javljanju na EU natječaje

H

BOR i HGK dogovorili su suradnju u pružanju pomoći poduzetnicima pri javljanju na natječaje Europske unije te korištenju drugih financijskih instrumenata i sredstava EU-a. Pomoć će se pružati osobito putem programa Enterprise Europe Network pri HGK-u. Sporazum između HBOR-a i HGK potpisali su u srpnju predsjednik Uprave HBOR-a Dušan Tomašević i predsjednik HGK Luka Burilović. Prema sporazumu, institucije će razmjenjivati informacije te povezivati aktivnosti i resurse. Suradnja će se ostvariti putem HBOR-ovih područnih ureda i županijskih komora HGK. Uz informativni

sadržaj na mrežnim stranicama (www. hgk.hr i stranice Privrednog vjesnika), poduzetnici će se o fondovima moći informirati i na prezentacijama, edukacijama, radionicama koje pruža HBOR, a HGK će osigurati prostor i opremu u svim županijskim komorama. HGK i HBOR davat će potporu i savjete te pronalaziti potencijalne partnere za sastavljanje konzorcija za prijavu na EU natječaje. HBOR će usmjeravati svoje klijente na EEN za potrebe financijskog praćenja projekata, a EEN će usmjeravati svoje klijente prema HBOR-u. EEN čini gotovo 600 organizacija iz više od 50 zemalja koje se bave potporom poduzetništvu, a HGK je koordinator hrvatskoga konzorcija koji okuplja

8 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

partnerske institucije: HAMAG-BICRO, Tehnološki park Varaždin, Tehnologijskirazvojni centar u Osijeku, Znanstvenotehnologijski park Sveučilišta u Rijeci te Ured za transfer tehnologije u Splitu.


EKSKLUZIVNO: HENDALOVO ISTRAŽIVANJE ZA PRIVREDNI VJESNIK

Oko 15 posto poduzetnika koristilo je HBOR-ove kredite Od ispitanika koji su poslovali s HBOR-om većina je zadovoljna suradnjom, oko 22 posto ima neutralan stav, a nezadovoljno je 14,5 posto

O

ko 15,5 posto hrvatskih poduzetnika surađivalo je do sada s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, proizlazi iz ankete koju je ekskluzivno za Privredni vjesnik provela agencija Hendal. Od ispitanika koji su poslovali s HBOR-om većina je zadovoljna ili potpuno zadovoljna suradnjom (57,7 posto). Oko 22 posto ima neutralan

stav o HBOR-u. Nezadovoljno je devet ispitanih (14,5), a troje ih je (4,8 posto) odgovorilo da je u potpunosti nezadovoljno. U anketi koja je među 400 poduzetnika provedena u srpnju, sudjelovale su tvrtke raspodijeljene na pet vrsta djelatnosti: proizvodnja, graditeljstvo, turizam, trgovina, prijevoz i usluge. 21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 9


HENDALOVO ISTRAŽIVANJE ZA PRIVREDNI VJESNIK

Je li vaša tvrtka surađivala s HBOR-om?

Koliko ste bili zadovoljni tom suradnjom? U potpunosti nezadovoljan

DA 15,5%

NE 84,5%

4,8%

Nezadovoljan Niti nezadovoljan niti zadovoljan

14,5% 22,6% 40,3%

Zadovoljan U potpunosti zadovoljan

N=400

N=62

Reprezentativnost je osigurana izborom svih triju veličina poduzeća (mali, srednji, veliki). Oko 21,3 posto od svih ispitanih ocjenjuje da HBOR-ovi krediti nisu ni povoljni ni nepovoljni. Povoljnima ih smatra 16 posto, a dva posto jako povoljnima. Nasuprot tome, devet posto od 400 ispitanih kaže da su HBOR-ovi krediti za njih nepovoljni, a 4,5 posto smatra ih jako nepovoljnima. No, najviše ispitanika (188 ili 47 posto) odgovorilo je da ne može ocijeniti uvjete kreditiranja jer ih zapravo ne poznaje. Najveći broj ispitanih (122 ili 30,5 posto) smatra da bi HBOR trebao smanjiti obujam dokumentacije potrebne za odobravanje kredita. Poželjne su manje kamatne stope (27,8 posto ili 111 odgovora), kao i mogućnost kreditiranja projekata izvan raspisanih programa kreditiranja (52 ili 13 posto). Poduzetnici priželjkuju i više obrazovnih programa i radionica za gospodarstvenike (njih 11 posto) te bolju informiranost o poslovanju banke i uvjetima kreditiranja (4,8 posto). Traži se i bolja ponuda kredita, duži počeci za otplatu, transparentnije poslovanje i slično. I opet, više od trećine poduzetnika ili

13% ispitanih smatra da HBOR potiče investicije i razvitak gospodarstva

43,5 %

smatra da taj poticaj treba biti snažniji

Kako ocjenjujete HBOR-ove uvjete kreditiranja? Jako nepovoljni Nepovoljni

9,3%

DA, ali nedovoljno 43,5%

21,3%

Povoljni Jako povoljni

36,3 posto nema poseban prijedlog za unapređenje HBOR-ova rada. Poduzetnici ipak u većini smatraju da HBOR potiče investicije i razvitak hrvatskog gospodarstva. S tom se tvrdnjom slaže 13 posto ispitanih, a 43,5 posto također odgovara potvrdno, ali dodaje i da bi HBOR-ov poticaj mogao biti i snažniji. Oko 22 posto misli da HBOR-ovi krediti i jamstva ne pomažu gospodarstvu, a 20,5 posto nema stav.

Po vašem mišljenju, smatrate li da HBOR zaista potiče investicije i razvitak hrvatskog gospodarstva?

4,5%

Niti nepovoljni niti povoljni

17,7%

DA 13,3%

16,0% 2,0%

ne znam, ne mogu ocijeniti

47,0%

N=400

10 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

ne znam, ne mogu ocijeniti 20,5%

NE 22,8%

N=400


INTERVJU Dušan Tomašević, predsjednik Uprave HBOR-a

U fokusu mali i srednji poduzetnici Započeli smo s provedbom kreditiranja putem leasing kuća jer je procedura odobrenja kredita znatno kraća, a uveli smo i okvirne kreditne linije s poslovnim bankama piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

S

Dušanom Tomaševićem, predsjednikom Uprave HBOR-a, razgovarali smo o poslovanju te banke i njenim budućim plano-

vima.

Kakav je plan HBOR-a do kraja 2015.? - Plan nam je nastaviti jednakim tempom koji smo imali i u prvih osam mjeseci kada smo odobrili više od 4,7 milijardi kuna kredita, a kad tome pridodamo izdane garancije i osiguranje izvoza, dolazimo do brojke od gotovo 6,9 milijardi kuna. U fokusu će nam i dalje biti mali i srednji poduzetnici kao jedni od najzna-

U osam mjeseci ove godine podržali smo više od 1200 projekata čajnijih korisnika naših kredita. Cilj nam je pojačati suradnju s poslovnim bankama kroz modele podjele rizika te tako potaknuti poslovne banke na još snažnije kreditiranje gospodarstva uz HBOR-ovo preuzimanje dijela rizika. Hoćete Ii nastaviti s praćenjem malih poduzetnika? - Kao što sam i rekao, mali i srednji poduzetnici i dalje će biti naša strateška ciljna skupina. Upravo smo za njihove potrebe započeli s provedbom kreditiranja putem leasing kuća jer je procedura odobrenja kredita znatno kraća, a uveli smo i okvirne kreditne linije s poslovnim bankama. Sve radimo u cilju olakšavanja pristupa povoljnim kreditnim sredstvima. U osam

mjeseci ove godine podržali smo više od 1200 projekata što je dvostruko više od istog lanjskog razdoblja. To je povećanje najvećim dijelom rezultat tih novih modela kreditiranja malih i srednjih poduzetnika. Veliki broj anketiranih poduzetnika smatra da bi trebali smanjiti obujam dokumentacije potrebne za dobivanje kredita. Mogu li se tu očekivati kakve izmjene? - U redovitom smo kontaktu s poduzetnicima i svjesni smo činjenice da im veliki problem stvara opsežna dokumentacija potrebna za realizaciju kredita. Upravo zbog toga smo i započeli s odobravanjem sredstava putem leasinga i okvirnih kreditnih linija. Opseg potrebne dokumentacije ovisi o tome odobrava li se kredit putem poslovne banke ili se radi o izravnom kreditu te o vrsti i prirodi projekta. U slučaju odobrenja kredita putem poslovne banke, ocjenu klijenta i projekta radi banka koja u većini slučajeva već poznaje klijenta, vodi njegov platni promet, upoznata je s njegovim poslovanjem i za očekivati je da će obrada kredita biti kraća i zahtijevati manji opseg dokumentacije. No, kada se radi o izravnom plasmanu, onda je situacija malo drugačija. Budući da HBOR ne vodi račune klijenata, nema uvid u njihove depozite i poslovanje, oni su za nas novi klijenti i mi smo obvezni tražiti svu dokumentaciju koja nam je potrebna kako bismo dobili sliku o njihovom dosadašnjem poslovanju te mogli kvalitetno ocijeniti potencijalne rizike projekta u koji se namjerava ulagati. Time ne smanjujemo samo rizike povrata plasmana HBOR-u, već i samom klijentu. Trenutačno intenzivno radimo na unapređenju i pojednostavljenju kreditnog procesa što će između ostalog vjerojatno rezultirati

i smanjenjem opsega potrebne dokumentacije, no uvijek će postojati razlika u tome odobrava li se kredit izravno ili putem poslovne banke. Koliko je programa na raspolaganju poduzetnicima? Može li HBOR odobravati kredite i mimo postojećih programa ? - Za sada ne. Naime, trenutačno imamo 30 kreditnih programa, od čega je 16 namijenjeno isključivo malim i srednjim poduzetnicima, s time da oni mogu koristiti sredstva po gotovo svim programima. Kroz postojeće programe pokrivene su gotovo sve vrste djelatnosti od poljoprivrede do turizma, infrastrukture, zaštite okoliša, energetske učinkovitosti, izvoza… Odobravamo kredite za investicije, za obrtna sredstva, ali i za sam početak poslovanja. Naši su klijenti od mikro poduzetnika i početnika do velikih gospodarskih subjekata. Smatram da je trenutačna ponuda vrlo široka, no mi ćemo i nadalje, kao što smo to i do sada redovito radili, prilagođavati postojeće i uvoditi nove programe, a sve u skladu sa zahtjevima i potrebama naših klijenata i okolnostima u kojima posluju.

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 11


U Omišlju želimo osnovati tzv. marketing centar za trgovinu naftom i derivatima, kaže Kovačević

12 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

Photo: Igor Kralj/PIXSELL

intervju Dragan Kovačević, predsjednik Uprave Janafa


Janaf je danas tvrTka regionalnog značaja i utjecaja U ove četiri godine prihode smo povećali gotovo dva puta, a dobit četiri puta. I sada oko 70 posto prihoda ostvarujemo u izvozu, poslujući s inozemnim tvrtkama na europskom tržištu. Mi smo zapravo tržišna kompanija, kaže čelni čovjek Janafa piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

rošle je godine Jadranski naftovod proslavio 40. obljetnicu postojanja. Prilikom proslave najavljena su nova ulaganja i razvojni ciklus. S predsjednikom Uprave Draganom Kovačevićem razgovarali smo o ostvarivanju tih planova, o ekonomskim pokazateljima kompanije i trendovima na tržištu na kojem Janaf djeluje.

Janaf je državna tvrtka, no za razliku od brojnih drugih u vlasništvu države, vaše poslovanje nije na teret proračuna. Možete li ga predstaviti u par rečenica? - Janaf je danas kompanija regionalnog značaja i utjecaja. Na tržištu smo Srednje Europe i susjednih zemalja u djelatnosti transporta i

U tri i pol godine investirali smo gotovo milijardu i pol kuna u nove skladištne kapacitete skladištenja nafte i trgovine naftom i naftnim derivatima. Prema ekonomskim pokazateljima, Janaf je najbolja kompanija u hrvatskim prilikama. Želio bih demistificirati taj odnos državnog i privatnog. Janaf je dioničko društvo koje kotira na Zagrebačkoj burzi s diverzificiranom strukturom kapitala. Država je pre-

ko svojih fondova najveći dioničar, ali prema pokazateljima kao što su rentabilnost, ekonomičnost, stvaranje dobiti, Janaf je sigurno prva kompanija u Hrvatskoj. U usporedbi sa sličnim kompanijama u okruženju, također smo na prvom mjestu. U ove četiri godine, preko investicijske politike i dobrih ulaganja, prihode smo povećali gotovo dva puta, a dobit četiri puta. I sada oko 70 posto prihoda ostvarujemo u izvozu, poslujući s inozemnim tvrtkama na europskom tržištu. Mi smo zapravo tržišna kompanija. Koje su najznačajnije investicije poduzete u proteklom razdoblju? - U tri i pol godine investirali smo gotovo milijardu i pol kuna u nove skladišne kapacitete. Treba naglasiti da smo pri tome poštivali najviše razine zaštite okoliša i sigurnost sustava pa ta ulaganja nisu pratili prosvjedi ekoloških udruga. Proširili smo skladišne i transportne kapacitete kako bismo mogli izaći na inozemna tržišta. Prisutni smo u petnaestak država u okruženju, surađujemo sa 13 velikih rafinerija i strateški smo se pozicionirali kao nezaobilazni sudionik na tržištu. Investirali smo u skladišta u Omišlju, a to je jedna od najboljih luka za prihvat nafte u svijetu. Ima dubok gaz, u nju nije teško uploviti i može primiti najveće tankere. Naša postrojenja ondje su najmodernija, sve izgleda kao svemirski brod. Drugi dio novih postrojenja je u Zagrebu, na Žitnjaku smo napravili nove spremnike za naftne derivate za opskrbu zagrebačkog tržišta. No odatle se dijelom opskrbljuje i bosansko i slovensko te mađarsko tržište derivata. U Omišlju želimo osnovati tzv. marketing centar za trgovinu naftom i derivatima. Sad smo pokrenuli veliku investiciju koja će omogućiti da

u

15 država prisutan Janaf

13

sa rafinerija surađuju

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 13


intervju se ta trgovina obavlja po najvišim ekološkim standardima.

Kad govorim o tome u poslovnim krugovima, moram paziti da ne izazovem previše zavisti. Mi smo jedna od rijetkih kompanija u Hrvatskoj koja se financira iz vlastitih prihoda. Naš dug iznosi – nula kuna!

Bilo je planova da se u Omišlju organizira tzv. spot-tržište za naftne derivate, je li to dio tog projekta? - Da, to je uvod u razvoj mjesta na kojem bi se trgovalo derivatima, a jednim dijelom i naftom. Mi već sada imamo predstavnike najvećih naftnih kompanija koji međusobno trguju količinama koje se nalaze u našim skladištima. Robu su, primjerice, kupili ranije, uskladištili je i žele

svu dobit ulažemo u poslovanje. sve što uložimo donosi nam dodanu vrijednost je prodati kad smatraju da je najbolji trenutak i najbolja cijena. To je osobito došlo do izražaja u protekloj godini kad su započele velike oscilacije i pad cijena nafte. Kako pribavljate kapital za te investicije? - Tu smo vrlo specifični. Kad govorim o tome u poslovnim krugovima, moram paziti da ne izazovem previše zavisti. Mi smo jedna od rijetkih kompanija u Hrvatskoj koja se financira iz vlastitih prihoda. Naš dug iznosi – nula kuna! Svu dobit ulažemo u poslovanje. I ne radimo investicije radi investicija, kao što to zna biti slučaj u javnim poduzećima, nego ciljano razvijamo ono što nam treba za povećanje prihoda. Sve što uložimo donosi nam dodanu vrijednost.

Neće vam nitko doći iz inozemstva ako vidi da su domaći ulagači nezadovoljni uvjetima na tržištu.

Kako odabirete izvođače za investicijske radove? - Svi naši izvođači odabiru se putem javnih natječaja. No u posljednje vrijeme događa nam se da ne možemo naći dovoljno kvalitetne izvođače za pojedine poslove. To je veliki problem kod kompleksnih investicija koje zahtijevaju različita znanja. Stoga smo primorani da sami okupljamo izvođače u klastere koji mogu provesti sve elemente investicije. Potičemo, dakle, tvrtke na udruživanje, na stvaranje konzorcija koji mogu uspješno odgovoriti na zahtjeve iz natječaja. S druge strane, za one koji mogu obaviti ono što se traži, poželjan smo partner. Te tvrtke znaju da će biti plaćene na vrijeme. I na kraju sve te investicije, ma kako složene bile, ipak su dobila domaća poduzeća. S obzirom na investicijska iskustva, možete li ocijeniti kakva je investicijska klima

14 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

u Hrvatskoj? Je li se na tom planu što promijenilo posljednjih godina? - U Hrvatskoj se uvijek previše ističe potreba za velikim inozemnim investicijama. No prvo treba privući, odnosno potaknuti domaće investicije. Neće vam nitko doći iz inozemstva ako vidi da su domaći ulagači nezadovoljni uvjetima na tržištu. Iz godine u godinu investicijska klima u Hrvatskoj se popravlja, ali ima prostora za napredak. Što bi trebalo prvo mijenjati? U infrastrukturnim projektima često su problem imovinsko pravni odnosi, sporo ishođenje dozvola za gradnju i slično. Jeste li se i vi s time susretali? - Ranije je to bio značajan problem, sada se svodi u neke normalne okvire. I investitori moraju znati pravila i ne smiju imati nerealna očekivanja. Čini se da su strani investitori katkad smatrali da je Hrvatska izrazito nesređena zemlja, u kojoj se može raditi što se hoće. Ima na lokalnim razinama katkad zastoja, različitih tumačenje propisa, ali se i tu stanje popravlja. Bitno je promijeniti opći odnos prema investitorima, smatrati ih dobrodošlima i poštivati to što žele uložiti svoj novac i pomoći sebi, a posredno i široj zajednici. I neka investitori što više zarade, jer će tada ponovno ulagati, zapošljavati, angažirati nove poslovne partnere... Radnici i sindikati se moraju kroz kolektivne pregovore izboriti za svoja prava. Zna se kako to funkcionira u tržišnom društvu. Istina, kad dođemo do razine da prosječna plaća bude 2000 eura, sigurno će biti lakše postići dogovor. Kad netko radi za 3000 kuna, nije mu lako gledati kako se gazda vozi u mercedesu ili kupuje jahtu. To je više društveni i psihološki problem nego ekonomski. Govori se da bi Hrvatska mogla postati veliko energetsko čvorište ovog dijela Europe. Koliko se to čini ostvarivo, gledano iz vaše djelatnosti? - Hrvatska je već postala to čvorište, samo na manjoj razini, s manjim prometom nego što bi to moglo biti. Nalazimo se na geostrateškom položaju koji je vrlo povoljan. Ne treba se bojati rentne ekonomije, samo vlastite prednosti treba bolje iskorištavati. Imamo turizam od sedam ili osam milijardi eura, a mogli bismo zarađivati 12 ili 13 milijardi i biti srednje razvijena zemlja. Možemo biti sretni što smo na tako dobrom zemljopisnom položaju. Imamo uvjete za razvijenu poljoprivredu, no i tu zaostajemo. Povećanjem proizvodnje hrane smanjili bismo ovisnost o uvozu, zaposlili ljude i postigli i druge pozitivne učinke. Uz dobro posložene elemente ekonomije, kako na razini tvrtki tako i na makroekonomskom planu,


Ne treba se bojati rentne ekonomije, samo vlastite prednosti treba bolje iskorištavati. Imamo turizam od sedam ili osam milijardi eura, a mogli bismo zarađivati 12 ili 13 milijardi i biti srednje razvijena zemlja

vrlo brzo bismo napravili velike razvojne iskorake. U energetskom sektoru često se prepliću različiti geopolitički interesi. Osjećate li vi takve utjecaje u svojem poslovanju? - Ukrajinska kriza se, primjerice, povoljno odrazila na poslovanje Janafa. Određeni naftni tokovi počeli su zaobilaziti krizno žarište, pa i Rusiju, te se usmjeravaju preko Mediterana. Naši komercijalisti kontaktiraju i obilaze sve rafinerije u okolici, u Slovačkoj, Mađarskoj i drugdje, nude naše usluge i pronalaze nove kupce. U geopolitičkim međuodnosima mogu se naći dobre poslovne prilike. Može li se procijeniti u kojem će se pravcu kretati cijene naftne i naftnih derivata u idućoj godini? - To je vrlo teško predvidjeti. Oscilacije cijene imaju relativno brzi ritam. Sada je

cijena nafte niska, pa se može očekivati da će u srednjem roku opet rasti. A to očekuju i trgovci, pa sada imamo puna

Ukrajinska kriza se, primjerice, povoljno odrazila na poslovanje Janafa skladišta nafte. Kad bismo imali i dodatne kapacitete, sve bismo prodali jer je sada takva situacija. Sigurno u svemu tome ima i špekulantskih pobuda. Nije lako procijeniti kako će se razviti neke poli-

tičke situacije na Bliskom istoku, kako će se na naftno tržište odraziti promjena odnosa prema Iranu, i slično. Zato se je teško upuštati u procjene o cijenama. Kakva je suradnja Janafa s partnerskim kompanijama u regiji? Jesu li riješeni pravni prijepori oko vlasništva? - Pravnih problema te vrste više nemamo. U proces sukcesije ušao je jedan mali dio prema Bosni i Hercegovini, a spor sa Srbijom je riješen. U Srbiji radi poduzeće Transnafta s kojim odlično surađujemo. Općenito, suradnja s regionalnim tvrtkama u branši je odlična. Nikad nije bilo problema u naplati usluga, isporukama... Njegujemo suradnju koja je od partnerstva na neki način prerasla u prijateljske odnose. Odlične odnose imamo i s Gazpromom, s Naftnom industrijom Srbije, sa slovačkim i češkim kompanijama... Naravno tu je i MOL, koji nam je veliki kupac i poslovni partner.

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 15


AKTUALNO Suradnja sa švicarskim energetskim divom

Crodux i Alpiq počeli prodavati struju Konkurentnim nas čini prodaja električne energije za sve kategorije prema potrebama kupca, zajedno s ostalim energentima koje već prodajemo, pojasnio je Ivan Čermak, predsjednik Uprave Crodux plina trične energije za sve kategorije prema potrebama kupca, zajedno s ostalim energentima koje već prodajemo”, pojasnio je Ivan Čermak, predsjednik Uprave Crodux plina. “Ulazak na tržište električne energije za Crodux plin predstavlja početak razvoja ostalih energetskih djelatnosti vezano za električnu energiju. Sljedeće godine namjeravamo započeti gradnju kogeneracijskih postrojenja i ulazimo u razvoj i izgradnju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora”, dodao je Čermak.

Prilagodljivi portfelj

Alpiq je vodeća švicarska energetska tvrtka u opskrbi električnom energijom i pružanju usluga u energetskom segmentu, okrenuta prema europskom tržištu. Alpiq je snažno prisutan u Europi u visokoj tehnologiji i tehnologiji budućnosti koju pruža svojim kupci-

12

više od godina

Alpiq posluje u Hrvatskoj

8,1 mlrd CHF prihod Alpiqa u 2014.

N

a tržištu električne energije u Hrvatskoj pojavio se novi igrač. Crodux je naime počeo prodavati struju u strateškom partnerstvu sa švicarskim energetskim divom Alpiqom. Električnu energiju od Croduxa mogu kupovati svi segmenti i kategorije potrošača na hrvatskom tržištu, a partnerstvo s Alpiqom postupno će se širiti i u regiji. Crodux plin je opskrbljivač prirodnog i ukapljenog naftnog plina, nafte i naftnih derivata. Ulaskom na tržište električne energije širi svoje aktivnosti, uz podršku Alpiqa kao ključnog i strateškog partnera i dobavljača, priopćeno je iz Agencije 404. “Uloga Crodux plina u ovom partnerstvu je pokrivati dijelom veleprodaju i svu maloprodaju s Alpiqom kao dobavljačem, koji je ujedno i renomirani proizvođač električne energije. Ovakvo partnerstvo je klasičan oblik suradnje velikih proizvođača s opskrbljivačima na veleprodajnom i osobito maloprodajnom tržištu energije. Konkurentnim nas čini prodaja elek-

16 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

Struju od Croduxa mogu kupovati svi segmenti i kategorije potrošača na hrvatskom tržištu ma zahvaljujući raznovrsnom i prilagodljivom proizvodnom portfelju. “U Hrvatskoj je Alpiq prisutan više od 12 godina u veleprodaji i prijenosu električne energije, kao i razvijanju nacionalnih investicijskih projekata. Nedavno je Alpiq ishodio dozvolu za trgovanje plinom u Hrvatskoj. Alpiq zapošljava više od 8000 djelatnika s prihodom u 2014. od 8,1 milijarde švicarskih franaka”, izjavio je Ivica Jakić, konzultant Alpiqa za Srednju i Istočnu Europu. (B.O.)


ZAGREB BUSINESS SUMMIT

Cilj je zajednički: rast, razvoj i prosperitet Do 2020. godine, očekuju u Ministarstvu gospodarstva, Hrvatska će postati “država bez papira”, produktivnost narasti za sedam posto, proizvodnja pak za blizu tri posto i otvorit će se 85.000 novih radnih mjesta

Z

agreb Business Summit - “Gradovi i regije - generatori razvoja” ove godine povezao je domaće i međunarodne poslovne i institucionalne subjekte, na zadatku jačanja hrvatske i europske investicijske atraktivnosti i tržišne konkurentnosti. Tako je na Zagrebačkom velesajmu održano više međunarodnih konferencija čije su središnje teme bili konkurentnost gospodarstva, investicijski projekti, brendiranje gradova, uloga regija i energetskih agencija u razvoju energetskih projekata, zelena gradnja, mogućnosti i načini korištenja sredstava EU fondova te učinkovito korištenje energetskih resursa. “Statistika govori o pozitivnom trendu hrvatskog gospodarstva. No postavlja se pitanje, postoji li jasna vizija i prateća strategija koja će hrvatsko gospodarstvo do 2020. godine vratiti na stazu europske i svjetske konkurentnosti. Cilj je zajednički: rast, razvoj i prosperitet”, rekla je Marina Pavković, voditeljica podružnice Zagrebački velesajam.

