Page 1

Hrana i piće spasili izvoz Dok je izvoz u EU pao za 14,7 posto, opet je rastao izvoz u zemlje Cefte: tu Hrvatska i dalje ima suficit

Iz Vrbovca za Europu Tri nova pogona, novih 95 radnika i robotizirana proizvodnja ključ su za PIK-ovo širenje tržišta

Deloitteovih 500 najvećih Najzastupljenije hrvatske tvrtke na listi su one iz energetskog i potrošačkog sektora te transporta

tema tjedna Str. 4-5

tema tjedna Str. 5

aktualno Str. 8

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 4 3 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 10. rujna 2012. Godina LIX / Broj 3743. www.privredni.hr

privredni vjesnik

globalna konkurentnost / Novi sajmovi / kako do posla u kataru / ilirija biograd / svijet financija

pv analiza: Brodarstvo

graditi kod kuće, ali po svjetskim cijenama Brodari traže da se osigura kreditiranje gradnje brodova putem HBOR-a >>10-11

EBAN G POS PRILO info N EE osi

on work Što d rope Net u E e rpris Ente

Intervju: Vladimir Nešović, AVON KOZMETIKA

Hoćemo li hranu plaćati suhim zlatom?

>> 6-7

>> 12

Naš rast od oko pet posto potvrđuje da su ljudi prepoznali prednosti koje nudi naš model, kaže voditelj Avonove prodaje za Hrvatsku

Iz Ministarstva poljoprivrede pred Vladu bi ovih dana trebala stići uredba o uvođenju izvoznih carina na žitarice


Sajam energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije 19. - 23. rujna 2012. Konferencija o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije 20. i 21. rujna 2012. • uvod u konferenciju: uloga hrvatske u povezivanju elektroenergetskih tržišta regije • hrvatski potencijali i energetska perspektiva • energetska učinkovitost i pružanje energetskih usluga • primjena oie u zgradama i energetski učinkovita gradnja • projekti i investicije u oie – hrvatska i regija • biomasa i bioplin – nositelj lokalnog razvoja • geotermalna energija • solarna energija • energija vjetra • zaključci konferencije Avenija Dubrovnik 15, 10020 Zagreb, Hrvatska T [+385 1] 6503 557, 6503 449 i 6503 560 F [+385 1] 6503-393 E energetika@zv.hr www.zv.hr/energetika

Pokrovitelj

Ministarstvo gospodarstva Ministry of Economy


UVOD

www.privredni.hr Broj 3743, 10. rujna 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

Branko grčić, Potpredsjednik Vlade:

G(H)OST KOMENTATOR: GORAN BLAGUS, BUSINESS COACH

Nijedna županija neće biti zakinuta

A što kad nemam snage...

Uzeli smo u obzir sve opcije spominjane u zadnjih nekoliko godina, ali se podjela na dvije regije pokazala optimalnom jer svim područjima Hrvatske u idućih 14 godina omogućava ostanak u okvirima Cilja 1 Kohezijske politike koji je financijski najizdašniji. Novom podjelom nijedna županija neće ostati zakinuta. Da je ostala ranija podjela na tri statističke regije, 900.000 stanovnika u županijama Sjeverozapadne Hrvatske u okružju Zagreba trpjelo bi posljedice bitno smanjene mogućnosti korištenja EU fondova.

viktor orban, Mađarski premijer:

Po toj cijeni – ne! Mađarska neće prihvatiti pomoć Međunarodnog monetarnog fonda i Europske unije pod uvjetima koje su te institucije postavile. Popis uvjeta sadrži sve ono što nije u interesu Mađarske. Ako je to cijena koju trebamo platiti, onda ne želimo aranžman s MMF-om. Mađarska će predložiti alternativna rješenja. Možemo prihvatiti smanjenje birokracije i proračunskog deficita, ali ne možemo prihvatiti smanjenje mirovina ili socijalne pomoći. Po toj cijeni... i na taj način - ne!

davor štern, Predsjednik Nadzornog odbora Ine:

Stvoriti uvjete za ulaganje Bez obzira na vlasničke nesuglasice, neosporno je da država mora stvoriti uvjete za uredno poslovanje i ulaganje Ine. Projekti poput modernizacije rafinerija i razvoja novih nalazišta svima su u interesu i stoga mi nije jasno da država ne može ustrojiti svoj birokratski aparat tako da te investicije ne koči. Trenutačno se u nizu situacija događa upravo suprotno. Zahvaljujući prekidu radova u Siriji i Libiji, Ina danas ima slobodnih kapaciteta koje bi mogla uložiti u pojačani razvoj domaćih nalazišta, no za to je potrebno stvoriti i regulatorne uvjete. Prvi korak trebala bi biti izmjena vrlo lošeg Zakona o rudarstvu. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

3

Krenite od sebe, jer ste vi pokretač promjena. Uživajte u plodovima uspjeha, naučite lekciju iz neuspjeha i nastavite dalje svojim putem

S

ve oko mene izgleda komplicirano i nedostižno. Osjećam se umorno, pospano i iako znam da bih se trebao ili se čak i želim pokrenuti, jednostavno nemam snage, nemam volje i nemam to nešto što bi me pokrenulo.

Pustite druge, stavite fokus na sebe i aktivnosti koje provodite, a manje se bavite optuživanjem, cendranjem i žaljenjem Zapravo, počinjem se pitati ima li to uopće smisla. Jer ako je teško, nekako postaje očito kako netko ne želi da uspijem u svom naumu, nekako postaje očito kako je netko namjerno postavio zapreku o koju sam zapeo. Ma bit ću iskren – nije fer! Nije fer to što nemam snage, što sve moram sam, što sve mora biti teško, što drugima ide lako i što sve mora biti tako komplicirano. Nije fer to što nije fer. Ozbiljno, ima li uopće smisla baviti se poslom uz tolike zapreke i probleme? Shvaćam kako su one ovdje s ne-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

kom čudnom svrhom – da spriječe one koji ne zaslužuju prijeći preko njih i kako bi samo zaslužni dobili ono što se nalazi iza njih. Ali, ja samo nemam dovoljno snage da se pokrenem. Kako da kažem, ja zaslužujem to što želim, ali kako da krenem? Kada bih samo… Kada bi se posložilo… Kada ne bi bilo... Samo da završi… Još da mi je… Prepoznajete li se u ovim riječima? Iako je ovih nekoliko rečenica bio dio mog unutarnjeg monologa kada sam znao zapasti u probleme ili kada se posao nije razvijao na očekivani način, mnogi današnji poduzetnici mogu se naći u njima. No, često uz ovakav monolog dolazi i set optužbi: oni su krivi što nemam posla, oni su krivi što mi ne plaćaju, oni su krivi što ja ne plaćam, oni su krivi zbog ovakvog stanja u državi, oni su krivi... A oni su... Ne mislite valjda da ću ih nabrajati! Neću, jer ne znam tko su vaši “oni” i neću jer to nema smisla. Jer “oni”, tko god bili, najmanje su u svemu tome krivi. Jedini odgovoran za stanje u kojem se nalazite ste vi sami, i nitko drugi.

Ako ste u stanju prihvatiti ovu činjenicu, i to što je moguće ranije, bit će vam puno lakše u životu. Pustite druge, stavite fokus na sebe i aktivnosti koje provodite, a manje se bavite optuživanjem, cendranjem i žaljenjem. Osim toga, ako se osjećate ili deklarirate poduzetnikom, onda poduzmite što god je potrebno kako biste ostvarili željene ciljeve i rezultate. Jer to je glavni smisao poduzetništva. Vjerujem kako velika većina ljudi ne želi čuti ovakav odgovor, no pokušajte se prisjetiti koji osobni ili poslovni uspjeh ste do sada ostvarili bez

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

uloga energije, vremena i veće količine truda. Sasvim sigurno niti jedan koji je vrijedan spomena. A kako se danas, u ovakvo čudno vrijeme, dolazi do uspješnih rezultata? Samo kvalitetnom ravnotežom djelovanja u dvije kategorije. Radite na tome da se osjećate dobro i da sami sa sobom dobro funkcionirate. Obratite više pažnje svom tijelu, emocionalnom stanju i mentalnim vještinama. Vi ste, kao poduzetnik, nositelj mnogih projekata. I kao takvi trebate se osjećati dobro, kao što moraju biti dobri i stabilni temelji jedne zgrade.

Jedini odgovoran za stanje u kojem se nalazite ste vi sami, i nitko drugi A kad su temelji stabilni i sigurni, tek se onda na njima mogu graditi i koristiti kvalitetne vještine upravljanja aktivnostima, pregovaranja, prodaje, delegiranja, vođenja, produktivne navike... Krenite od sebe, jer ste vi pokretač promjena. Uživajte u plodovima uspjeha, naučite lekciju iz neuspjeha i nastavite dalje svojim putem.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.


4

TEMA TJEDNA

( 40,8 mlrd kn

*vijesti Manje poštanskih usluga Na tržištu poštanskih usluga u Hrvatskoj u drugom tromjesečju 2012. ostvareno je ukupno 85.618.014 poštanskih usluga, što je za oko tri posto manje u odnosu na prethodno tromjesečje te 5,5 posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Hrvatska pošta imala je udio od oko 66 posto, a svi drugi davatelji poštanskih usluga približno 34 posto. U odnosu na prethodno tromjesečje udio ostalih davatelja se povećao za oko dva posto. Na tržištu je, prema podacima HAKOM-a, ukupno 20 davatelja poštanskih usluga. PIP dobio uporabnu dozvolu

PIP je dobio pravomoćnu uporabnu dozvolu za svoj novi poslovno-proizvodni objekt za obradu pčelinjih proizvoda, izgrađen u Pisarovini. Pogon ima 3100 kvadrata korisne površine, a kapacitet proizvodnje je 2000 tona godišnje u jednoj smjeni, odnosno 3000 tona u dvosmjenskom radu. Nova će tvornica PIP-u omogućiti brži razvoj novih proizvoda, podizanje konkurentnosti, jače pozicioniranje u segmentu između prehrane i farmaceutike, uz brži razvoj hrvatskog pčelarstva. Kinezi spremili 10 milijardi dolara Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić u Kini se susreo s kineskim premijerom Wen Jiabaom. Predstavio mu je mogućnosti ulaganja u hrvatsko gospodarstvo te pozvao kineske investitore da razmotre sudjelovanje u projektima iz područja infrastrukture, energetike, prometa i turizma. Hajdaš Dončić sudjelovao je na konferenciji o suradnji Kine s državama Srednje i Istočne Europe, kojima je kineska vlada stavila na raspolaganje kreditnu liniju od 10 milijardi dolara.

