e-pv 3765 by NEstar

Predstečajne nagodbe Koliko država drakonskim kaznama pomaže vjerovniku, a koliko sebi? I kazna, naime, postaje novo dugovanje

Tužni županijski rekord Splitska županija tuče sve rekorde u nezaposlenosti: u ovom je siječnju više od 50.000 ljudi bilo bez posla

Osam JPP projekata Natječaji za izbor privatnih partnera trebali bi početi već u ožujku. Uskoro potom idu ugovori pa radovi

aktualno Str. 6

aktualno Str. 14-15

tema tjedna Str. 4-5

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 7 6 5 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 18. veljače 2013. Godina LIX / Broj 3765. www.privredni.hr

1953 2013

privredni vjesnik

hnb / ina / sajmovi / produkteka / predstavljanja / poduzetnički impuls / regija / stil / svijet financija Korporativne donacije

Recesija nije ukinula humanitarne projekte Daje se manje, ali se i dalje daje. Najveći korporativni donatori u Hrvatskoj su, sasvim očekivano, najveće tvrtke i banke

>>16-17

Intervju: Ivan Macanić

Kako poslovati u kanadi

>> 12-13

>> 20

Čak 100.000 od upisanih 195.000 poljoprivrednika prima potpore, kaže zamjenik ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi

Kanada i EU upravo dovršavaju novi sporazum kojim će trgovina za 90 posto proizvoda biti potpuno oslobođena carine

Tjedni gospodarski TV magazin SPTV utorak

19:10

VKTV Vinkovci srijeda 22:00 četvrtak 17:00 (REPRIZA) SBTV Slavonski Brod petak 21:15 Poljoprivredna TV Požega ponedjeljak 16:35 SRCE TV Čakovec četvrtak 21:45 petak 14:45 (REPRIZA)

VTV Varaždin četvrtak 12:00 srijeda 13:30 (REPRIZA) TV NOVA Pula srijeda 21:30 subota 16:00 (REPRIZA) VOX Zadar srijeda 21:30 četvrtak 15:30 (REPRIZA) GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)

Tjedni gospodarski razgovori petak, 22. veljace u 19.10 sati na gost Zoran Legac, vlasnik tvrtke Feroimpex

TV ŠIBENIK

TV ŠIBENIK srijeda 21:00 nedjelja 22:30 (REPRIZA) TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA) DUTV Dubrovnik srijeda 20:15 subota 15:45 (REPRIZA)

UVOD

www.privredni.hr Broj 3765, 18. veljače 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Slavko Linić, ministar financija:

Novi model za nekretnine s bankama Vlasnik Konstruktora nije razgovarao ni s jednim vjerovnikom, prebacivao je imovinu na druge tvrtke, a na kraju je napisao potpuno bezvezan prijedlog za predstečajnu nagodbu. I vlasnici drugih građevinskih tvrtki rade isto. Oni uz manje probleme smanjuju udjele sadašnjih vlasnika ispod 25 posto, a banke otpisuju potraživanja za više od 40 posto. Nelikvidnost se u Hrvatskoj i razvila zato što su tvrtke ulagale u nekretnine za koje nisu imale novca, odnosno zato što su u promašene investicije ulazile uz kredite. Moramo smisliti model za nekretnine s bankama kako bismo ih mogli prodati i njima plaćati dugove. Sjest ću za stol s bankarima i razgovarati o tome kako da odblokiraju nekretnine pod hipotekama i prodaju ih po realnoj cijeni.

Božo Skoko, docent na Fakultetu političkih znanosti:

Naslijeđeni antipoduzetnički stavovi Općenito postoji negativan stav prema privatnom poduzetništvu i profitu. Dio je to mentaliteta naslijeđenog iz socijalizma. A proteklih desetljeća opekli smo se i na lošoj privatizaciji, korupciji i pogodovanju države pojedinim lošim projektima. Ulagač mora uložiti napore pri predstavljanju projekta kako bi naišao na potporu. Odnosi s javnošću vrlo su važni jer ako se stvari prepuste slučajnosti, možete očekivati dezinformacije pa i podvale. A kad krene, lavinu protivljenja teško je zaustaviti.

Damir Novotny, ekonomski analitičar:

Do Amerike preko Njemačke i Austrije Slobodna trgovina između Sjedinjenih Država i Europske unije olakšat će i poslovanje hrvatskim tvrtkama. Američka ekonomija temelji se na znanju i tehnologijama, a EU je više orijentiran na proizvodnju. Njemačka će lakše izvoziti automobile u SAD, a lakše će uvoziti napredne tehnologije. U Americi će se povećati potražnja za europskom robom, a to je jako dobro i za Hrvatsku. Trebamo se nasloniti na Njemačku i Austriju koje imaju veliki potencijal za izvoz na američko tržište. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

g(h)ost komentator: Silvia Markotić, direktorica splitskog Hotela Atrium

Napravilo se dosta, ali može se puno više Projekata ima, doduše investicije su zbog recesije smanjene, ali je dobro da se poduzetnici i građani sve više okreću turizmu

otel Atrium otvoren je 2007. godine i u ovih pet godina poslovanja osjetili smo promjene na bolje u turizmu grada Splita. Kada smo počeli raditi, smatralo ga se tranzitnim gradom, ali u zadnjih pet godina Split se pretvorio u vrlo privlačan turistički grad. Razlog te tranzicije leži u činjenici da se otvorilo mnogo novih hotela, ali i u nizu manifestacija koje su grad učinile vrlo privlačnim. U samo nekoliko godina dosta se postiglo u brendiranju Splita i tu je ključnu ulogu imala Turistička zajednica gra-

Proširenje kongresnih kapaciteta nam je pun pogodak jer smo privukli organizatore poslovnih skupova da Splita. Cijeli niz manifestacija popravio je imidž grada, a to je rezultiralo i prošlogodišnjim proglašenjem Splita šampionom hrvatskog turizma. S druge strane, da bi Split postao doista vrhunska destinacija, nedostaje još desetak hotela s pet i četiri zvjezdice,

a turistički se agenti nerijetko žale da nema niti dovoljno kapaciteta s tri zvjezdice. Kada bi se to riješilo, svakako bismo privukli više tura turističkih grupa. Projekata ima, doduše investicije su zbog recesije smanjene, ali je dobro da se poduzetnici i građani sve više okreću turizmu. Nadalje, problem je to što u Splitu još uvijek ključni turistički igrači nisu dovoljno povezani i na tome treba poraditi. Iako su ostvareni pomaci, potrebno je dodatno poraditi i na podizanju imidža Splita. Županija je nešto radila na promociji Dalmacije, ali većina nas turističkih radnika smatra da Split treba biti nositelj promocije jer je riječ o destinaciji koja može raditi čitavu godinu. Pored toga, treba dodatno poraditi na privlačenju low cost kompanija, i to izvan sezone. Njihove dolaske trebali bi suvencionirati i Grad i Županija. Primjer Zadra pokazuje da se dosta može napraviti na taj način. Nadalje, potrebno je aktivno raditi na realizaciji projekta izgradnje kongresnog centra. Projekt imamo, ali nema daljnjih poteza u smjeru njegove realizacije, a

bez kongresnog centra ne možemo razmišljati o ozbiljnom bavljenju kongresnim turizmom. Split trenutačno ne može primiti ozbiljan kongres s više od 2000 sudionika jer za to nema kapaciteta, a ni popratne ponude. Tijekom zimskih mjeseci nemate otvoren restoran s više od 500 sjedećih mjesta, a to je neophodno. Kada bi se izgradilo još tih nekoliko hotela i jedan kongresni centar, Split bi mogao biti privlačniji za kongresne goste od Opatije.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Pored toga, Split ima i vrlo kvalitetan zbor i orkestar, a opera još nije približena turistima. Doduše, osmišljeni su turistički proizvodi koji bi trebali vikendom približiti operu turistima. Svaki zimski mjesec treba imati nekoliko dana koje će obilježiti nekakav spektakl. Atrium je hotel kategoriziran s pet zvjezdica i u vrlo kratko vrijeme postao je jedan od vodećih poslovnih hotela u gradu. Unatoč tome što se otvaraju novi hoteli, mi svake godine ostvarujemo rast. Dolaze nam gosti iz dalekih zemalja i gosti više platne moći. Otkrili su nas gosti iz Tajlanda, Tajvana, Koreje, Kine, Kanade, Velike Britanije, SAD-a... Japanci obožavaju naš hotel jer je uređen u njihovom stilu, a posebno smo ponosni na to što nam dolaze gosti s Bliskog istoka, koji su jako zadovoljni hotelom i tu vidimo novu tržišnu nišu. Proširenje kongresnih kapaciteta nam je pun pogodak jer smo privukli organizatore poslovnih skupova. Otvoren je i novi casino površine 1000 metara četvornih koji nam je obogatio hotelsku ponudu, ali i ponudu grada.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Direktor: Nikola Baučić Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

TEMA TJEDNA

( oko 1,5 mlrd €

Damir Pavuna predsjednik Zajednice

Osnovana Zajednica za prevoditeljstvo HGK-a

Na osnivačkoj skupštini Zajednice za prevoditeljstvo Hrvatske gospodarske komore izabrano je i vodstvo Zajednice. Za predsjednika je izabran Damir Pavuna iz Integre, a za zamjenicu predsjednika Vesna Kaniški iz Društva sudskih tumača i prevoditelja. Na skupštini su izabrani i članovi privremenog Vijeća Zajednice, a za poslovnu tajnicu Ivana Dadić iz Centra za razvoj ljudskih potencijala HGK-a. Zajednica će zastupati, usklađivati i štititi zajedničke interese pružatelja usluga iz područja prevoditeljstva te unapređivati djelovanje i poslovno okruženje članica. Poticat će se okupljanje i učlanjivanje pojedinih prevoditelja i konferencijskih prevoditelja, prevodi-

teljskih udruga, agencija, tvrtki i obrta u Zajednicu, a radit će se i na praćenju i poticanju rješavanja pravne regulative prevoditeljstva i uključivanje prevoditeljskih struka u važeće zakonodavstvo. Radit će se i na normizaciji i standardizaciji prevoditeljstva do razine certificiranja u skladu s postojećim normama EU-a te na uspostavi kriterija kvalitete za prevoditelje i konferencijske prevoditelje i agencije. Među ciljevima rada Zajednice su i poticanje osiguravateljskih kuća na osiguranje prevoditelja i prijevoda, uspostava sustava licenciranja – ovlaštenja za rad i akreditacija prevoditelja i konferencijskih prevoditelja, suradnja na stvaranju jedinstvenog registra prevedenih dokumenata, izgradnja zajedničke baze kao podloge za pomoć prevoditeljima i konferencijskim prevoditeljima pri radu i druge aktivnosti u promociji. (K.S.)

Bespravna gradnja

U prvom valu država ruši 1462 građevine Do 31. siječnja 2013. zaprimljena su 86.743 zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, što je prvi korak u legalizaciji bespravne gradnje, objavilo je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Najviše izdanih rješenja o izvedenom stanju ima u Splitsko-dalmatinskoj županiji (1380), Primorsko-goranskoj (943) i Zadarskoj županiji (900). Građevinska inspekcija u svojoj evidenciji ima 32.617 zgrada za koje je izdano rješenje o uklanjanju. Za njih 10.752 do isteka zakonskog roka, tj. do 31. prosinca 2012., nije predan zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Ipak, to ne znači - pojašnjavaju iz Ministarstva - da će se sve te građevine rušiti jer je mo-

guće da ih je vlasnik već legalizirao ili uklonio, ali o tome nije obavijestio Inspekciju. Rušenje građevina koje više ne mogu biti legalizirane, a vlasnici ih nisu sami uklonili, obavljat će se u fazama. Najprije će se, već od ovoga tjedna, rušiti 1462 zgrade koje se ne koriste za stanovanje, nakon čega slijedi rušenje ostalih građevina. Vlasnici građevina za koje nije izdano rješenje o rušenju mogu podnijeti zahtjev za legalizaciju najkasnije do 30. lipnja 2013., podsjećaju iz Ministarstva. Zahtjevi koji budu podneseni izvan tih rokova bit će odbačeni. (D.Ž.)

Privredni vjesnik Broj 3765, 18. veljače 2013.

lani investirala javna poduzeća

Pripremljeno osam projekata javno-privatnog partnerstva

Trg pravde, vrijedan 1, traži privatnog partne Natječaji za izbor privatnih partnera trebali bi početi već u ožujku. U drugoj polovini može početi, tvrde u Centru za energetiku i investicije Igor Vukić vukic@privredni.hr

entar za energetiku i investicije (CEI) do završnice je doveo pripremu osam projekata javno-privatnog partnerstva, vrijednih oko 2,4 milijarde kuna. Natječaji za izbor privatnih partnera trebali bi početi već u ožujku. U drugoj polovini godine sklapali bi se ugovori s odabranim izvođačima i gradnja može početi, rečeno je na prošlotjednom Otvorenom danu CEI-ja, gdje su projekti predstavljeni potencijalnim privatnim ulagačima. Prezentaciju su pratili predstavnici više stranih veleposlanstava koji će o projektima obavijestiti poduzetnike iz svojih zemalja. Veličina pojedinih projekata nadilazi snagu potencijalnih hrvatskih ulagača, iako u CEI-ju očekuju i da će projekti, koji mogu donijeti dobru zaradu, potaknuti domaće igrače na udruženi nastup. Najveće javno-privatno ulaganje pripremljeno za provedbu je Trg pravde, kompleks pravosudnih zgrada u zagrebačkoj Ilici. Uz zgrade sudova i podzemnu garažu, gradnja tog bloka vrijedila bi 1,3 milijarde kuna. Šest škola - jedan projekt U Varaždinu je planirana nadogradnja Opće bolnice vrijedna 300 milijuna kuna. Šest škola u Varaždinskoj županiji objedinjeno je u jedan projekt od 173 milijuna kuna.

Četiri škole u Istarskoj županiji bile bi javno-privatni projekt od 146 milijuna kuna. Hrvatski državni arhiv dobio bi nove zgrade za spremišta u Kerestincu za 138 milijuna kuna. Povijesni muzej smjestio bi se u zgradu bivše Tvornice duhana Zagreb za 126 milijuna kuna. Neuropsihijatrijska bolnica u Popovači dobit će nove odjele za 124 milijuna kuna, a gradnja dviju novih škola u Dubrovniku bio bi projekt od 102 milijuna kuna. “Provođenjem javnoprivatnih projekata svi su na dobitku. Javni partneri dobivaju objekte čija gradnja ne opterećuje proračun i ne ulazi u javni dug, dok privatni partner ostvaruje profit. CEI je uložio mnogo truda u pripremu ovih projekata,

Povijesni muzej smjestio bi se u zgradu bivše Tvornice duhana Zagreb za 126 milijuna kuna i kad krenu prve provedbe, proces će biti nezaustavljiv”, istaknuo je Ivan Vrdoljak, ministar graditeljstva, dajući punu podršku zaposlenima u Centru. Prema riječima Dragana Marčinka, ravnatelja CEI-ja, projekti su pripremljeni na standardiziran način tako da na njihovu provedbu ne utječu, primjerice, političke promjene. Investitori u CEI-

ju mogu dobiti informacije o JP projektima, kao i o planiranim investicijama javnih poduzeća. U prošloj godini javna su poduzeća investirala oko 1,5 milijardi eura, a ove godine, istaknuo je Marčinko, trebala bi realizirati investicije vrijedne oko dvije milijarde eura. Rokovi eksploatacije Investitore spremno očekuje i Agencija za javnoprivatno partnerstvo. Njen ravnatelj Damir Juričić kaže da je za investitore pripremljeno 11 priručnika (koji se mogu naći na web stranici Agencije) s uputama za provedbu projekata. Prema osnovnom modelu, privatni partner gradi zgrade i održava ih,

a javni partner plaća najam. Nakon 25 do 40 godina eksploatacije, objekt se predaje javnom partneru bez naknade. Ugovor u javno-privatnom projektu Trga pravde sklapao bi se na 30 godina. Privatni partner izgradio bi objekte od 50.000 četvornih metara, za smještaj četiri suda i Pravosudne akademije. Postojećim urbanističkim idejnim rješenjem predviđa se izgradnja četiri glavne zgrade koje bi izravno bile povezane s velikom podzemnom garažom, koja privatnom parteru pruža mogućnost dodatne komercijalizacije prostora. Natječaj za privatnog partnera trebao bi biti raspisan u ožujku,

www.privredni.hr Broj 3765, 18. veljače 2013.

( oko 2 mlrd €

O konkurentnosti u HNB-u

javna bi poduzeća mogla investirati ove godine

3 milijarde kuna, ra godine sklapali bi se ugovori s odabranim izvođačima i gradnja tnerom za Trg pravde potpisao u prosincu ove godine. No zato bi graditelj novih objekata u Neuropsihijatrijskoj bolnici Popovača mogao biti poznat već u srpnju. Natječaj će biti raspisan u ožujku, a vodit će se po kraćem, tzv. ograničenom postupku javne nabave. Rok ugovora je 27 godina.

a vodio bi se po principu “natjecateljskog dijaloga”. Prema definiciji, riječ je o postupku u kojem se sa zainteresiranim ulagačima vodi dijalog radi razvijanja jednog ili više prikladnih rješenja koja mogu udovoljiti njihovim zahtjevima. Takav postupak traje nešto dulje pa u CEI-ju očekuju da bi se ugovor s privatnim par-

Proljeće za raspisivanje natječaja U travnju slijedi natječaj za odabir privatnog partnera za rekonstrukciju zgrade budućeg Hrvatskog povijesnog muzeja. Ugovor na 27 godina potpisao bi se u kolovozu ove godine. Danijel Kušljić, voditelj projekata u CEI-ju, kaže da za preobrazbu zgrade bivše Tvornice duhana Zagreb u muzej postoji dozvola za gradnju, odnosno, potvrda glavnog projekta. Za svibanj je planirano raspisivanje natječaja za škole u Dubrovniku, Istri i Varaždinskoj županiji. Ugovori bi trebali biti potpisani u rujnu. Za provedbu natječaja čekaju se još odgovarajuće odluke jedinica lokalne samouprave. Natječaj za Opću bolnicu u Varaždinu također

će biti raspisan u svibnju, a ugovor bi trebao biti potpisan u rujnu. Ovdje će uz gradnju privatni partner biti obvezan i nabavljati medicinsku opremu. Gradit će se novi objekti kirurgije i hemodijalize, a pribavljena je i glavnina građevinskih dozvola. U lipnju bi na red trebao doći i natječaj za dodatni objekt Hrvatskog državnog arhiva u Kerestincu kraj Zagreba. Objektom će se odgovoriti na povećane potrebe Državnog arhiva za smještajem arhivske građe. Ugovor bi se potpisao u listopadu. Potom bi dvije godine trajala gradnja te bi privatni partner uprav-

Veličina pojedinih projekata nadilazi snagu potencijalnih hrvatskih ulagača ljao zgradom i ubirao najam sljedećih 25 godina. Pozivajući potencijalne privatne ulagače da prikupe informacije i jave se na natječaj, u CEI-ju kažu da je već osiguran novac za najam, u projektima koji će se podmirivati iz državnog proračuna.

U pripremi projekti od 5,2 milijarde kuna Prema iskazanom interesu pojedinih lokalnih jedinica, CEI za budućnost priprema projekte vrijedne 5,2 milijarde kuna. Prema riječima Vedrana Vucelića, voditelja projekata, javnoprivatnim partnerstvom mogao bi se graditi novi KBC Rijeka vrijedan 2,25 milijardi kuna te nova knjižnica i muzej u Rijeci (300 milijuna kuna). Zatvor u Šibeniku bio bi vrijedan 920 milijuna kuna, a u planu je gradnja i 78 škola ukupno vrijednih 1,5 milijardi kuna. Gradnja šest domova za starije u Istri stajala bi 220 milijuna kuna. CEI je pripremio i projekte obnove energetske učinkovitosti javnih zgrada. Tako bi obnova u KBC-u Zagreb bila vrijedna 620 milijuna eura, a u KB Sestre milosrdnice oko 400 milijuna kuna. Više informacija o ovim projektima može se naći na internetskim stranicama CEI-ja i Agencije za javno-privatno partnerstvo.

Vujčić: Štiteći banke, štitimo domaću štednju Hrvatska narodna banka održava pet milijardi kuna viška likvidnosti u monetarnom sustavu, zbog čega se država zadužuje po rekordno niskim kamatama na domaćem tržištu, a Hrvatska banka za obnovu i razvoj može ponuditi dva postotna boda niže kamate. Uz to, HNB održava nisku inflaciju i stabilan tečaj, čime pomaže

Vujčić ponavlja poruku da Hrvatsku mogu iz krize izvući samo strukturne reforme, a ne monetarna politika svim dužnicima s valutnom klauzulom, a štiteći banke, štiti i štednju hrvatskih građana, sve to u uvjetima kada je 80 posto depozita u stranoj valuti. Više od toga HNB ne može činiti, a da ne riskira veću štetu od koristi, poručio je guverner Boris Vujčić s druge međunarodne konferencije održane u organizaciji središnje

banke. Iako je, kaže, već pomalo umoran od odgovaranja na uvijek iste kritike onih koji, po njegovu mišljenju, ne razumiju monetarnu politiku, Vujčić odbija popustiti malodušnosti i ponavlja poruku da Hrvatsku mogu iz krize izvući samo strukturne reforme, a ne monetarna politika. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak složio se s Vujčićem, nabrojao dosadašnje reforme koje je pokrenula Vlada i najavio novi zakon

o gradnji, bitno kraći i jednostavniji od postojećeg. Nakon svih tih reformi, Hrvatska će već za nekoliko godina, uvjeren je Vrdoljak, biti “mala, lijepa i pametna zemlja na jugu Europe”. Na putu ostvarenja tog cilja, po mišljenju glavne ekonomistice Svjetske banke u Hrvatskoj Sanje Madžarević Šujster, nužno je reformirati radno zakonodavstvo, tako da se umjesto radnih mjesta štiti rad. Hrvatska ima rekordnu stopu radne neaktivnosti muškaraca između 25 i 40 godina starosti, upozorila je ona, djelomice i zato što se četveročlanoj obitelji u kojoj su roditelji niže obrazovne razine danas više isplati biti na socijalnoj skrbi, nego izaći na tržište rada. (D.Ž.)

Ukupan prihod 30 milijardi kuna

Neto dobit Ine 1,9 milijardi kuna Neto dobit Ine u 2012. godini iznosila je 1,9 milijardi kuna. Ukupan prihod bio je 30 milijardi kuna, a ostvaren je prvenstveno zbog rasta cijene nafte i plina, priopćeno je iz te kompanije. Prema riječima predsjednika Uprave Zoltana Aldotta, Ina je u prošloj godini značajno povećala ulaganja u Hrvatskoj. Ukupne investicije iznosile su 1,3 milijarde kuna. Pri tome su kapitalna ulaganja u domaća istraživanja i proizvodnju dosegnula 746 milijuna kuna. U modernizaciju malo-

prodaje uloženo je 229 milijuna kuna, što je dvostruko više nego u 2011. godini. Segment trgovine na malo uspio je u prošloj godini ostvariti dobit od 19 milijuna kuna, unatoč nastavku krize i manjoj potrošnji derivata. U sektoru Istraživanja i proizvodnje poboljšana je efikasnost poslovanja, a pozitivan doprinos dao je i rezultat Crosca u Libiji. S druge strane, ukupna proizvodnja ugljikovodika smanjena je zbog ratne situacije u Siriji i nižih količina iscrpljenih iz podmorja. Povećana je proizvodnja nafte u

Egiptu za osam posto, ali je pala proizvodnja nafte u Hrvatskoj zbog iscrpljivanja polja. Sektor rafinerija ostvario je gubitak, ali je poboljšao efikasnost, ostvario veću rafinerijsku maržu i bolji udjel motornih goriva u prodaji (sa 60 na 66 posto). Ina je u prošloj godini uspjela popraviti svoju financijsku situaciju pa je smanjila neto zaduženost za 27 posto, na 6,7 milijardi kuna. Omjer duga i kapitala smanjio se u godini dana sa 38,8 posto na 30,8 posto, priopćeno je iz Ine. (I.V.)

AKTUALNO

*vijesti Zakon o dadiljama Vlada je prihvatila prijedlog zakona o dadiljama, po kojem fizičke osobe koje profesionalno čuvaju djecu do 14 godina moraju osnovati obrt. Dadilje će biti upisane u imenik dadilja, a obrti mogu zapošljavati i više dadilja. Obrtnici u ovoj djelatnosti morat će obavezno sklopiti ugovor o osiguranju za štetu koja bi se mogla nanijeti djetetu, roditeljima ili trećim osobama. Najniža osigurana svota mora biti 100.000 kuna po štetnom događaju, odnosno 300.000 kuna za sve odštetne zahtjeve u osiguravateljskoj godini. EBRD i Petrokemija Europska banka za obnovu i razvoj dokapitalizirat će Petrokemiju, ali iznos još nije poznat. Povećanje kapitala predložio je u četvrtak Nadzorni odbor kompanije. Petrokemija, doznaje se, u međuvremenu vodi razgovore o dokapitalizaciji s još nekoliko potencijalnih ulagača. Viro ostvario dobit Virovitička tvornica šećera Viro i povezana društva u prošloj su godini poslovali s neto dobiti od 128 milijuna kuna, što je za 1,6 posto manje u odnosu na 2011. Ukupni prihodi Grupe Viro, u kojoj su i županjske tvrtke Sladorana, Slavonija nova i Vio-kooperacija, u prošloj su godini iznosili 1,5 milijardi kuna, 11,7 posto više nego 2011. Manje građevinskih dozvola

Pad broja odobrenja za građenje, zabilježen i u prosincu 2012., rezultirao je smanjenjem ukupnog broja izdanih odobrenja za građenje u prošloj godini za 13,2 posto u odnosu na godinu prije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom cijele 2012. u Hrvatskoj je izdano ukupno 8330 odobrenja.

