Issuu on Google+

Dodijeljene Zlatne kune AD Plastik, Končar-mjerni transformatori i ŠestanBusch najuspješnija su poduzeća u Hrvatskoj

Lalovac o financijama Kada zamjenik ministra financija kaže da ga hvata panika, to možda više od svih brojki pokazuje težinu stanja

MMF o Hrvatskoj Veće kazne za prijevremeno umirovljenje, a u mirovinu tek sa 67 godina - i za muškarce i za žene?

aktualno Str. 6-7

svijet financija Str. 29

tema tjedna Str. 4-5

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 7 6 7 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 4. ožujka 2013. Godina LIX / Broj 3767. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

erasmus / mlijeko / proinvest / primat rd / infinum / ipa maraska / košer certifikati / regija / burze

Obnovljivi izvori energije

Zbog zelenih projekata još veći računi?

Naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora mogla bi biti uvećana čak tri puta >>16-17

Intervju: Gordana Kovačević

Privatnici ipak povećali bruto dobit

>> 12-13

>> 28

Rado ćemo i drugim hrvatskim kompanijama pokazati kako poslovati u Rusiji, kaže direktorica Ericssona Nikola Tesla

Privatni sektor je u ukupnim poduzetničkim prihodima sudjelovao sa 72 posto, a u bruto dobiti sa 59,1 posto


Tjedni gospodarski TV magazin SPTV utorak

VTV Varaždin četvrtak 12:00 srijeda 13:30 (REPRIZA)

19:10

VKTV Vinkovci srijeda 22:00 četvrtak 17:00 (REPRIZA)

TV NOVA Pula srijeda 21:30 subota 16:00 (REPRIZA)

SBTV Slavonski Brod petak 21:15

TV ŠIBENIK

VOX Zadar srijeda 21:30 četvrtak 15:30 (REPRIZA)

Poljoprivredna TV Požega ponedjeljak 16:35

TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA)

GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)

SRCE TV Čakovec četvrtak 21:45 petak 14:45 (REPRIZA)

TV ŠIBENIK srijeda 21:00 nedjelja 22:30 (REPRIZA)

DUTV Dubrovnik srijeda 20:15 subota 15:45 (REPRIZA)

Tjedni gospodarski razgovori sptv pet pet

19:10 23:45 [R]

TV Nova Pula sub sri

VTV sri

18:00 14:50 [R]

Poljoprivredna TV

Tv šibenik

VKTV Vinkovci

pet sub pon TV ŠIBENIK

12:00

VOX zadar

pet

20:10 14:45 [R] 22:15 [R] 21:30

petak, 8. ozujka u 19.10 sati na gost Marinko Biškic´, vlasnik splitske tvrtke Luxor-Nadalina

uto sri

pon uto

17:10 18:05 [R]

17:35 16:35 [R]


UVOD

www.privredni.hr Broj 3767, 4. ožujka 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta:

G(H)OST KOMENTATOR: GORANA PERIŠIĆ KRANJČEC, VISA COUNTRY MENADŽERICA ZA HRVATSKU

Poduzetnici više ne dobivaju mrvice

Bezgotovinsko plaćanje suzbija sivu ekonomiju

Investicijski ciklus financirao bi se u većoj mjeri na projektnoj osnovi kapitalom javnog sektora, iz proračuna, nepovratnim sredstvima iz strukturnih fondova EU-a te sredstvima razvojnih banaka. Investicije od više od tri milijuna eura oslobodili smo plaćanja poreza na dobit na 10 godina, a uvjet je da otvaraju 15 radnih mjesta. Olakšali smo otvaranje tvrtki, pa je tako otvoreno oko 3000 tvrtki za 10 kuna. Kroz program Poduzetnički impuls poduzetnici sada mogu dobiti ozbiljne potpore, a ne mrvice kao što je to bilo do sada.

Peter Fuchs, predsjednik Uprave Valamara:

Veća njemačka ulaganja u Hrvatsku Hrvatska je mjesto gdje njemačke kompanije ulažu i smatram da je ta suradnja dobra, no uvijek može biti bolja. Usporedimo li njemačka ulaganja s austrijskim te međusobnu ekonomsku snagu dviju zemalja, njemačke kompanije imaju još mnogo prostora za ulaganje u Hrvatskoj. Austrija je vodeći ulagač na hrvatskom tržištu sa 24,6 posto udjela u ukupnim ulaganjima, dok je njemački udio oko 12 posto. Njemački pak turisti zauzimaju udio od 24,3 posto svih turista u Hrvatskoj i najčešći su nam gosti, pa se nadam kako će se toj brojci približiti i u području gospodarske suradnje.

Branko Žibret, A.T. Kearney:

Važna je suradnja na svim razinama Jaka središnja organizacija nabave od temeljne je važnosti za smanjenje posredne potrošnje. Važno je znati da su veća pokrivenost i dublji prodor centralizirane nabave ključni za dovođenje javne potrošnje i BDP-a u ravnotežu. Budući da su sva rješenja tako očita, ključno je pitanje može li sadašnja generacija europskih vođa nadići “vlastite sjene” i implementirati prave strategije kako bi poboljšali udio potrošnje u BDP-u. Kako bi se implementirale te strategije, bit će nužna suradnja za bolju budućnost na svim razinama; među vladama, sindikatima, tvrtkama, ali i u cijelom društvu. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Upotreba kartica pridonosi povećanju bruto domaćeg proizvoda, boljoj učinkovitosti gospodarstva, ali i otvaranju novih radnih mjesta

G

rađani Hrvatske odavno su prepoznali prednosti debitnih i kreditnih kartica, a činjenica da su u novčaniku svakoga od njih po dvije kartice jasno pokazuje da buduća 28. članica Europske unije prati europske i svjetske trendove. Osim toga, Hrvatska je jedan od lidera u regiji kad je riječ o kartičarskom poslovanju – broj kartičarskih transakcija nezaustavljivo raste. Iako je broj bankomata od 2000. godine, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, povećan čak pet puta, a POS terminala 11 do 12 puta, cash mašine (Hrvatska je i po broju bankomata na milijun stanovnika lider u regiji) ipak nisu na svakom koraku. Kad nalete na bankomat banke koja nije njihova, rijetki će izbjeći plaćanje naknade za korištenje. Toga na blagajnama nema, a kad imate karticu, teško da će se dogoditi neugodnost s nedostatkom sredstava za plaćanje kao što se to zna dogoditi s gotovinom. No, jedan je podatak - koji je nedavno objavila agencija Moody’s Analitics, a koji se ne odnosi na famozni kreditni rejting - posebice važan. Istraživanjem pro-

vedenim u 56 zemalja koje čine 93 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda, potvrđeno je kako upotreba kartica pridonosi povećanju BDP-a, boljoj učinkovitosti gospodarstva, ali i otvaranju novih radnih mjesta. I još jedna značajna stvar – bezgotovinsko plaćanje suzbija sivu ekonomiju. U svijetu se siva ekonomija različito naziva, no jasno je kako je riječ o ekonomskim aktivnostima nad kojima država nema odgovarajući nadzor. Različiti su i podaci o tome koliko ona nagriza hrvatsko društvo, pa je po jednom izvoru (Jo-

Očekujem daljnji rast bezgotovinskog plaćanja i na hrvatskom tržištu hannes Kepler University Linz) prije dvije godine siva ekonomija “uzimala” 29,5 posto hrvatskog BDP-a. Prosjek u zemljama obuhvaćenim istraživanjem, a riječ je o svih 27 članica EU-a i Hrvatskoj, Norveškoj, Švicarskoj i Turskoj, iznosio je 19,3 posto BDP-a. Eurostat ima nešto fleksibilnije i starije izračune, ali i drukčiju metodologiju, pa je prema njihovim

izvorima 2010. udio sive ekonomije u BDP-u iznosio 7,4 posto. Brojke izgledaju zabrinjavajuće, posebice one koje govore o gotovo trećini BDP-a koju proguta siva ekonomija, pa ohrabruje istraživanje agencije Moody’s Analitics po kojem upotreba kartica izravno utječe na ekonomski rast, te uz povećanu efikasnost i sigurnost jača i borbu sa sivom ekonomijom. Hrvatska sasvim sigurno nije iznimka. Sve snažnija migracija s gotovinskog na elektroničko plaćanje pomaže jačanju hrvatskog gospodarstva, to je definitivno.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Optimistično očekujem daljnji rast bezgotovinskog plaćanja i na hrvatskom tržištu. Građani su postali svjesni prednosti elektroničkog plaćanja kojim mogu optimizirati svoje potrošačke odluke. No u razmjeni roba i usluga profitiraju i trgovci jer imaju manje gotovine i čekova u sustavu, što smanjuje rizik čuvanja gotovine. I središnja banka je oslobođena odgovornosti i troškova osiguranja valute, a vlastima je elektroničkim poslovanjem omogućeno smanjenje zone sive ekonomije i jasna kontrola financija kroz povećanje transparentnosti poslovanja. Na kraju, novac još dugo neće nestati iz novčanika i to nitko ni ne dovodi u pitanje, no i mi u Hrvatskoj moramo shvatiti prednosti kartičnog plaćanja, sigurnog i jednostavnog, uz potpunu kontrolu priljeva sredstava, njihovog trošenja i dodatnih ušteda te činjenicu da je plastiku lakše kontrolirati nego papir. Potvrda teze o suzbijanju sive ekonomije bezgotovinskim plaćanjem samo će učvrstiti želju svih nas – put u pošteniju, sigurniju, bogatiju i sretniju (ekonomsku) budućnost cijele zajednice.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Direktor: Nikola Baučić Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr


4

TEMA TJEDNA

( 99% od 180.000

poslovnih subjekata u Hrvatskoj su mali i srednji

Erasmus za poduzetnike početnike

Privredni vjesnik Broj 3767, 4. ožujka 2013.

( više od 60% BDP-a iznosio bi javni dug do kraja 2014.

Izvješće Međunarodnog monetarnog fonda

Neodrživi rash i zdravstveno

Misija podržava planove Vlade da poveća kazne za prijevremeno žene, tempom od šest mjeseci po godini, prekine indeksaciju

Studijske razmjene H poduzetnika Međunarodni program mobilnosti sufinancira studijski boravak poduzetnika početnika kod svojih iskusnih kolega u drugim državama ili regijama. Projekt traje dvije godine i vrijedan je 170.000 eura

H

rvatska gospodarska komora u suradnji s međunarodnim partnerima uključila se u projekt Erasmus za poduzetnike početnike, projekt namijenjen poduzetnicima koji započinju sa svojim poslovima te onima koji imaju kvalitetne poslovne planove. Mobilnost poduzetnika početnika sufinancira Europska unija sredstvima EU programa CIP - za konkurentnost i inovacije, projekt traje dvije godine, a vrijednost mu je 170.000 eura. Hrvatska se ove godine prvi put uključila u ovaj projekt koji Europska komisija provodi od 2009. godine. Sudionici ovog projekta imat će priliku proširiti svoje radno iskustvo u trajanju od jednog do šest mjeseci, uz iskusnog poduzetnika iz neke druge zemlje ili regije, te naučiti kako voditi i razvijati vlastiti posao. Kako kaže voditeljica projekta Vesna Torbarina, u projekt se mogu uključiti i domaći uspješni poduzetnici koji mogu postati mentori početnicima iz drugih europskih zemalja, čime im se pruža mo-

gućnost internacionalizacije vlastitog poslovanja. “Najpoželjnije destinacije za poslovanje prema dosadašnjim zahtjevima sudionika su u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj,

Mali poduzetnici ostvaruju više od 50 posto hrvatskog BDP-a, ističe Tatjana Dalić Italiji te Nizozemskoj, a najzastupljeniji su sektori u području promotivnih aktivnosti, turizma, IT djelatnosti, pravne i konzultantske djelatnosti”, istaknula je Vesna Torbarina. Ohrabrenje za poduzetnike Za ovaj projekt postoji interes onih koji su krenuli u poduzetništvo ili se za to žele opredijeliti u budućnosti, dodaje Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a. “HGK se uključio u projekt kako bi ohrabrio

sve one koji se žele uključiti u poduzetništvo. Želimo promijeniti stav naših poduzetnika, dati im priliku da usvoje nova znanja te im omogućiti da steknu nove vještine”, kazala je Vesna Trnokop Tanta. Malo i srednje poduzetništvo iznimno je važno u Hrvatskoj, jer podaci govore kako od 180.000 raznih poslovnih subjekata 99 posto njih spada u kategoriju malog i srednjeg poduzetništva, ističe Tatjana Dalić, pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava. “Mali poduzetnici ostvaruju više od 50 posto hrvatskog BDP-a i oni su kotač novog zapošljavanja i razvoja”, naglašava Tatjana Dalić. Prijave za projekt Erasmus za poduzetnike početnike provode se preko interneta, a HGK provjerava aplikacije. Tijekom boravka u inozemstvu podnose se izvješća o trošenju sredstava. U prijavi se prilaže životopis, navode se vještine, edukacija, poznavanje stranih jezika, trenutno područje djelatnosti, motivacija za rad, a krajnjeg roka za prijavu nema. (K.S.)

rvatska je od polovine prošle godine suočena s pogoršanjem gospodarskih uvjeta zbog slabe inozemne potražnje, nastavka smanjenja duga stanovništva i poduzeća te rastuće nezaposlenosti koja potkopava pouzdanje potrošača, dok se BDP vjerojatno smanjio od 1,8 do dva posto. Jačanje gospodarske aktivnosti u 2013. ponajviše bi ovisilo o pravodobnoj realizaciji ulaganja javnog sektora. Međutim, moguće kašnjenje u njihovoj provedbi, iznenađenja vezana uz negativan rast u zemljama koje su glavni inozemni partneri Hrvatske i nastavak kontrakcije kredita banaka uzrokuju znatne negativne rizike za gospodarske izglede zemlje. Na te izazove s kojima se suočava, Hrvatska treba odgovoriti sveobuhvatnim, ambicioznim i trajnim mjerama, i to ponajprije na trima područjima – strukturnim reformama, fiskalnoj konsolidaciji i oporavku kreditnog rasta, smatra Međunarodni monetarni fond čija je Misija nedavno boravila u Hrvatskoj u sklopu svojih redovitih godišnjih konzultacija. Hitna provedba zakašnjelih reformi Kad je riječ o mirovinskom sustavu, tu se reforme moraju brzo provesti kako bi se povećala veoma niska participacija radne snage i poduprla fiskalna konsolidacija.

“Misija podržava planove Vlade da poveća kazne za prijevremeno umirovljenje, povisi dobnu granicu za umirovljenje na 67 godina za muškarce i žene, tempom od šest mjeseci po godini, prekine indeksaciju privilegiranih mirovina i pojača kontrolu nad očito zloupotrebljavanim sustavom invalidskih mirovina”, stoji u zaključci-

Izmjene Zakona o radu “mogle bi biti ambicioznije u pogledu smanjenja troškova zapošljavanja i otpuštanja” ma u kojima se posebice podcrtava kako je važno da te reforme stupe na snagu već u drugoj polovini ove godine. MMF ocjenjuje kako bi planirane izmjene Zakona o radu “mogle biti ambicioznije u pogledu smanjenja troškova zapošljavanja i otpuštanja, uključujući otpuštanje zbog slabog radnog učinka, i omogućavanja poduzećima da se isključe iz primjene opterećujućih sektorskih kolektivnih ugovora”. Misija MMF-a smatra da će Zakon o strateškim investicijama olakšati provedbu velikih investicijskih projekata, ali, naglašavaju, “treba učiniti više da bi se smanjile prepreke za ulaganja na lokalnoj razini za sve

projekte i ubrzao privatizacijski proces. Bez napretka u tim područjima ne može se potaknuti održiv rast niti iskoristiti sve prednosti pristupanja Europskoj uniji”. Proračun vratiti na put konsolidacije Vlada mora odagnati svaku sumnju u svoju opredijeljenost za fiskalnu konsolidaciju brzom provedbom daljnjih mjera prilagodbe kojima će se proračun vratiti na put konsolidacije, upozorava MMF. Prilagodba postignuta 2012. dobrodošao je prvi korak na tom putu, ali u proračunu za 2013. djelomično su poništena pozitivna ostvarenja iz prošle godine, pa dodatanim mjerama treba uspostaviti


5

www.privredni.hr Broj 3767, 4. ožujka 2013.

( 4,25% BDP-a

Stigla zdrava stočna hrana

proračunski manjak u 2013. (uz do sada provedene mjere)

o Hrvatskoj

odi za mirovinsko osiguranje umirovljenje, povisi dobnu granicu za umirovljenje na 67 godina za muškarce i privilegiranih mirovina i pojača kontrolu nad sustavom invalidskih mirovina Grčić: Moramo ostvariti fiskalnu konsolidaciju, reforme i gospodarski rast Sve što radimo upravo je u smjeru u kojem se potencira i u izvješću MMF-a - mi jednostavno moramo ostvariti fiskalnu konsolidaciju, reforme i gospodarski rast. Imamo problema s financiranjem, privatni sektor se zadužuje i u ovakvim uvjetima teško je ostvariti gospodarski rast. Pronalazimo mehanizme kojima ćemo stimulirati rast kreditne aktivnosti te smanjiti ili kompenzirati rizike bankarskog sektora, bilo kroz HBOR ili HAMAG, kazao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić komentirajući izvješće MMF-a. Istaknuo je kako nije realno očekivati da se već ove godine deficit smanji na razinu od 2,5 posto BDP-a, kako to preporučuje MMF, ali da je realno očekivati da će se to dogoditi u idućim godinama. “Odluka o povisivanju dobne granice za mirovine nije odluka Vlade, ali o njoj razgovaramo, kao i o Zakonu o radu. Ministar Mrsić pokrenuo je tu raspravu sa sindikatima i poslodavcima, a na isti način se o mogućim izmjenama u mirovinskom sustavu razgovara s umirovljeničkim udrugama i ostalim predstavnicima umirovljenika. Neke promjene u mirovinskom sustavu će se sigurno dogoditi, čak i kada bi se ova mjera produljenja radnog vijeka na 67 godina donijela sada, ona ne bi stupila na snagu prije 2017. godine”, dodao je Grčić. njegovu vjerodostojnost. Ciljani proračunski manjak od četiri posto BDPa veći je 0,75 postotnih bodova od prethodno planiranoga. Iako bi najavljeno smanjenje plaća u javnom sektoru od tri posto uglavnom trebalo osigurati smanjenje mase plaća predviđeno proračunom, planirane uštede u potrošnji za mirovinsko/ zdravstveno osiguranje za sada nisu u dovoljnoj mjeri podržane eksplicitnim mjerama, iako su namjere u vezi sa srednjoročnim mjerama u tim područjima ohrabrujuće. Stoga bi prema projekcijama članova Misije, uz do sada provedene mjere, proračunski manjak u 2013. iznosio 4,25 posto BDP-a, u srednjoroč-

ju oko 4,5 posto BDP-a, s time da bi javni dug do kraja 2014. premašio 60

Poželjno je postupno povećati posebne bankovne rezervacije za loše kredite posto BDP-a (75 posto uključujući dug za koji jamči država). Očuvati motivaciju banaka Članovi Misije podupiru donošenje rebalansa proračuna za 2013. te savjetuju daljnju postupnu konsolidaciju zasnovanu na reformama usmjerenim na, kako kažu, neodržive rashode za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Stoga preporučuju da radi postizanja održivosti duga i smanjenja rizika od gubitka pristupa tržištima ciljani strukturni manjak u ovoj godini bude 2,5 posto BDP-a, što će se prema procjenama pretvoriti u manjak od 3,5 posto. To se, ističe Misija, može postići brzom provedbom planiranih mirovinskih reformi, uz nove parametre koji će se početi primjenjivati već 2013. Također je potrebno odlučno rezati troškove u bolnicama koje stvaraju gubitke, racionalizirati bolničku mrežu, ograničavati izuzeća od participacije i bolje ciljati olakšice. Osim toga potrebno je daljnje smanjenje tekućih rashoda, uključujući subvencije, no pri tome valja zaštititi nužne kapitalne rashode.

Članovi Misije podržavaju ciljeve hrvatskih vlasti koji se odnose na poboljšanje otpornosti financijskog sustava prema šokovima uz poticanje oporavka kreditnog rasta i restrukturiranje duga poduzeća. Prema njihovu mišljenju poželjno je postupno povećati posebne bankovne rezervacije za loše kredite na temelju sadašnjih pravila o klasifikaciji kredita, s obzirom na nešto niže rezervacije u sustavu i nesigurne vrijednosti kolaterala. Treba voditi računa o tome da se pri provedbi mjera očuva motivacija banaka za odobravanje novih kredita i restrukturiranje postojećih, kako bi se zajmoprimcima u poteškoćama, ali kadrim preživjeti, dalo šansu za opstanak.

Akcijskim planom do zdravog mlijeka Prošloga tjedna započela je organizirana opskrba zdravom stočnom hranom, a najkasnije do kraja ovog tjedna s većine bi farmi muznih krava u istočnoj Hrvatskoj ponovo trebao započeti uobičajen otkup mlijeka. Akcijskim planom Ministarstva poljoprivrede farmerima je dostavljeno oko 300 tona zamjenske stočne hrane. Zahvaljujući tome, razina aflatoksina u mlijeku je smanjena na dopuštenu. Akcijskim je planom organiziran i odvoz mlijeka s povećanom razinom aflatoksina u biopostrojenja u istočnoj Slavoniji koja će litru dovezenog mlijeka plaćati 20 lipa. Količina dobivene energije iz mlijeka je prilično skromna, ali u ovoj situaciji to i nije bilo najvažnije, nego sigurno zbrinjavanje velikih količina

mlijeka koje nije za prehranu. Prilikom obilaska nekoliko farmera i biopostrojenja u Vuki, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina između ostalog je izjavio kako će stvarni troškovi i iznos s kojim će obeštetiti proizvođače biti poznati nakon što se sagledaju razmjeri nastalih šteta. “Odšteta će obuhvatiti razdoblje od trenutka kada su prestali predavati mlijeko, a na temelju prosječnih količina koje su predavane prerađivačima”, dodao je ministar Jakovina. (S.S.)

18. GAST u Splitu od 6. do 10. ožujka

Inovativnost za opstanak

Od 6. do 10. ožujka Split je domaćin 18. međunarodnog sajma GAST, koji obuhvaća niz specijaliziranih sajmova, na kojima će sudjelovati izlagači iz 11 zemalja, a naglasak će biti na drvnoj industriji i industriji namještaja, s predstavljanjem brojnih inovacija i dizajnerskih rješenja. GAST 2013 bit će uobičajeno bogat stručnim konferencijama i natjecateljskim programom, u koji se svrstavaju i 18. međunarodno ocjenjivanje vina i jakih alkoholnih pića, konferencije Brendiranje i plasman vina i Turistička mreža Brendiranje i upravlja-

nje destinacijom, poslovni susreti, ali i natjecanje amatera kuhara te edukativni projekt Ekotržnica Želim jesti zdravo! “Naša je vizija bila da Split umjesto tranzitnog postane sajamski grad, a kruna te vizije trebala je biti izgradnja sajmišta, što nije učinjeno do danas. Ključni splitski sajmovi se stoga održavaju u montažnim halama, a uspjeli su opstati isključivo zahvaljujući inovativnosti. Hrvatska gospodarska komora je sve svoje aktivnosti za vrijeme održavanja sajma prebacila na sam sajam. Ove godine će, između ostalog, više od 100 poslovnih ljudi sudjelovati na B2B susretima koje organizira HGK-Županijska komora Split”, istaknula je Jadranka Radovanić, predsjednica HGKŽupanijske komore Split. (J.V.)


6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3767, 4. ožujka 2013.