Privredni vjesnik Broj 3743, 10. rujna 2012.

hrvatski izvoz u 7 mjeseci

Robna razmjena u sedam mjeseci

Hrana i piće spasili izvo Dok je izvoz u Europsku uniju pao za 14,7 posto, ponovno je rastao izvoz u zemlje Cefte. Rast je iznosio Igor Vukić vukic@privredni.hr

U

natoč dubokoj krizi i padu gotovo svih ekonomskih pokazatelja, ukupan hrvatski izvoz u prvih sedam mjeseci bio

Kriza u pojedinim zemljama eurozone odražava se i dalje na rezultate hrvatskog izvoza je samo 0,01 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, izve-

zeno je robe za 40,8 milijardi kuna. Uvoz je rastao za 1,6 posto i iznosio je 72,02 milijarde kuna. Vanjskotrgovinski deficit tako u prvih sedam mjeseci iznosi 31,1 milijardu kuna. Brodogradnja utječe na izvoz Najveći doprinos održanju izvoza na prošlogodišnjoj razini dao je izvoz hrane i pića. U ovom je odjeljku izvezeno robe za 4,1 milijardu kuna, što je povećanje od 470 milijuna ili 12,9 posto. Izvoz industrijskih materijala, ukupno vrijedan 13,9 milijardi kuna, porastao je 1,1 posto, a bio je vredniji stotinjak milijuna kuna

nego lani. Za 4,4 posto, ili 240 milijuna kuna, porastao je i izvoz goriva i maziva te dosegnuo 5,6 milijardi kuna. Za 4,2 posto

S druge je strane očito koliko na izvozne rezultate utječe zastoj u brodogradnji. Dok ne počne novi investicijski ciklus

prijevoznih sredstava vrijedio 3,9 milijardi kuna, što je 1,1 milijardu kuna manje nego u istom razdoblju prošle godine.

rastao je i izvoz u odjeljku proizvoda za široku potrošnju. Ukupno je bio vrijedan 6,2 milijarde kuna.

u privatiziranim brodograđevnim kompanijama, izvoz u odjeljku prijevoznih sredstava trpi pad od 22 posto. Ukupno je izvoz

Prerađivačka industrija imala je ukupni pad od 1,7 posto. Među pojedinim djelatnostima dobro se drži drvna industrija.

Izvješće Svjetskog gospodarskog foruma o globalnoj konkurentnosti

Hrvatska godinama pada na

Nepovoljan trend, upozorio je Ivica Mudrinić, udaljio je Hrvatsku od zemalja članica Europske unije i prib nepravilnosti mogu otkloniti u relativno kratkom roku Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

H

rvatska je na globalnoj ljestvici konkurentnosti, u konkurenciji 144 zemlje, ove godine sa 76. pala na 81. mjesto. Kako je rekao predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić, predstavljajući prošli tjedan najnovije izvješće Svjetskog gospodarskog foruma o globalnoj konkurentnosti, riječ je o stanju koje je Vlada zatekla početkom ove godine. Podsjetio je da se izvješće temelji na statističkim podacima za 2010.

i 2011. godinu te anketi 104 rukovoditelja vodećih hrvatskih poduzeća i institucija. Na globalnoj razini, anketa je provedena u 14.000 poduzeća. Metodologija istraživanja i ocjenjivanja uglavnom je uvijek ista, a ocjenjuje se rad institucija, infrastruktura, makroekonomsko okruženje, zdravlje i obrazovanje, efikasnost tržišta rada i roba, tehnološka spremnost, financijsko tržište... Ovo zadnje izvješće pokazalo je da Hrvatska na toj globalnoj ljestvici konkurentnosti od 2008. godine kontinuirano pada. Švicarska je kao i prošle

godine najkonkurentnija zemlja na svijetu, a slijede je Singapur, Finska, Švedska, Nizozemska, Njemačka i SAD. Nove članice EU-a imaju različite trendove. Bugarska bilježi znatan rast, Mađarska, Crna Gora i Albanija znatan pad, dok ostale zemlje uglavnom stagniraju. Razvoj cjeloživotnog obrazovanja Hrvatska je zabilježila značajniji pad u infrastrukturi i tehnološkoj spremnosti, a zabrinjavajući su i nalazi zdravstva te primarnog obrazovanja. Visoko obrazovanje, efikasnost tržišta roba i

veličina tržišta stagniraju. Pogoršanje se vidi i u razvoju financijskog tržišta, poslovne sofisticiranosti i institucija. Zaustavljen je pad ocjena inovativnosti, a zabilježeno je poboljšanje ocjene efikasnosti tržišta rada, ali ono je i dalje

Makedonija i Crna Gora po konkurentosti su pretekle Hrvatsku na vrlo niskoj razini. Poboljšanje faktora makroekonomskog okruženja posljedica je pak, kako se

navodi, metodološke promjene. Nepovoljan trend, upozorio je Mudrinić,


5

www.privredni.hr Broj 3743, 10. rujna 2012.

( 72,02 mlrd kn

( 75.000 tona

uvoz Hrvatske u istom razdoblju

godišnja prerada mesa u PIK-u Vrbovec

Novi proizvodni pogoni

ozni rezultat 10,5 posto i Hrvatska tu i dalje bilježi vanjskotrgovinski suficit Izvoz drvnih prerađevina povećan je 7,5 posto, a vrijedio je 1,6 milijardi kuna. Još bolji rezultat postigla je industrija namještaja. Izvoz je povećan 12,8 posto i dosegnuo je 1,13 milijardi kuna. U plusu proizvođači odjeće i kože Pluseve su zabilježili proizvođači odjeće (rast od 6,5 posto na 1,8 milijardi kuna), kao i proizvođači kože. Izvoz proizvoda od kože rastao je sedam posto i dosegnuo 1,17 milijardi kuna. Farmaceutska industrija povećala je izvoz 17,3 posto, na 1,7 milijardi kuna. Bolji je bio i izvoz metalnih proizvoda, za 8,9 posto, dose-

gnuvši 2,1 milijardu kuna. No svi ti plusevi poništeni su rezultatom izvoza brodova koji je sam imao minus od 2,1 milijarde kuna. Snažan pad doživio je i izvoz kemikalija i kemijskih proizvoda, i to za 24,6 posto. Iznosio je 2,3 milijarde kuna, oko 760 milijuna kuna manje nego prošle godine. Slabiji rezultat zabilježen je i kod izvoza duhanskih proizvoda. Izvoz je pao 3,3 posto, na 216 milijuna kuna. Kriza u pojedinim zemljama eurozone odražava se i dalje na rezultate hrvatskog izvoza. Italija, glavni trgovinski partner, kupila je u ovom razdoblju 17 posto manje hrvat-

skih proizvoda i sirovina. Izvoz u Italiju vrijedio je 6,06 milijardi kuna, što je 1,27 milijardi kuna manje nego lani. Slika je donekle uravnotežena rastom izvoza u Austriju, od 650 milijuna kuna. Ukupno je u Austriju izvezeno robe za 2,9 milijardi kuna, što je rast od čak 28,8 posto. Rastao je i izvoz u Njemačku za 4,2 posto, dosegnuvši 4,4 milijarde kuna. I dok je izvoz u Europsku uniju pao za 14,7 posto, ponovno je rastao izvoz u zemlje Cefte. Rast je iznosio 10,5 posto i Hrvatska tu i dalje bilježi vanjskotrgovinski suficit. Izvezeno je robe za 8,3 milijarde kuna, a uvezeno za 4,3 milijarde kuna.

i (temeljeno na podacima za 2010. i 2011.)

globalnoj ljestvici

bližio zemljama Jugoistočne Europe, no, kaže, sve se uočene

udaljio je Hrvatsku od zemalja članica Europske unije i približio zemljama Jugoistočne Europe. Zani-

mljivo je da je čak i Bosna i Hercegovina napredovala za 12 mjesta, pa se sa 88. mjestom približila Hrvatskoj, dok su Makedonija i Crna Gora pretekle Hrvatsku. Dobra je vijest, dodao je Mudrinić, da se sve uočene nepravilnosti mogu otkloniti u relativno kratkom roku ako se postigne konsenzus o razvoju. S tim su se složili i izvršna direktorica Agrokora Ljerka Puljić te ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović. “Nije razlika između nas i prvih 50 toliko velika”, rekla je Ljerka Puljić ocijenivši da Hrvatska

u kratkom razdoblju može postići značajno poboljšanje svoje pozicije. Jovanović je, uz podsjećanje da je Vlada ovakvo stanje naslijedila od bivše vlade, rekao kako “Hrvatska nije toliko puno pala koliko su drugi napredovali”, te da se to sve, uz sve ono što Vlada radi i planira, može promijeniti na bolje. Obećao je ulazak Hrvatske u top 50 u sljedeće četiri godine. Naglasio je također kako je strateški cilj ove vlade razvoj cjeloživotnog obrazovanja te da bi u tome trebali sudjelovati i poslodavci koji bi svojim radnicima trebali omogućiti stalno obrazovanje.