Uspješno gospodarstvo

Kriza je zahvatila svijet i trebalo je mnogo rada da se zaustavili recesija. Pokazatelji u zadnjih nekoliko godina pokazuju blagi oporavak i hrvatsko gospodarstvo blagim rastom BDP-a od 1,2 posto, koliko bi trebao biti u ovoj godini, budi optimizam. “Ako želimo privući kapital, moramo

omogućiti njegovu oplodnju. Za to nam trebaju resursi koje imamo, ali i okviri u kojima se realiziraju tisuće poduzetničkih ideja koje mogu osigurati gospodarski rast”, istaknuo je predsjednik Uprave Orbico Grupe Branko Roglić te dodao da

Jedan od ciljeva do 2020. je liberalizacija i uređenje tržišta energija moramo proizvesti proizvod koji konkurira po cijeni i kvaliteti. Osim proizvoda koji će konkurirati po cijeni i kvaliteti, važno je tim istim proizvodima redovno dodavati nove vrijednosti, odnosno nove osobine. Najbolji primjer za to su proizvođači mobitela koji redovno na tržište izbacuju mobitele s novim, poboljšanim karakteristikama.

Ništa bez inovacija

“Bez inovacija ni jedna tvrtka ne može ići naprijed. Stalne inovacije su obvezne. Ne može sve ostati na domaćoj potražnji. Jedan od primjera su proizvođači pića koji stalno uvode inovacije, bilo u ambalažu

Održan CROENERGY Sustainable Energy Finance and Investment Summit 2015 - CROENERGY2015 održao se u sklopu događanja “Gradovi i regije” na Zagrebačkom velesajmu, gdje se u nizu interaktivnih panela pokušalo dati odgovore na najčešća pitanja koja se postavljaju prilikom financiranja energetskih projekata, odnosno povezivanja energetske obnove i gospodarskog razvoja te se željelo objasniti koji su ključni koraci u uspješnom osiguranju financijske konstrukcije tih projekata. ili sadržaj”, istaknuo je glavni partner za PwC Hrvatsku Hrvoje Zgombić. Ministarstvo gospodarstva bilo je nositelj panela “Gospodarstvo Hrvatske do 2020. - vizija, strategija, provedba”. Prezentirali su ciljeve do 2020. godine kako bi se - uz rast proizvodnje od 2,85 posto, otvaranje 85.000 radnih mjesta, rast izvoza za 30 posto - sama produktivnost povećala za sedam posto. Jedan od ciljeva do 2020. je sređivanje na području energetike: donošenje novog zakona o obnovljivim izvorima energije, liberalizacija i uređenje tržišta energija. A jedan od ciljeva je imati “državu bez papira” gdje su digitalni procesi stvar automatizma. (I.G.)

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 17


aktualno brendiranje gradova

I slava olakšava mnogo toga Gradovi koji su izgradili vlastiti brend lakše dolaze do investicija, imaju veću zaradu od turizma, uživaju veći međunarodni ugled, a državne i međunarodne institucije su im naklonjenije. Istodobno im je povećana i tržišna vrijednost piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

K Za dobro brendiranje nije najvažnije imati ‘Kineski zid’. Katarina Miličević

ako jedan grad može biti prepoznatljiv u svijetu intenzivne globalizacije i nemilosrdne konkurencije? Kako se Split iz tranzitnog grada pretvorio u atraktivnu turističku destinaciju? Zašto su Karlovac i Čakovec idealna mjesta za poslovanje, a Osijek prilično podcijenjen? Odgovore na ta pitanja sve više traže sami gradovi kako bi brendiranjem napravili ključan iskorak u turističkoj ponudi, a to bi na kraju trebalo dovesti i do povećanja same tržišne vrijednosti grada. Vodeći hrvatski stručnjaci za brendiranje na ovogodišnjem Zagreb Business Summitu otkrili su kako od grada stvoriti brend. “Na hrvatskom tržištu sve je veća potražnja za uslugama brendiranja destinacija jer su gradonačelnici, gospodarstvenici i turistički djelatnici shvatili kako je to ključan iskorak za jačanje prepoznatljivosti”, ističe profesor odnosa s javnošću i brendiranja na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Božo Skoko, te dodaje da gradovi koji su izgradili vlastiti brend lakše dolaze do investicija, imaju veću zaradu od turizma, njihovi stanovnici su ponosniji i zadovoljniji, uživaju veći međunarodni ugled, a državne i međunarodne institucije su im naklonjenije.

Brendiranje kao nužnost

Dok je nekada brendiranje bilo dodana vrijednost, ono je danas postalo nužnost. Isto tako važno je istaknuti da svaki grad i svaka regija, bez obzira na trenutačni položaj ili snagu, može postati potencijalni brend u globalnim okvirima ako se mudro iskoriste dostupni i skriveni potencijali. Primjer uspješne i dobro organizirane destinacije je grad 18 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

Mali Lošinj

Koprivnica, Renesansni festival

Mali Lošinj, koji se sve više pozicionira kao ozbiljna konkurencija Dubrovniku po pitanju elitnog turizma, tvrdi Skoko. Mali Lošinj je trenutačno u zamahu velikih investicijskih projekata, ukupne vrijednosti 120 milijuna eura, kojima žele osigurati kvalitetan boravak gostiju, oživljavanje otoka, smanjenje sezonalnosti te na kraju otvaranju novih radnih mjesta. “Kada smo se 2006. godine pitali po čemu se Mali Lošinj razlikuje od drugih gradova, na žalost nismo znali odgovor, no znali smo da nešto po tom pitanju moramo promijeniti. I tada smo se počeli mijenjati. Sada činimo sve da budemo prepoznatljivi kao destinacija zdravlja s održivim razvitkom”, istaknuo je gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli, koji pak nije zadovoljan podrškom koju imaju od državne administracije u rješavanju problema zemljišta budućeg proširenog aerodroma na Lošinju. Sve ide veoma sporo, iako je


taj projekt uvršten među strateške projekte aktualne vlade.

Nema improvizacije

“Identitet gradova je kulturna vrijednost s kojom treba biti obazriv, a da bi se njome znalo upravljati na javno koristan način. Da bi se identitet pretvorio u razumljivi komunikacijski sustav i u alat gospodarskog razvitka, treba uvažiti mišljenje i osjećaje građana te shvatiti okruženje, a sve na temelju realnih iskustava i istraživanja”, poručio je profesor s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Feđa Vukić. Kao jednu od teškoća prilikom brendiranja istaknuo je naš mentalitet, odnosno teško provođenje strategija i planiranje - a u brendiranju, kako kaže, nema improvizacije. “Nužno je postizanje konsenzusa svih dionika u stvaranju identiteta odnosno brendiranju grada. Bez suglasnosti struke, vlasti i stanovnika nemoguće je očekivati stvaranje

Identitet gradova je kulturna vrijednost s kojom treba biti obazriv, smatra Feđa Vukić brenda nekog grada, budući da on počiva na zajedničkoj viziji”, istaknuo je Vukić. Kreativni direktor i suvlasnik agencije Bruketa&Žinić Davor Bruketa ukazao je na često nerazumijevanje brendiranja koje zadire u identitet mjesta i jačanje kvalitete njegove ponude. “Često je najveći izazov razumjeti

cijeli proces brendiranja, odnosnu tu gradnju jedinstvene slike. Ono što je važno jest da brendove stvaraju vizionari. Mi moramo istaknuti svoje posebnosti, nema ništa gore nego kad netko kaže ‘Zagreb je mali Beč’ ili ‘Istra je mala Toskana’. Ne, Istra je Istra, drugačija od svih drugih, i tako treba privući ljude koji žele tu našu priču”, smatra Bruketa.

Rezultati za desetak godina

Proces brendiranja ne događa se u jednoj godini - rezultati su vidljivi najranije za desetak godina. “Svi koji kreću u brendiranje trebaju sebi postaviti pitanje gdje želimo biti za 20 ili 30 godina, što želimo istaknuti, je li to kultura, gastronomija... Za dobro brendiranje nije najvažnije imati ‘Kineski zid’ kako bi se destinacija prodavala, ali morate imati ono nešto što se traži”, istaknula je Katarina Miličević s Instituta za turizam. Primjer za to je Koprivnica koja je sve prepoznatljivija kao gospodarsko i turističko središte. Njihov Renesansni festival, koji je započeo prije 10 godina, nametnuo se kao top događaj. A samo ove godine posjetilo ga je više od 40.000 ljudi. Za vrijeme festivala sav grad oživi, nema slobodnog smještaja, a broj noćenja se penje na petnaestak tisuća. Član Uprave HUP-a Zagreb Kristian Šustar smatra kako se u mnogim našim gradovima turistički razvoj dogodio kao rezultat poduzetničke inicijative i traganja turista za novim i drugačijim, ali sad njime treba upravljati. “Teško je očekivati stvaranje lokalnih brendova bez sinergije i konsenzusa o jedinstvenom brendu Hrvatske”, zaključio je Šustar.

Brendove stvaraju vizionari. Često je najveći izazov razumjeti cijeli proces brendiranja, odnosno tu gradnju jedinstvene slike. Davor Bruketa

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 19


AKTUALNO Lošiji urod mandarina ove godine

Urod manji, otkupn cijena veća Zadnjih dana rujna trebala bi započeti ovogodišnja berba Neretvanske mandarine, koja je odnedavno upisana u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P 65.000t mandarina

ubrano lani u dolini Neretve

oko

8000t

ostalo neobrano

35.000 t mandarina očekivani urod

to je

60%

u odnosu na lanjski urod

rema procjeni Strahimira Filipovića, vlasnika tvrtke Mandarinko iz Opuzena, ove godine očekuje se urod od 35.000 tona mandarina, što je oko 60 posto prošlogodišnjeg uroda. “Prošle godine je u dolini Neretve ubrano oko 65.000 tona mandarina, a oko 8000 tona ostalo je neobrano. Nešto uroda je zbog izrazito kišne godine propalo. Osim toga prošlogodišnja otkupna cijena mandarine bila je izuzetno niska, tako da je otkupna cijena krumpira bila viša nego mandarine”, pojašnjava Filipović. Zbog opterećenosti stabala mandarine prošlogodišnjim velikim urodom ove godine podbacit će urod kasnijih sorti mandarine, dok će urod ranijih sorti, prema Filipovićevoj procjeni, biti standardno dobar, a plodovi bi trebali biti visokokvalitetni. Filipović procjenjuje da će zbog manjeg ovogodišnjeg uroda cijena mandarine biti barem 80 posto viša nego prošle godine. Mišljenja je da će se ove godine kretati oko 2,5 kuna. “Prošle godine smo se zbog alarmantne situacije s gubitkom ruskog tržišta zbog embarga EU-a našli u teškoj situaciji. Snalazili smo se kako smo mogli, a dobitak je to što smo se bolje pozicionirali na srednjoeuropskom tržištu. Čak trećina uroda mandarine prodavana je po tržnicama, trgovima, odnosno mimo uobičajenih otkupljivača. Ove godine i nadalje kronično nedostaje rusko tržište, ali smo bogatiji za jedno teško iskustvo. Nama, koji plasiramo neretvansku mandarinu, jako je bitno da nam se jave naši iseljenici koji su zainteresirani plasirati mandarine na područje gdje žive. Inače, iseljeništvo je gospodarski potencijal koji Hrvatska nije iskoristila”, govori Filipović.

Pod pritiskom jabuke

Što se tiče cijene otkupa, on tvrdi da cijene ne određuju otkupljivači nego tržište. Kaže da konkurencija neretvanskoj mandarini nije samo mandarina iz uvoza nego joj je konku20 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

rencija i jabuka zbog toga što je komplementaran proizvod mandarini. Ove godine urod jabuke je dosta velik, a u Europi je čak 40 posto uroda jabuke višak. “Od toga samo je poljska kvota jabuke za donacije 250.000 tona. Kada gledamo našu regiju, u njoj ove godine očekujemo plasman oko 25.000 tona neretvanske mandarine”, kaže Filipović.

Europska komisija je kao nadoknadu za gubitak ruskog tržišta ove godine predvidjela financirati oko 3200 tona mandarina iz doline Neretve, namijenjenih humanitarnim donacijama. To je otprilike desetina procijenjenog uroda. Mijodrag Kiridžija, proizvođač mandarina iz doline Neretve koji ima dva hektara pod mandarinom, očekuje oko 30 tona uroda sa svog posjeda ove godine. Kiridžija na osnovi dugogodišnjeg iskustva procjenjuje da će urod neretvanske mandarine jedva prijeći 30.000 tona. Kao aktivan član Udruge voćara Mandarina smatra da je jedini izlaz i način kako proizvođači mogu zaštititi svoja prava - udruživanje po uzoru na poljoprivrednike na Zapadu. “Zadruge su svakako jedno od tih rješenja, ali mi još nismo došli do te razine”, kaže Kiridžija. Kad je riječ o otkupnoj cijeni, Kiridžija je mišljenja kako će ona biti na razini netto cijene koju proizvođač dobije kad donira man-


na

Projekt za Eu sredstva

Centar kompetencije za agrume Dubrovačkoneretvanske županije

D darine, nakon što odbije troškove transporta i pakiranja, znači otprilike od 2,6 do 2,8 kuna. “Proizvođači još uvijek kalkuliraju, tako da u ovom trenutku još nema značajnijih prijava mandarina namijenjenih doniranju koje financira Europska komisija”, kaže Kiridžija.

Znak donosi profit

Kiridžija vjeruje da će se prve oznake ove mandarine na tržištu pojaviti iduće godine iako je upisana u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije. “Trebamo proizvesti mandarinu po tim kriterijima i ona će nositi posebnu oznaku. To znači da će vjerojatno postizati i bolju cijenu kod potrošača jer je to

Zbog manjeg uroda cijena mandarine mogla bi biti i 80 posto viša nego prošle godine gotovo pravilo kod svih zaštićenih proizvoda”, pojašnjava Mijodrag Kiridžija. Zaštitu naziva Neretvanska mandarina pokrenula je Udruga voćara Mandarina iz Opuzena polovinom 2013. kada je podnesen zahtjev za registraciju tog naziva. Ministarstvo poljoprivrede je u rujnu iste godine donijelo rješenje o registraciji oznake izvornosti. Zahtjev za registraciju naziva na razini Europske unije Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji u travnju prošle godine, a nakon provedene procedure Neretvanska mandarina se u srpnju ove godine upisala u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla.

ubrovačkoneretvanska županija u suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom DUNEA-om intenzivno radi na uspostavi centra kompetencije za agrume. “Već je sklopljen sporazum s potencijalnim partnerima, odnosno poduzetnicima, te se trenutačno radi na osnivanju tvrtke. U cijeli je proces uključeno Sveučilište u Dubrovniku kroz Zavod za mediteranske kulture. Poduzimaju se sve pripremne radnje i čeka se javni poziv, odnosno natječaj Ministarstva gospodarstva, kako bi se projekt kandidirao za sredstva EU-a”, kazala nam je Marijana Aksić Vitković, stručna suradnica za odnose s javnošću i opće poslove DUNEA-e. Centar kompetencije osniva se s ciljem pružanja potpore sektoru agrumarstva u razvoju i uvođenja naprednih tehnologija, novih proizvoda i usluga te podizanja kvalitete proizvoda i optimizacije procesa u proizvodnji i preradi te distribuciji agruma. Okupljao bi proizvođače mandarina i sadnica te ih povezivao s istraživačkim organizacijama i fakultetima koji rade na poslovima bezvirusnih sadnica. “Kroz financiranje iz fondova EU-a, osim sredstava za infrastrukturu i opremu te provedbu projekta, predviđena su i bespovratna sredstva za sve kategorije poduzetnika, uključujući i početnike, povezane s agrumarstvom”, dodala je.

česta priča, ali...

I dalje bez pogona za preradu O pogonu za preradu mandarine u neretvanskoj dolini često se priča, kaže Strahimir Filipović, ali razlog zbog kojeg ga nema možda treba tražiti u činjenici da mandarina nije baš prikladna za preradu jer sadrži samo 11 posto suhe tvari. To je, ističe on, premalo za održivost takve proizvodnje. “Mladi poduzetnici se vjerojatno zbog tog razloga ne odlučuju za takve poduzetničke inicijative. Možda bi se i odlučivali kada bi imali uvjete koje recimo imaju talijanski poduzetnici koji sirovinu dobivaju praktički besplatno, odnosno država sve to subvencionira, a daje im i poticaje druge vrste”, mišljenja je Filipović. 21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 21


S MARKOVA TRGA velika Očekivanja od poreza

Ove godine rast BDP-a od 1,1 posto Makroekonomska kretanja bolja od očekivanih potaknula su Vladu na rebalans proračuna, kojim su povećani i prihodi i rashodi, dok deficit ostaje 12,5 milijardi kuna. Proračunski manjak sada je na razini od 3,8 posto BDP-a piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

108,2

na mlrd kn

povećani proračunski prihodi

42,2 mlrd kn

očekuje se ove godine od PDV-a

120,7 mlrd kn

predviđeni proračunski rashodi

U

mjesto 0,5 posto, hrvatski bruto domaći proizvod ove bi godine mogao rasti 1,1 posto, najavio je prošli tjedan ministar financija Boris Lalovac. Makroekonomska kretanja bolja od očekivanih potaknula su stoga Vladu na rebalans proračuna, kojim su povećani i prihodi i rashodi, a deficit ostaje isti, 12,5 milijardi kuna. Proračunski manjak sada je na razini od 3,8 posto BDP-a.

Povećanje poreznih prihoda

Prema novom planu državni proračun povećat će se za 1,8 milijardu kuna, na 108,2 milijarde kuna. “Od tih 1,8 milijardi kuna, 1,2 milijarde odnose se na povećanje poreznih prihoda, dok je 600 do 700 milijuna povećanje iz vlastitih prihoda”, kazao je Lalovac. Najznačajnije povećanje prihoda očekuje se od poreza na dodanu vrijednost. Novi plan prihoda od PDV-a iznosi 42,2 milijarde kuna i veći je u odnosu na prvotno planirane prihode za 750,4 milijuna kuna. Rast prihoda od PDV-a temelji se na očekivanom daljnjem realnom rastu osobne potrošnje. I turistička sezona je izrazito dobra, što je rezultiralo i povećanim poreznim prihodima.

22 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

Ministar Lalovac izvijestio je da je prihod od poreza na dobit veći za 439,5 milijuna kuna. Povećanje ove kategorije odraz je boljih poslovnih rezultata hrvatskih poduzetnika u 2014. godini pa su potom bile veće i porezne uplate. Lalovac ocjenjuje da su bolji rezultati posljedica i ranijih odluka o poreznom oslobađanju reinvestirane dobiti što je tvrtkama pomoglo u novom ulagačkom ciklusu. Porast gospodarske aktivnosti donio je i veće prihode od posebnih poreza i trošarina. Ti će prihodi na kraju ove godine biti 652,7 milijuna kuna veći od prvotnog plana. Uz rast prihoda od koncesija i povećanu potrošnju trošarinskih proizvoda, rast prihoda ostvaren je i zbog povećanja iznosa trošarina na energente i električnu energiju te trošarina na duhan. Lalovac je informirao i da se prvi mirovinski stup puni bolje od očekivanja zbog veće zaposlenosti. Rebalansom proračuna ukupni rashodi povećavaju se na 120,7 milijardi kuna. Materijalni rashodi neće se povećavati, a rastu financijski za 178 milijuna kuna, kao i subvencije za 540 milijuna kuna. “To je posljedica povećanja financiranja iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda za subvencije poljoprivred-


Spomenička renta smanjena na četiri kune Osnovica za obračun spomeničke rente, koja se plaća mjesečno po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora, Uredbom Vlade smanjena je na četiri kune. Ta se uredba odnosi na poslovne prostore koji se nalaze u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline. Istodobno je produljen rok važenja odredbe kojom se smanjuje broj obveznika plaćanja spomeničke rente, i to do 31. prosinca 2016. godine. Vladina odluka donesena je prošli tjedan na telefonskoj sjednici.

Komentar Hrvatske gospodarske komore o rebalansu

Javni dug će doseći 89,2 posto BDP-a Rebalansom se trebala naći mogućnost da se dodatno smanji proračunski deficit, smatraju analitičari HGK

nicima. Taj novac je trebao biti isplaćen u 2016., a bit će isplaćen u 2015. godini”, pojasnio je Lalovac. Jedinice lokalne i područne samouprave planiraju manjak od samo 0,1 posto BDP-a, što po njegovoj ocjeni znači da promjena porezne politike nije imala veliki utjecaj na njihove prihode.

Poticanju stambene štednje 50 milijuna kuna

Inflacija bi na kraju godine trebala biti oko nule što također predstavlja odmicanje od negativnih veličina, odnosno deflacije iz proteklog razdoblja. Cijelu godinu rastu sve komponente BDP-a, poput izvoza ili industrijske proizvodnje, pa je projekcija rasta od 1,1 posto zapravo konzervativna, zaključio je Lalovac. “To su sve dobre vijesti i činjenice koje su se stvarno dogodile”, prokomentirao je premijer Zoran Milanović. Uoči parla-

Inflacija bi trebala biti oko nule što je također odmicanje od negativnih veličina mentarnih izbora Vlada je donijela i odluke o privremenom proračunskom financiranju u prva tri mjeseca iduće godine. Izmjenom Zakona od stambenoj štednji Vlada je uvela promjenjivi način određivanja poticaja za štednju, ovisno o ročnosti štednje, kamatama i namjeni prikupljenog novca. Za poticaje za stambenu štednju odvojeno je iz proračuna oko 50 milijuna kuna.

R

ebalans državnog proračuna u biti ne pridonosi nastavku konsolidacije javnih financija i ne daje dodatni doprinos rješavanju bitnih problema, smatraju analitičari Hrvatske gospodarske komore. Hrvatsko se gospodarstvo nalazi pri samom dnu u Europskoj uniji prema dinamici gospodarskog rasta, među zemljama je s najvišim proračunskim deficitom te među zemljama s izrazito visokom razinom javnog duga i još nepovoljnijom dinamikom njegova rasta. Dakle, ovaj rebalans državnog proračuna ne pridonosi znatnije rješavanju tih problema: unatoč rastu prihoda, proračunski deficit ostaje na istoj razini, a javni će se dug do kraja godine, prema kvantifikacijama iz rebalansa, povećati na razinu od 89,2 posto bruto domaćeg proizvoda. Pritom se i dalje nedovoljna pozornost usmjerava prema stvarateljima novododane vrijednosti, odnosno prema poticanju proizvodne aktivnosti poslovnih subjekata, za što praktički rebalansom nisu osigurana dodatna sredstva. Naime, predloženim se rebalansom trebala naći mogućnost da se pri povećanim prihodima i provedbi strukturnih reformi dodatno smanji proračunski deficit, što bi bilo u skladu s procedurom uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka, a to bi istodobno pozitivno djelovalo na mogućnost korigiranja kreditnog rejtinga zemlje koji se nalazi ispod investicijske razine. Zadržavanje visoke razine proračunskog deficita potiče nastavak rasta već previsokoga javnog duga, što visokim troškovima njegova financiranja i refinanciranja povećava rizike zemlje i ograničava mogućnost budućeg rasta, zaključuju u HGK. 21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 23


S MARKOVA TRGA Širi se sadašnji sudski registar

Lakša provjera ugleda poslovnog partnera

Preko registra moći ćete saznati u kojim je upravama i nadzornim odborima bio neki vaš potencijalni partner. Vidjet ćete, recimo, da je desetak tvrtki odveo u stečaj pa ćete onda sami odlučiti hoćete li s njim ići u posao, rekao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

O 250 dana

trebale bi trajati likvidacije

d 1. studenoga bit će moguće preko sudskog registra provjeriti koja je sve poduzeća neki poslovni čovjek vodio i jesu li u njegovo doba pozitivno poslovala ili su završila u stečaju. Informacijski sustav kojim će biti proširen sadašnji sudski registar Vlada uvodi radi poboljšanja transparentnosti u upravljanju poduzećima. “Preko registra moći ćete saznati u kojim je upravama i nadzornim odborima bio neki vaš potencijalni partner. Vidjet ćete, recimo, da je desetak tvrtki odveo u stečaj pa ćete onda sami odlučiti hoćete li s njim ići u posao”, rekao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić obrazlažući prijedlog na sjednici Vlade. Upisivanjem OIB-a bit će dostupna imena i drugi podaci o članovima uprava i njihovim zamje-

nicima, predsjednicima i članovima nadzornih odbora, izvršnim direktorima, prokuristima i članovima društava. Miljenić je ocijenio da će bolja informiranost poslovne zajednice o ljudima koji upravljaju poduzećima pridonijeti i napretku Hrvatske na ljestvici Doing Business.

Brže likvidacije

Proširenje sudskog registra novim informatičkim rješenjima, nadovezuje se na set zakona kojim Vlada želi pojednostaviti procese likvidacije poduzeća. Prošli su tjedan prihvaćene i konačne verzije izmjena zakona o trgovačkim društvima te javnobilježničkim i sudskim pristojbama. Prema riječima ministra Miljenića, likvidacije tvrtki bi umjesto dosadašnjih 450

gradE se novi brodovi

Jamstva Uljaniku

2500 kn

trošak likvidacije d.o.o.-a

Na sjednici Vlade u četvrtak, inače drugoj sjednici Vlade istoga tjedna, bilo je riječi i o Uljaniku. To je brodogradilište dobilo jamstva Vlade vrijedna 51 milijun dolara i 33 milijuna dolara za gradnju dvaju novih brodova za prekooceanski prijevoz automobila i kamiona. Posao financijski prati Hrvatska banka za obnovu i razvitak, a naručitelj je kompanija Siem Shipping iz Norveške. Iz knjige narudžbi Uljanika vidi se da to brodogradilište do kraja ove godine planira isporučiti još 12 plovila, dok će u 2016. i 2017. graditi pet brodova. Narudžbe su vrijedne 957 milijuna

24 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

dolara, a kapaciteti Uljanika su većim dijelom popunjeni do 2017. godine. Poduzeću Cromaris Vlada je dodijelila koncesiju za uzgoj bijele ribe kod Velikog Školja pored otoka Ugljana. Ulaganje je vrijedno 27 milijuna kuna, a posao će naći 12 radnika.


Paragraf - novi pravilnici Ministarstva rada

Kako do svojih prava? Dvama pravilnicima utvrđuje se sadržaj obrazaca koje radnici mogu podnijeti kako bi ostvarili svoja prava u slučaju stečaja ili blokade računa poslodavca

dana trebale trajati najviše 250 dana. Za društva s ograničenom odgovornošću trošak će se smanjiti za 70 posto, sa 8000 kuna na oko 2500 kuna. Sada su troškovi likvidacije jednostavnog društva (j.d.o.o.) izjednačeni s “klasičnim” društvima. Tako su i jednostavna društva, s temeljnim kapitalom od samo 10 kuna, za likvidaciju morala skupiti oko 8000 kuna. Ubuduće će taj trošak biti 90 posto manji (600 do 800 kuna).