Privredni vjesnik Broj 3765, 18. veljače 2013.

ovim sajmovima može se lijepo vidjeti čime ćemo Europu obogatiti. Hrvatska vlada “ Na će nastaviti s naporima da se mala brodogradnja još više razvije i da velikom europskom tržištu ponudi konkurentan proizvod. ” Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta

Zagrebački velesajam: četiri sajma u jednom

Potencijali turizma i male brodogradnje Na četiri specijalizirana sajma posvećena turizmu i nautici izlagalo je više od 450 izlagača iz 29 zemalja. Ove četiri priredbe, istaknuo je voditelj Velesajma Milan Trbojević, zadržale su prošlogodišnju razinu po broju izlagača i izložbenoj površini Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

a Zagrebačkom velesajmu proteklog tjedna otvorena su četiri specijalizirana sajma: Zagrebački sajam nautike, 6. međunarodni sajam turizma CroTOUR, 5. međunarodni sajam hrane, pića i gastronomskih inovacija InGA i 5. međunarodni sajam hotelsko-ugostiteljske opreme i cateringa Hotel&Gastroteh. Na otvorenju sajmova ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras podsjetio je da je to posljednji takav prije ula-

CroTOUR je ove godine bio fokusiran na kontinentalni turizam i produljenje sezone ska Hrvatske u Europsku uniju. “Na ovim sajmovima može se lijepo vidjeti čime ćemo Europu obogatiti. Hrvatska vlada će nastaviti s naporima da se mala brodogradnja još više razvije i da velikom europskom tržištu ponudi konkurentan proizvod. Prošle su godine ukinute trošarine na plovila i smanjen je PDV u turizmu i ugostiteljstvu na 10 posto. Vlada će stati iza te industrije jer imamo što ponuditi Europi, od izgradnje plovila, marina i vezova do inovativne gastronomije i hotelske industrije. To

je zaokružena cjelina koju nudimo. Tomu bi trebao pomoći i nedavno donesen Plan razvoja turizma do 2020. godine koji će Vlada u potpunosti realizirati i snažno financijski poduprijeti”, istaknuo je Maras. Više od 100 plovila Planom razvoja turizma do 2020. predviđa se sedam milijardi eura novih investicija u turizam, povećanje ukupnih prihoda od turizma na 14 milijardi eura, otvaranje 30.000 novih radnih mjesta i uvrštavanje Hrvatske među 20 turistički najkonkurentnijih zemalja svijeta. Voditelj podružnice Zagrebačkog holdinga Zagrebački velesajam Milan Trbojević izrazio je zadovoljstvo održanim sajmovima. “Ove četiri priredbe zadržale su prošlogodišnju razinu po broju izlagača i izložbenoj površini. Na sajmovima je izlagalo 455 izlagača iz 29 zemalja i to na više od 13.000 četvornih metara”, ističe Trbojević. Sajam nautike, tradicionalno jedan od jačih saj-

mova Zagrebačkog velesajma, i ove je godine ponudio nekoliko premijera i pretpremijera brodova i drugih plovila domaće proizvodnje, kao i noviteta u opremi za nautiku i ronjenje. Bilo je izloženo više od 100 plovila. Taj je sajam važna promocija hrvatske male brodogradnje koja je jedna od krizom najpogođenijih grana. Turistički sajam CroTOUR ove je godine više fokusiran na kontinentalni turizam i produljenje sezone, a predstavit će i aktualnu turističku ponudu za ovu godinu. U sklopu tog sajma održat će se i festival nematerijalne baštine nacionalnih manjina koji će pod nazivom Svi zaJedno u EU okupiti oko 500 sudionika iz cijele Hrvatske. U okviru CroTOURa Udruga hrvatskih putničkih agencija UHPA organizirala je više stručnih skupova. Razvoj znanja i proširenje horizonta kod vođenja poslovanja samo su neki od razloga zbog kojih se UHPA odlučila za uključivanje članova u programe mobilno-

sti i projekte financirane kroz Program cjeloživotnog učenja Europske unije. Kako bi se članovi, ali i šira javnost upoznali s aktivnostima UHPA-e, organizirana su predavanja Kako se prijaviti i sudjelovati u projektima mobilnosti Programa za cjeloživotno učenje Europske unije i Kako surađivati s društveno odgovornim touroperatorima. O odgovornom turizmu i tome kako poslovati s društveno odgovornim partnerima govorila je Anisa Borojević iz agencije Gulliver travel. Na predavanju je istaknuta važnost certifikata Travelife, namijenjenog društveno odgovornom poslovanju u turizmu, čije uvođenje priprema i UHPA. I najveća torta u državi Direktor UHPA-e Željko Trezner održao je predavanje Poseban postupak oporezivanja turističkih agencija, a tijekom sajma je održana i konferencija o aktivnom turizmu u Hrvatskoj.

Sajmovi Hotel&Gastroteh i InGA predstavili su proizvođače i distributere opreme za čuvanje i pripremu hrane i pića te inovacije u gastronomiji. Na njima su se okupili i najbolji hrvatski kuhari, majstori u pripremanju pizza i slastičari. Na izložbenom mjestu tvrtke Omrčen promet održano je natjecanje pizza majstora, a predstavljena je i najsuvremenija oprema tvrtki Schneider, Europa, Sunmix, Veox, Pik, Friulinox, Baron, Bendon inox, Mep system i Sigma. Na Gastropoligonu se održalo natjecanje najboljih hrvatskih kuhara Cro TOP ‘13, a Udruga slastičara Hrvatske prezentirala je svoj projekt Sretna hrana u sklopu kojeg je izrađena i najveća torta u državi. Predstavljeni su i otočni proizvodi, kao i najbolji mesni prehrambeni proizvodi iz Slavonije. Zagrebačka i Varaždinska županija predstavile su svoje autohtone kuhinje, a mnoge poznate tvrtke održale su degustacije svojih proizvoda.

www.privredni.hr Broj 3765, 18. veljače 2013.

( do 70%

odricanje od potraživanja vjerovnika

( čak 65%

pokrenutih ovrha Fina nije uspjela naplatiti do kraja 2012.

Ovrhe i predstečajne nagodbe

Postupci ubrzani, efikasnost smanjena, nejasnoća bezbroj Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi propisuje i drakonske kazne za probijanje rokova plaćanja, ali to u praksi ne daje nikakve rezultate. Upitno je i koliko država takvim kaznama pomaže vjerovniku, a koliko sebi: izrečena kazna postaje novo dugovanje koje smanjuje izglede vjerovnika da naplati svoja potraživanja Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ovi Ovršni zakon, koji je stupio na snagu 15. listopada 2012., ubrzao je postupak, ali je smanjio ukupnu efikasnost ovrhe. Novi sustav predstečajnih nagodbi pravo je minsko polje pravnih nejasnoća, ali za konačnu ocjenu je prerano jer nijedan predmet još nije završen. Zaključak je to odvjetnika Luke Mađerića i Davora Merkaša, koji su o Ovršnom zakonu i predstečajnoj nagodbi govorili članovima Gospodarskog vijeća Komore Zagreb. Ucjena zadužnicom Po novom Ovršnom zakonu, za sudsku ovrhu nadležni su samo općinski sudovi, što je olakšalo postupak jer više nema preklapanja s trgovačkim sudovima. No, otežan je položaj ovrhovoditelja (vjerovnik ili njegov punomoćnik) jer ako on, primjerice, nakon ovrhe pokretnina ne može odmah otpremiti i smjestiti ovršene pokretnine, ovrha se obustavlja. Ovrhovoditeljima se tako bitno povećavaju troškovi, a konačni rezultat bi moglo biti povećanje broja neuspješnih ovrha, ocijenio je Mađerić. Postupak ovrhe vozila izmijenjen je u korist vjerovnika, pa sada policija može oduzeti ovršeno vozilo bilo gdje. U praksi to, međutim, rijetko čini, a ovršenika se ne može kazniti ako se ogluši na po-

ziv da preda ovršeno vozilo sudu. Najveća novost novog Ovršnog zakona je ozloglašena ovrha na novčanim sredstvima, koja zasad ne donosi očekivane rezultate jer, prema Mađerićevim podacima, Fina nije uspjela do kraja 2012. naplatiti čak 65 posto pokrenutih ovrha. Jedna od isprava temeljem kojih se pokreće ovrha je zadužnica, no u praksi ima slučajeva da bivši vjerovnik odbija vratiti zadužnicu svom poslovnom partneru, premda duga više nema. Iako je to svojevrsna ucjena, ako zadužnica nije aktivirana, poduzetniku ostaje samo da pokrene tužbu za povrat zadužnice. Tek ako zadužnica bude aktivirana, oštećeni poduzetnik može podići kaznenu prijavu i tražiti blokadu zadužnice privremenom mjerom. Postojanje duga samo po sebi nije kazneno djelo, a da bi postalo prijevara u gospodarskom poslovanju, nužno je dokazati namjeru da se dug ne plati. Dvojbena rješenja U praksi je to vrlo teško pa Državno odvjetništvo uglavnom odbacuje kaznene prijave, posebno ako je riječ o manjim iznosima. Tako u poslovnoj praksi ima i serijskih varalica koji namjerno ostaju dužni iznose do 50.000 kuna, računajući da pretrpani državni odvjetnici do njih nikada neće ni stići. Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj

nagodbi unio je niz noviteta, ali i zadržao neka rješenja koja su i ranije bila dvojbena. Jedno od njih je ograničenje roka naplate na 30, odnosno 60 dana, što očito krši ustavno zajamčenu slobodu poduzetništva, jer u nekim slučajevima postoje opravdani razlozi za ugovaranje dužih rokova naplate, upozorio je odvjetnik Davor Merkaš. Zakon propisuje i drakonske kazne za probijanje rokova plaćanja, čak do milijun kuna, ali to u praksi ne daje nikakve rezultate, pa Merkaš ne zna ni za jedan slučaj da je neka takva ka-

Zakonom se novi vjerovnici favoriziraju na štetu starih te se tako dovodi u pitanje karakter nagodbe zna postala pravomoćna. Upitno je i koliko država drakonskim novčanim kaznama pomaže vjerovniku, a koliko sebi: izrečena kazna postaje novo dugovanje koje smanjuje izglede vjerovnika da naplati svoja potraživanja. No, dio zakona koji regulira financijsko poslovanje čak i nije toliko sporan koliko je to dio o predstečajnim nagodbama. U njemu se tako predviđa da se vjerovnici odreknu velikog dijela svojih potraživanja (čak do 70 posto), a nagodbenom vijeću koje imenuje ministar

financija - daje ovlast da izriče privremenu mjeru obustave svih prisilnih naplata, čak i onih koje se temelje na sudskim odlukama. Zadiranje u ovlasti Tek treba vidjeti, ističe Merkaš, kako će se viši sudovi odrediti prema tom zadiranju izvršne vlasti u ovlasti sudova. Jedan takav slučaj već se dogodio: za DINAPetrokemiju pokrenut je postupak predstečajne nagodbe kao dobrovoljnog čina, obustavljene sve ovrhe, pa sada vjerovnici koji imaju izvršne sudske odluke ne mogu do svog novca koji DINA koristi za redovito poslovanje, uključujući i plaćanje novih dugovanja. Zakon tako očito favorizira nove vjerovnike na štetu starih, a briše i prava na potraživanja za koja se nije znalo prije pokretanja postupka, čak i ako nije istekao rok zastare za ta potraživanja. Uz to dovodi u pitanje i karakter nagodbe kao dobrovoljnog čina, budući da se ona postiže glasovanjem dvotrećinske većine, što znači da se manjina obvezuje na nagodbu iako je bila protiv nje. Ima tu još jedna zamka: ako je vrijednost osporenih tražbina veća od 25 posto, postupak se obustavlja, što znači da netko može podnijeti potpuno neo-

snovanu tražbinu u visokom iznosu, znajući da će biti osporena, tako obustaviti nagodbu i gurnuti dužnika u stečaj. Još je neobičnija odredba kojom se vjerovniku prijeti novčanom kaznom ako se ne pojavi na sudskom ročištu za sklapanje nagodbe nakon

što je prethodno prihvatio plan financijskog restrukturiranja, pri čemu se ne predviđa mogućnost opravdanog izostanka. Tako bi poduzetnika koji, primjerice, doživi prometnu nesreću i zbog toga se ne pojavi na ročištu, država mogla dodatno unesrećiti s milijun kuna kazne.

S MARKOVA TRGA

Privredni vjesnik Broj 3765, 18. veljače 2013.

( za 83,33%

temeljnog kapitala Uljanik je ponudio 1 kunu

( 75 mil kn

korporativno jamstvo Uljanika

Privatizacija brodogradilišta

Uljaniku brodogradilište 3. maj Uljanikov program omogućit će, uz ostalo, i radnicima 3. maja da postanu mali dioničari svoje tvrtke Igor Vukić vukic@privredni.hr

ulski Uljanik podnio je obvezujuću ponudu za preuzimanje brodogradilišta 3. maj iz Rijeke, a Vlada je prošli tjedan podržala njihovu namjeru. Uljanik je ponudio jednu kunu za kupnju 1,05 milijuna dionica riječkog brodgradilišta, što je 83,33 posto temeljnog kapitala. Korporativno jamstvo Ponuda pulske kompanije u skladu je s programom restrukturiranja koji je izradila tvrtka Jadranska ulaganja, koja se ranije natjecala za kupnju 3. maja. Uljanik je preuzeo i dopunio njihov program. Uljanik je ponudio korporativno jamstvo u iznosu od 75 milijuna kuna i mjenice.

“Ponuda je ozbiljna i vjerujem da će rezultirati prodajom 3. maja”, istaknuo je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Uljanikov program za 3. maj usklađen je s europskim i hrvatskim pravilima o dodjeli subvencija

poduzetnicima u teškoćama. Uz ostalo, omogućit će se radnicima 3. maja da postanu mali dioničari svoje tvrtke i kupe do 25 posto njena kapitala po istim uvjetima po kojima su zaposleni u Uljaniku kupovali dionice.

Programom se predlaže da iz vlasništva 3. maja budu izdvojene četiri tvrtke kćeri: 3. maj MID, 3. maj TIBO, 3. maj Ugostiteljstvo i 3. maj STM. Ministar Vrdoljak je rekao da će te tvrtke biti uvrštene u por-

tfelj Agencije za upravljanje državnom imovinom. Uljaniku bi tako ostala osnovna, brodograđevna djelatnost u Rijeci. “Da je bilo minimalne odgovornosti, ovo bi se dogodilo prije osam godina, i to uz bolje financijske efekte za proračun”, ocijenio je premijer Zoran Milanović. “Prije godinu dana zatekli smo potpunu pustoš u 3. maju, stotine pitanja i nijedan odgovor. Napravili smo mnogo, a preduvjet je bila dokapitalizacija Uljanika”, rekao je premijer. On je podsjetio da su europska pravila vrlo stroga pa i u najkonkurentnijim zemljama sjevera Europe mnogi škverovi ne mogu izdržati tržišni pritisak i prestaju s radom. Pritišće ih konkurencija iz Južne Koreje i Kine. Na-

Nema straha od aflatoksina

Hrvatsko mlijeko je sigurno Sa 11 farmi na istoku Hrvatske dolazi mlijeko s neznatno povišenom razinom aflatoksina

rvatsko mlijeko je sigurno i na hrvatskim policama nema mlijeka s povišenom razinom aflatoksina. Inspekcija je provela 158 kontrola u sedam dana, a u međuvremenu su stigli i rezultati iz Beča. “Dobili smo pozitivne rezultate na 11 uzoraka, ali s neznatnim povećanjem aflatoksina - 0,05 mikrograma po litri. Razloga za paniku i strah od mlijeka nema”, rekao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Od 15 uzoraka koji su poslani u Beč, 11 ima pozitivan nalaz, četiri ne-

gativan, a od 11 uvoznih pošiljki samo je jedna pozitivna - ona iz BiH, brenda Moja kravica. “Izolirani slučajevi se pojavljuju i u drugim europskim zemljama. Mlijeko hrvatskih farmi je visoke kvalitete, prema europskim standardima. Vodeći smo u regiji po kvaliteti”, istaknuo je Jakovina. Toksikolog Radovan Fuchs objasnio je da su pojavi ove plijesni pridonijele suša i poplava. “Nema razloga da se govori o toksičnom mlijeku i mirne duše mogu reći slobodno pijte mlijeko”, kaže Fuchs.

U petak 8. veljače objavljeno je da se iz prodaje povlače četiri vrste trajnog mlijeka sa 2,8 posto mliječne masti, proizvođača Dukata i Vindije, jer su inspekcijske službe iz susjedne Bosne i Hercegovine prilikom uvoza našeg mlijeka utvrdile povećanu koncentraciju aflatoksina. Iz Dukata i Vindije ističu kako su u proteklom tjednu nabavili novu opremu za laboratorije kojom će svakodnevno moći analizirati mlijeko i na mikotoksine. “Ubuduće ništa nećemo prepuštati slučaju i u ovih sedam dana ku-

pili smo i instalirali vlastitu opremu kojom ćemo u sva tri naša laboratorija svakoga dana kontrolirati mlijeko”, istaknuo je Alen Fontana, generalni direktor Dukata. U tijeku je i analiza cijelog lanca od polja do stola, te inspekcija domaćeg i uvoznog mlijeka u maloprodaji. Izuzeti su uzorci svih proizvođača uvoznog i domaćeg mlijeka. Analiza na mikotoksine pro-

vodi se u Zavodu za javno zdravstvo Grada Zagreba, a rezultati će biti objavljeni u utorak. Kontrolama farmi utvrđeno je da je sporno mlijeko došlo sa 11 farmi iz područja istočne Hrvatske i da je vjerojatno riječ o kontaminaciji preko hrane. Farmerima koji imaju problema sa stočnom hranom kroz Robne rezerve Ministarstvo poljoprivrede će osigurati zamjensku hranu. (K.S.)

glasio je da Vlada ne diže ruke od 3. maja, ali pomoć ubuduće neće biti kakva je bila u proteklim desetljećima. Najveća odgovornost bit će na menadžmentu i budućnost će ovisiti o njihovim sposobnostima. 10 milijuna po brodu Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić podsjetila je da bi brodogradilišta, prema ugovoru o pristupanju EU-u, morala biti zatvorena da se nije pronašao održivi model restrukturiranja i privatizacije. To je trebalo biti napravljeno 2006., ali problem se gurnuo pod tepih. “Građani, porezni obveznici, plaćali su do 10 milijuna dolara po svakom brodu. Toga više neće biti, a brodogradilišta će imati priliku preživjeti na tržištu”, rekla je Vesna Pusić. BiH: I dalje zabranjen uvoz Zabrana uvoza mlijeka proizvođača Vindija i Dukat u Bosnu i Hercegovinu još je na snazi, priopćio je Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Izvan snage odluku može staviti samo državna vlada, Vijeće ministara BiH. Uz to hrvatski izvoznici mlijeka u BiH moraju uz svaku pošiljku osigurati i laboratorijske potvrde. Do sad je zaustavljena prodaja i uništeno više pošiljki, a samo u Tuzlanskoj županiji uništeno je 19.439 litara Vindijinog mlijeka. U Tuzli su iz prometa izbačene još dvije pošiljke, više od 1000 litara Vindijinog i 720 litara Dukatovog mlijeka. (Z.L.)

www.privredni.hr Broj 3765, 18. veljače 2013.

( investicije od 50.000 € mogu se kvalificirati za ulagačke potpore

Neto dobit Grupe Končar 176,8 milijuna kuna

Dobit Končara bolja od plana

Sjednica hrvatske vlade

I mikropoduzetnicima poticaji za investicije Igor Vukić vukic@privredni.hr

nvesticije mikropoduzetnika u minimalnom iznosu od 50.000 eura mogu se kvalificirati za ulagačke potpore, odlučila je Vlada na prošlotjednoj sjednici. Za ostale poduzetnike ostaje dosadašnja minimalna ulagačka svota od 150.000 eura. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kaže da izmjenom Zakona o poticanju investicija Vlada želi ohrabriti i brojne manje i srednje tvrtke na ulaganja. Poticaji, kao što su oslobađanje od poreza ili izravne isplate za otvoreno radno mjesto, ne mogu se dodijeliti poduzetnicima u teškoćama, kao ni onima u industriji čelika i brodo-

gradnji. Određeno je da se opravdani troškovi novih radnih mjesta povezanih s investicijom izračunavaju kao bruto plaća radnika u dvogodišnjem razdoblju. Nova radna mjesta moraju se otvoriti u roku od tri godine nakon završetka radova. Veliki poduzetnici moraju pet godina čuva-

ti radna mjesta u toj investiciji, dok se mali i srednji obvezuju na tri godine. “Zajamčena opskrba” Vlada je krenula i u daljnju liberalizaciju tržišta plina. Riječ je o tzv. trećem paketu, usklađenom s odlukama Europske unije. Prema zakonu o tržištu

plina, tržišne djelatnosti su proizvodnja, trgovina i opskrba plinom krajnjih kupaca. Svi kupci imaju pravo na slobodan izbor i besplatnu promjenu opskrbljivača. Na temelju zakona provest će se razdvajanje mrežne djelatnosti transporta plina od djelatnosti proizvodnje i opskrbe. Zakonom se uvodi i nova kategorija javne usluge pod imenom “zajamčena opskrba plinom”. Njome bi se svakom kupcu priključenom na distribucijski plinovod jamčila opskrba dovoljnom količinom u slučajevima ako njihov opskrbljivač prestane s radom. Krajnjim kupcima omogućava se lakši pristup opskrbljivačima registriranima u EU-u.

Centar za dizajn HGK-a okupio dizajnere, proizvođače i distributere

Produkteka: od dizajna do profita

izajneri, proizvođači i distributeri okupili su se prošli tjedan u Centru za dizajn HGK-a kako bi razgovarali o novim idejama, proizvodima i njihovim prilikama na tržištu. Skup Produkteka organizirao je HGK u suradnji s tvrtkom Scuderia Zagreb. Dizajner u timu Lega-Lega Marin Balaić iz Osijeka istaknuo je kako je njihov projekt stvaranja dizajniranih proizvoda - kao što su rokovnici, bilježnice, bedževi i majice - nastao iz frustracije teško naplativog dizajna u Osijeku. Otvorili su dućane u Dubrovniku i Zagrebu i žele na tržište plasirati nove proizvode.

Produkt dizajnerica Carmen Mikuš govorila je o iskustvima rada u velikim sustavima. Radila je dizajn interijera za hotele i wellness programe, a zatim i interijer broda za francuskog brodovlasni-

Sljedeća Produkteka bavit će se temom transporta i prateće opreme ka, a poslove je dobivala putem natječaja. Topomatika 3D Grupa predstavila je mjerenje malih i velikih predmeta te njihovu digitalizaciju. Predstavnici tvrtki Evolve

i Kvadra isticali su važnost dobre komunikacije i suradnje dizajnera što rezultira odličnim novim proizvodima. Tvrtka Kenda potvrdila je nužnost razvoja segmenta distribucije kao čimbenika u boljem plasmanu svojih proizvoda. Produkt dizajner Zoran Šunjić predstavio je namještaj Trippin - stolce, ploče stolova i klupe, koji

materijal tretira na duhovit način. Darko Špiljarić iz Inkee, proizvodnje i distribucije namještaja, istaknuo je kako se samo suradnjom dolazi do dobrih rezultata, a ponekad i do novih proizvoda na tržištu. Tvrtka PandoPad predstavila je svoja interaktivna rješenja koja na vrlo efektan način mogu prezentirati bilo koji proizvod ili uslugu. “Ova platforma je mjesto sastanka, povezivanja ideje i proizvodnje”, objasnio je Luka Mjeda, direktor Centra za dizajn HGK-a, te najavio sljedeću Produkteku koja će se održati u travnju s temom transporta i prateće opreme. (I.V.)

Neto dobit Grupe Končar iznosila je prošle godine 176,8 milijuna kuna što je 12,4 posto više od planiranog, priopćeno je iz te kompanije. Ukupni konsolidirani prihod bio je 2,8 milijardi kuna ili 4,7 posto veći nego u 2011. godini. Na domaćem tržištu ostvaren je prihod od prodaje u iznosu od 1,2 milijarde kuna, dok je isto toliko zabilježeno i u inozemnoj prodaji. Najznačajnija strana tržišta su Njemačka (135,9 milijuna kuna), Švedska (107,2 milijuna kuna), Češka (100,4 milijuna kuna), BiH (75,9 milijuna kuna), Finska (65,3 milijuna kuna) i Turska (51,6 milijuna kuna). Dugoročni izvori sredstava (kapital, dugoročna rezerviranja i dugoročne obveze) veći su za 542,2 milijuna kuna od

dugotrajne imovine i prosječnog stanja zaliha, što ukazuje na dobru ročnu strukturu izvora. Kratkotrajna Končarova imovina u odnosu na kratkoročne obveze veća je tri puta, što znači dobru likvidnost sustava. “Iznimno smo zadovoljni rezultatima u prošloj godini jer smo usprkos nastavku krize poslovali s dobiti i ostvarili rast prihoda. Pri tome treba naglasiti da smo lani najviše izvoznih prihoda ostvarili na zahtjevnom tržištu Europske unije čime smo još jednom potvrdili našu konkurentnost i kvalitetu. Kontinuiranim ulaganjem u zaposlenike, razvoj i proizvodne tehnologije Končar ima svoje mjesto na svjetskom tržištu”, rekao je Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara. (I.V.)

Kontaktirao vas je www.eu-registar.com?