Salame iz Vrbovca marširaju prema Europi U tri nova pogona zaposleno je 95 radnika, čime je ukupan broj zaposlenih u PIK-u Vrbovec povećan na 1750

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P

IK Vrbovec nasljednik je mesne industrije koju je u tom prigorskom gradiću davne 1928. godine otvorio industrijalac Đuro Predović. Početkom devedesetih tvrtku su u pretvorbi preuzeli mali dioničari, ali je prije desetak godina zapala u velike gubitke, nakon čega ju je opet preuzela država. Prije sedam godina prodana je koncernu Agrokor, koji je od tada u tu mesnu industriju investirao preko milijardu kuna, a prihodi i proizvodnja povećani su čak 10 puta, sa 8000 na 75.000 tona mesa godišnje. Na velikom zemljištu od 350.000 četvornih metara u blizini Vrbovca izraslo je nekoliko novih pogona, a zadnji koji je otvoren je tvornica trajnih salama, među najmodernijima u Europi. Uz nju je izgrađen i pogon za narezivanje i pakiranje mesnih prerađevina - što je najbrže rastući segment mesne industrije - te novo skladište gotove robe. Zajedno imaju 17.500 četvornih metara, a inve-

sticija je vrijedna 250 milijuna kuna. Pogoni su gotovo posve automatizirani, meso se miješa na tekućim trakama bez intervencije ljudi, na najvišoj higijenskoj razini, a police s gotovim kobasicama

Narezane i pakirane prerađevine su najbrže rastući segment mesne industrije prevoze roboti. Tako je u sva tri nova pogona zaposleno tek 95 novih radnika, čime je ukupan broj zaposlenih u PIK-u Vrbovec povećan na 1750. Zatvoren ciklus PIK Vrbovec danas je četvrta po veličini prehrambena industrija u Hrvatskoj, iza Vindije, Dukata i Podravke, ali najjači igrač na tržištu crvenog mesa, na kojemu drži udjel od 42 posto, ističe direktor Mate Štetić. Oko 90 posto prodaje sada se realizira na domaćem tržištu, a ostatak izvozi, najviše u BiH, Italiju i Srbiju. S novim pogonima i ud-

vostručenjem proizvodnje trajnih salama sa 2500 na 5000 tona, vjeruje Štetić, stvoreni su preduvjeti za jači iskorak na stranim tržištima, što će pridonijeti rastu ukupnih prihoda do postavljenog cilja od dvije milijarde kuna u ovoj godini. Proširenje kapaciteta PIK-a Vrbovec izravno je povezano s nedavnim otvorenjem bioplinskog postrojenja Gradec, vrijednog 55 milijuna kuna, čime je zatvoren cijeli ciklus proizvodnje, kaže izvršni potpredsjednik Agrokora Mislav Galić. Naime, čak 80 posto sirovine za proizvodnju u PIK-u Vrbovec dolazi iz domaćih izvora, najvećim dijelom s farmi Agrokora, ali i od kooperanata. Agrokor će nastaviti investirati, recesiji unatoč, najavio je Galić. Uz nove pogone u Vrbovcu i bioplinsko postrojenje u zadnjih pola godine otvorili su farme u Belju vrijedne 150 milijuna kuna i distribucijski centar Tiska na Žitnjaku vrijedan 125 milijuna kuna, a slijedi i gradnja riječnog terminala za pretovar žitarica u Luci Vukovar, vrijednog više od 100 milijuna kuna.


6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3743, 10. rujna 2012.

( još 3 sajma

održat će se na ZV-u do kraja godine

( s više od 80 patenata

Avon je uvršten među vodeće svjetske tvrtke

VLADIMIR NEŠOVIĆ, AVON KOZMETIKA, VODITELJ PRODAJE

Gasi se Jesenski velesajam

Uštede i do dostupni sv

Direktna prodaja u Hrvatskoj je u 2010. zauzimala 20,1 posto zabilježen je rast od gotovo pet posto što potvrđuje da su ljudi

Novi projekt za promociju županija A

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U terminu sa Sajmom županija kojim će se promovirati potencijali te kulturno-turistička ponuda svih hrvatskih županija održavaju se i sajmovi Mystic i Energetika te kolektivne izložbe stranih zemalja Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

J

esenski zagrebački velesajam, nekadašnja perjanica sajamskog poslovanja, konceptualno je zastario još prije petnaestak godina i već tada ga je trebalo mijenjati, kaže direktor Zagrebačkog velesajma Milan Trbojević. “Svi suvremeni sajmovi tematskog su tipa, a novi koncept u kojem će najvaž-

Novi koncept vratit će nam posjetitelje, kaže direktor Zagrebačkog velesajma Milan Trbojević nije mjesto zauzeti Sajam županija ono je što treba vratiti posjetitelje na sajam”, kaže Trbojević. U dva sajamska paviljona od 19. do 23. rujna svoj gospodarsko-poslovni potencijal i kulturnu baštinu kao i turističke potencijale predstavit će sve hrvatske župani-

je. Sajam županija spojit će se s već uspješnim projektom “Svi zajedno - hrvatsko naj”, koji će prezentirati hrvatsku nematerijalnu baštinu županija kroz glazbeno-scenske, plesne, etno, modne i sportske programe, tradicijske zanate i običaje, te ponudu suvenira. U programu, tijekom pet sajamskih dana, sudjelovat će gotovo 2000 izvođača, a uz pokroviteljstvo Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore održat će se i akcije Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke. Pokrovitelji ovog sajma su ministarstva poljoprivrede, poduzetništva i obrta te regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a suorganizator Hrvatska zajednica županija. Staro za novo Sajam je djelomice organiziran prema ideji sajma Eko etno kojemu je Velesajam samo iznajmljivao prostor. “Nije bilo razloga da ovu ideju ne podignemo na višu razinu vlastitim snagama i ljudima koje imamo u tvrtki. Novi

sajam dobar je koncept i mislim da će biti prava zamjena za Jesenski sajam”, dodaje direktor Trbojević. U okviru sajma održat će se i Okrugli stol - susret svih župana s predstavnicima hrvatske vlade na kojem će se raspravljati o aktualnim temama ruralnog i regionalnog razvoja. Istovremeno sa Sajmom županija održat će se i kolektivne izložbe stranih zemalja, Međunarodni sajam energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, Treći međunarodni sajam alternative, zdravog života i graničnih područja znanosti Mystic, te Sajam široke potrošnje. Zagrebački velesajam je odustao još od nekih projekata tako da će se do kraja godine održati još samo tri sajma: sajam knjiga Interliber, prostornog uređenja - Ambienta, a pred Božić novi sajam braniteljskih udruga, nastao na temelju interesa samih braniteljskih udruga koje žele na jednom mjestu predstaviti svoje poslovne mogućnosti.

von je kozmetička tvrtka osnovana u Sjedinjenim Američkim Državama 1886. godine i danas je najveća svjetska kompanija u direktnoj prodaji kozmetike. Prisutna je u više od 100 zemalja svijeta, godišnje tiska više od 600 milijuna tiskanih kataloga i ima više od 40.000 zaposlenika. U Hrvatskoj, pak, Avon Kozmetika posluje od 1997. i ima 37 zaposlenika. U njenom asortimanu nalaze se proizvodi iz više segmenata - njega kože, osobna njega, dekorativna kozmetika, mirisi te modni dodaci. Vladimir Nešović, voditelj prodaje za Hrvatsku u Avon Kozmetici, kaže da je, nakon pozitivne poslovne 2011. s rastom od četiri posto, 2012. za financije Avona godina tranzicije. Među ciljevima u nadolazećem razdoblju ističe daljnje unapređenje poslovanja, upravljanja troškovima i sposobnosti generiranja prihoda. Uprkos padu prihoda od dva posto u prvom kvartalu operativna dobit Avona u tom razdoblju iznosila je 72 milijuna dolara. Gdje se na hrvatskoj sceni nalazi Avon? - U Hrvatskoj kao najveća kompanija direktne prodaje zapravo nema-

mo izravnu konkurenciju. Avon je najbolje pozicioniran u kategoriji makeup proizvoda i mirisa gdje je i dalje moguć rast, posebice u kategoriji mirisa. Osim toga, daljnji rast predviđamo u segmentu njege kose. A kako težimo upotpuniti svoj portfelj kako bi u našem katalogu, na jednom mjestu, korisnici mogli pronaći sve što trebaju, upravo lansiramo i novu liniju dječ-

Avon je tvrtka koja prepoznaje i vrednuje talente, uz odličnu mogućnost za njihov rast i razvoj unutar kompanije jih proizvoda Avon Baby. Naime, potražnja proizvoda za djecu je u konstantnom porastu na našem tržištu, bez obzira na krizu. Možete li nešto više reći o modelu direktne prodaje? - Direktna prodaja je dostupna svima – neovisno o dobi, stupnju obrazovanja, iskustvu i financijskim resursima. Predstavlja odličan način ostvarivanja uštede, dodatnog izvora prihoda, ali pruža priliku i za samostalno poslovanje. To je dinamičan posao koji omogućava stvaranje kontakata te napredovanje, a ujedno zahtijeva minimalan ulog za početak poslovanja. Direktna

prodaja smatra se jednom od najfleksibilnijih metoda poslovanja jer omogućava rad u udobnosti doma i u bilo koje vrijeme. Nadalje, primjećujemo da je ljudima u ovom vremenu nepovoljne gospodarske situacije direktna prodaja još pristupačnija – odriču se odlaska u trgovine, a i osoban će kontakt, karakterističan za naš model poslovanja, u ovoj situaciji lakše pridobiti povjerenje korisnika. Direktna prodaja u Hrvatskoj je u 2010. zauzimala 20,1 posto od ukupne maloprodaje. U doba recesije, od 2008. do 2010., zabilježen je rast od gotovo pet posto što potvrđuje da su ljudi prepoznali prednosti, ali i mogućnost


INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3743, 10. rujna 2012.

( 72 mil $

operativna dobit Avona u 1. kvartalu

( više od 50%

*vijesti

menadžerskih pozicija u Avonu drže žene

ZA HRVATSKU

datna zarada ima od ukupne maloprodaje. U doba recesije, od 2008. do 2010., prepoznali prednosti, ali i mogućnost dodatne zarade koju ovaj model nudi sirali proizvode za dnevnu njegu koji sadrže antioksidante i zaštitne filtere protiv UVA i UVB zračenja te one koji sadrže čisti vitamin A (retinol), stabilizirani vitamin C te molekulu AVC 10 – molekulu mladosti.

dodatne zarade koju ovaj model nudi. Naravno, i internet je osigurao temelje za veliki zamah ovog modela poslovanja. Imate li u Hrvatskoj suradnike s kojima razvijate određene proizvode? - Nemamo suradnike na razini pojedinih tržišta. Svi se Avonovi proizvodi osmišljavaju i kreiraju u Centru za istraživanje i razvoj u Suffernu u New Yorku. Čime se Avon razlikuje od konkurencije i kakav imate odnos s njom? - Ono što Avon čini jedinstvenim jest to što se ne ograničavamo samo na

naše proizvode i na uljepšavanje žena. S puno ponosa i velikim osjećajem odgovornosti Avon se obvezao na osnaženje i unapređenje žena, nudeći prilike za karijeru i zaradu. Isto tako, Avonova Zaklada za žene, najveća korporacijska zaklada na svijetu posvećena ženama,

više od pola stoljeća bori se protiv raka dojke i nasilja u obitelji. Glavnim prednostima proizvoda smatram kvalitetu po pristupačnoj cijeni, a moram istaknuti i njihovu inovativnost. Avon je, naime, uvršten među vodeće svjetske tvrtke s više od 80 patenata. Prvi smo lan-