Ukida se i obveza raznih objava u Narodnim novinama Ukida se i obveza raznih objava u Narodnim novinama pa će se odluke o osnivanju kao i odluke o likvidaciji tvrtke objavljivati samo na internetskoj stranici nadležnog trgovačkog suda. Sudske pristojbe moći će se plaćati u nekim slučajevima i gotovim novcem. Pristojbe će se moći uplatiti na račun suda te se od obveznika plaćanja više neće tražiti fizička prisutnost i kupovina biljega ili slanje biljega poštom. Vlada smatra da će manji troškovi za likvidaciju potaknuti članove društava da sami pokrenu te postupke. Time će se znatno osloboditi i sudovi jer inače država mora po službenoj dužnosti pokrenuti gašenje tvrtke, nakon provedbe stečaja ili brisanja iz sudskog registra.

M

inistarstvo rada i mirovinskog sustava donijelo je Pravilnik o sadržaju obrasca zahtjeva radnika za ostvarivanje prava u slučaju stečaja poslodavca. Njime se utvrđuje sadržaj obrasca na kojem se podnosi zahtjev za ostvarivanje prava radnika temeljem Zakona o osiguranju potraživanja radnika te potrebna dokumentacija koju je potrebno priložiti. Važno je istaknuti da se zahtjev podnosi na obrascu RPS-01, koji je sastavni dio Pravilnika. Isto ministarstvo donijelo je i Pravilnik o sadržaju i načinu podnošenja obrazaca u postupku ostvarivanja prava u slučaju blokade računa poslodavca. Zahtjev za prisilnu naplatu plaće podnosi se u bilo koju jedinicu Financijske agencije i to za svakog radnika pojedinačno. Uz zahtjev poslodavac je dužan u izvorniku podnijeti i obračun neisplaćene plaće posebno za svakog radnika. Kad je riječ o blokadi računa, radnici zbog nemogućnosti prisilne naplate ostvaraju pravo na isplatu do tri minimalne plaće, a poslodavac taj zahtjev podnosi izravno Agencije za osiguranje radničkih potraživanja i to neposrednom dostavom ili poštom. Također kod isplate plaća i naknada Agencija je dužna obračunati i uplatiti doprinose za obvezna osiguranja. Ako poslodavac ne dostavi dokumente Agenciji, prijeti mu novčana kazna od 3000 do 10.000 kuna, a odgovorna osoba ili stečajni upravitelj sa 1000 do 3000 kuna. Oba ova pravilnika na snazi su od 1. rujna ove godine. (I.G.) 21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 25


INTERVJU Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore

Kamo god se okreneš, same blokade Problem je u tome što obrtnici nemaju pravo na zaštićeni račun, pa im se blokiraju sva sredstva. Kreditom bi mogli zatvoriti dugovanja prema proračunu i dobavljačima te započeti novi proces rada. Država treba pomoći obrtnicima u rješavanju problema koji im je sama stvorila razgovarala Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

H Već nekoliko godina govorim o tome da država ne treba pomoći samo tzv. poduzetnicima odlikašima jer kredit na taj način mogu dobiti jedino oni koji ga ne trebaju.

rvatsko obrtništvo već se godinama suočava s nizom problema koji se teško rješavaju. Zbog prevelikih financijskih obveza, državnih fiskalnih i parafiskalnih nameta, obrtnici sve teže rade, pa zato moraju zatvarati obrte. O tome kakva je trenutačna situacija u toj djelatnosti razgovarali smo s Dragutinom Ranogajcem, predsjednikom Hrvatske obrtničke komore (HOK).

Mali, mikro i srednji poduzetnici su pokretači gospodarskog razvitka u europskim državama. Gdje su hrvatski obrtnici u svemu tome? - U razvitku obrtništva kao i malog i srednjeg poduzetništva daleko smo iza susjedne Slovenije. Žalostan sam što sadašnja hrvatska vlada u protekle četiri godine nije uspjela pokrenuti pozitivne trendove u obrtništvu. Kada govorimo o tome da u zadnja dva kvartala imamo rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji se može svesti na statističku pogrešku, a osim toga je i predizborno vrijeme, s pravom se pitamo što se radilo u protekle četiri godine? Možemo zaključiti kako se nisu micale barijere. Jednostavno smo došli u situaciju da ne možemo biti konkurentni. Kada želimo svoj proizvod plasirati na europsko tržište, nailazimo na same blokade. Hrvatska obrtnička komora kao institucija nema mogućnosti da obrtnike i financijski prati. HAMAG BICRO, ali i HBOR, nažalost, ne mogu raditi svoj dio posla jer ih je politika stavila u okvire, pa su se previše “ziheraški” počeli ponašati prema onima koji žele raditi i izaći na tržište. Tu prvenstveno mislim na one obrtnike i poslodavce koji se javljaju na njihove razne natječaje. Moje je mišljenje da te dvije institucije moraju preu-

26 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

zeti više rizika u odlučivanju jer kada se govori o start-up tvrtki ili mladom obrtniku, treba razumjeti da na razini Europe i svijeta 30 posto novootvorenih tvrtki propada unutar tri godine. Osim njih, više rizika u odlučivanju trebalo bi preuzeti i Ministarstvo poduzetništva i obrta, čiji je to osnovni posao jer dijele novac iz proračuna. U suprotnom će tržište asimilirati male tvrtke koje će na taj način vrlo brzo propasti iako imaju dobre programe, ali nemaju dovoljno znanja i iskustva. Osim toga, tu su i mnogi subjektivni i objektivni faktori zbog kojih će ih tržište asimilirati, a nove će tvrtke preuzeti njihov posao. Upravo to HOK kao institucija pokušava objasniti onima koji vode državu. Dajte nam priliku da vam pomognemo, a vi nam maknite barijere koje nas sprečavaju u poslu. Samo tako možemo raditi kako najbolje znamo, i to u stvaranju novih proizvoda i usluga. Obrtnici negoduju jer teško dobivaju kredite za obrtna sredstva i unapređenje poslovanja. Što treba učiniti da banke shvate kako su i obrtnici poduzetnici? - Već nekoliko godina govorim o tome da država ne treba pomoći samo tzv. poduzetnicima odlikašima jer kredit na taj način mogu dobiti jedino oni koji ga ne trebaju. Obrtnik koji je u problemima, uglavnom već sa 100.000 kuna kreditnih sredstava može izaći iz blokade i ponovno početi poslovati. Problem je u tome što obrtnici nemaju pravo na zaštićeni račun, pa im se blokiraju sva sredstva na računima. Kreditnim sredstvima mogli bi zatvoriti dugovanja prema državnom proračunu, ali i dobavljačima, te započeti novi proces rada. Država treba više pažnje posvetiti obrtnicima i pomoći im u rješavanju problema koji im je, na neki način,


Boris Scitar/PIXSELL

Kada govorimo o tome da u zadnja dva kvartala imamo rast BDP-a koji se može svesti na statističku pogrešku, s pravom se pitamo što se radilo u protekle četiri godine?

i stvorila država. Naime, presporo sudstvo vodi nas u situaciju da postanemo ovisni o tuđem kapitalu, pa se događaju i lihvarski krediti te zbog toga padamo u dužničko ropstvo. Možete li prokomentirati Zakon o stečaju? - Ovo je već drugi val dobre želje da se pomogne poduzetnicima i radnicima, ali na pogrešan način. Nekada su se gasile tvrtke bez ijednog zaposlenog. Na taj je način ugašeno više od 20.000 tvrtki. Sada postavljam pitanje što je s našim potraživanjima? Hoćemo li mi koji imamo potraživanja prema takvim tvrtkama prekinuti sudski spor ili ćemo takav spor pretvoriti u privatne tužbe? Država nas ne želi staviti u benefit čak ni za dio PDV-a koji smo bili obvezni uplatiti. Osim toga, morali smo ukupni račun staviti u dobit te smo tako došli u situaciju da smo dvostruko kažnjeni. Obrtnici i dalje plaćaju svoja davanja, poslodavci su pogasili svoje tvrtke, ali je i dalje ostalo naše potraživanje. Od fantom-tvrtki koje više ne postoje država više nema potraživanja, ali su naša dugovanja prema proračunu ostala i dalje. Naime, do danas nismo dobili informacije ni odgovor na to pitanje. Dobra je želja da se maknu oni koji ne posluju uredno. No, pitam se je li tko snimio tržište i vi-

dio da obrtnik ima trostruko veća potraživanja od svojih dugovanja, račun mu je blokiran, a sudski spor traje duže od pet godina. Vlada ima dobru namjeru, ali trebalo je više razmišljati o onima koji imaju potraživanja. Obrtnici ne mogu naplatiti svoja potraživanja nego moraju na sud, a njihovi dužnici ‘uredno posluju’ i varaju ostale u nizu. Nedavno je održan 48. međunarodni obrtnički sajam u Celju na kojem je, kao izlagač, nastupila i Hrvatska obrtnička komora. Kakvi su dojmovi s tog sajma? - Na Sajmu su sudjelovala 24 obrtnika od kojih četiri nova, a to pokazuje da postoji interes hrvatskih obrtnika za osvajanje inozemnog tržišta. HOK je sufinancirao nastup na celjskom sajmu jer nam je to blisko tržište, a mnogi naši obrtnici koji su započeli prije 20 godina već imaju poslovne partnere u Sloveniji, ali i u ostalim europskim državama. To dovoljno govori o tome koliko nam je Slovenija zanimljivo tržište i koliko hrvatski obrtnici zajedno sa slovenskim kolegama žele izaći na ostala europska tržišta te prije svega predstaviti svoje proizvode. Osim toga, žele vidjeti što radi konkurencija jer je ona veoma poticajan faktor u našim poslovima.

Postoje li podaci o tome koliko je hrvatskih obrtnika do danas odustalo od prezentacije na celjskom sajmu? - Nažalost, tu evidenciju ne vodimo. Prijašnjih godina kada smo imali financijskih mogućnosti i dok se nije promijenio

Žalostan sam što Vlada u četiri godine nije uspjela pokrenuti pozitivne trendove u obrtništvu Zakon o obrtu, u 70-postotnom iznosu sufinancirali smo zainteresiranim članovima HOK-a izlazak na sajmove, a sad je to smanjeno na 30 posto za sve sajmove u planu. Naime, Komori se smanjio proračun sa 28 na 11 milijuna kuna, i morali smo otpustiti 11 ljudi koji su važni u HOKu kao instituciji. Zato ne postoji ni takva evidencija.

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 27


AKTUALNO Hrvatsko gospodarsko izaslanstvo izazvalo izniman in

U potrazi za hrvatskim partnerima 150 kosovskih tvrtki Jačanje suradnje hrvatskih i kosovskih tvrtki, povećanje robne razmjene i pronalaženje mogućnosti ulaganja te izvođenje investicijskih radova za hrvatske tvrtke na Kosovu bili su ciljevi posjeta hrvatskog gospodarskog izaslanstva Kosovu koje je vodio predsjednik HGK Luka Burilović piše Ivana Zobenica

H 69,7 mil €

hrvatski izvoz na Kosovo u 2014.

2,5 mil €

uvoz s Kosova u Hrvatsku u istom razdoblju

rvatsko gospodarsko izaslanstvo, na čelu s predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Lukom Burilovićem, proteklog je tjedna službeno posjetilo Republiku Kosovo. Vodstvo HGK i pedesetak hrvatskih gospodarstvenika susrelo se s kosovskim političkim vrhom te tamošnjim gospodarstvenicima. Jačanje suradnje hrvatskih i kosovskih tvrtki, povećanje robne razmjene i pronalaženje mogućnosti ulaganja te izvođenje investicijskih radova za hrvatske tvrtke na Kosovu bili su ciljevi ovoga posjeta. Hrvatsko gospodarsko izaslanstvo privuklo je oko 150 kosovskih tvrtki koje su s hrvatskim poduzetnicima kroz B2B razgovore uspostavile kontakt i pokušale ostvariti suradnju. Također, predstavnici kosovskih državnih institucija primili su hrvatske gospodarstvenike koji nakon sastanaka nisu skrivali zadovoljstvo. “Naša tvrtka Pismorad bavi se proizvodnjom cestovne signalizacije i s obzirom na to da su

na Kosovu u toku veliki infrastrukturni radovi poput izgradnje autocesta, bilo nam je vrlo interesantno doći ovamo i ostvariti konkretne

Kosovo provodi nekoliko velikih infrastrukturnih projekata u kojima ima mjesta i za hrvatske tvrtke kontakte, tako da smatram da je ovaj posjet bio vrlo koristan za nas”, istaknuo je Damir Jurina, tehnički direktor Pismorada. Stjepan Pavliša, pomoćnik direktora tvrtke PA-EL koja se bavi projektiranjem te pro-

Potpisani ugovori o suradnji U sklopu posjeta, HGK i Privredna komora Kosova organizirale su Kosovsko-hrvatski gospodarski forum na kojemu je sudjelovalo dvjestotinjak tvrtki. “Jedan od razloga organizacije ovog foruma jest činjenica da gospodarski rezultati ne prate tradicionalno dobre političke odnose dviju zemalja. Sadašnja je robna razmjena skromna - hrvatski izvoz u 2014. godini iznosio je 69,7 milijuna eura,

a uvoz s Kosova 2,5 milijuna eura - stoga smatram da prostora za suradnju ima daleko više od trenutnih pokazatelja”, istaknuo je Luka Burilović. S njim se složio i predsjednik Komore Kosova Safet Gerxhaliu koji je istaknuo da “trgovina između naših zemalja nije na zadovoljavajućoj razini i siguran sam da možemo više međusobno poslovati. Također, nadamo se da ćemo suradnjom s HGK-om ubrzati naš proces prilagodbe europ-

28 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

skom sustavu poslovanja”. Na Forumu su Burilović i Gerxhaliu potpisali Sporazum o suradnji HGK i Komore Kosova te Kosovo-Croatian Arbitration Agreement.


interes kosovskih poduzetnika

izvodnjom, gradnjom i održavanjem elektrotehničkih instalacija i sustava katodnih zaštita, kazao je kako na kosovskom tržištu vidi šansu u izgradnji i rekonstrukciji željeznica i prometnica, infrastrukturi nafte i plina, cjevovoda… “Drago mi je da su sastanci s kosovskim institucijama i razmjena informacija o sektoru zaštite od korozije prepoznati kao bitan čimbenik u razvoju i kasnijoj eksploataciji infrastrukturnih projekata. Nadam se da će kroz implementaciju europskih standarda i normi ovdje na Kosovu doći do intenzivnije primjene sustava zaštite od korozije”, istaknuo je Pavliša. Kosovski poduzetnik Fehmi Azemi, generalni direktor tvrtke Rima Engineering, smatra da postoji značajan prostor za suradnju s hrvatskim tvrtkama. “Područje suradnje je veliko, posebice u agrobiznisu, koje smatram poljem za zajedničko ulaganje, jer Kosovo praktički izvozi svježi novac kojim skupo nabavlja sve potrepštine, a gotovo da i nema vlastitu proizvodnju. Predlažem da ovakvi forumi budu češći i da hrvatske institucije pritisnu kosovsku vladu da poboljša pravnu sigurnost

Bilateralna suradnja RH i Kosova u mil €

IZVOZ % promjene

UVOZ % promjene

UKUPNO

SALDO

2009.

54,3

0

1,5

0

55,8

52,8

2010.

54,7

0,74

2,8

86,67

57,5

51,9

2011.

63,2

15,54

2,7

-3,57

65,9

60,5

2012.

68,3

8,07

2,8

3,7

71,1

65,5

2013.

69,1

1,17

2,7

-3,57

71,8

66,4

2014.

69,7

0,87

2,5

-7,41

72,2

67,2

I-VI 2014.

31,5

-

1,2

-

32,7

30,3

I-VI 2015.

35,5

12,7

1,2

0

36,7

34,3

Izvor bilateralnih podataka: DZS; Obrada: HGK - Sektor za međunarodne odnose

i time omogući dolazak hrvatskih tvrtki na Kosovo”, istaknuo je. Predsjednik HGK sastao se s političkim vodstvom Republike Kosovo. Kosovski premijer Isa Mustafa pozvao je hrvatske gospodarstvenike na još snažniji i kvalitetniji nastup na kosovskom tržištu. Pozivu se pridružio ministar infrastrukture Lutfi Zharku koji je hrvatskim tvrtkama poručio da su dobrodošle i izrazio nadu da će sudjelovati u infrastrukturnim projektima na Kosovu. “Kosovo ima nekoliko velikih infrastruk-

Burilović: Vrata Kosova za naše tvrtke širom su otvorena Kosovo ulaže značajna sredstva u infrastrukturne projekte, što vidimo kao veliku šansu za hrvatske građevinske tvrtke. Uz to vidimo prilike za suradnju i na području energetike, informacijskih tehnologija te u sektoru prehrambene industrije. Dolazak hrvatske gospodarske delegacije privukao je više od 100 kosovskih tvrtki i cijeli politički vrh, čime su nam jasno pokazali da su njihova vrata za naše tvrtke širom otvorena, zaključio je Burilović.

turnih projekata, prije svega izgradnju autocesta te rekonstrukciju i izgradnju željezničke pruge pa pozivam hrvatske tvrtke da se uključe”, istaknuo je Zharku. Burilović je istaknuo kako su hrvatske tvrtke svojom kvalitetom konkurentne na globalnom tržištu i sigurno mogu pridonijeti bržem ekonomskom razvoju Kosova. S druge strane, ministar Zharku upoznao je hrvatsko izaslanstvo s infrastrukturnim projektima koje Ministarstvo infrastrukture trenutačno provodi, poput izgradnje autoceste Priština-Skopje i Priština-Mitrovica ili obnove željezničke pruge Lesac-Jedite Elezi. Burilović se sastao i s kosovskom ministricom trgovine i industrije Hykmete Bajrami s kojom je također razgovarao o unapređenju suradnje i povećanju robne razmjene Kosova i Hrvatske. Ministrica Bajrami kazala je da vidi mnogo prostora za suradnju i povećanje robne razmjene koja je prema njezinom mišljenju uistinu skromna. Predsjednik HGK pozvao je kosovsko gospodarsko izaslanstvo u službeni posjet Zagrebu, kako bi se suradnja čim prije intenzivirala, što su kosovske kolege i prihvatile.

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 29


PRIČA S RAZLOGOM Klimaoprema gradi novu tvornicu

Mjesto odabrali i zbog želje da pomognu Slavoniji U Novoj Gradiški proizvodit će se paneli za zidove i stropove tzv. čistih prostora. To su primjerice operacijske dvorane, proizvodni pogoni farmaceutskih tvrtki i slični prostori u kojima zrak mora uvijek biti savršeno čist, a količina stranih čestica precizno nadzirana piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

S 37 mil kn

investicija u nove pogone

17,7 mil kn

amoborska Klimaoprema dovršava u Industrijskom parku u Novoj Gradiški svoju novu tvornicu opreme za ventilaciju i klimatizaciju i panela za gradnju tzv. čistih prostora. U izgrađenim halama i pogonima što se prostiru na površini od 6500 četvornih metara montiraju se strojevi, proizvodne linije i ostala pripadajuća oprema. Probna proizvodnja počinje u listopadu, a potom, kad se vodstvo kompanije uvjeri da je sve na svome mjestu, upriličit će se i svečano otvorenje. “Novu Gradišku odabrali smo zbog dobrih uvjeta i poticaja za ulaganje, efikasne Uprave Industrijskog parka, dobre prometne povezanosti, ali i zbog društvene odgovornosti – željeli smo zaposliti radnike iz krizom pogođene Slavonije”, kaže Helena Hrastnik, voditeljica

dobili iz EU fonda

50 radnika

Proizvedena oprema izvozit će se dobrim dijelom u Rusiju

zaposlit će se u prvoj fazi

još

150

u roku od 5 godina

marketinga Klimaopreme. Natječaj za 50 radnika raspisan je putem Zavoda za zapošljavanje Brodsko-posavske županije, a interes je bio ogroman. Osim što je stigao veliki broj molbi nezaposlenih s traženom strukom, prispjele su i brojne molbe ljudi različitih zanimanja koji su tražili mogućnost za bilo kakav posao. U tvornici će se u prvoj fazi zaposliti 50 radnika, uglavnom sa srednjom školom strojarske i drugih tehničkih struka. Budu li se ostvarivali zacrtani poslovni planovi, Klimaoprema će do

30 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

2020. u Novoj Gradiški pogone proširiti na 15.000 tvorničkih kvadrata i zaposliti još 150 radnika. Prva skupina radnika već je na obuci u Samoboru. Prema riječima Helene Hrastnik, radnici koji su se javili imaju dobru temeljnu tehničku naobrazbu, no potrebno ih je dodatno obučiti za rad sa suvremenim računalno upravljanim strojevima.

Izvoz u Europu i šire

U Novoj Gradiški proizvodit će se, dakle, paneli za zidove i stropove tzv. čistih prostora. To su primjerice operacijske dvorane, proizvodni pogoni farmaceutskih tvrtki i slični prostori u kojima zrak mora uvijek savršeno čist, a količina stranih čestica precizno nadzirana. U njima mora biti stalna temperatura od 19 do 25 stupnjeva, relativna vlaga od 45 do 60 posto, uz primjereno osvjetljenje i zaštitu od buke. Klimaoprema svojim kupcima nudi izradu takvih prostora po sistemu ključ u ruke, uz poštivanje “dobre proizvođačke prakse”. U novom pogonu standardne verzije panela za zidove i stropove, za koje tvrtka ima sve potrebne certifikate, proizvodit će se serijski u velikim količinama. Proizvodit će se još i ostala oprema za sustave ventilacije i kli-


matizaciju, primjerice, protupožarne zaklopke (koje sprečavaju širenja požara zaustavljajući vatru, dim i vruće plinove), regulatori protoka zraka i drugo. Proizvedena oprema izvozit će se dobrim dijelom u Rusiju gdje Klimaoprema dobiva sve više poslova, kaže Helena Hrastnik. Veliki dio izvozit će se i na tradicionalna tržišta u Zapadnoj Europi. Investicija u nove pogone vrijedna je 37 milijuna kuna, a sufinancira se novcem iz fondova Europske unije. Stoga se i odabir izvođača radova morao provesti prema strogim pravilima Unije i uz podosta administrativnih priprema. Mogućnost da gradi pogon dobila je također lokalna tvrtka - Presoflex gradnja iz Požege. Svi dobavljači dijelova za tvornicu također su iz Hrvatske. Novac za projekt proširenja tvorničkih prostora Klimaoprema je dobila na natječaju Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća iz Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013., koji je bio objavljen 2013. godine. Iz fonda je kompaniji za program jačanja konkurentnosti na međunarodnim tržištima, vrijedan ukupno 45,8 milijuna kuna, odobren bespovratni iznos od 17,7 milijuna kuna, što je znatno olakšalo odluku o novoj investiciji.

Zona na pravom mjestu

Klimaoprema je vodeći hrvatski proizvođač opreme za klimatizaciju, ventilaciju i čiste prostore, sa 40-godišnjom tradicijom. U središnjoj tvornici u Samoboru zapošljavaju oko

200 radnika, a njihov rad i znanje ugrađeni su u brojne poslovne objekte, hotele, sportske dvorane, bolnice i druge građevine u Hrvatskoj i inozemstvu. “Nova Gradiška je odlično pozicionirana, s opremljenom poslovnom zonom neposredno uz autocestu, i to je ponajbolja prilika u Hrvatskoj za dugoročni razvoj tvrtki okrenutih proizvodnji. Naišli smo na susretljivost i vrlo profesionalan pristup predstavnika zone i lokalne zajednice”, rekao je Branko Duvnjak, direktor Klimaopreme, prilikom potpisivanja ugovora o gradnji. Realizacija investicije tekla je po planu, a lokalna zajednica i ljudi iz Industrijskog parka brzo su rješavali tekuće probleme pri gradnji infrastrukture, pristupnih prometnica i sličnog, rekla je voditeljica marketinga Hrastnik. Uspješna poslovna priča tako se spojila s agilnom novogradiškom zonom koja mnogo ulaže u dobar odnos s brzorastućim kompanijama. “Izgrađena je kvalitetna infrastruktura, a cijena opremljenog zemljišta kod nas je vrlo konkurentna. Nudimo i paket lokalnih poticaja i olakšica za ulaganja. Razumijemo potrebe ulagača i sposobni smo u kratkim rokovima i na kvalitetan način odgovoriti na njihove zahtjeve”, ocijenio je Ivan Sertić, direktor Industrijske zone Nova Gradiška. U novogradiškom Industrijskom parku nedavno je veliki pogon otvorio Atlantic, a tu su još od ranije tvornica tijesta Clarum, tekstilne tvrtke Potomac, Martex...

Industrijski park Nova Gradiška ima izgrađenu kvalitetnu infrastrukturu, dok je cijena opremljenog zemljišta vrlo konkurentna

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 31


AKTUALNO Etične i kooperativne banke i štedionice

Čisto simpatične banke Domaćim bankarskim sustavom dominiraju velike banke s niskim udjelom domaćega kapitala i visokim kamatama. Zadružne i etične banke mogle bi promijeniti strukturu i ponuditi jeftiniji kapital, u manjim količinama, ali dobar za početak ili reorganizaciju poslovanja malih i srednjih poduzetnika piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

96%

udio stranog kapitala u hrvatskim bankama

92%

svih novčanih transakcija kontrolira 10 najvećih

M

alo tko voli dugovati novac, a jednako tako malo je ljudi koji vole bankare, osim ako ih imaju u obitelji. A mnogima je i sam odlazak u banku izvor stresa. Razlog tome je percepcija banaka kao institucija koje samo izvlače pretjeran profit iz džepa običnog čovjeka. Tom stavu u prilog pridonijela je situacija s kreditima u francima koji su mnoge doveli u stanje egzistencijalne nesigurnosti. Istovremeno kamate u domaćim bankama znatno su više nego u bankarskim institucijama zemalja iz kojih dolaze vlasnici domaćih banaka. Stručnjaci ističu kako je naš bankarski sustav prilično uniformiran, s iznimno visokim udjelom inozemnog kapitala – 96 posto, a tržište drže talijanske, austrijske, francuske i ruske banke pri čemu 10 najvećih kontrolira 92 posto svih novčanih transakcija. Banke

32 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

Kad zaživi i kod nas, etično bankarstvo mnogima će omogućiti prvi ulazak u posao su od početka stoljeća nakon izmjena zakona morale biti strukturirane kao dioničke kompanije čime je onemogućeno stvaranje kooperativnih i zadružnih banaka. Gospodarstvo je poticalo kreditiranje osobne i državne potrošnje, dok je proizvodnja teško dobivala jeftin novac pa je do malih i srednjih poduzeća stizalo malo kapitala. Posljedica svega toga je visoka zaduženost. Mali


ulogu, posebno stoga što je i dio razvojnih strategija Europske unije.