Poziv tvrtkama na oprez U vezi s brojnim prijavama protiv tvrtke koja stoji iza internetske stranice www.eu-registar.com Hrvatska gospodarska komora poziva članice na oprez. Portal www.eu-registar. com elektroničkom poštom i telefonskim se putem predstavlja kao specijalizirani registar tvrtki s navodno obveznim upisom nakon stupanja Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja. Takva praksa je navodno dogovorena sukladno Zakonu o obveznim odnosima. Njihove navodne usluge omogućavaju povezanost i vidljivost na tržištu Europ-

ske unije na jednostavan i profesionalan način. Osim upisa tvrtke u registar nude i sve ostale usluge vezane uz web dizajn i internetsko oglašavanje. Iako ne postoji dokument u kojem je izričito navedena obvezna registracija u državama članicama iz razloga što je poduzetnička i industrijska politika u nadležnosti zemalja članica koje svoje programe i mjere u tom području oblikuju sukladno načelima i preporukama EU-a, vrlo vjerojatno se radi o pokušaju zavaravanja i postupanju protiv dobrih poslovnih običaja.

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3765, 18. veljače 2013.

( 6 osoba

( oko 20.000 boca

zaposleno u Divljoj Baranji

Divlja Baranja, Zagreb

godišnja proizvodnja vina

PUO Kovač, Kaštel Sućurac

Baranjska priča u Zagrebu

Strogo kontrolirani urod Poticaj su nam reakcije ljudi na našu ideju koja prezentira drugačiji pristup na tržištu zagrebačkih restorana, kaže voditelj Divlje Baranje Ivan Roth

deja o otvaranju prvog autohtonog baranjskog restorana Divlja Baranja u Zagrebu rodila se iz prave, neiskvarene ljubavi, entuzijazma, ali i želje da šira populacija prepozna puno bogatstvo i neiscrpno vrelo vrhunskih etno-gastro proizvoda i delicija toga kraja. Ivan Roth, voditelj restorana koji je s radom započeo početkom veljače, kaže nam kako je u Divljoj Baranji trenutačno zaposleno šest osoba. Vrata restorana otvorena su zahvaljujući vlastitim izvorima financiranja, ističe Roth. Dodaje kako je suradnja s državom tijekom pokretanja ovog posla protekla bez poteškoća. “Nove fiskalne blagajne funkcioniraju bez poteškoća, i to nam je za sada vrlo bitno. O ostatku poslovanja više ćemo znati nakon početnog razdoblja rada restorana”, napominje on. Hrvatsko ugostiteljsko tržište, nastavlja on, prolazi kroz prilično teško razdoblje. “Naime, zbog

sveprisutne krize vidjiv je pad globalne potrošnje koja se očituje i u ovom sektoru. Potrošnja je danas temeljito planirana, pa je i proračun koji kupci odvajaju za ovakav užitak znatno smanjen u odnosu na prijašnja vremena.

Suradnja konkurencije može pridonijeti poslovanju obiju strana, smatra Ivan Roth Ono što nam daje poticaj su reakcije ljudi na našu ideju koja prezentira zanimljiviji i drugačiji pristup na tržištu zagrebačkih restorana. Autohtoni domaći proizvodi i pristup očito predstavlja osvježenje jer nam je posjet na planiranoj razini”, naglašava Roth. Moguće franšize Za ovaj restoran konkurencija je uvijek dobrodošla jer ona jamči kvalitetu svim potencijalnim klijentima. “Prave kon-

kurencije ovakvoj autohtonoj ponudi zapravo i nema, no naš odnos sa sličnim restoranima je korektan te ih sami znamo posjetiti, a nadamo se da će i oni posjećivati nas. Smatram kako koordinirana suradnja konkurencije može pridonijeti poslovanju obiju strana i rezultirati kvalitetnijom ponudom za klijente”, kaže. Roth vjeruje kako ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, barem u početku, neće biti primjetnih promjena u njihovu poslovanju. “Međutim, nade su nam usmjerene na poticanje ovakvog tipa ugostiteljstva kojim bi se predstavljala određena regija”, ističe. Nakon etabliranja restorana na gastro karti Zagreba, razmišlja se o širenju baranjske priče i izvan gradskih granica. “Već imamo otvorena dva razgovora o franšiznom širenju na područje Dalmacije. U slučaju daljnje zainteresiranosti, takav način širenja čini nam se vrlo zanimljivim”, zaključuje Roth. (B.O.)

Na obrađenoj površini od 28.000 četvornih metara posađeno je 12.000 loza poznatog kaštelanskog crljenka i plavca malog te oko 200 stabala maslina

edan od najperspektivnijih mladih dalmatinskih vinara, vlasnik Poljoprivredno-ugostiteljskog obrta Kovač Tonći Kovač, na padinama Kozjaka zasadio je jedan od najljepših kaskadnih vinograda u Hrvatskoj. Na obrađenoj površini od 28.000 četvornih metara posađeno je 12.000 loza nadaleko poznatog kaštelanskog crljenka i plavca malog te oko 200 stabala maslina. Godišnji im je proizvodni kapacitet oko 20.000 boca vrhunskog vina. “Kapaciteti su mi i veći, ali sam se odlučio kontrolirati urod kako bih imao sirovinu za vrhunsko, a ne kvalitetno vino. Odlučio sam proizvoditi samo vrhunsko vino tako da imam manju ali kvalitetniju proizvodnju”, kaže Tonći Kovač. Podrum je opremljen najsuvremenijom tehnologijom. Tako je sustav fermentacije zatvoren i zahvaljujući sustavu grijanja i hlađenja proces se odvija pod kontroliranom temperaturom. Vrenje je isto tako kontrolirano,

a nadziran je i postupak vrenja mošta kao i temperatura odležavanja vina. U jednom dijelu podruma nalazi se prostorija u kojoj su smještene drvene bačve, a napravljena je i kušaonica s prodajnim pultom u koju Tonći Kovač namjerava dovoditi turiste. Dio vina odležava u inoks spremnicima, a dio u drvenim bačvama. S prodajom problema nema “Kad je riječ o sorti, imamo 9000 loza zasađenog crljenka i oko 3000 loza plavca malog. Plavac je lošije rodnosti tako da je omjer u bocama 85 posto crljenka, a plavca malog oko 15 posto. U budućnosti planiramo zasebno proizvoditi crljenak, a zasebno plavac mali jer želimo turistima ponuditi različite vrste vina”, ističe Tonći Kovač. Kovačeva vina pod robnom markom Putalj zastupljenija su u kaštelanskim i nekim splitskim restoranima, a vrlo značajnu prodaju ima i u restoranu Pri zvoncu u Zagrebu. “Za sada još uvijek

nema problema s prodajom jer ne spadamo u velike proizvođače te nam vinogradi još nisu dostigli maksimalni urod. Uspijevamo bez problema plasirati cjelokupnu proizvodnju”, kaže Kovač. U PUO Kovač zaposlen je jedan radnik, a obitelj Kovač investirala je do sada oko milijun eura u podizanje nasada i opremanje podruma, od čega je u opremanje podruma uloženo oko 120.000 eura. Njegovi vinogradi nalaze se na nekoliko vrhunskih položaja na padinama Kozjaka, na idealnoj nadmorskoj visini od 300 metara, a iz-

Obitelj Kovač je do sada investirala oko milijun eura u nasade i opremanje podruma građeno je i oko šest kilometara suhozida. Prethodno je Tonći Kovač prodao stari obiteljski vinograd kako bi kupio zemlju na kojoj je zasadio nove nasade crljenka i plavca malog. (J.V.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3765, 18. veljače 2013.

( na čak 1,2 mlrd kn

*vijesti

procijenjene prošlogodišnje štete od mraza i suše

Osiguranje poljoprivrednih nasada i usjeva u Hrvatskoj

Skupa osiguranja, još skuplje štete Hrvatske osiguravateljske kuće nude police osiguranja za rizike tuče, požara, udara groma, proljetnog mraza, ozebe, posolice i poplave, no još ne i za sušu sušu. “Pregovaramo i o uvođenju osiguranja protiv suše, no samo usjeva kukuruza, prema uzoru na neke zemlje EU-a”, kaže Jurica Vukosav iz Croatia osiguranja. Konkretno, ova kuća prošle je godine osiguravala oko 200.000 hektara površina pod usjevima i nasadima, dodajući kako upravo u tom segmentu osiguranja kontinuirano bilježe gubitke.

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

tete od elementarnih nepogoda u poljoprivredi u Hrvatskoj svake se godine procjenjuju u iznosima od nekoliko stotina milijuna kuna do nekoliko milijardi. Tako su prošle godine štete, najprije od mraza te potom od suše, procijenjene na čak 1,2 milijarde kuna. Međutim, samo mali dio tih šteta - prosječno oko 20 milijuna

U Hrvatskoj je osigurano samo između četiri i pet posto poljoprivrednog zemljišta kuna godišnje - nadoknadi se kroz sustav pomoći kojim država isplaćuje novac nakon prijave štete. I tek u takvim situacijama - kada je šteta već pričinjena, a država nema novca da je svima nadoknadi - mnogi se sjete osiguranja. No prema nekim procjenama, u Hrvatskoj je osigurano samo između četiri i pet posto zemljišta. Istovremeno, u Sloveniji je obradivih površina osigurano oko 20 posto, a u Mađarskoj čak između 50 i 60 posto. Europski rekorderi sa 100-postotnim osiguranjem su Grčka i Cipar gdje je osiguranje obvezno, a valja izdvojiti Austriju sa 76 do 80 posto površina te Španjolsku koja ima model javno-privatnog par-

Španjolski model i “zelena kutija” Pored dobre vijesti kako država u suradnji s osiguravateljima razmatra nove modele javno-privatnog partnerstva gdje bi ona bila inicijator rasta osiguranja u poljoprivredi, on se djelomično može očekivati i od članstva u EU-u. Naime, ulaskom u EU iz određenih fondova odnosno tzv. zelene kutije bit će moguće za subvencioniranje premije osiguranja godišnje povlačiti do 330 milijuna kuna. U kombinaciji s drugim mjerama, možda upravo prema španjolskom modelu, osiguranici bi u tom slučaju mogli očekivati subvenciju premije osiguranja do pristojnih 65 posto. tnerstva, gdje je osigurano oko 26 posto površina. Na državnoj razini Ministarstvo poljoprivrede subvencionira, odnosno nadoknađuje do 25 posto premije osiguranja, a brojni su programi i na županijskim, odnosno razinama općina i gradova. Ali s obzirom na visoke iznose premija, to je ipak tek kap u moru takvih troškova. Stoga su

hrvatski poljoprivrednici, a osobito manji proizvođači, prilično nezainteresirani za takvav oblik prevencije mogućih rizika u proizvodnji. Skupe premije Prema riječima Ivana Filipovića, koji u Kutjevu vodi poslove osiguranja, taj značajni hrvatski poljoprivredno-prehrambeni proizvođač osiguranjem

godišnje pokriva 400 hekatara vinograda kao nasada, te oko 3500 hektara usjeva, odnosno ratarskih kultura. “Konkretno, za 2012. godinu troškovi premija svih naših osiguranja su dostigli 6,2 milijuna kuna. To je itekako značajna stavka u poslovanju. No velike prošlogodišnje štete nastale kao posljedica suše nismo uspjeli nadoknaditi jer u Hrvatskoj, kao i u većini europskih zemalja, nema mogućnosti osiguranja od suše”, objašnjava Filipović. Hrvatske osiguravateljske kuće koje se bave osiguranjem usjeva i nasada nude police osiguranje za rizike tuče, požara, udara groma, proljetnog mraza, ozebe, posolice i poplave, no još ne i za

Javno-privatno partnerstvo Kao i u mnogim drugim segmentima, tako se i u sustavu osiguranja poljoprivrednih usjeva i nasada mnogo očekuje od budućeg članstva Hrvatske u EU-u. Međutim, ni tamo nije sve idealno. “U zemljama EU-a ne postoji jedinstvena strategija upravljanja rizicima u poljoprivredi nego se primjenjuju različiti modeli. S obzirom na klimatsku sličnost, ali i dosadašnja iskustva, za Hrvatsku bi možda najpovoljniji bio model kakav se primjenjuje u Španjolskoj. Riječ je modelu javno-privatnog partnerstva u kojem država pokriva udruženim osiguravateljima čak 75 posto police osiguranja”, objasnio je Vedran Forjan iz Kvarner osiguranja, naglašavajući kako su rijetke europske zemlje u kojima uopće postoji model osiguranja od suše. Ako i postoji, odnosi se jedino na kukuruz, ali uz zadovoljavanje određenih preduvjeta kao što je dosljedno primjenjivanje agrotehničkih mjera.

Austrijanci žele hrvatske konobare Po ulasku Hrvatske u Europsku uniju hrvatskim građanima se otvara europsko tržište rada, a Austrija je jedna od prvih zemalja koja je iskazala značajniji interes za hrvatskim radnicima. Prema najavama na predstavljanju europskog projekta Eures, namijenjenog poslodavcima za regrutiranje radnika iz EU-a, ali i radnicima za pronalazak poslova u Uniji, Austrija u sljedećoj skijaškoj sezoni računa na tristotinjak hrvatskih ugostitelja, konobara i kuhara koji se, uz uvjet da znaju njemački jezik, mogu zaposliti na austrijskim skijalištima u razdoblju od tri do pet mjeseci. Više zasijanih površina Prošle jeseni ukupno je u Hrvatskoj zasijano 272.990 hektara, što je 11 posto više nego u godini prije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku sa stanjem 10. studenog prošle godine. Najviše je zasijano žitarica, ukupno 257.068 hektara. Od toga je većina pšenica (72 posto) i ječam (18 posto). Hidroelektra u gubitku Građevinska tvrtka Hidroelektra niskogradnja u prošloj je godini ostvarila gubitak u iznosu od 24,2 milijuna kuna, dok je 2011. godine imala dobit od 359.000 kuna. Iz tvrtke obrazlažu da prošle godine nisu uspjeli u potpunosti uposliti svoje kapacitete, a razlog tomu je smanjenje investicijskih ulaganja u prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj. Hidroelektra je u prošloj godini imala ukupne prihode od 492,6 milijuna kuna, što je pad za 23,4 posto, dok su rashodi smanjeni za 19,6 posto, na 516,8 milijuna kuna.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3765, 18. veljače 2013.

Poziv za dodjelu bespovratnih poticaja

Objavljen natječaj za Poduzetnički impuls

Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je javni poziv za dodjelu bespovratnih poticaja iz programa Poduzetnički impuls. Poziv je objavljen na internetskim stranicama Ministarstva i HAMAG Investa s popisom uvjeta, detaljnim uputama i obrascima za prijavu. “Za razliku od ranijih godina, poziv će biti otvoren dok ima raspoloživog novca”, istaknuo je ministar poduzetništva Gordan Maras na prošlotjednom predstavljanju Impulsa zaposlenima u regionalnim razvojnim agencijama. To znači da će i poduzetnici čiji projektni prijedlog bude odbijen moći ponovno podnijeti dopunjenu prijavu.

U skupini poticaja za razvoj mikropoduzetništva i obrta dodijelit će se 25,2 milijuna kuna. Za jačanje poslovne konkurentnosti poduzetnika i obrtnika namijenjeno je 74,8 milijuna kuna. Poticaji za razvoj infrastrukture i poslovnog okruženja (tehnološki parkovi, poduzetničke zone) vrijede 41,3 milijuna kuna. Za projekte obrazovanja i očuvanja tradicionalnih obrta izdvojit će se 15,2 milijuna kuna. Za dobivanje potpore projekt mora skupiti najmanje 80 bodova. Ocjenjivanje se obavlja po mjerljivim kriterijima, a provode ga nezavisni ocjenjivači kako bi se dobio što objektivniji re-

zultat. U ocjenjivanju je moguće dobiti i 30 posto dodatnih bodova za posebno poticane skupine, kao što su poduzetnice, osobe s invaliditetom, pripadnici romske zajednice i slično. Ove godine nastavit će se prošlogodišnji trend dodjele manjeg broja potpora, ali veće vrijednosti. Prošlogodišnji prosjek bio je 60.000 kuna, a ministar očekuje da bi ove godine prosjek mogao narasti na 100.000 kuna. Prema Marasovim riječima, dodjela poticaja i druge stimulativne mjere potaknule su mnoge da krenu u vlastiti posao i osnuju jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću. U prošla tri mjeseca osnovano je 2700 j.d.o.o-a. Uskoro kreće i serija od dvadesetak tribina i seminara po cijeloj Hrvatskoj na kojima će se zainteresiranim poduzetnicima objašnjavati mogućnosti korištenja novca iz Poduzetničkog impulsa. Seminari će se odvijati i u nekoliko županijskih komora HGK-a. (I.V.)

Loše poslovanje Zagrebačkog holdinga

Čović: Zagreb zaslužuje ozbiljnu analizu Poslovanje Zagrebačkog holdinga je slabo, a financijski se položaj u posljednje dvije promatrane godine značajno pogoršava. Među zaključcima koji su objavljeni u newsletteru Instituta za javne financije Vrijeme je za restrukturiranje Zagrebačkog holdinga ističe se kako je financijska pozicija Zagreba izložena visokim rizicima dospijeća financijskih obveza Holdinga. Prihodi poslovanja Holdinga pokrivaju rashode poslovanja. Međutim, zbog nerazboritog zaduživanja i slabog upravljanja financijama nagomilane su visoke obveze koje prijete financijskoj stabilno-

sti Holdinga. Zbog slabih poslovnih rezultata i slabe financijske perspektive nužno je redefinirati ulogu Zagrebačkog holdinga u pružanju javnih dobara i usluga. Također, dio tržišnih djelatnosti nedvojbeno treba privatizirati, stoji u newsletteru. Ivo Čović, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga, ističe kako je analiza Instituta za javne financije netočna i neprimjerena, a baratanje činjenicama površno. Također, opis temeljnih djelatnosti Holdinga obiluje faktografskim netočnostima. Zbog toga, teze koje su iznesene u njoj mogu se lako opovrgnuti. “Za-

greb zaslužuje ozbiljnu, kvalitetnu i nepristranu analizu poslovanja”, kaže Čović pozvavši pritom Institut da je doradi. Nadalje, napominje kako je pripremljen program mjera zahvaljujući kojima bi se moglo dodatno racionalizirati poslovanje Zagrebačkog holdinga. Tako bi, prema jednoj od predloženih mjera, Zagrebački električni tramvaj u kratkom roku mogao poslovati bez gubitaka. (B.O.)

( više od 27 mil €

ove godine Hrvatskoj na raspolaganju iz EU proračuna

Ivan Macanić, zamjenik ravnatelja Agencije

Potporama že dohodak polj Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju registriranih u Upisniku kojeg vodi Agencija, njih 100.000 ko Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

gencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju najdraža je agencija hrvatskim seljacima kada stižu potpore, ali i najmrža kada one kasne. U zadnje vrijeme seljaci su ljuti na Agenciju jer je najavila ukidanje dijela svojih ispostava po manjim mjestima. O radu Agencije razgovarali smo sa zamjenikom ravnatelja Ivanom Macanićem. Zašto Agencija zatvara ispostave i hoće li to ugroziti njen rad? - Da bi Agencija poslovala prema EU pravilima i standardima, morala je zadovoljiti i kriterij fizičke i informacijske sigurnosti sustava. Kako Agencija za plaćanja, uz središnji ured u Zagrebu, posluje putem 21 regionalnog ureda u županijskim centrima, a imala je i 60 ispostava po županijama, europski revizori utvrdili su da tako velik broj izdvojenih lokacija predstavlja visoki operativni rizik upravo u pogledu informacijske i fizičke sigurnosti. Prema akreditacijskim kriterijima, prostori Agencije za plaćanja moraju biti adekvatno opremljeni i zaštićeni nadzornim sustavom radi autorizirane identifikacije zaposlenika i posjetitelja. Upravo zbog toga se ispostave pripajaju regionalnim ure-

dima Agencije u županijskim centrima, koji će također s dosadašnjih neadekvatnih lokacija biti preseljeni u uredske prostore Fine. Agencija za plaćanja će i dalje poslovati putem 21 regionalnog ureda, a poljoprivrednicima na raspolaganju ostaju i lokalni uredi Hrvatske poljoprivredne agencije i Poljoprivredne savjetodavne službe. Fizički dolazak poljoprivrednika u regionalni ured Agencije nužan je samo jednom godišnje i to u slučaju promjene posjeda poljoprivrednog zemljišta (ažuriranja podataka u ARKOD-u). Sve drugo se može zatražiti i dobiti pisanim putem.

Poljoprivrednici su prijelaz s “papirnatog” na “digitalno” dočekali s nevjericom Koje su ovlasti Agencije, kako ona funkcionira? - Osnivanje Agencije za plaćanja bio je uvjet za zatvaranje poglavlja 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj u procesu pristupnih pregovora Hrvatske s EU-om, a kakva ta Agencija mora biti zadano je točno propisanim kriterijima i regulativama EU-a. Temeljna joj je zadaća provedba svih poslova vezanih za isplatu nacionalnih potpora u po-

ljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te potpora iz pretpristupnih fondova SAPARD/IPARD/IPA. Agencija godišnje po različitim mjerama isplaćuje oko tri milijarde kuna potpore hrvatskim poljoprivrednicima. Od oko 195.000 gospodarstava registriranih u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava kojeg vodi Agencija, njih 100.000 korisnici su različitih mjera potpora. Kada uđemo u EU, agencija će administrirati i plaćati potpore iz EU fondova. Da bi Agencija mogla povlačiti sredstva, morala je dobiti akreditaciju. Zato je izgradila složenu informatičku podršku za svoj rad te uspostavila Integrirani administrativni

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3765, 18. veljače 2013.

( 50% ulaganja u projekt ( 5,5 puta više novca moći će se vratiti potporom iz fonda EAFRD

nego 2011. isplaćeno lani kroz IPARD program

za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

limo osigurati stabilan oprivrednicima godišnje isplaćuje oko tri milijarde kuna potpore. Od oko 195.000 poljoprivrednih gospodarstava risnici su različitih mjera potpora. Kada uđemo u EU, agencija će administrirati i plaćati potpore iz EU fondova

i kontrolni sustav. U njemu se nalazi Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, potom ARKOD - sustav identifikacije zemljišnih parcela i baza podataka koja evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta, tu je i Registar domaćih životinja (JRDŽ) te AGRONET - sustav za evidenciju zahtjeva za potporama, kao i Sustav za evidenciju prava na plaćanja te ISAP – centralizirana elektronska baza podataka zahtjeva za potporu. Kojim izvorima sredstava Agencija raspolaže? - Sada Agencija plaća potpore iz nacionalnog proračuna i iz EU-ovog pretpristupnog fonda

IPARD, a ulaskom u EU koristit će se sredstva Europskog fonda za garancije u poljoprivredi i Europskog fonda za ruralni razvoj. Oni zauzimaju gotovo 40 posto proračuna EU-a. EAFRD je fond koji će Hrvatska koristiti od 2014. godine. Do tada koristimo IPARD program u kojem je za 2013. Hrvatskoj na raspolaganju nešto više od 27 milijuna eura iz EU-ovog proračuna. U tijeku je priprema Plana za ruralni razvoj za period 2014.-2020. koji treba biti usvojen na Vladi te u Europskoj komisiji. Sredstva EAFRD fonda će u svakom slučaju biti mnogo veća od dosadašnjih sredstava iz IPARD-a.

Kako se može dobiti taj novac? - Da bi poljoprivrednici mogli konkurirati za sredstva iz EAFRD fonda, potrebno je napraviti projekt, odnosno poslovni plan iz kojeg je vidljiva isplativost investicije. Za taj se fond pripremamo još od 2006. kroz programe SAPARD i IPARD, koji su napravljeni na istim principima kao i EAFRD. Za njegovo korištenje, projekt je potrebno financirati vlastitim sredstvima ili kreditom banke, a po završetku investicije zatražiti bespovratnu potporu u iznosu od 50 posto. Poljoprivrednici imaju na raspolaganju popis konzultanata koji im mogu pomoći u pri-

premi projekta. Troškovi konzultantskih usluga refundiraju se iz odobrenih sredstava bespovratne potpore EU-a po završetku projekta. Za dobivanje sredstava iz Fonda za ruralni razvoj, EAGF-a, poljoprivrednicima ne treba nikakav projekt. Dovoljno je jednom godišnje podnijeti Jedinstveni zahtjev za potporu u razdoblju od 1. ožujka do 15. svibnja. Naši poljoprivrednici to znaju jer su i do sada za sredstva državne potpore za izravna plaćanja podnosili taj zahtjev, samo što su do sada sredstva bila isplaćivana samo iz Državnog proračuna, a od 2013. ta se sredstva dijelom isplaćuju iz proračuna EU-a, odnosno iz EAGF fonda. Kao što Pristupni ugovor predviđa, u financijskom paketu za izravna plaćanja Hrvatskoj je godišnje na raspolaganju 373 milijuna eura, s tim da u 2013. možemo koristiti samo četvrtinu tih sredstava, u 2014. bit će to 30 posto, u 2015. 35 posto, u 2016. pak 40 posto, te nakon toga slijedi 10-postotno povećanje. Kako smo do sada koristili europski novac? - Prošla godina je najuspješnija u provedbi IPARD programa do sada. Isplaćeno je 5,5 puta više novca nego 2011. Do sada je ugovoren 251 projekt s ukupnim iznosom ulaganja od gotovo milijardu kuna. Od toga je završeno 72 projekta, a ukupno pla-

ćena IPARD potpora 148 milijuna kuna, od čega je 75 posto iz EU-ovog, a 25 posto iz našeg proračuna. Najviše projekata dolazi iz Istarske i Osječko-baranjske županije. Najbrojniji projekti su u sektoru ruralnog turizma te sektoru voća i povrća. S kojim se problemima najčešće susreću aplikanti za potpore? - Potporama se želi osigurati poljoprivrednicima stabilan dohodak, a sred-

Sredstva za ruralni razvoj namijenjena su unapređenju života u seoskim sredinama stva za ruralni razvoj namijenjena su unapređenju konkurentnosti poljoprivrednog gospodarstva te općenito života u seoskim sredinama. Za izravna plaćanja korisnici jednom godišnje trebaju podnijeti elektronski zahtjev za potporu putem AGRONET internetske aplikacije. To je bila velika novost za naše poljoprivrednike. Do sada su se zahtjevi podnosili “papirnato” za dvjestotinjak različitih potpora, nekoliko puta godišnje. Naravno da su poljoprivrednici prijelaz s “papirnatog” na “digitalno” dočekali s nevjericom, ali su ubrzo uvidjeli kako je dobro imati sve podatke na jednom mjestu.