Uručene Zlatne kune Hrvatske gospodarske komore

Vidošević: Za krizu nema I dalje je više od 50 posto ekonomije u državnim rukama, a i većina onih koji rade na tržištu dobrim su dijelom vezani za bi doveo do novih razvojnih iskoraka, istaknuo je predsjednik HGK-a, naglasivši kako se ne treba nadati da će stvari biti Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

roblemi hrvatske ekonomije ne mogu se riješiti preko noći i svakome mora biti jasno da nema lakih rješenja za krizu. U Hrvatskoj je dugo vođena pogrešna ekonomska politika koja je stvorila i lošu gospodarsku strukturu pa je potreban široki društveni konsenzus za prevladavanje krize, rekao je Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore,

U antikriznom konsenzusu treba jasno definirati mogućnosti privatnog i javnog kapitala, istaknuo Vidošević na prošlotjednoj svečanosti dodjele nagrada Zlatna kuna. Održana 20. jubilarni put, dodjela Zlatnih kuna tradicionalno je u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice, okupila uglednike iz gospodarskog i

javnog života. Uz predsjednika Republike Ivu Josipovića, bili su tu ministri, predsjednici uprava brojnih poduzeća, strani diplomati, akademici i predstavnici obrazovnih institucija. Ne vjerovati onima koji nude laka rješenja Vidošević je podsjetio kako je u javnosti bio dočekan s kritikama kad je prije šest godina ocijenio da će duboka kriza trajati 10 godina. Sad traje već šest godina, a pet je godina prošlo otkad je službeno priznata i u hrvatskoj javnosti. No kao što veliki brod nije moguće lako okrenuti u suprotan smjer, tako ni nataložene probleme nije moguće lako pomesti pod tepih. “Ne treba se nadati da će stvari biti bolje u idućem kvartalu, da slijedi godina nekakvog čudotvornog oporavka”, istaknuo je Vidošević, dodajući da ne treba vjerovati onima koji nude laka rješenja. Potrebu konsenzusa ilustrirao je primjerom obveza koje ima Ministarstvo financija. Ono svaki mjesec mora osigurati do-

Zlatna kuna za velika poduzeća

AD Plastik AD Plastik najveći je hrvatski proizvođač plastičnih dijelova za automobilsku industriju. Zapošljava 830 radnika, a izvozi više od 95 posto proizvodnje. Lani je grupa AD Plastik ostvarila rast prihoda od prodaje za 4,15 posto. Taj rezultat treba promatrati u svjetlu situacije na tržištu automobila u Europi, gdje je broj registracija novih auta u 2012. godini pao na najnižu razinu od 1995. godine. U tim je uvjetima neto dobit AD Plastik Grupe u 2012. iznosila 56,08 milijuna kuna.

hodak za gotovo 2,5 milijuna ljudi. S druge strane, u pretežno privatiziranoj prerađivačkoj industriji radi manje od 200.000 ljudi. “Nije stoga čudno što politike uglavnom prvo vode računa o onih 2,5 milijuna ljudi, dok su ostali prepušteni sami sebi. Takve su nas politike i dovele ovamo. U Hrvatskoj pri tome nije vladao neoliberalizam, ma koliko to neki tvrdili. I dalje je više od 50 posto ekonomije u državnim ruka-

Zlatna kuna za srednja poduzeća

Končar-mjerni transformatori Končar-mjerni transformatori dio je koncerna Končar-elektroindustrija. Izvoze po cijelom svijetu, a njihovi mjerni transformatori koriste se u energetskim postrojenjima i uspješno rade na svim nadmorskim visinama i klimatskim uvjetima. Godišnje proizvedu i isporuče više od 3500 komada mjernih transformatora visokog napona te preko 10.000 transformatora srednjeg napona. Udio izvoza iznosi 85 posto, a prije krize dosezao je do 25 milijuna eura godišnje.

ma, a i većina onih koji rade na tržištu dobrim su dijelom vezani za državne narudžbe. Stoga bi društveni dogovor morao iznjedriti novi koncept koji bi doveo do novih razvojnih iskoraka”, rekao je Vidošević. Djelotvornije postupanje s javnim sektorom Konsenzus, dodao je, ne treba započeti potragom za krivcem za sadašnje stanje, već treba defini-

Zlatna kuna za mala poduzeća

Šestan-Busch Za malu tvrtku iz Preloga zna se sad već na svim kontinentima: njihove kacige i druga oprema za zaštitu koriste se u mnogim vojskama. Proizvodnja je pod stalnim nadzorom vlastitih stručnjaka obučenih za namjensku proizvodnju i pod vanjskom kontrolom inozemnog partnera po standardima ISO 9001. Novi materijali razvijaju se u suradnji sa znanstvenim institutima Hrvatske, Njemačke, Italije, SAD-a, Španjolske i drugih zemalja. Ovo im je peta Zlatna kuna.

rati temelje novog ekonomskog modela. Prije svega treba iskoristiti odličan hrvatski međunarodno-politički status. “Nalazimo se pred ulaskom u Europsku uniju, čime smo dokazali pripadnost europskoj obitelji država. Nalazimo se na izuzetno vrijednom geopolitičkom spoju Mediterana, Srednje Europe pa čak i Orijenta, i to nam može biti strateška prednost”, naveo je predsjednik HGK-a.

Zlatna kuna za najuspješniju banku

Erste banka Erste banka osvojila je svoju šestu Zlatnu kunu u osam godina. Dobila ju je, uz ostalo, zbog stalne inovativnosti. Prva je banka u Hrvatskoj koja je ponudila debitne kartice s chip-tehnologijom ili cjelovitu uslugu mobilnog bankarstva. Velike inovacije bili su i modeli stambenih i gotovinskih kredita s tzv. ostatkom vrijednosti, ali i otplata na rate putem usluge Erste Maestro Plus. Nedavno je ponudila i uslugu mBankinga za pametne telefone te jedinstvenu uslugu Slikaj i plati.

U antikriznom konsenzusu – koji bi trebala prihvatiti barem većina sudionika javnog života, jer je i Vidošević svjestan da će se teško dobiti pristanak svih – treba jasno definirati mogućnosti privatnog i javnog kapitala. Privatne ulagače, uz ostalo, treba ohrabriti i ojačati za nastup na tržištu, a tu bi snažniju ulogu trebale imati Hrvatska banka za obnovu i razvitak, ali i komercijalne banke. “U poslovnim banka-

Zlatna kuna za najbolje osiguranje

Allianz Zagreb U Allianz je stigla još jedna, peta Zlatna kuna. Allianz je u Hrvatskoj prisutan od 1999., kada njemački Allianz zajedno sa Zagrebačkom bankom preuzima tadašnje Adriatic osiguranje. Nastaje Allianz Zagreb d.d. koji u trenutku preuzimanja ima tržišni udio od 4,6 posto. Danas Allianz drži više od 12 posto tržišnog udjela i ukupno zauzima drugu poziciju među hrvatskim osiguravateljima. Uz djelatnost dobrovoljnih mirovinskih fondova, Allianz upravlja i s dva investicijska fonda, Cash i Portfolio.


7

www.privredni.hr Broj 3767, 4. ožujka 2013.

lakih rješenja državne narudžbe. Stoga bi društveni dogovor morao iznjedriti novi koncept koji bolje u idućem kvartalu, da slijedi godina nekakvog čudotvornog oporavka Visa”, upozorio je Vidošević. Postoje veliki prostori za gospodarske i druge aktivnosti, a za mnoge od njih nije potrebno angažirati tuđa, devizna sredstva. Nikako se u traženju izlaska iz krize ne smije zanemariti obrazovanje nacije, ocijenio je predsjednik HGK-a. Zemlje koje imaju razvijen inte-

Predsjednik Josipović pozvao je Vladu da nastavi s reformama koje će poboljšati investicijske uvjete ma nalazi se velika štednja naših građana, a sada je praktično zamrznuta”, rekao je. S javnim sektorom moglo bi se postupati daleko djelotvornije. “Hrvatske šume gospodare šumskim područjem koje se prostire na 47 posto ukupne državne površine. A samo 20 ili 30 posto tog šumskog bogatstva se koristi na komercijalan način. Pogledajte koliko malo površine mi navodnjavamo, a bogati smo vodom, od Drave do

lektualni kapital mnogo su uspješnije od onih koje se oslanjaju na rentni kapital. “Intelektualni kapital može iscijediti suhu drenovinu”, bio je slikovit Vidošević, podsjećajući na epsku liriku iz nekadašnjih čitanki. Bit će veoma važno donijeti i pametnu imigracijsku politiku. Od toga ne treba bježati jer će novi ljudi pridonijeti intelektualnom i fizičkom kapitalu te vitalnosti nacije koja sve više stari.

Zlatna kuna za životno djelo

Alica Wertheimer Baletić Zlatna kuna za životno djelo dodjeljuje se pojedincima čiji je rad pridonio hrvatskom gospodarstvu u cjelini. Ovogodišnja je dobitnica dr.sc. Alica Wertheimer Baletić, ekonomistica, članica HAZU-a i Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti u Parizu, a Zlatna kuna dodijeljena joj je za izniman doprinos na znanstvenom razvoju demografije.

Zlatna kuna za inovatorstvo

Bernarda i Rasco Dobitnici su Bernarda Cecelja, vlasnica tvrtke Bernarda, za anatomski jastuk Pospanko koji osigurava optimalne mikroklimatske uvjete spavanja, te Frane Franičević, suvlasnik i predsjednik Uprave tvrtke Rasco za MUVO, malo univerzalno vozilo za komunalno održavanje gradova, dizajnirano kao univerzalni nosač alata.

“Kad to može raditi Kanada, zašto ne bismo mogli i mi. Zbog Europske unije radna dozvola u Hrvatskoj postaje dragocjeni dokument”, istaknuo je on. Nove prilike otvorit će se i nakon pregovora SAD-a i EU-a o novim oblicima ekonomske suradnje i slobodne trgovine. Hrvatska, na spoju Mediterana i Podunavlja, može postati koridor za novu razmjenu dobara, usluga i ideja, most među razvijenima i ekonomskim silama koje upravo stasaju. DOP kao model ponašanja “Zatomimo taštinu i budimo skromni i solidarni kao prije 22 godine kad se branila domovina. Ne zaboravimo da se svijet ne mijenja preko noći, ali nemojmo ni očajavati zbog toga. Zajedno možemo napraviti prosperitetnu i uređenu zemlju, zbog nas i zbog naše djece”, zaključio je Vidošević. Predsjednik Republike Ivo Josipović uočio je da su mnogi dobitnici Zlatnih kuna zahvaljivali i svojim zaposlenicima

pa je pohvalio takav pristup. Kroz zajedništvo i suradnju može se stići do velikih uspjeha i u nekonkurentnoj zemlji kakva je sada Hrvatska. Josipović je stoga pozvao Vladu da nastavi s reformama koje će poboljšati investicijske uvjete. No podsjetio je da izvan “kristalne dvorane uspjeha” u kojoj se odvijala dodjela Zlatnih kuna, postoji stvarnost sa 370.000 nezaposlenih, i svijet bijede koji bi, ako ne bude pozitivnih promjena, mogao pokucati na vrata onih uspješnijih. Predsjednik se složio s potrebom potrage za društvenim konsenzusom, dodajući da bi trebalo uspostaviti zajedničke vrijednosti, razvojne ciljeve, i u njih ugraditi podršku inovacijama i znanosti. Josipovi�� je poručio poduzetnicima da ne zaborave kako društveno odgovorno poslovanje ne znači samo poneku dobrotvornu gestu, već to treba biti model ponašanja u kojem će se privatni interes usklađivati i sa širim društvenim razvojem. A takve su vrijednosti dobrim dijelom ugrađene i u nagrade Zlatna kuna.

Izvorno hrvatsko Ovogodišnji dobitnici sredstava Zaklade Izvorno hrvatsko su tvrtke Evolve, Griffon vulture, Ivković, Lukač i Povratak. Zakladu je HGK osnovao 1997. kako bi pružio potporu projektima čiji je cilj stvaranje i promidžba kvalitetnih hrvatskih proizvoda. Tvrtka Evolve bavi se razvojem mobilne kade za njegu teže pokretnih i nepokretnih bolesnika, pomagala za fizikalnu terapiju. Griffon vulture razvija karbonski bicikl s fotonaponskim modulom za punjenje baterija velikog kapaciteta. Bicikl će moći prevaliti više stotina kilometara s jednim punjenjem baterija. Tvrtka Ivković, voćarski centar, uz proizvodnju voćnih sadnica bavi se i proizvodnjom sto posto prirodnog soka od jabuka iz integrirane proizvodnje. Poduzeće Lukač proizvodi jaja te posjeduje pogon za njihovu preradu. Riječ je o proizvodnji tekućih pasteriziranih jaja koja su mikrobiološki prihvatljivija od klasičnih. Tvrtka Povratak bavi se proizvodnjom solnog cvijeta i morske soli u inovativnom sustavu vjetrosolane.

Rendgenska snimka krize Budući da je svečanost dodjele nagrada Zlatna kuna održana jubilarni, 20. put, HGK je pripremio pregled brojki i događaja iz bliske ekonomske prošlosti. Bila je to svojevrsna rendgenska snimka krize koja praktično traje od osamdesetih godina. Pregled je emitiran na tamnom zaslonu uz dramatičnu muzičku podlogu pa je izazvao snažan dojam na prisutne privrednike, političare i diplomate. Serija slajdova završila je ipak veselim prizorom djece koja se smiju na dječjem igralištu. Bila je to poruka optimizma, ali i poruka upozorenja, kako je to rekao Nadan Vidošević, na odgovornost da se djeci ostavi bolji svijet.

Na crnim slajdovima je pisalo: • Početkom 1980-ih započinje deindustrijalizacija • Prosječna realna stopa rasta BDP-a od 1980. do 1990. iznosi 0,0 posto • Prosječna realna stopa rasta BDP-a od 1980. do 2011. iznosi 0,1 posto • Mijenja se struktura gospodarstva u korist usluga – stagnacija • U posljednja tri desetljeća nema konzistentne aktivne ekonomske politike razvoja • Kontinuirani deficit platne bilance, vanjskotrgovinske razmjene i državnoga proračuna • Uvoz dva puta veći od izvoza – supstituirao domaću proizvodnju • Neprilagođena monetarna politika – osnovni je cilj stabilnost cijena i tečaja, a ne razvoj • Inozemni dug 1994. iznosi 2,5 milijardi eura, a 2012. iznosi 45,3 milijarde eura • Proces privatizacije nije uspio restrukturirati hrvatsko gospodarstvo da bi ono bilo konkurentnije • Socijalno raslojavanje • Od 1990. do 2012.: - 132.000 manje zaposlenih - 164.000 više nezaposlenih

- 621.000 umirovljenika više • Stopa aktivnosti stanovništva 1998. iznosi 54 posto, a u 2011. je 45,6 posto • Znatnije raste broj malih i srednjih poduzetnika uz pad broja internacionaliziranih velikih sustava • Zadnja veća investicija u industriji bila je nadogradnja kutinske Petrokemije 1984. godine • Starenje stanovništva • U Hrvatskoj je od 2002. do 2011. umrlo 96.300 ljudi više nego se rodilo • Svake godine Hrvatska izgubi jedan grad veličine Poreča, Belišća, Belog Manastira, Garešnice, Otočca, Gline ili Pazina • Hrvatska je na razini 61 posto prosjeka BDP-a po stanovniku Europske unije (po paritetu kupovne moći), na nižoj razini samo su Bugarska, Rumunjska i Latvija • U Europskoj uniji u 2011. ukupni izdaci za istraživanje i razvoj iznose 2,03 posto BDP-a, a u Hrvatskoj 0,75 posto BDP-a


8

S MARKOVA TRGA

*in memoriam

Privredni vjesnik Broj 3767, 4. ožujka 2013.

( više od 70 mlrd kn

planira se uložiti u gospodarstvo 2013.

( 2 mlrd kn

očekivane investicije u turizam

ProInvest, Split Preminuo Antun Bobetko, predsjednik HGK-ŽK-a Sisak Dugogodišnji predsjednik HGK-Županijske komore Sisak, pukovnik Antun Bobetko, preminuo je 23. veljače nakon teške bolesti, u 77. godini. Radni vijek, kao diplomirani inženjer kemije, započeo je 1964. u INA Rafineriji nafte Sisak gdje je radio na rukovodećim poslovima, a od 1979. u INA-Inženjeringu na raznim projektima. Od 1989. bio je glavni inženjer JANAF-Terminala Sisak. Predsjednik HGK-Županijske komore Sisak bio je od 1996. do 2007. Istaknuo se savjesnošću i stručnošću u vođenju poslova. Zahvaljujući njemu ostvarena je iznimno dobra međukomorska suradnja, kao i suradnja s više inozemnih komora, a za čitavog je mandata imao veliku podršku gospodarstvenika svoje županije.

*vijesti Izvoz pokrenuo i drugu peć u CEMEX-ovim tvornicama

Nakon što je u zadnje dvije godine tvornica Sv. Kajo zbog pada tržišta radila samo dva mjeseca, CEMEX ponovno pokreće njenu rotacijsku peć. Tako obje CEMEX-ove tvornice, Sv. Juraj i Sv. Kajo, ponovno rade punim kapacitetom. Prva isporuka više od 10.000 tona bit će otpremljena već ovoga tjedna, a očekuje se da će na temelju potpisanog ugovora CEMEX u Libiju i Izrael izvesti gotovo 200.000 tona cementa i klinkera.

Investicije su preduvjet za rast BDP-a Ako privatni poduzetnici povećaju ulaganja za dvije milijarde kuna, ostvarit ćemo rast gospodarstva u Hrvatskoj te ćemo biti brži i dinamičniji od Europske unije, naglasio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

H

rvatska je u 2009. i 2010. godini zaostajala u stopi rasta za Europskom unijom čak četiri posto. Taj zaostatak je smanjen u prošloj godini za 1,5 posto, a sve prognoze ukazuju na to da će u idućoj godini taj zaostatak biti 0,4 posto, istaknuo je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, predstavljajući protekloga tjedna u Splitu ProInvest - ključne Vladine mjere za poticanje investicija i restrukturiranje gospodarstva. “Ove godine u gospodarstvo planiramo uložiti više od 70 milijardi kuna. Oko 20 milijardi kuna trebala bi iznositi javna ulaganja u gospodarski oporavak, a više od 50 milijardi kuna trebale bi biti investicije privatnog sektora. Ako privatni poduzetnici povećaju ulaganja za dvije milijarde kuna, ostvarit ćemo rast gospodarstva u Hrvatskoj te ćemo biti brži i dinamičniji od Europske unije”, naglasio je Grčić koji smatra da jedino investicije mogu osigurati rast bruto domaćeg proizvoda. Potpredsjednik Vlade je također napomenuo da se čak 60 posto privatnih investicija odnosi na turizam. Grčić je otkrio i da su pokrenute pripreme za realizaciju projekata u energetici i prometu, te kako je u planu i reali-

zacija čitavog niza projekata na temelju javno-privatnog partnerstva. Vlada ne može sve sama “Želimo potaknuti optimizam, reći vam što Vlada radi, ali i poslati jasnu poruku da Vlada ne može sve sama. Mi vas želimo informirati o svemu što je Vlada pokrenula i potaknuti vas da ponudite dobre projekte koji će se financirati sredstvima iz fondova Europske unije koja su Hrvat-

skoj na raspolaganju u idućim godinama”, dodao je. “Kad je riječ o javnim financijama, uzrok svih problema krije se u činjenici da je javni dug u samo tri-četiri krizne godine povećan za čak 75 milijardi kuna”, naglasio je Grčić te najavio rebalans državnog proračuna. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je da će se za koji tjedan u saborsku proceduru uputiti zakon o strateškim investicijama. “Strateški projekt može se ostvariti jedino ako postoji i ako je predviđen u

prostorno-planskim dokumentima županija, gradova i općina, čime se jamči pravilna upotreba javnih dobara. Zakon o strateškim investicijama u potpunosti poštuje Ustav Republike Hrvatske, prava jedinica lokalne i područne samouprave i stečevine EU-a koje je Republika Hrvatska preuzela”, dodao je ministar gospodarstva naglasivši kako je Vlada, do sada, sanirala zatečeno stanje i bila u defenzivi te da nam “neće biti

dobro ako uskoro ne krenemo u ofenzivu”. “U zadnje 23 godine u Hrvatskoj je izgrađen samo jedan energetski projekt, a ova će vlada samo u ovom mandatu započeti graditi najmanje četiri nova energetska projekta”, ustvrdio je Vrdoljak podcrtavši

Zahvaljujući olakšanom osnivanju obrta i poduzeća osnovano je oko 3000 novih tvrtki kako je Hrvatska mala zemlja i kako je svaki mali investitor važan. Ivan Vrdoljak je iskoristio prigodu da naglasi kako su došla vremena u kojima poduzetnici moraju pratiti sve što se događa i iskoristiti sve mogućnosti koje im se pružaju kroz razne poticaje. “Vlada je osigurala velika sredstva za različite oblike poticanja poduzetnika. Nećemo ostvariti rast u ovoj godini ako se ne ostvari partnerstvo između svih sudionika javnog i realnog sektora”, zaključio je Vrdoljak. Ozbiljne potpore, a ne mrvice Prema riječima mi-

nistra poduzetništva i obrta Gordana Marasa, zahvaljujući olakšanom osnivanju obrta i poduzeća osnovano je oko 3000 novih tvrtki. “Kroz Poduzetnički impuls poduzetnici danas mogu dobiti ozbiljne potpore, a ne mrvice kao što je bilo do sada”, istaknuo je Maras. Ministar turizma Veljko Ostojić poručio je kako donesena Strategija razvoja turizma neće stajati u ladici te kako ove godine očekuje dvije milijarde kuna investicija u turizam. “Zahvaljujući dobroj suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak koja ima posebne kreditne uvjete za financiranje projekata u turizmu domaći poduzetnici u turizmu pokrenuli su investicijski ciklus. Riječ je o kreditnim linijama HBOR-a, uz kamate od dva, tri i pet posto, uz rok otplate od 17 godina te uz četiri godine počeka”, dodao je Ostojić. Na skupu je bilo riječi i o mjerama aktivne politike zapošljavanja, prvim iskustvima u provedbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi te mogućnostima financiranja projekata bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije. Inače, ministri će ključne Vladine mjere za poticanje investicija i restrukturiranje gospodarstva predstaviti i u Osijeku, Varaždinu, Rijeci i Zagrebu na susretima s gospodarstvenicima i poduzetnicima.


9

www.privredni.hr Broj 3767, 4. ožujka 2013.

( više od 4,5 mlrd kn prometa godišnje mora imati svaka članica konglomerata

Sjednica hrvatske vlade

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić

Uvodi se CSI za invalidske mirovine

Faktoring društva postaju

“veliki poduzetnici” Dosad su velike kompanije s više ovisnih društava morale podnositi konsolidirana izvješća, u kojima su bila obuhvaćena sva društva. Od 1. srpnja to više neće morati Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

rema izmjenama Zakona o računovodstvu, društva za faktoring svrstavaju se u “velike poduzetnike” pa će se njima ubuduće baviti i odgovarajući porezni ured za velike poduzetnike. Ministar financija Slavko Linić objasnio je na prošlotjednoj sjednici Vlade da će se tako postići bolje i ujednačenije financijsko izvještavanje svih financijskih institucija. Iako u Hrvatskoj u društvima za faktoring nije zaposlen velik broj ljudi, ona se od 1. srpnja moraju tretirati kao veliki poduzetnici i prema novim pravilima koje je usvojio Europski parlament. Nova računovodstvena pravila uvode se i kod objavljivanja godišnjih izvješća. Dosad su velike kompanije s više ovisnih društava morale podnositi konsolidirana izvje-

Uvodi se mogućnost tzv. stres testova, kojima će se provjeravati otpornost na financijske potrese šća, u kojima su bila obuhvaćena sva društva. Od 1. srpnja to više neće morati, ako ovisna društva nemaju prihod i kapital koji “značajno utječe” na poslovanje glavne tvrtke odnosno cijele grupe. U osnovnom izvještaju

Budući da su potrošačke cijene u drugoj polovini prošle godine bile 2,1 posto više nego u prvom polugodištu iste godine, prema tom su povećanju usklađene mirovine za siječanj i veljaču ove godine. Tako će umirovljenici s mirovinom za ožujak dobiti i povišicu od 1,25 posto za prva dva mjeseca ove godine, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na prošlotjednoj konferenciji za novinare. Tom se prigodom osvrnuo i na reorganizaciju Hrvatskog zavoda mirovinskog osiguranja (HZMO), pa je tako najavio osnivanje centra za medicinsko vještačenje koji bi trebao

pridonijeti ujednačavanju prakse i sprečavanju zloporabe pri odlučivanju o statusu korisnika invalidskih mirovina. Ukinuto je i povjerenstvo koje je dodjeljivlo invalidske mirovine koje je djelovalo u sklopu HZMO-a i osnovano novo u sklopu Ministarstva rada. “To je svojevrsni CSI invalidskih mirovina”, naglasio je Mrsić. Pritom je dodao kako će se po novome prilikom zahtjeva za invalidsku mirovinu ipak navoditi oni poslovi koje korisnici mogu raditi kako bi ih se osposobilo za neko drugo radno mjesto. Ako zdravstveno i fizičko stanje korisnika ne omogućuje bavljenje ni jednim poslom, tada će im se izdati rješenje o invalidskoj mirovini. Mrsić je naglasio kako u Hrvatskoj na invalidske mirovine otpada 26 posto od ukupnih mirovina, što je iznad europskog prosjeka. (S.P.)

degustacija u new yorku

samo će se morati navesti nazivi i sjedišta tih ovisnih društava. Njihova “značajnost” određivat će se prema propisima Hrvatskog standarda financijskog izvještavanja, odnosno prema Međunarodnom računovodstvenom standardu. Europska pravila i integriranje hrvatskog tržišta u europsko donose i izmjene Zakona o tržištu kapitala i Zakona o financijskim konglomeratima. Prvim se zakonom preciziraju informacije koje mora sadržavati prospekt za objavu prilikom ponuda za preuzimanje drugih kompanija. Ovlašćuju se europska nadzorna tijela da nadzor obavljaju i u Hrvatskoj. Izmjene određuju i potrebu veće kapitaliziranosti sudionika na financijskom tržištu, ali ministar Linić smatra da to neće bitno utjecati na hrvatske poduzetnike. Oni već ima-

ju temeljni i jamstveni kapital u iznosima većim od minimuma koji EU sada propisuje. Veće probleme mogle bi imati neke europske financijske institucije, dodao je ministar. HNB kao nadzornik U Hrvatskoj nema ni velikih financijskih konglomerata, iako postoje grupacije koje posjeduju i banku i osiguranje i investicijska društva... No uvjet je i da svaka sastavnica ima godišnji promet veći od 4,5 milijardi kuna. Ipak, izmjenama Zakona o konglomeratima uvode se novi elementi nadzora i objave podataka. Uz Hanfu u nadzoru će sudjelovati i Hrvatska narodna banka, kao koordinator nadzora, osobito u slučaju kad je riječ o ograncima velikih financijskih sustava iz Europe. Uvodi se i mogućnost tzv. stres testova, kojima će se pro-

vjeravati otpornost na financijske potrese. Izmjenom Zakona o osiguranju prihvaća se presuda Europskog suda pravde kojom je ukinuta mogućnost da se spol osiguranika koristi kao faktor rizika pri određivanju visine premije odnosno pogodnosti iz ugovora o osiguranju. Žene su tako u pojedinim državama, zbog prosječno duljeg očekivanog životnog vijeka, skuplje plaćale police životnog osiguranja. Novo rješenje ipak dopušta osiguravateljima da uzmu u obzir “okolnosti spola” kod određivanja premija i osiguranog iznosa životnih i zdravstvenih osiguranja. Ali to mora biti “na grupnoj osnovi, i ne smije dovesti do razlikovanja na pojedinačnoj osnovi”. Ugovori sklopljeni po starim pravilima neće se morati mijenjati zbog ulaska Hrvatske u EU.