Razbijanje mitova

Pravo je vrijeme za etične modele financiranja koji su okrenuti pomaganju drugima, i na taj način moramo ostvariti projekte za našu djecu jer njima želimo ostaviti svijet bolji od ovoga sada. Fabio Salviato, FEBEA

i srednji poduzetnici kreditirati svoj rad mogu s najvišim kamatama u Europskoj uniji, višima od sedam posto. Upravo zato je Europski gospodarski i socijalni odbor (EESC) u Hrvatskoj krenuo s promicanjem drugačijeg tipa bankarstva. Okruglim stolom o ulozi zadružnih banaka predstavljen je koncept kooperativnih etičnih banaka. Poseban naglasak želi se pritom staviti i na stabilnije, bolje upravljanje rizicima lokalnih banaka koje treba biti usmjereno prema zadovoljavanju potreba na lokalnoj razini. Cilj Odbora je podići svijest kod predstavnika vlasti o ulozi koju kooperativne, lokalne banke imaju u razvoju lokalne ekonomije jer potiču održivi model društvenog poduzetništva, ali i teritorijalnu povezanost koja pridonosi razvoju cjelokupnog područja. Sve to je dio budućeg razvoja te u njemu ima ključnu

Nove financijske perspektive i EU strategije za društveno poduzetništvo predstavili su Carlos Trias Pinto iz EESC-a, Fabio Salviato iz FEBEA-e (Europska federacija etičnih i alternativnih banaka), Katarina Ivanković Knežević iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava te Goran Jeras ispred etične banke i Zadruge za etično financiranje. Carlos Trias Pinto, koji se već dugi niz godina bavi štednim zadrugama, misli kako pojedinac mora biti u centru financijskih institucija. “Štedne zadruge i banke moraju pomagati razvoju pojedinaca i društva u cjelini. Paradigma kako je bankarski sustav učinkovit samo ako je koncentriran i velik, najobičniji je mit. Ako želimo razvijati socijalno poduzetništvo, zadružne banke su najbolji izbor za njegovo financiranje jer su svojim financijskim modelima usmjerene prema financiranju projekata koji u sebi nose element socijalnog uključivanja”, ističe Pinto. Fabio Salviato iz Europske federacije etičkih i alternativnih banaka ističe važnost modela mikrokreditiranja, koji je tradicionalan u poslovanju etičnih banaka. “Takvi modeli kreiraju rješenja problema kojima se saniraju posljedice financijske krize. Mi se moramo okrenuti drugačijim načinima razmišljanja. Vjerujem da je stvaranje etične banke i u Hrvatskoj još jedan korak na tom putu. Pravo je vrijeme za etične modele financiranja koji su okrenuti pomaganju drugima, i na taj način moramo ostvariti projekte za našu djecu jer njima želimo ostaviti svijet bolji od ovoga sada”, naglašava Salviato. Strategija društ ve n o g

poduzetništva ima konkretne mjere, prioritete i ciljeve, a Vlada je tu strategiju prihvatila prije šest mjeseci, istaknula je Katarina Ivanković Knežević iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava. “Ono što trebamo činiti je provođenje zakonskih okvira, obrazovanja i edukacije, povezivanja pojedinaca i osiguranje novca. Ministarstvo je osnovalo institucionalnu jedinicu kroz koju će se provoditi aktivnosti, kojom će se prepoznati druš-

Paradigma kako je bankarski sustav učinkovit samo ako je koncentriran i velik, najobičniji je mit. Carlos Trias Pinto, EESC

tveno poduzetništvo i evidentirati rad tih poduzetnika kako bi se mogli prijavljivati na natječaje”, ističe ona.

Razvitak u fazama

U Ministarstvu najavljuju kako će natječaji za socijalne poduzetnike biti u početku namijenjeni početnicima, širenju poslovanja i novim radnim mjestima. U drugoj fazi novčano će se osnažiti financijske institucije koje će omogućiti mikrokredite i kredite za održivost poslovanja i daljnji razvoj. Hoće li ovaj koncept u nas zaživjeti - vidjet ćemo, čini se, vrlo skoro. Nije vjerojatno da će postati dominantan u gospodarstvu, no sigurno je da će omogućiti mnogima prvi ulazak u posao i otvaranje novih radnih mjesta. 21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 33


PRIČA S RAZLOGOM BIOMEDIS

Prirodna kozmetika posebno za svakog k Tijekom ovih 10 godina poslovanja mogu se pohvaliti s više od 25.000 prodanih sv krema, imaju 8700 registriranih korisnika, s time da svaka treća osoba koja prob ostaje vjerna ovom brendu piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

U 1

stalno zaposleni

natoč gospodarskim krizama, recesiji, usponima i padovima ovih dana tvrtka Biomedis slavi 10. rođendan. Nakon prvog desetljeća poslovanja i borbe s konkurencijom, oni mogu reći kako su pronašli svoje mjesto pod suncem. Njihova osnovna djelatnost je proizvodnja i prodaja svježe prirodne kozmetike s visokokvalitetnim prirodnim sastojcima. Glavna posebnost Biomedisa je u tome što svaki proizvod prvo stvara aromaterapeut, napravivši najprije 50 uzoraka novog proizvoda koji se planira pustiti na tržište. Nakon toga se uzorci podijele klijenticama koje imaju potrebu za takvim proizvodom (primjerice, krema protiv bora ili krema za njegu problematične kože) te se od njih unutar mjesec dana dobivaju povratne informacije o kvaliteti i učinkovitosti proizvoda. “Prema povratnim informacijama ‘dotjerujemo’ proizvod sve dok osam od 10 žena ne kaže da je proizvod savršen. Tek tada se proizvod daje farmaceutu koji stvara završnu

U sljedećih godinu dana planiraju otvoriti tvrtku kćer u Beču

25 suradnika po projektima

recepturu koju predajemo na registraciju za sve države Europske unije. Posebni smo po tome što samo najkvalitetniji i najučinkovitiji prirodni proizvodi mogu na sebi imati logo Biomedis. Sveukupno imamo 23 recepture, ali samo 10 proizvoda je zadovoljilo pravilo ‘8 od 10’. Posebni smo i po tome što za sve kupljene proizvode imate Garanciju zadovoljstva, što znači da ako nakon kupnje niste zadovoljni s učinkom ili kvalitetom proizvoda, možete ga zamijeniti

34 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

ili vratiti i dobiti povrat novca”, kaže direktor Biomedisa Enver Sediković i dodaje kako su u 10 godina poslovanja imali samo osam povrata, što dosta govori o kvaliteti njihovih proizvoda. Tijekom ovih 10 godina poslovanja mogu se pohvaliti s više od 25.000 prodanih svježih prirodnih krema, imaju 8700 registriranih korisnika, s time da svaka treća osoba koja proba njihove proizvode ostaje vjerna ovom brendu.

Svaki je početak težak

Biomedis je počeo s radom kao web prodaja svježe prirodne kozmetike. U početku je najveći problem bio taj da mnoga kućanstva nisu imala internet, a mobilni internet i današnji smartphone uređaji nisu bili dostupni širokoj masi ljudi te su uz web prodaju, radili i katalošku prodaju po tvrtkama. Prije tri godine omogućili su da se njihovi proizvodi mogu naručiti i u ljekarnama diljem Hrvatske uz besplatnu dostavu unutar 24 sata u ljekarne s kojima imaju ugovor. Danas, kada je internet dostupan skoro svima u Hrvatskoj i EU, mnogo im je lakše razvijati web prodaju, ali i posao s ljekarnama raste jer one ne moraju imati lager i svi povrati su im osigurani. Njihov model rada su prepoznali mnogi renomirani lanci ljekarni i specijaliziranih prodavaonica kao što su Farmacia, Ljekarne


dorađena klijenta ježih prirodnih a njihove proizvode Joukhadar, Mandis Pharm, Deltis pharm, Cortex, Salus, Jagatić, Šibalić, a ta lista se i dalje povećava.

njihovi proizvodi prodaju se i u rumunjskoj i srbiji, a od listopada i u bosni i hercegovini “Hrvatsko tržište je, nažalost, premalo u smislu potrošačkog potencijala. Teško je živjeti samo od prodaje u Hrvatskoj pa se trudimo svoju prodaju proširiti i na ostale države”, kaže Sediković te napominje kako su u zadnje dvije godine na tako malom domaćem tržištu prisutne gotovo sve svjetske kompanije. “Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju poslovanje nam se znatno poboljšalo. Prije je bilo veoma teško naplatiti potraživanja pa zbog toga dugo nismo surađivali s ljekarnama, ali danas su nam svi izlazni računi plaćeni u roku što znatno poboljšava likvidnost tvrtke i lakše se provodi razvijanje tvrtke u skladu s poslovnim planom”, kaže Sediković te ističe da se kao i svi poduzetnici u Hrvatskoj i regiji može jedino požaliti na jako visoke troškove održavanja tvrtke u odnosu na potencijal tržišta. U bolja pretkrizna vremena Biomedis je imao sedam stalno zaposlenih, no zadnjih godina stalnozaposlena je samo jedna osoba, dok za sve ostalo koriste outsource poslovanje. “Ovakvim modelom poslovanja na projektu Biomedis radi oko 25 ljudi koji su plaćeni prema potrebi i/ili učinku. Tako za dizajn i grafiku imamo tvrtku koja je specijalizirana za dizajn, za marketing koristimo renomirane marketinške i medijske kuće, za proizvodnju

koristimo farmaceutsku tvrtku koja, prema našim recepturama, već dvije generacije proizvodi prirodne proizvode”, kaže Sediković te napominje da za dostavu koriste kurirsku službu koja unutar 24 do 72 sata dostavlja svježe prirodne proizvode bilo kamo u svijetu. Sediković ističe kako je tako puno lakše kontrolirati rashode, a usluga koju dobivaju je mnogo kvalitetnija budući da su svi suradnici usko specijalizirani za svoje područje djelovanja.

U potrazi za distributerima

Kao i svakoj hrvatskoj tvrtki, cilj im je probiti se na tržište Europske unije, ali i SAD-a. Poslovni plan su završili, napravili su prijevode web stranice i kataloga na srpski, njemački i engleski, a uskoro počinju i s oglašavanjem na Facebooku i Googleu u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. U sljedećih godinu dana planiraju otvoriti tvrtku kćer u Beču i iz Austrije obrađivati tržište Njemačke, Austrije i Švicarske. Također su u potrazi za distributerima za sve zemlje Europske unije. Za sada, osim Hrvatske, preko distributera aktivno svoje proizvode distribuiraju u Rumunjskoj i Srbiji, a od listopada 2015. ponovno počinju prodavati i u Bosni i Hercegovini. Internet narudžbe povremeno dolaze iz Kanade, SAD-a, Njemačke, Austrije, Italije, Švicarske, Švedske, Norveške, Danske, Velike Britanije, Kuvajta, Slovenije, Slovačke i Češke. Iako to još uvijek nisu velike količine, u Biomedisu ističu da su zadovoljni.

Prema povratnim informacijama ‘dotjerujemo’ proizvod sve dok osam od 10 žena ne kaže da je proizvod savršen. Enver Sediković

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 35


predstavljamo LIVADA PRODUKCIJA, ZAGREB

Majstori audio i video produkcije Surađuju sa svjetskim imenima poput Walt Disneyja, Sony Entertainmenta, 20th Century Foxa, Universala i BBC-a 130 vodećih hrvatskih glumaca, poznatih glazbenika, glazbenih producenata, radijskih i TV djelatnika. Kad je u pitanju sinkronizacija crtanih filmova, u osamdesetima je za televizijsko prikazivanje sinkroniziran niz klasičnih crtanih kratkih filmova, a prije petnaestak godina hrvatska je produkcija počela sa sinkronizacijom dugometražnih crtića. Danas je među najboljima u Europi; tako je, primjerice, sam Disney već nekoliko puta ocijenio kako njihovi crtići u Hrvatskoj dobivaju najbolju sinkronizaciju u Europi. “U produkcijskom smislu Hrvatska je u dosta stvari na svjetskoj razini, a to dokazuju i strane produkcije koje su snimale po Hrvat-

P A SAD MALO O NAMA...

6 stalno zaposlenih 130 vanjskih suradnika

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

rofesionalci su u svom poslu, a u njihove ruke svoje projekte prepuštaju najpoznatiji svjetski studiji. Riječ je o zagrebačkoj Livada produkciji koja se bavi svim vidovima audio i video produkcije od sinkronizacije animiranih filmova do produkcije reklama te igranih sadržaja za kino i televiziju. Posebnost njihova poslovanja je u činjenici da ovise o kreativnim projektima te moraju težiti originalnim i zanimljivim rješenjima za publiku ili, u slučaju reklama, za potrošače. Mogu se pohvaliti suradnjom s tvrtkama poput Walt Disney Companyja, Sony Entertainmenta, 20th Century Foxa, Universala, BBC-a i HRT-a, a to dovoljno govori o kvaliteti koju osiguravaju projektima. “Kako smo od početka surađivali s klijentima koji djeluju na svjetskoj razini, nismo imali klasičnih problema, već se glavni naši problemi baziraju na kvaliteti projekata koje smišljamo i ostvarujemo”, kaže direktor Livada produkcije Denin Serdarević te dodaje kako je izbor suradnika najvažnija stavka, a do sada su njihovim izborom klijenti bili više nego zadovoljni. Jednostavno rečeno, izbor glumaca, režisera ili scenarista dijeli jedan projekt na loše ili dobro ostvarenje. Iako imaju šest stalno zaposlenih, kroz studio mjesečno prođe stotinjak suradnika. A njihov popis je impozantan - tu je

36 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

Disney je ocijenio da njihovi crtići u Hrvatskoj dobivaju najbolju sinkronizaciju u Europi skoj. U nekim stvarima nikada nećemo biti na razini svjetske produkcije, no to je isključivo stvar budžeta i novca, a ne znanja koje ljudi posjeduju”, ističe Serdarević te dodaje kako je specifičnost ovog posla i to da ne postoji klasičan oblik tržišta već samo projekti koji u određenom trenutku mogu biti zanimljivi ili ne. On ističe kako je najvažnija stavka u poslovanju izboriti se za dobar projekt. “Na neki način to je kao i kod ostalih vidova umjetnosti pa možemo uzeti za primjer glazbu - ako pjevač napravi dobar album, imat će mnogo posla i koncerata, dok će nakon lošeg albuma taj broj biti manji”, napominje direktor Livada produkcije. Što se ostalih segmenata poslovanja tiče, najviše im glavobolje zadaju neredovita plaćanja ili pak neplaćanja izdanih faktura. Srećom, zadnjih godina taj trend jenjava. (I.G.)


POGLED IZNUTRA

ljudi na koje se tvrtka može osloniti IGOR PURETA

predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Izbjegavajte se prema svojim tihim i vrijednim radnicima odnositi s nemarom, jer ga oni doživljavaju kao podcjenjivanje njihova rada

R

ukovoditelji su obično toliko opterećeni problemima da najčešće ne stižu razmišljati o stvarima koje ne predstavljaju problem. Tako nam se događa da previdimo neke od naših svakodnevnih rukovoditeljskih obveza, kao što je, primjerice, poklanjanje pažnje zaposlenicima. I to ne bilo kojim! Velika je vjerojatnost da u svom timu ili organizaciji imate određeni broj mladih koje je sada moderno nazivati milenijcima. To su osobe koje su tek nedavno završile formalno obrazovanje i zahtijevaju prilično vašeg vremena i truda kako bi stekli potrebne kompetencije za uspješan rad. No, dok se vi između brojnih obveza posvećujete njihovom razvoju, čitava vojska ljudi u vašoj organizaciji sasvim pristojno i samozatajno obavlja posao i bez vašeg uplitanja. Veliko je bogatstvo imati ljude na koje se možete osloniti. Oni su uvijek tu, rade svoj posao predano, odgovorno, kvalitetno i bez buke. Smatraju da to kako rade dovoljno govori o njihovoj kvaliteti te da ćete vi to primijetiti i dati im do znanja da ste zadovoljni onime što su napravili. Međutim, umjesto toga, nerijetko nailaze na vašu potpunu nezainteresiranost! Štoviše, reagirate tek ako dođe do problema u tom uhodanom procesu, na koji više niste ni namjeravali obratiti neku posebnu pažnju. Zato je jako važno da što prije osvijestite ovu veliku zabludu i konačno prestanete misliti da je to normalno! Ti ljudi svakodnevno predano rade i najmanje što im možete zauzvrat dati je primjećivanje njihova uspješnog rada, pohvala za njega te javno isticanje njihove kvalitete u poduzeću. Recite jasno i glasno i njima i svima u poduzeću da prepoznajete i cijenite njihov dobro obavljen posao te uputite i mlade da se na njih ugledaju! S obzirom na to da su ti vaši kvalitetni i pouzdani radnici već dulje tu, nemojte očekivati da će vam svakodnevno dolaziti s pregršt novih ideja. Ti ljudi imaju uhodane načine rješavanja problema. Iako u pravilu neće posvećivati pažnju osmiš-

ljavanju novih načina poslovanja, uglavnom će prihvatiti promjene koje osmisle drugi i koje im mogu olakšati ostvarenje ciljeva. Ono što očekuju od vas je da poštujete njihovu manju toleranciju prema rizicima jer su to u pravilu zreli ljudi koji za sebe i za svoju obitelj žele imati određenu sigurnost, pa im i samo razmišljanje o velikim promjenama budi negativne asocijacije. I zato im je, umjesto užitaka u otkrivanju novih poslovnih kontinenata, važnije da imaju siguran posao te da su adekvatno nagrađeni za svoj rad (a njega, sjetite se, obavljaju posve kvalitetno i samostalno). Nije nužno da nagrada bude izražena materijalno – u bonusima i po-

nijeg odlaska oni će sigurno nadoknaditi. Možete im ponuditi i mogućnost osobnog razvoja i stručnog usavršavanja. To za njih znači da poduzeće dugoročno računa s njihovim angažmanom, što im daje i toliko potrebnu sigurnost. To su ljudi koji razumiju da u poduzeću ne može biti više rukovoditelja od radnika te da je za penjanje po hijerarhijskoj ljestvici potrebno vremena, znanja i iskustva. Stoga će se rado odazvati takvim usavršavanjima, ako u njima vide smisla i ako su oni koji im pružaju to usavršavanje kompetentni i sposobni prenijeti željeno znanje. Ove će vam, naizgled, sitnice omogućiti da u tim ljudima učvrstite osjećaj sigurnosti u poduzeće u kojem rade te da stvorite pozitivnu atmosferu. Za razliku od godinama i stažem mlađih kolega, oni neće napustiti radno mjesto, već će biti latentno i tiho nezadovoljni. Svoje će nezadovoljstvo prenositi i na kvalitetu posla, ali i na ostale zaposlenike, što je pogubno za produktivnost i moral u poduzeću. Neformalne linije komuniciranja su puno snažnije od onih koje vi ili vaši neposredni suradnici - rukovoditelji možete ikad uspostaviti i kontrolirati. Stoga

Neformalne linije komuniciranja su puno snažnije od onih koje vi kao rukovoditelji možete uspostaviti većanjima plaće, iako i to dobro dođe. Ono što im svakako možete ponuditi je mogućnost ravnoteže privatnog i poslovnog života. Pritom imajte na umu da oni obave svoj, a ponekad i tuđi posao bez obzira koliko im je vremena za njega potrebno. Zatim imajte na umu da se brinu o svojoj obitelji i da im je važno ponekad djecu dočekati ispred vrtića kad i ostali roditelji. Možda se brinu i za nekog starijeg, pa je važno da ga otprate do bolnice ili ambulante ili donesu nešto iz trgovine. Jedan sat kasnijeg dolaska ili ra-

ovim svojim postupcima osigurajte da preko njih prokolaju informacije o tome da vaše poduzeće prepoznaje, cijeni i nagrađuje lojalnost i dobar rad. I zato, izbjegavajte se prema svojim tihim i vrijednim radnicima odnositi s nemarom, jer ga oni doživljavaju kao podcjenjivanje njihova rada, a i njih kao osoba. Umjesto toga, poklonite im pažnju koju zaslužuju i koristite svaku priliku da im pokažete koliko su važan dio vaše organizacije, pa će oni i ostati neprocjenjivi faktor vašeg uspjeha.

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 37


TURIZAM Novi turistički objekti u Opatiji

Krov nad glavom za opatijsku kulturu Počela je izgradnja kulturno-turističkog centra vrijednog više od 31 milijun kuna

G

rad Opatija kolijevka je i brend hrvatskog turizma. Kako bi se osnažila turistička infrastruktura tog grada, proteklog je tjedna započe- MANIPULATIVNI PROSTOR la izgradnja Kulturno-tuPOZORNICE rističkog centra (KTC), koji GARDEROBA predstavlja jednu od ključnih SKLADIŠTE kapitalnih gradskih investiciTEHNIČKA ja. Gradi se na prostoru bivšeg PROSTORIJA kina tj. iza hotela Imperial, na zemljištu u vlasništvu Grada Opatije. Izvođač radova je tvrtka GP Krk s kojom je Grad još u travnju potpisao ugovor vrijedan 31,6 milijuna kuna. Gradnja KTC-a financira se kreditom Erste banke s kojom je također Grad Opatija sklopio ugovor u svibnju i to na rok od 15 godina. Očekuje se kako će izgradnja KTC-a završiti potkraj 2016. godine. Otvarajući radove na izgradnji kulturno-turističkog centra, župan Primorsko-goranske županije

POZORNICA

DVORANA

RASVJETNI SOBA ZA MOST PREVODIOCE

TEH. PROSTORIJA, PROJEKTOR, AUDIO I RASVJETNA TEHNIKA

HALL

GARDEROBA ZA IZVOĐAČE

KUHINJA MULTIFUNKCIONALNA DVORANA

POLIVALENTNI PROSTOR (CLUB)

Zlatko Komadina je istaknuo kako sva kulturno-turistička događanja koja se odvijaju u Opatiji zaslužuju svoj “krov nad glavom”, a upravo će se to sada i ostvariti. Inače, taj je centar zamišljen kao prostor u kojem će se održavati kazališne predstave, koncerti i izložbe, a ujedno će služiti i za razna kongresna događanja. (S.P.)

Povećanje kvalitete turističkog smještaja

Best Stay Croatia inspiracija i inovativnost

T

uristi danas više ne prihvaćaju samo ponudu sunca i mora nego ih zanimaju dodatni turistički sadržaji, ali prije svega, kvalitetan smještaj. Kako bi se unaprijedio hotelski i privatni smještaj u Hrvatskoj te dobila saznanja o tome kako na najbolji mogući način iskoristiti prostor u nekom objektu i dizajnirati unutarnje i vanjske prostore, u Opatiji se 19. i 20. studenoga održava međunarodno poslovno događanje pod nazivom Best Stay Croatia 2015. U sklopu tog inovativnog formata međunarodnog događanja sudionici će se upoznati s više od 20 primjera iz prakse uspješnih hotela i privatnog smještaja iz Hrvatske i inozemstva, a održat će

38 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

se i kratke prezentacije inovativnih proizvoda u turizmu. Best Stay Croatia 2015 imat će dva paralelna programa - jedan za hotelijere, a drugi za privatne iznajmljivače. Kako bi povećali kvalitetu i konkurentnost privatnog smještaja, za privatne iznajmljivače održat će se još dvije posebne radionice na kojima će predavati stručnjaci iz inozemstva. Inače, Best Stay Croatia 2015 je, među ostalim, namijenjen vlasnicima hotelskog i privatnog smještaja, potencijalnim investitorima u turističke objekte, arhitektima i dizajnerima interijera, građevinskim tvrtkama i dobavljačima te proizvođačima usluga u turizmu. (S.P.)


Hypo Alpe Adria Grupa našla kupca za poznati splitski hotel

Le Meridien Lav preuzima Odien Grupa Odien je međunarodna investicijska korporacija, prvenstveno ulaže u Srednju i Istočnu Europu, a aktivna je u raznim branšama

O

dien Hotels N.V., tvrtka kći Odien Grupe, preuzela je od HETA Asset Resolution AG-a Grand Hotel Lav i Grand Marine Lav iz Podstrane kod Splita. Hotel Le Merdien Lav renovirali su i dogradili partneri Slavko Jim Bošnjak iz Australije i splitski poduzetnik Nenad Kurtović te u njega uložili oko 600 milijuna kuna. Hotelski kompleks i marina nisu ni jednu sezonu održivo poslovali, tako da je i prije nego što ga je preuzela Hypo banka 2012., koja je inače kreditirala njegovu obnovu, bilo pokušaja prodaje. Kurtovićev udio pokušao je preuzeti Slavko Bošnjak, koji je pregovarao o povratku u vlasništvo čak i s Hypo bankom, nakon što je ona preuzela hotelski kompleks. Jamčevinu za kupnju bio je svojedobno uplatio i Josip Milavić, vlasnik Studenca. Kao mogući novi vlasnik spominjao se trgovački lanac Tommy te turska Dogus Grupa. Zadnjih mjeseci za preuzimanje je bila zainteresirana i Maistra iz Vrsara. Hotelski kompleks na kra-

ju je prodao HETA Asset Resolution AG, tvrtka u vlasništvu Republike Austrije osnovana s ciljem smanjenja operacija i aktive nenaplativih dijelova Hypo AlpeAdria-Grupe.

Veliki investitor

Prodao ju je Odien Grupi, međunarodnoj investicijskoj korporaciji koja prvenstveno ulaže u Srednju i Istočnu Europu. Odien Grupa je aktivna u raznim branšama i jedan je od vodećih investitora u

regiji u turističkom i sektoru nekretnina. Odienov turistički investicijski portfelj uključuje, primjerice, Čedok, jednog od najvećih turoperatora u Češkoj, CK Alex, turoperatora za Grčku, Ahoy Turizm, specijaliziranu destination management kompaniju za Tursku... Preko Odien Real Estatea, Odien je jedan od vodećih investitora u nekretnine, dok je Odien Hotels N.V. njegova investicijska tvrtka za ulaganja u hotele i resorte u Europi. “Izuzetno smo ponosni zbog akvizicije ovog jedinstvenog i vodećeg hotelskog kompleksa na jadranskoj obali. Kroz svoj portfelj u turističkom sektoru prepoznali smo imidž Hrvatske te posebno rastuću popularnost Splita kao turističke destinacije i aktivno pratimo daljnje investicijske prilike u Hrvatskoj i regiji”, izjavio je Michael Saran, managing partner Odien Grupe. (J.V.)