Četvrtina korisnika potpora u poljoprivredi taj zahtjev za potporu samostalno popuni u AGRONET aplikaciji, a korisnicima koji to nisu u mogućnosti na usluzi su djelatnici naše Agencije te dviju partnerskih institucija: Hrvatske poljoprivredne agencije i Poljoprivredne savjetodavne službe. Kada je riječ o fondu za ruralni razvoj, tu poljoprivrednici nailaze na malo veće izazove. Glavni je nedostatak vlastitih sredstava za financiranje, te neriješeni zemljišno-knjižni odnosi. Kako će izgledati hrvatska poljoprivreda za desetak godina? - Osobno pozitivno gledam na članstvo u EU-u. Kada se EU širila na 10 novih članica, poljoprivrednici iz novopridošlih zemalja bili su najveći kritičari Europske unije. Strahovali su da će im primanja biti manja, da će se poremetiti tržište prehrambenim proizvodima te da tako male zemlje neće moći parirati proizvodima iz velikih zemalja članica. Dogodilo se upravo suprotno - prihodi poljoprivrednika rastu, unutarnje tržište nesmetano funkcionira, a potrošačima je omogućen mnogo veći i cjenovno povoljniji izbor. Vjerujem da će tako biti i kod nas, i da će hrvatski poljoprivrednici svojim znanjem i proizvodima parirati i profitirati u Europskoj uniji.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3765, 18. veljače 2013.

( 5,4 mlrd kn dobiti

velikim dijelom čine prihodi brodogradilišta iz programa sanacije

Gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije

Stanje je loše i bit će još g turizam jedino svjetlo u ta Trenutačno stanje ukazuje na to da će gospodarski pokazatelji vjerojatno biti još gori jer je većina donedavno vodećih tvrtki upitan. Veće investicije su rijetkost i mogu se izbrojati na prste jedne ruke Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

plitska županija upravo tuče sve rekorde u nezaposlenosti: u siječnju je više od 50.000 ljudi bilo bez posla. Lani je, za usporedbu, u ovo doba bilo nešto više od 45.000 nezaposlenih – riječ je dakle o porastu od 10 posto u sve-

Poslodavci Splitskodalmatinske županije koji su predali izvješća, njih 9799, zapošljavali su 68.827 ljudi ga godinu dana. Dosad najveći broj nezaposlenih, neuspjela tranzicija gospodarstva, neizvjesna sudbina najvećih tvrtki, mali broj investicija te administrativne zapreke koje potencijalni ulagači ne mogu premostiti - to su najčešće spominjane karakteristike i ocjene poduzetnika, ali i ekonomskih analitičara kada ocjenjuju stanje u gospodarstvu ove županije. No, čini se da će gospodarski pokazatelji biti još gori jer je većina donedavno vodećih tvrtki u velikim problemima. Veće investicije mogu se izbrojati na prste jedne ruke. Osim onih koje su zasad još uvijek samo slovo na papiru, te uz nekoliko investicija trgovačkih lanaca, u gospodarskoj stvarnosti Splitsko-dalmatinske županije isti-

če se jedino 250 milijuna kuna vrijedno ulaganje postirske Sardine u gradnju novog pogona. Čak su i veći državni infrastrukturni projekti u zastoju. Postoje neke manje investicije koje su pokrenuli kreativni poduzetnici - i to je sve. Velike investicije, koje su često pompozno predstavljane - poput ulaganja u prostor Adriavinila, turističkih projekata u Baškom polju i na Hvaru te projekta More Trogir - očito neće nikada biti realizirane. Problem u sustavu Umjesto uspješnih primjera mnogo je lakše nabrojati nekoć uzorne tvrtke kojima je opstanak danas, najblaže rečeno, upitan: takvi su Konstruktor, Brodosplit, Brodotrogir, Imota, Dalmacijavino, Uzor, ali i većina hotelskih kuća u državnom vlasništvu, potom Jadrankamen - tvrtka koja nije imala nikakav razlog za loše poslovanje... Tom lancu bi se mogao pridodati još niz tvrtki koje možda u dogledno vrijeme neće postojati. Nekad spominjana tranzicija iz industrijske proizvodnje u čistu naprednu tehnologiju nikada nije ni započela. Uglavnom, s propašću industrijskih tvrtki gospodarstvo u županiji je stalo. Unatoč značajnom novcu iz proračuna, utrošenom za studije i rješenja zbrinjavanja otpada, u tom dijelu su najporazniji rezultati javnoga sektora koji indi-

Financijski rezultati poslovanja po županijama Veoma velike razlike u razvijenosti pokazuju se u broju poduzetnika i broju zaposlenih po županijama. U prvih devet mjeseci prošle godine dominira Grad Zagreb s udjelom u broju poduzetnika Hrvatske od 33,9 posto (31.441) i s udjelom od 40,6 posto u broju zaposlenih (341.221). Daleko iza toga je Splitsko-dalmatinska županija s udjelom od 10,6 posto (9799) u broju poduzetnika i s udjelom od 8,2 posto u broju zaposlenih kod poduzetnika (68.827). Na trećemu mjestu je Primorsko-goranska županija s devet posto udjela u broju poduzetnika i sa 7,3 posto udjela u broju zaposlenih. Od razvijenih županija slijede Istarska s udjelom od 9,5 posto u broju poduzetnika i 5,3 posto u broju zaposlenih, Zagrebačka s udjelom od 6,3 posto u broju poduzetnika i s udjelom od 5,3 posto u broju zaposlenih, te Osječko-baranjska s udjelom od 4,2 posto u broju poduzetnika i s udjelom od 4,9 posto u broju zaposlenih. Najnerazvijenija županija, Ličkosenjska, ima udjel od svega 0,6 posto u broju poduzetnika (556) i samo 4427 zaposlenih ili 0,5 posto udjela u broju zaposlenih poduzetnika Hrvatske u prvom polugodištu 2012. godine. rektno tiho uništava i turizam kao najperspektivniju granu Županije. Predsjednik Izvršnog odbora HUP-a - Podružnica Dalmacija Hrvoje Marušić tvrdi kako postoji niz poduzetnika s projektima koji su zainteresirani za ulaganje i koji imaju novca. Tvrdi da ih se u investiranju onemogućava, i to ponajviše na nižim i lokalnim razinama. Marušić kaže da je

osnovni problem u lošem sustavu, navodeći pritom niz primjera gdje lokalni čelnici blokiraju velike i održive projekte. “Najveće opstrukcije zbivaju se na najnižim razinama. Toj pojavi bi se moralo doskočiti na način da o velikim projektima ne bi smjeli odlučivati lokalni čelnici. Pogotovo je problem to što se o projektima odlučuje na više različitih razina, iz razli-

čitih političkih opcija i s dijametralno suprotnim mišljenjima. Da bi se nešto napravilo, potrebno je ukinuti niz malih općina i napraviti regionalni i administrativni preustroj Hrvatske”, ističe Hrvoje Marušić. Prema njegovim riječima, državni ustroj se mora odmah mijenjati jer će nam u protivnom gospodarstvo potpuno propasti. “Primjera radi, kako

netko može realizirati projekt na Braču kada imamo šest općina i jedan grad?”, pita se Marušić. “Trebamo imati četiri prirodne regije, a ne ovoliko županija, te drastično smanjiti broj općina i gradova. Dok se ne riješi administrativni ustroj, niti jedan gospodarski projekt neće se moći realizirati. Dalmaciji nisu potrebne četiri županije nego jedna regija”, kaže predsjednik

www.privredni.hr Broj 3765, 18. veljače 2013.

( 40.904

PROMJENE U STRUKTURI GOSPODARSTVA ISTOČNE HRVATSKE

broj nezaposlenih krajem rujna 2012.

ore; mi

Dobar omjer djelatnosti nije se dogodio zahvaljujući dobroj gospodarskoj politici - to je splet okolnosti koje je donijela kriza udarivši jače u trgovinu i građevinarstvo Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

iz ove županije u velikim problemima i njihov opstanak je vrlo Nezaposlenost Nezaposlenih u Hrvatskoj u rujnu 2012. bilo je 311.100, dok je Splitsko-dalmatinska županija u isto vrijeme evidentirala 40.904 nezaposlene osobe. To je za 1374 osobe ili 3,5 posto više nego prethodnoga mjeseca (u kolovozu 2012. evidentirano je 39.530 nezaposlenih), odnosno 4243 osobe ili 11,6 posto više nego u rujnu 2011. kada je evidentirana 36.661 nezaposlena osoba. Ti podaci su i dalje varljivi jer je potkraj rujna u turizmu još uvijek bio zaposlen dobar dio sezonskih radnika. U robnoj razmjeni s inozemstvom u razdoblju od siječnja do lipnja 2012. u čitavoj Hrvatskoj je pokrivenost uvoza izvozom bila 56,2 posto, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji taj omjer je bio nešto povoljniji i iznosi 62,8 posto. Prema podacima Fine, 9799 poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji je predalo šestomjesečne izvještaje za 2012. godinu. Ti su poslodavci ukupno zapošljavali 68.827 ljudi. I njihovi podaci podupiru lošu statistiku županije, pokazujući da je broj zaposlenih u ovoj županiji u tom razdoblju smanjen za 0,1 posto, dok je na razini Hrvatske rastao za 1,8 posto. dalmatinske podružnice Izvršnog odbora HUP-a. Varljivi brojčani pokazatelji Podaci za prvih devet mjeseci 2012. koje je prikupila Financijska agencija obradivši 92.492 poduzetnika za područje cijele Hrvatske, pokazuju da poduzetnici iz Splitskodalmatinske županije (njih 9831) sa 10,6 posto sudjeluju u ukupnom broju poduzetnika u Hrvatskoj. U odnosu na isto razdoblje 2011., njihov je broj porastao za 0,5 posto. U prvih devet mjeseci prihodi poduzetnika iz ove županije iznosili su 31,57 milijardi kuna, a rashodi 26,18 milijardi kuna, što možda i zvuči kao dobar rezultat - ali nije tako. Iz Fine, naime, napominju kako je velika bruto dobit poduzetnika Splitsko-dal-

Industrija konačno potisnula trgovinu

matinske županije od 5,4 milijarde kuna (kao i Primorsko-goranske županije od 2,5 milijardi kuna)

Državni ustroj se mora odmah mijenjati jer će nam gospodarstvo totalno propasti, kaže Hrvoje Marušić velikim dijelom rezultat izvanrednih prihoda brodogradilišta iz državnog programa sanacije brodogradnje. Prosječne su mjesečne neto plaće kod poduzetnika u devet mjeseci 2012., prema istom razdoblju prethodne godine, u globalu ostale na jednakoj razini. Povećane su u 16 županija, dok su smanjene u pet županija. Najviše su smanjene - upravo u Split-

sko-dalmatinskoj županiji, i to za 2,2 posto. Zaposleni kod poduzetnika-obveznika poreza na dobit, prema podacima Fine, na razini države su primali prosječne mjesečne neto plaće u iznosu od 4703 kune u prvih devet mjeseci, dok je prosječna plaća u istom razdoblju u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosila 4044 kune, što čini tek 86,3 posto prosjeka Hrvatske. U turizmu koji se nameće kao najznačajnija gospodarska grana u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ostvaren je, očekivano, najveći tržišni udjel. Broj turista Splitsko-dalmatinske županije u ukupnom broju turista sudjeluje sa 15,7, a udjel u noćenjima je 16,7 posto. Vanjsko-trgovinska robna razmjena Splitskodalmatinske županije u razdoblju od siječnja do lipnja 2012. na strani izvoza manja je za čak 39,3 posto i iznosi 200,6 milijuna eura, a na strani uvoza zabilježen je također pad, za 8,7 posto (ukupan iznos uvoza 319,4 milijuna eura). Saldo vanjskotrgovinske razmjene je, dakle, negativan i iznosi 118,8 milijuna eura. Gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije u ukupnom izvozu Hrvatske sudjeluje sa 4,4 posto, a u ukupnom uvozu Hrvatske s četiri posto. Iz ove županije se najviše izvozi riba, odnosno tuna, kamen, brodovi, autodijelovi, cement, mesni proizvodi, tekstil...

talan rast nezaposlenosti, pad prihoda, potrošnje i standarda, kao i opasna nelikvidnost – konstante su koje godinama prate i gospodarstvo istočne Hrvatske. Ipak, i u tom zlu ima nečega dobroga. Naime, već treću godinu zaredom temeljito se mijenja gospodarska struktura Osječkobaranjske županije, ali i čitave Slavonije.

Uoči pojave ekonomske krize udjel trgovine u županijskom gospodarstvu je iznosio čak 43 posto Tako svojevrstan scan osječko-baranjskog gospodarstva krajem 2012. pokazuje kako je industrija, napose prerađivačka, prema prihodu zastupljena s dominantnih 30 posto. Slijedi poljoprivreda sa 25 posto, trgovina sa 23 posto, dok je građevinarstvo zastupljeno s desetak posto. To je gotovo idealan odnos djelatnosti za ovo podneblje, uvjete, kadrovske resurse. Bilo bi još bolje kada bi se građevinarstvo vratilo na nedavnih 17-18 posto koliko je imalo prije kriznih godina. I, naravno, kada bi se ukupan godišnji prihod približio iznosu od

tridesetak milijardi kuna koliko je i iznosio prije četiri, pet godina. Dobra strana krize “Struktura je ozbiljno narušena prije desetak godina kada je započela ekspanzija trgovine, kada je potenciran pretjerani uvoz svega i svačega, što je zaprijetilo potpunom deindustrijalizacijom Osijeka i ovog dijela Hrvatske”, kaže Zoran Kovačević, predsjednik HGK-ŽK-a Osijek. “Trgovački centri su nicali preko noći da bi po broju četvornih metara na tisuću stanovnika europski prosjek premašili za oko 30 posto. Uoči pojave krize 2008. udjel trgovine u županijskom gospodarstvu je iznosio čak 43 posto, da bi sada – pet godina poslije – došao do razine od 23 posto. I, ma koliko zvučalo apsurdno – to je dobra strana aktualne krize”, kaže Kovačević, dodajući kako se aktualni, dobar omjer djelatnosti županijskog gospodarstva nije dogodio zahvaljujući nekoj smi-

šljenoj gospodarskoj politici. To je splet okolnosti koje je donijela kriza udarivši jače u trgovinu i građevinarstvo. Sada tako, kaže Kovačević, imamo odnos djelatnosti gotovo idealan u omjerima, ali nedovoljan u realnim iznosima prihoda. Okolnosti budućeg razvoja odredit će, svakako, i skorašnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju. “Na unutarnjam planu je problem broj jedan – nelikvidnost. Drugo, vanjskotrgovinske okolnosti će se bitno promijeniti ulaskom Hrvatske u EU i utjecati na trgovanje sa zemljama Cefte, ponajviše s BiH. Trgovina, naravno, neće stati, ali će biti osjetno manji financijski efekti nego što ih imamo sada”, predviđa Kovačević. “Opravdan strah postoji od povećanih količina roba iz zemalja EU-a na našem tržištu. Pritom mislim na posljedice koje će slobodan ulazak roba imati na ovdašnju prehrambenu industriju”, zaključuje Kovačević.

Osječka komora pomaže izvoznicima Prema planu promocije gospodarstva, HGK-ŽK Osijek tijekom ove godine organizira nastupe gospodarstvenika na čak dvadesetak međunarodnih i domaćih sajmova te na desetak poslovnih susreta domaćih i stranih tvrtki iz Srbije, BiH, Slovačke, Makedonije, Rumunjske, Slovenije, Austrije, Mađarske i Crne Gore. “Važno nam je da u ovoj godini koja će biti specifična po ulasku Hrvatske u EU, prije svega pokušamo zadržati tržišne pozicije u zemljama članicama CEFTA-e, kao i da pojačamo nastupe naših tvrtki u zemljama EU-a”, navodi Zoran Kovačević.

16 PV ANALIZA

( 20,5 mil kn

Privredni vjesnik Broj 3765, 18. veljače 2013.

ukupne donacije Zagrebačke banke

( 7 mil kn

vrijednost donacija i sponzorstava HT-a u 2011.

Korporativne donacije

Recesija nije zaobišla n

Prema Zakonu o porezu na dobit, donacije u naravi ili novcu do maksimalno dva posto ukupnih godišnjih prihoda poslovno Drago Živković zivkovic@privredni.hr

konceptu društvene odgovornosti kompanija važnu ulogu imaju i donacije. Za razliku od sponzorstava, u kojima se za dobiveni novac, robe ili usluge očekuje i nekakva protučinidba, donacije su u potpunosti bezuvjetne. Zato imaju i povoljniji porezni tretman: prema Zakonu o porezu na dobit, donacije u naravi ili novcu do maksimalno dva posto ukupnih godišnjih prihoda poslovnog subjekta smatraju se porezno priznatim rashodom. No, ako je donacija u naravi, tada se mora obračunati PDV, jer se davanje proizvoda, robe ili usluga bez naknade smatra oporezivom isporukom. Donacija u novcu ne podliježe plaćanju PDV-a, zato što se plaćanje u novcu ne smatra isporukom dobara ili usluga. Zaba obrtnicima Najveći korporativni donatori u Hrvatskoj su, sasvim očekivano, najveće tvrtke i banke. Tako je Zagrebačka banka kroz 14 natječaja dosad donirala 20,5 milijuna kuna za 1139 projekata na području čitave Hrvatske. Na prošlogodišnji natječaj prijavilo im se više od 400 projekata, a 15 najboljih ušlo je u drugi krug s početnih 10.000 kuna donacije. Ostatak novca do ukupno 750.000 kuna podijeljen je sukladno glasovanju putem Facebooka, u kojem je sudjelovalo 16.000 osoba. Putem Facebooka izabrani su i pobjednici natječaja za originalni proizvod s prepoznatljivim tradicijskim

motivom ili obrtničkom tehnikom, organiziran u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom. Prva nagrada od 150.000 kuna pripala je proizvodu ILI ILI viseća lampa, Studio Grupe i dizajnera Filipa Despota, Ivane Pavić i Tihane Tarabe. Zagrebačka banka svoju Donaciju godine dodjeljuje od 2005., a od 2011. dobitnici se biraju putem Facebooka.

U Ini su posebno ponosni na svoj Klub volontera, koji okuplja oko 200 zaposlenika Osim što je ovim načinom dodjele donacija u proces odlučivanja uključena šira društvena zajednica, proces je, kažu u Zabi, dodatno motivirao i nositelje projekta da aktivno sudjeluju u vlastitoj promociji i povežu se s drugim zajednicama ili osobama koje im svojim aktivnostima ili utjecajem mogu pomoći. Unatoč recesiji, Zagrebačka banka nije smanjivala budžete za donacije, a u 2013. sredstva će ostati na razini prethodnih godina. Ina razminira Među projektima i institucijama koje je Ina podržala posljednjih godina, posebno izdvajaju višegodišnje partnerstvo s udrugom SOS Dječje selo Hrvatska, koja skrbi o oko 250 djece bez roditeljske skrbi. U svibnju 2011. Ina je donirala i sredstva za razminiranje u Općini Stari Jankovci u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a lani je pomogla razminiranje u neposrednoj blizini Petrinje. Kliničkom bolnič-

Zaklada Adris - najaktivnija korporativna zaklada kod nas Najčešći kanal za donacije na Zapadu su korporativne zaklade, koje su u Hrvatskoj još uvijek rijetka pojava. Najveća i najaktivnija korporativna zaklada kod nas je Zaklada Adris, koju Adris Grupa financira s jedan posto dobiti ostvarene u prethodnoj godini. U dosadašnjih šest godina rada Zaklada Adris je dodijelila gotovo 24 milijuna kuna, od čega 4,8 milijuna kuna za donacije socijalno najugroženijima. Za stipendije nadarenim učenicima i studentima dali su 4,5 milijuna kuna, za kulturno stvaralaštvo tri milijuna kuna, za znanje i otkrića 6,2 milijuna kuna te za očuvanje ekologije i baštine 5,2 milijuna kuna. U šestom ciklusu donacija podijeljeno je nešto više od tri milijuna kuna, a natječaj za sedmi ciklus, bude li kao prethodnih godina, može se očekivati krajem travnja. kom centru Rijeka uručili su donaciju za Odjel intenzivne njege na Zavodu za traumatologiju, dok su donacijom Kliničkom bolničkom centru Zagreb kupljena dva uređaja za Zavod za

neonatologiju i intenzivno liječenje Klinike za pedijatriju. U Ini su posebno ponosni na svoj Klub volontera, koji okuplja oko 200 zaposlenika. Od osnivanja Kluba u rujnu 2011.

godine, Inini volonteri sudjelovali su u 19 volonterskih akcija na području šest županija i Grada Zagreba. Pružali su pomoć štićenicima Centra za autizam, Udruge za sindrom Down,

Centra za rehabilitaciju, Udruge za pomoć osobama s mentalnom retardacijom, domovima za nezbrinutu djecu, dječjim vrtićima, ali i sudjelovali u brojnim ekološkim akcijama. Ina cijele godine prima zahtjeve za donacijama, a prioritet daju projektima koji uključuju djecu, mlade i osobe s posebnim potrebama te obrazovanje, inovacije, kulturu i zaštitu okoliša. HT UNICEF-u Hrvatski telekom (HT) u 2011. je za donacije i partnerstva s kulturnim, sport-

www.privredni.hr Broj 3765, 18. veljače 2013.

( 9,64 mil kn

vrijednost donacija Holcima od 2003. do 2012.

( 24 mil kn

podijelila Zaklada Adris

ni humanitarne projekte

og subjekta smatraju se porezno priznatim rashodom. No, na donacije u naravi plaća se PDV nešto dali, pomažući u rješavanju različitih problema i realizaciji projekata korisnih zajednici i društvu u cjelini”, ističu iz HTa. Unatoč nepovoljnim tržišnim okolnostima, HT će i u ovoj godini nastaviti maksimalno podržavati različite društveno korisne inicijative.

skim i edukacijskim institucijama izdvojio gotovo sedam milijuna kuna. Posebnu pažnju pridaju projektima moderne tehnologije, digitalizacije društva, edukacije te humanitarnim sadržajima. U brojnim humanitarnim projektima HT sudjeluje besplatnim ustupanjem telefonske linije udrugama. Većina projekata koje provode je dugoročna, a u mnoge se izravno uključuju i sami zaposlenici. Tako su, primjerice, u 2012. sedmu godinu zaredom proveli projekt Zajedno smo jači u kojem je od

125 zaprimljenih prijava iz cijele Hrvatske odabrano 20 projekata kojima su donirana sredstva u ukupnom iznosu od 572.000 kuna, a projekt se nastavlja i ove godine. Također, sedmu godinu zaredom HT je prvi partner UNICEF-a u Hrvatskoj, četvrtu godinu glavni sponzor Muzeja suvremene umjetnosti, a nastavljena je i suradnja s Hrvatskim olimpijskim odborom i akademskom zajednicom. “U ovakve projekte ne ulazimo zato da bismo od njih nešto dobili, već da bismo drugima

Mercator dječjim domovima Ukupna vrijednost dosadašnjih donacija Mercatora u Hrvatskoj broji se u milijunima kuna. Zadnjih godina, s obzirom na gospodarsku situaciju, sredstva se usmjeravaju prema socijalno osjetljivim segmentima društva, prvenstveno kroz donacije prehrambenih proizvoda i pružanje podrške obrazovnim projektima. Svi projekti koje podupiru u pravilu ujedinjuju tri karakteristike: nacionalnu razinu, aktualnost te identifikaciju Mercatora s porukom projekta. Osim donacija na razini tvrtke, Mercator nastoji pridonijeti i osobnim angažmanom, pa su potkraj 2011. godine, umjesto team buildinga, zaposlenici oličili prostorije Doma za stare i nemoćne u Zagrebu, uz donaciju u proizvodima. Također, prošle su godine zaposlenici Mercatora na vlastitu inicijativu prikupili dječju odjeću, igračke i ostale potrepštine koje su, uz poklonpakete za Sv. Nikolu, uručene mališanima u dječjem domu Vladimir

Henkel: ukidanje PDV-a na donacije bio bi dobar pomak Henkel Croatia je u 2012. godini donirao 168.544 kune, dio u robi, a dio u novcu. Nastoje odabrati ustanove i institucije kojima je pomoć najpotrebnija, pa su donacije većinom vezane za djecu. U 2012. su, između ostaloga, donirali Dom za djecu i mlađe punoljetne osobe u Slavonskom Brodu, Udrugu djece i mladih s poteškoćama u razvoju Zvono iz Belišća i SOS Dječje selo. Istu politiku donacija Henkel ima i na globalnoj razini, u okviru akcije koju provodi od 1998. godine pod nazivom Make an impact on tomorrow (Dajte doprinos sutrašnjici). Unatoč recesiji, Henkel Croatia zadnjih godina nije mijenjao iznos namijenjen donacijama, a koliko će točno izdvojiti ove godine ovisi o trenutačnim potrebama zajednice, ne samo planiranim projektima i akcijama. Raspoloživa sredstva nastojat će rasporediti kako bi pružili potporu što većem broju projekata, udruga ili pojedinaca. Za razliku od ostalih kompanija, koje nemaju primjedbi na porezni tretman donacija, u Henkelu smatraju da bi ukidanje PDV-a na donacije u robi bio dobar pomak. Nazor u Karlovcu. Gospodarska kriza pogodila je sve segmente društva, pa su i u Mercatoru smanjili budžet za donacije, ali će se potruditi u najvećoj mjeri raspoloživa sredstva usmjeriti za pomoć najugroženijem segmentu društva. Nedavno su realizirali svoju ključnu godišnju donaciju: više od pet tona voća i povrća

Zagrebačka banka je donirala sredstva za 1139 projekata na području čitave Hrvatske za dječje domove diljem Hrvatske. Paralelno s donacijom dječjim domovima, Mercator osigurava i prehrambene pakete za 90 socijalno najugroženijih obitelji Hrvat-

ske prema izboru Centara za socijalnu skrb. Holcim za okoliš Holcim je u Hrvatskoj od 2003. do kraja 2012. godine ukupno donirao 9,64 milijuna kuna, što u prosjeku iznosi oko milijun kuna godišnje. Do prošle godine kriteriji za doniranje bili su definirani internim načelima sponzoriranja, a dobitnike donacija Holcim je birao putem natječaja. Takvu vrstu doniranja nazivali su sponzoriranjem, budući da su za donirana sredstva tražili određenu protučinidbu. Kroz natječaj su podupirali različite projekte zaštite okoliša i održive gradnje, 2009. i 2010. godine podupirali su projekte posvećene borbi protiv korupcije, a 2011. projekte usmjerene na

zaštitu ljudskih prava. Holcimov program korporativnog doniranja tri puta zaredom (2008., 2009. i 2010.) dobio je nagradu Indeksa DOP-a. Holcim i dalje surađuje s civilnim sektorom, a kriteriji kojima se vode pri odabiru dobitnika donacija prate važna događanja u društvu, ali su također vezani uz poslovnu politiku tvrtke i poklapaju se s njihovim poslovnim interesima. Tijekom proteklih godina, kako je gospodarska kriza izuzetno snažno zahvatila građevinsku industriju, pa tako i poslovanje Holcima, postupno su smanjivali iznose za sponzoriranje i donacije, zbog čega je suspendiran i njihov natječaj za sponzorstva. Budući da trenutačno ne doniraju putem natječaja, nemaju ni budžetirana sredstva za donacije, već ih razmatraju pojedinačno.