Jeste li zadovoljni sa zaposlenicima u Hrvatskoj? - Naravno, riječ je o izvrsnom timu, ali i o izvrsnim uvjetima za rad. Avon je tvrtka koja prepoznaje i vrednuje talente, uz odličnu mogućnost za njihov rast i razvoj unutar kompanije. Biti dijelom takve tvrtke i moći poboljšati živote milijuna žena je istinski privilegij i nagrada – za sve nas. Jedna od stvari koja me zaista veseli jest vidjeti da ljudi nakon mnogo godina još rade zajedno te da imaju istu strast za postizanjem rezultata uz njegovanje dobre radne atmosfere i međuljudskih odnosa. A kad je riječ o Avonu na globalnoj razini, moram napomenuti da ima najraznolikiju radnu snagu

Fokus na proizvodima za djecu, njezi lica i kose Koji su trendovi na području kozmetičkih proizvoda? - Fokus kozmetičke industrije trenutačno je na proizvodima za djecu, njezi lica (posebice anti-aging) i kose jer ovi segmenti zahtijevaju tehnološka ulaganja, a istodobno stvaraju lojalne kupce. U svijetu je Avon jedna od najinovativnijih kozmetičkih kompanija, posebice u njezi lica gdje smo otkrili i počeli upotrebljavati hijaluronsku kiselinu - na tome se danas temelji sva anti-aging tehnologija. S obzirom na svoje istraživačke centre i suradnju sa sveučilišnim istraživačkim centrima Avon će i dalje napredovati na tom području, kao i u segmentu njege kose. Konkurencija u ovim segmentima je sve veća jer su svi prepoznali njenu vrijednost pa možemo očekivati veliki broj noviteta na našem tržištu, kao i spuštanje cijena zbog ulaska mnogih privatnih marki u ove segmente.

7

među najvećim svjetskim tvrtkama. K tomu, više od 50 posto menadžerskih pozicija drže žene, što je više nego i u jednom drugom globalnom dioničkom društvu! Možete li istaknuti neke ciljeve u budućnosti? - Što se širenja mreže na domaćem tržištu tiče, u vrijeme ekonomske krize i visoke stope nezaposlenosti, Avon je u mnogim domovima u Hrvatskoj tijekom 2012. uvećao kućni budžet kroz honorarno angažiranje na pozicijama voditelja prodaje. Čak dvostruko više novih voditelja je odabrano ove godine u odnosu na prošlu. Naime, ova pozicija omogućava svim osobama koje su navršile 18 godina da u relativno kratkom vremenu stvore svoj privatni biznis koji im iz mjeseca u mjesec ostvaruje veću zaradu. I što je najbolja stvar u svemu tome, broj novih voditelja nije ograničen i svatko se može okušati u tome. Siguran sam da će Avon u nadolazećem razdoblju još uspješnijom tvrtkom učiniti to što kao kanal direktne prodaje jedini od svih nudi neposredan kontakt s korisnicima, a time i preporuku pravih proizvoda na osnovi njihovih potreba. Pored toga, u budućnosti namjeravamo podržavati borbu protiv raka dojke i svim se silama boriti protiv nasilja u obitelji.

Ina želi OMV-ove postaje Ina je potvrdila da je predala obvezujuću ponudu za kupnju OMV-ovih benzinskih postaja u Hrvatskoj i BiH, čija se vrijednost procjenjuje na 150 milijuna eura. OMV se povlači s tržišta Hrvatske i BiH, na kojima ima ukupno 91 benzinsku postaju. U medijima se nagađa da su za kupnju OMV-ovih postaja zainteresirane i ruske kompanije Gazpromneft i Zarubezhneft. JGL izvozi u Švicarsku Farmaceutska tvrtka JGL u prvih je šest mjeseci ove godine povećala prihode za 12,4 posto, na 317,97 milijuna kuna, prema objavljenom izvješću o poslovanju. Prihodi od prodaje su im porasli 10 posto, dok je prodaja u inozemstvu porasla 13 posto. Tome je najviše priodnio izvoz u Švicarsku u sklopu programa ugovorene proizvodnje i licenciranja. Od ukupnog povećanja izvoza, koji je u odnosu na isto razdoblje 2011. narastao za 18 milijuna kuna, polovina se odnosi na Švicarsku. JGLova prodaja na hrvatskom tržištu porasla je za osam posto, a najveći rast prihoda bilježi prodaja receptnog programa. Cammeo prevezao 7,3 milijuna putnika

Od 2006. godine, kada se pojavio na domaćem taksi tržištu, Taxi Cammeo je prevezao gotovo 7,3 milijuna putnika. Najviše je putnika prevezeno u Zagrebu, od travnja 2011. do danas 4,3 milijuna, a samo u prošloj godini gotovo tri milijuna. Osim u Zagrebu, u zadnjih godinu dana Taxi Cammeo je u Osijeku prevezao gotovo 900.000 putnika, u Rijeci njih 250.000, a u Puli, gdje posluju manje od godinu dana, prevezli su 200.000 putnika. Do kraja ove godine očekuju rast broja putnika za 15 posto.


8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3743, 10. rujna 2012.

( 12 hrvatskih tvrtki

nalazi se na ljestvici 500 najvećih u Srednjoj Europi

( 26. mjesto zauzela Ina

Deloitteovih 500 najvećih

Proizvođača ni za lijek Ako se lista segmentira po industrijama, najzastupljenije hrvatske tvrtke su one iz energetskog i potrošačkog sektora te transporta, dakle, slično kao i u Srednjoj Europi, ističe Marina Tonžetić Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

a ljestvici 500 najvećih tvrtki u Srednjoj Europi po visini prihoda od prodaje u 2011. nalazi se 12 hrvatskih tvrtki, jedna manje nego u 2010. Najbolje plasirana hrvatska kompanija je Ina. Ona je u 2011. od prodaje uprihodila nešto više od četiri milijarde eura te se nalazi na 26. mjestu te regionalne liste koju objavljuje konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte. Iza Ine, 29. mjesto zauzeo je Agrokor, ostvarivši lani 3,9 milijardi eura od prodaje. Slijede Konzum (107. mjesto), Hrvatska elektroprivreda

(116.), T-HT grupa (183.), Prirodni plin (229.), Orbico (304.), Atlantic Grupa (366.), Zagrebački holding (437.), HEP-Proizvodnja (441.), Podravka (490.) i HEP-Operator distribucijskog sustava (495. mjesto).

se od 2009. na tu listu nije plasirala nijedna hrvatska tvrtka iz sektora industrijske proizvodnje, što je tada uspjelo Končaru. “Ako se lista segmentira po industrijama, najzastupljenije hrvatske tvrtke su one iz energetskog i potrošačkog sektora te transporta, dakle, slično kao i u Srednjoj Europi”, ističe Marina Tonžetić.

S liste su ispali Vipnet, HŽInfrastruktura i Mercator Hrvatska S liste su ispali Vipnet, Hrvatske željezniceInfrastruktura i Mercator Hrvatska, a pojavili su se Orbico i Atlantic Grupa. Jedan od glavnih razloga zbog kojeg su tri tvrt-

ke ispale, a dvije se nove uspjele plasirati jest činjenica da se donja granica prihoda od prodaje koje su kompanije trebale ostvariti kako bi se našle

na listi povisila sa 405 milijuna eura u 2010. na 479 milijuna eura lani. Marina Tonžetić, direktorica u Odjelu revizije Deloittea, kaže kako

Prednjače Poljaci Na listi, kao i prošle godine, prva tri mjesta čvrsto drže poljska naftna kompanija PKN Orlen, sa 26 milijardi eura prihoda od prodaje. Slijede mađarska naftna kompanija MOL i češki proizvođač automobila Škoda.

Osim liste 500 najvećih tvrtki, Deloitte je napravio i rang-ljestvice 50 najvećih banaka i osiguravateljskih kuća. Tako je vodeću poziciju među bankama zauzela poljska PKO BP banka. Hrvatska je zastupljena s pet banaka: Zagrebačka banka nalazi se na 10. mjestu, a slijede je Privredna banka Zagreb (21.), Erste banka (29.), Hypo banka (48.) i Raiffeisen banka (49.) Među osiguravateljima u regiji prednjači poljski PZU. Iz Hrvatske najbolji plasman imaju Croatia osiguranje, koje se nalazi na 16. mjestu regionalne ljestvice, te Allianz Hrvatska koji je zauzeo 50. mjesto.

Šef Cityja David Wootton u Hrvatskoj

Englesko znanje u hrvatskim projektima Igor Vukić vukic@privredni.hr

S

avjetnička tvrtka iz londonskog Cityja već sudjeluje u kreiranju javno-privatnog partnerstva za projekt Zagreb na Savi, u kojem bi se sagradile četiri hidroelektrane, novi kanal i riječna luka u Velikoj Gorici. Na londonski City računamo i za financiranje tog projekta, istaknuo je Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade, predstavljajući hrvatske JPP projekte u energetici i infrastrukturi. Na predstavljanju u Hrvatskoj gospodarskoj komori glavni gost bio je gradonačelnik londonskog Cityja David Wootton koji je potvrdio veliko zanimanje kompanija i kon-

zultanata iz tog svjetskog financijskog centra za sudjelovanje u provedbi hrvatskih projekata. Britanski javni i privatni partneri imaju dugogodišnje iskustvo i razrađene modele za provedbu

u talentiranoj i obrazovanoj radnoj snazi, a pomoći će i punopravno članstvo u EU-u. Za privlačenje inozemnih ulagača treba razviti pregledan i siguran pravni okvir i rezultati neće izostati.