Turistički projekti - županijske i nacionalne nagrade

Suncokret ruralnog turizma Hrvatske

K

ako bi se unaprijedila turistička ponuda ruralnog prostora, postavili temelji razvoja ruralnoturističkih destinacija te osigurali uvjeti ponuđačima posebnih oblika te vrste turizma, strukovna udruga Klub članova Selo pokrenula je projekt “Suncokret ruralnog turizma Hrvatske”, a Privredni vjesnik je medijski pokrovitelj. To je jedinstveni projekt jer na hrvatskoj razini do sada nije postojalo ocjenjivanje

i nagrađivanje poduzetnika u ruralnom turizmu. Promovirajući tradicijske sadržaje nastoje se povezati neki od najznačajnijih projekata i subjekata poput obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, proizvođača i pružatelja usluga, zatim razna događanja i zanimljivosti, turizam i mediji. Nagrada Suncokret ruralnog turizma dodijelit će se u pet kategorija: za najbolje turističko seljačko gospodarstvo, poduzetnika u ruralnom turizmu, zatim

za najbolju ruralno-turističku manifestaciju, ruralno-turistički projekt i tradicijsku ruralnu gastronomiju. Projekt se odvija u dva kruga - u prvom na županijskoj, a u drugom na nacionalnoj razini. Svi nagrađeni na nacionalnoj razini automatski ulaze u kvalifikaciju za nagradu u akciji “Turistički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku” u kategorijama Obiteljski turizam i Okusi Hrvatske. Dodjela nagrada održat će se u listopadu. (S.P.)

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 39


HRWwWATSKA Zagreb Crowdfunding Convention

Važno je osigurati 20 posto vlastitih sredstava Na dvodnevnoj konvenciji sudjelovali su predstavnici poznatih svjetskih platformi za crowdfunding i pokretači takvih uspješnih hrvatskih kampanja i projekata piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

G

rupno financiranje ili crowdfunding sve je rasprostranjeniji način na koji start-upi i projekti u ranim fazama razvoja mogu doći do sredstava kako bi njihova poduzetnička ideja rasla dalje. Tvrtka Brodoto i Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP) organizirali su stoga prošli tjedan Zagreb Crowdfunding Convention. Na dvodnevnoj konvenciji sudjelovali su predstavnici poznatih svjetskih platformi za crowdfunding te, među ostalim, pokretači takvih uspješnih hrvatskih kampanja i projekata. Hrvoje Prpić, suosnivač HG Spota, poslovni anđeo, poduzetnik te idejni začetnik virtualnog 3D online trgovačkog centra Trillenium, projekta koji je ujedno najuspješnija hrvatska crowdfunding kampanja u kojoj je prikupljeno više od dva milijuna kuna, kazao je kako je važno da članovi tima osiguraju barem po

panje. “No, najvažnije je imati 20 posto vlastitih sredstava”, istaknuo je.

Mnogo Nikola Tesli

Trillenium je najuspješnija hrvatska crowdfunding kampanja jedan posto udjela. Zatim, bitno je imati puno fotografija i videa o projektu te u tzv. soft launchu uložiti 10 posto sredstava, uz isti postotak prije kraja kam-

Robert Pašičko iz UNDP-a naglasio je da ako netko ima dobru ideju, sasvim sigurno postoje osobe koje bi uložile novac u njen razvoj. “Među nama je mnogo potencijalnih Nikola Tesli čije ideje je dobro poduprijeti u njihovoj inicijalnoj fazi”, napomenuo je. Zdenka Lončar iz Ministarstva poduzetništva i obrta dodala je kako je 46 hrvatskih projekata započelo kampanje na različitim crowdfunding platformama. Za njih je zatraženo ukupno 9,5 milijuna kuna, a projekti su prikupili 4,5 milijuna kuna. “Tako je samo 15 posto njih postiglo zadane ciljeve”, kazala je. Inače, Zagreb Crowdfunding Convention podržali su Ministarstvo poduzetništva i obrta te Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO).

Combis konferencija

Promjene u digitalnom poslovanju

U

Šibeniku se 24. i 25. rujna održava deveta Combis konferencija, jedan od najvećih hrvatskih tehnoloških događaja. Cilj konferencije je približiti sudionicima tehnologije koje omogućuju inovativnost proizvoda i usluga te brže i učinkovitije poslovne aktivnosti. Digitalizacija poslovanja nosi promjene ona nije samo korištenje interneta i mobilnih aplikacija, nego mijenja način rada i proizvodnju, uspješne poslovne modele, proizvode koje tržište želi. Uz stručna predavanja, predsjednici uprava vodećih hrvatskih kompanija na događaju

40 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

će predstaviti svoja razmišljanja o razvoju i uspjehu u digitalnom svijetu. O sve snažnijoj potrebi da precizno vidimo, razumijemo i reagiramo na promjene u poslovanju govorit će Fredrik Härén, svjetski poznati autor poslovne kreativnosti i jedan od 10 najboljih švedskih predavača svih vremena, na plenarnom predavanju Svijet brzih promjena. Härén je autor i govornik poslovne kreativnosti, promjene i globalnog poslovanja. Održao je više od 1500 predavanja u više od 60 zemalja. Autor je devet knjiga, uključujući The Idea Book, koja je uvrštena u publikaciju 100 najboljih poslovnih knjiga svih vremena. (B.O.)


Studiranje u “europskoj silicijskoj dolini”

Prekograničnom suradnjom do IT diplome Sve vodeće svjetske tehnološke kompanije, kao što su Facebook, Google, LinkedIn ili Amazon imaju svoja europska sjedišta u Irskoj

V

isoko učilište Algebra i Griffith College iz Dublina potpisali su sporazum o suradnji koji će studentima omogućiti da svoju posljednju, treću godinu studija odslušaju i polože u Irskoj gdje će također, uz potporu hrvatskih i irskih mentora, raditi i na završnom projektu. Studenti Visokog učilišta Algebra koji se odluče za godinu studija u Irskoj, uz život u “europskoj Silicijskoj dolini”, tako će u tri godine studija

Irska godišnje plasira softvera i ICT usluga u vrijednosti 72 milijarde eura

moći steći dvije prvostupničke diplome – hrvatsku i irsku – te uspostaviti veze s IT sektorom u jednom od najuspješnijih europskih gospodarstava koje je ujedno i jedan od najvećih IT izvoznika. Irska, koja godišnje plasira softvera i ICT usluga u vrijednosti 72 milijarde eura, jedna je od najvećih tehnoloških izvoznika u svijetu i privlači najbolje IT stručnjake na svijetu. Suradnja Griffith Collegea i Visokog učilišta Algebra pravi je primjer prekogranične suradnje kakva je predviđena tzv. bolonjskim procesom.

Globalna IT karijera

Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra, izjavio je kako je siguran da će ovu odličnu mogućnost studentske mobilnosti prepoznati brojni studenti koji će tako kroz samo tri godine imati pri-

liku steći dvije prvostupničke diplome. Diarmuid Hegarty, predsjednik dublinskog Griffith Collegea, kazao je kako je svjestan da već danas postoji dosta Algebrinih studenata koji rade u Irskoj što je dokaz kvalitete programa računarstva i multimedije koji se pohađa u Zagrebu. “Dolaskom na treću godinu studija u Dublin još više ćemo vam pomoći u ostvarenju globalne IT karijere. Sve vodeće svjetske tehnološke kompanije, kao što su Facebook, Google, LinkedIn ili Amazon, imaju svoja europska sjedišta u Irskoj, čime naši studenti, ali i mi kao obrazovna institucija, dobivamo fantastičnu priliku za napredovanje”, naglasio je. Griffith College Dublin je najveća privatna visokoškolska institucija u Irskoj na kojoj trenutačno studira više od 7000 irskih i stranih studenata, iz gotovo 80 zemalja. (B.O.)

aplikacija mPošta

Sedam IT ulazi u područje mobilnih aplikacija

T

vrtka Sedam IT je za naručitelja Hrvatsku poštu razvila mobilnu aplikaciju mPošta kojom se postojećim korisnicima servisa ePošta, njih više od 65.000, omogućilo još jednostavnije, brže i pristupačnije korištenje servisa na pametnim mobilnim uređajima nove generacije. U nekoliko tjedana, od kada je aplikacija dostupna za Android i iOS sustave, aplikaciju je preuzelo više od 3000 korisnika. Sedam IT je osigurao i pozadinski serverski sustav na kojemu je smještena poslovna logika servisa za komu-

nikaciju s ostalim vanjskim sustavima. Projekt isporuke aplikacije bio je iznimno dinamičan te se u kratkom vremenu očekivao funkcionalan i kvalitetan proizvod, integriran s postojećim i novim vanjskim sustavima naručitelja. Projektom isporuke aplikacije mPošta, tvrtka Sedam IT ulazi u područje mobilnih aplikacija, a čiju je strategiju tvrtka najavila prošle godine. Razvojni tim tvrtke pokazao je visoke standarde kvalitete, stručnosti i znanja započevši novu eru poslovanja u doba snažne digitalne transformacije. (B.O.) 21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 41


EU INFO Europski barometar obiteljskih poduzeća

Odlučni uspjeti Rezultati ankete pokazuju kako 85 posto europskih i 41 posto hrvatskih ispitanika nije imalo problema s financiranjem u proteklih šest mjeseci piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

O 70 do 80%

ukupnog broja poduzeća u nas u kategoriji je obiteljskih

zapošljavaju oko

50%

ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj

26%

hrvatskih ispitanika upravljanje planira prenijeti na sljedeću generaciju

biteljska poduzeća diljem Europe nastavljaju se suočavati s teškim izazovima. No, odlučnost da uspiju, kao i sposobnost njihove prilagodbe tržišnim promjenama jačaju vjeru u budućnost i mogućnosti rasta. Četvrto izdanje Europskog barometra obiteljskih poduzeća, zajedničkog istraživanja zajednice Europskih obiteljskih poduzeća (EOP) i revizorsko-konzultantske tvrtke KPMG, pokazuje kako te tvrtke u kojima su većinska prava odlučivanja (najmanje 25 posto) u rukama fizičke osobe (osnivača ili kupca te njihovih supružnika, roditelja, djeteta ili djece izravnih nasljednika) postavljaju visoke poslovne ciljeve, ali nisu uvijek spremna i opremljena za njihovo postizanje. “Ipak, 62 posto hrvatskih i 75 posto europskih ispitanika očekuje da će se u njihovoj ekonomskoj perspektivi dogoditi nešto pozitivno u sljedećih 12 mjeseci”, kaže Zoran Zemlić iz KPMG-a, voditelj grupe za obiteljska poduzeća u Hrvatskoj. Istraživanje, koje je provedeno prvi put u nas, pokazalo je povećani prihod kod 58 posto EU i 66 posto hrvatskih ispitanika. Kod 26 posto EU i 28 posto hrvatskih ispitanika je ostao isti, dok se kod 16 posto, odnosno šest posto smanjio, što u konačnici pokazuje kako većinu očekuje svijetla budućnost. Rast može proizaći iz više izvora. Tako gotovo tri četvrtine kompanija već posluje na inozemnim tržištima, a 58 posto europskih i 72 posto hrvatskih ispitanika je nedavno povećalo svoje aktivnosti upravo izvan država iz kojih dolaze. Brojke tako pokazuju kako obiteljska poduzeća koriste prednosti globalnog gospodarstva te sve više posluju na međunarodnim tržištima.

Povećana konkurencija

Unatoč optimizmu, istraživanje, koje je bilo provedeno u 25 europskih država od 1. svibnja do 5. srpnja online anketom koju je ispunio 1401 ispitanik (oko 50 u Hrvatskoj), otkriva kako postoji značajan broj problema kojima je potrebno upravljati. “Najveći problemi za 47 posto hrvatskih ispitanika su pad profitabilnosti i za isti postotak ispitanika rast režijskih troškova. Također, 31 posto hrvatskih ispita-

42 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

nika kao najveći problem s kojima se njihovo obiteljsko poduzeće suočava sada navodi povećanu konkurenciju”, napominje Zemlić. U Europi, najviše, 37 posto ispitanika zabrinuto je zbog povećanje konkurencije, a tek potom za pad profitabilnosti (32 posto) i rast režijskih troškova (osam posto). Jer trenutačno više od 20 milijuna poduzeća posluje unutar EU i oko 1,2 milijuna novih tvrtki počinje poslovati na tom tržištu svake godine.

Obiteljska poduzeća sve više posluju na međunarodnim tržištima Pozitivno je pak kako se pristup financiranju nalazi prilično nisko na listi problema obiteljskih poduzeća. Rezultati ankete pokazuju kako njih 85 posto u Europi i 41 posto u Hrvatskoj nije imalo problema s financiranjem u proteklih šest mjeseci. Najprivlačnija vrsta financiranja i dalje su klasični bankovni krediti te kapital vlasnika, što je navelo oko 77 posto europskih i hrvatskih ispitanika.

Fleksibilnije zakonodavstvo

Nadalje, 50 posto hrvatskih ispitanika smatra kako bi rastu pridonijelo smanjenje poreznih stopa, dok je u Europi taj postotak 23 posto. “Izglede za rast poslovanja, što smatra 44 posto hrvatskih i 28 posto europskih ispitanika, dao bi smanjen trošak socijalnih davanja na plaću zaposlenika”, ističe Zemlić dodajući kako 35 posto europskih i 25 posto hrvatskih ispitanika smatra da bi fleksibilnije zakonodavstvo povećalo izglede za rast poslovanja. Istraživanje pokazuje i to kako 43 posto europskih i 34 posto hrvatskih ispitanika planira strateške promjene u sljedećih 12 mjeseci. U tim promjenama, 29 posto europskih i 26 posto hrvatskih ispitanika planira prenijeti upravljanje poduzećem na sljedeću generaciju. A 20 po-


sto europskih i šest posto hrvatskih ispitanika planira prenijeti vlasništvo. Odluka o prodaji poslovanja novi je trend koji se počeo pojavljivati i kojemu je popularnost značajno porasla u prethodne dvije godine. Od onih ispitanika koji planiraju promjene, 21 posto europskih i 25 posto hrvatskih radije će prodati poduzeće nego ga zadržati unutar obitelji. Pri prodaji poduzeća, kod tih ispitanika prednost imaju kupci koji nisu zaposlenici niti članovi obitelji.

Vanjski rukovoditelji

Kao dio strateškog plana, 75 posto europskih i 22 posto hrvatskih ispitanika ima namjeru izraditi investicijski plan. Taj europski broj neznatno se smanjio tijekom prethodne dvije godine, ali još uvijek pokazuje da se investicije nalaze visoko na programu obiteljskih poduzeća. Nizak postotak kod hrvatskih poduzeća ukazuje na druge prioritete i vjerojatno na nemogućnost financiranja investicija. U određenim okolnostima obiteljsko poduzeće mora se osloniti na vanjske rukovoditelje kako bi se osigurala dugoročna budućnost. Tako je 76 posto europskih i 22 posto hrvatskih ispitanih poduzeća već integriralo na upravljačke pozicije osobu koja nije član obitelji. Među svim koristima koje zapošljavanje rukovoditelja koji nije član obitelji donosi nekom obiteljskom poduzeću najčešće spominjana je vanjska stručnost i znanje (57 posto EU, 69 posto hrvatski ispitanici) te sposobnost profesionalizacije poslovanja (43 posto, odnosno 34 posto). Inače, EOP, kao federacija

nacionalnih udruga zemalja članica EU-a koja zastupa poduzeća u dugoročnom obiteljskom vlasništvu (uključujući i mala, srednja i veća), prema posljednjim procjenama, sudjeluje s bilijun eura prihoda, odnosno 60 posto prihoda

Polovina hrvatskih ispitanika smatra kako bi doprinos rastu dalo smanjenje poreznih stopa svih europskih poduzeća i čini 50 posto BDPa Europske unije. U europskim obiteljskim poduzećima zaposleno je više od 60 milijuna ljudi, što je 40 do 50 posto ukupnog broja svih zaposlenika. U Hrvatskoj, kao i u većini EU država, ne postoji službena statistika o broju obiteljskih poduzeća (iznimka je Bugarska čiji Državni zavod za statistiku od 2010. godine statistički prati i kategoriju obiteljskih poduzeća). No, procjenjuje se da je između 70 i 80 posto ukupnog broja poduzeća u nas u kategoriji obiteljskih te da ona zapošljavaju oko 50 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj.

za

77%

ispitanika najprivlačniji su krediti

22%

hrvatskih ispitanika planira izradu investicijskog plana

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 43


AKTUALNO Promicanje svijesti o klimatskim promjenama

Praćenje, učinci, ublažavanje, prilagodba

M

inistarstvo zaštite okoliša i prirode i Veleposlanstvo Republike Francuske u Hrvatskoj organiziraju Zagrebački forum o klimi Zajedničkim naporima u rješavanju izazova klimatskih promjena. Cilj Foruma, koji se održava 2. i 3. listopada u Zagrebu, je promicanje svijesti i rasprave u Središnjoj i Jugoistočnoj Europi o klimatskim promjenama u svim njihovim aspektima – praćenje, učinci, ublažavanje i prilagodba. Naime, tragične poplave u Hrvatskoj i susjednim državama u proljeće i ljeto 2014. pokazale su kako nijedna država nije zaštićena od utjecaja klimatskih promjena. Pored toga, treba razmotriti plan rješenja: klimatske promjene stvaraju prilike za otva-

ranje radnih mjesta, “zeleni rast” i osmišljavanje novih oblika proizvodnje i potrošnje. Forum je uvod u 42. plenarnu sjednicu IPCCa (Međuvladin panel za klimatske promjene) koja se održava u Dubrovniku od 5. do 8. listopada i koja će ugostiti najprestižnije klimatologe. Valja istaknuti kako će kraj 2015. obilježiti i ključni trenutak za međunarodnu zajednicu u rješavanju pitanja klimatskih promjena – očekivano usvajanje univerzalnog sporazuma na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama u Parizu. Sporazumom će se postaviti okvir za prijelaz prema otpornim, niskougljičnim gospodarstvima i društvima. (B.O.)

BRODOTROGIR UZ PODRŠKU HBOR-a

Isporučen prvi tanker za Norvežane Proteklog je tjedna u Brodotrogiru obavljena primopredaja Novogradnje 325, prvog od dva chemical tankera koji se gradi za pomorsku kompaniju Trogir Maritime u vlasništvu Brodotrogira, a nakon primopredaje, brod će se predati norveškoj kompaniji Blystad Group u petogodišnji najam. Isporuka drugog broda očekuje se iduće godine. HBOR i poslovna banka klupskim kreditom po modelu podjele rizika 50:50 podržali su Brodotrogir u projektu izrade tih dvaju tankera za prijevoz kemijskih proizvoda. Suradnjom poslovne banke i HBOR-a omogućena je realizacija ovog posla ukupne vrijednosti 86 milijuna američkih dolara.

BRODOSPLIT

Položena kobilica za ophodni brod

HBOR je, prepoznavši značaj ovog projekta, svojom podrškom osigurao zaključenje ovog ugovora koji je omogućio, uz stjecanje inozemnih referenci, daljnje održavanje proizvodnje te zaposlenosti u brodogradilištu.

44 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

U Brodosplit-Brodogradilištu specijalnih objekata svečano je polegnuta kobilica za Novogradnju 540, prototip prvog obalnog ophodnog broda ugovorenog za Ministarstvo obrane. Time Brodosplit stječe nove reference i vraća se u nišu ratne brodogradnje. Riječ je o projektu izgradnje pet brodova za potrebe Obalne straže HRM-a vrijednom 385,4 milijuna kuna, koji bi hrvatsku Obalnu stražu trebao staviti uz bok modernijih svjetskih obalnih straža. Ugovor o izgradnji obalnih

ophodnih brodova, potpisali su početkom prosinca prošle godine ministar obrane Ante Kotromanović i predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak. Temeljna namjena ovih brodova je ophodnja radi nadzora i zaštita hrvatskih interesa na moru. Oni će se koristiti i za potporu otočnom stanovništvu te sudjelovanje u akcijama traganja i spašavanja na moru. U ratu se obalni ophodni brodovi koriste za zaštitu unutarnjih morskih voda te za zadaće borbene i logističke potpore. (J.V.)


predstavljamo Tritor Grandis, Split

inovativni Majstori za zračni alat Tvrtku su osnovali inženjeri s velikim iskustvom rada u hrvatskim brodogradilištima, a uz proizvodnju alata, rade i dijelove te obavljaju servise

T

vrtku Tritor Grandis osnovali su Miroslav Bilandžić, Dario Borak i Ante Ćubelić, s ciljem da na tržište plasiraju inovativne alate namijenjene industriji nafte i plina, brodogradnji, automobilskoj industriji, strojogradnji, drvnoj industriji, kamenoklesarstvu te sličnim industrijama koje pri proizvodnji koriste zračni alat za obradu metala, drva, kamena, plastike... Tritor Grandis je i osnovan jer su Bilandžić i Borak kao inženjeri skupili veliko iskustvo u hrvatskim i svjetskim brodogradilištima, a Ćubelić u komercijali raznih tvrtki. Osim projektiranja i proizvodnje alata, Tritor Grandis proizvodi dijelove koje i servisira. U tvrtki je trenutačno zaposleno troje radnika s dugogodišnjim iskustvom u korištenju zračnog alata u hrvatskim brodogradilištima. Radeći u proizvodnim pogonima, uočili su prednosti

Naši proizvodi imaju gotovo dvostruko duži životni vijek u odnosu na slične proizvode, ističe Ćubelić koje imaju pojedini alati određenih proizvođača, ali i njihove nedostatke. Na osnovi tih spoznaja napravili su vlastita dizajnerska rješenja te proizveli gotovo savršeni motor za te pneumatske alate. U ovom trenutku proizvode četiri vrste pneumatskih brusilica. Za jednu od njih, koja služi kao alat kojim se postiže racionalizacija poslovanja, direktor proizvodnje Zvonko Bilandžić dobio je zlatnu diplomu za inovaciju inovatorskog društva Diatus. “Radi se o proizvodima koji su novost na tržištu. Naši proizvodi imaju gotovo dvostruko duži životni vijek u odnosu na slične koje možete naći na tržištu. Proizvod smo testirali u mnogim europskim industrijskim pogoni-

ma. Našu pneumatsku brusilicu oznake TG6 0101 karakterizira jednostavnost u održavanju, trajnost i rad koji značajno pridonosi učinkovitosti proizvodnje u metaloprerađivačkoj industriji. Izuzetno je učinkovita u brodogradnji, offshore i onshore industriji”, ističe Ante Ćubelić, komercijalni direktor Tritor Grandisa. Pneumatska brusilica tvrtke Tritor Grandis, čiji projekt je razvijan sedam godina, ima mogućnost reguliranja ispušnog zraka. Karakterizira je neizravna opskrba zraka za motor. Ima samo tri gumene brtve, jednostavan pristup za ulaz zraka u filter, jednostavnu razmjenu steznih čahura… “Imamo svu dokumentaciju za izvoz naših proizvoda jer je hrvatsko tržište zbog stanja u industriji skučeno. Teško se, unatoč kvaliteti proizvoda, probiti u naše pogone, pa zato izlaz vidimo na tržištu europskih zemalja”, kaže on. “Osim pneumatskih brusilica, imamo gotova rješenja za proizvodnju raznih profesionalnih alata, međutim, projekti su zbog nedostatka novca ostavljeni za bolja vremena. Za značajniji iskorak nužna nam je i modernizacija proizvodnog pogona”, kaže Ćubelić. (J.V.)

A SAD MALO O NAMA...

4 vrste pneumatskih brusilica trenutačno proizvode

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 45


HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina: Gradnja na koridoru V.c

Intenziviraju se radovi Do kraja godine, kako je najavljeno, ubrzat će se radovi na gradnji već ugovorenih dionica, a očekuje se i početak radova na novim dionicama autoceste piše Zdravko Latal latal@privredni.hr derivate, pivo i cigarete, a koji će se uputiti entitetskim parlamentima na usvajanje. Novac koji će se prikupiti od trošarina na goriva bit će isključivo namijenjen gradnji autocesta i cesta. Vlada Federacije BiH nedavno je prihvatila zaduženje po ugovoru o kreditu EIB-a namijenjenom izgradnji 11,2 kilometra dionice autoceste od Zvirovića, odnosno Međugorja do Počitelja. Radovi uskoro trebaju početi izgradnjom petlje kod Počitelja, a na trasi se trebaju izgraditi dva tunela i dva vijadukta.

Zahtjevne dionice

102 km

autoceste je u prometu od Tarčina, do Zenice

20 km dionice

od Tarčina do Konjica je u izgradnji

10

još km dionice od Svilaja do Odžaka izgradit će se do kraja 2015.

N

a koridoru V.c koji se proteže od južne granice Hrvatske kod Bijače do sjeverne granice Bosne i Hercegovine s Hrvatskom kod Svilaja na Savi u prometu je 102 kilometra autoceste i to od Tarčina, južno od Sarajeva, do Zenice. Do kraja godine, kako je najavljeno, ubrzat će se radovi na gradnji već ugovorenih dionica, a očekuje se i početak radova na novim dionicama autoceste. Iz za sada javnosti nepoznatih razloga, tijekom proljeća i ljeta radovi na postojećim gradilištima bili su nešto usporeni, a usporena su bila i ugovaranja poslova za gradnju novih dionica.

Većim trošarinama do novca

U međuvremenu radovi su izvođeni na 20 kilometara dugoj i vrlo teškoj planinskoj dionici od Tarčina do Konjica, kao i na tri kilometra dugoj dionici Zenica jug-Zenica sjever. Do kraja godine izgradit će se i 10 kilometara najsjevernije dionice od hrvatske granice na Savi kod Svilaja do Odžaka. Još se ne zna kad će se početi graditi most preko Save, a za što poteban novac trebaju u istom omjeru osigurati Hrvatska i BiH. Kako bi se ubrzala gradnja koridora V.c te autoceste Banja Luka-Doboj, vlade dvaju entiteta upravo su usuglasile prijedlog zakona kojim se uvode dodatne trošarine na naftne

46 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

Federalno ministarstvo prostornog uređenja potpisalo je urbanističku suglasnost za izgradnju 25,77 kilometara dionice autoceste od Doboja jug, od mjesta Koruše, do Ozimice prema Zenici, čija trasa prolazi kroz općine

Tijekom proljeća i ljeta radovi na postojećim gradilištima bili su usporeni Tešanj, Maglaj i Žepče. Kako su rekli u tom ministarstvu, ovim potpisom su stvoreni svi uvjeti za okončanje postupka dobivanja građevinske dozvole za gradnju ove dionice. Riječ je, također, o veoma zahtjevnoj dionici na kojoj se planira tzv. cut and cover sustav gradnje konstrukcija tunela. Uz to, trasa prolazi kroz naseljena mjesta, a na nekim dionicama je u koliziji s postojećim vodotocima pa će se oni morati regulirati. Izgradnja ove dionice zahtijeva rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih prometnica. Planirana je i izgradnja tunela Crni vrh dužine 1800 metara kako bi se ova dionica autoceste mogla povezati s preostalom dionicom prema Zenici od Ozimice do Poprikuše.