18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3765, 18. veljače 2013.

( 47% svjetskog gospodarstva ( 0,4-0,5% činit će zajedno ekonomije SAD-a i EU-a

očekivani rast BDP-a u obje ekonomije

Najavljena nova zona slobodne trgovine

Slobodno trgovanje s obje strane Atlantika Američki predsjednik pokrenuo je inicijativu za stvaranje ekonomskog pandana NATO paktu. Transatlantska zona slobodne trgovine TAFTA trebala bi uštedjeti Europskoj uniji godišnje 86 milijardi eura, a Americi 65 milijardi eura Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

najveći broj trgovinskih sporova između ta dva tržišta, od čega mnogi završe pred WTO-om”, kaže Vesna Trnokop Tanta.

“V

ečeras najavljujem pokretanje pregovora o prekoatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu s Europskom unijom. Slobodna i poštena trgovina preko Atlantika osigurava milijune dobro plaćenih radnih mjesta u Americi”, rekao je u govoru o stanju nacije prošlog tjedna američki predsjednik Barack Obama. Samo nekoliko sati kasnije afirmativne rečenice stigle su s druge strane Atlantika. José Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije podržao je ideju, ali ističući korist

Najveći problemi očekuju se oko američkih prehrambenih proizvoda koji sadrže GMO koju će imati Europa od tog dogovora. “Sporazum o kojem ćemo pregovarati donosit će europskom gospodarstvu desetke milijardi eura dodatnih prihoda svake godine i stvorit će desetke tisuća novih radnih mjesta u Europi”, kazao je Barroso. Prema procjenama europskih i američkih dužnosnika koji su proteklih tjedana i mjeseci pripremali otvaranje pregovora o ovom sporazumu, korist koju će od zone slobodne trgovine imati EU iznosit će oko 86 milijardi eura

godišnje, dok bi Amerikanci godišnje uštedjeli oko 65 milijardi eura. To bi objema ekonomijama osiguralo godišnji rast bruto domaćeg proizvoda od 0,4 do 0,5 posto. Obje ekonomije zajedno će činiti čak 47 posto svjetskog gospodarstva. Pregovori neće biti laki Buduća Transatlantska zona slobodne trgovine TAFTA postat će najveći bilateralni trgovinski sporazum ikad sklopljen. U toj zoni bit će ukinute sve carine između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, ali - što je važno i za obične potrošače - bit će usklađeni propisi koji sada stvaraju dodatne troškove i barijere. Analitičari procjenjuju kako bi TAFTA mogla po-

vezati dvije ekonomije poput vojnog saveza NATO. No pregovori neće biti laki, najavljuju u Europskoj komisiji. Najveći problemi očekuju se oko dopuštanja slobodnog ulaska američkih prehrambenih proizvoda koji sadrže genetski modificirane organizme. U Bruxellesu najavljuju kako se neće pristati na bilo što što bi moglo ugroziti zdravlje europskih građana. Između EU-a i SADa odvija se i trećina svjetske trgovine. Već sada su niske carine, no sporazumom bi se trebale ukinuti gotovo sve - osim onih koje se tiču najosjetljivijih proizvoda i usluga. Samim usklađivanjem propisa riješit će se troškovi veći od sadašnjih carina koje se kreću oko četiri posto. Različiti propi-

si i standardi u pojedinim gospodarskim sektorima, poput ekoloških ili sigurnosnih standarda u autoindustriji ili sanitarni propisi prehrambenih proizvoda, podižu njihovu cijenu za čak dvadesetak posto. TAFTA za poduzetnike znači, osim slobode protoka roba i usluga, i sudjelovanje na državnim natječajima s obje strane Atlantskog oceana. Transatlantski prostor slobodnog trgovanja između SAD-a i EU-a (uključivo s prostorima koje pokrivaju NAFTA i EFTA) razmatrao se još tijekom devedesetih godina, da bi ideja ponovno oživjela 2007. kao reakcija na izrazitu ekspanziju kineskog gospodarstva, podsjeća Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica Hrvatske gospodarske

komore za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a. “Razlog zašto sporazum takve vrste nije zaživio do sada nalazi se u tome što su gospodarske barijere između SADa i EU-a relativno male, a i poduzete su određene mjere za slobodnije trgovanje kao što je sporazum otvorenog neba te uspostava Transatlantskog gospodarskog vijeća. Bez obzira na to, Europska komisija je u svojim istraživanjima ukazivala kako bi postizanje određenog pakta, koji bi u potpunosti uklonio barijere ili smanjio i potpuno ukinuo tarife, dodatno povećalo potencijale trgovanja i razmjene za čak 50 posto. Jer iako je trgovanje između SAD-a i EU-a intenzivno, istovremeno se bilježi

Prednosti položaja Hrvatske “I jednom i drugom gospodarstvu ovakav bi sporazum mogao donijeti ono što pojedinačno u krizi ne uspijevaju učiniti ili sporo čine, a to je osiguranje gospodarskog rasta i otvaranje novih radnih mjesta te osiguranje da ta gospodarstva na globalnom planu ostanu konkurentna. Činjenica je da će poslovni subjekti s obje strane takav sporazum dočekati objeručke i uz veliko odobravanje”, smatra ona. Sve skupa dodatno podcrtava koliko je zapravo važno članstvo Hrvatske u EU-u i koji se potencijal time otvara i za naše gospodarstvo, iako u ovom trenutku, zatrpani svojim lokalnim problemima, to mnogi ne uspijevaju vidjeti. “Ulazak Hrvatske na jedinstveno tržište EUa, nesporno već u jednom srednjoročnom razdoblju, dat će rezultate, a povezivanje tržišta SADa i EU-a može tome samo dodatno pridonijeti. U tom kontekstu ponovno će na vidjelo izaći značaj našega geostrateškog položaja. Hrvatska kao mala država na tako velikom tržištu mora ići za tim da bude otvorena i fleksibilna kako bi na najbolji način iskoristila prilike koje će se pred nju podastrijeti”, zaključuje Vesna Trnokop Tanta.

www.privredni.hr Broj 3765, 18. veljače 2013.

( 56% veća primanja ( 67% veću plaću ostvaruju voditelji timova

dobivaju voditelji sektora i odjela

Algebrino istraživanje o zapošljavanju visokoobrazovanih u Hrvatskoj i EU-u

Visoko podignuta letvica očekivanja

Čak 81 posto hrvatskih poslodavaca tvrdi da je petogodišnji studij i magistarska titula ono što očekuju od svojih visokoobrazovanih zaposlenika. Poslodavci u EU-u koji zapošljavaju visokoobrazovane stručnjake pak kažu da trebaju tek 35 posto magistara i 55 posto prvostupnika Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

edavno istraživanje Eurobarometra na uzorku zemalja članica Europske unije pokazalo je kako hrvatski poslodavci koji zapošljavaju visokoobrazovane kadrove imaju vrlo visoka očekivanja. Naime, čak 81 posto njih izjasnilo se kako je završen petogodišnji studij i magistarska titula ono što očekuju od svojih visokoobrazovanih zaposlenika. Iznenađujuće je da poslodavci u EU-u koji zapošljavaju visokoobrazovane stručnjake trebaju tek 35 posto magistara i 55 posto prvostupnika. Na tragu tog nerazmjera Visoko učilište Algebra je krajem prosinca i početkom siječnja provelo istraživanje o regrutaciji, napredovanju i plaćama informatičkih stručnjaka na uzorku najvećih poslodavaca koji ih zapošljavaju. Analiza je pokazala kako IT poslodavci puno realnije analiziraju svoje potrebe za stručnjacima i jasno razlikuju na kojim razinama trebaju prvostupnike, a na kojima magistre. Za napredovanje u hijerarhiji i radna mjesta tehnoloških eksperata, voditelja timova ili odjela neophodna je diploma petogodišnjeg studija. Za zapošljavanje na radnim

mjestima softverskih developera, sistemskih inženjera ili, primjerice, mrežnih administratora najpoželjnija je prvostupnička diploma. Pritom je zanimljivo kako su poslo-

IT poslodavci jasno razlikuju na kojim razinama trebaju prvostupnike, a na kojima magistre davci prvostupnicima visokih škola i veleučilišta dodijelili višu ocjenu za praktična znanja nego prvostupnicima koji dolaze s fakulteta i sveučilišta. Ne treba (visoka) škola za sve Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra, kaže nam kako ta stručna obrazovna institucija podupire i promovira model edukacije u sklopu kojeg se ljudi obrazuju za određeno radno mjesto i poslove koje će obavljati. “Istraživanje koje smo proveli pokazalo je da se za različita radna mjesta, dakako, traže različite kvalifikacije. No baš je u slučaju IT stručnjaka relativno lako reći koja su znanja, koje formalno obrazovanje i koji certifikati potrebni za pojedino radno mjesto. Ti se poslovi kreću od administratora sistemskih, mrežnih, baza

podataka i programera, preko voditelja timova do direktora ili informatičkih direktora pojedinih tvrtki. Tako je, primjerice, istraživanje pokazalo kako postoje određena radna mjesta za koja čak i nije potrebna visoka stručna sprema, već su dovoljna ranije stečena IT znanja i priznati industrijski certifikati kao što su Microsoft, Cisco, IBM ili Vmware. Međutim, uz stjecanje daljnjeg formalnog obrazovanja otvaraju se vrata radnim mjestima koja zahtijevaju prvostupničku diplomu. Kada je riječ o voditeljskim mjestima, poslodavci pak preferiraju petogodišnje visoko obrazovanje”, objašnjava on. Na tzv. junior pozicijama - programera, administratora, mrežnog ili administratora baza podataka - gotovo pola ispitanih tvrtki (44 posto) izjavilo je kako je dovolj-

na srednja škola te da formalno obrazovanje nije važno, ali su IT certifikati itekako poželjni. K tomu, 53 posto ispitanih tvrtki izjavilo je kako vrednuje IT certifikate u smislu veće plaće zaposlenika, što znači da od njih očekuje i tu vrstu znanja te sposobnost njegove primjene. Kako rastu radne pozicije, tako poslodavci očekuju i neku vrstu formalnog obrazovanja. “Za senior poziciju, poput specijalista za sigurnost, softverskog arhitekta ili konzultanta za softverski razvoj, dobrodošla je prvostupnička diploma. Za voditeljske pozicije, dakle za voditelje timova ili sektora, potrebno je petogodišnje visoko obrazovanje”, naglašava. U IT-u je, možda i više nego drugdje, potrebno naglasiti važnost cjeloživotnog obrazovanja jer je nemoguće prove-

sti cijeli radni vijek na nekoj radnoj poziciji isključivo temeljem formalnog obrazovanja, kaže Balen. “Stručni i svjetski priznati certifikati stoga dodatno potvrđuju kvalitetu zaposlenika i njegove sposob-

Nemoguće je provesti cijeli radni vijek na nekoj poziciji isključivo temeljem formalnog obrazovanja nosti i znanja, te mogu predstavljati značajnu prednost prilikom konkuriranja za neko radno mjesto”, pojašnjava on. Mobitel i službeni automobil Budući da je prošle godine najavila suradnju s jednim informatičkim učilištem u Njemačkoj, Algebra može temeljem

dosadašnje prakse prenijeti svakodnevne zahtjeve poslodavaca iz te zemlje, dakle i Unije u koju Hrvatska uskoro ulazi. “Tako za pozicije poput sistemskih inženjera, programera ili mrežnih administratora tamošnji poslodavci u pravilu traže kandidate s prvostupničkom diplomom ili trogodišnjim obrazovanjem, u kombinaciji s IT certifikatima koji su, dakako, često velika prednost kod zapošljavanja”, napominje Balen. U ovom opsežnom istraživanju, koje su podržali HGK IT i HUP ICT, a u kojem su sudjelovale i brojne neinformatičke tvrtke s velikim potrebama zapošljavanja informatičkih stručnjaka, navodi se kako 42 posto veću plaću od početne ostvaruju tehnološki eksperti na seniorskim pozicijama. Zatim, 56 posto veća primanja ostvaruju voditelji timova, a 67 posto veću plaću dobivaju voditelji sektora i odjela. S porastom u hijerarhiji raste i količina beneficija, pa se najveća razlika može vidjeti upravo na prijelazu između juniora i seniora. Najčešće beneficije koje se pojavljuju na višim razinama su korištenje mobilnog telefona i mobilnog interneta, fleksibilno radno vrijeme, bonus na ostvarene rezultate i službeni automobil.

20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3765, 18. veljače 2013.

( 68 mil USD

prošlogodišnji hrvatski izvoz u Kanadu (ali i uvoz)

( 250.000 ljudi hrvatsko iseljeništvo u Kanadi

HGK vodi poduzetnike u Kanadu

Stotinjak hrvatskih tvrtki upoznato s kanadskim ulagačkim projektima Kanada i Europska unija upravo dovršavaju novi sporazum kojim će trgovina za 90 posto proizvoda biti potpuno oslobođena carine. Sporazum bi trebao biti sklopljen ovoga proljeća Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvatska gospodarska komora u suradnji s Kanadsko-hrvatskom poslovnom mrežom u travnju organizira novi posjet hrvatskih poduzetnika Kanadi. Nakon dosadašnjih poslovnih foruma i ukidanja viza između dviju zemalja gospodarska suradnja u stalnom je porastu. U prošloj se godini hrvatski izvoz, vrijedan 68 milijuna dolara, izjednačio s uvozom iz te visokorazvijene sjevernoameričke zemlje. Nove mogućnosti suradnje razmatrane su i na prošlotjednom seminaru u HGK-u pod naslovom Kako poslovati s Kanadom. Stotinjak predstavnika hrvatskih tvrtki dobilo je informacije o kanadskim investi-

cijskim projektima i prilikama koje se otvaraju ulaskom Hrvatske u EU. Kanada i Europska unija upravo dovršavaju novi sporazum kojim će trgovina za 90 posto proizvoda biti potpuno oslobođena carine. Sporazum bi trebao biti sklopljen ovog proljeća. Prema riječima Vesne Trnokop Tante,

potpredsjednice HGK-a, most dviju ekonomija predstavlja i vrlo brojno hrvatsko iseljeništvo u Kanadi, oko 250.000 ljudi. Prilike za poslove otvaraju se u području energetike, turizma, drvne industrije, elektroindustrije te infrastrukturnih projekata. Dolazak turista iz Kanade u Hr-

vatsku u stalnom je porastu pa je lani do listopada Hrvatsku posjetilo 54.000 turista iz Kanade koji su ostvarili 145.900 noćenja. Otvoreni za poslovanje s Hrvatskom Veleposlanica Kanade u Hrvatskoj Louise Larocque naglasila je da je

Kanada otvorena za poslovanje s Hrvatskom, a brojne informacije o tržištima mogu se dobiti u Trgovinskom uredu Kanade u Zagrebu. Gospodarstvo Kanade i potencijale suradnje predstavio je Emmanuel Kamarianakis, viši gospodarski savjetnik u veleposlanstvu Kanade u Rimu. Kanada, uz ostalo, planira značajne investicije u očuvanje prirodnih resursa, a ulagat će se 500 milijardi američkih dolara u energetiku i rudarstvo. Oko 25 milijardi dolara investirat će se u gradnju borbenih brodova i razvoj civilnih trgovačkih brodova. Hrvatski se proizvođači stoga mogu javiti i kao dobavljači u toj industriji. Odlični rezultati u istraživanju novih nalazišta nafte i plina Kanadu su pretvorili u izvoznika energije. Sada joj zato ne-

dostaju cjevovodi i LNG terminali za izvoz. Energetsko tržište je otvoreno i ovisi pretežno o znanju i sposobnosti ponuđača

Prilike za poslove otvaraju se u području energetike, turizma, drvne industrije, elektroindustrije te infrastrukturnih projekata usluga. Mnogo je relativno jednostavnih modela i za ulazak na tržište u drugim gospodarskim sektorima. Sve dodatne informacije o poslovanju u Kanadi mogu se dobiti u HGKu, u Kanadsko-hrvatskoj poslovnoj mreži i kod brojnih privatnih konzultantskih tvrtki.

Seminar “Kako poslovati s Kanadom”

Treba provjeravati zakonodavnu situaciju ona se i u Kanadi mijenja Praktične savjete za poslovanje u Kanadi na seminaru u HGK iznio je George Kovacic iz Croscorp Internationala Ltd. Među ostalim, savjetovao je i da treba provjeravati zakonodavnu situaciju u Kanadi, jer se i tamo zakonodavsto mijenja. Kanadi je potrebna stručna i osposobljena radna snaga, a gubitke trpe zbog nedostatka naftnih izvoznih termina-

la te terminala za ukapljeni plin. Stoga su investicije usmjerene na razvoj infrastrukture, a potrebna su im stručna znanja u području naftne industrije, plina, rudarstva, prometa i infrastrukture, željeznica te elektroenergetskog sektora, istaknuo je Kovacic. U Kanadi je osobito važno, kaže on, znati se predstaviti, kazati što se traži te odgovoriti na pitanje koji im se proizvodi još danas mogu isporuči-

ti. Također je bitno ažurno odgovarati na pitanja

Kanadska tvrtka mora imati barem jednog kanadskog direktora i održavati komunikaciju. Potrebno je provjeriti kolike su pristojbe za proizvode koji se izvoze u Kanadu. Važno je imati i osobu koja će podržavati

ideje onog tko nastupa na kanadskom tržištu. Kod osnivanja tvrtke u Kanadi najvažnije je znati gdje je osnovati, a kanadska tvrtka mora imati barem jednog kanadskog direktora koji odgovara za isplatu plaća i doprinosa. Prije nastupa na kanadskom tržištu mora se imati strategija i poslovni plan, istaknuo je Kovacic. Inače, Hrvatska i Kanada prošle su godine ostvarile ukupnu robnu

razmjenu od 137,6 milijuna USD pri čemu je oso-

bito značajno višestruko povećanje izvoza u Kanadu, čime je uravnotežena bilanca međusobne robne razmjene. Prethodne je godine hrvatski izvoz u Kanadu iznosio 16 milijuna USD, a uvoz je bio 33 milijuna USD. Najznačajnija su kanadska ulaganja u Hrvatsku ona u Importanne centar i Galleriju u Zagrebu, hotel Neptun u Dubrovniku te Caristrap u Mihovljanu.

www.privredni.hr Broj 3765, 18. veljače 2013.

Bliskog istoka i Sjeverne Afrike zahtijevaju “ Specifičnosti povjerljivog lokalnog partnera s kojim možemo bolje iskoristiti potencijale što ih arapsko tržište nudi europskim klijentima. ”

Vedran Antoljak, predsjednik Uprave Sense Consultinga

Sense Consulting i Arab African Advisers najavili suradnju

Pogled u svijet

Trka za inovacijama dr. Uroš Dujšin

N Savjetničke usluge za Afriku i Bliski istok

Hrvatska i egipatska konzultantska kuća sklopile su sporazum kojim će osigurati suradnju u savjetovanju država, vlada i investitora s Bliskog istoka, Sjeverne Afrike i Europe

rvatska konzultantska tvrtka Sense Consulting i Arab African Advisers potpisale su sporazum o suradnji. Inicijativa je pokrenuta kako bi tvrtke iskoristile sinergiju u pružanju savjetničkih usluga državama arapskog svijeta, europskim tvrtkama koje ulažu u Bliski istok i Sjevernu Afriku, te tvrtkama iz tog područja koje investiraju u EU-u, prije svega na prostoru Središnje i Jugoistočne Europe.

Tvrtka Arab African Advisers zastupa arapske i afričke vladine agencije, tvrtke iz privatnog sektora te organizacije civilnog društva Sense Consulting je savjetnička tvrtka specijalizirana za međunarodno poslovno savjetovanje u javnom i privatnom sektoru. Tvrtka savjetuje vlade, vladine agencije i institucije u provođenju institucionalnih reformi i modernizaciji rada javnih službi, a korporativni menadžment u pitanjima poslovne strategije i organizacije te unapređenju

poslovanja i konkurentnosti primjenom suvremenih IT rješenja. Arab African Advisers ima sjedište u Kairu. Tvrtka savjetuje egipatsku vladu, zastupa arapske i afričke vladine agencije, tvrtke iz privatnog sektora te organizacije civilnog društva. Kao glavne ciljeve ističu smanjenje rizika i troškova u javnom sektoru, što je preduvjet za razvoj privatnog sektora i civilnog društva u arapskim i afričkim zemljama. Prema sporazumu obje tvrtke ostaju u potpunosti samostalne, te će uključivati jedna drugu u odabrane konzultantske projekte u raznim segmentima poslovnog savjetovanja kao što su regulatorna reforma, podrška investitorima, ICT projekti, provedba projekata, menadžment konzalting... Partneri su se potpisivanjem ugovora obvezali i na međusobno osiguravanje predstavničkih ureda u matičnim zemljama. Mogućnost širenja usluga na nova tržišta Vedran Antoljak, predsjednik Uprave Sense Consultinga, sporazum je okarakterizirao vrlo bitnim te istaknuo važnost partnerskih sporazuma u

osvajanju novih specifičnih tržišta. “Suradnja Sense Consultinga sa stručnjacima Arab African Advisorsa traje već više od četiri godine kroz projekt regulatorne reforme u Egiptu. Sada smo zaključili da je došlo vrijeme za podizanje suradnje na višu razinu, jer specifičnosti Bliskog istoka i Sjeverne Afrike zahtijevaju povjerljivog lokalnog partnera s kojim možemo bolje iskoristiti potencijale što ih arapsko tržište nudi europskim klijentima. Također, iskustva tranzicije koje Sense Consulting posjeduje mogu višestruko pomoći Egiptu i državama arapskog svijeta u njihovom razvoju”, napomenuo je Antoljak. Sheriff Abdel Gawad, direktor tvrtke Arab African Advisers, zadovoljan je potpisanim sporazumom. “Partnerstvo sa Sense Consultingom nam otvara mogućnosti širenja naših usluga na tržišta Europe i privlačenja investitora u države Bliskog istoka. Regiju Središnje i Jugoistočne Europe smatramo vrlo važnom, a svakako nije na odmet to što će nam u lokalnom pozicioniranju pomoći regionalni lider u konzultantskoj djelatnosti”, zaključuje Gawad. (K.S.)

e iznenađuje to što Amerikanci svoju zemlju smatraju inovacijskim gigantom. Najsposobniji znanstvenici svijeta natječu se za studij na tamošnjim sveučilištima, a najsmjeliji poduzetnici sanjaju o dolasku u Silicon Valley, dok njihovi najrafiniraniji potrošači kupuju američke iPade i softverske programe. Rusi tvrde da osnivaju svoju inačicu Silicon Valleyja u Skolkovu. Ali teško je zamisliti da bi Amerikanci htjeli graditi vlastito Skolkovo kako bi nadmašili svog suparnika u igri oko inovacija. No američka prednost u inovacijama naglo se topi: u sve više područja Amerikanci ostvaruju inovacijski deficit. U knjizi Innovation Economics Robert Atkinson i Stephen Ezell iz washingtonskog Information Technology and Innovation Foundationa detaljno dokazuju ovu tvrdnju i objašnjavaju zašto se to događa. Gubitak apetita za novim Autori tvrde da Amerika gubi apetit za inovacijama – ili bar za discipline koje proizvode inovacije – upravo u vrijeme kada ga druge zemlje dobivaju. Amerika je osma među zemljama OECD-a po postotku BDP-a koji izdvaja za istraživanja i razvoj (2,8 posto), daleko iza prvaka na tom području Izraela (4,35 posto) i Finske (4,0 posto). Samo tri od 10 kompanija koje su u 2009. dobile američke patente imaju sjedište u Sjedinjenim Državama. Američke tvrtke izmještaju svoja istraživanja i razvoj u zemlje u usponu u isto vrijeme kada i tamošnja poduzeća počinju izgrađivati svoje vlastite. Šangaj se hvali novim sveučilištima koja financiraju ame-

ričke kao i kineske kompanije, dok Trenton u New Jerseyju trpi zbog zatvorenih tvornica i ulica punih bandi. Te su promjene ubrzane dvama političkim faktorima. Prvi je onaj koji autori nazivaju “poli-

ja može Amerika izbjeći sudbinu Velike Britanije.

tičkim merkantilizmom”. Kineska vlada prisiljava strana poduzeća da prenesu intelektualni kapital kineskim kompanijama kao uvjet za ulaz na najmnogoljudnije tržište na svijetu. One također štite “mlade inovatore” od strane konkurencije otvorenim protekcionizmom i administrativnim začkoljicama. Drugi je faktor to da su američki političari sli-

vane politike inoviranja, isto tako brzopleto prihvaćaju to da sheme koje funkcioniraju u gradovima-državama poput Singapura ili malim zemljama poput Danske mogu biti uspješne u onim velikima poput Sjedinjenih Država. Lisabonska agenda Europske unije, koja je najavila da će Europa biti najinovativnija privreda oko 2020., nije proizvela ništa novo osim smijuljenja kineskog politbiroa. Uza sve svoje nedavne promašaje, američki sustav decentralizirane inovacije - gdje savezne države, sveučilišta, instituti i poduzeća iskušavaju sve moguće oblike različitih ideja - ostaje daleko bolji model od nekog sustava pokretanog iz Washingtona. Usprkos svemu tome, riječ je o dobroj knjizi. Autori imaju pravo kad kažu da je američko vodstvo u nizu sektora popustilo, kao i da klasični ekonomisti često previđaju to da je inovacija stvar eko sustava, a ne pojedinih poduzeća, i da su ti sustavi krhki. Napokon, točno je i to da je inovacijski merkantilizam štetan, čak i ako tek na dugi rok šteti i onome tko ga provodi.