Uspješna promocija hrvatskih vina Više od 400 gostiju iz vinskog svijeta, prepune obje master class radionice i prezadovoljni hrvatski vinari rezultat su ovogodišnje promocije i kušanja hrvatskih vina u New Yorku koja se 26. veljače održala u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva poljoprivrede. “Iznimno smo zadovoljni ovogodišnjom promocijom, odaziv je bio golem, tražilo se mjesto više. Hrvatska gospodarska komora kontinuirano radi na promociji i brendiranju hrvatskih vina u Europi i svijetu, a ovako velik odaziv gostiju potvrđuje da je Hrvatska spremna za proboj na američko tržište”, rekla je Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a.

Ove se godine, ispred Udruženja vinarstva HGK-a, predstavilo čak 29 hrvatskih vinara, s više od stotinu različitih etiketa. Riječ je o gotovo svim najboljim hrvatskim vinarijama: Badel 1862, Baković, Belje, Bibich, Bodren, Bolfan, Boškinac, Damjanić, Franc Arman, Gospoja, Grgić, Iločki podrumi, Ivan Katunar, Korta Katarina, Kozlović, Krauthaker, Kutjevo, Matošević, Meneghetti, Mokalo, Nada, Pelješki vinogradar, Roxanich, Šipun, Škegro, Saints Hills, Trapan, Vinoplod i Zlatan otok.


10 PREDSTAVLJAMO

( više od 300

Privredni vjesnik Broj 3767, 4. ožujka 2013.

( prije 15 godina

vinskih etiketa u Viniti

osnovana grupacija Naton u Sloveniji

Vinoteka Vinita, Osijek

Naton HR, Zagreb

I za poslodavce, ali i za radnike

Vino kao ritual Posebnost ove vinoteke je mogućnost kušanja, prezentacije vinara te individualan pristup svakom posjetitelju. Također nude i maslinova ulja i rakije

K

ada se netko zove Vinko, onda mu je valjda još u zvijezdama zapisano da kad-tad u životu ima neke prisnije veze s vinom. A ako mu je supruga Tanja te ako zajedno hrabro krenu u posve novu djelatnost, onda je logično da svoju vinoteku nazovu – Vinita. Upravo su tako Vinko i Tanja Ručević prije nešto više od godinu dana osnovali trgovački obrt Vinoteka Vinita. Time je nastala jedina prava vinoteka u kontinentalnoj Hrvatskoj, istočno od Zagreba. Pored velikog izbora vina iz svih regija Hrvatske kao i onih iz uvoza s gotovo svih kontinenata (raspolažu s više od 300 vinskih etiketa), posebnost ove vinoteke je mogućnost kušanja, prezentacije te individualan pristup svakom posjetitelju. Kako kaže Vinko Ručević, postoje supermarketi sa stotinama vrsta vina, ali – i bez ikoga da kupcu pruži koristan savjet. Uz vina, u Viniti nude maslinova ulja i rakije te vinski pribor. U ponudi imaju i izradu poklon-paketa za različite prigode – od darova po-

slovnim partnerima, do onih prijateljima za rođendane, vjenčanja i druge prilike. I to uz besplatnu dostavu na području grada. “Vinoteku smo otvorili svjesni da je to posao

Dva do tri puta mjesečno organiziraju se prezentacije vina neke vinarije koji zahtijeva dosta vremena i navikavanja tržišta na takvu ponudu. Stoga dosta ulažemo u stvaranje kulture konzumiranja vina, te uz edukacije i prezentacije, animacijama i događanjima želimo privući ljude”, kaže Ručević. Promicanje kulture uživanja u vinu Sudeći prema prvoj godini rada, to im uspijeva. Naime, Vinita je organizirala nekoliko cjelovečernjih enogastronomskih edukacija na kojima su se okupili ljubitelji vina. Cilj edukacije je podizanje kulture stola i uživanja u vinu. U toj vinoteci nastoje razviti i

partnerski odnos s vinarima. Tako u cilju promocije, posebice malih vinara, dva do tri puta mjesečno organiziraju prezentacije vina neke vinarije. Nakon takvog događaja slijedi tjedan te vinarije kada je kupcima, uz kušanja, omogućena kupnja njihovih vina po pristupačnijim cijenama. “Sada su to gotovo ritualna događanja u gradu, ali nije išlo jednostavno. Naime, mnogi vinari imaju neugodna iskustva s prevarantima koji im se nude kao distributeri, preuzmu određene količine vina i više se nikad ne pojave. Teško je razviti povjerenje, ali pozitivni pomaci su vidljivi. Željeli bismo ovdje okupiti većinu slavonsko-baranjskih vinara, a osobito manje vinare koji imaju odlična vina ali se ne mogu probiti u trgovačke centre. No, pored vina iz slavonskih i baranjskih vinarija poput PP Orahovice, Antunovića, Kalazića, Josića..., predstavili smo i vina naših partnera iz Istre, s Pelješca i iz Hercegovine”, kaže Ručević dodajući kako su u Viniti zastupljena sva hrvatska vinogorja. (S.S.)

Mi smo samo još jedan kanal koji ljudima pomaže da nađu radno mjesto, kaže Lana Ljubas, asistentica direktora i voditeljica PR službe u tvrtki Naton HR

U

našoj je zemlji nezaposlenost sve veća, a burze rada prepune osoba raznih stupnjeva obrazovanja. Prije više od 15 godina u Sloveniji je osnovana grupacija Naton koja se bavi privremenim zapošljavanjem, tj. agencijskim radom i posredovanjem pri zapošljavanju. Prošle se godine ta tvrtka proširila i na Hrvatsku gdje su osnovane tvrtke Kadrovi Naton za privremeno za-

Privremeno zapošljavanje je model zapošljavanja koji poslodavcu daje maksimalnu fleksibilnost pošljavanje te Kadrovski potencijali Naton za posredovanje pri zapošljavanju, a zajedno djeluju pod nazivom Naton HR. U planu je širenje poslovanja na Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Austriju, Slovačku i Mađarsku. “Privremeno zapošljavanje je model zapošljavanja koji poslodavcu daje maksimalnu fleksibilnost, dok se kod posredovanja pri zapošljavanju traži i bira kandidat

koji odgovara nekom poslodavcu, a potom se nad tim kandidatom provodi psihološko testiranje i grafološka analiza”, rekla je Lana Ljubas, asistentica direktora i voditeljica PR službe u tvrtki Naton HR. Individualna obrada svih klijenata Poslodavci do usluga tvrtke Naton HR dolaze putem njihove web stranice, pretraživanjem internetske ponude usluga, tzv. usmenom predajom, ali i preko poslovnih partnera i mreže kontakata. Iako se poslovanje tvrtke Naton HR razlikuje od rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Lana Ljubas kaže kako su s HZZ-om u korektnim odnosima, cijene njihovu ljubaznost i dugogodišnje iskustvo. “Svakoga klijenta individualno obradimo prije nego što uđe u našu bazu podataka. Sa svakim razgovaramo i pokušavamo mu pomoći savjetima i prijedlozima. Nastojimo pronaći prave kadrove za potencijalne poslodavce, i to na obostrano zadovoljstvo”, istaknula je. Na pitanje koja su trenutačno najtraženija zanimanja, Lana Ljubas odgovara kako su

to sva zanimanja vezana za prodaju, IT, turizam, ekonomiju, farmaciju... “Najteže je ljudima koji su u godinama pred mirovinu ostali bez posla ili pak nemaju neke visoke kvalifikacije, a došli su novi trendovi i tehnologije. Poslodavci su ponekad skeptični kada trebaju zaposliti takvu osobu. Ako imamo takvog kandidata, mi kao agencija uvijek nastojimo poslodavcu istaknuti njegovo iskustvo, ali i predložiti dodatnu edukaciju kadrova jer zaista ima krasnih i vrijednih ljudi koji traže posao”, ističe ona. Lana Ljubas naglašava kako tvrtka Naton HR nikada ne naplaćuje naknadu kandidatu. “Ljudi često misle da im naplaćujemo to što im nađemo posao. Svi upiti i životopisi kandidata koji se nalaze u bazi za kandidate su besplatni. Mi smo samo još jedan kanal koji ljudima pomaže da nađu radno mjesto. Mnogo je kandidata, no nastojimo sa svima biti u dobrom odnosu i motivirati ih na neki način motivaciju da se ne predaju, a s ciljem da jednoga dana svi rade neki posao koji će im osigurati egzistenciju”, zaključila je Lana Ljubas. (S.P.)


PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3767, 4. ožujka 2013.

( više od 50 mil kn

*vijesti

prosječni godišnji prihod tvrtke Primat RD

Primat RD, Hrvatski Leskovac

Nije nam cilj stidljivo se pokazati Kao hrvatski proizvođači moramo se zaštititi, ali ne traženjem zaštite od vladajućih struktura, već kroz razvoj proizvoda koji će biti tehnološki i kvalitetom bolji, dizajnom zanimljiviji te u konačnici cijenom prihvatljiviji, kaže Viktor Rožman, direktor tvrtke Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

K

ompanija iz Hrvatskog Leskovca, Primat RD, svoj je tržišni uspjeh započela kroz program sigurnosne i bankarske te arhivske i skladišne opreme. Viktor Rožman, direktor tvrtke, kaže kako su već dulje od 20 godina jedan od regionalnih lidera u tome. “Širenjem po-

Otvaranje EU tržišta tvrtka ne čeka skrštenih ruku, kaže Viktor Rožman slovanja u segment opremanja objekata i interijera, rast kompanije popraćen je i kadrovskom nadgradnjom kroz zapošljavanje hrvatskih stručnjaka koji mogu zadovoljiti najsloženije zahtjeve te ponuditi optimalna rješenja klijentima”, ističe on. Njegova tvrtka danas zapošljava više od 30 visokoobrazovanih ljudi, od inženjera drvne struke, arhitekture, dizajna, građevine i strojarstva do diplomiranih ekonomista i pravnika. Uz prosječni godišnji prihod od preko 50 milijuna kuna, Primat RD se svrstava među srednje velika poduzeća. U posljednjih nekoliko godina pozicionirali su se i kao jedna od vodećih hrvatskih kompanija u segmentu uredskih stolaca i asortimana za sjedenje. “Kao nastavak naše po-

slovne odrednice, prema kojoj pratimo zahtjeve tržišta i obogaćujemo ponudu, pokrenuli smo brend Ro Collection. Na taj način željeli smo omogućiti ne samo najzahtjevnijim kupcima, već i arhitektima i dizajnerima interijera s kojima uspješno surađujemo kroz brojne javne i privatne projekte, da na jednom mjestu pronađu sve što im je potrebno za uređenje svih vrsta interijera”, napominje Rožman. Najveći problem je naplata Primat RD, nastavlja on, u svom poslovanju bori se s manje-više jednakim problemima kao i sve hrvatske kompanije, bez obzira o kojem je poslovnom segmentu riječ. “Naplata je pak ono što bih istaknuo kao najveći problem. S obzirom na to da, na žalost, ne očekujemo prevelike promjene po tom pitanju, naviknuli smo se nositi s tim izazovom. A kako racionalno poslujemo te osiguravamo financijsku stabilnost kompanije, taj već

uvriježeni moment hrvatske poslovne svakodnevnice uspijevamo amortizirati tako da ne utječe na naše redovno poslovanje”, naglašava dodavši kako uspješno vođenje kompanije podrazumijeva i njenu prilagodbu okruženju u kojem djeluje. “Uvijek smo se držali one maksime - kako nama, tako i drugima, te smo se u potpunosti prilagodili okolnostima na koje ne možemo utjecati, pa smo tako i administraciju prihvatili kao sastavni dio našeg posla”, ističe direktor Primata RD. Kako poslovanje s državnim institucijama čini otprilike 40 posto ukupnog prometa ove tvrtke, Rožman vjeruje da je to najbolji pokazatelj da se Primat RD zna prilagoditi zahtjevima javnih natječaja i zadovoljiti sve postavljene kriterije. “Međutim, kao kod svih javnih poduzeća koja poslove, također, nude preko javnih nadmetanja, glavobolje nam zadaju silne potvrde i razni certifikati, odnosno složena i opsežna dokumenta-

cija koja treba biti uredno posložena kako se ne bi potkrala ni najmanja pogreška ni propust”, kaže. Kada je pak riječ o odnosu s bankama, kaže kako tvrtka s njima već dugi niz godina kvalitetno i uspješno surađuje. Proboj na EU tržište Valja naglasiti kako je Primat RD do sada ostvarivao značajne poslovne rezultate u regiji, ponajprije kroz realizaciju referentnih projekata u Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini, ali i na drugim susjednim tržištima. Stoga, sljedeći logičan iskorak bio bi proboj na tržište Europske unije. “Tvrtka u svom sjedištu na površini od 4700 četvornih metara posjeduje sve potrebne resurse, od proizvodnih, skladišnih i prijevoznih do svega ostalog što je potrebno za pružanje vrhunske usluge klijentima. To nam omogućava da se u budućnosti nosimo sa zahtjevnom konkurencijom na EU tržištu. Do sada smo uvijek imali dobar

tajming kod uvođenja noviteta na hrvatsko i tržišta regije. No, sada ćemo morati uložiti sve svoje unutarnje resurse kako bismo izvukli maksimum iz potencijala koje u sebi krije ogromno EU tržište”, ističe Rožman. Otvaranje toga prostora, otkriva, tvrtka ne čeka skrštenih ruku, već se za njega maksimalno priprema. “Tako smo putem poslovnih partnera i svih dostupnih kanala došli dosta daleko u nuđenju naših proizvoda i usluga. Krajnji cilj nam nije samo stidljivo se pokazati, već napraviti ozbiljan iskorak za što smo, uvjeren sam, sposobni. Tome u prilog govori i nekoliko već sada sklopljenih inozemnih ugovora”, napominje. S druge strane, konkurenciji koja dolazi iz zemlja članica EU-a otvara se hrvatsko tržište. “To u konačnici predstavlja i svojevrsnu opasnost da, primjerice, talijanske tvrtke preuzmu dominaciju u opremanju hotela i ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj. Kao hrvatski proizvođači moramo se zaštititi, ali ne traženjem zaštite od vladajućih struktura, već kroz razvoj proizvoda koji će biti tehnološki i kvalitetom bolji, dizajnom zanimljiviji te u konačnici cijenom prihvatljiviji. Bez obzira na sve, nit i misao vodilja će nam i u ovom razvojnom smjeru kompanije biti isključivo da ostvareno mora nadmašiti uloženo”, zaključuje Rožman.

Eko proizvodnja u porastu U Hrvatskoj su se ekološkom proizvodnjom 2011. godine bavila 1494 poljoprivrednika, a prema još nepotpunim podacima za 2012., taj se broj povećao na 1757. Eko proizvodi uzgajaju se na 32.000 hektara, što je 2,9 posto ukupno obradivih površina, govore podaci Ministarstva poljoprivrede izneseni na forumu o trendovima u primjeni organske proizvodnje, održanom u HGK-u. Ukupno je 2011. proizvedeno oko 18.000 tona eko proizvoda, od čega 16.290 tona na oranicama, 1280 tona u voćnjacima, a ostatak čine vinogradi, maslinici, aromatično bilje i povrće. Varteks prekida suradnju s Levi’som Zbog izostanka neophodne likvidnosti Varteks ne može s tvrtkom Levi Strauss Europe nastaviti Ugovor za distribuciju Levi’s proizvoda u Hrvatskoj i zemljama regije, iako je lani s tom tvrtkom i dugogodišnjim poslovnim partnerom potpisao novi petogodišnji ugovor. U 2012. udio prihoda Levi’s programa u ukupnim prihodima Varteks Grupe bio je 13 posto. Multilateralni poslovni razgovori

U sklopu održavanja Proljetnog sajma graditeljstva, energetike, komunalnih djelatnosti i obrtništva koji se održava od 4. do 7. travnja u Gornjoj Radgoni u Sloveniji, HGK-Komora Zagreb u suradnji sa Štajerskom gospodarskom komorom iz Maribora i Pomurskim sajmom organizira izravne poslovne razgovore na kojima će sudjelovati predstavnici tvrtki iz Austrije, Njemačke, Mađarske, Slovenije i Hrvatske. Komora Zagreb poziva sve zainteresirane hrvatske tvrtke da se prijave za sudjelovanje na predviđenim multilateralnim poslovnim razgovorima.


12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3767, 4. ožujka 2013.

( 40 kn po hl

trošarina na bezalkoholna pića

( od 1958. godine

Ericsson Nikola Tesla izvozi na rusko tržište

Industrija bezalkoholnih pića

Gordana Kovačević, direktorica Ericssona

Proizvodnja se oporavlja

Recept za usp koje nisu najbo

Da bi se mogli oduprijeti konkurenciji, proizvođači bezalkoholnih pića traže ukidanje ili smanjenje trošarina Mi dijelimo naše znanje i iskustvo o različitim tržištima, osobito Drago Živković no pojačati konkurenciju. sada bili izuzeti od pla- rada. Otvoreni smo da i drugim hrvatskim kompanijama na prim zivkovic@privredni.hr

D

omaću proizvodnju bezalkoholnih pića najprije je snažno pogodila recesija, a onda im je dio tržišta uzela i konkurencija s novim proizvodima, poput mješavina piva i sokova. Od 2008. do 2011. godine tako se proizvodnja be-

Od 2008. do 2011. proizvodnja bezalkoholnih pića smanjila se za gotovo 30 posto zalkoholnih pića smanjila za gotovo 30 posto, prema podacima Gospodarsko-interesnog udruženja proizvođača pića Hrvatske (GIUPP), čije članice čine oko 70 posto hrvatskog tržišta. Ipak, prošle godine zabilježena je stabilizacija i blagi rast proizvodnje od 4,5 posto, pa su članice GIUPP-a proizvele 273.700 hektolitara bezalkoholnih pića. Rast proizvodnje u GIUPPu tumače provedenim restrukturiranjima i optimizacijama poslovanja, nužnima i zbog skorog ulaska Hrvatske u EU, što će dodat-

Da bi se toj konkurenciji mogli oduprijeti, proizvođači bezalkoholnih pića već godinama traže ukidanje ili barem smanjenje trošarina jer, tvrde, poseban porez na bezalkoholna pića u EU-u imaju samo u Danskoj, Belgiji, Nizozemskoj, Latviji i Finskoj. Ministarstvo financija, prema informacijama GIUPP-a, napokon je odlučilo donekle im izaći u susret, a neslužbene najave govore o smanjenju trošarine sa 40 na 30 kuna po hektolitru. Iako je to manje od zahtjeva – tražilo se smanjenje na 20 kuna – proizvođači su zadovoljni jer su svjesni teškog gospodarskog trenutka, kaže Jasna Čačić, direktorica GIUPP-a. Voćni sirupi Prijedlogom Ministarstva financija nezadovoljni su jedino proizvođači voćnih sirupa jer su oni do

ćanja posebnog poreza, a novim zakonom bili bi njime obuhvaćeni. To će značajno povećati troškove proizvodnje i ugroziti održivost njihova poslovanja. “Posebni porez na voćne sirupe mogao bi ozbiljno ugroziti domaću proizvodnju, a vjerujem da smo danas svi suglasni kako treba štititi svu proizvodnju i sva radna mjesta. Također, nadamo se da će se, čim to bude moguće, nastaviti sa smanjivanjem opterećenja na proizvodnju bezalkoholnih pića općenito”, istaknula je Jasna Čačić. Prema njezinim informacijama, postoji ipak dobra volja u Ministarstvu financija da se odustane od trošarina za voćne sirupe jer oni ipak čine samo tri posto ukupne proizvodnje, pa proračun od tog posebnog poreza ne bi imao velike koristi, a proizvođačima bi bio značajno opterećenje.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

E

ricsson Nikola Tesla ostvario je u 2012. godini impresivan rast prihoda od 64 posto, na 1,9 milijardi kuna, i još impresivniji rast neto dobiti, za čak 353 posto, na 126,9 milijuna kuna. Tako će i dioničari profitirati isplatom dividende od 20 kuna po redovnoj dionici, odnosno 150 kuna po izvanrednoj dionici. No, kako je gotovo sav porast prihoda rezultat jednog velikog ugovora s ruskim Rostelecomom, direktorica Gordana Kovačević ne smatra realnim da bi se tako dobri rezultati mogli ponoviti i ove godine. Koja je vaša tajna uspjeha u ovim vremenima recesije? - Ericsson Nikola Tesla je kompanija kontinuiteta. Često ističem da je važno zadržati fokus svake godine, pa čak i u godinama kad možda ne postižete idealne rezultate, s gledišta profita ili prihoda. Baš u tim godinama treba ulagati u nove proizvode,

u nova rješenja ili u marketinške aktivnosti na tržištima na kojima želite osvojiti neke nove kupce i neke nove tržišne niše.

Na velikom ruskom tržištu nastavit ćemo raditi, ali ne očekujem tako velike pojedinačne ugovore Prvenstveno, ipak, treba ulagati u razvoj kompetencija stručnjaka, zaposlenika i u uvjete rada. Danas, u informacijskokomunikacijsko-tehnološkoj industriji, koja se mijenja velikom brzinom, ako niste zaista tehnološki lider i ako zaista nemate ne samo kvalitetu proizvoda, nego i prvoklasne stručnjake koji nude najkvalitetnija rješenja - teško možete opstati. Zato mi kontinuirano ulažemo u nove proizvode, rješenja, usluge i znanje. Prošla nam je godina bila izuzetno uspješna, ali bila je to i godina nastavka stabilnog poslovanja iz prethodnog razdoblja.

Želimo razveseliti i dioničare Ericsson Nikola Tesla popularan je među dioničarima jer redovito isplaćujete izdašnu dividendu, pa će tako biti i ove godine. Je li to dugoročna poslovna politika? - Ne bih to nazvala dugoročnom poslovnom politikom. Naravno da je svima nama, pa i meni kao upravi kompanije, na prvom mjestu kvalitetno i stabilno dugoročno poslovanje. Kada možemo osigurati takvo dugoročno stabilno poslovanje uz sve ove silne investicije koje moramo imati svake godine, pa kad uz to možemo razveseliti i naše dioničare, to ćemo činiti i u budućnosti.

Veliki ste izvoznik u Rusiju, više od trećine ukupnog hrvatskog izvoza u Rusiju čini vaš izvoz. Možete li kao svojevrsni motor pokrenuti i druge hrvatske kompanije, pomoći im da jače izađu na rusko tržište? - Naravno, Ericsson Nikola Tesla je jako otvorena kompanija. Mi dijelimo naše znanje i iskustvo o različitim tržištima, osobito o zahtjevnom ruskom tržištu. Razmjenjujemo informacije kako uspjeti na tom tržištu, koji su načini rada. Otvoreni smo da


INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3767, 4. ožujka 2013.

( 1,9 mlrd kn ( rast prihoda 64% ostvario ENT u 2012. godini

*vijesti

u odnosu na prethodnu godinu

Nikola Tesla

jeh: ulagati u godinama olje o zahtjevnom ruskom tržištu. Razmjenjujemo informacije kako uspjeti na tom tržištu, koji su načini jeru 2012. godine pokažemo kako je moguće kvalitetno poslovati na ruskom tržištu ganizacije. Zaista, opstati u jednom globalnom timu koji ima 110.000 zaposlenika u više od 170 zemalja svijeta i kontinuirano dobivati odgovornost u razvoju i istraživanju, u onim najzahtjevnijim poslovima kada su u pitanju nova rješenja i nove tehnologije – to ne možete ako niste inovativni, ako ne dolazite stalno s novim rješenjima, idejama, proizvodima i novim prototipovima. Ericsson Nikola Tesla je unutar globalne organizacije Ericssona prepoznat po visokoj razini inovativnosti, naši timovi i naši stručnjaci dobivaju i globalne nagrade. Smatram da je inovativnost naša konkurentska prednost, ne samo u radu s kupcima na eksternim tržištima, nego i za naš rast i opstanak unutar globalne organizacije.

i drugim hrvatskim kompanijama na primjeru 2012. godine pokažemo kako je moguće kvalitetno poslovati na ruskom tržištu. Kao što je poznato, naša kompanija od 1958. godine intenzivno radi na ruskom tržištu, koje je naše značajno izvozno tržište. Bilo je u tom razdoblju i uspona i padova, različitih izazova, jer to je tržište koje stalno zahtijeva kvalitetu. Morate ponuditi kvalitetne proizvode, rješenja i usluge, biti jako proaktivni i raditi dugoročno. Ne možete doći

u Rusiju pa očekivati da ćete već nakon tri ili šest mjeseci postići značajan rezultat. Treba se strateški opredijeliti za rusko tržište i ulagati da biste postigli uspjeh. U vašoj industriji inovacija je nužnost, ne za napredak, već za opstanak. Gdje je Ericsson Nikola Tesla unutar globalnog Ericssona po inovativnosti? - Prepoznati smo i po inovacijskim procesima i po inovativnosti u sklopu globalne Ericssonove or-

Temelj inovativnosti ipak je obrazovanje. Ericsson Nikola Tesla dugo surađuje s hrvatskim sveučilištima. Koliko ste zadovoljni kvalitetom kadrova koji vam dolaze s hrvatskih fakulteta? - Ericsson Nikola Tesla godinama kontinuirano i kvalitetno radi sa Zagrebačkim sveučilištem. Naravno, riječ je o tehničkim fakultetima jer to je naše područje, prije svega o Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER). Više od 90 posto naših zaposlenika dolazi s FER-a ili s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Splitu, gdje imamo tim od 300

stručnjaka koji rade na razvojno-istraživačkim projektima. Nama je u interesu da stalno nadograđujemo suradnju i na partnerski način radimo s tim fakultetima. Smišljamo i tražimo različite modele rada. Na primjer, jedan od modela rada je da naši stručnjaci budu predavači na fakultetu i da studenti uče od njih na najmodernijim tehnologijama. Svake godine, već 11 godina zaredom, održavamo Dane otvorenih vrata, pa je tako 2012. godine 67 najboljih studenata FERa i FSB-a, ali i sa sveučilišta u regiji, bilo u našoj

Mi osjećamo odgovornost da mijenjamo sveučilište prema zahtjevima tržišta na kojemu poslujemo kompaniji. Proveli su dva mjeseca s nama, radili na inovativnim projektima u timu, upoznali organizacijsku kulturu kompanije, surađivali s mentorima. Za nas je to bila prilika da upoznamo kvalitetne mlade ljude koji prepoznaju ovu kompaniju kao kompaniju svog izbora i koje mi prepoznajemo kao zaposlenike koje želimo u svom timu. Radimo isto tako na zajedničkim projektima koji su potrebni našem poslovanju, a važni su i sveučilištima, odnosno fakul-

tetima. Postoji i suradnja na različitim projektima koji se financiraju iz Sedmog okvirnog programa Europske unije. Ukupno gledano, suradnja je dobra, ali njezina kvaliteta ovisi o objema stranama. Mi osjećamo odgovornost da mijenjamo sveučilište prema zahtjevima tržišta na kojemu poslujemo. Mislim da smo stvorili partnerski odnos koji se razvija u dobrom smjeru. Teško je očekivati da ćete svake godine imati ovako veliki ugovor kao što ste ga imali prošle godine. Kakva su stoga vaša očekivanja od poslovne 2013. godine? Hoćete li moći održati dostignutu razinu prihoda ili je realnije očekivati pad u usporedbi s rezultatima iz 2012.? - Slažem se, nerealno je očekivati da se svake godine dogode veliki pojedinačni ugovori s pojedinim kupcem. Ako se malo vratimo u prošlost, kad je Vipnet došao u Hrvatsku kao novi operator, investicije su bile velike u početnim godinama. Isto se dogodilo i s Tele2 u Hrvatskoj ili s Ipkomom na Kosovu. Na velikom ruskom tržištu mi ćemo nastaviti raditi, ali ne očekujem tako velike pojedinačne ugovore. Ipak, moram reći da smo stabilno poslovali sve ove godine, ne samo u 2012., i da smo postavili dobre temelje za stabilno poslovanje i u 2013. godini.