Trgovinski odnosi Bosne i Hercegovine i Turske

Bosansko meso u turskim mesnicama Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u četiri mjeseca ove godine vrijednost izvezenog mesa iznosila je 14 milijuna konvertibilnih maraka što je na godišnjoj razini povećanje od 200 posto

P

rošlogodišnja odluka turskih vlasti da nakon katastrofalnih poplava kao svojevrsnu potporu Bosni i Hercegovini odobri bescarinski uvoz mesa značajno je povećala izvoz mesa iz BiH, ali i potaknula poljoprivrednike da se okrenu stočarstvu. S obzirom na činjenicu da BiH proizvode životinjskog podrijetla, posebice mesa, za sada ne može izvoziti cestovnim putem u Tursku preko teritorija zemalja članica Europske unije, konkretno preko Bugarske, odlučeno je da će transportirati zračnim putem sa zračnih luka u Sarajevu i Banjoj Luci. Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Vijeća ministara BiH, izjavio je za medije kako će bosanskohercegovačke vlasti zatražiti od Turske dodatno povećanje ili potpuno ukidanje kvote za bescarinski izvoz mesa. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u četiri mjeseca ove godine vrijednost izvezenog mesa iznosila je 14 milijuna konvertibilnih maraka (KM) što je na godišnjoj razini povećanje od 200 posto. Naime, tijekom cijele protekle godine izvoz mesa u Tursku iznosio je 20 milijuna KM.

Transport mesa i iz Tuzle i Mostara?

Uz pozitivne izvozne rezultate s Turskom, značajan rast prometa zabilježile su i zračne luke u Sarajevu i Banjoj Luci koje su dobile dozvole za izvoz od Vijeća ministara BiH, pa je tako bilo dana kada su na te aerodrome slijetala i po dva zrakoplova dolazeći po meso. U mesnoj industriji BiH očekuju da će se posao s Turskom povećati kad Vijeće ministara BiH da dozvole da se meso transportira i iz zračnih luka u Tuzli i Mostaru. Zahvaljujući izvozu mesa, ali i mlijeka i mliječnih proizvoda, trgovinska razmjena između Turske i Bosne i Hercegovine bilježi dvoznamenkasti rast. BiH je u sedam mjeseci ove godine u Tursku ukupno izvezla roba u vrijednosti 199,8 milijuna KM uz rast od 51,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je iz Turske uvezeno roba u vrijednosti od 361,6 milijuna KM ili 14,4 posto više. U banjolučkoj zračnoj luci kažu da se mjesečno preko njihovog aerodroma transportira oko 3500 tona mesa zbog čega su morali značajno investirati u izgradnju kargo skladišta i nabavu potrebne mehanizacije. Rast izvoza mesa očekuje se i na tržište Rusije. (Z.L.)

199,8 mil KM

izvoz iz BiH u Tursku u 7 mjeseci 2015.

361,6 mil KM

uvoz iz Turske u BiH u istom razdoblju

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 47


HRVATSKA&REGIJA MANDATNI MEĐAŠI

Mirko, sjedni – dovoljan! Oporbe u Sloveniji i Hrvatskoj kao da su se dogovorile – obojici premijera odriču zasluge za trenutačni gospodarski oporavak piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

P za

108 mil €

povećani prihodi (1,1% proračunskih rashoda)

remijeri Hrvatske i Slovenije nemaju što pozavidjeti jedan drugome. Miro Cerar koji je sredinom rujna zaokružio prvu godinu mandata i Zoran Milanović na kraju četvrte godine za kormilom izvršne vlasti doživljavaju istovjetan prigovor oporbe i kritičke javnosti u svojim zemljama. Ni jednom premijeru kritičari ne priznaju zasluge za skretanje osnovnih gospodarskih trendova u pozitivu. To što gospodarstvo bilježi rast, veći u Sloveniji i nešto manji u Hrvatskoj, nipošto nije postignuće aktualnih vlasti – tvrde oporbe u obje zemlje. Bolji pokazatelji dogodili su se vis major – više zaslugom svjetskog tržišta gdje su se prilike poboljšale preko granica očekivanja.

Skromni učinci mjera

za

300 mil €

manji trošak za plaće u javnom sektoru

U osnovi, izvoz je povukao gospodarstva Hrvatske i Slovenije iz crvenih brojaka. Vlade su učinile premalo od onoga što su mogle i trebale, jednoglasno tvrde slovenska i hrvatska oporba. Dodaju da se vanjski čimbenici mogu promijeniti, a to znači da se i rast onako kako se iznenadno dogodio, može iznenadno i ugasiti. Salve prigovora na račun izvršne vlasti u Sloveniji i Hrvatskoj istovjetne su i ciljaju u istu metu: vlade su spore i premalo učinkovite u

najavljenim reformama, posebno u svim onim rezovima bez kojih je teško zamisliti podizanje ukupne konkurentnosti. Slovenska vlada koju već godinu dana vodi doktor prava, Miro Cerar, lansirala je na početku mandata poduži popis mjera za povećanje javnih prihoda, uključujući i bolju naplatu poreza. Na žalost, utržak od tih mjera više je nego skroman. Zbirna svota povećanih prihoda iznosi samo 108 milijuna eura (1,1 posto ukupnih proračunskih rashoda). Na drugoj strani poslagane su mjere za obuzdavanje proračunskih rashoda. Jedna jedina stavka – trošak za plaće u javnom sektoru smanjen za 300 milijuna eura – dala je zapravo i sve na strani ušteda. Anže Burger, ekonomist i docent na Fakultetu društvenih znanosti, tvrdi da je to pogrešna ušteda. Problem nisu prevelike plaće u javnom sektoru, nego je problem u prevelikom broju zaposlenih te u brojnim i nepotrebnim službama, uredima i agencijama. U taj osinjak dosad u Sloveniji nitko nije bio spreman zavući ruku, ali je novi ministar uprave odlučio učiniti upravo to. Ministar Koprivnikar već je napravio plan restrukturiranja uprave i kao jedan od energičnijih ministara u ekipi Mire Cerara daje nade svima koji smatraju da je loša uprava uteg na vagi konkurentnosti i

Niz nesporno dobrih pokazatelja Cerarova vlada, imenovana 18. rujna 2014. godine, imala je više sreće nego dvije prethodne vlade, one Janeza Janše i Alenke Bratušek. Nova vlada počela je mandat u trenutku kada su se Sloveniji počeli događati ohrabrujući gospodarski pokazatelji. Treći kvartal 2014. godine donio je 3,5 posto rasta BDP-a. Kvartalni niz u tom pogledu ostao je i dalje natprosječno dobar u usporedbi s onime što se događa u gospodarstvu EU-a. I neki drugi pokazatelji također su ohrabrujući. U pr-

voj godini mandata Mire Cerara Slovenija je postigla: • 10.057 više zaposlenika • 4539 manje nezaposlenih • 11 eura višu prosječnu plaću smanjenje proračunskog manjka •  sa 4,9 na 2,9 posto BDP-a smanjenje pripisa na 10-godišnje •  državne obveznice sa 2,71 na 1,96 posto

48 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

Priljev novih umirovljenika bio je tek trećina brojke za koju je Slovenija povećala zaposlenost, pa je i to znak smanjenja pritiska na javne financije.


vijesti Izbjeglička kriza diže narudžbe

Izbjeglička kriza koja trese Europu “prodrmala” je i Arcont iz Gornje Radgone. Tvrtka u vlasništvu austrijskog Containexa ove godine je zaposlila 120 radnika, a sada ubrzano traži još 80 metalaca, stolara, instalatera i električara. U listopadu, naime, uvodi treću smjenu, sve stoga da poveća dnevnu proizvodnju smještajnih kontejnera sa 50 na 60 jedinica. Njemačka je još lani povećala narudžbe za smještajne kontejnere, a sada ih pojačano kupuju Austrija, Švicarska i Francuska.

Depilatori za Philips

Premijeri Zoran Milanović i Miro Cerar doživljavaju istovjetan prigovor kritičke javnosti u svojim zemljama; zamjera im se ponajprije grijeh nečinjenja kad je riječ o reformama

smetnja gospodarskom razvitku. Ministar Koprivnikar dao je na znanje da neće tolerirati smicalice u upravi gdje devet od 10 zaposlenika posjeduje laskavu ocjenu “odličan”, što nije realna slika nego “platna dosjetka”. Težište najavljenih promjena prebacuje se na plaćanje zaposlenika u javnoj upravi prema radu i učinku. Koprivnikar priznaje da se to ne može postići trenutačno, ali je spreman početi s promjenama odmah i bez oklijevanja.

Neispunjena obećanja

Premijer Cerar obećao je na početku mandata da će Vlada otkloniti barijere u prostornoj politici, smanjiti porezne nelogičnosti, uspostaviti veću pravnu sigurnost te popraviti klimu za brže stvaranje malih poduzeća. U godinu dana ništa od toga nije se dogodilo. Posebno je problematičan manjak aktivnosti usmjerenih na sređivanje zdravstva koje je u poteškoćama više zbog lošeg upravljanja nego zbog

premalo novca. Cerar nije mnogo obećavao, ali nije niti previše učinio, uvjerena je javnost. Poslovni dnevnik Finance zatražio je od predsjednika obiju komora, Gospodarske i Obrtničke, te od tri stručnjaka – ekono-

U osnovi, izvoz je povukao gospodarstva Hrvatske i Slovenije iz crvenih brojaka mista, sociologa i filozofa – da ocijene premijera iz sedam ključnih reformskih zadaća. U tom ocjenjivanju Cerar je dobio dvije ocjene “dobar”, dvije dvojke i jedan “nedovoljan”. Finance su tekst zaključile učiteljskom znanom uzrečicom: Mirko, sjedni – dovoljan!

Iskra Mehanizmi, izdanak nekadašnje Iskre iz Kranja, ulazi i na tržište medicinskih aparata. Za Philips će proizvoditi novu generaciju depilatora. Dosadašnji aparati čupali su dlačice – novi će ih spaljivati svjetlosnim zrakama. U nadmetanju za pozamašan posao koji će donositi 15 milijuna eura na godinu, Iskra Mehanizmi pobijedili su konkurenciju i cijenom i znanjem. Njihova je prednost što već izrađuju proizvode čiji su ključni dio senzori (za regulaciju brzine vozila) jer će i novi depilatori imati senzore za raspoznavanje površina na kojima spaljivač dlačica nema što tražiti, kao što su područja oko očiju.

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 49


HRVATSKA&REGIJA Srbija donijela Strategiju za rješavanje problematičnih kredita

Nenaplativi krediti

Zastoj u kreditiranju privrede i rast nelikvidnosti bio je razlog da se počne s rješav Strategija bazira se na formiranju tržišta na kojem bi se lakše nego do sada trgova naplaćivali. To bi tržište trebalo proraditi u prvom kvartalu iduće godine piše Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

oko

500mil€

nenaplativih kredita banke su se do sada oslobodile

3,6mlrd €

ukupna vrijednost nenaplativih kredita u Srbiji

F

inancijski stručnjaci koji su napravili model za rješavanje nenaplativih kredita (NPL) u Srbiji mogu biti ponosni jer su za predložena rješenja dobili pohvale od Međunarodnog monetarnog fonda i drugih međunarodnih financijskih institucija s kojima je Vlada Srbije u svakodnevnom kontaktu zbog novog stand-by aranžmana. Model koji potpisuju Ministarstvo financija i Narodna banka Srbije (NBS) pretočen je u Strategiju za rješavanje problematičnih kredita koju je Vlada Srbije usvojila 13. kolovoza zajedno s Akcijskim planom Vlade. Strategija se bazira na formiranju tržišta na kojem bi se lakše nego do sada trgovalo problematičnim kreditima, a oni se brže naplaćivali. To bi tržište trebalo proraditi u prvom kvartalu iduće godine.

Rast nenaplativih kredita od 2008.

Iako su banke i ranije mogle prodavati ova potraživanja agencijama ili zainteresiranim tvrtkama, one su to rijetko i nerado činile. 50 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

Banke su se do sada oslobodile teško naplativih kredita u vrijednosti od oko 500 milijuna eura, a procjenjuje se ukupna vrijednost nenaplativih kredita u Srbiji oko 3,6 milijardi eura. Zamjenik generalnog direktora Sektora za kontrolu poslovanja banaka NBS-a Darko Stamenković ustvrdio je da su od 2008. godine ti krediti u porastu te da su rezultati trgovanja njima slabi. Riječ je o kreditima u realnom sektoru jer do sada trgovanje kreditima fizičkih osoba nije bilo moguće. No, čini se da će to biti moguće od 2016. godine jer će, kako je najavio Stamenković, središnja srpska banka do kraja godine razmotriti mogućnost da banke ustupaju i problematične kredite građana. U tom slučaju građani korisnici kredita bili bi maksimalno zaštićeni. A kako, tek će se vidjeti. Prema njegovim riječima, prosječno učešće nenaplativih kredita u ukupnom iznosu kredita u bankarskom sektoru u Srbiji iznosi 22,39 posto. U ukupno odobrenim kreditima udio nenaplativih kredita privrede je oko 30 posto, a stanovništva 11 posto. Upravo je zastoj u kreditiranju privrede i rast nelikvidnosti bio razlog da se počne s rješavanjem problema nenaplativih kredita. Banke su postale konzervativne, a ti krediti im poskupljuju poslovanje, pa se


vijesti Srpski poduzetnik kupio hotel u Portorožu

na tržištu

v anjem problema nenaplativih kredita. Donesena lo problematičnim kreditima, a oni se brže

Nema sreće s problematičnima Ocjenjuje se da je bankarski sektor u Srbiji stabilan, a ako se priča o nenaplativim kreditima stavi u kontekst, njihova kapitaliziranost je oko 21 posto (regulatorni minimum u Srbiji je 12 posto, dok međunarodni standardi propisuju osam posto). Pokriće problematičnih kredita u Srbiji ako se gleda po međunarodnim standardima je 60 posto, a u odnosu na rezerve koje propisuje Narodna banka Srbije 115 posto. Problematični krediti u Srbiji od 2008. stalno rastu, pa su tako u 2014. porasli za 6,7 posto, dok se ove godine taj rast usporava, ali je udio ovih kredita i dalje veoma visok.

ušlo u začarani krug, upozorio je Stamenković. Sudjelujući na okruglom stolu na kojem su u Privrednoj komori Beograda predstavljeni osnovni elementi Strategije i Akcijskog plana za rješavanje nenaplativih kredita, pomoćnik ministra financija Zlatko Milikić ocijenio je da se radi o pozitivnom pomaku koji sadrži sveobuhvatan paket mjera s ciljem da se rastereti financijski i bankarski sustav te pomogne realnom sektoru kako bi se srpsko gospodarstvo počelo normalno razvijati neopterećeno dugovima. On je istaknuo i kako je namjera Vlade bila da predloži regulatorni okvir koji će olakšati uvjete za čišćenje bilanci banaka od nenaplativih kredita i njihovo izmještanje iz banaka.

Počela edukacija sudaca

Rješavanje problema nenaplativih kredita ovisit će puno i o samim banakama, a Vlada kao regulator učinit će sve da se nadiđu prepreke u rješavanju tog problema, rekao je Milikić, poručivši da država koja se očito umiješala u rješavanje ovog problema nema namjeru nekome nešto naređivati ni narušavati principe ponude i potražnje na tržištu. Naglasio je i da

je srpsko Ministarstvo pravde, u suradnji sa Svjetskom bankom, počelo s edukacijom sudaca za predmete koji se bave nenaplativim kreditima, ponajprije s njihovim upoznavanjem s financijskim aspektima nenaplativih kredita. Uz pravosuđe, pripreme za realizaciju Strategije moraju obuhvatiti i poreznike, a posao čeka i autore zakona u području financija. Sve to ukazuje na to da će se rješenja problematičnih kredita bazirati na poreznim olakšicama za one koji ih razmjenjuju na tržištu, ali i drugačijim parametrima za procjenu nekretnina kao kolaterala na osnovi kojih su banke tvrtkama odobravale zaduživanje. Na taj način bi se baratalo realnijim vrijednostima hipoteka u interesu obiju strana. Kako bi se stvorili uvjeti za realizaciju ovog plana, u praksi se radi na izmjenama i dopunama Zakona o hipoteci kao i poreznih zakona

Rješavanje problema nenaplativih kredita ovisit će puno i o samim banakama koji će omogućiti rješavanje problema poreznog tretmana nenaplativih kredita u realnom sektoru, najavio je pomoćnik ministra financija. Najavio je i donošenje zakona koji će prvi put biti donesen na ovim prostorima i čiji je nacrt Ministarstvo financija već završilo - zakon o procjeniteljima vrijednosti nekretnina. Zahvaljujući tome ova profesija će dobiti utemeljenje u obveznoj obuci i licenciranju čime će i procjene postati kvalitetnije, a broj zainteresiranih tvrtki koje se bave otkupom nenaplativih kredita mnogo veći.

Tvrtka Istrabenz turizam prodala je jedan od najluksuznijih hotela na slovenskoj obali, portoroški hotel Kempinski Palace, i to kompaniji Agra Holding AG registriranoj u Švicarskoj, a iza koje je MK Grupa srpskog poduzetnika Miodraga Kostića. Za 100 posto dionica Istrabenz turizma koji upravlja hotelom, Kostić će platiti 25 milijuna eura. Prema nekim procjenama smatra se kako je to malo s obzirom na to da je hotel obnovljen prije pet godina, u što se utrošilo 90 milijuna eura.

Srbija se želi priključiti na Sjeverni tok 2

Ruska energetska kompanija Gazprom i europski partneri potpisali su ugovor za izgradnju plinovoda Sjeverni tok 2. U Europsku uniju plin će se isporučivati preko Njemačke i to rutom ispod Baltičkog mora. Srbija u tome vidi svoju šansu jer, nakon propasti Južnog toka i neizvjesnosti vezanih uz Turski tok, na taj način želi državu opskrbiti plinom. Plin bi se Sjevernim tokom 2 mogao dopremati do Srbije i to preko Njemačke, Češke, Slovačke i Mađarske. No, taj bi plin bio skuplji od onog koji stiže preko Ukrajine.

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 51


SVIJET FINANCIJA Nova kreditna linija EBRD-a Raiffeisen Factoringu

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 7. do 13. rujna ukupno je bilo 268 stečajnih postupaka, što je 21 postupak manje u odnosu na tjedan ranije. U predstečajnoj nagodbi je uloženo 179 prijedloga, a 18 ih je odbijeno. Također je započelo 18 postupaka predstečajne nagodbe. Izbrisana su 92 subjekta ili 36 posto manje nego u prethodnom tjednu. Osnovano je 213 trgovačkih društava pri čemu uobičajeno prednjači Zagreb (91), zatim Split (34), trgovački sudovi Varaždin, Split i Osijek su izjednačeni s po 20 novoosnovanih društava, a slijedi ih Rijeka sa 18 novih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (114), te ukupno 99 d.o.o.-a.

Nova financijska injekcija Kreditna linija namijenjena je financiranju u obliku faktoringa malih i srednjih poduzeća i trgovačkih društava u Hrvatskoj, uključujući i slabije razvijena područja u zemlji

STEČAJEVI 8

Stečajni postupak Početak postupka

1

Obustava i zaključak

3

Zaključak postupka

4 13 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka

5

Početak i zaključak postupka

8 10 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

10 237 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog

179

Obustava postupka

6

Odbijanje prijedloga

18

Početak postupka

18

Zaključak postupka

16

E

BRISANI SUBJEKTI 92 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

92 9

Likvidacija Početak postupka

9

Zaključak postupka

0

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA 213 

Poslovni subjekti d.o.o.

99

j.d.o.o.

114

d.d.

0

Osnovani subjekti po gradovima Varaždin

20

Zagreb Pazin

Bjelovar

6

91

Rijeka

18

Karlovac

2

13

Osijek

20

Sisak

0

Sl. Brod

6

Zadar

9

Šibenik Izvor podataka:

3

Split

20

Dubrovnik

5

REJTING TJEDNA IVERPAN d.o.o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

rast =bez promjene

52 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

uropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Raiffeisen Factoring potpisali su novu kreditnu liniju od 40 milijuna eura namijenjenu financiranju u obliku faktoringa malih i srednjih poduzeća i trgovačkih društava u Hrvatskoj, uključujući i slabije razvijena područja u zemlji. Bolja dostupnost financijskih sredstava za realnu ekonomiju od ključnoga je značaja za ponovni rast. Ovaj ugovor nastavlja se na prethodne kreditne linije ukupne vrijednosti 30 milijuna eura, priopćeno je iz RBA.

Nastavak uspješne suradnje

Inače, Raiffeisen Factoring je u punom vlasništvu Raiffeisenbanka Austria Zagreb. Posluje od siječnja 2008. godine, a njegovo brzo širenje preduvjet je adekvatnog odgovora na sve veću potražnju za ovim oblikom financiranja. Budući da je razvoj malih i srednjih poduzeća ograničen financijskim mogućnostima, a upravo je taj segment pokretač konkurentnosti i potencijal rasta gospodarstva, sredstva EBRD-a posebice su namijenjena njima.

“Ova nova kreditna linija je uspješan nastavak suradnje s EBRD-om, kojom još jednom pokazujemo važnost i prednosti suradnje razvojnih i komercijalnih banaka. Raiffeisen Factoring će dobivenu liniju namijeniti malim i srednjim poduzećima koja su generatori konkurentnosti i zapošljavanja”, istaknuo je Igor Fišer, predsjednik Uprave Raiffeisen Factoringa. Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a u Hrvatskoj, izrazila je zadovoljstvo proširenjem suradnje EBRDa s Raiffeisen Factoringom što je ujedno i potpora izradi novoga zakona o faktoringu. “Potreba za financiranjem je osobito izražena u manje razvijenim regijama Hrvatske te smo izuzetno zadovoljni što će sredstva iz kreditne linije EBRD-a biti posebno usmjerena malim i srednjim poduzećima na tim područjima”, istaknula je ona.

Bolja dostupnost financijskih sredstava za realnu ekonomiju ključna je za ponovni rast EBRD kao investitor aktivno sudjeluje u Hrvatskoj još od osamostaljenja zemlje, uloživši do danas 3,2 milijarde eura u 170 projekata. Aktivnosti banke pokrivaju sve gospodarske sektore s posebnim naglaskom na infrastrukturnom, korporativnom, financijskom i energetskom sektoru. (V.A.)


Financijska agencija

Dug je tu, a ne može se podmiriti Usporedba zadnjeg dana ovogodišnjeg srpnja i kraja protekle godine pokazuje da se broj blokiranih građana smanjuje, ali im zato dug raste

P

osljednjeg dana srpnja ove godine bilo je blokirano 320.619 građana koji su ukupno dugovali 34,10 milijardi kuna, pokazuju podaci Financijske agencije. Usporedbe radi, potkraj protekle godine u blokadi je bilo 322.498 građana s dugom od 31,06 milijardi kuna. Analiza dospjelih a nepodmirenih dugova građana pokazala je da je potkraj srpnja u apsolutnom broju najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga u Gradu Zagrebu u kojem je 60.082 građana dugovalo gotovo 10 milijardi kuna. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih u Koprivničkokriževačkoj županiji, njihov je udio u ukupnome broju stanovnika 9,66 posto. U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj županiji (14,51 posto), a slijede Sisačko-moslavačka (13,59 posto), Virovitičkopodravska (13,09 posto), Bjelovarsko-bilogorska (12,93 posto) te Osječko-baranjska županija (12,55 posto).

Što pokazuju rang-ljestvice?

Na rang-ljestvici 25 gradova s najvećim brojem blokiranih građana te 25 gradova s najvećim iznosom blokade njihovih građana, 20 je istih gradova. Tako je u obje kategorije na prvom mjestu Grad Zagreb, a na drugom Split. Prema broju blokiranih građana u odnosu na broj stanovnika izdvajaju se Križevci sa 11,99 posto, Dugo Selo sa 11,07 i Sisak sa 10,59 posto blokiranih građana.

Na popisu blokiranih građana promatrano po gradovima/općinama po iznosu duga blokiranih građana izdvaja se Varaždin koji je sedmi na rang-ljestvici po iznosu duga građana, ispred gradova koji imaju više stanovnika: Slavonskog Broda, Pule, Karlovca i Siska.

320.619 građana

bilo blokirano potkraj srpnja 2015.

Prema prosječnom iznosu duga, najviše duguju Samoborčani (222.000 kuna) Prema prosječnom iznosu duga, najviše duguju blokirani građani Samobora, čiji je prosječan dug 222.000 kuna, slijede ih Čakovčani s dugom od 204.000 kuna, dok su blokirani građani u preostala 23 grada s rang-ljestvice u prosjeku dužni od 65.000 kuna (blokirani Siščani) do 199.000 kuna (blokirani građani Svete Nedelje). Promatrano prema udjelu blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva za 25 gradova na ljestvici kreiranoj po kriteriju iznosa duga građana, izdvajaju se Križevci sa 17,71 postotnim udjelom blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva, a slijede Sisak sa 15,68 posto, Sveti Ivan Zelina sa 14,98 i Čakovec sa 14,60 posto. (V.A.)

34,10 mlrd kn

njihov ukupni dug

10

oko mlrd kn

dugovala 60.082 građana Grada Zagreba

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 53


SVIJET FINANCIJA Okrugli stol Akademije Zagrebačke burze

Za buduću mirovinu se Treba unaprijediti svijest zaposlenika da se u što većem broju uključe u 3. mirovinski stup priskrbiti i veće mirovine. Ministar rada napominje kako i građane, a ne samo dobrovoljnu mirovinsku štednju piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

24 mlrd kn

trošak 1. mirovinskog stupa

253.000 korisnika

3. mirovinskog stupa

3,3 mlrd kn

aktiva 22 fonda koja provode 3. stup

U

razvijenim ekonomijama dobrovoljna mirovinska štednja je gotovo pravilo, a s obzirom na demografske trendove, ona postaje sve aktualnija i u Hrvatskoj. Namijenjena je financijskoj sigurnosti osiguranika starije životne dobi, a u tom procesu važnu ulogu ima razumijevanje potrebe o preuzimanju odgovornosti za vlastita mirovinska primanja, rekla je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, na prošlotjednom okruglom stolu Akademije Zagrebačke burze.