Američka prednost u inovacijama naglo se topi: u sve većem broju područja Amerikanci ostvaruju inovacijski deficit jepi na ono što se događa. Amerika prolazi kroz isti proces opadanja i negacije kroz koji je Velika Britanija prošla u 1950-ima i 1960-ima. Umjesto da oslobode ljude kako bi se pokrenuli prema aktivnostima s većom dodanom vrijednošću, gubitak radnih mjesta u prerađivačkoj industriji može dovesti do gubitka čitavih eko sustava inovacija. Samo uz prihvaćanje sveobuhvatne politike inovaci-

Smijuljenje kineskog politbiroa Svemu se tome može prigovoriti dosta toga. Autore previše impresioniraju grandiozno najavlji-

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Prva hidroelektrana na Muri Dravske elektrane Maribor predstavile su javnosti prvi izvještaj o pripremama za prostorno situiranje prve hidroelektrane na Muri, u Hrastju. U sljedeće dvije godine izradit će se sve potrebne studije, a država će pripremiti prostorni plan za HE snage 21 MW. Od prvobitno osam planiranih elektrana na Muri, pripreme su usmjerene na tri - osim u Hrastju, na elektrane pokraj Šentilja te na području Gornje Radgone. Slovenska vlada prodaje državne udjele U klasifikacijskom dokumentu s popisom tvrtki u kojima država Slovenija namjerava prodati svoje udjele, slovenska vlada posebno je obvezala Slovenski državni holding da u sljedeća tri mjeseca započne postupak prodaje u najmanje tri tvrtke. Zasad nije objavljeno koje će tvrtke prve u prodaju, no “u izlog” idu Telekom Slovenije, Petrol, Triglav Osiguranje, Helios i Adria Airways. Izrazito velika potreba za dodatnim kapitalom dovela je na prodajni popis i državne udjele u KLB-u i NKBM-u (Novoj kreditnoj banci Maribor).

Privredni vjesnik Broj 3765, 18. veljače 2013.

potencijalnog problema za naš izvoz nakon hrvatskog pristupanja “ Suština izvoza onih proizvoda za koje ne ispunjavamo uvjete EU-a, a trenutno je Razgovor s dr. Brunom Bojićem, predsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH

Najveći debalans zbog U trgovanju s Hrvatskom u proteklom razdoblju bilo je dosta problema uzrokovanih bescarinskim barij uzrokovat će i kašnjenja u izgradnji i opremanju Bijače i Bosanske Gradiške, jedinih graničnih prijelaza većina necarinskih barijera našem izvozu. Brojne druge pojedinačne barijere Cefte također su uklonjene djelovanjem Komore u suradnji s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Isto tako, održali smo niz konferencija, okruglih stolova i seminara, prisutni smo uz naše gospodarstvenike na međunarodnim sajmovima i izložbama... Napominjem, VTK BiH u svim prigodama promovira izvoz i izvozne mogućnosti BiH.

Zdravko Latal latal@privredni.hr

Vlasnički obrat u Rogaškoj Slatini

2012. godini Bosna i Hercegovina je zabilježila zabrinjavajuće rezultate u trgovanju sa svijetom. Izvoz je smanjen, trgovinski debalans od 7,3 milijarde konvertibilnih maraka (KM) je dosad najveći, a pokrivenost uvoza izvozom najmanja u zadnjih nekoliko godina i iznosi svega 51,5 posto. Gospodarstvenici i analitičari lani su upozoravali na otežan izvoz, necarinske barijere u trgovanju, napose s članicama Cefte, te na nekontroliran uvoz uz dampinške cijene, a o svemu tome razgovarali smo s dr. Brunom Bojićem, predsjednikom Vanjskopolitičke komore BiH.

Poduzetnik iz Slovenske Bistrice Jožef Pipenbaher, koji je u prvom naletu slovenske privatizacije došao u posjed hotela u Rogaškoj Slatini te im kasnije pridodao hotel Plana u Murskoj Soboti i Alp hotel u Bovcu, povlači se iz hotelske djelatnosti. Pipenbaherovu platnu nesposobnost sankcionirao je njegov vjerovnik Hypo-Leasing, tako što je preuzeo hotele i za njih odmah našao nove vlasnike. Hotelima Strossmayer i Styria te bazenskim kompleksom i wellnessom Vis Vita sada upravlja britanska tvrtka Hamilton Partners.

U kojoj je mjeri Komora kao udruženje gospodarstvenika bila angažirana na strani izvoznika i što je, u suradnji s vlastima na državnoj i entitetskoj razini, radila na poticanju izvoza? - Da, izvoz je smanjen, i imamo veliki trgovinski debalans. Razloga za to je mnogo. Jedan od njih je i to što naši građani nisu u dovoljnoj mjeri patriotski naklonjeni kad je u pitanju konzumiranje domaćeg proizvoda. Svijest se mora promijeniti. Odgovorno tvrdim da imamo mnogo kvalitetnih i vrhunskih proizvoda koji mogu odgovoriti zahtjevima svjetskog i europskog tržišta, no ne koristimo ih u dovoljnoj mjeri. Uvozimo bespotrebno, na primjer vodu, i godišnje ostvari-

Izmjene zakona o VTK-u nisu opravdane Dogovorom vladajuće koalicije stranaka predviđeno je donošenje novog zakona o VTK-u BiH. Što će taj zakon po Vama značiti ako se usvoji? - Zakon o VTK-u BiH je donesen prije 10 godina. Sama ta činjenica govori o potrebi da se on revidira i prilagodi novim uvjetima. U tom svjetlu želim vidjeti prijedlog vladajuće većine. Ovdje, dakle, ne govorimo o donošenju novog, nego o izmjenama i dopunama postojećeg zakona o VTK-u BiH. Ponuđene izmjene razmatrali smo u VTK-u i jedinstvenog smo stava da nisu opravdane i da neće donijeti poboljšanja u njegovu funkcioniranju. Istovremeno smo usuglasili i amandmane na ponuđene izmjene i dostavili ih Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. mo samo na toj stavci deficit od stotinu milijuna maraka, a raspolažemo najkvalitetnijim vodama u svijetu. Ipak, prema našim analizama pokrivenost uvoza izvozom kontinuirano raste s manjim oscilacijama i kad bismo u ukupnoj trgovini zanemarili proizvode koje oprav-

dano uvozimo - kao što su sirova nafta, prirodni plin i drugi visokotehnološki proizvodi - ukupna bi slika pokrivenosti uvoza izvozom bila bitno drugačija i povoljnija. Vanjskotrgovinska komora BiH (VTK BiH) je u svim svojim aktivnostima uvijek bila angažirana na stra-

ni izvoznika i domaćeg gospodarstva, a u tome je ostvarila i značajne rezultate. Tako je potpisan Protokol o međusobnom priznavanju i prihvaćanju dokumenata koje su izdali akreditirani laboratoriji za proizvode biljnog i mješovitog porijekla sa Srbijom, čime je uklonjena

Lani je najveći debalans BiH ostvarila s Rusijom, 1,4 milijarde KM, i Hrvatskom - 1,1 milijardu KM. Bivša Jugoslavija, i u okviru nje BiH, imala je pozitivnu bilancu sa SSSR-om. Možete li nam objasniti zašto je lani iz BiH u Rusiju izvezeno roba za samo 56 milijuna KM, dok je u Crnu Goru izvezeno robe za 249,2 milijuna KM, a na Kosovo za 178,9 milijuna KM? - Vanjskotrgovinski deficiti Bosne i Hercegovine s Rusijom, odnosno Hrvatskom, ne mogu se uspoređivati jer su ekonomski i trgovinski i svi drugi odnosi, kao i geografski položaj i veličina, potpuno drukčiji. Debalans u trgovini s Rusijom rezultat je minimalnog izvoza i golemog uvoza, ali se taj uvoz uglavnom svodi na dva proizvoda, sirovu naftu i prirodni plin, koje BiH nema i time taj uvoz nimalo ne ugrožava domaće gospodarstvo. Naprotiv, uvezena sirova nafta se prerađuje u našoj zemlji i potom kao gotov

www.privredni.hr Broj 3765, 18. veljače 2013. Revizori zaratili oko Mercatora

EU-u je u nemogućnosti takvih mnogo.

U potrazi za izgubljenim milijunima

”

nafte i plina erama s hrvatske strane, a od 1. srpnja dodatne teškoće za proizvode animalnog podrijetla proizvod plasira na domaće i inozemna tržišta, bitno umanjujući uvoz i povećavajući izvoz. Nažalost, s Ruskom Federacijom nemamo potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini. Sporazum bi, ako se potpiše, predstavljao veoma značajanu podršku za gospodarstvo BiH. Uz sve navedeno, svjetsko tržište je danas potpuno drugačije nego prije nekoliko desetljeća, kako politički, tako i ekonomski, te je usporedba današnjeg deficita od prijašnjeg suficita sa zemljama bivšeg SSSR-a nerealna. Logično je da nam je mnogo lakše izvesti svoje proizvode na susjedna tržišta Crne Gore i Kosova, s kojima dijelimo prostor slobodne trgovine Cefta 2006. Gospodarstvenici iz Republike Srpske tvrde da moraju u Beogradu otvarati tvrtke-kćeri kako bi stekli uvjete za bescarinski izvoz u Rusiju. Je li se na razini državnih vlasti i komorskih asocijacija pokušalo dobiti povoljniji uvozni tretman od Rusije? - VTK BiH je inicijativu za potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini s Ruskom Federacijom uputilo preko svoga člana u Mješovitoj komisiji o ekonomskoj suradnji Bosne i Hercegovine i Ruske Federacije, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na razmatranje, što je Ministarstvo i podržalo. Iskreno se nadamo da će se na prvoj sjednici Mješovite komisije raspravljati o ovoj temi i postići sugla-

sje o potpisivanju Sporazuma. Debalans s Hrvatskom je lani iznosio 1,1 milijardu maraka. Po uvozu u BiH Hrvatska je na prvom mjestu, a po izvozu na drugom, poslije Njemačke. Analitičari, pa i oni iz Vaše komore, ocjenjuju da će ulaskom Hrvatske u EU biti dodatno ugrožen izvoz iz BiH koji je lani iznosio 1,6 milijardi KM. Ako je BiH lani u Njemačku izvezla roba za 1,2 milijarde KM, postoje li još neki problemi izvoza u Hrvatsku? - Debalans u trgovanju s Hrvatskom je potpuno drugog karaktera. Vodeći uvozni proizvod iz Hrvatske su naftni derivati. Međutim, uvoz praktično obuhvaća i sve druge proizvode, posebno prehrambene koji ugrožavaju domaću proizvodnju, ponekad i nelojalno. Istovremeno je izvoz nekih naših proizvoda u Hrvatsku bio otežan ili onemogućen brojnim necarinskim barijerama i da nije tih barijera, mnogi naši proizvodi bili bi konkurentni kod susjeda. A što se tiče izvoza u Hrvatsku i Njemačku, struktura je potpuno različita. Dok u Hrvatsku izvozimo oko 220 milijuna KM agroindustrijskih proizvoda, većinu njih uopće ne možemo izvesti u Njemačku jer BiH za njih još nije postigla potrebne standarde. Na tržište Njemačke opet plasiramo proizvode automobilske industrije vrijedne stotine milijuna KM koje u Hrvatsku ne možemo izvo-

ziti jer tamo nema takve industrije. Suština potencijalnog problema za naš izvoz nakon hrvatskog pristupanja EU-u je u nemogućnosti izvoza onih proizvoda za koje ne ispunjavamo uvjete EU-a

Uvozimo bespotrebno, na primjer vodu, i godišnje ostvarimo samo na toj stavci deficit od stotinu milijuna maraka, a raspolažemo najkvalitetnijim vodama u svijetu - trenutačno je takvih mnogo, a posebice u poljoprivredi i prehrambenoj industriji - te limitiranje izvoza određenih proizvoda na samo dva granična prijelaza od kojih ni jedan u ovom trenutku nije osposobljen, a jedan čak niti izgrađen. Sve to ne znači da ćemo izgubiti hrvatsko tržište za veliki broj proizvoda, ali određeni rizici postoje. Što je sa zahtjevom da se uz Bosansku Gradišku i Bijaču otvori i treći prijelaz, Izačić? - U vezi s time postoje optimistične najave i zahtjevi BiH, ali još ništa nije konačno potvrđeno i Izačić i dalje nije službeno odobren kao treći granični prijelaz za proizvode životinjskog podrijetla. U svakom slučaju, njegovo odobravanje bilo bi veliki pozitivan korak, ali ne i dovoljan u odnosu na potrebe ukupnog gospodarstva.

Novi šef Mercatora Toni Balažič vratio je revizore što ih je Žiga Debeljak svojedobno protjerao. Tako je saznao i više nego što je mogao slutiti Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

lovenska javnost uvjerena je da Žiga Debeljak, bivši šef Mercatora, ne spava mirno u Beču kamo se povukao (opet na šefovsko mjesto u tamošnjem Gorenju), nakon što je bio prinuđen naglo prepustiti kormilo vodećeg trgovca u državi nezgodnom nasljedniku Toniju Balažiču. Taj se nije ustručavao pokazati kavernu u prošlogodišnjem poslovanju Mercatora. Krater od 104 milijuna eura gubitka djeluje deprimirajuće, ali i krajnje nezgodno u trenutku kada se oko Mercatora vrzma 11 potencijalnih kupaca, od kojih su neki već potpisali i zavjet šutnje u proceduri davanja neobvezujućih ponuda i skrbnog pregledavanja tvrtke čijih 53 posto dioni-

PwC spočitava konkurenciji loš rad, pa čak i određena kaznena djela ca skupina slovenskih banaka želi prodati, uz ostalo, i zbog muka vlastitog razduživanja. Debeljak je evakuaciju u Beč nastojao izvesti što neprimjetnije. Čak se velikodušno odrekao i prava na pripadajuću otpremninu. Za bijeg u anonimnost imao je valjanih razloga: za njih se ne bi znalo ili se ne bi tako brzo

Traljav benzinski biznis Žiga Debeljak kupio je 2011. tvrtku En plus, pretpostavljajući da će Mercator u njezinim okvirima otvoriti 58 benzinskih servisa u blizini svojih trgovačkih centara. Do sada su otvorena samo dva takva servisa, pa revizori zaključuju da skupa investicija ima znatno nižu vrijednost od iskazane. saznalo da oko Mercatora nisu zaratile velike revizorske kuće. Još iz Jankovićevih vremena Mercatorovo poslovanje revidirali su ljudi iz kuće PricewaterhouseCoopers (PwC). Debeljak je protjerao revizore PwC-a, prepuštajući posao u Mercatoru konkurenciji, tvrtkama KPMG i Deloitte. Balažič je, po dolasku u Mercator, pokušao najprije saznati u kakav je mravinjak upao. Dosjetio se da bi uvid u pravo stanje stvari mogao najbrže steći uz pomoć PwC revizora. Vratio ih je na velika vrata u Mercator. Namjerno napuhana vrijednost I oni sada ne propuštaju priliku za posao koji je ujedno i prilika za vlastitu rehabilitaciju. Već prvi njihovi nalazi pokazali su se kompromitirajućima za Žigu Debeljaka i njegovu ekipu, također i za revizorsku konkurenciju. U rasplitanju klupka raznih poslovnih događaja iz Debeljakove prošlosti, zbog kojih je Balažič već u prvoj poslovnoj godini morao potrošiti više od 70 milijuna eura za škartiranje starih grijeha, revizori PwC-a došli su do na-

laza koji su im dali pravo naznačiti mogućnost da je bivša uprava, u sudjelovanju s revizorima, “namjerno napuhala vrijednost imovine i ulaganja kako bi rezultate poslovanja prikazivala boljima”. Bečke dane Žige Debeljaka čini posebno nemirnima i tvrdnja revizora da ne treba isključiti “namjerna preplaćivanja investicija i imovine, i to u zamjenu za provizije”. Okršaj na revizorskom bojnom polju bit će žestok. PwC spočitava konkurenciji loš rad, pa čak i određena kaznena djela. Zna se da su revizori-povratnici posebno problematizirali kupnju nekretnina na Balkanu i Sloveniji, izbor lokacija za prve prodavaonice Mercatora u Albaniji i Bugarskoj, te da su posebno raščlanili preuzimanje trgovačkih kuća u Hrvatskoj - Getroa i Presoflexa. Nadzorni odbor koji sad vodi bivši ministar gospodarstva Matej Lahovnik obvezao je upravu da pregleda poslove što ih je revizija naznačila spornima: je li Mercator bio oštećen u tim poslovima i jesu li bili popraćeni provizijama. Ovisno o nalazima, moguće su i tužbe za naknadu štete.

24 STIL *vijesti U Hrvatskoj manje kružnih putovanja U hrvatskom teritorijalnom moru lani su zabilježena 802 kružna putovanja stranih brodova, što je 3,4 posto manje nego godinu ranije. No, na tim je brodovima bilo 1,15 milijuna putnika ili 1,2 posto više nego 2011., podaci su Državnog zavoda za statistiku. Strani brodovi na kružnim putovanjima u našem moru lani su boravili ukupno 1486 dana, što je 173 dana manje nego 2011. Kad je riječ o zastavama brodova, lani je nastavljen uobičajeni poredak pa je najviše brodova (172) doplovilo pod zastavom Bahama, a slijedi 155 brodova s Malte. Stigli gosti na Makarsku rivijeru Nakon dvomjesečnog uređenja manjeg dijela hotela, početkom proteklog tjedna makarski hotel Meteor primio je prve ovogodišnje goste. Tridesetak britanskih turista prvi su ovogodišnji turisti u Makarskoj, ali i na cijeloj tamošnjoj rivijeri. Gosti u toj vodećoj makarskoj hotelskoj kući izmjenjivat će se u većim skupinama svaka dva tjedna do kraja predsezone i nastaviti s dolaskom u posezoni.

Zagreb kandidat za Zlatni cvijet Europe Kandidatura Zagreba za međunarodnu nagradu Zlatni cvijet Europe 2013. potvrđena je na glavnoj skupštini Europske asocijacije za cvijeće i krajobraz (AEFP), priopćeno je iz hrvatskog ogranka te asocijacije. Zagreb je za tu nagradu (Entente Florale Europe-EFE) kandidiran zajedno s još 11 europskih gradova koji su odabrani u konkurenciji više od 2400 prijavljenih gradova i mjesta. Osim Zagreba, iz Hrvatske su za tu nagradu bili kandidirani još Đakovo i Slavonski Brod, ali je stručni žiri nakon predstavljanja kandidata za kandidaturu izdvojio samo Zagreb.

Privredni vjesnik Broj 3765, 18. veljače 2013.

( 15%

udio turizma u hrvatskom BDP-u

( samo 18%

godišnje prosječno zauzeće hotelskih kapaciteta

Gdje, kako i zašto investirati?

Slijediti trendove, ali ne slijepo vjerovati Loša i spora administracija u Hrvatskoj najveći je problem s kojim se suočavaju strani investitori. Zato treba pojednostaviti procedure i promijeniti poslovnu klimu Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rvatska mora biti otvorena za sve svjetske turističke trendove, primjerice razvitak golfa i multi resorta, a ujedno mora biti spremna za dolazak raznih hotelskih brendova. No, sve to treba biti u kvantitativno prihvatljivoj mjeri, što znači da ne treba slijepo slijediti primjere nekih zemalja koje su u praćenju tih trendova pretjerale, rečeno je na okruglom stolu Gdje/ kako/zašto investirati, održanom u sklopu međunarodne hotelijerske konferencije 1. Adria Hotel Forum. Pritom je istaknuto kako u Hrvatskoj još nema dovoljno stranih investicija pa se postavlja

Strategija razvoja hrvatskog turizma pomoći će u savladavanju turističkih barijera pitanje zašto je tome tako. Govoreći o problemima s kojima se suočavaju strani investitori u Hrvatskoj, turistički stručnjaci iz inozemstva složili su se kako je najveći problem prespora i dugotrajna administracija. Zato treba pojednostaviti procedure i promijeniti poslovnu klimu. “Hrvatska se treba razviti kao aviodestinacija kako bi se privukli turisti iz inozemstva, ali i dalekih odredišta. Naime, zračna luka je posjetni-

ca zemlje u koju se dolazi jer je to prvi susret turista s tom zemljom. Nažalost, Pleso nije na razini zračnih luka europskih gradova i zato ga treba proširiti i unaprijediti. Osim toga, potrebno je klasificirati privatni smještaj te pojačano razvijati kongresni, zdravstveni i kulturni turizam”, rekao je Ulrich Widmer iz grupacije Hilton Worldwide. S njim se složio i Dirk Bakker iz tvrtke Colliers International koji je istaknuo kako se strani investitori u Hrvatskoj ne bore s lošom administracijom i propisima samo u turističkoj industriji nego i u cjelokupnom gospodarstvu. “Hrvatska može postati jedna od pet vrhunskih turističkih destinacija u Europi i među 20 najatraktivnijih destinacija na svijetu. Ali, ona to neće biti dok se ne riješe spomenuti

problemi. Stranim investitorima teško je završiti projekt u Hrvatskoj jer se nerijetko na to čeka nekoliko godina, a oni zbog svoga poslovanja projekt trebaju završiti u što kraćem roku”, naglasio je Bakker. Dodao je kako strane investicije privlače jedna drugu, pa kada bi neka velika strana hotelska kuća došla u Hrvatsku, nakon nje bi počele dolaziti i ostale sa svojim hotelskim brendovima. Treba riješiti problem sezonalnosti “Kako biste privukli strane investitore, ali i potencijalne nove turiste, trebate zadržati šarm malih i obiteljskih hotela, ali istodobno raditi i na podizanju njihove kvalitete. Osim toga, ne treba izgraditi 40 golf igrališta jer je to za Hrvatsku previše, ali je dovoljno i četiri ili pet pravih golf

igrališta kako bi se privukli turisti i produljila turistička sezona. Na taj će se način riješiti i problem sezonalnosti”, rekao je Widmer. Iako je sezonalnost jedan od temeljnih problema hrvatskog turizma, u sljedećem razdoblju će se i to pokušati riješiti jer ono što smatramo nedostatkom, ustvari može biti naša prednost, istaknuto je na okruglom stolu. “Ova je godina po mnogočemu važna za Hrvatsku. Osim što se bliži ulazak u Europsku uniju, nedavno je Vlada donijela Strategiju razvoja hrvatskog turizma, temeljni dokument koji će pomoći u savladavanju turističkih barijera”, rekao je Kristian Šustar, izvršni direktor tvrtke HUP-Zagreb. I on se osvrnuo na problem sezonalnosti, pa je rekao kako prosječno zauzeće hotelskih kapaciteta

na godišnjoj razini iznosi samo 18 posto. No, hoteli s takvim zauzećem svojih kapaciteta ostvaruju 50 posto turističkog prihoda. Od ukupnog zauzeća kapaciteta na kampove se odnosi 23 posto, a na privatni smještaj 59 posto. Šustar je napomenuo i kako udio turizma u ukupnom hrvatskom bruto domaćem proizvodu iznosi 15 posto. “Bilo bi bolje da je taj postotak manji, a s druge strane da je turizam jači u ukupnom gospodarstvu. Prema Strategiji razvoja hrvatskog turizma cilj nam je ući među 20 najvažnijih turističkih destinacija, a kako bismo to učinili, tj. došli do kategorije pet zvjezdica, moramo imati infrastrukturu na istoj takvoj razini. Zbog svega toga moramo i dalje ulagati u sebe i svoje znanje”, zaključio je Šustar.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3765, 18. veljače 2013.