Savjetnička tvrtka iz Cityja sudjeluje u kreiranju JPP-a za projekt Zagreb na Savi takvih investicija. Na taj su način građeni zatvori, prometnice, elektrane, sve do objekata za Olimpijske igre. Prema njegovim riječima, Hrvatska ima ogroman potencijal u geoprometnom položaju,

Radimir Čačić je stoga u svom izlaganju naglasio da je Vlada u prvoj polovini ove godine pojednostavila pravila javno-privatnog partnerstva, produljila trajanje projekata na 40 godina i skrati-

la vrijeme za odobravanje sa 180 na 30 dana. Čačić je podsjetio da i u Hrvatskoj postoji određeno iskustvo s provođenjem JPP projekata, poput gradnje tridesetak škola u Varaždinskoj županiji. Čak je i termoelektrana Plomin 2, što je malo poznato, izgrađena po tom modelu. RWE je vlasnik 50 posto objekta do 2015. kad će elektrana postati stopostotno vlasništvo HEP-a. Osim velikih elektroenergetskih projekata, u Hrvatskoj će se krenuti i u niz drugih investicija u zdravstvu, školstvu, pravosuđu i sustavu obrane. U planu su i gradnje bolnica u Rijeci i Varaždinu, nekoliko škola u Dubrovniku, sudova u Zagrebu, skladišta za Ministarstvo

Predstavljeni i turistički projekti Gradonačelnik Cityja u Vladi je, osim s prvim potpredsjednikom Radimirom Čačićem, razgovarao i s ministrom turizma Veljkom Ostojićem te ministrom graditeljstva Ivanom Vrdoljakom. Ostojić mu je predstavio katalog investicija u turizmu gdje su informacije o 13 turističkih tvrtki u većinskom državnom vlasništvu koje će se privatizirati tijekom sljedeće dvije godine. Wootton je posjetio i Rijeku gdje su mu predstavljeni planovi za razvoj lučkih kapaciteta i novih prometnih pravaca. obrane i drugih zgrada. Za ugovaranje i nadzor zaduženi su Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i inovacija te Agencija za javno-privatno partnerstvo. Natječaji će se objavljivati svaka dva mjeseca. Financiranje će biti centralizirano u Ministarstvu financija. Unatoč pogoršanim uvjetima na svjetskom financijskom tržištu, za do-

bre projekte uvijek će se naći novca, istaknula je Zsuzsanna Hargitai, predstavnica Europske banke za obnovu i razvoj. Novac se, uz ostalo, može povući iz europskih fondova i razvojnih banaka. EBRD je tako u proteklih 20 godina uložio oko 2,6 milijardi eura, a namjerava i dalje za nove projekte rezervirati oko 250 milijuna eura godišnje.


S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3743, 10. rujna 2012.

( 9 mlrd € iz EU-a

moglo bi biti na raspolaganju Hrvatskoj do 2020.

Prihodi od poreza u prvih osam mjeseci

Porezni prihodi porasli 6,5 posto

Sjednica hrvatske vlade

Vlada kreće po novac Europske unije Premijer je još jednom ponovio da je podjela na dvije statističke regije u hrvatskom interesu. Ocijenio je da su napadi na tu podjelu netočni, jer će sve regije imati podjednaku priliku povlačiti europski novac Igor Vukić vukic@privredni.hr

O

d 2014. godine počinje novo financijsko razdoblje Europske unije koje traje do 2020. godine. Za to se razdoblje definira proračun EU-a i određuje kako će se raspoređivati novac iz europskih fondova, prema programima koje pripreme zemlje članice. Stoga je Vlada na prošlotjednoj sjednici osnovala Koordinacijsko povjerenstvo koje će pripremiti hrvatske programe za sudjelovanje u europskom proračunu. U Povjerenstvo će po jednog člana dati svako ministarstvo i Ured premijera. Zadatak im je poticanje izrade strategije u svakom sektoru društva, kako bi se optimalno iskoristile prilike za korištenje kohezijskih fondova. Prema riječima potpredsjednika Vlade Branka Grčića, Hrvatska do 2020. može raspolagati s devet milijardi eura europskog novca. Zbog toga svi trebaju ozbiljno prionuti pripremi, dodao je premijer Zoran Milanović i još jednom ponovio da je podjela na dvije statističke regije u hrvatskom interesu. Ocijenio je da su napadi na tu podjelu netočni, jer će sve regije imati podjednaku priliku povlačiti europski novac. Odgovarajući na kritike iz Slavonije, koje je nazvao huškačkima, parafrazirao je biblijski citat: “Neka mi se desna ruka

osuši ako ikad zaboravim na Slavoniju”. Gotova strategija razvoja zdravstva Jedna strategija razvoja, o zdravstvenom sustavu, već je napisana u Ministarstvu zdravlja. U njoj su istaknute prednosti, poput visokoobrazovane radne snage, odličnih rezultata u kirurgiji i liječenju teških bolesti, velikom broju transplantacija i darovanju organa. S druge strane, rekao je

Osnovano je Koordinacijsko povjerenstvo koje će pripremiti hrvatske programe za sudjelovanje u europskom proračunu ministar zdravlja Rajko Ostojić, sustav zdravstva je rascjepkan, s velikim nedostacima u organizaciji, što dovodi do neracionalnog trošenja novca. Premijer Milanović nadovezao se ocjenom da će se i u zdravstvu nastojati štedjeti, ali bez smanjivanja razine usluga. Morat će se mijenjati naslijeđeni, glomazni sustav bolničkih ustanova. “Za Hrvatsku je previše 60-70 bolnica i bolničkih ustanova koje često pružaju istu uslugu na malom prostoru. Za zemlju koja se autom prijeđe u nekoliko sati, dovoljan je manji broj centara,

Negativno mišljenje o Hanfi Rep iz prošlosti je i rad Hrvatske agencije za nadzor financijskih tržišta u 2011. godini. Vlada nije prihvatila izvještaj ocjenjujući da Hanfa nije radila dosljedno u svim slučajevima i nije uvažavala načela razmjernosti i pravičnosti. Hanfa je u 2011. godini obavila 38 nadzora i podnijela šest kaznenih prijava i 33 optužna prijedloga. Protiv Hanfe vodi se više upravnih sporova koji bi mogli imati značajne učinke na financijsko tržište, a mogli bi koštati i državni proračun. Vlada je početkom godine smijenila ravnatelja Hanfe Antu Samodola i imenovala novog, Pierrea Mateka. Negativno mišljenje Vlade, koje mora još potvrditi i Sabor, vjerojatno će se koristiti i u sporovima vezanim uz Hanfu koji su još u tijeku. ali s izvrsnim zdravstvenim uslugama”, rekao je premijer. Što s rukometnim dvoranama Vladi je u naslijeđe ostavljen i problem financiranja sportskih dvorana izgrađenih za Svjetsko rukometno prvenstvo, održano 2009. godine. Prošli je tjedan otvoren stečaj nad tvrtkom koja je upravljala splitskom Spalladium arenom, a Vlada je istodobno krenula rješavati problem zadarske dvorane Višnjik.

Svojedobno je dogovoreno da će dvorana u Zadru stajati 140 milijuna kuna, od čega će Vlada dati polovinu. No 2008. Grad Zadar obavještava Vladu da će gradnja dvorane stajati oko 200 milijuna kuna. U prošlogodišnjoj obavijesti cijena dvorane narasla je na 227 milijuna kuna. Vlada je stoga osnovala komisiju koja će sa zadarskom gradskom upravom ustanoviti točnu cijenu gradnje. U komisiji su ministri Grčić, Linić, Vrdoljak i Jovanović.

9

Proračunski prihodi od poreza porasli su 6,5 posto u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, doznaje se u Ministarstvu financija. Prihod od PDV-a rastao je čak 9,3 posto, a u Ministarstvu ocjenjuju da je sve to rezultat pojačanih napora za uvođenjem reda u naplati. Prihod od poreza na dobit rastao je 6,9 posto, na dohodak 4,8 posto, dok je prihod od trošarina bio manji za jedan posto. Prihodi od doprinosa također su veći, za 0,2 posto, tako da se proračun puni prema planu. Ukupni prihodi proračuna iznosili su 72,7 milijardi kuna, što je rast od 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rashodi se drže pod kontrolom. Po-

rasli su 0,3 posto, najviše zato što su za 1,9 posto bili veći rashodi za plaće zaposlenih. Dodatnim rezanjem po ministarstvima (ukidanje ugovora o djelu i drugih izdataka) i rashodi će se potpuno svesti u planski okvir. Porezna uprava zaprimila je 12.784 zahtjeva za reprogram poreznog duga, ukupno teških 6,1 milijardu kuna. Odobreno je 5495 zahtjeva vrijednih 2,5 milijardi kuna. Na naplatu je do kolovoza dospjelo 115 milijuna kuna, a plaćeno je 84,7 milijuna kuna, ili 73 posto. U 2413 slučajeva obveznici su iskoristili mogućnost da odjednom plate glavnicu duga a da im se otpiše kamata. Tako je naplaćeno 229 milijuna kuna, a otpisano je 95 milijuna kuna kamata. Red se uvodi i u vlastitim redovima. Otkaz je dobila poreznica koja je u ladici držala 400 predmeta, a nije ih slala dužnicima, čekajući da dug u tim predmetima padne u zastaru. (I.V.)

*vijesti Čak 9,82 milijuna turističkih dolazaka U hrvatskim turističkim odredištima u osam mjeseci ove godine zabilježeno je 9,82 milijuna turističkih dolazaka što je 4,22 posto više nego u istom razdoblju 2011. Prema prvim podacima, registrirano je 58,95 milijuna noćenja ili 5,59 posto više. U ukupnom broju dolazaka stranci su ostvarili 8,77 milijuna dolazaka ili 5,2 posto više, a domaći gosti 1,05 milijuna dolazaka što je pad od 3,3 posto. Ostvareno je 22,98 milijuna noćenja ili 5,13 posto više.

kuna, dok je u istom razdoblju 2011. ostvarena dobit od 27,9 milijuna kuna. Pad je, ističe se u financijskom izvješću, posljedica recesije u kojoj korisnici smanjuju količine pošiljaka, ali i utjecaja konkurencije. Broj radnika u Hrvatskoj pošti u godinu je dana smanjen za 1,3 posto ili njih 135 pa ih je sada 10.578.

U pošti 135 radnika manje Hrvatska pošta je u prvih šest mjeseci 2012. ostvarila 810 milijuna kuna prihoda, što je za 0,9 posto manje nego u prvom polugodištu 2011. U istom su razdoblju rashodi povećani 3,9 posto, na 820,6 milijuna kuna. Gubitak je 10,5 milijuna

Potpisivanjem ugovora o radu svoj jednogodišnji pripravnički staž u Ina Grupi započelo je 129 pripravnika. Pripravnici će raditi u Ininim službama u Zagrebu, Rijeci, Sisku, Solinu, Osijeku, Donjem Miholjcu, Ivanić Gradu i Novskoj, a odabrani su između 3800 prijavljenih.

Ina zaposlila nove pripravnike


10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3743, 10. rujna 2012.