Solidarnost još temelj 1. stupa

Mirovinska reforma provedena u Hrvatskoj podijelila je mirovinsku štednju na 1., 2. i 3. stup, ali su ljudi još zadržali staro razmišljanje po kojem se o njihovoj štednji za mirovinu brine netko drugi. “Za razliku od prije nekoliko godina kada smo zatekli netransparentan sustav mirovinske štednje pri čemu je bilo 12.000 invalidskih mirovina, sada je taj sustav jasan i transparentan. Dok se nije provela mi-

54 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

rovinska reforma, broj prijevremenih mirovina bio je relativno velik, što se tumačilo kao posljedica procesa privatizacije. Danas ima-

Još smo u u sustavu međugeneracijske solidarnosti i tako mora ostati još neko vrijeme, kaže Mirando Mrsić mo godišnje 3500 invalidskih mirovina, dok je broj prijevremenih mirovina zaustavljen i može se reći da je u blagom padu”, rekao je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, dodavši kako se 1. stup još temelji na solidarnosti.


ne brine netko drugi stup. No, nažalost hrvatski građani još ne shvaćaju da će si ulaganjem u taj poslodavce, treba stimulirati raznim poreznim olakšicama ako se uključe u Od ukupnog novca koji se izdvaja za mirovinske fondove, 20 posto odlazi u 1. i 2. mirovinski stup, dok se u drugim državama članicama Europske unije za to izdvaja oko 25 posto. “Još se nalazimo u sustavu međugeneracijske solidarnosti i tako mora ostati još neko vrijeme. U ovom trenutku trošak 1. mirovinskog

Država je najveći poslodavac jer može osnovati zatvorene mirovinske fondove, tvrdi Krešimir Gjenero stupa iznosi 24 milijarde kuna jer oni koji imaju veće plaće izdvajaju više novca za mirovinu slabije plaćenih radnika. U budućnosti će radnici sami odlučivati koliko će izdvajati sredstava za 2. i 3. stup, ali do tada će se novac obvezno uplaćivati u 1. mirovinski stup. Sredstva iz tog stupa bit će namijenjena za socijalne ili državne mirovine onima koji nisu bili u mogućnosti raditi”, istaknuo je Mrsić.

Ojačati 3. stup

Za razliku od obveznih mirovinskih fondova, u dobrovoljnima rizici poslovanja su izbalansirani, a pritom štednja mora trajati najmanje pet godina. Sredstva iz 1. i 2. stupa više neće biti dovoljna za mirovinu, pa stoga građani trebaju razmišljati i o 3., naglasio je Mrsić. “Redefinirana je formula izračuna mirovine iz 1. i 2. mirovinskog stupa, a izdvajanje sredstava u obvezne mirovinske fondove s pet treba

povećati na sedam posto. To će dovesti do toga da mirovine iz 1. i 2. stupa iznose od 60 do 70 posto plaće nekadašnjeg radnika, a sada umirovljenika”, rekao je Mrsić. Dodao je kako se sve više približavamo tom cilju jer sada zaposlenici koji odlaze u mirovinu sa 65 godina života i 40 godina radnog staža već imaju mirovinu u visini od 70 posto nekadašnje plaće. No, kako bi se mirovina “podebljala”, Mrsić tvrdi da bi se sve više radnika trebalo uključiti u 3. mirovinski stup. Sada se u šest otvorenih i 16 zatvorenih fondova koji provode 3. stup nalazi 253.000 korisnika 3. stupa, a aktiva tih fondova iznosi 3,3 milijarde kuna. No, to je još uvijek manje od onoga što bi trebalo biti, pa taj stup treba ojačati. Točnije, treba unaprijediti svijest zaposlenika da se u što većem broju uključe u 3. mirovinski stup. No, nažalost hrvatski građani još ne shvaćaju da će si ulaganjem u taj stup priskrbiti i veće mirovine.

Država može plaćati treći stup

Da mirovinski sustav mora biti dugoročan i stabilan smatra i Krešimir Gjenero, direktor Allianza ZB, društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Prema njegovim riječima, u biti je država najveći poslodavac jer može osnovati zatvorene mirovinske fondove. Osim toga, država daje 750 kuna poticaja poslodavcima koji odluče svojim radnicima uplaćivati u 3. mirovinski stup. No, treba razmisliti na koji način potaknuti same građane da se uključe u njega. Mrsić napominje kako i građane, a ne samo poslodavce, treba stimulirati raznim poreznim olakšicama ako se uključe u 3. stup. “Država može osloboditi od plaćanja poreza sve one koji se uključe u taj stup. Na taj će se način uključiti još više građana koji će u budućnosti imati i veće mirovine”, ustvrdio je Mrsić. S njim se složio i Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje ob-

Nakon 50. godine života novac iz 3. stupa

Prema nekim istraživanjima, o visini mirovine u tridesetim godinama života razmišlja 47 posto radno sposobnih građana, dok se taj postotak znatno povećava u njihovim četrdesetim godinama. Sada za odrađenih 30 godina staža, prosječna je mirovina 2240 kuna, rekla je Marta Meštrov, direktorica marketinga i prodaje Erste društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Kako bi se ostvarila doživotna mirovina u 3. stupu mjesečno se uglavnom ulaže od 100 do 500 kuna. Klijenti ta sredstva mogu koristiti nakon 50. godine života.

veznim mirovinskim fondom, koji spas vidi u tome da država plaća 3. mirovinski stup čak i državnim službenicima. To bi, prema njegovim riječima, trebalo potaknuti i ostale poslodavce, ali i same zaposlenike. Pritom je iznio primjer kako se mjesečnom uplatom od 416 kuna, uz prinos od šest posto, kroz 30 godina može ostvariti dodatna doživotna mirovina od 2298 kuna mjesečno.

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 55


vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Nema pritiska na rast kratkoročne kamatne stope

Rast ukupnih depozita

U Hrvatskoj su u srpnju ukupni depoziti poslovnih banaka nastavili s godišnjim stopama rasta dosegnuvši 245,1 milijardu kuna. Prema podacima Hrvatske narodne banke, time su ukupni depoziti u odnosu na isti mjesec 2014. godine porasli za 4,7 milijardi kuna ili dva posto. U odnosu na kraj lipnja ukupni depoziti su u srpnju bili viši za 827,9 milijuna kuna ili 0,3 posto.

Jadroplov planira dokapitalizaciju

Nakon što su u sustav pristigla sredstva po dospijeću trezorskih zapisa Ministarstva financija i na osnovi redovite mjesečne isplate mirovina, likvidnost sudionika se poboljšala. Iako je razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija tek u prvoj dekadi, zbog čega je ponuda novca uobičajeno skromnija, nema velikog pritiska na rast kratkoročne kamatne stope. Općenito je kamatna stopa blago porasla potkraj prošlog razdoblja održavanja obvezne pričuve od kada se zadržava na nešto višoj razini. Unatoč intenzivnijoj potražnji za novcem, i dalje ponuda kratkoročnih viškova nije u potpunosti iscrpljena zbog ograničenja sudionika i neujednačenih uvjeta plasmana. Većinom potencijalni korisnici nisu spremni plaćati nešto višu kamatnu stopu na pozajmice. Ministarstvo financija protekli tjedan nije odr-

žalo aukciju trezorskih zapisa, a nije najavljena ni za ovaj tjedan. Realno je očekivati da će poziv na aukciju biti raspisan potkraj rujna kada je na dospijeću 701 milijun kuna trezorskih zapisa. Kako na posljednjim aukcijama sudionici nisu pokazali preveliki interes za upisivanje zapisa, najvjerojatnije zbog niskog prinosa, bit će zanimljivo pratiti kako će se odvijati sljedeća aukcija. Nešto burnije financijsko tržište u prvoj polovini rujna odrazilo se i na intenzivnije trgovanje sudionika novčanog tržišta. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama u organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca također je u porastu, što se pozitivno odražava na ukupan opseg trgovanja. Sličan trend očekujemo i u sljedećem razdoblju. Kratkoročna kamatna stopa, unatoč blagoj korekciji na više, i dalje je vrlo povoljna.  [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

7.9. - 11.9. 2015.

u%

300

14.9. - 18.9. 2015.

2,0

250 1,5 200 150

1,0

100 0,5 50 0

Tvrtka Jadroplov je na Zagrebačkoj burzi objavila poziv za Glavnu skupštinu za 26. listopada. Među predloženim odlukama dnevnog reda nalazi se i ona o povećanju temeljnog kapitala te tvrtke u najvećem iznosu od 60 milijuna kuna izdavanjem najmanje jedan milijun do najviše dva milijuna novih dionica. Raspon cijene novih dionica iznosi od 30 do 50 kuna. Konačnu cijenu odredit će Uprava društva uz prethodnu suglasnost Nadzornog odbora, i to po okončanju dokapitalizacije.

14.9.

15.9.

16.9.

17.9.

0

18.9.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Pad vrijednosti kune 6,626374 kune. No, potkraj proteklog tjedna na vrijednosti je dobio švicarski franak, i to 1,01 posto. Tečaj franka u petak je iznosio 6,939116 kuna.

Kuna je proteklog tjedna oslabjela prema euru za 0,58 posto. Potkraj tjedna tečaj eura iznosio je 7,586536 kuna. Prema kuni pala je vrijednost američkog dolara za 0,46 posto na

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,806777

CAD kanadski dolar

5,072231

JPY japanski jen (100)

5,561161

CHF švicarski franak

6,939116

GBP britanska funta

10,35846

USD američki dolar

6,626374

EUR euro

7,586536

Izvor: HNB

primjena od 19.9.2015.

56 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

EUR

7.590

6.700

6.940

7.570

6.680

6.920

7.550

6.660

6.900

7.530

6.640

6.880

7.510 7.490

14.9. 15.9. 16.9. 17.9. 18.9.

USD

6.620 6.600

14.9. 15.9. 16.9. 17.9. 18.9.

CHF

6.860 6.840

14.9. 15.9. 16.9. 17.9. 18.9.


vijesti Međunarodno tržište kapitala

Porast ukupnih kreditnih plasmana

Ulagači oprezni zbog odluke FED-a Nakon što se proteklog tjedna Američka središnja banka-Federalne rezerve (FED) suzdržala od povećanja ključnih kamatnih stopa, čemu su se nadali pojedini sudionici na tržištu kapitala, vrijednost dolara u petak je pala na najnižu razinu od kraja kolovoza. No, FED je ostavio mogućnost blagog zaoštravanja monetarne politike do kraja ove godine, pa se tako ipak može očekivati podizanje kamatnih stopa. Sljedeća sjednica odgovornih u Američkoj središnjoj banci održat će se potkraj listopada, a što će se događati - ovisit će o razvoju situacije u globalnom gospodarstvu. Odluka FED-a odrazila se i na cijene nafte koje su se na međunarodnim tržištima u petak zadržale ispod razine od 49 dolara. Na londonskom tržištu cijena barela iznosila je oko 48 dolara. I na europskim burzama se protekli tjedan trgovalo oprezno, pa su tako cijene dionica prošli petak pale jer su se ulagači ponovno zabrinuli za globalno gospodarstvo. Za razliku od europskih, na većini azijskih burzi cijene dionica su u petak porasle, osim tokijskog Nikkeija koji je pao dva posto.

6300

16800

6180

16700

6120

16600

6060

16500

6000

16400 14.9.

4950

15.9.

16.9.

17.9.

18.9.

NASDAQ

4660

4870

4620

4830

4580

4790

4540

4750

4500 14.9.

10300 10220

15.9.

16.9.

17.9.

18.9.

18360

10140

18220

10060

18080

9980

17940

9900

17800 14.9.

15.9.

16.9.

fond

17.9.

18.9.

datum

15.9.

16.9.

17.9.

18.9.

16.9.

17.9.

18.9.

17.9.

18.9.

CAC40

14.9.

18500

DAX

Dow Jones

14.9.

4700

4910

Mirovinski fondovi

Pad vrijednosti Mirexa

16900

FTSE 100

6240

15.9.

NIKKEI 225

14.9.

vrijednost (kn)

15.9.

16.9.

promjena (%)

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 214,3412 bodova i bila je 0,19 posto niža nego u tjednu ranije kada je ta vrijednost bila 214,7646 bodova. I vrijednosti ostalih Mirexa su pali, pa je tako vrijednost Mirexa A iznosila 111,4246 bodova, a Mirexa C 107,6412 bodova. MIREX - tjedni 0%

MIREX A

17.09.

111,42460

0,1959

AZ - A Erste Plavi - A

6,52

17.09.

111,16400

0,2722

6,82

17.09.

110,45640

0,1859

5,04

PBZ CO - A

17.09.

111,12360

0,0983

4,44

Raiffeisen OMF - A

17.09.

112,52720

0,1177

7,81

kategorija B MIREX B

17.09.

214,34120

0,0656

4,19

AZ - B

17.09.

219,25500

0,0731

4,10

Erste Plavi - B

17.09.

218,61180

0,0866

4,01

PBZ CO - B

17.09.

195,26230

0,0309

3,96

Raiffeisen OMF - B

17.09.

216,07400

0,0610

4,51

-0,0012

4,56

kategorija C

-0,1% -0,2% -0,3% -0,4% 14.9.

15.9.

16.9.

17.9.

MIREX - mjesečni

17.09.

107,64120

AZ - C

17.09.

105,46140 -0,0448

3,63

Erste Plavi - C

17.09.

106,79270

-0,0379

3,45

PBZ CO - C

17.09.

107,34200

0,0045

4,23

110,48010

0,0506

6,03

Raiffeisen OMF - C

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0% -0,4% -0,8% -1,2% -1,6% -2,0% 17.8.

MIREX C

27.8.

7.9.

17.9.

Raiffeisen DMF

17.09.

209,11420

0,1637

4,87

AZ Profit

17.09.

244,22500

0,0597

3,43

Croatia osiguranje

17.09.

146,47160

0,0654

-0,27

AZ Benefit

17.09.

226,02590

0,0096

3,36

Erste Plavi Expert

17.09.

180,61000

0,0891

4,14

Erste Plavi Protect 17.09.

178,51150

0,0207

1,74

Prema posljednjim podacima HNB-a, potkraj srpnja su ukupni kreditni plasmani iznosili 281,5 milijardi kuna. To je za 3,3 milijarde kuna ili 1,2 posto više u odnosu na lipanj. U usporedbi s podacima potkraj srpnja prošle godine, u srpnju 2015. kreditni plasmani bili su viši za 25,5 milijuna kuna. Time je nakon četiri uzastopna mjeseca zaustavljen godišnji pad ukupnih kredita. U odnosu na kraj 2014. godine ukupni krediti poslovnih banaka u srpnju ove godine bili su viši za gotovo 1,4 milijarde kuna ili 0,5 posto.

Vaba banka povećala temeljni kapital

Temeljni kapital Vaba banke povećan je uplatom većinskog vlasnika te banke - češke J&T banke, za iznos od 65 milijuna kuna. Tako je na ime povećanja temeljnog kapitala te banke uplaćen iznos od 65 milijuna kuna tj. 10 kuna po dionici za ukupno 6,5 milijuna novih redovnih dionica. Nakon provedbe povećanja temeljnog kapitala u sudskom registru, ukupni temeljni kapital Vaba banke iznosit će 231,08 milijuna kuna, dok će vlasnički udio J&T banke iznositi 76,81 posto.

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 57


vijesti Rast vrijednosti građevinskih radova

Podaci o ostvarenim građevinskim radovima i narudžbama poslovnih subjekata sa 20 i više zaposlenih pokazuju da je u drugom kvartalu ove godine nastavljen rast vrijednosti obavljenih radova, ali s usporenijom dinamikom. Tako je u drugom kvartalu vrijednost obavljenih radova s vlastitim radnicima iznosila 3,5 milijardi kuna, što je 8,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Pritom je vrijednost radova na zgradama porasla za 13,9, a na ostalim građevinama za 4,3 posto.

Porast premija osiguravateljskih društava

Prema kumulativnim podacima HUO-a u kolovozu je 25 društava za osiguranje zaračunalo ukupnu bruto premiju u iznosu od 6,18 milijardi kuna što predstavlja rast od 2,69 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 67,72 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 4,14 milijardi kuna i niža je tri posto u odnosu na 2014. Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija u kolovozu iznosila je 1,97 milijardi kuna. U ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju sa 32,28 posto.

svijet financija BURZA

Crobexi zabilježili veliki tjedni pad Aktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi prošli tjedan je porasla u odnosu na tjedan ranije. Tako je redovni dionički promet iznosio 78 milijuna kuna, što je 31 milijun kuna ili 66 posto više. Deset najlikvidnijih sakupilo je 67 milijuna kuna prometa što je 86 posto ukupnog tjednog prometa. Pet od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan je završilo u plusu. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +10,34 posto do -4,94 posto. Promet veći od milijun

kuna sakupilo je 13 izdanja, dok su 24 izdanja trgovana u iznosu većem od pola milijuna kuna. Indeks Crobex zabilježio je veliki tjedni pad. Umanjen je za 1,75 posto, a tjedan je završio na 1.714,83 boda. Crobex10 bilježi tjedni pad od čak 1,82 posto na 1.001,91 bod. Sektorski indeksi završili su u rasponu od +0,83 koliko bilježi CROBEXindustrija do -2,27 koliko je pao CROBEXturist. Obveznički indeksi tjedan su završili padom. CROBIS je umanjen za 0,32 posto, a CROBIStr za 0,22 posto. Drugi tjedan za redom najlikvidnije je bilo povlašteno izdanje Adris Grupe s kojom je ostvaren proUKUPAN TJEDNI PROMET: 550.178.373,83 kn met u iznosu od 16,03 milijuna kuna TJEDNI DIONIČKI PROMET: 78.367.393,55 kn uz pad cijene za 2,85 posto na 391,99 index zadnja vrijednost tjedna promjena kuna. Naime, tim izdanjem se tijekom Crobex 1.714,8300 -1,75% cijeloga tjedna pojačano trgovalo buCrobex10 1.001,910 -1,82% dući da je na glavnoj skupštini odlučeCrobis 106,2151 -0,32% na isplata izvanredne dividende od 40 Crobistr 144,0620 -0,22% kuna. Slijedi izdanje HT-a s kojim se trgovalo u iznosu od 11,6 milijuna kuna, Top 10 tjedna zadnja a zadnja cijena mu je iznosila 142,10 promet po prometu promjena cijena kuna što predstavlja pad od 3,41 posto. Adris grupa d.d. - povl. -2,85% 391,99 16.032.599,36 Treća najlikvidnija bila je Vajda koja je HT d.d. -3,41% 142,10 11.655.493,47 sakupila promet u iznosu od 10,3 miVajda d.d. +10,34% 800,00 10.262.886,04 lijuna kuna, a cijena joj se uvećala za Atlantic grupa d.d. +0,47% 860,00 7.909.242,31 10,34 posto na 800 kuna. Drugi tjedan Ledo d.d. -1,18% 8.351,05 6.539.093,26 za redom dobitnik je spomenuta Vajda Valamar Riviera d.d. -4,94% 21,37 4.973.467,09 (+10,34 posto), a slijedi je Janaf s rastom Končar - elektroind. d.d. +3,67% 678,00 3.311.049,61 Podravka d.d. -0,03% 326,00 2.476.512,84 cijene od 4,10 posto te prometom od Jamnica d.d. +2,91% 106.000,00 2.320.980,00 1,8 milijuna kuna. Končar EI sakupio je Janaf d.d. +4,10% 4.320,00 1.797.334,99 promet u iznosu od 3,3 milijuna kuna uz porast od 3,67 posto na 678 kuna. 10 dionica tjedna zadnja Gubitnik proteklog tjedna bila je šesta promet s najvećim rastom cijene promjena cijena najlikvidnija Valamar Riviera koja je Olympia Vodice d.d. +89,64% 219,98 2.199,80 sakupila promet u iznosu od pet miTurbos srebro long F +46,34% 21,98 425,00 lijuna kuna, od čega se dva milijuna Croatia airlines d.d. +42,86% 100,00 3.247,72 odnosilo na blok transakciju, dok je Turbos HT (dionica) short 3 +27,28% 29,21 17.555,21 u redovnoj trgovini ostvaren promet Turbos DAX short O +21,26% 88,40 76.099,10 od tri milijuna kuna uz smanjenje Turbos WTI (nafta) long K +14,33% 72,60 132.320,40 Magma d.d. +10,83% 1,33 6.739,85 cijene za 4,94 posto na 21,37 kuna. Vajda d.d. +10,34% 800,00 10.262.886,04 Slijede spomenuti HT (-3,41 posto) te Turbos E-mini S&P 500 long E +7,78% 7,76 14.163,20 povlašteno izdanje Adris Grupe (-2,85 Tankerska next generation d.d. +6,62% 80,50 54.427,33 posto). Ledo je tjedan završio sa smanjenjem cijene za 1,18 posto, a trgovan 10 dionica tjedna zadnja je u iznosu od 6,5 milijuna kuna. Po promet s najvećim padom cijene promjena cijena postotku pada slijedi Podravka (-0,03 Europlantaže d.d. -29,70% 245,00 249.900,00 posto) koja je sakupila promet u iznoTurbos HT (dionica) long 4 -26,80% 16,28 64.146,40 su od 2,5 milijuna kuna. [Iztok Likar] Hoteli Haludovo Malinska d.d. -24,00% 1,90 12.338,24 Turbos DAX long R

-23,95%

52,70

Kaštelanski staklenici d.d.

-23,68%

145,01

7.426,96

Turbos DAX long G

-19,12%

88,00

69.015,80

Slobodna Dalmacija d.d.

-18,98%

21,00

273,00

-17,91%

16,50

16.903,80

Turbos E. B. F. Short F

138.477,61

Turbos H. H. N. GAS long 8

-17,14%

1,74

1.308,10

Granolio d.d.

-16,67%

90,00

2.765,00

58 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

www.hrportfolio.hr


vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI

Drugi tjedan za redom dobitnik Platinum Global Opportunity Protekli je tjedan od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 41. Od toga je 11 fondova ostvarilo rast veći od jedan posto dok je jedan završio tjedan bez promjene. Ukupno je 36 fondova tjedan završilo u crvenom, a osam ih je palo više od jedan posto. Od 10 fondova s najvećim tjednim rastom svi su dionički. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -2,12 posto do +2,58 posto. Od 29 dioničkih fondova u proteklom tjednu poraslo ih je 14. Najviše je vrijednost uvećana fondu Platinum Global Opportunity koji je ostvario tjedni rast od 2,58 posto i tako drugi tjedan za redom postao dobitnik među svim fondovima.

Platinum Global Opportunity većinu svog portfelja tj. 87 posto drži investirano u SAD-u, šest posto u Europskoj uniji te po četiri posto u Kanadi i Aziji. Na ljestvici najvećih tjednih prinosa slijedi KD Nova Europa s tjednim rastom od 2,32 posto te fond Ilirika BRIC koji je porastao za 1,58 posto. Fond KD Victoria bilježi najveći tjedni pad od 2,12 posto, a slijedi PBZ Equity fond s padom od 2,03 posto. Svih pet posebnih fondova zabilježilo je porast vrijednosti. Tjedne promjene kretale su se u rasponu od +0,26 koliko bilježi fond Raiffeisen zaštićena glavnica, pa do +0,97 posto koliko je ostvario ZB Future 2055.  [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 10.9. 2015 do 17.9.2015. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,6497 HI-growth € 10,7314 ZB euroaktiv € 138,1719 ZB trend $ 160,8084 FIMA Equity kn 86,2384 KD Prvi izbor kn 13,4865 Ilirika Europa € 117,8490 PBZ Equity fond € 10,0292 HPB Dionički kn 97,7415 Erste Adriatic Equity € 81,6100 NETA Global Developed kn 95,5198 ZB aktiv kn 107,4386 Capital Two kn 88,8656 Ilirika Azijski tigar € 44,0457 Platinum Global Opportunity $ 15,6768 KD Nova Europa kn 5,2436 OTP indeksni kn 39,1502 Platinum Blue Chip € 100,9874 NETA Frontier kn 534,3660 OTP MERIDIAN 20 € 89,7850 A1 kn 83,5900 NETA US Algorithm kn 156,5107 NETA New Europe kn 67,4938 Ilirika BRIC € 68,1784 CROBEX10 kn 96,3203 KD Energija kn 7,9814 ZB BRIC+ € 82,1232 Raiffeisen Dynamic € 115,0200 Allianz Equity € 137,2227 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,7200 ZB Future 2025 € 95,2280 ZB Future 2030 € 94,2319 ZB Future 2040 € 94,4630 ZB Future 2055 € 94,4852 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 154,2643 PBZ Global fond € 13,9821 HI-balanced € 12,4166 ICF Balanced kn 116,2333 HPB Global kn 88,9082

tjedna promjena [%]

-2,12 0,92 0,24 1,30 -0,63 1,21 0,36 -2,03 -0,36 -1,29 1,01 -0,98 -0,20 1,18 2,58 2,32 -1,27 1,26 -1,73 -0,54 -0,76 1,36 -1,28 1,58 -1,93 1,39 1,58 -0,15 -0,91 0,26 0,58 0,89 0,94 0,97 0,48 0,91 0,47 -1,13 0,07

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

OTP uravnoteženi kn 104,7807 KD Balanced kn 8,5709 Allianz Portfolio kn 149,7908 Smart Equity € 103,7091 Raiffeisen Harmonic € 99,6400 PBZ Conservative 10 fond € 104,0294 You Invest Active € 98,2500 You Invest Balanced € 98,7700 You Invest Solid € 98,7600 Smart Equity II € 98,1031 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 185,7991 HI-conservative € 13,8015 Raiffeisen Bonds € 169,6300 PBZ Bond fond € 123,0295 Capital One kn 198,4946 HPB Obveznički € 150,2592 NETA Emerging Bond kn 78,4673 Erste Adriatic Bond € 112,8000 Raiffeisen Classic € 101,9800 PBZ Short term bond fond kn 99,5923 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 142,8381 ZB plus kn 174,9431 ZB europlus € 150,2275 PBZ Euro Novčani € 138,9373 Raiffeisen Cash kn 157,0300 Erste Money kn 150,7700 HI-cash kn 151,4382 PBZ Dollar fond $ 130,7978 HPB Novčani kn 143,0685 OTP novčani fond kn 132,7444 Money One kn 128,8776 Allianz Cash kn 117,9805 Erste Euro-Money € 115,1300 Auctor Cash kn 109,8154 Raiffeisen euroCash € 105,3500 HPB Euronovčani € 106,2365 Locusta Cash kn 1342,8835 NETA MultiCash kn 107,7431 OTP euro novčani € 102,4538

-0,74 0,36 -0,51 -0,49 -0,35 -0,17 0,07 -0,04 -0,21 -0,47

naziv(fond)

valuta

-0,19 -0,19 -0,06 -0,17 -0,37 -0,17 -0,40 -0,07 -0,04 -0,29 0,01 0,01 0,00 0,01 0,03 0,01 0,01 0,01 0,03 0,00 0,00 0,01 0,01 0,02 0,00 0,00 0,02 0,02 -0,01

RMOD isplaćuje višak novca

Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (RMOD) isplatilo je proteklog tjedna višak sredstava iz ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja ostvarenog u 2014. godini. Korisnicima mirovina iz dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja RMOD-a, koji su imali isplatu cijele 2014. godine, bit će isplaćen iznos od pola mjesečne mirovine, pa sve do osam mjesečnih mirovina na ime viška. Korisnicima koji su primali mirovinu samo dio godine bit će isplaćen razmjeran iznos.