( 20-30 kn mjesečno

*vijesti

na kupnju aplikacija troše korisnici pametnih telefona

Navike digitalnog korisnika

S aplikacijama još uvijek “na vi” U Hrvatskoj tableti još nisu doživjeli pravi uzlet, a svakako predstoji i značajniji iskorak u segmentu smartphone uređaja Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

kako bi voljeli da njihov idući uređaj ima pristup toj mobilnoj mreži četvrte generacije.

isokih 39 posto ispitanika u istraživanju navika digitalnog korisnika, koje je provela konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte, kao glavni razlog promjene operatora navodi cijene glasovnih i SMS tarifa. S druge strane, svega sedam posto ispitanika je kao razlog za prelazak drugom operatoru navelo kvalitetu mreže prilikom spajanja na internet. “U ovom kontekstu ne iznenađuje to što korisnici standardnih mobitela, pa i korisnici pametnih telefona u Hrvatskoj svoje uređaje primarno koriste za uspostavu glasovnih poziva i slanje SMS poruka”, kaže Luka Baranović, menadžer u Odjelu za poslovno savjetovanje Deloittea. Kada su spojeni na internet, korisnici pametnih telefona svoje uređaje najčešće koriste za slanje i primanje e-maila (84 posto). Zatim, za pretragu informacija (76 posto) te za posjećivanje društvenih mreža (70 posto). Istraživanje, koje je u Hrvatskoj provedeno 2012. godine u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta Ipsos i u kojem je sudjelovalo 1000 osoba, pokazalo je kako je udio korisnika koji nikada nisu skidali aplikacije na svoj pametni telefon ili tablet razmjerno visok. U slučaju pametnih telefona ovaj udio iznosi čak 42 po-

sto, dok je kod tableta nešto niži te iznosi 26 posto. Korisnici su kao primarni razlog zbog kojeg ne skidaju aplikacije naveli nespremnost da na ovaj način potroše novac. Taj je razlog istaknulo čak 56 posto korisnika pametnih telefona i 54 posto korisnika tableta. Tablet ili pametni telefon? “Kada se odluče na kupnju aplikacija, korisnici pametnih telefona najčešće će mjesečno potrošiti 30, odnosno 20 kuna. S druge strane, u slučaju korisnika tableta taj će iznos biti viši, te će doseći 100 kuna mjesečno”, ističe Baranović dodavši kako devet posto ispitanika ne zna je li platilo, a tri posto je li uopće skidalo aplikacije na svoje uređaje. Zanimljivo je i da u Hrvatskoj nema pravog korisnika poslovnog te-

lefona. “Naime, tek jedan posto ispitanika kaže kako glavni telefon koristi u poslovne, a 41 posto u privatne svrhe. Njih 58 posto pak jedan telefon koristi u obje svrhe”, napominje. Na pitanje koje uređaje žele kupiti u sljedećih godinu dana, 37 posto ispitanika u nas odgovorilo je pametni telefon, a 16 posto tablet uređaj. “U Hrvatskoj tablet još uvijek nije doživio uzlet, a očekuje se i značajniji iskorak smartphonea. To je trend u razvijenim zemljama. Zemlje u razvoju pak preferiraju tablete”, naglašava Baranović dodajući kako većina, ili 51 posto ispitanika u Hrvatskoj, mobilne usluge mjesečno ne plaća više od 150 kuna. Nadalje, istraživanje otkriva kako 75 posto ispitanika u nas ignorira online oglase, 63 posto is-

pitanika briše poruku, 31 posto je zatražilo od oglašivača da više ne prima poruke, dok ih je isto toliko kliknulo na ponuđeni link. Međutim, tek pet posto ispitanika je nazvalo oglašivača, a tri posto kupilo proizvod ili uslugu, objašnjava.

Većina ili 51 posto ispitanika u nas mobilne usluge mjesečno ne plaća više od 150 kuna Ipak, naše tržište pozitivno gleda na plaćanje mobilnim telefonima u trgovinama. “Tako je 56 posto ispitanika zainteresirano za plaćanje mobilnim telefonom”, ističe on. U pogledu LTE (Long Term Evolution) tehnologije Hrvatska slijedi svjetske trendove, pa je čak 45 posto ispitanika izjavilo

Ključna uloga marketinga Istraživanje, koje je osim u Hrvatskoj provedeno u još 12 zemalja svijeta, pokazuje kako u ovom segmentu prednjače korisnici iz SAD-a (54 posto), zatim korisnici iz Rusije (52 posto) te Kanade (48 posto). Čini se da je uloga marketinga ključna prilikom usvajanja LTE-a. Tako je, primjerice, u SAD-u uvođenje ove tehnologije bilo popraćeno snažnom marketinškom kampanjom, dok je u Finskoj ta kampanja bila manjeg dosega, što je rezultiralo sa 27 posto ispitanika koji bi željeli da njihov idući uređaj ima ovu mogućnost. Što se tiče budućih trendova, prema Deloitteovom istraživanju Trendovi u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija u 2013., ove će godine biti isporučeno rekordnih milijardu pametnih telefona, a mobilno će oglašavanje biti podijeljeno u dvije kategorije – na tablete i pametne telefone. Također, u ovoj bi se godini televizijska industrija trebala početi ozbiljno pripremati za sljedeću generaciju visoke rezolucije (HD), poznatu pod nazivom 4K. Ta tehnologija nudi četiri puta višu rezoluciju od trenutačno najvišeg standarda HDTV-a. S druge strane, za široku primjenu 4K bit će potrebne godine.

Nagodba ne ugrožava korisnike Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) priopćila je kako predstečajna nagodba ne ugrožava korisnike Optima Telekoma. Naime, otvaranje predstečajne nagodbe ne utječe na redovno poslovanje tog operatora, kao ni na pružanje usluga krajnjim korisnicima. Cilj otvaranja predstečajne nagodbe je upravo omogućavanje daljnjeg redovnog poslovanja tvrtke, budući da se dužniku koji je postao nelikvidan omogućuje financijsko restrukturiranje. Pad prihoda T-HT-a T-Hrvatski Telekom ostvario je u 2012. gotovo 1,7 milijardi kuna neto dobiti, što je bilo za 6,4 posto manje u odnosu na 2011. godinu. Prihodi ovog vodećeg pružatelja telekomunikacijskih usluga u nas lani su iznosili 7,46 milijardi kuna te su bili za 7,6 posto manji u odnosu na 2011. godinu. Kapitalna ulaganja pak povećana su za 25,8 posto, a iznosila su oko 1,2 milijarde kuna. Predložena visina dividende je 20,51 kunu, a prema najavama, bit će isplaćena jednokratno. Golemi Sonyjev LCD

Sony je na hrvatsko tržište uveo najnoviju inačicu Bravia LCD televizora s dijagonalom zaslona od 84 inča ili čak 213 centimetara. U televizor je ugrađena 4K Ultra HD tehnologija, odnosno zaslon koji sadrži 8,29 megapiksela, što je čak četiri puta više od uobičajene Full HD rezolucije, priopćeno je iz tvrtke Millenium promocija. Osim kvalitetne slike, ovaj Sony u kombinaciji s bočnim sustavom zvučnika 10 Unit Live Speaker, koji je optimiziran za zaslone velikih dimenzija, gledateljima pruža vrhunsku zvučnu kulisu.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3765, 18. veljače 2013. antonello Biagini: Povijest moderne turske

KNJIGOMETAR Plodonosna suradnja Istoka i Zapada

Pripremila: Vesna Antonić

Pawel Huelle Mercedes-Benz. Iz pisama Hrabalu Meandarmedia

U ovom romanu glavni junak na satovima vožnje u kultnoj peglici svojim pričama, kojima želi prikriti vlastiti strah i stid pred instruktoricom vožnje, vodi nas kroz prošlost svojih predaka. A priče nam zapravo otkrivaju njihove omiljene automobilske marke i nezaboravne avanture s automobilima koji su preživjeli nesreće i nadživjeli različite političke sisteme poput citroena kojega je zgnječio brzi vlak iz Vilna, odnosno mercedesa konfisciranoga 1939. u okolici Lavova...

Robert M. Edsel Odred za baštinu Fraktura

Tijekom okupacije Europe Hitler i nacisti izveli su najveću pljačku u povijesti, pri čemu su za sebe i Treći Reich prikupili i sakrili više od pet milijuna umjetnina. Od iskrcavanja na Siciliju do pada Reicha Odred za baštinu proveo je, utrkujući se s vremenom, najveću potragu za blagom u povijesti, a umjetnine su bile smještene na najnevjerojatnijim mjestima, od bajkovitih dvoraca do dubokih rudnika. Ova knjiga je priča o ljudima koji su pronašli, spasili i sačuvali neprocjenjivo umjetničko blago i baštinu čovječanstva.

Jon Krakauer Snovi o Eigeru Libricon

Riječ je o zbirci od 12 priča o alpinizmu, ljudima i planinama. U knjizi je opisano i nekoliko autorovih osobnih pustolovina poput naivnog pokušaja uspona na Đavolji palac na Aljasci ili neuspješnog hvatanja u koštac sa sjevernom stijenom Eigera. Iako napisane prije gotovo 25 godina, te su priče zapravo vječne jer govore o ljudskoj strasti za planinama i osjećajima koji neminovno idu uz nju – ushićenju, strahu, razočaranju, tjeskobi, osjećaju trijumfa ili okrutnog prizemljenja.

Heinrich Böll Ne samo za Božić: Satire Zagrebačka naklada

Ova zbirka koja sadrži neke od najljepših pripovijedaka i satira Heinricha Bölla reprezentativno je djelo njemačke književnosti. Već godinama generacije mladih čitatelja upravo posredstvom ove knjige otkrivaju djelo njemačkoga nobelovca. Osim naslovne satire “Ne samo za Božić” zbirka sadrži i pripovijetke kao što su “Sabrana šutnja doktora Murkea” i “Nešto će se dogoditi” koje danas već predstavljaju klasična djela njemačke pripovjedne umjetnosti.

Bajam Ilkullu Zapisi iz harema V.B.Z.

Upravnica harema Azija i Grkinja Hela stigle su u harem istim jedrenjakom. Giza, najbolja haremska plesačica, praunuka afričkog vrača, čuva tajne vještine predaka. Nad svima bdije Al’ Gabri, nadzornik harema u koji dospijeva i Amila koja se zarekla da će pobjeći. Vezirova sestra uči nas skromnosti i trpljenju, fatumu, a Uflama Hasim Surla, vezirov tajnik, čuva vezirove knjige i razaznaje let meleka i šejtana. Vezir, zvjezdoznanac, ugošćuje pomorce i putnike, zaljubljen u karte svijeta Pirija Reisa...

Turska se nametnula kao autonomni igrač, koji je odlučan igrati ulogu srednje regionalne sile između Mediterana, Bliskog i Srednjeg istoka, Balkana i Kavkaza, protežući se dalje prema Aziji

opularne i kvalitetno odigrane TV serije te sve veća prisutnost turskih privrednika i turista potaknuli su u Hrvatskoj zanimanje za tursku povijest i suvremenost. Sve češće pišu se novinski feljtoni, objavljuju reportaže i izdaju knjige o toj fascinantnoj zemlji na razmeđu Istoka i Zapada. Amir Muharemi, hrvatski konzul u Istanbulu i bivši veleposlanik u Turskoj, u Zagrebu će u četvrtak 21. veljače predstaviti svoju knjigu Turska, uvod u povijest, unutarnju i vanjsku politiku (HKD Napredak, Bogovićeva 1 u 18 sati). Ovdje predstavljamo jedan srodan rad, pregled povijesti i političke scene u Turskoj, talijanskog profesora Antonella Biaginija. Nakon kratkog pregleda povijesti do 20. stoljeća, autor u dvije trećine knjige, u skladu s njenim imenom, daje prikaz posljednjih stotinu godina sve do početka pregovora Turske o ulasku u Europsku uniju. Knjige poput ovih (a i serije) lijek su za mnoge predrasude kojima su učenici iz ovih krajeva izlagani u školskom sustavu. Ne znamo kako je sada, no Biagini ne propušta napomenuti da je u Osmanskom Carstvu vladala vjerska tolerancija, kakvom se nisu mogle pohvaliti zapadne zemlje. Pa makar bila motivirana i interesom, kao u slučaju podupiranja grčke pravoslavne crkve u odnosu prema Rimu. I mnogi su Židovi iz Europe tražili utočište u Osmanskom Carstvu. No Biagini ne zaboravlja i da su Osmanlije ratove vodili s vjerskom komponentom “svetog rata protiv nevjer-

nika”. Unatoč ratovima gotovo neprekidno traje plodonosna interakcija dvaju svjetova. Interakcija dvaju svjetova Iz Venecije i Francuske nabavljaju se fine tkanine i luksuzni proizvodi. Asimilacijom elemenata kršćanskog Zapada i arapskoperzijske civilizacije nastaje O autoru Antonello Biagini (rođen 1945.) profesor je istočnoeuropske povijesti na Sveučilištu La Sapienza u Rimu. Piše djela povijesne i vojne tematike i jedan je od najvećih stručnjaka za Balkan i podunavske zemalje te Habsburško i Osmansko Carstvo. Bio je predsjednik talijanskog društva za vojnu povijest. kultura i umjetnost rafinirane ljepote i raskoši, koja je poticala maštu stranih putnika, trgovaca, misionara i diplomata. Turskim vojnicima trebali su stručnjaci tehničke prirode (što Kuran, kaže Biagini, ne potiče) pa je zatražena pomoć od kršćana, robova, ratnih zarobljenika, preobraćenika i dobrovoljaca privučenih nadom u dobru zaradu. Takva plodonosna suradnja nastavlja se i u novije doba. Biagini opisuje pokušaje reformi iz posljednjeg razdoblja carstva, kad se dijelovi države otimaju centralnoj vlasti. Kao i uvijek, ne zato što nemaju ništa i što su pod snažnim pritiskom, nego zato što hoće više. Nakon velike Atatürkove reforme Turska ide vrludavim putem uspona i padova.

U 30-im godinama teškoće su tako velike da zbog vanjskog duga turskim financijama upravlja međunarodno vijeće na čelu s Francuzima i Englezima. Posljednjih desetljeća unutrašnji razvoj i međunarodni odnosi stvaraju od Turske sve stabilniju državu, ekonomski prosperitetnu. Zahvaljujući tome Turska se nametnula kao autonomni igrač, koji je odlučan igrati ulogu srednje regionalne sile između Mediterana, Bliskog i Srednjeg istoka, Balkana i Kavkaza, protežući se dalje prema Aziji. I to nakon provedenih unutrašnjih promjena koje su osnažile kompatibilnost Turske s ekonomskim i pravnim sustavom EU-a. Za upoznavanje tih promjena, ova je knjiga (nakladnik Srednja Europa) odličan priručnik. (I.V.)

www.privredni.hr Broj 3765, 18. veljače 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Uredski prostor

Od opreme za razminiranje do dionica hotela Zemljište u Drinju vrijedno 66,6 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zemljište od 149.202 četvorna metra u Drinju, u Koprivničko-križevačkoj županiji. Dražba za ovu nekretninu će se održati na Općinskom sudu u Koprivnici 26. veljače u 9 sati u sobi 21. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretninu uz javljanje sudskom ovršitelju ovog suda. Zemljišta u Mokošici pokraj Dubrovnika vrijedna 36,3 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja maslinik površine 7535 četvornih metara, sijanicu površine 943 četvornih metara, pašnjak površine 539 četvornih metara i neplodno zemljište površine 169 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 12. ožujka u 13 sati u sobi broj 4 Općinskog suda u Dubrovniku. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina u visini od 10 posto vrijednosti nekretnine mora se uplatiti na račun sudskog depozita Općinskog suda u Dubrovniku, broj računa 23900011300000120, poziv na broj 12 706. Kuća, dvorište i šuma u Tribunju procijenjeni na 19,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću i dvorište, pašnjak, tri čestice šume i pet neplodnog tla, ukupne površine 5779 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 5. ožujka u 11.30 sati u sobi broj 9 Općinskog suda u Šibeniku. Prodaje se po nače-

lu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kupac je dužan platiti porez i pristojbe, kao i druge obveze sukladno pozitivnim pravnim propisima. Razgledavanje po zahtjevu kupca svakim radnim danom od 13 do 16 sati, soba broj 9 Općinskog suda u Šibeniku. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije 10 dana prije dražbe položile osiguranje u iznosu od 20 posto vrijednosti nekretnine na račun Suda 23900011300001202 Hrvatske poštanske banke, depozitna sredstva Općinskog suda u Šibeniku, poziv na broj 05 51-1650-125. Od polaganja osiguranja oslobođen je ovrhovoditelj. Potvrdu o uplati kupci su dužni dostaviti Sudu najkasnije tri dana prije zakazanog ročišta dražbe. Oprema za razminiranje vrijedna 202.000 kuna. Ponude se predaju do 7. travnja na Trgovačkom sudu Zagreb, Stalna služba u Sisku. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Razgledavanje po dogovoru sa stečajnim upraviteljem, radnim danom na tel. 01/4555 094, 098/479 303. Dionice Hotela Koločep vrijedne 36,4 milijuna kuna. Dražba za 140.137 dionica Hotela Koločep održat će se 28. veljače u 11 sati u sudnici Trgovačkog suda u Splitu, stalna služba u Dubrovniku. Prodaje se po načelu viđenokupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Zainteresirane osobe mogu razgledati imovinu po dogovoru sa stečajnim upraviteljem na mobitel

091/5164 792. Jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti treba uplatiti najkasnije dva dana prije dana održavanja ročišta za dražbu. Kuća, dvorište i oranica u Slatini procijenjeni na 13,3 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću, dvorište i oranice, ukupne površine 11.810 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 5. ožujka u 11 sati na Općinskom sudu u Slatini. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 1,3 milijuna kuna. Kuća i dvorište ukupne površine 420 četvornih metara. Nekretnina se nalazi u Ulici kralja Petra Svačića 7a u Osijeku i ne može se prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Dražba za ovu nekretninu održat će se 26. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku, u sobi broj 6a. Na ročištu mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno uplatile jamčevinu od 70.000 kuna na račun Suda broj 23900011300000419, poziv na broj 05 140-143-2011, s naznakom “jamčevina u predmetu br. Ovr-143/11”. Uplata jamčevine se smatra valjanom samo ako bude vidljiva na računu Suda najkasnije do početka održavanja javne dražbe, a dokaz o tome koji će se uvažiti je izvod iz platnog prometa s računa Suda. Osobe koje sudjeluju na javnoj dražbi dužne su prije početka ročišta Sudu predati primjerak uplatnice iz koje će biti vidljivo da je jamčevina dana. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti.

Dam, Zagreb, www.dam. hr. Tvrtka nudi uredski poslovni prostor s mogućim skladištem i servisom. Moguća i drugačija preraspodjela prema potrebi. Cijeli prostor je uredskog tipa. Tvrtka posjeduje vlasititi vozni park osobnih vozila i dostavno vozilo. Od raspoloživih ljudskih resursa tvrtka ima knjigovođu, komercijalista i voditelja poslova, moguće po potrebi angažirati servisera elektronike i druge djelatnike. Prostor je u zapadnom dijelu grada uz hotel i brzu izlaznu prometnicu. Kontakt: Dean Čortan, dean@dam. hr, +385 91 5353739. Razvoj projekta

Šanac, Zagreb. Projektantska tvrtka nudi kompletni paket razvoja projekta, uključujući i financijsku potporu investicije. Kontakt: Goran Jelić, sanac@vip.hr. Suradnja

Rama, Virovitica. Tvrtka koja se bavi skupljanjem i reciklažom rabljenog jestivog ulja traži kooperaciju ulaganja u obnovljive izvore energije (OIE). Kontakt: Marko Rajnović, rama1@net.hr, +385 33 800693.

Oprema-Uređaji, Ludbreg, www.opremauredjaji.com. Tvrtka traži strane investitore za joint venture na području obrade metala i rashladne tehnike. Kontakt: Domagoj Cvetko, dcvetko@ oprema-uredjaji.com, +385 42 819183. Suradnja

zvodi dekorativne zidne obloge i podne betonske površine, u boji i reljefu, izgleda prirodnog kamena i opeke, za vanjsku i unutarnju primjenu. Art floor - nosive betonske površine u boji i reljefu. Art stone - dekorativni kamen, dekorativne zidne obloge kamena i cigle. Art rock betonske stijene u reljefu i boji prirodnog kamena. Kontakt: Dragica Begović, artbeton@artbeton.hr. Plastični proizvodi

Hidden Creek Golf Carts, Tampa, Florida, Sjedinjene Američke Države, www. hiddencreekgolfcarts. com. Tvrtka koja se bavi prodajom i dizajniranjem električnih automobila za golf (buggies, 12 volti) traži poslovne partnere na hrvatskom tržištu. Od partnera se očekuje da otvori maloprodajnu trgovinu te da prodaje električne automobile marinama, parkovima, hotelima te ostalim kupcima. Kontakt: Chris Burdge, chris@ hiddencreekgolfcarts. com, +1 813 3403677. Podne i zidne obloge

Darsing, Vinkovci, www. artbeton.hr. Tvrtka proi-

VM-Plast, Sveta Nedelja. Tvrtka se bavi proizvodnjom plastičnih proizvoda za široku potrošnju i specifičnih proizvoda za ostale velike kupce tehnologijom brizganja, puhanja i ekstrudiranja. Nude svoje usluge. Kontakt: Mladen Javor, vmplast04@inet.hr, +385 91 3404963. Šećer

Dripol, Trzciana, Poljska, www.dripol.com.pl. Tvrtka traži proizvođače šećera od šećerne repe u Hrvatskoj za distribuciju njihove robe. Kontakt: dripol@dripol.com.pl

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Računala i oprema

Hrvatska energetska regulatorna agencija nabavlja računala i računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 5. ožujka. Autogume

Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba nabavlja autogume. Rok dostave ponuda je 6. ožujka. Papir i karton

Državni zavod za statistiku nabavlja papir i karton. Rok dostave ponuda je 4. ožujka. Oprema za dječja igrališta

Unikom iz Osijeka nabavlja opremu za dječja igrališta. Rok dostave ponuda je 4. ožujka.

šta i trgova na području Grada. Rok dostave ponuda je 5. ožujka. Podne i zidne obloge

Zagrebački holding nabavlja drvene podne i zidne obloge. Rok dostave ponuda je 1. ožujka. Regija Kancelarijski materijal

Općina Višegrad nabavlja papir i kancelarijski materijal. Rok dostave ponuda je 26. ožujka.

Rijeka Promet nabavlja usluge održavanja stubi-

te. Rok dostave ponuda je 7. ožujka. Autodijelovi i dijelovi za plovila

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju u Podgorici nabavlja autodijelove i dijelove za plovila. Rok dostave ponuda je 20. ožujka. Sanitetski potrošni materijal

Opća bolnica Vrbas nabavlja sanitetski potrošni materijal. Rok dostave ponuda je 21. ožujka.

Toneri

Zavod za zapošljavanje Republike Srpske nabavlja tonere za štampače. Rok dostave ponuda je 12. ožujka. Fotokopirni aparati

Održavanje stubišta i trgova

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Suradnja

Ministarstvo unutarnjih poslova Crne Gore nabavlja fotokopirne apara-

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 SVIJET FINANCIJA

( 14,54 mlrd €

*vijesti Tisak: veći prihod, manja dobit Ukupni prihodi Tiska u prošloj su godini iznosili 3,3 milijarde kuna i veći su za 1,8 posto nego u 2011., stoji u izvještaju objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Rast ukupnog prihoda najvećim je dijelom rezultat rasta prodaje komercijalne robe kroz maloprodaju i veleprodaju te tiskovina kroz kanal veleprodaje. Tvrtka bilježi rast ukupnih rashoda za 1,9 posto, na 3,28 milijardi kuna pa je dobit bila 18,8 milijuna kuna, što je smanjenje u odnosu na godinu ranije za 21 posto. Prihodi Valamara rasli 14 posto

Konsolidirani prihodi tvrtke Valamar Adria holding u 2012. godini iznose 1,54 milijarde kuna. Ukupni prihodi porasli su za 132 milijuna kuna, odnosno za 14 posto u odnosu na 2011. godinu. Uključen je i rezultat tvrtke kćeri Riviera Adria u kojoj Valamar drži 71,89 posto. Inače, tvrtka Riviera Adria zajedno s tvrtkom kćeri Dubrovnik-Babin kuk vlasnica je najvećeg turističkog portfelja u Hrvatskoj. Konsolidirana neto dobit Valamara iznosi 52,3 milijuna kuna. Veći prihod, ali i teret duga Optima Telekom lani je povećao ukupne konsolidirane poslovne prihode za 78,2 milijuna kuna. Operativna dobit iznosi 76,2 milijuna kuna i prvi put u poslovanju Optime pokriva neto financijske rashode. Prihodi od telekomunikacijskih usluga u 2012. godini iznose 543,6 milijuna kuna, što je rast od 16,4 posto. No zbog ranijih velikih investicija i zaduženja tvrtka će se financijski rekonstruirati kroz predstečajnu nagodbu. Korisnici usluga neće biti zakinuti, ustvrdio je predsjednik Uprave Matija Martić.

Privredni vjesnik Broj 3765, 18. veljače 2013.

ino dug javnog sektora u listopadu 2012.

( 8,4 mlrd €

dug države u istom razdoblju

RBA

Nastavak pada ino duga Ukupan bruto inozemni dug potkraj prošlogodišnjeg listopada iznosio je 45,1 milijardu eura, čemu je ponajprije pridonijelo smanjenje inozemnog duga financijskog sektora

roces razduživanja većine sektora prema inozemstvu, koji je započeo u lipnju 2012., nastavljen je i tijekom listopada prošle godine. Ukupan bruto inozemni dug potkraj prošlogodišnjeg listopada iznosio je 45,1 milijardu eura, što je za 415 milijuna eura manje nego na kraju lanjskog rujna, čemu je ponajprije pridonijelo smanjenje inozemnog duga financijskog sektora, odnosno poslovnih banaka, dok su inozemne obveze privatnih poduzeća povećane. Nadalje, izuzevši nešto veći rast u travnju (zbog inozemnog izdanja obveznice), inozemni se dug tijekom prvih 10 mjeseci protekle godine nije značajnije mijenjao pa je u odnosu na kraj prošle godine stanje inozemnog

naka), dok je u suprotnom smjeru najsnažniji utjecaj rasta inozemnog duga javnog sektora, i to države, a javna trgovačka društva nastavila su s procesom razduživanja prema inozemstvu.

duga manje za 602 milijuna eura, odnosno za 1,32 posto. Pri tome je smanje-

nju inozemnog duga najviše pridonijelo razduživanje financijskog sektora (ba-

Smanjen dug financijskog sektora Inozemni dug javnog sektora na kraju listopada 2012. iznosio je 14,54 milijarde eura, što je za 465 milijuna eura ili 3,3 posto više nego krajem 2011., pri čemu je dug države porastao za 1,4 milijarde eura ili za 19,8 posto te je iznosio 8,4 milijarde eura. Dug javnih poduzeća u istom je razdoblju smanjen za 658 milijuna eura ili za 12,2 posto, na 4,74 milijarde eura. Uz izdanje euroobveznice od 1,5 milijardi dolara u travnju, u promatranom je razdoblju dug središnje države dodatno povećan

i zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta što je sastavni dio programa njihova restrukturiranja. Uz to, rast duga u odnosu na kraj 2011. rezultat je i nešto snažnijeg inozemnog zaduživanja privatnih poduzeća, na što je

Ino dug tijekom prvih 10 mjeseci 2012. nije se značajnije mijenjao utjecalo izdanje obveznice jednog trgovačkog društva. Vanjski dug financijskog sektora smanjen je za 1,9 milijardi eura ili 12,2 posto u odnosu na kraj 2011. godine čemu je pridonijelo usporavanje kreditne aktivnosti. Vanjski dug tog sektora potkraj prošlogodišnjeg rujna iznosio je 13,8 milijardi eura.