PIK Vrbovec dobio halal certifikat Nakon završene provjere i certificiranja koje je obavio Centar za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Hrvatskoj, tvrtki PIK Vrbovec dodijeljen je Halal certifikat za svježe juneće meso. Potrebne pripreme za certifikaciju halal standarda u PIK Vrbovcu zahtijevale su od kompanije osiguravanje svih tehničkih preduvjeta te edukaciju i angažman osoba koje će obavljati sve poslove prema pravilima halal standarda. Podizanje gotovine u Konzumu i Tisku

Konzum i Tisak u suradnji sa Zagrebačkom bankom uvode novu uslugu podizanja gotovine na svojim blagajnama pod nazivom Podigni novac. Navedena usluga omogućit će brzu, jednostavnu i sigurnu isplatu novca korisnicima debitnih i kreditnih kartica svih domaćih i inozemnih banaka i kartičnih kuća. Usluga Podigni novac bit će dostupna svim korisnicima u više od 700 prodavaonica Konzuma i 900 kioska Tiska i Tisak Media centrima. Potpisan ugovor za Brodosplit, uskoro i socijalni ugovor Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i vlasnik tvrtke DIV Tomislav Debeljak potpisali su prošloga tjedna ugovor o prijenosu dionica Brodosplita. Za 99,7 posto dionica DIV će dati 3,7 milijuna kuna i u nekoliko godina provesti program restukturiranja. Na potpisivanju su bili i predstavnici sindikata s kojima će DIV sklopiti socijalni ugovor za iduće četiri godine. Vlasnik DIV-a najavio je da će se graditi 40 brodova, a ministar Vrdoljak istaknuo je da će država dati podršku tržišnom opstanku brodogradilišta.


14 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3767, 4. ožujka 2013.

( oko 50%

( 25 osoba

prihoda Infinuma dolazi iz izvoza

zapošljava ta tvrtka

TOMISLAV CAR, direktor Infinuma

Država ne koristi u potpunosti ICT Hrvatsko gospodarstvo dobro razumije prednosti korištenja ICT-a, tvrtke su shvatile kako im to štedi novac, pomaže u promociji i marketingu ili na druge načine unapređuje njihovo poslovanje Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T

vrtka Infinum postoji već osam godina. Osnovali su je Matej Špoler i Tomislav Car kao studenti prve godine Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Danas, govori nam Tomislav Car, tvrtka ima 25 zaposlenih. Veći dio tima čine inženjeri koji se bave razvojem mobilnih i web aplikacija. Najzna-

U postojećem zakonodavnom okviru ima mnogo nelogičnih stvari čajniji uspjesi Infinuma su veliki i složeni mobilni projekti, poput rješenja za mobilno bankarstvo te mobilno osiguranje, kao i razni projekti za velike i male, domaće i inozemne klijente. Valja naglasiti kako oko 50 posto prihoda tvrtke dolazi iz izvoza. Nedavno ste otvorili tvrtku u Sloveniji, zašto? - Već neko vrijeme radimo na slovenskom tržištu, ali uglavnom iz Zagreba. Zaključili smo da, ako se bilo koji posao želi ozbiljno raditi na nekom tržištu, dakle ako se želi zaposliti ljude i razvijati lokalni biznis, otvaranje lokalne tvrtke idući je logični korak. Slovenija nam je vrlo zanimljiva, tržište je dobro, tamo imamo dobre ljude, a i dovoljno je blizu da možemo postaviti

kvalitetan komunikacijski kanal. Uvjeren sam kako tamo možemo ponoviti uspjeh iz Hrvatske.

U Hrvatskoj postoji puno kvalitetnih tvrtki koje nude rješenja i u skladu su sa svjetskim trendovima.

Smatrate li hrvatsko tržište mobilnih aplikacija razvijenim ili ne? - Kad smo se započeli aktivno baviti mobilnim aplikacijama, prije otprilike tri godine, tržište je bilo prilično nerazvijeno. Tada smo radili događaje poput Mobile Mondaya, kako bismo malo povećali tu svijest među ljudima. Danas to više nije potrebno raditi, svima je jasno kako je ovo aktivno tržište na kojem moraju biti prisutni.

Koji su uopće svjetski trendovi u ovome poslu? - Trendovi su uglavnom ti da apsolutno sve ide na mobile. Dakle, ako se radi neka digitalna usluga, ona mora biti pristupačna preko mobitela. Naša nova web stranica je dobar primjer tome. Naime, oko 30 posto prometa stare web stranice bilo je s mobilnih uređaja, i ta brojka samo raste. Stoga smo novu stranicu napravili tako da dobro radi na svim uređaji-

ma, od mobitela, preko tableta, pa do osobnih računala. To je pristup koji se mora posvuda pratiti, to je pristup koji je kompliciraniji i skuplji, ali to korisnici očekuju. Prepoznaje li naše gospodarstvo u cjelini prednosti korištenja ICT-a? - U Hrvatskoj gospodarstvo dobro razumije prednosti korištenja ICT-a. Tvrtke su shvatile kako im to štedi novac, pomaže u promociji i marketingu ili na druge načine unapređuje njihovo poslovanje. Država, nažalost, još nije u potpunosti iskoristila prednosti ICT-a. Od automatizacije, preko smanjivanja birokracije, pa do raznih elektroničkih usluga. Radi se na tim problemima, ne mogu reći da ne, ali nažalost, tempo toga ne odgovara nikome. Imamo li dovoljno ICT stručnjaka i imaju li dobar obrazovni sustav? - Imamo mnogo ICT stručnjaka, ali nažalost, ne idu u dovoljnoj mjeri ukorak sa svjetskim trendovima. Veliki razlog tomu je to što nemaju prakse u radu u tvrtka-

ma, pa kad izađu s fakulteta imaju nešto teoretskih znanja, ali nemaju praktičnih. Tako da mi moramo jako puno raditi na edukaciji unutar tvrtke. Čini li država dovoljno za razvoj ICT sektora? - Generalno, država bi se trebala manje baviti regulacijom, normiranjem i postavljanjem raznoraznih pravila i zakona koji samo smetaju onome tko se želi baviti biznisom. Ne očekujemo od države neke poticaje i novčana sredstva, nego jednostavno da se uklone prepreke koje poduzetnicima kompliciraju život. Ono što je najvažnije i što bi najviše unaprijedilo poslovanje i povećalo zapošljavanje jest smanjenje davanja na zaposlene. Je li postojeći zakonodavni okvir dobar za vaše poslovanje? - U postojećem zakonodavnom okviru ima mnogo nelogičnih stvari koje nisu dobro postavljene za ovaj tip posla. Infinum postoji već skoro osam godina, pa sam se već naviknuo na sve “posebnosti” našeg zakonodavnog sustava i smatram da funkcioniramo dobro unutar tih okvira. Međutim, mnogo toga bih promijenio kad bih mogao.

Koliko traje razvoj aplikacije? - Razvoj aplikacija traje prosječno oko dva mjeseca, ali to jako ovisi o tipu projekta. Neke jednostavnije stvari mogu nastati mnogo brže, ali integracija kompleksnog proizvoda, poput recimo mobilnog bankarstva, može trajati i po šest mjeseci. Često su to projekti unutar neke velike institucije gdje je potrebno povezati više poslovnih elemenata, kao što su poslovni i marketinški ciljevi te budžet, i to može potrajati. Dobra stvar za nas je ta što smo se ispraksirali u tome, pa imamo sve manje problema i generalno možemo predvidjeti veliku većinu potencijalnih problema. Namjeravate li ulagati u druge djelatnosti? - Mi smo tvrtka koja se bavi dizajnom i razvojem softvera. Trenutačno su nam primarni fokus mobilne aplikacije, ali nije nužno da će to uvijek tako biti. Što god se pojavi a bude zanimljivo te to prihvati šira publika, mi ćemo se potencijalno time baviti i prilagoditi se. Ne zavaravam se time kako će se Infinum zauvijek baviti razvojem mobilnih aplikacija. Stalno istražujemo mogućnosti novih tehnologija i gledamo čime bi se zanimljivim mogli baviti.

Ne očekujem ogromne promjene nakon ulaska u EU Što će se hrvatskom ICT tržištu, kao i tržištu aplikacija, dogoditi nakon ulaska u EU? - Načelno, ne očekujem neke ogromne promjene. Mi i danas uredno radimo s tvrtkama iz Europske unije i iz cijelog svijeta, i ne vidim da će se tu nešto promijeniti. Nešto će se smanjiti birokracija kod inozemnog poslovanja. Primjerice, imamo određenih birokratskih problema kod otvaranja tvrtki u drugim zemljama jer nismo iz zemlje koja je članica EU-a, ali to nije ništa nepremostivo.


AKTUALNO 15

www.privredni.hr Broj 3767, 4. ožujka 2013.

možemo dijeliti kako hoćemo, ali prema van, prema “ Mitrećimse unutra tržištima trebamo zajedno nastupati jer se jedino tako možemo probiti i uzeti dio kolača od velikih. ”

Mirko Bošković, tajnik Odbora za turizam Vanjskotrgovinske komore BiH

Komore iz regije na Sajmu turizma u Beogradu najavile

Nastup Hrvatske na Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu

Čeka se 100.000 gostiju iz Srbije

Cijeli Balkan jedna destinacija Predstavnici Hrvatske, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Crne Gore i Srbije pokrenuli su inicijativu za realizaciju regionalnog turističkog brenda koji bi privukao više turista iz Azije, Rusije i Južne Amerike

Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

P

redstavnici komora Hrvatske, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Crne Gore i Srbije pokrenuli su prošloga tjedna inicijativu za realizaciju zajedničkog proizvoda, regionalnog turističkog brenda koji bi obuhvatio najbolje iz svake od ovih zemalja. Na okruglom stolu održanom u okviru 35. međunarodnog sajma turizma u Beogradu koji je organizirala Privredna komora Srbije s temom Jugoistočna regija – europski korak oni su najavili da će formirati radnu grupu koja će turistički proizvod Jugoistočne Europe organizirati i pripremiti tako da bude atraktivan za treća tržišta, a posebno za sve veći broj turista iz Azije, naročito Kine i Japana te Rusije i Južne Amerike. Zoran Novaković iz Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Srbije podsjetio

je na sastanak koji je nedavno održan u Tirani u organizaciji GIZ-a, gdje je dogovoreno da je suradnja sedam komora (sedma je albanska) najbolja forma za realizaciju projekta predstavljanja Jugoistočne Europe kao nove neotkrivene destinacije te da se to ponudi svjetskom turističkom tržištu. Hrvatska partner za EU projekte Rezultati turističke privrede u zemljama regije se razlikuju, ocijenila je tajnica Udruženja za turizam Privredne komore Srbije Dragana Šabić, a Srbija bilježi pad domaćeg turizma, dok se povećava broj dolazaka kao i broj noćenja stranih gostiju. Ukazujući na potrebu stvaranja regionalnog turističkog proizvoda koji bi bio atraktivan za goste s trećih tržišta, Dragana Šabić je podsjetila kako su ove zemlje prisutne na okruglom stolu zajedno i u Cefti, s tim što Hrvatska od 1. srpnja postaje punopravna članica EU-a.

“Očekujemo da ćemo 1. srpnja pristupiti EU-u, što će nam omogućiti da budemo još snažniji partner u regiji za projekte

Kao model za turistički proizvod Jugoistočne Europe predstavnici hrvatskih komora predstavili su Istru EU-a”, kazala je direktorica sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore Leila Krešić Jurić. Ona je navela da se u analizama globalnog turističkog tržišta predviđa ukupna stagnacija Europe, ali i rast jugoistočne regije. Ponudom zajedničkog proizvoda možemo ostvariti očekivani rast turizma između šest i osam posto u Jugoistočnoj Europi. Međugorje centar europskog religijskog turizma Mirko Bošković, tajnik Odbora za turizam Vanjskotrgovinske ko-

more Bosne i Hercegovine, kazao je da u tom zajedničkom projektu BiH ima šta ponuditi i naveo Međugorje kao centar europskog religijskog turizma. “Turizam je top biznis grana u svim velikim državama, a i čitava exyu regija je mala kao turističko tržište. Mi se unutra možemo dijeliti kako hoćemo, ali prema van, prema trećim tržištima trebamo zajedno nastupati jer se jedino tako možemo probiti i uzeti dio kolača od velikih”, smatra Bošković. Sanja Marković, tajnica Odbora za turizam Privredne komore Crne Gore, istaknula je činjenicu da se u toj zemlji turist može u istom danu i skijati na snijegu i kupati u moru. Predstavnici hrvatskih gospodarskih komora kao model su predstavili turistički proizvod vezan za Istru, nastao od niza manifestacija koje spajaju povijest, kulturu i tradiciju, jer se na sličan način može osmisliti i turistički proizvod Jugoistočne Europe.

Na 35. međunarodnom sajmu turizma u Beogradu sudjelovalo je oko 1000 izlagača iz 46 zemalja svijeta, uključujući i Hrvatsku. Turističku ponudu od Istre do Dubrovnika, ali i potencijale hrvatskog kontinentalnog turizma, objedinila je Hrvatska turistička zajednica. “Hrvatska je već četvrtu godinu na beogradskom sajmu turizma gdje

Hrvatsku je lani posjetilo 99.055 srpskih turista smo i ove godine prezentirali cjelokupnu hrvatsku turističku ponudu. Destinacije u Hrvatskoj Srbi osiguravaju izravno putem interneta i tako najčešće rezerviraju svoje turističke dolaske u hotelima ili u privatnom smještaju. Oni su pretežno individualni gosti i dolaze uglavnom automobilima. Najviše su zainteresirani za ljetovanje na moru. Osim toga, na području Srbije imamo i

touroperatore putem kojih je moguće bukirati smještaj”, objašnjava za Privredni vjesnik Slavija Jačan Obratov iz Glavnog ureda HTZ-a. Već nekoliko godina bilježi se stalan rast gostiju iz Srbije. Prema podacima sustava turističkih zajednica, prošle je godine Hrvatsku posjetilo 99.055 srpskih turista koji su ostvarili 606.727 noćenja. U odnosu na 2011., riječ je o povećanju od 6,2 posto dolazaka, te o 12,4 posto više noćenja. “Zbog takvih dobrih pokazatelja sustavno obrađujemo tržište Srbije. Pored sudjelovanja na sajmovima, imamo kampanje oglašavanja tako da imamo razvijenu i suradnju s ovdašnjim medijima. Rezulati su očigledni. Ove godine očekujemo ponavljanje dobrih prošlogodišnjih rezultata, a svaki korak naprijed bit će vrijedan uspjeh. Što se pak broja srpskih gostiju tiče, očekujemo kako ćemo ove godine prijeći magičnu brojku od 100.000”, zaključila je Slavija Jačan Obratov. (S.S.)

15 tjednih letova za Pulu, Split i Dubrovnik Dolasku gostiju iz Srbije pogoduje i organizacija posebnih sezonskih autobusnih, željezničkih te osobito avionskih linija između srpskih gradova i hrvatskih turističkih odredišta. “Od 31. svibnja 2013. uspostavlja se redovita sezonska linija Split-Beograd-Split, koja će funkcionirati do kraja sezone dva puta tjedno, ponedjeljkom i petkom”, kaže Martina Strašek Filipčić iz Croatia Airlinesa. Srpska zrakoplovna kompanija Jat Airways pak tijekom ljetne sezone planira letjeti za Dubrovnik pet puta tjedno, te za Pulu i Split po četiri puta tjedno. Time će hrvatski turistički gradovi s Beogradom biti povezani s čak 15 tjednih linija u organizaciji Jata i Croatia Airlinesa.


16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3767, 4. ožujka 2013.

( 67,6 mil kuna

prikupljeno 2007. kada su uvedene feed-in tarife

( 310.000 kn

poticaja bilo je isplaćeno te godine

Obnovljivi izvori energije

Zbog zelenih projekata

Vrlo je vjerojatno kako će zbog stagnacije potrošnje, sve većih ulaganja, ali i zanimanja za projekte O poticanje proizvodnje električne energije dobivene iz obnovljivih izvora. Prema neslužbenim informac kuna po kilovatsatu na 0,015 kuna. Tako bi građani umjesto trenutačnih otprilike 16 kuna prosječno Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatski operator tržišta energije (HROTE) poslao je Ministarstvu gospodarstva prijedlog u kojem traži povećanje naknade za poticanje proizvodnje električne energije dobivene iz obnovljivih izvora (OIE). Podsjećamo, Vlada je u ožujku 2007. donijela Uredbu o minimalnom udjelu električne energije i kogeneracije (istodobna proizvodnja struje i toplinske energije) proizvedene iz OIE, a što se potiče iz sustava naknada, tzv. feed-in tarifa, koje od 1. srpnja iste godine plaćaju svi kupci električne energije u nas. O tome kada će i za koliko ova naknada narasti, odlučit će Ministarstvo gospodarstva. A prema neslužbenim informacijama, bit će uvećana čak tri puta, sa sadašnjih 0,005 kuna po kilovatsatu (kn/kWh) na 0,015 kuna. Tako bi građani umjesto trenutačnih otprilike 16 kuna prosječno godišnje plaćali oko 50 kuna za poticanje OIE i kogeneracije. Ivor Županić, direktor HROTE-a, ovaj prijedlog o korekciji visine naknade opravdava činjenicom da bi u fondu operatora uskoro moglo nedostajati financijskih sredstava za poticanje nekih projekata proizvodnje OIE i kogeneracije za koje postoji veliki interes. “Naime, 2007. go-

dine, kada su uvedene feed-in tarife, bila je instalirana jedna elektrana snage gotovo šest megavata (MW). Te godine bilo je prikupljeno 67,6 milijuna kuna, a isplaćeno 310.000 kuna poticaja. Prošle godine pak bilo je prikupljeno 76,6 milijuna kuna od naknada, a povlaštenim proizvođačima isplaćeno je 331,7 mi-

Početkom veljače 173,17 megavata iznosila je snaga hrvatskih postrojenja za iskorištavanje OIE koja su u sustavu poticaja

lijuna kuna. Dakle, trend se mijenja”, ističe on dodavši kako ovaj podatak otkriva i to da gospodarstvo stagnira jer ne raste potrošnja električne energije. Sunce na prvom mjestu Prema HROTE-ovim podacima, ukupna snaga svih hrvatskih postrojenja za iskorištavanje obnovljivih izvora energije koja su u sustavu poticaja

početkom veljače iznosila je 173,17 megavata. Pri tome se radi o postrojenjima koja su u pogonu i s kojima je operator sklopio ugovor o otkupu električne energije, odnosno koja imaju status povlaštenog proizvođača i uključena su u sustav poticaja. Tome treba dodati još 235,369 megavata snage iz postrojenja s kojima je HROTE sklopio ugovor o otkupu energije, ali koja su u raznim fazama ostvarivanja projekta i još nisu puštena u pogon. Drugim riječima, radi se o vjetroelektranama, kogeneracijama, elektranama na bioplin, biomasu i deponijski plin te malim hidroelektranama snage do 10 megavata. Ipak, najveći udio u tome

imaju sunčeve elektrane. U razdoblju od 2007. do 2012. godine, dakle kada je na snazi bio stari tarifni sustav, bilo je potpisano ukupno 152 ugovora o otkupu električne energije. Tada su ove elektrane imale ukupnu instaliranu snagu od 7,28 megavata. Novi tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz OIE i kogeneracije donesen je u lipnju 2012. godine, uz dvije naknadne izmjene i dopune. Prema tom novom sustavu, u 2012. godini bilo je potpisano 443 ugovora za fotonaponske elektrane čija ukupna snaga iznosi 13,6 megavata. Ove godine pak operator je zaprimio zahtjev za 521 elektranu unutar predviđene kvote od 15,4 megavata.

Također, bilo je dodatnih 590 zahtjeva iznad ove kvote. “Stoga se postavlja pitanje otkuda će se to platiti ako ne bude korekcije visine naknade. Novac ne pada s neba”, napominje on.

Prilagodba trendovima Ljubomir Majdandžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju (HSUSE), ističe kako je primio više

od tisuću e-mailova u kojima se mnogi pitaju kako je moguće da je ta kvota za integrirane fotonaponske sustave do 10 kilovata, odnosno one koji su postavljeni na postojeće objekte, već ispunjena za ovu godinu. Jer, Hrvatska ionako ne koristi dovoljno sunce za dobivanje toplinske i električne energije, unatoč golemom potencijalu. Energetika se mora prilagoditi trendovima u svijetu i Europi, napominje Majdandžić. Koncem 2011. godine u Europskoj uniji dva posto potrošnje električne energije bilo je pokriveno iz fotonaponskih sustava. “U Hrvatskoj, na žalost, samo 0,001 posto. U Njemačkoj, primjerice, taj udio


17

www.privredni.hr Broj 3767, 4. ožujka 2013.

( 76,6 mil kn

prikupljeno od naknada prošle godine

( 331,7 mil kn

isplaćeno povlaštenim proizvođačima 2012.

još veći računi?

OIE te preuzetih energetskih ciljeva doći do povećanja naknade za cijama, ta će naknada biti uvećana čak tri puta, sa sadašnjih 0,005 o godišnje plaćali oko 50 kuna za poticanje OIE i kogeneracije kvadratnih metara solarnih toplinskih kolektora koji bi godišnje proizvodili i do 2500 GWh (gigavatsati) toplinske energije. Na taj bi se način za milijun tona smanjila emisija CO2 i otvorilo tisuće novih radnih mjesta. Ako se uz to u tom razdoblju ugradi po jedan fotonaponski modul za dobivanje električne energije po stanovniku, godišnje bi bilo proizvedeno dodatnih 550 gigavatsati električne energije, za 320.000 tona

bio je četiri posto, a u Italiji pet posto. Zemlje koje najviše ulažu u obnovljive izvore energije - Danska, Finska, Norveška ili Njemačka (izuzmemo li naravno Grčku) - imaju najmanju stopu nezaposlenosti”, ističe Majdandžić te dodaje kako je Europsko udruženje fotonaponske industrije (EPIA) dalo jasnu poruku i predviđanja razvoja ove tehnologije do 2020. odnosno 2040. godine.

“EPIA tako predviđa da će fotonaponska tehnologija do 2020. godine pokriti 12 posto potrošnje električne energije u EU-u, a do 2040. čak 30 posto.”

Do kraja godine bit će donesen zakon o obnovljivim izvorima energije Majdandžić je podsjetio i na projekt ove udruge pod nazivom Solarizacija Hrvatske. Naime, HSUSE predlaže da se postupno od 2010. do 2020. godine ugradi po jedan četvorni metar solarnih toplinskih kolektora po stanovniku. Time bi 2020. Hrvatska imala 4,5 milijuna

smanjila bi se emisija stakleničkih plinova i bilo bi otvoreno još nekoliko tisuća radnih mjesta. Tako bi Hrvatska u ovome stoljeću mogla postati ekološki čista zemlja, manje ovisna o uvozu energije, bogatija i gospodarski razvijenija te tako integrirana u Europu i svijet. Biomasa kao adut Valja naglasiti kako će u Hrvatskoj u projekte obnovljivih izvora energije do 2015. godine biti uloženo oko 900 milijuna eura. Korištenje OIE strateški je cilj nacionalne energetske politike koja slijedi one u Europskoj uniji. Prema njima, Hrvatska bi trebala do 2020. godine smanjiti ukupnu potrošnju energije i emisiju

stakleničkih plinova za 20 posto te za isto toliko ostvariti udjel OIE u bruto neposrednoj potrošnji i dodatnih 10 posto obnovljivih izvora u svim oblicima prijevoza. U projekciji strukture, 2020. godine Hrvatska bi najviše obnovljive energije, čak 31,5 posto, trebala dobivati iz biomase (koja je u Hrvatskoj najjeftinija u Europi) te 28,3 posto iz vodotokova, odnosno hidroelektrana. Nadalje, vjetroelektrane bi u tom udjelu OIE trebale sudjelovati sa 12,2 posto, biogoriva sa 10,8 posto, sunčeve elektrane sa 5,9 posto, bioplin sa 3,1 posto, male hidroelektrane sa 1,2 posto te geotermalna energija sa 1,3 posto. Kako bi se potaknulo još veće korištenje OIE, provedene su određene promjene u podzakonskim propisima s ciljem pojednostavljenja postupka za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača.