( oko 1,8 mlrd USD vrijednost imovine hrvatskih brodara

( od toga 1,5 mlrd USD čini vrijednost brodova

Brodarstvo: do kraja 2013. godine ne treba očekivati oporavak tržišta

Domaći brodari spremni g brodogradilištima, ali po Hrvatski su brodari prošle godine imali oko 650 milijuna dolara prometa, a ukupno su ostvarili gubitak od oko 23 milijuna ili prodajom rabljenih brodova. Brodari su Vladi uputili inicijativu i prijedloge da se osigura kreditiranje gradnje brodova u Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S

ve od 2008., kada je završilo izuzetno povoljno razdoblje koje je započelo 2002. godine, svjetski brodari, a isto je i s hrvatskima, posluju u vrlo teškim uvjetima. Naime, vozarine su toliko niske da su ispod granice rentabilnosti, cijene goriva su vrlo visoke, a uporedo s tim svjetska flota se uvećava zbog velikog broja na-

Mare Nostrum, Udruga hrvatskih poslodavaca brodara u međunarodnoj pomorskoj plovidbi, okuplja 13 domaćih brodara sa 162 broda rudžbi koje datiraju još iz povoljnog razdoblja. Flota raste po višoj stopi nego promet. Brodari su u takvoj situaciji prinuđeni poslovati jer imaju obveze prema financijskim institucijama, ali i zbog pozicije na tržištu. Inače, brodari se s periodičnim tržišnim oscilacijama nekako nose, dijelom pomoću prihoda od vozarina, dijelom prodajom rabljenih brodova. Stoga je, uz ugovaranje posla, pravo umijeće postalo izabrati trenutak narudžbe novogradnje ali i prodaje rabljenog bro-

da. Podsjetimo da je brod Vis, koji je Jadroplov kupio kao šest godina star brod još 1987. godine, nakon 20 godina rada i plovidbe, prodan za pet puta višu cijenu od one za koju je bio kupljen. Uz to što je zarađivao za tvrtku dvadeset godina, na njegovoj je prodaji tvrtka tako i dodatno zaradila. Poslovanje hrvatskih brodara Mare Nostrum, Udruga hrvatskih poslodavaca brodara u međunarodnoj pomorskoj plovidbi, okuplja 13 domaćih brodara koji u svom sastavu imaju 162 broda, nosivosti 3.252.757 dwt (deadweight ton ukupna nosivost broda u tonama). Prosječna starost broda u toj floti iznosi 9,33 godine, dok su brodovi u međunarodnoj plovidbi inače prosječno stari 8,2 godine. Prosječnu starost flote hrvatskih poslodavaca uvećavaju pojedini brodari koji su udruženi u Mare Nostrum, u prvom redu to se odnosi na Jadroliniju, Rapsku plovidbu i Splitsku plovidbu, a plove uglavnom u domaćoj plovidbi. Pet hrvatskih brodara koji prevoze teret u međunarodnoj plovidbi Uljanik plovidba, Tankerska plovidba, Jadroplov, Atlantska plovidba i Lošinjska plovidba - imaju udjel od 92,8 posto u ukupnoj nosivosti. Udjel bulk carriera je 52 posto, tankeri drže 45 posto u našoj floti, a ostatak otpada

na druge tipove brodova. Imovina naših brodara iznosi oko 1,8 milijardi dolara od čega je vrijednost brodova oko 1,5 milijardi dolara. Na brodove domaćih brodara trenutačno je ukrcano oko 2800 pomoraca. U tvrtkama radi oko 800 administrativnih i pomoćnih radnika, dok otprilike još 4200 ljudi u pričuvnom sastavu čeka svoju smjenu. Što se tiče gradnje brodova, u knjizi narudžbi početkom 2012. godine ovih pet brodara imalo je naručeno 10 brodova u inozemnim brodogradilištima te sedam u domaćima. Od 10 brodova u inozemstvu sedam je naručila Atlanska plovidba koja je u ovoj godini do sada preuzela već tri broda. Tankerska plovidba u Koreji je naručila dva broda koji bi trebali biti isporučeni 2014. godine. Ove je godine Jadranski pomorski servis preuzeo tegljač iz jednog turskog brodogradilišta. Iako neke naše brodarske tvrtke pregovaraju i razmišljaju o kupnji polovnih brodova, do toga u ovoj godini nije došlo. Doduše, Atlanska je prodala tri broda, a Uljanik plovidba jedan. Hrvatski su brodari prošle godine imali oko 650 milijuna dolara prometa, a ukupno su ostvarili gubitak od oko 23 milijuna dolara. “Prošlu, vrlo teško godinu naši su brodari, kao i oni u svijetu, završili s gubitkom jer su vozarine

Poboljšan status Hrvatske na listama američke obalne straže Hrvatska zastava unaprijedila je status na listama Američke obalne straže (USCG), potvrđeno je u izvješću za 2011. godinu usvojenom na godišnjoj sjednici Komiteta Pariškog memoranduma, održanoj u Rigi u svibnju 2012. godine. Zbog višestrukog zaustavljanja brodova u lukama SAD-a proteklih godina, hrvatska zastava bila je svrstana na najviši prioritet za inspekcijske preglede, a nakon ostvarenih inspekcijskih rezultata tijekom trogodišnjeg razdoblja, ispunjeni su uvjeti za uklanjanje zastave s liste posebnog rizika. Nakon svrstavanja hrvatske zastave na bijelu listu Pariškog memoranduma 2010. godine, Republika Hrvatska ostvarila je još jedan važan cilj u unaprjeđenju sigurnosti plovidbe hrvatske flote. male i ispod rentabilnosti. No gubitak je velika većina naših brodara pokrila, i to iz akumulirane dobiti iz prethodnih godina ili prodajom rabljenih brodova. To je u brodarstvu uobičajno, postoje ciklusi

u poslovanju”, istaknuo je Mato Botica, ravnatelj udruge Mare Nostrum. Inicijativa brodara Prema Botičinim riječima, naši su brodari skloni gradnji u hrvatskim bro-

dogradilištima, ali zahtijevaju cijene kakve imaju svjetska brodogradilišta. Procjenjuje se da je cijena broda u hrvatskom brodogradilištu 10 milijuna dolara veća od cijene identičnog broda u azijskom


11

www.privredni.hr Broj 3743, 10. rujna 2012.

( oko 2800 pomoraca ( još 4200 trenutačno ukrcano na brodove domaćih brodara

u pričuvnom sastavu čeka svoju smjenu

raditi u hrvatskim svjetskim cijenama dolara. Velika većina naših brodara gubitak je pokrila iz akumulirane dobiti iz prethodnih godina nekom od programa HBOR-a, kako bi im kamatne stope iznosile oko četiri posto Pregled stanja knjiga narudžbi po zemljama gradnje prema nosivosti (dwt) ožujak 2012. ZEMLJA

Kina Južna Koreja Japan Filipini Vietnam Taiwan Brazil Indija Europa UKUPNO

Kontejnerski brodovi Br. dwt

Tankeri

Bulkeri

Ukupno

Br.

dwt

Br.

dwt

Br.

dwt

2.133 991 823 75 196 36 47 104 265 4.896

141.071.241 102.143.529 57.549.173 8.387.240 3.372.496 2.399.770 3.592.520 2.825.637 3.273.435 327.284.460

225 300 10 8 9 35 3

12.232.495 32.364.759 804.800 548.800 119.084 2.393.270 113.400

363 360 127 5 22 1 41 4

25.025.294 42.259.429 6.452.278 641.415 479.037 6.500 3.308.220 6.758

1.208 278 593 62 62

98.200.760 25.641.511 49.045.098 7.197.025 2.225.687

2 68

160.000 2.639.000

608

49.320.408

1.096

80.704.228

2.292

186.088.761

Izvor: IHS Fairplay Solutions, ožujak 2012.

brodogradilištu. “Brodari su iz tog razloga i uputili inicijativu i prijedlog Vladi Republike Hrvatske, u kojoj su između ostalog tražili da se osigura kreditiranje gradnje u nekom od programa HBOR-a, kako bi kamatne stope iznosile oko četiri posto. Pojedinačni kontakti domaćih brodara, brodogradilišta i resornih ministarstava postoje, ali se značajniji sastanci očekuju tijekom jeseni”, otkriva Botica. Inače, prema informacijama kojima raspolažu brodari, HBOR je osigurao dio novca, ali je poznato

da su za gradnju brodova neophodna veća sredstva. Procjenjuje se da treba osigurati oko sedam do osam milijardi kuna. Svjetski pomorski promet Pomorstvo i brodarstvo, kao i brodogradnja, dio su naše tradicije, a koliko su naši brodari kvalitetni govori činjenica da naši brodovi plove na bijeloj listi Pariškog memoranduma. Naši su pomorci jako cijenjeni i svjetski brodari ih uglavnom zapošljavaju kao časnike na svojim brodovima, što podrazumije-

va i adekvatno plaćanje. Procjenjuje se da ukupno imamo oko 24.000 pomoraca. Svjetski pomorski prijevoz u razdoblju od 2005. do 2011. godine porastao je za 24 posto. Rast uvoza u azijske zemlje dosegnuo je čak 86 posto ukupnog svjetskog povećanja uvoza. Uvoz u Europu je stagnirao, dok je uvoz u SAD čak i smanjen za 10 posto. Uvoz Južne Amerike i Afrike u istom razdoblju također je porastao, i u svjetskom povećanju količine uvezenih dobara sudjeluje sa 16 posto. Od ukupne uvezene količine tereta u 2011. godini na Aziju otpada 53 posto. Od tog iznosa 54 posto uvezenih dobara u Aziju prevezeno je bulkerima, 33 posto tankerima, devet posto kontejnerima i ostalih četiri posto kao generalni teret. Oko 40 posto ukupnog azijskog uvoza otpada na Kinu. Prihodi brodarskih kompanija su u padu jer su vozarine niske, a cijene goriva rastu. Višak ponude brodskog prostora

nastavio je rast i u 2011. godini, isto kao što je porasla i količina razmijenjenih dobara. Do kraja godine količina razmijenjenih dobara porasla je za pet posto i bila je šest posto iznad razine dostignute prije nastupa krize. S druge strane, u 2011. godini porasla je svjetska tonaža za devet posto (iznosila je oko 120 milijuna dwt) i koncem godine je po nosivosti bila za