Tržište rada

Nezaposlene 372.003 osobe Visoki rast nezaposlenosti na godišnjoj razini pokazuje da se u realnom sektoru ne smanjuju nepovoljna kretanja, ističu analitičari RBA Broj nezaposlenih nastavio je rasti i početkom ove godine. Prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u siječnju su u evidenciju nezaposlenih ušle 36.394 osobe, dok je iz evidencije izašlo 22.605 osoba pa se broj nezaposlenih povećao za 13.789 osoba u odnosu na prosinac prošle godine, na 372.003 osobe. Broj nezaposlenih najviši je od siječnja 2002. godine. Rast broja nezapo-

slenih na mjesečnoj razini uobičajen je u siječnju te velikim dijelom odražava sezonski rast nezaposlenosti u zimskim mjeseci-

Broj nezaposlenih najviši je od siječnja 2002. godine ma. Međutim, visoki rast nezaposlenosti na godišnjoj razini pokazuje da se u realnom sektoru ne smanjuju nepovoljna kretanja, ističu analitičari RBA do-

davši kako je broj nezaposlenih osoba na godišnjoj razini porastao za 37.652, odnosno za 11,3 posto. U siječnju su prijavljena 11.544 slobodna radna mjesta, što je više nego dvostruko više u usporedbi s prosincem. Isto tako, značajan je i rast broja slobodnih radnih mjesta na godišnjoj razini (2693 ili 30,4 posto). Od toga najveći broj slobodnih radnih mjesta prijavljen je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (4380). Nada-

lje, već u siječnju vidljiva je povećana potražnja za zapošljavanjem na sezonskim poslovima, gdje je prijavljeno 1686 slobodnih radnih mjesta, što je za 14,6 posto više nego u prosincu. U narednim mjesecima potražnja za sezonskim radnicima nastavit će se povećavati, što će pozitivno utjecati na kretanje broja nezaposlenih pa bismo s dolaskom proljeća mogli vidjeti smanjenje broja nezaposlenih

na mjesečnoj razini. Međutim, kretanja na godišnjoj razini bit će važniji indikator stanja na tržištu rada. Kako u 2013. godini očekujemo tek blagi rast gospodarstva, nezaposlenost će i dalje ostati razmjerno visoka, procjenjuju analitičari RBA.

www.privredni.hr Broj 3765, 18. veljače 2013.

( 3%

smanjeni bruto krediti u 2012.

( 26%

*vijesti

manja nerevidirana neto dobit

PBZ tjedne analize

Pred bankama možda najteža godina od početka krize Očekujemo da ćemo u 2013. godini zabilježiti vrhunac trenda rasta udjela loših kredita u portfelju i to na razinama od oko 16 do 17 posto, kaže analitičarka Ana Lokin

rotekla godina za bankovni sustav nije završila u pozitivnom tonu – ukupna konsolidirana imovina banaka na godišnjoj je razini pala za dva posto, bruto krediti sniženi su za tri posto, nerevidirana neto dobit potonula je za 26 posto, a pozitivnu stopu bilježe tek ukupni depoziti koji su porasli za tri posto. Ovakvi su rezultati bili uvelike očekivani i u skladu s dinamikom iz prethodnih mjeseci, iznenadio je tek snažan pad kredita poduzećima u lanjskom prosincu, ističe Ana Lokin, analitičarka PBZ-a. Tada su, podsjetimo, krediti tvrtkama samo u odnosu na studeni pali za pet posto, privatna poduzeća za pet, a državna za dva posto. U odnosu na kraj 2011. godine ti krediti bilježe minus od čak 13 posto - privatne tvrtke zabilježile su pad od osam posto, a državne od čak 56 posto. “I dok su na međugodišnji pad utjecali krediti brodogradilišta koje je preuzela država, pad u prosincu proizlazi iz redovnih dospijeća i refinanciranja obveza u inozemstvu, bez istodobnih novih plasmana”, pojašnjava ona dodavši da je, kao i u dosadašnjim mjesecima, što potvrđuje i statistika nacionalnih računa, razina ulaganja izni-

Krediti stanovništvu po vrstama, godišnja stopa promjene, %

Krediti poduzećima, godišnja stopa promjene, %

15,0

10,0

-5

10,0

5,0

-10

0,0

5,0

-15

-5,0

-20

0,0 -5,0

-10,0

-25

-15,0

-30

-10,0

-35

-15,0

-20,0

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

2011.

Stambeni krediti Kartični krediti Auto krediti (desno)

mno niska - poduzeća trenutačno financiraju tek preživljavanje. Najveći rast nezaposlenosti od 2002. Kad je riječ o kreditima građana, u protekloj su godini smanjene sve vrste kredita. Tako su primjerice potkraj prosinca stambeni krediti bili niži za gotovo jedan posto na godišnjoj razini, autokrediti za 30 posto, kartični za četiri, a svi ostali zajedno smanjeni su za blagih 0,2 posto, čime su ukupni krediti pali za nešto manje od dva posto u odnosu na 2011. “Stavimo li ih u komparaciju s tečajnim kretanjima, vidimo da su ona tek ublažila stope pada. Naime, potkraj 2012. tečaj kune prema euru bio je na razini kraja 2011. godine, dok je prema švicarskom franku kuna bila slabija za jedan posto na godišnjoj razini. Razduživanje se

2012.

Ostali krediti

Ukupno

40 30 20 10 0 -10 -20 -30 -40 -50 -60 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Ukupno

2011.

Privatna poduzeća

Izvor: HNB

dakle vidljivo zaoštrava, što je racionalna reakcija kućanstava na neizvjesnost u okruženju, posebno na slabe izglede tržišta rada za koje je jasno da se neće oporaviti ni u ovoj godini. Naprotiv, očekujemo da će prva polovina godine donijeti najveći rast nezaposlenosti od 2002. godine”, procjenjuje analitičarka PBZ-a. Ukupni depoziti potkraj protekle godine bili su viši za tri posto u usporedbi s krajem 2011., pri čemu su depoziti poduzeća smanjeni za šest posto, dok su depoziti građana ostvarili rast od četiri posto. Depoziti poduzeća tako su u krizi pali za 15 posto (usporedba s krajem 2008.), dok su depoziti stanovništva porasli za više od 20 posto. Iako se taj 20-postotni rast čini visokim, riječ je o prosječnoj kumulativnoj godišnjoj stopi rasta nešto višoj od pet posto pa kada uzmemo u obzir visinu kamate na štednju, koja

2012.

Državna poduzeća

Izvor: HNB

se u cijelom razdoblju kretala u prosjeku više od tri posto na kratkoročna oročenja u eurima, vidimo da oko polovine stope rasta

Razina ulaganja iznimno niska - poduzeća trenutačno financiraju tek preživljavanje predstavlja pripis kamata, dodaje Ana Lokin. Uz to, napominje, stopa bi bila i nešto niža na stalnom tečaju (kuna je potkraj 2012. bila za tri posto slabija prema euru u usporedbi s krajem 2008.), što nam pokazuje da su priljevi novih depozita građana niski. Rast loših kredita “Podaci o udjelu loših kredita u ukupnim kreditima krajem godine nisu nam još dostupni, no procjenjujemo da je njihov udio na razini ukupnog kredit-

nog portfelja dosegnuo 15 posto. Kako zbog nastavka pada bruto domaćeg proizvoda koji prognoziramo za ovu godinu ne ostaje mnogo prostora za manevriranje, udio loših kredita neizbježno će rasti, čemu će pridonijeti i najavljena nova regulatorna pravila kojima bi se, među ostalim, postrožila klasifikacija reprogramiranih kredita. Slijedom toga očekujemo da ćemo u 2013. godini zabilježiti vrhunac trenda rasta udjela loših kredita u portfelju i to na razinama od oko 16 do 17 posto. Sve to rezultirat će još jednom godinom niže dobiti, borbe za klijente i očuvanje kvalitete portfelja te eventualno potaknuti procese spajanja manjih banaka, pa možemo reći da će 2013. predstavljati iznimno zahtjevnu godinu za domaće banke, možda čak i najtežu od početka krize”, zaključuje Ana Lokin.

Ledo smanjio rashode Tvrtka Ledo u prošloj je godini ostvarila dobit prije oporezivanja od 161,4 milijuna kuna, stoji u izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Dobit nakon oporezivanja iznosila je 132,9 milijuna kuna. Ukupni su prihodi ostvareni u iznosu od 1,23 milijarde kuna i smanjeni su 1,9 posto u odnosu na godinu ranije. Ledo je smanjio ukupne rashode za 2,9 posto, na 1,06 milijardi kuna. Trgovina pala 4,2 posto Prema podacima DZS-a, realan pad prometa od trgovine na malo u 2012. iznosio je od 4,2 posto na godišnjoj razini, dok je u nominalnom izrazu pad iznosio 0,9 posto. Jedino je trgovina na malo tekstilom, odjećom i obućom te proizvodima od kože u specijaliziranim prodavaonicama zabilježila realan rast i to od 11,3 posto godišnje. Pad prodaje motornih vozila iznosio je 27,1 posto. Zbog slabijeg standarda raste udjel prometa u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama (oko 40 posto). Tako prema nominalnim indeksima promet od trgovine na malo u ovoj kategoriji proizvoda bilježi rast od 4,2 posto godišnje. Ingra raste u inozemstvu

Ukupni prihodi Ingre u 2012. iznosili su 186 milijuna kuna i niži su 27 posto u odnosu na 2011. godinu, stoji u izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi. No u usporedbi sa 2011. prihodi s inozemnih tržišta povećali su se za 116 posto. Prihodi s inozemnog tržišta čine 56,83 posto ukupnih poslovnih prihoda. Neto gubitak je iznosio 127 milijuna kuna, što je 41,1 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3765, 18. veljače 2013.

Tržište novca Zagreb

Blagi pad ponude novca Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

rošle srijede je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve koje, unatoč očekivanju, nije donijelo promjenu kretanja pokazatelja na novčanom tržištu. Zbog vrlo dobre likvidnosti sustava, već prvoga dana održavanja sudionici su deponirali svoje viškove u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Odnos ponude i potražnje novca neznatno je promijenjen, odnosno ponuda novca zabilježila je blagi pad, a potražnja porasla. U ovakvim uvjetima kamatna

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

11.2.’13. - 15.2.’15.

4.2.’13. - 8.2.’15.

300

250 3 200 150

100 1 50 0

11.2.2013.

12.2.2013.

13.2.2013.

stopa ostala je nepromijenjena. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 2,02 posto, dok je prekonoćna tjedna kamatna stopa bila 0,79 posto. Prošlog utorka je Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih

14.2.2013.

15.2.2013.

zapisa u kunama i eurima. Ostvareni iznos emisije kunskih trezorskih zapisa bio je dvostruko veći od planiranog i prihvaćene su gotovo sve pristigle ponude. Planirani iznos izdanja bio je 200 milijuna kuna, a upi-

ponedjeljak

utorak

sana su 432 milijuna kuna zapisa s nepromijenjenim prinosima. Interes za trezorske zapise u eurima bio je manji od planiranog iznosa izdanja, s time da nisu prihvaćene sve ponude budući da je od prijavljenih 14,05

srijeda

četvrtak

petak

milijuna eura prihvaćeno 8,05 milijuna eura. Prinos na trezorske zapise u eurima s rokom dospijeća od 364 dana zabilježio je pad za 0,05 posto. Datum sljedeće aukcije Ministarstvo financija objavit će naknadno.

Ni u idućem razdoblju nije realno očekivati promjenu trenda na novčanom tržištu. Sudionici s viškom likvidnosti i dalje će imati zahtjevnu zadaću kako te viškove što bolje oploditi, dok će sudionici s potencijalnom potražnjom kratkoročnih pozajmica imati priliku i dalje uzimati pozajmice uz vrlo povoljne uvjete. Znatniju promjenu odnosa ponude i potražnje novca za sada nije realno očekivati.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Mali rast eura i dolara

Lagani rast Mirexa

Kuna je u proteklom tjednu izgubila lipu vrijednosti prema euru. Krajem tjedna dolar je po srednjem tečaju valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

USD

5.70

CHF

6.17

7.585

5.68

6.16

7.580

5.66

6.15

7.575

5.64

6.14

7.570

5.62

6.13

7.565

5.60

6.12

5,67627

JPY

japanski jen (100)

CHF

švicarski franak

6,166265

GBP

britanska funta

8,811715

USD

američki dolar

5,686065

EUR

euro

7,578956

6,14178

12.2.

13.2.

14.2.

15.2.

11.2.

12.2.

13.2.

14.2.

15.2.

11.2.

12.2.

13.2.

14.2.

15.2.

Međunarodno tržište kapitala

Pozitivan kraj tjedna u Europi i Aziji Većina europskih dionica tjedan je završila u plusu jer je većina tvrtki u svojim godišnjim izvješćima objavila pozitivne rezul6400 6360

FTSE 100

tate. Francuski holding PPR, vlasnik luksuznih brendova poput Guccija, došao je na najviše razine u posljednjih 11 godi-

na nakon što su objavili podatke o dobiti puno višoj od očekivane. Negativne trendove predvodila je naftna kompani-

14100

3250

14060

Dow Jones

3230

6320

14020

3210

6280

13980

3190

6240

13940

3170

6200

13900

3150

11.2. 3720 3696

12.2.

13.2.

14.2.

15.2.

11.2. 7760

CAC40

7728

12.2.

13.2.

14.2.

15.2.

DAX

11380

3672

7696 7664

11140

3624

7632

11020

12.2.

13.2.

14.2.

15.2.

12.2.

13.2.

14.2.

15.2.

13.2.

14.2.

15.2.

NIKKEI 225

11260

7600 11.2.

NASDAQ

11.2. 11500

3648

3600

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je tjedna dosegnula i 181,4061 bod. No krajem tjedna je skliznula na 180,7423 boda tako da je tjedni rast iznosio samo 0,1755 bodova. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

185

180

175

primjena od 16. veljače 2012. 11.2.

Izvor: HNB

7.590

5,892059

kanadski dolar

6,69 kuna. Švicarski franak je krenuo i završio tjedan na 6,17 kuna, a u srijedu je bio na 6,12 kuna.

HNB-a vrijedio 7,58 kuna. Prema američkom dolaru je izgubila tri lipe pa je krajem tjedna dolar vrijedio

10900 11.2.

12.2.

13.2.

14.2.

15.2.

11.2.

12.2.

ja Aker Solutions koja je pala na najniže razine od ljeta 2011. jer je izostala očekivana dobit u posljednjem kvartalu prošle godine. Na minuse na američkom tržištu najviše su utjecali podaci o neočekivanom padu proizvodnje, za 0,1 posto nakon rasta od 0,4 posto u prosincu. Analitičari su očekivali rast od 0,2 posto. Na japanskom se tržištu očekuju pozitivni trendovi nakon najava tamošnjeg premijera o laganoj devalvaciji jena koja bi trebala potaknuti gospodarski rast.

14.1.

24.1.

4.2.

14.2.

11.2.

12.2.

13.2.

14.2.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 14.2.2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

184,9971 186,4017 165,4579 180,8399 180,7423

194,3069 216,5424 133,8764 157,0440 158,9212 172,6681 106,8492 120,1473 207,7398 202,5536 218,5591 100,8360 158,5129 140,2836 117,5335 179,8937 123,3850 133,7475 194,0156 166,0109 135,9111 119,9781 154,6186

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3765, 18. veljače 2013. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 664,093 milijuna kuna

Dobra likvidnost, Crobexi u padu treći puta u ovoj godini da je tjedni promet prešao 100 milijuna kuna. To ukazuje na očite promjene likvidnosti na tržištu, što je i prvi preduvjet za aktivnije trgovanje odnosno da tržište postane atraktiv-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

roteklog tjedna je redovni promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 102,213 milijuna kuna pa je to već Top 10 po prometu Valamar Adria Holding d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. Končar - elektroindustrija d.d. Vupik d.d. AD Plastik d.d. Viro tvornica šećera d.d. Tisak d.d. Petrokemija d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Ledo d.d.

tjedna promjena -7,41% -0,70% +2,86% -7,97% -2,37% +1,39% -2,76% -5,68% -2,75% -1,95%

zadnja cijena 143,98 216,97 720,00 127,00 119,00 659,00 213,93 222,50 80,72 8.040,00

promet 16.792.902,46 11.600.907,34 4.925.182,80 4.664.402,73 4.212.286,45 4.095.804,94 3.621.157,72 3.365.967,17 3.360.990,06 3.240.153,61

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 102.213.116,56 kn

no za strane ulagače. Croobex je u tjedan dana pao za 1,77 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.926,39 bodova. Crobex10 je tjedan završio na 1.081,25 bodova što predstavlja pad od 10 dionica s najvećim rastom cijene Mlinar d.d. Atlas turistička agencija d.d. Žitnjak d.d. PIK-Vinkovci d.d. Turbo certifikat zlato short Turbo certifikat zlato short 1 Imperial hoteljerstvo d.d. Hrvatski duhani d.d. Borik d.d. Zlatni rat d.d.

0,46 posto. Najveći promet u proteklom tjednu ostvaren je dionicom Valamar Adria Holdinga, kojom je trgovano u vrijednosti od 16,793 milijuna kuna, a tjedan je završi-

tjedna promjena +74,41% +45,35% +21,78% +20,00% +16,02% +15,30% +13,22% +12,80% +11,92% +10,00%

zadnja cijena 360,00 8,75 194,84 240,00 360,00 159,00 205,00 92,00 40,00 11,00

promet 62.280,00 1.225,00 17.067,66 7.200,00 14.400,00 24.455,94 88.390,95 1.262,00 2.000,00 220,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

Proteklog su tjedna kod fondova ponovno prevladavali pozitivni rezultati. Od ukupno 84 aktivna fonda, njih 53 ostvarilo je rast vrijednosti udjela. Među fondovima s rastom na vrhu ljestvice su dionički fondovi orijentirani na strana tržišta, dok oni koji su s većim dijelom portfelja prisutni na Zagrebačkoj burzi bilježe najveće

minuse. Pet dioničkih je poraslo više od jedan posto. Najuspješniji dionički fond bio je HPB WAVDJE s rastom od 1,99 posto te je postao i dobitnik tjedna. Šesnaest dioničkih fondova je palo, a najviše Capital Two kojem je vrijednost udjela smanjena za 3,62 posto. Najuspješniji od pet mješovitih fon-

dova, koliko ih je poraslo, bio je fond s dodatnim jamstvom, VB Smart, koji je porastao za 0,67 posto. U grupi mješovitih fondova 10 fondova je zabilježilo pad. Najviše je drugi tjedan uzastopno pao HPB Global, za 4,38 posto. Kod obvezničkih je drugi tjedan uzastopno najuspješniji bio ZB bond koji

je porastao za 0,28 posto. Na negativnoj strani ljestvice nalazi se 10 obvezničkih fondova. Najveći tjedni pad bilježi drugi tjedan uzastopno HPB Obveznički s padom od 3,34 posto. Novčani fondovi imali su svi pozitivne rezultate. Najuspješniji bio je Agram Euro Cash s rastom od 0,08 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 7. do 14. veljače 2013. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

13,6618 8,6457 114,8900 116,3500 129,2800 54,3628 11,8830 123,7134 48,0000 72,3434 86,3002 77,7000 91,8125 99,8700 46,6913 29,6595 21,8009 68,4084 45,6249 63,4508 72,4979 101,4370 12,1208 6,7041 39,8807 86,4546 482,5890 80,9967 85,5400 126,6604 104,3811 9,2283 109,0370 79,2396 99,8882 9,3317 87,8300 73,1063 109,3800 118,1197

-0,86 0,99 1,31 1,42 0,40 -0,68 0,89 -0,89 -1,15 -1,31 -1,38 -0,80 0,38 -0,21 0,19 0,20 0,82 -3,62 1,69 -0,32 0,52 1,99 0,37 0,55 0,10 -0,33 0,88 0,30 0,28 0,85 -0,22 -0,13 1,32 0,91 0,37 0,78 -0,03 -2,79 0,35 -0,34

€ kn

137,4800 96,7933

0,16 -0,40

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond

zadnja vrijednost 1.926,3900 1.081,2500 103,8227 123,0351

la na 143,98 kuna što je tjedni pad od 7,41 posto. Među najlikvidnijima je palo osam izdanja, a naj10 dionica s najvećim padom cijene Hoteli Tučepi d.d. Koestlin d.d. Turbo certifikat zlato long ZIF Jadran Kapital d.d. (u likv.) Centar banka d.d. Dalekovod d.d. Saponia d.d. Proficio d.d. Slatinska banka d.d. Vjesnik d.d.

tjedna promjena -1,77% -0,46% -0,15% -0,05%

veći pad, 7,97 posto, zabilježila je dionica Vupika, uz solidan promet od 4,664 milijuna kuna.

tjedna promjena -25,92% -25,26% -24,74% -21,05% -20,22% -20,14% -18,72% -17,10% -17,08% -16,67%

zadnja cijena 100,00 351,28 100,10 15,00 71,00 51,99 138,05 14,01 50,00 10,00

promet 10.000,00 1.756,40 790.363,90 10.500,00 3.550,00 2.446.845,83 6.902,50 14.804,41 134.729,74 550,00

*vijesti

Fondovi i dalje pozitivno

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Naziv(fond) HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

€ € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

10,3963 120,6500 109,0148 78,3947 97,5843 7,7746 76,2540 5,0888 58,2532 9,0845 124,8265 95,3600 96,4008

*Tjedna promjena [%] 0,59 -1,38 -4,09 -4,38 -2,71 0,12 -0,16 -0,04 -1,13 -0,18 0,02 -0,05 0,67

€ € € € € kn € €

173,6800 11,9740 163,4800 110,9675 130,9700 176,4847 132,1745 121,0782

0,28 0,26 -0,11 -1,35 0,07 -1,08 -3,34 -2,87

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn €

139,8044 171,6104 146,5479 134,1396 153,0500 146,7000 146,1592 127,6206 139,5294 129,6241 123,1968 11,5240 115,5044 80,7390 112,2900 105,2448 103,3800 103,3944 1270,9780 103,0668 100,0208

0,03 0,02 0,02 0,06 0,03 0,03 0,05 0,01 0,03 0,03 0,04 0,08 0,02 0,01 0,03 0,05 0,03 0,03 0,05 0,06 0,02

Valuta

Vrijednost udjela

Finvest u minusu 15 milijuna Finvest iz Čabra povećao je gubitak u prošloj godini na 15 milijuna kuna, stoji u nekonsolidiranom izvješću tvrtke dostavljenom Zagrebačkoj burzi. Prethodna godina završila je s gubitkom od 1,07 milijuna kuna. Ukupni prihodi kompanije iznosili su 160 milijuna kuna, a rashodi 176 milijuna kuna. U prošloj godini Finvest je promijenio strukturu pa je u listopadu donesena odluka o podjeli društva i osnivanju dvaju novih poduzeća: Finvest Rijeka i Hoteli Njivice. Finvest Čabar smanjio je pri tome temeljni kapital sa 245 na 154 milijuna kuna. Puljanka zbraja dobit

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash OTP euro novčani

U zadnjem tromjesečju prošle godine trgovačko poduzeća Puljanka ostvarilo je dobit od 8,3 milijuna kuna. Prihod je iznosio 77 milijuna kuna, a bio je pet milijuna kuna veći nego u prethodnom tromjesečju. Puljanku d.d. čini grupa poduzeća iz različitih djelatnosti (trgovina, nekretnine, nakladništvo), no glavni prihod stiže iz djelatnosti maloprodaje. Unatoč aktualnoj tromjesečnoj

dobiti, društvo se bori s teškoćama poslovanja koje je izazvao pad kupovne moći i rast cijena energenata. Prioritet je održanje likvidnosti i zaposlenosti, stoji u izvještaju dostavljenom Zagrebačkoj burzi. U rezervi proračuna 20 milijuna kuna U prošloj godini iz proračunske je zalihe Državnog proračuna isplaćeno 139 milijuna kuna, stoji u izvještaju Ministarstva financija, prihvaćenom prošli tjedan u Vladi. Raspoloživo za isplate iz proračunske zalihe bilo je 20,9 milijuna kuna. U prosincu je iz zalihe isplaćeno 9,8 milijuna kuna. Od toga je oko 6,6 milijuna kuna isplaćeno za podmirenje naknada i troškova sudskih presuda i ovrha. Koestlin povećao prihod Bjelovarska prehrambena tvornica Koestlin u prošloj je godini povećala ukupni prihod sa 192 milijuna kuna na 225 milijuna kuna. Rasli su i rashodi sa 191 milijun kuna na 223 milijuna kuna. Prošla godina donijela je povećanje dobiti sa milijun na 1,7 milijuna kuna. Prihodi od prodaje rasli su oko 10 milijuna kuna, a znatno su se povećali ostali poslovni prihodi, sa 17 milijuna kuna na 41 milijun kuna. Financijski prihodi Koestlina smanjili su se u protekloj godini sa 3,9 milijuna kuna na 3,04 milijuna kuna.