U skladu s tim, primjerice, za integrirane sunčeve elektrane umjesto složenog postupka u kojem je trebalo ishoditi čak 60 raznih dokumenata, sada su potrebna samo tri koraka. Kristina Čelić, načelnica Sektora za energe-

Ima jedan vulkanski otok... Dobar primjer inicijative i korištenja obnovljivih izvora energije, koji bi u mnogočemu mogla slijediti Hrvatska, dolazi iz Španjolske. Mario Opačak, član Upravnog odbora tvrtke Vaillant, na seminaru Mogućnost primjene obnovljivih izvora energije, koji je petu godinom zaredom organizirala tvrtka Energetika Marketing, otkrio je kako je španjolski El Hierro jedini energetski potpuno neovisan otok u svijetu. K tomu, ima zdravu i jeftinu hranu, čist okoliš te nijednog nezaposlenog. Naime, na ovome otoku vulkanskog porijekla, koji ima oko 10.500 stanovnika i pripada Kanarskom otočju, stoljećima nije bilo riješeno pitanje opskrbe pitkom vodom, tlo nije bilo pogodno za poljoprivredu i na njemu stalno pušu snažni vjetrovi. El Hierro je imao i trajan problem s opskrbom električnom energijom pa nije bilo industrije ni turizma. Zbog svega toga El Hierro se, kao i mnogi drugi španjolski otoci, suočavao s iseljavanjem stanovništva i nezaposlenošću. Na sreću, zajedničkim angažmanom otočana razrađene su ideje za rješavanje tih gospodarsko-socijalnih problema. “Tako je problem opskrbe električnom energijom riješen gradnjom vjetroelektrana ukupne snage 11,5 megavata (MW) i reverzibilne hidroelektrane od 11,3 megavata, čime su u potpunosti zadovoljene sve potrebe za strujom, kako za stanovništvo tako i za rad triju postrojenja za desalinizaciju - koja su, pak, riješila problem pitke vode. Važno je naglasiti kako se viškovi vode iz ovih postrojenja koriste za navodnjavanje poljoprivrednih površina, a viškovi struje iz vjetroelektrana koriste se i za pogon crpki za prepumpavanje vode iz niže u višu akumulaciju hidroelektrane”, objašnjava El Hierro Opačak. Zapošljavanje je pak riješeno u nekoliko područja. “Ponajprije, u poljoprivredi, pri čemu su navodnjavanjem stvoreni preduvjeti za uzgoj banane i ananasa, a na preostalim slobodnim površinama započeo je uzgoj koza. Stanovništo se zaposlilo i u industriji: pokrenuta je proizvodnja sira i voćnih jogurta od kozjeg mlijeka”, ispričao je Opačak te dodao kako to nije sve. “Sljedeći korak kojemu će lokalne vlasti pristupiti je nabavka 6000 električnih automobila za potrebe stanovništva”, ističe. tiku u Ministarstvu gospodarstva, kaže kako je Hrvatska nedavno donijela i četiri nova zakona - o energiji, o tržištu električne energije, o tržištu plina te o regulaciji energetske djelatnosti. “A do kraja godine bit će donesen i za-

kon o obnovljivim izvorima energije”, ističe. I banke su prepoznale potencijal na ovome području te nude povoljne kredite zahvaljujući kojima bi također trebalo doći do veće primjene OIE u Hrvatskoj.


18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3767, 4. ožujka 2013. IPA projekt vrijedan 496.800 eura

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-90/1 Zagreb, 19. travnja 2012.

PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Diane Preglej, predsjednice vijeća, te Olgice Mikinac i Vladimira Njegovana, kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijavitelja Leona Časla iz Zagreba, Zatišje 8b, protiv prijavljenog TREZOR NEKRETNINE d.o.o. Zagreb, Mandaličina 11, radi povrede morala, na glavnoj raspravi održanoj 19. travnja 2012. godine, u prisutnosti prijavitelja i odsutnosti uredno pozvanog prijavljenog,

presudio je Prijavljeni: “TREZOR NEKRETNINE” d.o.o. Zagreb, Mandaličina 11 ODGOVORAN JE što prilikom čišćenja vunene deke u Kemijskoj čistionici u Mandaličinoj ulici 11, Zagreb, u rujnu 2011.godine, nije posao obavio u skladu s pravilima struke uslijed čega je deka izgubila svojstva za svoju redovnu uporabu, te nije izdao račun za obavljenu uslugu, čime je počinio povredu iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori pa mu se temeljem čl. 36. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, a nakon pravomoćnosti ove presude. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno. Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je dana 25. listopada 2012. godine donijelo presudu broj PŽ-II-16/12 kojom se žalba odbija.

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-33/12 Zagreb, 26. ožujka 2012.

PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Diane Preglej, predsjednice vijeća, te Vladimira Njegovana i Olgice Mikinac, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blanše Ažić Manevski, odlučujući po prijavi prijavitelja Marijana Šteovića iz Kutine, Kralja Zvonimira 4, protiv prijavljenog TRIGLAV OSIGURANJE d.d. Zagreb, Antuna Heinza 4, radi povrede morala, na glavnoj raspravi održanoj 26. ožujka 2012. godine, u prisutnosti prijavitelja i odsutnosti uredno pozvanog prijavljenog,

presudio je Prijavljeni: “TRIGLAV OSIGURANJE” d.d. Zagreb, Antuna Heinza 4 ODGOVORAN JE što na polici osiguranja br. 070007001187 od 19. srpnja 2012.g., nije naveo rizik obuhvaćen osiguranjem niti je prijavitelju uručio Opće uvjete za osiguranje usjeva br. PG-plo-05-4-hr i Posebne uvjete za osiguranje mladih nerodnih voćaka i vinograda PG-plo-mn/06-3-hr, pri čemu osigurani rizici iz Posebnih uvjeta nisu u skladu s dobrim poslovnim običajima, čime je počinio povredu iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori pa mu se temeljem čl. 36. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, a nakon pravomoćnosti ove presude. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno. Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je dana 6. studenog 2012. godine donijelo presudu broj PŽ-II-15/12 kojom se žalba odbija.

Maraska kao sastojak funkcionalne hrane Dio uspješnog projekta je i edukacija proizvođača višnje maraske o potencijalima primjene i prerade tog ploda Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P

rehrambeno biotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Laboratorij za procese konzerviranja i preradu voća i povrća sustavno je razvijao koncept funkcionalne hrane na bazi višnje maraske. Najznačajniji cilj projekta je bio da se sredstvima iz IPA projekta u Centru za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju u Zadru instaliraju pilot-uređaji za postupak sušenja te instrumenti za praćenje. Tako je službenim otvaranjem laboratorija u Zadru dovršen projekt Višnja maraska kao sastojak funkcionalne hrane, vrijedan 496.800 eura. Ciljevi projekta Projekt je financiran u omjeru 72,5 posto europskih sredstava iz IPA programa komponenta III.C - Operativni program za regionalnu konkurentnost te 27,5 posto sredstava iz nacionalnih izvora financiranja. Projekt su proveli Prehrambeno biotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju u Zadru, dok je partner Biotehnički fakultet u Ljubljani. Jedan od ciljeva projekta je i edukacija lokalnih proizvođača višnje maraske o potencijalima primjene i prerade tog

ploda u široku paletu proizvoda radi poticanja razvoja malih i srednjih tvrtki. Uporedo se projektom poticala suradnja između lokalnih proizvođača i prehrambene industrije te znanstvenih institucija. Višnja maraska plodove najbolje kvalitete daje na području sjeverne i srednje Dalmacije. U ratu je uništena većina nasada, no nakon revitalizacije, danas se maraska uzgaja na više od 700 hektara i godišnji prinos iznosi oko 700 tona.

Iskorišteno je čak 94 posto ugovorenih sredstava, od čega 64 posto za opremanje laboratorija “Ovim projektom uspjeli smo potaknuti male lokalne uzgajivače maraske na učinkovitije povezivanje, i međusobno i s laboratorijem te znanstvenim ustanovama. Kao i kod svakog projekta, i kod ovog je važno osigurati održivost. Opremanje laboratorija je korak prema novim spoznajama i na taj način je osigurano funkcionalno korištenje maraske, ali i drugih vrsta voća”, istaknula je Verica Dragović Uzelac, voditeljica projekta Viš-

nja maraska kao sastojak funkcionalne hrane. Primjena plodova Prema njezinim riječima, prednost upotrebe liofilizirane višnje maraske je u bogatom nutritivnom sastavu, gotovo zadržanoj izvornoj aromi i boji te odličnim senzorskim svojstvima. “Tako obrađeni plodovi mogu se konzumirati kao gotov proizvod ili kao dodatak voćnim jogurtima, desertima, sladoledu, žitaricama i snack proizvodima od žitarica, konditorskim proizvodima... Inače, liofilizacija je postupak sušenja u vakuumu pri nižim temperaturama kojim se iz prethodno zamrznutog proizvoda, u ovom slučaju višnje maraske, voda uklanja sublimacijom leda”, rekla je voditeljica projekta. Otkrila je i kako je iskorišteno 94 posto ugovorenih sredstava, od čega je 64 posto iskorišteno za opremanje laboratorija. “Projektom je bilo zamišljeno manje sredstava za opremanje laboratorija, ali se u sklopu provedbe projekta dobrim obrazloženjem može promijeniti namjena sredstava”, ističe Verica Dragović Uzelac. Eksperimentalno se ispituje primjena višnje maraske liofilizirane u Centru Zadar u proizvodnji čokolada i pralina na starinski način s pralinerijom Vitlov čokolade.


19

www.privredni.hr Broj 3767, 4. ožujka 2013.

( u više od 80 država

provedeno istraživanje (obuhvatilo 16.000 radnika)

( 61% poslovnih ljudi

tvrdi da su im poslovni i privatni život uravnoteženiji

Ravnoteža privatnog i poslovnog života urađa boljom produktivnošću

Analize pokazuju: zaposlenici sve uravnoteženiji Indeks ravnoteže između poslovnog i privatnog života obuhvaća razne čimbenike među kojima su užitak na radnom mjestu, osjećaj postignuća, dodatne dužnosti i radno vrijeme. Nevjerojatno, ali najnovije istraživanje na globalnoj razini ukazuje na pozitivan trend Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P

itanje ravnoteže privatnog i poslovnog života u prošlom je desetljeću dobilo na važnosti unatoč gospodarskoj recesiji. Jer, vlade i institucije, kao i pojedinačne tvrtke, uočile su kako postizanje te ravnoteže blagotvorno utječe na zdravlje i moral radnika, ali i na produktivnost i napredak države. U svrhu mjerenja stvarnog, konkretnog ponašanja na radnom mjestu i povezanih percepcija tvrtka Regus provodi Indeks ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Indeks obuhvaća razne čimbenike među kojima su užitak na radnom mjestu, osjećaj postignuća, dodatne dužnosti i radno vrijeme. Zatim, vrijeme potrebno za dolazak na posao, kao i ono za privatni život. Prema tom indeksu, kojim je pokriveno više od 16.000 profesionalnih djelatnika u preko 80 država, registriran je ohrabrujući porast od 24 posto u usporedbi između 2010. i 2012. godine. Tako je u 2012. godini 61 posto poslovnih ljudi na globalnoj razini smatralo kako su im poslovni i privatni život uravnoteženiji. Ta brojka ukazuje na pozitivan trend, ali otkriva kako još ima prostora za poboljšanje. Njemačka na dnu U Kini je, međutim, stopa zadovoljstva porasla

za samo četiri indeksna boda, što je najmanje odstupanje u analiziranom uzorku. To je pomalo zabrinjavajuće jer sugerira da su kineske tvrtke uslijed blagog usporavanja gospodarstva prestale voditi mnogo računa o poboljšanju ravnoteže privatnog i poslovnog života. Na drugoj pak strani su zapadna gospodarstva koje je kriza najviše pogodila i čiji su indeksni pokazatelji niži od prosjeka. Na samom dnu poretka je, iznenađujuće, Njemačka. Naime, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OCED) potvrdila je kako je u Njemačkoj razina sudjelovanja žena na tržištu rada, što je važan pokazatelj dobre uravnoteženosti privatnog i poslovnog života, niska i kako

je to jedina država članica OECD-a u kojoj drugi zaposleni u obiteljima s djecom nema porezne olakšice ni financijske pogodnosti. Zatim, ova anketa pokazuje i to da su radnici sve zadovoljniji jer je 69 posto ispitanika reklo kako na radnom mjestu uživa više nego u 2010. godini, a 59 posto njih iskazalo je zadovoljstvo količinom vremena koje provode s obitelji ili kod kuće. Zapadna su gospodarstva u 2010. još uvijek snažno osjećala učinke krize i stoga ne iznenađuje kako više od pola ispitanika iz Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Sjedinjenih Američkih Država, Belgije i Francuske danas osjeća veći užitak na poslu.

U gospodarstvima u usponu, kao što su Meksiko, Brazil i Indija, najveći udio ispitanika iskazuje veće zadovoljstvo poslom u usporedbi sa 2010., što otkriva kako poboljšanja uvjeta rada idu ruku pod ruku s gospodarskim rastom, priopćila je agencija za odnose s javnošću Meritor Media. Manje tvrtke više brinu Manje tvrtke, prema ovom istraživanju, više brinu za svoje radnike jer njihovi su zaposlenici iskazali veće zadovoljstvo ravnotežom privatnog i poslovnog života u usporedbi s onima iz većih poduzeća. U manjim tvrtkama iskazani indeks iznosio je 130 bodova, a u većim poduzećima samo 109 bodova. Kako bi svojim radnici-

ma omogućile ostvarivanje većeg sklada između poslovnog i privatnog života, očuvale njihovo zdravlje i potaknule produktivnost, tvrtke sve češće nude mogućnost fleksibilnog poslovanja koje zaposlenicima daje slobodu odabira vremena i mjesta rada. Anketa je pokazala i to kako više od dvije petine (41 posto) ispitanika na globalnoj razini smatra da tvrtke ulažu više napora kako bi smanjile vrijeme putovanja svojih zaposlenika na posao. Putovanja koja su dulja od 45 minuta povezuju se sa slabom kvalitetom sna, iscrpljenošću i općenito lošijim zdravljem. Omogućavajući radnicima odabir lokacija bližih domu ili izbjegavanje najvećih gužvi, tvrtke umanjuju naprezanja uzroko-

vana dugim putovanjima i pokazuju kako im je stalo do zaposlenika. Stoga, može se zaključiti da zahvaljujući sve boljim uvjetima u gospodarstvu i na tržištu rada, tvrtke koje žele zadržati i zaposliti najbolje ljude morat će im ponuditi dobru ravnotežu privatnog i poslovnog života. Veća fleksibilnost poslovanja jedan je od popularnih načina koji zaposlenicima omogućava uspostavljanje te ravnoteže. Bilo da se radi o mjerama koje radnicima omogućavaju putovanje na posao izvan najveće gužve, rad na lokaciji bližoj njihovom domu ili provođenje više vremena s obitelji, ova anketa pokazuje kako će usporedno sa zadovoljstvom radnika rasti i njihova produktivnost.

Uporedo sa zadovoljstvom radnika rast će i njihova produktivnost Inače, tvrtka Regus omogućava drugim poslovnim subjektima ostvariti, održati i prema potrebi proširiti prilagodljivost njihovih radnih mjesta. K tomu, pomaže im u smanjenju izdataka za najam, opremanje i održavanje uredskog prostora. Ured u Zagrebu otvorila je u rujnu 2011. godine ponajprije zbog sve veće potražnje za opcijama fleksibilnog rada u Hrvatskoj.


SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-14/12 Zagreb, 10. svibnja 2012.

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj:G-I-16/12 Zagreb, 26. listopada 2012.

PRESUDA

PRESUDA

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Diane Preglej, predsjednice vijeća, te Narcise Knežević i Vladimira Njegovana, kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijaviteljice Monike Filipović iz Zagreba, Nad Lipom 25a, protiv prijavljenog IMG-TREZOR d.o.o. Zagreb, Mandaličina 11, radi povrede morala, na glavnoj raspravi održanoj 10. svibnja 2012. godine, u prisutnosti prijaviteljice i punomoćnika prijavljenog Smilje Kunstić,

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (dalje: Sud), u vijeću sastavljenom od sudaca Gorane Aralica Martinović kao predsjednice vijeća, te Nikole Šikića i Marije Dujković, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijavitelja ALFA ZAŠTITA d.o.o., Zadar, Frane Petrića 7, kojeg zastupa punomoćnik Alen Pešušić, odvjetnik u Zagrebu, protiv prijavljenog IMPULS-LEASING d.o.o., Zagreb, Velimira Škorpika 24/1 kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Borić & partneri d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Josipa Marohnića 1 zbog povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja), nakon održane i zaključene glavne rasprave u prisutnosti punomoćnika prijavitelja i zamjenika punomoćnika prijavljenoga, u vijeću 26. listopada 2012.

presudio je Prijavljeni: “IMG-TREZOR” d.o.o. Zagreb, Mandaličina 11 ODGOVORAN JE što prilikom čišćenja ženske pernate jakne bijele boje u Kemijskoj čistionici u Mandaličinoj ulici 11, Zagreb, dana 17. siječnja 2012.g., nije posao obavio u skladu s pravilima struke uslijed čega su na jakni nastale tri rupice dužine od 3,5 do 4,00 mm, čime je počinio povredu iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori pa mu se temeljem čl. 36. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, a nakon pravomoćnosti ove presude. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno

Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je dana 25. listopada 2012. godine donijelo presudu broj PŽ-II-20/12 kojom se žalba odbija.

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: G-I-24/11 Zagreb, 8. ožujka 2012.

presudio je Prijavljeni: “IMPULS-LEASING” d.o.o, Zagreb, Velimira Škorpika 24/1 ODGOVORAN JE što je pored ugovorenih mjesečnih obroka leasinga, te kamata i troškova opomene, obračunavao i naplatio prijavitelju i “prefakturirani trošak incasso” 20. veljače 2012. u iznosu od 2.361,60 kn, čime je postupio protivno odredbi iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, te je povrijedio pravila morala i dobrih poslovnih običaja pa mu se temeljem čl. 36. stav. 1. t. 3 Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, izriče

JAVNA OPOMENA uz objavljivanje u tisku i NA web stranici Hrvatske gospodarske komore, nakon pravomoćnosti ove presude. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-62/12 Zagreb, 5. studenoga 2012.

PRESUDA

PRESUDA

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Igora Vidre, predsjednika vijeća, te Narcise Knežević i dr. sc. Zvonka Merkaša, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijavitelja AQUA MARITIME d.o.o., Zagreb, A. Žaje 10, kojeg zastupa punomoćnik Anita Sikirić, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Gugić&Kovačić u Zagrebu, Ivana Lučića 2, protiv prijavljenoga JADRANSKO OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, radi povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja), nakon rasprave održane i zaključene 8. ožujka 2012.,

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Diane Preglej, predsjednice vijeća, te Jasne Pongrac i Olgice Mikinac, kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijavitelja NIKOLE VIŠIĆA iz Zagreba, Cernička 16, protiv prijavljenog KUĆANSKI UREĐAJI d.o.o. Zagreb, Savska 41, radi povrede morala, na glavnoj raspravi održanoj 5. studenoga 2012. godine u prisutnosti prijavitelja te odsutnosti uredno pozvanog prijavljenog,

presudio je Prijavljeni: “JADRANSKO OSIGURANJE” d.d., Zagreb, Listopadska 2, odgovoran je što u postupku obrade i naknade štete te isplate osigurane svote u predmetu 100-1182 0832 0588, povodom štetnog događaja od 15. srpnja 2011., odugovlači s isplatom neprijepornog dijela štete, čime postupa protivno članku 943. Zakona o obveznim odnosima, članku 17. stavku 1. Zakona o osiguranju te članku 3.2. Kodeksa poslovne i osiguravateljne i reosiguravateljne etike Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore, što se prema odredbi članka 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih običaja). U prvostupanjskoj presudi G-I-24/11, od 8. ožujka 2012. godine, odluka o mjeri društvene stege preinačena je drugostupanjskom presudom GŽ-II-6/12 od 25. listopada 2012. u

JAVNA OPOMENA uz objavljivanje u tisku i na web stranici Hrvatske gospodarske komore. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

presudio je prijavljeni: “KUĆANSKI UREĐAJI” d.o.o. Zagreb, Savska 41 ODGOVORAN JE što nije izvršio isporuku nape “Gorenje” DKG 552-ORA W i ugradbene ploče za kuhanje “Gorenje” GHS 64 ORA W plaćene dana 11. lipnja 2012.g. na račun prijavljenog, prema ponudi prijavljenog od 11. lipnja 2012. godine, čime je počinio povredu iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (“Narodne novine” br. 66/06, 114/06, 127/07 i 8/08), pa mu se temeljem čl. 36. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE nakon pravomoćnosti ove presude. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.


MERIDIJANI 21

www.privredni.hr Broj 3767, 4. ožujka 2013.

( više od 700 mlrd USD Pouke Pogled u svijet

vrijedno svjetsko košer tržište prehrambenih proizvoda

Certifikat kao dodana vrijednost za prehrambene proizvode

krize dr. Uroš Dujšin

S Košer proizvodi odolijevaju recesiji Košer certifikat u Hrvatskoj izdaje židovska vjerska zajednica Bet Israel Krešo Sočković sockovic@privredni.hr

K

ošer hrana, pripravljena prema židovskim vjerskim pravilima, te hrana s halal certifikatom koja se priprema prema islamskim pravilima, odolijevaju svjetskoj recesiji. I u kriznim vremenima njihov udio u svjetskom tržištu hrane raste i sve je više proizvođača koji se okreću takvom poslovanju. Svjetsko košer trži-

Certifikat je dodana vrijednost proizvodu koja se najčešće odmah manifestira znatno boljom prodajom šte prehrambenih proizvoda vrjednije je od 700 milijardi dolara, a dio tog kolača žele i hrvatski proizvođači. Takav certifikat u nas izdaje židovska vjerska zajednica Bet Israel. Kako kaže glavni rabin te zajednice Kotel Da-Don, postoji aplikacija koju je potrebno ispuniti kako bi se pokrenuo postupak certificiranja.

“Važno je unijeti podatke o svim sirovinama za prehrambeni proizvod za koji se želi certificirati. Podrijetlo sirovina je najvažnije u cijelom procesu, no važno je provjeriti i način proizvodnje te linije za proizvodnju, odnosno koriste li se iste te linije i za ne-košer proizvode. Pregled koji je potreban ovisi o broju sirovina i kompleksnosti proizvodnje, a može trajati od mjesec do godine dana”, ističe rabin Da-Don. Strogi propisi Košer hrana zahtijeva razdvajanje proizvoda koji sadrže meso i onih koji sadrže mlijeko; zabranjeno ih je jesti ili kuhati zajedno. Od životinja su samo krave, ovce i koze košer, kao i proizvodi od njih, od peradi kokoši, patke, purice, guske i golubovi i njihova jaja, a od ribe samo one koje imaju peraje i ljuske. Zabranjeni su i svi insekti, tako da brašno mora biti prosijano, a riža, grah i ostale mahunarke moraju biti obrađeni tako da se spriječi stvaranje crva. Slastice ne smiju sadržavati namirnice koje nisu košer, a njihova priprema i pečenje moraju se

odvijati u skladu sa židovskim propisima. Hrvati žele košer certifikate Prve hrvatske tvrtke koje su željele košer certifikate htjele su to zbog dodane vrijednosti na izvoznim tržištima, kaže rabin DaDon. “Kako je Hrvatska velika turistička destinacija, u posljednje vrijeme certifikat traže i one tvrtke koje žele svoje proizvode ponuditi u hotelima i restoranima na domaćem tržištu. I sami ugostitelji žele ponuditi svojim stranim gostima košer certificiranu hranu”, dodaje on. Zanimljivo je da većina kupaca košer hrane, posebice na američkom tržištu, uopće nisu židovski vjernici, nego takve proizvode kupuju zato što su provjerenog podrijetla i bez dodataka kojih u mnogim drugim proizvodima ima. Većina proizvođača hrane koji ga imaju ističu kako je certifikat dodana vrijednost proizvodu koja se najčešće odmah, već u prvoj godini, manifestira znatno boljom prodajom, posebice ako proizvode plasirate na tržištima Izraela, Zapadne Europe ili Sjedinjenih Američkih Država.

pori rast suočio je Zapad s nizom neugodnih pitanja. Kako, primjerice, mogu prosperirati poduzeća kada su njihovi kupci u teškoćama? Kako se vlade mogu brinuti o potrebitima kada su njihovi proračuni u stisci? Kako obični ljudi mogu sastavljati kraj s krajem kada privreda stagnira? Tu se iz ruševina privrednog sloma i propalih gospodarskih modela ističu četiri odgovora.