Uvezeno 50.000 tona pekarskih proizvoda

U Hrvatsku se od prehrambenih proizvoda najviše uvoze kruh, peciva i kolači. Prošle godine je uvezeno oko 50.000 tona pekarskih proizvoda u vrijednosti 137,6 milijuna američkih dolara. Osim toga, uvezeno je još 25.400 tona kruha, tosta, dvopeka, pizza, pita, slanih i slatkih peciva u vrijednosti 66,63 milijuna dolara ili 450 milijuna kuna.

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 59


knjigometar Diego Pizano

RAZGOVORI S VELIKIM EKONOMISTIMA Mate

Riječ je o priči koju pokušava ispisati 43-godišnjak koji za života nije previše narastao, ni fizički niti mentalno. Nakon što mu lokalni pijanac i samoprozvani prorok nagovijesti da će napisati knjigu o groblju, Samko se odlučuje zaista je i napisati. Predoslovno shvaćajući svijet oko sebe, infantilnim i banalnim stilom, Samko počinje bilježiti zapažanja o drugim osebujnim stanovnicima svoga mjesta, sjećanja iz djetinjstva, svoja naivna ali doktrinirana stajališta i struju svijesti koja mu vraća misli o njemu važnim osobama.

Ernesto Mallo

One koje plaču

Znanje

Knjiga okuplja niz dijaloga sa skupinom međunarodno renomiranih ekonomista, razgovore vođene s namjerom pojašnjavanja suvremene ekonomske teorije, njena trenutačnog stanja i razvoja. S tim ciljem, nije se raspravljalo samo o općoj ekonomiji nego i o nekim posebnim doprinosima svakog od znanstvenika koji su sudjelovali. U kontekstu ovako malenog djela bilo je moguće spomenuti tek ograničen skup ideja, no bez obzira na to, i imajući na umu složenost teme, dijalog je procijenjen najboljim istraživačkim mehanizmom. Samko Tále

Knjiga o groblju

HENA COM

Ono što korumpirani policajci i političari Buenos Airesa nisu uspjeli postići prijetnjama i pokušajem ubojstva, uspjet će birokracija: eliminirati inspektora Lascana, zvanog Pseto, otjeravši ga u mirovinu. U njegovom se životu iznenada pojavi zaboravljena rođakinja, milijunašica s neobičnim zahtjevom: želi ući u trag unučici koja je nestala prije nekoliko godina zajedno s majkom koja je pronađena mrtva. Zadatak će odvesti Lascana u poznato argentinsko ljetovalište Mar del Platu gdje će uroniti u prljav svijet trgovine ljudima i prostitucije.

60 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

John Scanlan

Pamćenje

TIM Press

Kad sazna da joj se prijateljica iz studentskih dana Jovana Jakšić vraća iz Kanade, odvjetnica Kastelić prisjeća se kraja 80-ih u Zagrebu. Želeći dokučiti tko je ubojica koji je ubijao mlade djevojke iz provincije, a čija je žrtva bila i njihova kolegica, ona zapisuje sve čega se sjeti. I njezin suprug, sudac, mora se vratiti u dane mladosti na što ga prisiljava brat njegova poginulog prijatelja koji pokušava shvatiti razloge raspada svoje obitelji. Kastelići nisu svjesni da zločini iz prošlosti dobivaju svoj nastavak...

Thich Nhat Hanh

UMIJEĆE KOMUNICIRANJA Planetopija

Pojam pamćenja, u odnosu na vlastiti identitet i jaz koji uočavamo između vlastitih subjektivnih sadašnjosti i prošlosti, u osnovi se temelji na odvojenosti i na vlastitoj svijesti o doživljavanju svojevrsnog nepovratnog gubitka. Na temelju tog shvaćanja imamo pamćenje jer smo se izgubili ili distancirali od podrijetla, od prošlosti i iskonskoga doma. Ta nas prošlost povlači i potiče pamćenje na to da bude shvaćeno kao jezgra vlastitog identiteta u suvremenome svijetu koji određuju burna komešanja i odvajanja, kao i prekidanje drevne tradicije. Ivančica Đerić

Sva je priroda divlja i surova

Fraktura

I dok svi znamo čitati i pisati, većina nas nije svladala umijeće stvarnog razgovora, kao ni smirivanja našeg uma i otvaranja srca drugim ljudima. Duhovni učitelj Thich Nhat Hanh u ovom nas vodiču poučava kako ovladati umijećem komuniciranja, bilo da komuniciramo osobno ili pomoću modernih tehnologija. Komuniciranje je jedna od najvažnijih vještina koja može umanjiti patnju i frustracije na osobnoj, ali i svjetskoj razini te trajno izmijeniti naš doživljaj svijeta kao i utjecaj koji na njega imamo.


PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Kotlovi i energetska postrojenja TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo. hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@ tpk-epo.hr, +385 1 2406 050.

u rasponu 0,15-30 kg. U mogućnosti su pratiti proizvode u svakoj fazi te ih izraditi prema zahtjevima kupca. Tvrtka posjeduje certifikat ISO90001/SQS Švicarska IQNet tako da se uvijek može jamčiti kvaliteta proizvoda. Kontakt: Silvia Zucca, commerciale@isa-srl.com, +030/6577-115.

Papirnate čaše i tanjuri Suracup, Istanbul, Turska, www.suracup.com. Tvrtka je vodeći proizvođač i izvoznik papirnatih čaša i tanjura i nudi proizvode na domaćem tržištu i izvoz u svijet. U proizvodnji ovih proizvoda koriste najkvalitetniji eco-friendly papir. Nudimo najkvalitetnije papirnate čaše i tanjure, uz visoku tehnologiju i kvalificirane usluge. Kontakt: Subutay Mert, subutaymert@ hotmail.com, 009021 6415 6655, 009053 3302 3301.

Servis hladnjaka Var, Zagreb, www.var.hr. Tvrtka nudi servis, reparaturu i ispitivanje svih vrsta hladnjaka, vode, ulja, klime, zraka za osobne automobile, građevinske strojeve, agregate, autobuse, kamione, komunalnu opremu, brodove, rashladne sisteme i slično. Nude i nove hladnjake renomiranih svjetskih proizvođača Nissens i NRF te sve vrste kompresora klima. U sklopu servisne službe nude i demontažu na terenu, servis ili reparaturu hladnjaka te montažu na terenu. Kontakt: Marko Šagud, var@zg.t-com. hr, +385 1 3733042.

Suradnja Quickpack Polska, Jędrzejów, Poljska, www. quickpack.pl. Tvrtka je proizvođač širokog asortimana kućanskih proizvoda kao što su

vreće za smeće LDPE, HDPE, krpe, aluminijske folije, prehrambene folije, papir za pečenje, papirnate vrećice, vrećice za led, jednokratno posuđe za jelo i piće, posude i posuđe za roštilj. Kontakt: Ewa Maludzinska, sekretariat@ quickpack.pl, +48 41 386 59 00. Obrada metala ISA 2, Passirano, Italija, www.isa-srl.com. Tvrtka obrađuje metal i nudi: vruće kovanje čelika i leguru čelika pomoću čekića (10004000 t) te prešu (1000-2500 t) za predmete

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Košulje

Hrvatska pošta nabavlja košulje dugih rukava za šalterske radnike. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 20. listopada. Kamionske prikolice

Ministarstvo obrane nabavlja kamionske prikolice. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 416.000 kuna. Rok dostave ponuda je 25. rujna. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Zubarski proizvodi AF, Kostrena, www.odontoiatrica.com.hr. Tvrtka koja se bavi prodajom zubarskih proizvoda traži tvrtke na području bivše Jugoslavije, osim Hrvatske i Slovenije, za ekskluzivno zastupstvo. Početno ulaganje je minimalno. Kontakt: Ante Ćoza, ante@odontoiatrica.com. hr, +385 91 2886160. Proizvodni kapaciteti Komicro, Zagreb, www.komicro.hr. Tvrtka je proizvođač polimernih disperzija i nudi slobodne kapacitete za proizvodnju disperzija. Također je zainteresirana za zajedničku proizvodnju za tržište Srednje Europe. Kontakt: Božidar Markuš, markus@komicro.hr, +385 1 2404 409.

dom za ljudska prava nabavlja usluge prevođenja, lekture i pravne redakture. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 400.000. Rok dostave ponuda je 2. listopada. Oprema za knjižnicu

Gradska knjižnica Franjo Marković nabavlja opremu za knjižnicu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 450.000 kuna. Rok dostave ponuda je 2. listopada.

dostave ponuda je 7. listopada.

Regija

Namještaj i unutarnja oprema

Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba Bakovići nabavlja namještaj i unutarnju opremu. Rok dostave ponuda je 5. studenoga. Vatrootporni ormari

Općina Lukavac nabavlja vatrootporne ormare. Rok dostave ponuda je 1. listopada.

Zaštitna odjeća i obuća Usluge prevođenja, lekture i pravne redakture

Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim su-

Hrvatska radiotelevizija nabavlja zaštitnu odjeću i obuću. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 335.000 kuna. Rok

Sportsko oružje

Streljački savez Srbije nabavlja sportsko oružje. Rok dostave ponuda je 12. listopada.

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 61


Stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se tvornička hala, stambeni prostori i kuće Stambeno-poslovni prostor, ukupne površine 445,98 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,035 milijuna kuna, nalazi se u Ulici M.Bedeka 51 u Hrvatskom Leskovcu, prodaje se na dražbi 23. rujna u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 134/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Stambeno-poslovna građevina, ukupne površine 76 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 570.000 kuna, nalazi se u ulici Šetalište dr. I. Lebovića 14a u Bjelovaru, prodaje se na dražbi 23. rujna u 9.45 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Stan, ukupne površine 165,46 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,93 milijuna kuna, nalazi se u ulici Požarinje br. 35 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 23. rujna u 11.45 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba br. 134/I. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti nekretnine.

Kuća s dvorištem, ukupne površine 1078 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 141.866 kuna, nalazi se u Vinkovcima,

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

prodaje se na dražbi 24. rujna u 8.30 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima, Trg bana J.Šokčevića 17, soba br. 9. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Kuća s dvorištem, ukupne površine 415 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 658.750 kuna, nalazi se u Vinkovcima,

62 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

prodaje se na dražbi 24. rujna u 9.15 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima, Trg bana J.Šokčevića 17, soba br. 9. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od te utvrđene vrijednosti.

Kuća, dvorište i oranica Kraljevčica, ukupne površine 5978,2 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 2,19 milijuna kuna, nalazi se u Oroslavju u Krapinsko-zagorskoj županiji, prodaje se na dražbi 24. rujna u 9.45 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba br. 121. Jamčevina iznosi 10 posto od početne prodajne cijene imovine (stvari) za koju kupac-ponuditelj dražbuje.

Kuća, ukupne površine 233 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,04 milijuna kuna, nalazi se u naselju Mušalež u Poreču, prodaje se na dražbi 24. rujna u 10 sati na Općinskom sudu u Puli - Stalna služba u Poreču, Turistička 2, soba br. 13. Na ovom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti te nekretnine.

Zgrada, ukupne površine 675 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 3,15 milijuna kuna, nalazi se u gradskom naselju Škokovica u Puli, prodaje se na dražbi 24. rujna u 10 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, soba br. 16. Nekretnina se na drugom ročištu za javnu dražbu ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti te nekretnine.

Tvornička hala, trafostanica i parking, ukupne površine 25.374 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 17,78 milijuna kuna, nalazi se na adresi Put Mostina b.b. u Splitu, prodaje se na dražbi 24. rujna u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu. Prodaje se pet čestica zemljišta kao cjelina ili pojedinačno, ali prednost ima prodaja cjeline. Jamčevina iznosi 10 posto od prodajne cijene nekretnine.

Kuća, ukupne površine 704,94 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 257.000 kuna, nalazi se u naselju Vrtlinovec u Varaždinskim Toplicama, prodaje se na dražbi 25. rujna u 8.30 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba br. 107/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.


tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Papirnata konfekcija Grad Beč raspisao je natječaj za nabavu papirnate konfekcije u 2016. godini za potrebe upravnih službi grada Beča: oko 3,5 milijuna rola toaletnog papira, oko 18.560 velikih rola toaletnog papira i oko 125 milijuna listova papirnatih ručnika. Natječaj je otvoren do 12. listopada, a više detalja o nadmetanju moguće je pronaći na https://www.gemeinderecht.wien.at/vergabeportal/detailansicht.asp?atxtnr=39020. Papir za printanje Grad Cannes, Francuska, traži nabavu papira za ispis. Natječaj je otvoren do 23. listopada, a prijave na francuskom jeziku se predaju na: Ville de Cannes, Hôtel de Ville de Cannes - place Bernard Cornut Gentille, CS 30. 140, Direction des achats; À l’attention de: M. le maire ou son représentant, l’adjoint délégué, 06406 Cannes Cedex; France, marches-publics@ ville-cannes.fr. Više podataka na http://www. cannes.com, i https://www.e-marches06.fr. Razvoj računalnih programa UK Shared Business Services, Swindon, Velika Britanija traži razvoj softvera za sigurnost na internetu. Natječaj je otvoren do 15. siječnja, a prijave na engleskom jeziku se predaju na UK Shared Business Services, North Star House, North Star Avenue, Geoff Bath, SN2 1FF Swindon, United Kingdom, geoff.bath@uksbs.co.uk. Više podataka o nadmetanju na www.uksbs.co.uk. Računalni programi Quality and Qualifications Ireland (QQI), Dublin, Irska, traži nabavu računalnih programa i podrške za njih. Natječaj je otvoren do 27. listopada, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Quality and Qualifications Ireland (QQI), 26-27 Denzille Lane, 2 Dublin, Ireland. Više podataka o nadmetanju na: http:// irl.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=92411&B=ETENDERS_SIMPLE. Ormarići Švicarski odjel za financije - upravljanje zgradama (Département des finances — direction des constructions) raspisao je natječaj za isporuku i montažu namještaja i ormarića

za pohranu. Natječaj je otvoren do 12. listopada, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Département des finances - direction des constructions, Selon dossier d’appel d’offres K2 1205 Genève, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=878337. Računalna aplikacija Porezna i carinska uprava Mađarske traži nabavu aplikacije za sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma. Natječaj je otvoren do 16. listopada, a prijave na mađarskom jeziku se predaju na emzeti Adó- és Vámhivatal Központi Hivatala AK08073, Széchenyi utca 2., NAV KH Közbeszerzési Főosztály, Kocsis Erzsébet, 1054 Budapest, Hungary, kh.kf@nav. gov.hu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Građevinski radovi Mazowiecka uprava za vojvodske ceste u Varšavi objavila je natječaj za izvođenje radova proširenja ceste Varšava-Wegrow u Mazowieckom Vojvodstvu br. 637 Varšava-Wegrow, dionica km 24+495 do 35+600. Natječaj je otvoren do 5. listopada, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Mazowiecki Zarząd Dróg Wojewódzkich w Warszawie, ul. Mazowiecka 14, Anna Goebel, 00-048 Warszawa, Poland, przetargi@mzdw.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Motorna vozila Waterschapsbedrijf Limburg, Roermond, Nizozemska, traži nabavu motornih vozila. Natječaj je otvoren do 15. listopada, a prijave na nizozemskom jeziku se predaju na Waterschapsbedrijf Limburg, 481750102, Maria Theresialaan 99, Lennart Verbeek, 6043 CX Roermond, Holland, ea@pro10.nl. Elektronički pristup podacima: https://www.tenderned.nl:443/ tenderned-web/aankondiging/detail/samenvatting.xhtml?aankondigingId=62933, a elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje nalazi se na: https://www.tenderned. nl:443/tenderned-web/aankondiging/detail/ samenvatting.xhtml?aankondigingId=62933. 21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 63


privredni vjesnik

Tihi jahači jahač

Zastupnik za američke Zero električne motocikle u Hrvatskoj postoji već nekoliko godina, ali kriza, visoke cijene i manji domet ograničio je njihov broj na tržištu. Bolje baterije, ljepši dizajn i prilika da se isprobaju počeli su mijenjati situaciju lektrično je in, gradnja mreže punio- sokoj tehnologiji i motociklima dovela ih je do

E

nica se zahuktava, poticaji kojima je moguće smanjiti cijenu skupih vozila kreću, no još donedavno nam je nedostajalo vozila za kojim bi se ljudi okretali, posebice onih na dva kotača. Dok Tesle ili električne BMW-e, kao i Toyote već neko vrijeme viđamo i s hrvatskim registracijskim oznakama, vozila na dva kotača koja su ekvivalent onima na konvencionalni pogon još gotovo i nema. No od ove godine situacija se mijenja.

Modelu Zero SR od nule do 100 na sat treba tek nešto više od tri sekunde Iako već četiri godine pregovaraju i rade na tome da dovedu ove motocikle na domaće tržište, tek su ove godine u tome uspjeli u riječkoj tvrtki Genesis. Iako specijalizirani za trgovinu alatnim strojevima, ljubav prema vi64 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

toga da ovaj kalifornijski brend možemo vidjeti kako tiho juri hrvatskim cestama. Kako kaže suvlasnik Genesisa Bernard Kezić, ekonomska situacija u proteklih nekoliko godina usporila je ostvarenje njihove ideje. “Od 2011. kada smo krenuli u ovaj posao situacija se popravila. I sami motocikli su tehnološki znatno unaprijeđeni, doseg baterije je uvećan kao i brzina punjenja, tako da se puno bolje nose sa svojom benzinskom braćom”, ističe Kezić.


Rolls-Royce stiže u Hrvatsku

Putovanje u luksuzu

či

Rolls-Royce Motor Cars Dresden, kao dio Thomas Exclusive Cars Grupe, prvi put u Hrvatskoj predstavlja Rolls-Royce luksuzne automobile. Predstavljanje vozila i testne vožnje održat će se u Kempinski Hotelu Adriatic kod Umaga, od 25. do 27. rujna. Rolls-Royce omogućava putovanje u luksuzu, ali istodobno s puno snage, užitka u vožnji i izvrsnim performansama. “Naš je fokus ponuditi korisnicima jedinstveno iskustvo. S nama mogu otkriti ekskluzivni svijet dizajna bez premca, usluga stvorenih samo za njih, automobilističke strasti i posvećenosti svakom detalju”, kaže Melita Relić, glavna direktorica prodaje u kompaniji. “Došlo je vrijeme da se naša kompanija predstavi Hrvatskoj s obzirom na izvješća o rastu potražnje unutar segmenta te temeljem marketinških analiza. Ovo je ostvarenje sna i velika čast za mene da uvedem luksuzni svijet Rolls-Royce vozila u svoju domovinu Hrvatsku”, dodala je ona.

Melita Relić, glavna direktorica prodaje u kompaniji

Ekotehno

Vozi, Tesla! Na Zeru do 250 kilometara

Po performansama su električna vozila uvijek superiorna onima na motor s unutrašnjim sagorijevanjem jer je puna snaga laganog motora dostupna stalno, no baterije su donedavna bile teške i malog kapaciteta. Sada Zero motocikli imaju doseg do 250 kilometara, a s brzim punjačima moguće je potpuno prazne baterije napuniti za manje od tri sata. “Svatko tko želi usporediti svoj glasni dvokotač s ovim tihim, može to učiniti na našim demo vozilima, Zero FX - modelu s terenskim mogućnostima ili jurilici Zero SR kojoj od nule do 100 kilometara na sat treba tek nešto više od tri sekunde”, dodaje Kezić. Cijene motocikala zbog skupih baterija još su uvijek visokih od oko 70.000 do 130.000 kuna za top model sa svom dodatnom opremom i dodatnom baterijom. No kako bi se eko motociklistima olakšao ulazak u svijet tihe a brze vožnje, pomoći će do 30.000 kuna potpore Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te činjenica da puni tank goriva za više od 200 kilometara košta manje od pet kuna. (K.S.)

Na Zagrebačkom velesajmu protekloga tjedna je održan EkoTehno – 8. međunarodni sajam ekotehnologija, zaštite okoliša i komunalne opreme. Sajam ima ulogu jačanja svijesti o potrebi ekološkog pristupa svim aspektima gospodarskog razvoja, a građani se na jednom mjestu mogu upoznati s novim tehnologijama za održivi razvoj te sudjelovati u razmjeni iskustava s područja prevencije onečišćenja, komunalnog gospodarstva, urbanog uređenja, zaštite okoliša i života u njemu.

Između ostalog, u izložbenom prostoru Zagrebačkog velesajma građani su mogli besplatno testirati nekoliko modela električnih vozila – automobila i motocikala. E-mobilnost kao koncept predstavlja novi oblik mobilnosti u urbanim sredinama, ali i temelj održive mobilnosti ukoliko je energija proizvedena iz obnovljivih izvora. Među automobilima izloženima na Velesajmu je i Tesla, električni automobil koji je oduševio svojim vrhunskim performansama.

21. rujna 2015. | broj 3894 | Privredni vjesnik | 65


Na sushi u Konzum

Nigiri, sashimi ili po želji Osim velikih ulaganja u modernizaciju prodajnih prostora uvođenjem novih standarda i otvaranjem novih objekata, Konzum podiže ljestvicu i u području unapređenja postojećih asortimana i usluga. Tako od nedavno u ponudi Super Konzuma zagrebačkom Črnomercu svi kupci mogu pronaći zaseban sushi bar. Kupcima će biti na raspolaganju više od 30 različitih kombinacija sushija, koje će od različite svježe ribe i morskih plodova te povrća s dodacima wasabija i đumbira dnevno svježe na licu mjesta pripremati educirani sushi majstori. Kombinacije sushija među kojima su najčešći nigiri i maki sushi te sashimi zadovoljit će sve ljubitelje ovog japanskog specijaliteta, a onima željnim istraživanja sushi majstori će složiti i poseban sushi prema

njihovom izboru omiljenih namirnica. Konzum će tako svojim kupcima omogućiti kupnju jednog od najprepoznatljivijih jela japanske kuhinje, koji je istodobno brz, zdrav i uravnotežen gotovi obrok i izvor minerala, vitamina i proteina.

Prateći potrebe svojih kupaca, a potaknut velikim interesom za već postojeći asortiman internacionalnih kuhinja, Konzum je još jednom učinio značajan iskorak te svojim kupcima ponudio ovu jedinstvenu uslugu po uzoru na najbolje sushi restorane.

Novi kulinarski portal

Spar Hrvatska ima portal Dobar tek Trgovački lanac Spar Hrvatska koji ove godine slavi 10 godina poslovanja predstavio je novi projekt - portal Dobartek.spar.hr. To je nastavak časopisa Dobar tek čiji je nakladnik također taj trgovački lanac. Na portalu Dobartek.

66 | Privredni vjesnik | broj 3894 | 21. rujna 2015.

spar.hr objavljuje se veliki broj provjerenih recepata, ali i novosti iz područja kulinarstva. Tako se tamo mogu naći recepti za lički lonac, ali i za to kako se priprema tzv. raw food (sirova hrana) ili veganska prehrana. Na tom će se portalu svaki tjedan objavljivati recept za jedno jelo koje se može spremiti s artiklom iz akcijskog letka. Također, neprekidno će se nadopunjavati baza s minimalno 50 novih recepata mjesečno.


Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

Na

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.


…PREKO NOVIH INVESTICIJA U IZVOZNE PROJEKTE, PROJEKTNE INTEGRACIJE I TRAŽENJE MOGUĆNOSTI ZAJEDNIČKOG IZVOZNOG NASTUPA NA SVJETSKA TRŽIŠTA, DO STVARANJA SNAŽNIH REGIONALNIH KOMPANIJA…

6 -ti BIZNIS FORUM / 1. listopada 2015 / Makedonski narodni teatar Skopje

AGENDA

Poštovani, partneri i prijatelji Biznis plusa, poslovni ljudi, poduzetnici, investitori, osnivači, pokretači, misleći ljudi, intelektualci, vlasnici, izvršni direktori, kreatori novih start-upa…

 Nova ulaganja u nove izvozne projekte, nove kompanije, projektna povezivanja i integracije, mogućnosti zajedničkog nastupa i izvoza na svjetska tržišta, stvaranje snažnih regionalnih kompanija

Grupa partnerskih poslovnih medija koju čine Kapital iz Skopja, Finance iz Ljubljane, Oslobođenje iz Sarajeva, Privredni vjesnik iz Zagreba, Vijesti iz Crne Gore i Novi magazin iz Srbije, poziva Vas na 6. Biznis plus konferenciju poslovnih kompanija koje čine Regionalni poslovni klub Biznis plus.

 Uspješna povezivanja, konkretni primjeri realiziranih projekata, primjeri inovacija  Transport, logistika i infrastruktura: Imamo li balkanske rute razvoja? Koliko smo povezani? Možemo li se integrirati i zajedno nastupiti prema europskim fondovima?

Biznis forum će se održati u Skopju, Republika Makedonija, 1. listopada (četvrtak) u Makedonskom narodnom teatru.

 Industrija s golemim mogućnostima: Proizvodnja hrane, distribucija i trgovina te agroindustrija kao prostor za integraciju i ulaz na svjetska tržišta

Očekujemo više od 300 direktora, vlasnika i predsjednika uprava iz čitave regije, Balkana i Jugoistočne Europe. Do sada je održano pet konferencija: Zagreb, Sarajevo, Budva, Beograd i Mostar. Te forume posjetilo je više od tisuću kompanija i investitora iz cijele regije i svijeta.

 Turska – poslovna destinacija za sve u regiji i prilika za više investicija i trgovine  Poseban liderski panel uspješnih u regiji

Prijem povodom 15. godišnjice osnivanja Kapitala s posebnim programom. za sve informacije: koordinatorica Ivana Zobenica / mob. +385 (0)98 91 38 961 / zobenica@privredni.hr

Više detalja o konferenciji možete naći na: Gradient

C30 M0 Y100 K0

C40 M0 Y100 K0

www.biznis-plus.com C60 M0 Y100 K0

C40 M0 Y100 K0

C30 M0 Y100 K0

C100 M80 Y0 K15

C100 M70 Y0 K0

C100 M40 Y0 K0

Gradient 2

Mediji partneri projekta: C100 M40 Y0 K0

C100 M70 Y0 K0

PRIVREDNI VJESNIK

Podupiratelji konferencije:

službena voda PANTONE 286 C

C64 M0 Y100 K0

www.o3.com.mk PRIRODNA MINERALNA VODA N AT U R A L M I N E R A L W AT E R NEGAZIRANA · NON CARBONATED

Veliki partneri Biznis plusa:


Pv 3894