Svjetski pomorski prijevoz u razdoblju od 2005. do 2011. porastao je za 24 posto 25 posto veća nego koncem 2008. godine. “Već prije nastupa krize bilo je jasno da će apetiti brodara za novom tonažom nadići potencijal obujma svjetske razmjene dobara. lpak, malo njih je predviđalo devastirajući manjak potražnje 2009. godine. Očito su mnogi dijelovi tržišta

bili preplavljeni tonažom isporučenom kroz 2009., a onda i do danas. Negativan efekt znatnog viška ponude brodskog prostora ublažen je smanjenjem brzine plovidbe, posebno kod brodova za prijevoz kontejnera, rastućim trgovinskim debalansom i, u određenoj mjeri, većim udaljenostima prijevoza, ali su vozarine ipak nastavile trend pada. U 2011. prosječne cijene rabljenih brodova ostale su stabilne. Do veljače 2012. vrijednosti vozarina nastavile su negativan trend, dok su cijene rabljenih brodova pale za oko tri posto”, istaknuo je Ante Roje, jedan o najpoznatijih hrvatskih analitičara svjetskog brodskog prijevoza. Rekordne cijene teškog goriva Cijene goriva, nakon pada zabilježenog 2009., u 2011. ponovno su porasle i to u prosjeku za 30 posto. U veljači 2012. cijene teškog goriva dostigle su rekordne iznose od iznad 7OO USD/t. Kom-

binacija rekordno visokih cijena goriva i niskih vozarina stvara financijske poteškoće brodarima. “Po današnjim tržišnim uvjetima, novčani tok u najmanju je ruku važan koliko i profit. Ova činjenica stvara novi pritisak na vozarine jer će mnogi brodari prihvatiti i nižu vozarinu da bi osigurali novčani priljev. Na tržištima brodova i brodskog prostora, kao i u drugim gospodarskim djelatnostima, jedino je sigurno da će se povoljna i nepovoljna tržišna razdoblja izmjenjivati. Kada će, međutim, promjena nastupiti, koliko će ciklus trajati i u kojem rasponu će se ostvariti, to nitko ne može reći. Ali tržišta treba pratiti, doslovce svakodnevno!”, pojašnjava kapetan Roje. Kao i predsjednik Uprave Atlantske plovidbe Pero Kulaš u nedavnom intervjuu Privrednom vjesniku, i Roje kaže da do kraja 2013. godine ne treba očekivati oporavak tržišta odnosno osjetniji rast vozarina.


12 PRIČA S RAZLOGOM Business Road to Qatar 4. listopada

Privredni vjesnik Broj 3743, 10. rujna 2012.

“ Uvest ćemo red i kontrolu potpora kako

se taj novac ne bi koristio u druge svrhe.

Kako poslovati s Katarom?

Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede

Hoćemo li hranu plaćati suhim zlatom? Hrvatsko-katarska udruga organizira Drugi edukacijski dan s nazivom Business Road to Qatar 4. listopada u hotelu Aristos u zagrebačkom Buzinu. Predstavit će se mogućnosti poslovanja u Kataru, a bit će riječi i o posebnostima arapske arhitekture. Stručnjaci iz Katara, Malik AlKammaz iz državne tvrtke Saba&Co. IP te Badih Touma iz arhitektonskog ureda MZ&Partners sudionicima Drugog edukacijskog dana kroz praktične primjere predstavit će izazove i pogodnosti poslovanja u toj zemlji. Isto tako, Nermin Botonjić iz Centra za certificiranje halal kvalitete govorit će o posebnostima arapske i islamske kulture. Kako je istaknula Maja Rendulić, potpredsjednica za gospodarstvo Hrvatsko-katarske udruge,

cilj ovog seminara je okupiti što više hrvatskih tvrtki kako bi se saznale informacije iz prve ruke o poslovanju u Kataru. Dodala je kako ta zemlja, sa stopom BDP-a višom od 15 posto godišnje, ima velike razvojne planove. “Katar je već sada spreman za organizaciju Svjetskog nogometnog prvenstva 2022. godine za što mora izgraditi najmanje 350 hotela te ostalu potrebnu infrastrukturu. Njihovi investitori zainteresirani su i za ulaganja u hrvatski turizam, posebice u tzv. zelenu Hrvatsku jer ih više od mora zanimaju rijeke i šume”, istaknula je Maja Rendulić. Uskoro se očekuje i bratimljenje Rijeke i Dohe, a u Hrvatsko-katarskoj udruzi žele organizirati i Arapsko-katarski gospodarski forum koji bi se održao u Hrvatskoj i Kataru. (S.P.)

Jakovina: Ne treba podgrijavati atmosferu katastrofičnosti Pred Vladu bi ovih dana trebala ići uredba o uvođenju izvoznih carina na žitarice, odnosno pšenicu, ječam, soju i kukuruz, te izmjene carinske tarife kojom bi se na te iste proizvode, odnosno sirovine, ukinule uvozne carine Goran Gazdek

I

splata potpora u poljoprivredi za 2012. godinu počet će već u siječnju sljedeće godine, šest mjeseci prije zakonskog roka, izjavio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina otvarajući u Virovitici Drugi sajam agroproizvoda i opreme Virovitičko-podravske županije Agroexpo koji čine već afirmirane županijske izložbe voća i povrća, meda i pčelinjih proizvoda te ljekovitog bilja i vina. Mi-

istaknutijih poljoprivrednih proizvođača Virovitičko-podravske županije, dužnosnici lokalne uprave i samouprave te ministar Jakovina razgovarali gotovo tri sata. Suša je u voćnjaku jednog od najvećih voćara u Virovitičko-podravskoj županiji Pere Marića koji proizvodi jabuke na 10 hektara prouzročila štetu od milijun

nosu na prosječne godine. Unatoč ovim primjerima i medijskim najavama ministar Jakovina smatra da cijene hrane neće naglo skakati i da neće biti stravično visoke kako kažu mediji. “Ne treba podgrijavati atmosferu katastrofičnosti. Čitali smo i slušali ovih dana da ćemo

kuna. “Ono što smo ranijih godina brali čitav mjesec, ove godine pobrali smo za samo nekoliko dana”, slikovito je svoju nevolju objasnio Marić. Prema riječima Branka Tomšića, predsjednika Saveza pčelara Virovitičko-podravske županije, zbog suše i ostalih vremenskih nepogoda koje su pratile ovogodišnju proizvodnju prinosi meda manji su za 80 posto u od-

jabuke kupovati komadno i plaćati ih suhim zlatom. Nećemo, cijene jabuka će biti na razini prošlogodišnjih. Ne vidim razloga da se poskupljenje jabuka na tržištima regije reflektira drastičnim skokovima u Hrvatskoj”, kazao je Jakovina.

*vijesti Podravka zbrinula 288 radnika Prvog rujna završio je radni odnos za 288 zaposlenika Podravke koji su prihvatili stimulativne otpremnine od 4000 kuna neto po godini staža u kompaniji. Riječ je o zaposlenicima s višedesetljetnim radnim stažem u Podravki, a neki od njih su u koprivničkoj prehrambenoj kompaniji radili i više od 40 godina. Rekordni kolovoz za ZLZ

Zračna luka Zagreb nizom aktivnosti obilježava 50 godina rada na postojećoj lokaciji. Dodatni razlog za slavlje je to što je kroz zračnu luku u kolovozu ove godine prošlo 260.372 putnika, što je najveći zabilježeni broj putnika u jednom mjesecu od osnutka

Zračne luke Zagreb i povećanje od 4,25 posto u odnosu na kolovoz 2011. godine. Od utorka 11. rujna putnike dočekuje i ispraća živa glazba u pristanišnoj zgradi, a središnja manifestacija je javno predstavljanje monografije o 50 godina Zračne luke Zagreb. Pet godina Weekend Media Festivala Peti Weekend Media Festival održat će se ove godine od 20. do 23. rujna u prostoru stare Tvornice duhana u Rovinju. Festival opet dovodi niz uglednih predavača i panelista iz regije, ali i iz svijeta. Jedna od novosti je BalCannes, regionalna revija najboljih reklamnih agencija, organizirana u suradnji s Hrvatskim udruženjem agencija za tržišno komuniciranje. U sklopu festivala održat će se i 13. konferencija Hrvatske udruge za odnose s javnošću, na kojoj će kao predavač gostovati glasnogovornik bivše grčke vlade George Petalotis.

Isplata potpora u poljoprivredi za 2012. godinu počet će već u siječnju sljedeće godine nistarstvo se na taj korak odlučilo jer smatra da bi se troškovi proizvodnje mogli smanjiti za 15 do 20 posto budući da je repromaterijal potreban za poljoprivrednu proizvodnju najjeftiniji početkom godine. “Uvest ćemo red i kontrolu potpora kako se taj novac ne bi koristio u druge svrhe”, kazao je Jakovina objasnivši da su istraživanja proteklih godina pokazala povećanu prodaju automobila upravo nakon isplate poticaja. Prinosi meda manji 80 posto U okviru Sajma održan je i okrugli stol o stanju u poljoprivredi i aktualnim problemima u poljoprivrednoj proizvodnji na kojem su četrdesetak naj-

Reguliranje tržišta Ipak, kako bi se smanjio udar cijena hrane, Ministarstvo poljoprivrede već

koristi dio mjera iz pripremljenog paketa uvoznih i izvoznih carina, a pred Vladu bi ovih dana trebala ići uredba o uvođenju izvoznih carina na žitarice, odnosno pšenicu, ječam, soju i kukuruz, te izmjene carinske tarife kojom bi se na te iste proizvode, odnosno sirovine, ukinule uvozne carine. Riječ je, napomenuo je ministar Jakovina, o privremenim mjerama dok se situacija na tržištu ne stabilizira. “Uvođenjem izvoznih carina želi se regulirati tržište i eliminirati mogućnost nedostatka poljoprivrednih sirovina na našem tržištu, a smanjenjem carinske zaštite omogućiti da oni koji imaju potreba i sredstava mogu jeftinije nabaviti sirovinu. Ne želimo se dovesti u situaciju da žitaricu, za koju smo imali jako dobre prinose, a trenutačno je na okolnim tržištima vrlo povoljna cijena, sad izvezemo kako bismo je za par mjeseci po puno većim cijenama ponovno uvozili za potrebe naše mlinarske industrije”, objasnio je Jakovina naglasivši da o ovakvoj mjeri razmišljaju i druge zemlje.