ćoj nejednakosti. Mnoga poduzeća proizvode za srednju klasu; no njena se brojnost smanjuje, a marginalizirani postaju većina. Njena se brojnost smanjuje tako da je gotovo trećina Amerikanaca koji su kao tinejdžeri u 1970-ima pripadali srednjoj klasi danas marginalizirana. Jaideep Prabhu s Judge Business Schoola u Cambridgeu tvrdi da sto-

nih Amerikanaca i skoro 50 milijuna bez zdravstvenog osiguranja. Mladi poduzetnici nastoje pružiti siromasima inovativne usluge, djelomično zato što im žele dobro, no i zato što tu vide ogromno tržište. Revolution Foods nastoji odučiti mlade Amerikance od loše hrane i savjetuje ih o prehrani. Nudi 120.000 školskih obroka dnevno, zapošljava

ga poduzeća trebaju kreirati posebne vrste proizvoda za siromahe, kako ne bi naškodila imidžu svojih glavnih proizvoda među imućnijima. Neki to već i čine. Tako Renault prodaje jeftinije i slabije motore koje ugrađuje u automobile Dacia. Pri tome je bitno da se prodavačima daju poticaji da plasiraju te jeftinije proizvode. Procter&Gamble je podijelio svoje prodavače u dvije grupe od kojih se svaka specijalizira za bogatije odnosno siromašnije kupce.

više od 750 ljudi od kojih su mnogi bili nezaposleni i sklapa ugovore o posluživanju obroka u dućanima poput Toys’R’Us i Whole Foods. To nas dovodi do četvrtog odgovora: treba koristiti moć moderne tehnologije. Internet pruža poduzetnicima snažno sredstvo za pokretanje posla kojim konkuriraju postojećim tvrtkama s visokim troškovima. Virtualno sveučilište, osnovano 2008., iznimno je uspješno u pružanju prvoklasnog obrazovanja bilo kome bilo gdje. PayNeaMe pomaže čak 24 posto američkih obitelji bez kreditne sposobnosti u online kupnji robe. Sajt Social-media omogućuje ljudima da iznajme slobodne spavaće sobe, posuđuju alate i preprodaju staru dječju odjeću. Tako se radikalno smanjuju troškovi ogromnog broja proizvoda: sada entuzijasti proizvode čak i male avione vlastite izrade za par stotina dolara za kontrolu usjeva ili neugodnih susjeda.

Ugledati se na zemlje u usponu Prvi je da se za inspiraciju treba ugledati na zemlje u usponu. Multinacionalke su počele primjenjivati pouke o tome kako doći do kupaca u siromašnim zemljama. Unilever je bio uspješan prodajući Indijcima, koji nemaju novca ko-

Mnoga poduzeća proizvode za srednju klasu; no njena se brojnost smanjuje, a marginalizirani postaju većina liko ljudi na Zapadu, robu u malim paketima. Sada nudi manja pakiranja maslaca osiromašenim Španjolcima i skromne pakete pirea od krumpira isto takvim Grcima. I političari pogledavaju na istok: Ured za socijalne inovacije Bijele kuće proučio je inovatore iz zemalja u usponu. David Cameron pohvalio je inovativni duh Indijaca, a Nacionalna zaklada za znanost, tehnologiju i umjetnost objavila je analizu onoga što bi Velika Britanija mogla naučiti iz toga kako se oni nose s bijedom. Drugi odgovor glasi da poduzeća moraju prilagoditi svoju politiku stagnantnim plaćama i rastu-

Bogatstvo na dnu piramide Treći odgovor glasi: treba tražiti bogatstvo na dnu piramide. U 2004. je jedan drugi poslovni guru, C.K. Prahalad, savjetovao poduzećima da pripaze na najsiromašnije na svijetu jer oni sveukupno čine ogromno tržište. Istu logiku sada se može primijeniti na najsiromašnije zapadnjake: samo u Americi ima 46 milijuna siromaš-


22 HRVATSKA & REGIJA Halal certifikat u Srbiji zasad imaju 52 tvrtke

Prvi halal shop na Balkanu

Privredni vjesnik Broj 3767, 4. ožujka 2013.

( 100 mil € kredit ( 21,9% isključivo namijenjen povratnicima

lanjski rast izvoza BiH u Tursku

Bosanskohercegovačko gospodarstvo

Američki veleposlanik u Srbiji Michael Kirby, direktor Halal agencije Mustafa Jusufspahić, srpski ministar Sulejman Ugljanin i predsjednik skupštine klastera Murat Zornić na otvaranju Halal shopa u Beogradu

Prva halal prodavaonica ne samo u Srbiji nego, kako kažu, i na Balkanu otvorena je prošloga tjedna u Beogradu u dijelu grada koji se zove Dorćol (što na turskom znači raskrižje), preko puta Bajrakli džamije. Dućan u kojem će se moći opskrbljivati oni koji se pridržavaju islamskih pravila ishrane - ali i svi drugi koji vole planinsku janjetinu, mladu teletinu ili ovčje kiselo mlijeko, goveđi pršut, paprike u vrhnju i slične đakonije nije velik - ali je dobro opskrbljen. Mesni i mliječni proizvodi (za sada samo oni) stižu iz planinskih krajeva Srbije od proizvođača halal hrane udruženih u klaster pod nazivom Čuvari tradicije - Pešter, Golija, Kopaonik. Otvaranje prodavaonice rezultat je javnoprivatnog partnerstva između ovog klastera koji okuplja 12 proizvođa-

ča hrane u jugozapadnoj Srbiji, Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), Vlade Srbije i Halal agencije Srbije čiji je osnivač Islamska zajednica Srbije. Članice klastera morale su zadovoljiti proizvodne standarde nužne za dobivanje halal certifikata, a koji podrazumijevaju prije svega poštovanje pravila, kao i kvalitetu i sigurnost hrane. Halal inače na arapskom znači ispravan odnosno dozvoljen, a pravila se odnose na hranu, farmaceutske proizvode i kozmetiku. Halal certifikat u Srbiji do sada su dobile 52 tvrtke, a zanimanje je naglo poraslo nakon nedavne najave Ujedinjenih Arapskih Emirata da će uložiti nekoliko stotina milijuna eura u poljoprivrednu proizvodnju u Srbiji te da će iz Srbije izvoziti hranu i prehramene proizvode na cijelo tržište Bliskog istoka. (Lj.L.)

*vijesti Končar sklopio posao u Albaniji Tvrtka Končar-Inženjering za energetiku i transport (KET) s albanskim operatorom prijenosnog sustava OST (Operateri i Sistemit te Transmetimit) sklopila je ugovor o proširenju transformatorske stanice Zemblak u Albaniji. Ugovor obuhvaća isporuku energetskog transformatora, izgradnju vodnog i sekcijskog polja kao i potrebna proširenja razvoda istosmjernog i izmjeničnog napona, te opreme upravljanja, zaštite i telekomunikacija. Vri-

jednost projekta je više od 4,3 milijuna eura, a financira se putem kredita Njemačke banke za obnovu i razvoj (KfW). Triglav ostvario rekordnu dobit Dobit Triglav Grupe prije oporezivanja u 2012. iznosila je 89,7 milijuna eura, a čista dobit 73,2 milijuna eura, preliminarne su procjene te tvrtke. Matično društvo Zavarovalnica Triglav lani je ostvarilo 65,6 milijuna eura dobiti prije oporezivanja i više od 50,4 milijuna eura nakon oporezivanja.

Turci sve zainteresiraniji za ulaganja Nedavno su u Sarajevu boravili predstavnici 19 velikih tvrtki iz područja energetike i rudarstva koji su se posebno zanimali za hidropotencijale u BiH, rudnike ugljena i termoelektrane Zdravko Latal latal@privredni.hr

T

urski kapital i turske kompanije sve su prisutniji u gospodarstvu Bosne i Hercegovine. Prema podacima domaće BBI Banke i turskog Turkish Ziraat Banka sa sjedištem u Sarajevu, zahvaljujući veoma povoljnom kreditu od 100 milijuna eura isključivo namijenjenom povratnicima prognanima tijekom proteklog rata, egzistenciju je do sad osiguralo više od 1000 građana. Radi se uglavnom o poljoprivrednim proizvođačima, a utrošeno je nešto ma-

Turska se svrstala među desetak glavnih trgovinskih partnera BiH nje od polovine odobrenih sredstava. Do kraja prošle godine za kredit je ukupno apliciralo 195 pravnih osoba u iznosu većem od 70 milijuna eura, a odobreno je oko 28 milijuna

eura. Kad je riječ o fizičkim osobama, za taj kredit je apliciralo njih 472 za iznos od 5,5 milijuna eura, dok je odobreno nešto više od 3,5 milijuna eura. Nema povratka, nego reinvestiranje U sklopu te kreditne linije u Kalesiji kod Tuzle otvorena je i tvornica namještaja. Osnovni cilj te kreditne linije je zapošljavanje povratnika i gotovo sve povratničke sredine iskazale su interes, a najviše u Prijedoru, Brčkom, Zvorniku, Srebrenici, Bratuncu, Foči i Goraždu. Interes pokazuju uglavnom Bošnjaci u srpskom entitetu, a mnogo manje Hrvati i Srbi u Federaciji. Valja istaknuti da se sredstva ovoga kredita po njegovoj isplati neće vratiti u Tursku, nego će se reinvestirati. Gotovo bi se moglo ustvrditi kako, u proteklih godinu dana, nije bilo ni jednog mjeseca da u BiH nije boravila neka grupa privrednika iz Turske. Istodobno raste i bosanskohercegovački izvoz

u Tursku, koja se svrstala među desetak glavnih trgovinskih partnera BiH. Lani je izvoz u Tursku zabilježio najveći rast među glavnim vanjskotrgovačkim partnerima BiH, 21,9 posto, istina na relativno niskoj osnovi jer je izvezeno robe u vrijednosti od 182,8 milijuna konvertibilnih maraka, dok je uvoz iznosio 449,3 milijuna KM. Ako se uspješno okončaju pregovori između farme i tvornice pilećih salama i pašteta Perutnine u Srpcu, odnosno Brezi, koje su u vlasništvu slovenskog kapitala s turskim partnerima, izvoz bi se značajno povećao, a tvornica salama morala bi izgraditi novu proizvodnu liniju. Nedavno su u Sarajevu boravili predstavnici 19 velikih tvrtki iz područja energetike i rudarstva koje je vodio zamjenik ministra energetike Republike Turske Hasan Murato Mercano. S druge strane stola u Vanjskotrgovinskoj komori BiH bili su predstavnici 23 poduzeća zainteresiranih za suradnju,

među kojima i čelnici JP Elektroprivrede HZ Herceg-Bosne i Elektroprivrede RS-a. Osnivanje tvrtki bez većih problema Turci su se posebno zanimali za hidropotencijale u BiH, rudnike ugljena i termoelektrane, dok je bosanskohercegovačka strana predstavila značajne mogućnosti u valorizaciji drugih obnovljivih izvora energije - u solarnoj, vjetroenergiji i energiji dobivenoj od biomase. Vrlo pozitivna iskustva u poslovanju s BiH iznio je jedan od većih investitora u svijetu Muzaffer Cilek, koji u Bosni posluje već nekoliko godina i ima tri tvrtke koje se bave poljoprivredom, energetikom te proizvodnjom i prodajom namještaja. “Pri osnivanju tvrtki nisam nailazio na ozbiljnije probleme, a registracije sam završavao za 20 dana”, izjavio je Cilek. Tri dionice sarajevske zaobilaznice na koridoru V.c dobila je i velika turska građevinska kompanija Cengiz Insaat.


23

www.privredni.hr Broj 3767, 4. ožujka 2013.

( 5,1%

prognoza EK slovenskog proračunskog manjka

( 1,8 mlrd € duga

*vijesti

Sloveniji dolazi na naplatu ove godine

SMJENE U SLOVENIJI

Alenka Bratušek u mandatarskom jarmu Buduća slovenska premijerka u nezahvalnoj je misiji nagovaranja koalicijskih partnera na štednju, ali u dozi koja neće ubiti kvasce razvoja efikasnost i svrsishodnost sektora. Pokazalo se da je javni sektor opterećen i takvim plaćama iza kojih ne stoji odgovarajući rad, te da se dobiva mjesečnu apanažu za samo nekoliko sati predavanja.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S

lovenija će sredinom ožujka dobiti prvu premijerku. To će se dogoditi ustoličenjem Alenke Bratušek, 42-godišnje Kranjčanke, na mjesto s kojeg su Janeza Janšu “deložirale” politička tvrdoglavost i korupcijske afere. U tom personalnom preokretu, na žalost, nema automatizma koji bi Sloveniji i njenim građanima ublažio svakodnevne poteškoće. Naime, oporavak nije na vidiku i bit će dugotrajniji nego što je itko slutio. Gospodarstvo tone

Buduća premijerka najviše će se preznojavati na problemima javnofinancijske konsolidacije tempom iz prošle godine tako da će recesija u 2013. godini srezati slovenski BDP za još dva posto. Iznenađenje EK-a U tjednu velikih političkih previranja Europska komisija iznenadila je Sloveniju svojom zimskom gospodarskom prognozom u kojoj je grubo izražena sumnja u realnost političkih namjera Ljubljane da smanji proračunski manjak na samo tri posto. Znajući za CoCo promjenjive obveznice NLB-a, koje će se nedvojbeno pretopiti u javni dug, te za 400 milijuna eura

dokapitalizacije koju ista banka zahtijeva u najkraćem roku, Europskoj komisiji nije bilo teško korigirati vjerojatni slovenski proračunski manjak na 5,1 posto. Buduća premijerka koja je 1994. godine diplomirala radom “Djelovanje poroznosti konfekcijskih međuuložaka na brzinu isparavanja znoja” (u međuvremenu je i magistrirala na Fakultetu društvenih znanosti, smjer menadžment), najviše će se preznojavati na problemima javnofinancijske konsolidacije, posebno na sanaciji banaka. Europska komisija ustrajava u stajalištu da Slovenija pretjeruje u restrikcijama te da joj se takva politika može osvetiti. Tako izgleda pogled na Sloveniju s promatračnice u Bruxellesu. Slovenska vizura nešto je druk-

čija. Sloveniji, naime, ove godine dolazi na naplatu 1,8 milijardi eura duga u kojem samo kamate premašuju zbroj najavljenih restrikcija koje su već izvele na ulice zaposlenike iz većine javnih službi. Janšin plan konsolidacije temeljio se na drastičnijem rezu u plaće od onog

u Hrvatskoj (smanjenje i do devet posto), uz istodobno preslagivanje učenika i vrtićke djece u veće skupine i brojnije razrede. Pobuna koja je uslijedila i odgovori na žučne kritike zaposlenika iz raznih dijelova javnog sektora razgolitile su i neke nezgodne pojedinosti važne za

Što će reći sindikati Sindikalna scena u Sloveniji naoko je snažna i sposobna zagorčati život svakoj vladi, pa i najnovijoj koja dolazi zamijeniti napuštenog Janeza Janšu. Sindikati iz realnog sektora javno podupiru sindikate koji djeluju u upravi i javnim službama. Čine to u maniri: ako im već ne možemo pomoći, nećemo im niti štetiti. Koliko će dugo potrajati takva sloga, veliko je pitanje. Od 2008. godine u privatnom sektoru izgubljeno je u Sloveniji 70.000 radnih mjesta. Međutim, broj javnih službenika u istom razdoblju povećao se gotovo za 6000 ljudi. Na tu diskrepanciju nedavno je upozorila Gospodarska zbornica Slovenije. Pojedini sindikalni predstavnici iz realnog sektora potiho se izjašnjavaju kao i većina gospodarstvenika – bio bi red da se na gubitak radnih mjesta u privatnom sektoru odazovu sindikalisti iz javnog sektora pristankom na odgovarajuće rezove.

Minsko polje javnih financija Ohrabrujuća je činjenica što je Alenka Bratušek čak u dvije vlade vodila Direktorat za proračun unutar Ministarstva financija, pa je za pretpostaviti da će se lakše snaći u minskom polju javnih financija. Problem je to što se njezini ključni koalicijski partneri dijametralno razilaze u pogledima na način sređivanja stanja u bankama i gospodarstvu. Socijalni demokrati Igora Lukšiča zahtijevaju da se odmah prekine s osnivanjem tzv. loše banke. DL Gregora Viranta prijeti da neće dopustiti zaduživanje iznad dogovorenih 4,6 milijardi eura, ni rast proračunskog manjka iznad tri posto. Lijepo je željeti što bržu konsolidaciju. Na žalost, već u siječnju premašen je kvartalni iznos dopuštenog manjka. Bratušekova očito zna u kakav je osinjak zagazila, a zna i da joj neće biti lako naštimati instrumente štednje u dozama koje neće ugušiti kvasce razvoja. Dakako, u svemu tome dobro će joj doći znanja o (političkim) međupodlogama za brže isparavanje unutarkoalicijskog preznojavanja.

Hrvatske akvizicije u Sloveniji Agrokor je formalizirao zainteresiranost za kupnju 53 posto dionica Mercatora, slijedom čega je dobio i pravo na dubinski pregled tvrtke. Taj pregled bit će nešto uži od pregleda što će ga obaviti ostali potencijalni kupci. Ograničenje se objašnjava činjenicom da Agrokor dolazi iz konkurentske branše, te da Mercator stoga mora zaštititi odgovarajući dio svojih poslovnih podataka. Hrvatska tvrtka Osimpex, u vlasništvu Željka i Nade Biloš (veleprodaja željeznih i čeličnih proizvoda), zanima se za preuzimanje Peka. Poznata obućarska tvrtka iz Tržiča u velikim je financijskim poteškoćama. Može se prodati samo uz odobrenje Državnog zbora. Pobuna malih dioničara Mali dioničari Aerodoroma Ljubljana spremaju se “podrezati krila” Zmagi Skobiru, predsjedniku uprave, a ne piše se dobro ni nadzornom odboru. Mali dioničari s prevladavajućim upravljačkim pravima sumnjaju u isplativost “megalomanskih investicijskih planova”. Promet na aerodromu stagnira od 2008. godine, a vodstvo kani uložiti 72 milijuna eura u novi putnički terminal i 45 milijuna u logistički centar i teretni terminal. Na natječaj za gradnju putničkog terminala uz ostale javila se i tvrtka Zagorje Tehnobeton. Dvojbeni motivi 5300 osobnih bankrota Od 2008. kada je u Sloveniji uveden institut osobnog bankrota, provedeno je 5300 stečajeva u kojima su vjerovnici potraživali ukupno 470 milijuna eura. S obzirom na to da stečajne mase u svim tim bankrotima nije bilo ni u tragovima, u Sloveniji su zaredala pitanja: je li osobni bankrot samo način izlaska iz financijskog škripca ili je to i prilika za – prevaru?


24 STIL *vijesti Valamar otvara kamp s wellnessom Turistička tvrtka Valamar potkraj travnja otvorit će obnovljeni kamp Krk u blizini grada Krka, koji će kao prvi kamp u Hrvatskoj nuditi wellness i posebne sadržaje za tinejdžere. U obnovu i tržišno repozicioniranje toga kampa Valamar je uložio 16 milijuna kuna. Kamp Krk nekada se nazivao kamp Politin, a nakon dobivanja kategorije od četiri zvjezdice prenamjenit će se iz naturističkog u tzv. tekstilni kamp. Radovi su već u tijeku, a kako ističu u Valamaru, uz wellness sadržaje imat će i bazen s grijanom vodom. Rekordna sezona kruzera U Dubrovnik je 2012. uplovilo 648 brodova na kružnim putovanjima s nešto više od milijun putnika, a ove se godine očekuje povećanje broja dolazaka kruzera. Iz kompanije MSC koja je u prošloj godini imala dva uplovljavanja tjedno, petkom i subotom, najavljuju dolazak još jednog broda, i to četvrtkom, broda Amonija kapaciteta 2200 putnika. Besplatni Wi-Fi u turističkim mjestima Uvažavajući trendove sve većeg broja suvremenih putnika koji kao ključni izvor informacija pri izboru i upoznavanju destinacija koriste online komunikaciju, Ministarstvo turizma je objavilo javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava temeljem Programa poticanja slobodnog pristupa internetu u turističkim destinacijama Hotspot Croatia u 2013. godini. Program se uvodi s ciljem dodatnog podizanja konkurentnosti hrvatskog turizma i proširenja turističke ponude. Ministarstvo turizma za taj program u ovoj godini planira izdvojiti ukupno 1,5 milijuna kuna.

Privredni vjesnik Broj 3767, 4. ožujka 2013.

( 9000 km

duljina Rute željezne zavjese

( kroz 20 država prolazi ta biciklistička ruta

Europski turistički proizvodi

Vožnja biciklom iza željezne zavjese Projekt Ruta željezne zavjese financira se iz programa Jugoistočne Europe za razvoj i promociju EuroVelo rute 13 (EV13) kroz europsko partnerstvo. I udruga Moj bicikl postala je partner u tom projektu, pa financira 15 posto projekta koji se odnosi na Hrvatsku Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

G

otovo pola stoljeća Europa je bila podijeljena na istočni i zapadni dio tzv. željeznom zavjesom čije su granice sezale od Barentsovog do Crnog mora. Nakon pada Berlinskog zida, član Europskog parlamenta Michael Cramer osmislio je biciklističku rutu oko toga zida, dužine 160 kilometara. Kako je staza pobudila interes cikloturista, Cramer je otišao i korak dalje te predstavio javnosti ideju da se takva staza postavi duž cijele nekadašnje željezne zavjese. Razvitak biciklizma i održive mobilnosti Nakon što je objavio knjigu i bike vodič, Europska federacija biciklističkih udruga (ECF) prihvatila je prijedlog za rutu ICT u EuroVelo projekt i dodijelila joj oznaku EV13. Tako je nastala Ruta željezne zavjese, dužine 9000 kilometara, koja prolazi kroz 20 država od kojih je 14 članica Europske unije. Ruta je spoj europske politike, kulture, povijesti, prirode i održivog turizma. Projekt Ruta željezne zavjese financira se iz programa Jugoistočne Europe za razvoj i promociju EuroVelo rute 13 kroz europsko partnerstvo, i to u iznosu od 85 posto. Partneri na tom projektu su regionalne razvojne agencije iz Austrije, Mađarske, Sloveni-

Cikloturizam popularan u Europi Da je cikloturizam popularan u Europi pokazuju podaci iz studije Europskog parlamenta. U toj se studiji navodi kako je u Europi godišnje registrirano 2,8 milijardi cikloturističkih putovanja. Od ukupnog broja tih putovanja, 25,6 milijuna uključuje noćenja. je, Bugarske i Makedonije te neprofitne nevladine organizacije iz Slovačke, Hrvatske, Srbije, Mađarske, Bugarske i Grčke. I hrvatska udruga Moj bicikl članica je ECF-a već 10 godina, pa se i ona prije dvije godine odazvala na poziv za sudjelovanje i sufinanciranje projekta. Udruga Moj bicikl postala je partner u projektu i financira 15 posto, u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku. “Razrađen je plan aktivnosti koje će svi partneri provoditi za vrijeme projekta, pa tako i naš, kojemu je cilj povezivanje europskog jugoistoka s tom dugačkom biciklističkom rutom. Financiraju se primjerice neke zajedničke aktivnosti, od tiskanja promotivnih materijala, karata i brošura preko

turističkih paketa sve do razvitka internet portala s ciljem promocije EuroVelo rute broj 13 kroz tzv. soft turizam. Naime, riječ je o povezivanju vožnje biciklom i javnim prijevozom te promociji bicikla kao prijevoznog sredstva”, rekla je Darinka Jug, predsjednica udruge Moj bicikl. Dodala je kako će na regionalnoj razini projekt Ruta željezne zavjese pridonijeti razvoju biciklizma, održive mobilnosti i turizma. Cikloturistički paketi za Hrvatsku Kako je istaknula, u ovoj fazi projekta u Hrvatskoj se neće graditi posebna infrastruktura za cikloturiste koji će putovati na toj ruti jer s manjim dijelom sudjelujemo u projektu, ali

će se raditi cikloturistički paketi koji uključuju povezivanje s ostalim oblicima prijevoza, primjerice kombinacija vožnje biciklom i vlakom. Kroz našu zemlju ruta EV13 prolazi većim dijelom istom trasom kao i Dravska cikloturistička ruta na koju još od 2008. dolaze cikloturisti. Ta se ruta umrežava s projektom Mura-Drava bike koji je u

U Hrvatskoj dio Rute ulazi kod mjesta Donji Hrašćan, a izlazi u mjestu Batina potpunosti implementiran na području Varaždinske i Međimurske županije. EV13 također se “spaja” na Dunavsku rutu koja je u potpunosti implementirana u Hrvatskoj. U našu zemlju dio rute ulazi kod mjesta Donji Hrašćan,

a izlazi u mjestu Batina. “Kroz taj projekt s partnerima iz Mađarske definirat ćemo postojeće turističke atraktivnosti te planirati buduće aktivnosti”, rekla je Darinka Jug. Pritom je dodala kako je naš cilj uvrštenje Hrvatske sa svojom cikloturističkom ponudom u europsku kartu EuroVela, te poticanje razvoja turističke ponude i smještajnih kapaciteta uz samu rutu. Valja istaknuti i poticanje razvoja posebnih uslužnih djelatnosti, poput servisa za bicikle te cikloturističkih agencija. Kako već postoji manji broj bike&bed smještaja uz rutu, cilj nam je da njihovi vlasnici osjete koristi od kategorizacije svojih smještajnih objekata jer će im uskoro dolaziti sve više cikloturista, zaključila je Darinka Jug.


HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3767, 4. ožujka 2013.

( 51 mil kn

ukupni prihod SAP-a u 2012.

( 44 mil kn

*vijesti

lanjski prihodi od softvera i održavanja

SAP

Inovacija pokreće industriju U Hrvatskoj se inovacijama i IT-u ne pridaje odgovarajuća pažnja unatoč tomu što u ovome sektoru ljudi rade i plaćaju poreze, kaže Igor Dropulić, direktor prodaje SAP servisa za CEE Boris Odorči odorcic@privredni.hr

P

roizvođač poslovnog softvera, tvrtka SAP, lani je ostvarila zadane ciljeve u Hrvatskoj te pozitivno poslovala. Tako je ukupni prihod tvrtke u 2012. iznosio 51 milijun kuna, što predstavlja rast od osam posto u odnosu na 2011. godinu. Prihodi od softvera i održavanja zabilježili su rast od četiri posto te su iznosili 44 milijuna kuna. Prihodi od konzaltinga pak lani su bili tri puta veći u odnosu na 2011. godinu. SAP je poslovnu 2012. usmjerio

na nove korisnike i dodatno licenciranje postojećih. Važno je naglasiti kako je u Hrvatskoj 2012. godina obilježena brojnim promjenama u zakonskim regulativama i financijskim propisima čime je SAP-ova mreža koja broji 14 partnera zajedno

SAP-ova globalna strategija zadnjih godina dobiva nove temelje sa stručnjacima odigrala ključnu ulogu u održavanju nesmetanog poslovanja korisnika. Prilagodba

novim financijskim pravilima odvijala se u zadnjem tromjesečju poslovne godine i u cijelosti je ispunjena osiguravši provedbu fiskalizacije na vrijeme. Novi temelji Ocjenjujući situaciju u Hrvatskoj, Igor Dropulić, direktor prodaje SAP servisa za CEE (Središnja i Istočna Europa), kaže kako inovacija u sektoru informacijskih tehnologija pokreće industriju i unapređuje je. “Međutim, u Hrvatskoj je ova činjenica nevažna te se inovacijama i IT-u ne pridaje odgovarajuća pažnja una-

toč tomu što u ovome sektoru ljudi rade i plaćaju poreze. Imamo i fakultete za obrazovanje IT stručnjaka i tvrtke koje izvoze takva znanja. Dakle, imamo potencijal. Stoga smatram da ako još jedna generacija studenata koji su završili Fakultet elektrotehnike i računarstva, primjerice, ode u Kanadu, u Hrvatskoj neće imati tko vući tu industriju prema naprijed”, tvrdi Dropulić. Inače, SAP-ova globalna strategija zadnjih godina dobiva nove temelje zahvaljujući inovativnom portfelju rješenja. Među njima valja istaknuti SAP High-per-

formance Analytic Appliance (HANA). Riječ je o platformi koja može obraditi ogromne količine podataka i omogućiti analizu informacija u stvarnome vremenu. Korisnički podaci i informacije smještaju se u cloud (računalstvo u oblaku) čime SAP HANA pojednostavljuje složene i skupe IT arhitekture. Kao otvorena, prilagodljiva i proširiva platforma, omogućava stvaranje novih aplikacija te otvara nove načine za pokretanje poslovanja. Zbog toga, SAP HANA je na svjetskoj razini zabilježila porast prihoda od čak 147 posto.

HAKOM: HT zadržao vodeći položaj u pružanju telefonskih usluga

Razgovaralo se više, ali za niže cijene Rast prenesenih brojeva za više od 33 posto u odnosu na 2011. rezultat je migracije korisnika od jednog operatora prema drugom

P

ad prihoda od telefonskih usluga u nepokretnoj mreži u četvrtom tromjesečju 2012. godine, u odnosu na isto razdoblje u 2011., praćen je povećanjem ukupnog odlaznog prometa. Iz toga je vidljivo da su korisnici u zadnjem lanjskom kvartalu razgovarali više, ali i za niže cijene. Prema prikupljenim podacima, HT je zadržao vodeći položaj u dijelu koji se odnosi na

pružanje telefonskih usluga u nepokretnoj komunikacijskoj mreži. Rast prenesenih brojeva za više od 33 posto u odnosu na 2011. godinu rezultat je migracije korisnika od jednog operatora prema drugom što ukazuje na veći izbor cjenovno povoljnijih usluga, objavila je Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM). Na tržištu pokretnih komunikacija zabilježen

je pad u odnosu na prethodno tromjesečje, kako prihoda i broja korisnika, tako i broja odlaznih minuta. Navedeno je rezultat izostanka sezonskog učinka koji je karakterističan za treće tromjesečje zahvaljujući turistima koji koriste uslugu roaminga te domaćim korisnicima koji također ostvaruju veći promet. Iako je HT zadržao vodeći položaj i u dijelu koji se odnosi na pružanje

telefonskih usluga u pokretnoj komunikacijskoj mreži, može se zaključiti kako su udjeli sva tri operatora konstantni. Utjecaj spomenutog sezonskog učinka odrazio se i na broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu putem pokretnih mreža koji je smanjen za oko 12 posto u odnosu na prethodno razdoblje. Broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu u nepokretnim mre-

žama i dalje bilježi rast te je na kraju 2012. dosegnuo 890.273, odnosno 3,76 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. (B.O.)

Stabilni Vipnetovi prihodi Unatoč negativnim makroekonomskim kretanjima u 2012. godini, Vipnet je ostvario stabilne prihode koji iznose 420,4 milijuna eura. Konsolidirana operativna dobit je u odnosu na 2011. porasla za 2,2 posto i iznosi 69,4 milijuna eura pri čemu je zabilježen porast udjela u vrijednosti tržišta. Vipnet je u 2012. investirao 78,8 milijuna eura što je porast od čak 56 posto u odnosu na 2011., ističe se u konsolidiranim financijskim rezultatima Vipneta koje je objavila Telekom Austria Grupa u Beču. Uz Gregora i Janko Mobilni operator Tele2 predstavio je novu generaciju ponude za korisnike bonova. Drugim riječima, poboljšao je tarifne modele te program vjernosti Klub nOvčić. Osvježio je i marketinšku komunikaciju u tom tržišnom segmentu. Uz Gregora, koji ostaje nositelj komunikacije za segment pretplatnika i B2B korisnika, Tele2 od prošlog tjedna uveo je Janka koji postaje nositelj u komunikaciji prema prepaid tržištu. Mini fiskalna blagajna Hrvatski Telekom je ponudu za obveznike fiskalizacije obogatio uslugom Mini fiskalna blagajna. Radi se o praktičnoj mini verziji fiskalne blagajne koja je u potpunosti osposobljena za izdavanje računa. Ovo rješenje posebice je zanimljivo za obveznike čiji posao zahtijeva terenski rad, kao što su veterinari, taksisti, cvjećari ili obrtnici na tržnicama. Uređaj posjeduje bateriju za rad do dva dana prije ponovnog punjenja. K tomu, Mini fiskalna blagajna, koja radi putem fiksne internetske veze, primjerena je onima koji račune izdaju u svojim prostorijama, poput odvjetnika, frizera, zlatara ili turističkih djelatnika.


26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Dubravko Lovrenović STEĆCI Naklada Ljevak

Lovrenović u ovoj knjizi polazi od komparativne analize kritičke fortune, domaćih historijskih izvora i arheoloških nalaza. Umjesto ideoloških i politički motiviranih interpretacija, koje zanima jesu li stećci grobovi pripadnika Crkve bosanske, pravoslavni ili katolički, srpski ili hrvatski, Lovrenović se zalaže za transetničku i interkonfesionalnu interpretaciju stećaka. Tek u takvom ključu interkulturalna i interkonfesionalna dimenzija stećaka postaje znatno jasnija.

Zdravko Zima Ekstraeseji

Meandarmedija

Ekstraeseji objedinjuju pisce koji su Zimu formirali ili deformirali te one koji su bili i ostali njegova trajna fascinacija. Od prve do posljednje točke, od Krleže do Joycea, istodobno bliskih i dalekih kao što su bliske i daleke Hrvatska i Irska, Zimini tekstovi osebujan su apel za razumijevanje koje, zagovarajući nezamjenjivost književnosti, zagovara nezamjenjivost ljudske sudbine. Zato su Ekstraeseji uistinu ekstraeseji. Takvi su zbog izabranih imena, načina elaboracije i mozaičke strukture.

Benedikt XVI. Naučiti vjerovati Verbum

Knjiga donosi Papinu ključnu duhovnu poruku kojom se obraća svakomu čovjeku i poziva ga da se otvori “velikoj nadi” koju svatko nosi u srcu. U ovim nadahnutim tekstovima Papa najprije dotiče pitanja ljudskoga nemira i nesigurnosti, kao i potrebe traganja za istinom. Potom naznačuje mogući put vjerskoga traganja te razlaže poteškoće vjerovanja izražene u suvremenomu društvu. Na koncu pruža odgovore vjere koji su u stanju ponuditi rješenje životnoga smisla i koji u središte stavljaju Ljubav.

Dawn French Mrvicu čudesno Mozaik knjiga

Mo tek što nije napunila pedesetu i morat će se suočiti s nekim prilično neugodnim istinama. Ne razumije ni kćer niti sina tinejdžera, što je za dječju psihologinju prilično nezgodno. Godine joj se već naziru na licu, a ni njezino raspoloženje nije mnogo veselije. Njezina kći Dora tek što nije napunila 18... i tek što nije počela mlatiti svakog tko je nervira, a posebice svog starmalog mlađeg brata Petera koji je umislio da je Oscar Wilde. Tu je i tata... koji je samo tata.

Daniel Chamovitz ŠTO BILJKE ZNAJU Planetopija

Oslanjajući se na najnovija znanstvena istraživanja na polju genetike, dr. Daniel Chamovitz, svjetski priznati biolog, uvodi nas u čudesan život biljaka i pokušava odgovoriti na pitanja kao što su koje boje biljke vide, što čuju, kako znaju kojeg se rasporeda trebaju pridržavati, smeta li im dodir... Ovaj istaknuti znanstvenik istodobno vuče paralele s ljudskim osjetilima kako bi nam pokazao da imamo dosta toga zajedničkog sa suncokretima i hrastovima.

Privredni vjesnik Broj 3767, 4. ožujka 2013. Dr. Bernie S. Siegel: Ljubav, medicina, čuda (Krijesnica, 2012.)

Pokorno ponašanje nije osobina onih koji preživljavaju Ne poduzimajte stvari s ciljem da ne umrete, nego stvari koje će vam unaprijediti kvalitetu života, i mogli biste se iznenaditi time koliko ste dugo poživjeli, kaže Siegel

B

ezuvjetna ljubav najjači je stimulator imunološkog sustava. I zato, bez sumnje, ljubav liječi. A čuda se svakodnevno događaju iznimnim pacijentima – onima koji imaju hrabrosti voljeti i surađivati sa svojim liječnicima kako bi što više utjecali na proces svog ozdravljenja. Poruka je to knjige koju je dr. Bernie S. Siegel napisao, kako se čini, podjednako za liječnike i pacijente. Govornim, pitkim stilom, on s nevjerojatnom lakoćom uspijeva iznimno teške teme približiti svakom čitatelju. Primjerice, prihvaćanje činjenice da ćemo jednom umrijeti može nam pomoći da bolje osmislimo sadašnji život. “Tolike religije i filozofije govore nam kako pronaći svoj put ili smjer. Ono što nam sve one pokušavaju reći jest da obratimo pozornost na svoje osjećaje i dopustimo im da nas vode. Ignorirate li svoje tijelo i njegove poruke, u nekom trenutku morat ćete trpjeti posljedice”. No, on nam to ne govori kao duhovni vođa, nego kao liječnik i praktičan čovjek s golemim iskustvom u liječenju najtežih pacijenata. To što zna, taj kirurg nije naučio samo u medicinskoj školi. Ilustrativno je i to što mu metode kojima

se služio - promovirajući toplinu i ljubav u odnosu s pacijentima, nisu priskrbile velike simpatije u liječničkim krugovima. Siegel će, primjerice, ovako objasniti kako da odlučite je li neki liječnik dobar za vas: “Upitajte ga jesu li ga ikad kritizirali članovi obitelji, pacijenti ili medicinske sestre. Ako odgovori ‘da’, to je onda upotrebljiv liječnik. Zašto? Jer je to netko za koga ima nade. Kritike ne upućujete nekom za koga smatrate da vas neće saslušati, nešto naučiti i, ako je moguće, promijeniti se. (...) I medicinske sestre po iskustvu znaju prepoznati sposobne, brižne liječnike, pa ih upitajte za mišljenje i ne oklijevajte pobuniti se ako vas se ne tretira s poštovanjem. Pokorno ponašanje nije karakteristika onih koji preživljavaju. Budite ljudsko biće, a ne dijagnoza ili broj sobe”, poručuje on. Nepokorni duh Kad je riječ o vlastitom ozdravljenju, nameće se poruka: budite tvrdoglavi, budite i previše znatiželjni, ma slobodno budite prkosni i nesnosni. Desetljeća rada s teško obolje-

lim pacijentima ovog su onkologa naučila da upravo takvi stavovi pridonose izlječenju, posebice kada je riječ o bolestima koje medicina proglašava neizlječivima. U njegovoj dugoj praksi itekako su se nizala izlječenja do kojih je došlo mimo svih šansi i statistika. Jesu li posrijedi čuda ili osobni pristup pacijenta i njegova liječnika? Knjiga Ljubav, medicina, čuda uz odgovor na ta pitanja donosi i niz stvarnih primjera koji će vas nasmijati i ganuti, ohrabriti da budete svoji, i svakako, da više volite i poštujete život. Na hrvatskom jeziku ova je knjiga dostupna u nakladi udruge za pomoć djeci i obiteljima suočenima s malignom bolešću Krijesnica, a može se nabaviti u pola cijene putem adrese krijesnica@ krijesnica.hr. (A.M.)

O autoru Dr. Bernard Siegel - koji više voli da ga se zove Bernie, u Sjedinjenim Američkim Državama već je dugo veoma poznat, budući da od 1978. godine javnim nastupima promovira humaniji pristup pacijentima i zalaže se za njihovo pravo na izbor. Onkolog, iskusni kirurg, iz operativne se prakse povukao 1989. godine i posvetio se predavanjima, pisanju knjiga i radu s, kako on to kaže, “iznimnim pacijentima”. Iznimni pacijenti (Exceptional Cancer Patients) naziv je posebnog oblika individualne i grupne terapije koja se temelji na “nježnom suočavanju”, punom ljubavi i sigurnosti, koje olakšava osobnu promjenu i izlječenje. To iskustvo dovodi do želje da se osvijesti iscjeljujući potencijal koji svatko nosi u sebi. Dosad je objavio 12 knjiga, a britanski Watkins Review of London 2011. ga je uvrstio u “Top 20 najutjecajnijih živućih ljudi na svijetu”.


27

www.privredni.hr Broj 3767, 4. ožujka 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Oprema od inoxa i crnog čelika

Kome oranica, kome vila s bazenom Kuća, gospodarska zgrada, dvorište i voćnjak u Bjelovaru, ukupne površine 1353 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 542.500 kuna, prodaju na dražbi 6. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu u Daruvaru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine. Kuća u Kaštel Lukšiću, površine 375 četvornih metara, koja u naravi predstavlja stambenu kuću sa suterenom i prizemljem te tavanskim prostorom i okućnicom, procijenjene vrijednosti 3,55 milijuna kuna, prodaje se na dražbi 6. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba broj 53/II. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Stambeno-poslovni prostor u Ulici Josipa Bedekovića 6 u Čakovcu, površine 183 četvorna metra, koji u naravi predstavlja stambeno-poslovnu građevinu s dvorištem, etažiranu u zemljišnim knjigama, procijenjene vrijednosti 5,58 milijuna kuna, prodaje se na dražbi 6. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu Čakovec, R. Boškovića 18, soba broj 21/I. Nekretnina se može razgledati prema prethodnom dogovoru sa sucem. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti, a može se položiti za cijelu nekretninu ili pojedini etažni dio. Kuća u Pakoštanima u Zadarskoj županiji, površine 120 četvornih metara, ukupno procijenjene

vrijednosti 1,2 milijuna kuna, prodaje se na dražbi 6. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 116/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, tj. ispod 800.000 kuna. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Kuća u Ulici SR Njemačke 76 u Vukovaru, nalazi se na 729 četvornih metara površine i u naravi predstavlja kuću, dvorište i oranicu, ukupno procijenjene vrijednosti 788.400 kuna, prodaje se na dražbi 6. ožujka u 9.30 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, soba broj 116. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća u Ulici Đ. Đakovića 38 u naselju Duboševica u Osječko-baranjskoj županiji, površine 275 četvornih metara, koja u naravi predstavlja kuću i dvorište, procijenjene vrijednosti 660.000 kuna, prodaje se na dražbi 6. ožujka u 10 sati na Općinskom sudu u Belom Manastiru, Kralja Tomislava 53, soba broj 3. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine. Kuća s dvorištem u Ulici R. Boškovića 8 u Čakovcu, na 1557 četvornih metara površine, ukupne vrijednosti 1,24 milijuna kuna, prodaje se na dražbi 7. ožujka u 8.30 sati na

Općinskom sudu Čakovec, R. Boškovića broj 18, soba 36. Prodaje se cijela nekretnina, a na prvom ročištu za dražbu kuća se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, nalazi se na 905 četvornih metara površine, procijenjene vrijednosti 450.000 kuna, nalazi se u Ulici V. Lisinskog 8 u Dardi u Osječko-baranjskoj županiji, u suvlasništvu je ovrhovoditelja i ovršenika, svaki u 1/2 dijela, prodaje se na dražbi 7. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Belom Manastiru, Kralja Tomislava 53, soba broj 3. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća u Vodnjanu, koja se sastoji od podruma, prizemlja i prvog kata te bazena u dvorištu, ukupne površine 339 četvornih metara, procijenjene vrijednosti četiri milijuna kuna, prodaje se na dražbi 7. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, soba broj 16. Nekretnina se na tom ročištu ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Pašnjak, oranica, šuma, kuća, dvorište i voćnjak na adresi Cerina, Novi Marof, ukupne površine 14.793 četvorna metra, ukupne procijenjene vrijednosti 210.302 kune, prodaju se na dražbi 8. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba 150A/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Lumar, Beli Manastir, www.lumar.hr. Tvrtka nudi mogućnost izrade i montaže opreme od inoxa i crnog čelika u građevinskoj, prehrambenoj i kemijskoj industriji, kao i izradu raznih tipova čeličnih konstrukcija. Proizvode različite vrste spremnika, mješalica, slivnika i kanalica, rešetki i slično. Zainteresirani su za suradnju s domaćim i stranim partnerima. Kontakt: Andrija Bošnjak, lumar@lumar.hr, +385 31 700492, +385 91 5464370. Tisak

MTG-Topgraf, Velika Gorica, www.mtg-topgraf.hr. Tvrtka s dugogodišnjim iskustvom u izradi knjiga tvrdog i mekog uveza, monografija, brošura, letaka, mapa, blokovske robe, nudi izradu svog tiskanog materijala od manjih do većih naklada. Kontakt: Sabrina Novak, sabrina@mtg-topgraf.hr, +385 1 6222142, +385 98 9811596. Metalne konstrukcije

Begić bravarski obrt, Zagreb, www.bravarijabegic.hr. Tvrtka nudi uslugu proizvodnje metalnih konstrukcija i njihovih di-

jelova. Kontakt: Darko Begić, info@bravarijabegic.hr, +385 95 9005589.

Kontakt: Jadranka Filković, optika.mirna@gmail.com+385 1 5618454, +385 98 409318

Proizvodi od Duran stakla

Duran, Pula, www.durangroup.com. Tvrtka proizvodi i dobavlja staklene proizvode. U tvornici se ručno proizvode stakleni artikli od Duran borosilikatnog stakla (vatrostalno staklo) 3.3 prema vašim tehničkim specifikacijama. Tvrtka je specijalizirana u proizvodnji staklenih artikala za industriju i medicinsko-laboratorijske svrhe. Stakleni proizvodi su termički otporni, koriste se u prostorima gdje prijete eksplozije, te su otporni na visoke radne pritiske i temperature. Njihova je površina glatka i bez nabora, zadovoljavaju najstrože higijenske standarde, a pri korištenju proizvoda ne mijenjaju se organoleptička svojstva tvari te su neutralni pri dodiru s drugim tvarima. Kontakt: Marjan Vlahović, marjan. vlahovic@duran-group.hr, +385 52 385270. Proizvodnja i popravci naočala

Očna optika Mirna, Zagreb. Tvrtka nudi proizvodnju i popravak naočala za veleprodajne i maloprodajne kupce.

Suradnja

Soundcraft, Orpington, Velika Britanija, www. soundcraft-doors.co.uk. Tvrtka traži poslovnog partnera u Hrvatskoj za proizvodnju vrata Flush doors (glatka vrata) te kompleta vrata, a traži sljedeće: da budu uključena protupožarna (FD30 i FD60) te zvučno izolacijska (akustična) vrata, protupožarna vrata trebaju biti testirana po BS 476 pt 22 ili EN 1634, tre��e atestiranje protupožarnih vrata od treće strane npr. BM Trada, Halspan ili Strebord, PAS 23/24 (Secured by Design), godišnja uložena sredstva u proizvodnju vrata od 700.000 do milijun funti. Kontakt: Cecile Frankland, CecileF@soundcraft-doors.co.uk, +44 1959 533778. Suradnja

Slavonija DI, Slavonski Brod, www.slavonija-di. hr. Tvrtka traži proizvođače dijelova namještaja. Kontakt: Niko Križan, komercijala@slavonija-di. hr,+385 35 213109, +385 99 2213109.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Sredstva za zaštitu biljaka

Poljoprivredni institut u Osijeku nabavlja sredstva za zaštitu biljaka. Rok dostave ponuda je 20. ožujka. Laboratorijski namještaj i oprema

Veleučilište u Karlovcu nabavlja laboratorijski namještaj i opremu. Rok dostave ponuda je 20. ožujka. Udaraljke i pripadajuća oprema

Hrvatska radiotelevizija nabavlja setove udaraljki i pripadajuću opremu. Rok dostave ponuda je 19. ožujka. Prijenosna računala

Poljoprivredna savjetodavna služba nabavlja prijenosna računala. Rok dostave ponuda je 19. ožujka.

Svečane akademske kape

Ekonomski fakultet u Zagrebu nabavlja svečane akademske kape. Rok dostave ponuda je 18. ožujka.

lja računala i ostalu opremu. Rok dostave ponuda je 28. ožujka. Usluge servisiranja voznog parka

Vučni električni traktori

Komunalne usluge Podgorica nabavljaju usluge servisiranja voznog parka. Rok dostave ponuda je 11. ožujka.

Regija Autogume

Uniforme

Zračna luka Split nabavlja vučne električne traktore. Rok dostave ponuda je 19. ožujka.

Elektro Hercegovina iz Trebinja nabavlja autogume. Rok dostave ponuda je 26. ožujka.

Kosovska akademija za javnu bezbednost nabavlja uniforme za kadete i osoblje. Rok dostave ponuda je 11. ožujka.

Vodomjeri

Vodovod i kanalizacija Srebrenik nabavlja nove vodomjere. Rok dostave ponuda je 12. ožujka. Računala i oprema

Ministarstvo komunikacija i transporta BiH nabav-

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr


28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3767, 4. ožujka 2013.

( 14,8 mlrd kn

( 4,1 mlrd kn

bruto dobit privatnog sektora

razlika u korist potraživanja kod privatnika

Financijska agencija

Privatnici povećali bruto dobit 11 posto Privatni sektor je u ukupnim poduzetničkim prihodima imao udio od 72 posto, u ukupnim rashodima 72,7 posto te u bruto dobiti 59,1 posto

U

prvih je devet mjeseci protekle godine, prema podacima iz obrađenih kvartalnih statističkih izvještaja poduzetnika, poslovalo 92.492 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, s ukupno 843.534 zaposlena, koji su ostvarili 458,9 milijardi kuna ukupnog prihoda i 433,8 milijardi kuna ukupnih rashoda te je bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) bila 25,1 milijardu kuna. Ukupni prihodi povećani su na godišnjoj razini za 0,7 posto, a rashodi za 1,1 posto te je uslijed većeg povećanja rashoda smanjena bruto dobit za 5,6 posto, pokazuju podaci Financijske agencije. Kad je riječ o poduzetnicima u privatnom vlasništvu, oni su u lanj-

skih prvih devet mjeseci u ukupnim rezultatima poslovanja poduzetnika Hrvatske u broju poduzetnika imali udio od 98 posto, a u broju zaposlenih 74,4 posto. Osim toga, ti su poduzetnici u ukupnim prihodima imali udio od 72 posto, u ukupnim rashodima 72,7 posto te u bruto dobiti 59,1 posto. Njihov je udio u potraživanjima od kupaca iznosio 80 posto, u obvezama prema dobavljačima 79,2 posto, a u ukupnim investicijama 70,8 posto. Pozitivno poslovanje Poduzetnici svih četiriju oblika vlasništva pozitivno su poslovali u prvih devet mjeseci 2012. godine i ostvarili bruto dobit, s tim da su najveću bruto dobit ostvarili poduzet-

nom vlasništvu za 11 posto. Poduzetnici u zadružnom vlasništvu bolje su poslovali u prvih devet mjeseci 2012. godine jer su ostvarili bruto dobit od 76 milijuna kuna prema 25 milijuna kuna bruto dobiti u istom razdoblju pret-

Na uloženih 100 kuna privatni sektor imao je 104,70 kuna prihoda nici u privatnom vlasništvu (privatni sektor), sa 14,8 milijardi kuna. Slijede poduzetnici u mješovitom vlasništvu sa 7,7 milijardi kuna, poduzetnici u državnom vlasništvu sa 2,5 milijardi kuna te oni u zadružnom vlasništvu, sa 76 milijuna kuna. U odno-

su na prvih devet mjeseci 2011. godine, poduzetnici u mješovitom vlasništvu smanjili su bruto dobit za 32,9 posto, dok su poduzetnici iz ostalih sektora povećali bruto dobiti. Poduzetnici u državnom vlasništvu povećali su bruto dobit za 46,7, a u privat-

hodne 2011. godine, što je povećanje od 205,7 posto. Poduzetnici u zadružnom vlasništvu u prvih su devet mjeseci protekle godine na uloženih 100 kuna ostvarili 107,42 kune prihoda, poduzetnici u državnom vlasništvu imali su 105,90 kuna, oni u pri-

vatnom vlasništvu 104,70 kuna, a u mješovitome najviše, 110,21 kunu. Prosjek za sve poduzetnike bio je 105,79 kuna prihoda na 100 kuna rashoda. Analiza odnosa potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima na dan 30. rujna 2012. kod poduzetnika Hrvatske pokazuje da su potraživanja za 3,7 milijardi kuna veća od obveza, što je povoljno. Kod poduzetnika u privatnom vlasništvu razlika u korist potraživanja iznosi 4,1 milijardu kuna, u državnom vlasništvu 2,2 milijarde kuna, u zadružnom vlasništvu 32 milijuna kuna, a kod poduzetnika u mješovitom vlasništvu obveze prema dobavljačima veće su od potraživanja od kupaca za 2,6 milijardi kuna.

Konsolidirana opća država

RBA

Dug dosegao 176,3 milijarde kuna

Stopa nezaposlenosti u siječnju 21,9 posto

Ukupan dug konsolidirane opće države koji uključuje dug središnje države, izvanproračunskih fondova te lokalne države iznosio je potkraj lanjskog listopada 176,3 milijarde kuna, što je rast od 2,8 milijardi kuna u odnosu na rujan, navode analitičari RBA. Najveći dio tog rasta odnosi se na unutarnju komponentu duga središnje države (1,6 milijardi kuna), dok je i unutarnja komponenta duga izvanproračunskih fondova i lokalne države zabilježila rast na mjesečnoj razini (9,5 posto odnosno 3,8 posto). Inozemna komponenta javnog

Prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa nezaposlenosti je u siječnju ove godine iznosila 21,9 posto, što predstavlja rast od 0,8 postotnih bodova u odnosu na prosinac te odražava uobičajena sezonska kretanja. Međutim, stopa nezaposlenosti i dalje bilježi rast i na godišnjoj razini. Tako je u siječnju 2013. stopa nezaposlenosti bila za 2,1 postotni bod viša nego u siječnju prošle godine i najviša je od srpnja 2002. godine. Rast broja i stope nezaposlenih na mjesečnoj razini uobičajen je u siječnju te velikim dijelom odražava sezon-

duga povećana je u odnosu na rujan za 562 milijuna kuna uslijed blagog povećanja inozemnog duga središnje, lokalne države i izvanproračunskih fondova. U odnosu na kraj pretprošle godine, dug opće države porastao je za 20,3 milijarde kuna ili za 13 posto. Javni dug središnje države potkraj listopada iznosio je 165,8 milijardi kuna, što je za 2,1 milijardu kuna više nego na kraju rujna. Dug izvanproračunskih fondova u listopadu povećan je za 566 milijuna kuna te je iznosio 8,7 milijardi kuna. Dug lokalne države, kao najmanja stavka

ukupnog javnog duga, bio je potkraj listopada 1,8 milijardi kuna, što je na mjesečnoj razini povećanje od 61 milijuna kuna. Prema podacima Ministarstva financija, udio javnog duga konsolidirane opće države porastao je tijekom listopada te iznosi 52,1 posto BDPa, no pridodaju li se tome državna jamstva kao potencijalne obveze, udio u BDP-u premašuje 60 posto. Ukupna jamstva Republike Hrvatske povećana su za 361 milijun kuna te u odnosu na rujan 2012. iznose 38,9 milijardi kuna. Od toga, 24,7 milijardi kuna iznosila su inozemna jamstva.

ski rast nezaposlenosti u zimskim mjesecima. Međutim, visoki rast nezaposlenosti (gotovo 37.000) i stope nezaposlenosti na godišnjoj razini pokazuje da se u realnom sektoru ne smanjuju nepovoljna kretanja. S obzirom na to da godina pred nama neće donijeti snažniji zamah gospodarstva, teška situacija na tržištu rada će se nastaviti, ocjenjuju analitičari RBA. U prvim mjesecima ove godine oni očekuju nastavak rasta broja nezaposlenih i stope nezaposlenosti, no s dolaskom proljetnih mjeseci i uskrsnih blagdana, broj nezaposlenih bi trebao početi

padati pod utjecajem sezonskog zapošljavanja. Za značajniji rast zapošljavanja potrebne su nešto više stope rasta od onih koje očekujemo u ovoj i sljedećoj godini pa bi se nezaposlenost mogla zadržati na razmjerno visokoj razini, zaključuju analitičari RBA.


29

www.privredni.hr Broj 3767, 4. ožujka 2013.

( 109,8 mlrd kn ( 119,8 mlrd kn prihodi proračuna u 2012.

*vijesti Veća imovina investicijskih fondova Imovina otvorenih investicijskih fondova u siječnju je iznosila 13,81 milijardu kuna što je 847 milijuna kuna ili 6,53 posto više u odnosu na kraj 2012., podaci su Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Pritom fondovi s javnom ponudom upravljaju sa 13,46 milijardi kuna, a fondovi s privatnom ponudom sa 350 milijuna kuna.

prihodi proračuna u 2012.

Javne financije

Pad izdanih odobrenja za građenje U Hrvatskoj je lani izdano 8330 odobrenja za građenje što je 13,2 posto manje nego u 2011. godini. Pre-

Fiskalna stvarnost je surova, a realni sektor teško bolestan

Fiskalne održivosti nema bez zdravog realnog sektora, a naš je realni sektor teško bolestan. Kapitaliziranost naših poduzeća je između 15 i 20 posto, a takvim poduzećima nijedan razuman bankar ne bi dao kredit Drago Živković zivkovic@privredni.hr

K

ada zamjenik ministra financija javno kaže da ga hvata panika, to možda više od svih brojki pokazuje težinu stanja u državnim financijama. Prije svih rasprava o novim modelima rasta potrebno je suočiti se s činjenicama, a one su surove, poručuje Linićev zamjenik Boris Lalovac. I nabraja: od početka ove krize investicije su pale 40 posto, deficit opće države dostigao je 40 milijardi kuna, a godišnji manjak mirovinskog sustava je 16 milijardi kuna, jer se doprinosima prikupi 19 milijardi, dok za mirovine treba 35 milijardi. Prosječni hrvatski umirovljenik ima samo 51 godinu i 10 je godina mlađi od europskog kolege. Prošle godine država je morala preuzeti još 15,8 milijardi kuna dugoročnih obveza, dok joj poduzeća i građani duguju 50 milijardi kuna, a za 205.000 radnika poslodavci nisu plaćali dopri-

nose, pa nije ni čudno da nam je mirovinski sustav rupa bez dna. Nelikvidnost je, istina, smanjena za oko 2,5 milijardi kuna, ali još uvijek iznosi 39 milijardi, od čega oko 30 milijardi otpada na 60.000 poslovnih subjekata koji nemaju nijednog ili imaju samo jednog zaposlenog. Siva ekonomija Broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji smanjen je sa 260.000 na 190.000, a realni broj nezaposlenih, prema Lalovcu, već je krajem 2011. zapravo bio veći od 400.000. Fiskalne održivosti nema

Prosječni hrvatski umirovljenik ima samo 51 godinu i 10 je godina mlađi od europskog kolege bez zdravog realnog sektora, a naš je realni sektor teško bolestan. Kapitaliziranost naših poduzeća je između 15 i 20 posto, a takvim poduzećima nije-

Četiri hitne mjere Predsjednik Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo Tihomir Domazet ponudio je svoju varijantu novog modela razvoja. Najprije predlaže četiri hitne mjere: zajedničkom akcijom fiskalne i monetarne vlasti osigurati likvidnost realnom sektoru i kućanstvima, smanjiti kamate, zaustaviti daljnju privatizaciju i odgoditi reformu radnog zakonodavstva. Potom bi trebalo poticati odabrane grane gospodarstva: prije svega poljoprivredu, turizam, prijevoz, elektroničku, kemijsku i farmaceutsku industriju te u tu svrhu angažirati neiskorištenu državnu imovinu. Takvim bi se modelom, vjeruje Domazet, u idućih pet godina otvorilo oko 200.000 novih radnih mjesta i osigurao rast BDP-a od pet posto godišnje. dan razuman bankar ne bi dao kredit, kaže Lalovac. Onima koji prigovaraju da Vlada ništa ne radi, uzvraća kako svi pozivaju da se uzima nekome drugome a ne baš njima. “Od poreza na rad ubiremo 50 milijardi kuna, a još toliko od poreza na potrošnju. Od poreza na imovinu ništa, iako je upravo tržište nekretnina glavni uzročnik ove krize. Zbog toga želimo uvesti porez na imovinu’’, objasnio je. Požalio se da javnost uopće ne percipira dobre poteze ove vlade, poput smanjivanja doprinosa za zdravstvo i parafiskalnih

nameta. Ignorira se i činjenica da oko 30 posto hrvatskog BDP-a, ili 100 milijardi kuna, čini siva ekonomija, po čemu je od nas lošija samo Bugarska. “Ugostitelji se bune zbog fiskalizacije, a smanjili smo im PDV sa 25 na 10 posto. Bune se oni kojima smo PDV zapravo povećali jer ga dosad uopće nisu plaćali’’, rekao je Lalovac. Prekomjerni deficit U predstečajnim nagodbama dosad se skupilo 30 milijardi kuna potraživanja, a unatoč primjedbi da je takav postupak

protuustavan, Lalovac ističe da su morali nešto učiniti jer su stečajni postupci prespori. U takvim okolnostima, on velikim uspjehom smatra činjenicu da je, prema preliminarnim podacima, deficit proračuna za prošlu godinu održan na razini od 10 milijardi kuna, jer su prihodi bili 109,8, a rashodi 119,8 milijardi. Deficit je tako oko tri posto BDP-a, ali s izvanproračunskim korisnicima 3,3 posto, što znači da ćemo odmah po ulasku u EU ući u proceduru prekomjernog deficita. Ne budemo li poštovali pravila iz te procedure, kazna bi moglo biti oduzimanje sredstava iz kohezijskih fondova, a na njima se velikim dijelom temelje planovi investicija. “Lako je izlaziti u javnost s novim modelima gospodarskog razvoja, ali kako pokrpati sve ove rupe?”, upitao se Lalovac na okruglom stolu koji su organizirali Fakultet elektrotehnike i računarstva i Hrvatski institut za financije i računovodstvo.

ma podacima Državnog zavoda za statistiku, od ukupnog broja izdanih dozvola 5351 dozvola bila je za nove zgrade. U odnosu na pretkriznu 2008. izdano je gotovo 4000 odobrenja manje, pa se tako broj izdanih odobrenja smanjio za gotovo trećinu. Porastao broj korisnika Erste mBanking usluge U prvih godinu dana otkako je klijentima ponuđena Erste mBanking aplikacija za iPhone i Android mobilne uređaje, s pripa-

dajućom uslugom plaćanja računa Slikaj i plati, zabilježeno je više od 9100 novih korisnika mBanking usluge Erste banke, što je 42 posto više nego potkraj 2011. Ukupan broj korisnika te usluge sada iznosi 25.557. Tijekom 2012. putem mBanking usluge obavljeno je više od 76.600 transakcija što je 35 puta više u odnosu na 2011. godinu.


30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3767, 4. ožujka 2013.

Tržište novca Zagreb

Velika ponuda, ali mala potražnja Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

P

otkraj veljače novčano tržište jednako je zasićeno viškovima likvidnosti. Obilna ponuda novca i skromna potražnja potiču depozitne institucije da svoje viškove sredstava svakodnevno na kraju dana deponiraju u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Iako je potražnja za novcem znat-

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

4

300

3

200

2

100

1

0

25.2.2013.

26.2.2013.

27.2.2013.

no ispod prijavljene ponude, zbog limita sudionika i vrlo niske kamatne stope potražnja često ostaje nenamirena. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 1,19 posto, dok je prekonoćna tjedna kamatna stopa bila 0,4 posto.

28.2.2013.

0

1.3.2013.

U uvjetima velike ponude novca s velikim zanimanjem sudionika dočekana je tjedna aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija koja je održana u utorak. Aukcija je održana za sve rokove dospijeća i umjesto plani-

25.2.’13. - 1.3.’13.

18.2.’13.-22.2.’13.

u%

400

ponedjeljak

utorak

ranih 600 milijuna zapisa u kunama upisano je 1,489 milijuna. Kamatne stope su ostale nepromijenjene po svim rokovima dospijeća. Znakovito je da su sudionici zamijenili svoju izloženost iz valutne klauzule u čiste kunske zapise,

srijeda

četvrtak

petak

pa je Ministarstvo financija zapravo zamijenilo 630 milijuna trezorskih zapisa u kunama i 52 milijuna u eurima, koji su dospjeli u 1,5 milijardi trezorskih zapisa u kunama i 10 milijuna zapisa u eurima. Bit će interesantno pratiti prino-

se na sljedećim aukcijama budući da je novčano tržište zasićeno viškovima kunske likvidnosti s jedne strane, dok je, s druge strane, potreba države za kunama značajna. Sudeći prema trenutnim pokazateljima, na početku ožujka ne očekujemo promjenu kretanja na novčanom tržištu. Visoka ponuda novca uz skromnu potražnju i vrlo niske kamatne stope zadržat će se do daljnjega. Budući da novo razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija započinje tek 13. ožujka, značajniju promjenu odnosa ponude i potražnje nije realno očekivati ranije.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Pad vrijednosti kune

Rast od 0,29 posto

Kuna je proteklog tjedna oslabjela prema euru za 0,14 posto. Potkraj tjedna tečaj eura iznosio valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

USD

7.590

5.90

CHF

6.24

7.585

5.86

6.22

7.580

5.82

6.20

7.575

5.78

6.18

7.570

5.74

6.16

7.565

5.70

6.14

5,642899

JPY

japanski jen (100)

6,268645

CHF

švicarski franak

6,192909

GBP

britanska funta

8,758155

USD

američki dolar

5,821297

EUR

euro

7,586314

Izvor: HNB

EUR

5,937941

kanadski dolar

5,821297 kuna. Ojačao je i švicarski franak za 0,46 posto, na 6,192909 kuna.

je 7,586314 kuna. Prema kuni porasla je i vrijednost američkog dolara, za 1,4 posto, na

primjena od 3. ožujka 2013. 25.2.

26.2.

27.2.

28.2.

1.3.

25.2.

26.2.

27.2.

28.2.

1.3.

25.2.

26.2.

27.2.

28.2.

1.3.

Splasnuo optimizam ulagača Iako su na američkim i europskim burzama početkom proteklog tjedna porasle cijene dionica, potkraj tjedna na Wall

6416

Streetu, ali i europskim burzama cijene dionica doživjele su pad jer je splasnuo optimizam ulagača u vezi globalnog gos14200

FTSE 100

14120

3240

Dow Jones

3212

6382

14040

3184

6348

13960

3156

6314

13880

3128

6280

13800

3100

25.2. 3800 3760

26.2.

27.2.

28.2.

1.3.

25.2. 7850

CAC40

7800

26.2.

27.2.

28.2.

1.3.

DAX

11690

3720

7750 7700

11470

3640

7650

11360

26.2.

27.2.

28.2.

1.3.

26.2.

27.2.

28.2.

1.3.

27.2.

28.2.

1.3.

NIKKEI 225

11580

7600 25.2.

NASDAQ

25.2. 11800

3680

3600

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

185

185

180

180

175

175

Međunarodno tržište kapitala

6450

Mirex, obračunska jedinica koja označava prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova, proteklog je tjedna porastao za 0,29 posto. Tako je Mirex potkraj prošlog tjedna iznosio 180,9726 bodova. Podsjećamo da je tjedan ranije iznosio 180,4314 bodova.

11250 25.2.

26.2.

27.2.

28.2.

1.3.

25.2.

26.2.

podarstva. Na pad cijena na europskim burzama utjecalo je i moguće smanjenje američkog proračuna od 85 milijardi dolara te spori rast industrijske aktivnosti u Kini. Na azijskim burzama trgovalo se mirno unatoč tome što su i tamo ulagači osluškivali vijesti iz Amerike. U posljednjem lanjskom tromjesečju japanske tvrtke srezale su ulaganja u tvornice i opremu za 8,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. To znači da će to treće po veličini svjetsko gospodarstvo sporo izaći iz gospodarske krize.

28.1.

8.2.

18.2.

28.2.

25.2.

26.2.

27.2.

28.2.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 28.2.2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

185,4102 186,9908 165,8138 180,5967 180,9726

195,0015 217,1186 134,2183 157,4451 158,8194 172,2187 107,2747 120,4831 208,2744 203,1697 219,3050 100,9688 159,0547 139,4720 117,8607 179,7709 123,7588 134,1380 193,5788 165,6459 136,1785 120,1849 154,8732

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


31

www.privredni.hr Broj 3767, 4. ožujka 2013. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 530,927 milijuna kuna

Kraš je dobitnik tjedna nosu na tjedan ranije pad od 7,55 posto. Crobex je u tjedan dana porastao za 2,42 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.957,14 bodova. Indeks Crobex10 je tjedan završio na 1.090,99 bo-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

roteklog je tjedna redovni promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 79,914 milijuna kuna što je u odTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantic Grupa d.d. Ledo d.d. Kraš d.d. Ina d.d. Turbo certifikat DAX short Atlantska plovidba d.d. Zagrebačka banka d.d. Podravka d.d. Končar - elektroindustrija d.d.

tjedna promjena +0,19% +1,41% +4,03% +17,86% +1,46% +1,09% +6,69% +3,49% +4,52% +3,24%

zadnja cijena 216,26 670,00 8.225,00 462,00 4.165,11 65,00 268,84 38,60 277,50 730,00

promet 10.523.419,74 6.325.778,82 3.871.630,32 3.862.886,14 3.246.561,65 3.041.099,79 2.563.662,37 2.558.596,71 2.425.138,56 2.371.574,00

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 79.913.724,94 kn

dova što predstavlja tjedni rast od 1,85 posto. Najveći promet u proteklom tjednu ostvaren je dionicom HT-Hrvatskog Telekoma kojom je trgovano u vrijednosti od 10,523 milijuna kuna, a tjedan je zavr10 dionica s najvećim rastom cijene Mlinar d.d. Apartmani Medena d.d. Magma d.d. Kraš d.d. Turbo certifikat nafta short Hoteli Živogošće d.d. Jadranska banka d.d. ZIF FIMA Proprius d.d. Privredna banka Zagreb d.d. Turbo certifikat zlato long

šila na 216,26 kuna. Dobitnik tjedna je dionica Kraša koja je porasla za 7,86 posto te je trgovanje završila na 462 kune, a njome je trgovano u vrijednosti od 3,863 milijuna kuna. Veliki rast zabilježile su

tjedna promjena +52,22% +24,91% +20,83% +17,86% +15,66% +15,38% +10,00% +10,00% +8,57% +7,03%

zadnja cijena 548,00 26,88 0,87 462,00 122,60 15,00 1.100,00 16,50 570,00 86,80

promet 1.096,00 13.259,74 3.405,58 3.862.886,14 123.928,75 6.091,20 1.692.900,00 81.798,00 956.759,63 542.668,80

INVESTICIJSKI FONDOVI

Proteklog su tjedna kod fondova prevladavali izrazito pozitivni rezultati. Od ukupno 84 aktivna fonda, njih 73 ostvarilo je rast vrijednosti udjela. Među 10 fondova s najvećim rastom prevladavaju dionički fondovi. Tjedne promjene fondova kreću se u rasponu od +2,98 do -1,48 posto. Dvadeset i sedam dioničkih je poraslo više od

jedan posto. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna, od njih 35 koliko ih je poraslo, bio je drugi tjedan uzastopno Ilirika Azijski tigar s rastom od 2,98 posto čime je postao i dobitnik tjedna. Slijedi ga Raiffeisen World s rastom od 2,55 posto. Kod dioničkih je palo pet fondova, a najviše NFD Aureus US Algorithm kojem je

vrijednost udjela smanjena za 1,48 posto čime je postao i gubitnik tjedna. Najuspješniji među 13 mješovitih fondova, koliko ih je poraslo, bio je ZB global čiji je tjedni rast iznosio 2,54 posto. U grupi mješovitih fondova samo su dva fonda zabilježila pad. Najviše je pao OTP uravnoteženi, za 0,46 posto, a slijedi ga AC GBEM s padom od

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Vrijednost udjela

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

13,7683 8,7955 116,5800 117,6100 129,7800 54,7914 11,8948 125,3013 48,5700 72,9686 87,6628 78,4000 93,3035 101,6100 46,9932 29,3659 21,7591 69,1584 47,8554 62,7516 72,6449 103,8875 11,8788 6,6864 40,2593 87,9570 484,4456 81,3592 85,5400 122,8244 104,9079 9,1784 110,5665 79,7733 100,7277 9,3169 88,5400 70,5139 108,1100 117,9965

0,32 2,38 2,55 1,98 1,46 0,00 1,97 1,81 1,42 1,21 1,64 0,72 2,41 2,29 0,96 0,72 2,16 1,26 2,98 0,67 1,50 1,82 -0,26 1,34 1,39 1,54 -0,18 1,03 1,29 -1,48 1,72 -0,08 2,00 1,38 0,74 2,32 2,16 2,24 0,88 0,56

€ kn

139,7700 97,6637

2,54 1,24

Valuta

KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

0,17 posto. Kod obvezničkih fondova u proteklom je tjednu njih pet ostvarilo pozitivne rezultate. Najviše, 0,82 posto, porastao je ZB bond, a slijedi ga Raiffeisen Bonds s rastom od 0,12 posto. Svi novčani fondovi osim Platinum Casha (-0,10 posto) imali su pozitivne rezultate, a rasli su u rasponu od 0,01 do 0,08 posto. (I.L.) od 21. do 28. veljače 2013. godine

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond

zadnja vrijednost 1.957,1400 1.090,9900 102,9494 122,2691

još dionice Atlantske plovidbe te Podravke i Leda. Svih 10 najlikvidnijih izdanja imalo je promet veći od 10 dionica s najvećim padom cijene Pounje trikotaža d.d. Turbo certifikat USD/HRK short Turbo certifikat € BUND fut. short Varteks d.d. Hoteli Podgora d.d. Turbo certifikat nafta long 1 ZIF Velebit d.d. u likvidaciji Medika d.d. Turbo certifikat nafta long Industrogradnja Grupa d.d.

tjedna promjena +2,42% +1,85% -0,31% -0,20%

2,3 milijuna kuna. Ukupno su 23 izdanja protrgovana u vrijednosti većoj od milijun kuna.

tjedna promjena -31,00% -27,30% -23,95% -18,70% -18,56% -18,18% -11,43% -11,39% -10,36% -10,01%

zadnja cijena 0,69 2,05 65,40 13,00 13,03 54,00 3,10 7.000,00 100,40 89,98

promet 1.074,33 18.070,00 98.107,00 47.566,91 690,90 472.319,25 2.151,40 7.000,00 41.773,50 333.597,92

*vijesti

Najuspješniji Ilirika Azijski tigar

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Naziv(fond) HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

€ € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

10,5049 121,2200 109,8187 78,9820 96,3772 7,8704 77,2640 5,1183 58,4239 9,0208 124,9334 96,5000 96,9193

*Tjedna promjena [%] 1,42 0,46 0,98 1,07 -0,46 1,21 1,42 0,41 0,93 -0,17 0,48 0,19 0,62

€ € € € € kn € €

175,0300 11,9813 163,9000 110,6500 131,1100 176,3956 132,2219 121,1674

0,82 0,08 0,12 -0,08 0,04 -0,39 -0,08 0,03

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn €

139,8900 171,6879 146,5991 134,2819 153,1400 146,7900 146,2926 127,6405 139,6092 129,6672 123,3075 11,5421 115,5557 80,6670 112,3500 105,3641 103,4300 103,4540 1272,3397 103,1482 100,0353

0,03 0,02 0,02 0,05 0,03 0,03 0,04 0,01 0,03 0,01 0,04 0,08 0,02 -0,10 0,03 0,06 0,02 0,03 0,05 0,03 0,01

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash OTP euro novčani

Rast životnih osiguranja Nakon tri godine stagnacije životna osiguranja su u porastu. Iako rast od 1,2 posto premije životnih osiguranja nije spektakularan, njime je prekinut negativan niz započet 2009. kada je premija pala dva posto, nastavljen padovima od 1,3 posto u 2010. i dodatnih 1,1 posto u 2011. godini. Time je potvrđeno ono što se stalno ističe, kako upravo životna osiguranja imaju najveći potencijal za mogući rast i razvoj, čak i u doba gospodarske krize.

Ulaganja u turizam posebnih interesa Turistička kompanija Uniline u 2012. godini ostvarila je ukupni promet od 260 milijuna kuna što je 30 posto više nego 2011. Tvrtkine je usluge koristilo ukupno 343.507 domaćih i stranih gostiju. U Hrvatsku je lani najviše turista, tj. 15 posto od ukupnog broja, u organizaciji Unilinea došlo iz Njemačke. Slijedi osam posto Talijana, šest posto Mađara te šest posto gostiju sa skandinavskog tržišta. Online prodaja turističkih aranžmana lani je zabilježila rast od 2,7 posto u odnosu na 2011., a internet stranicu Unilinea tijekom 2012. posjetilo je više od 5,2 milijuna ljudi što je 11,5 posto više nego godi-

nu ranije. S obzirom na to da je već ranije otvoreno predstavništvo Unilinea u Kini, ove se godine najavljuje tvrtkin iskorak na tržišta Australije, Brazila, Argentine i SAD-a. Sberbank drugi najvredniji brend u Europi Brend Sberbank proglašen je drugim najvrednijim brendom u Europi u istraživanju časopisa The Banker i Brand Financea, što odražava napredak koji je banka postigla na europskom tržištu u protekloj godini. The Banker je Sberbank, koji posluje i u Hrvatskoj, proglasio bankom godine, dok ju je The Economist svrstao na drugo mjesto po pokazatelju ukupnog povrata na dionice u posljednjih 10 godina. Istraživanje Brand Financea uključuje čitav niz kriterija, a analizi vrijednosti brenda podvrgnuto je 500 banaka koje posluju na globalnom tržištu.

AD Plastik isplaćuje predujam dividende AD Plastik svojim dioničarima isplaćuje dividendu u iznosu od četiri kune po dionici iz neto dobiti ostvarene u prošloj godini, priopćeno je sa Zagrebačke burze. Predujam dividende bit će isplaćen u razdoblju između 1. i 15. ožujka.



e-pv 3767