Smanjenje PDV-a na hranu nije vatrogasna mjera Smanjenje PDV-a na hranu nije vatrogasna mjera i takva odluka ne može se donijeti na brzinu, kazao je ministar Jakovina. PDV se može sniziti ako se u proračunu nađu sredstva ili uštede koje će nadoknaditi to smanjenje. Akcija Hrvatske seljačke stranke kojom prikupljaju potpise građana za smanjenje PDV-a na hranu na 10 posto ne zaslužuje ozbiljniji komentar te je riječ o politikantstvu, naglasio je ministar dodajući kako su u HSS-u bili odgovorni za sektor poljoprivrede sudjelujući u obnašanju vlasti posljednjih 12 godina i ništa nisu učinili s tim u vezi. Nakon osam-devet mjeseci ove vlade inzistirati na tom pitanju na ovakav način vrlo je neozbiljno, istaknuo je Jakovina.


enterprise europe

info

Broj 69, 10. rujna 2012.

Posao u EU-u

Prilika za najbolje Najmanje 280 hrvatskih građana bit će zaposleno u institucijama Europske unije sljedeće godine. Plaće u europskoj administraciji su za hrvatske pojmove visoke, odabir kandidata traje dugo, a pozitivan odgovor ne jamči posao Europski ured za odabir osoblja (EPSO), središnje tijelo Europske unije za zapošljavanje u europskim institucijama, najavilo je raspisivanje triju natječaja za zapošljavanje hrvatskih državljana u Bruxellesu i Luxembourgu ove jeseni. Želimo zaposliti najbolje i najbistrije ljude koje Hrvatska ima, kaže David Bearfield, direktor Europskog ureda za odabir osoblja. “Želimo ljude koji znaju raditi na više jezika, visokokvalificirane u poslu koji rade, čvrste i motivirane, koji žele učiti i napredovati tijekom karijere u institucijama gdje će se suočavati s mnogim izazovima”, istaknuo je. Nacrt proračuna EU-a za 2013. predviđa zapošljavanje 280 hrvatskih državljana u institucijama EU-a. Taj se broj odnosi isključivo na zapošljavanje prema nacionalnom ključu, što znači da hrvatski građani po pristupanju mogu sudjelovati i na svim ostalim natječajima za zapošljavanje

otvorenim i ostalim građanima EU-a na kojima se ne primjenjuju ograničenja po pitanju nacionalnosti. EPSO će 13. rujna raspisati natječaj za službenike, a na rezervni popis ući može 126 kandidata. Riječ je o službeničkim radnim mjestima na početnoj razini za osobe s fakultetskom diplomom u područjima kao što su europska javna uprava, pravo, revizija, ekonomija i financije. Administratori na toj razini obavljaju tri glavne vrste poslova: oblikovanje politike, operativna provedba i upravljanje resursima. Za njih je potrebno poznavanje engleskog, francuskog ili njemačkog jezika, a profesionalno iskustvo nije potrebno. Traži se također i 14 načelnika odjela i jezičnih odjela na čelu hrvatskih odjela za prevođenje koji će voditi mali ili srednji odjel za prevođenje od pet do 20 ljudi, a traži se i osam šefova odjela od oko 50 ljudi. Kriteriji za zapošljavanje na ovim poslovima kreću se, ovisno o ra-

zini, od 10 godina odgovarajućeg profesionalnog iskustva do još dodatnih pet godina rukovoditeljskog iskustva. Rok za prijavu kandidata je 16. listopada 2012., a prijaviti se može na internetskoj stranici www.eu-careers.eu Osim toga, u listopadu će biti raspisana dva natječaja za tajničko osoblje i asistente u području korekture, lekture, komunikacija, upravljanja projektima i pravnih poslova, ukupno 167 kandidata. Natječaj za asistente u području korekture i lekture bit će raspisan 11. listopada, a traži se 25 kandidata, dok će 25. listopada biti raspisan natječaj za asistente na području komunikacija (15 kandidata), pravnih poslova (22 kandidata) i upravljanja projektima (15 kandidata) te tajničko osoblje (90 kandidata). Bearfield ističe kako su poslovi raznoliki, zanimljivi i zahtjevni, a selekcija rigoro-

zna. “Sastoji se od pristupnih testova na računalu u Hrvatskoj te provjere najboljih u Centru za procjenu u Bruxellesu. Najuspješniji kandidati bit će uvršteni na rezervni popis kadrova s kojih europske institucije biraju svoje zaposlenike”, naglašava Bearfield. Odabir kandidata traje devet do 10 mjeseci, a uvrštenje na rezervni popis ne osigurava siguran posao. Na njega se može čekati od tri mjeseca do godine dana. Početna plaća u europskim institucijama za asistente iznosi oko 2300 eura, a za službenike višeg ranga 4400 eura. Ovog ljeta zatvoren je natječaj za zapošljavanje 70 prevoditelja, 35 konferencijskih tumača i 47 pravnika lingvista, na koji se javilo gotovo 2700 kandidata. Njihovo testiranje provest će se u rujnu i listopadu, a procjena u Bruxellesu u prva tri mjeseca iduće godine. Popis prihvaćenih kandidata trebao bi biti dovršen do ljeta 2013. godine. (K.S.)


enterprise europe Razvoj ljudskih potencijala

Bolje upravljanje EU projektima

Projektom razvoja ljudskih potencijala, financiranim iz EU programa, zaposlenici javnih službi zaduženi za informiranje javnosti nadopunili su komunikacijske vještine i učili kako promovirati fondove EU-a u socijalnim medijima Projektom “Podrška operativnoj strukturi za Operativni program Razvoj ljudskih potencijala u vezi informiranja, promidžbe i vidljivosti” željelo se poboljšati hrvatske kapacitete za uspješno i učinkovito upravljanje i provedbu projekata iz programa IPA te budućih europskih strukturnih fondova. Projekt je bio namijenjen jačanju sposobnosti javne administracije u učinkovitom informiranju, promociji i vidljivosti Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala i njegove tranzicije u Europski socijalni fond (ESF). Ovaj 365.000 eura vrijedan projekt financiran je sredstvima Europske unije iz programa aktivnosti Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), komponente IV

- Razvoj ljudskih potencijala u Republici Hrvatskoj. Započeo je početkom rujna 2011. godine, a dovršen je početkom ovog mjeseca. Projekt je proveo Ecorys Polska u suradnji s tvrtkom Millenium promocija, a korisnici projekta bila su tijela operativne strukture Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala odgovorna za administriranje i provedbu: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatski zavod za zapošljavanje te službenici za informiranje javnosti. Voditeljica projektnog tima Ewa Stepan ističe kako je provedeno više od 200

sati edukacije, treninga, konzultacija i savjetovanja, organizirana javna događanja, izrađena dva strateška dokumenta te promidžbeni i promotivni materijali, a koordinacija između projektnih korisnika ojačana. “Članovi javne administracije zaduženi za informiranje javnosti o mogućnostima fondova Europske unije imali su prigodu stalno nadopunjavati svoje komunikacijske vještine i razumijevanje socijalnih medija kako bi bili sposobni dosegnuti i zainteresirati novu publiku”, naglasila je Ewa Stepan.

PROCEED

Društvena mreža za istraživačke projekte The Proceed Research Social Network je platforma za komunikaciju i preuzimanje dokumenata i informacija vezanih za projekte ENVIMPACT i PROCEED. Ona bi trebala olakšati suradnju i razmjenu iskustava slično stranicama društvenih mreža Projekt PROCEED – Promoviranje i koordinacija istraživanja iz područja zaštite okoliša za održivi razvoj u Srednjoj i Istočnoj Europi uz podršku Europske poduzetničke mreže EEN provodi se od 2011. do 2013. godine, a nositelj projekta je Tera Tehnopolis iz Osijeka. Njime se žele integrirati razvojno-istraživački projekti za zaštitu okoliša, ispitati primjenjivost istraživačkih rezultata u praksi te identificirati učinkoviti modeli komunikacije i diseminacije istraživačkih rezultata. Jedna od projektnih aktivnosti je i uspostavljanje web stranice društvene mreže istraživača projekta, odnosno The Proceed Research Social Network (RSN). Ta mreža i njena web stranica su online

platforma koja služi kao zajednički alat za komunikaciju, postavljanje i preuzimanje dokumenata i objavljivanje informacija vezanih za projekte ENVIMPACT i PROCEED. Ova bi platforma treba-

la olakšati suradnju i razmjenu iskustava između korisnika na platformi, slično stranicama društvenih mreža i osigurati bržu i bolju komunikaciju stručnjaka koji se bave ovim projektima. Struktura RSN baze podataka napravljena je u dva glavna modula koje čine profili registriranih korisnika i projekti koji su predstavljeni kroz fotografije, videomaterijale, dokumente, PDF dokumente i prezentacije vezane uz okolišnu politiku.

Bugarska, Slovenija, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Grčka, Latvija, Litva, Poljska i Danska. Provedba projekta PROCEED usko je povezana s provedbom drugog FP7 projekta - ENVIMPACT, što je omogućilo da se pojedine aktivnosti kod oba projekta udruže, a prikupljanje podataka proširi na druge zemlje poput Mađarske, Njemačke, Belgije, Luksemburga i Češke. Konzorcij ENVIMPACT projekta sveukupno obuhvaća 12 zemalja.

Nakon registracije u bazu podataka korisnicima je omogućeno i postavljanje vlastitih projekata, pretraživanje projekata ostalih članova baze, kontakti s novim poslovnim partnerima i ocjenjivanje projekata ostalih članova baze podataka. Zemlje članice konzorcija u projektu su Italija, Rumunjska, Grčka,

Svi zainteresirani pojedinci i istraživačke institucije pozvani su na upis u RSN bazu podataka, kako bi osigurali svoje mjesto u sve brže rastućoj mreži istraživača i poduzetnika. Registracija je moguća na web stranici www.proceed-rsn.eu, a više informacija moguće je dobiti na ured@ tera.hr ili telefon 031/251 000.


www.een.hr

10. rujna 2012.

2 3

Andrzej Żylak, predsjednik Industrijske i trgovinske komore u Rybniku

Trampolin za više i bolje Iduće godine Hrvatska će dobiti izuzetan publicitet kao i velike simpatije svih dosadašnjih članica, i to treba iskoristiti. Za Hrvatsku je najvažnije da pripremi i osigura dobre projekte te krene naprijed na veliko zajedničko tržište Poljska je jedna od najvećih europskih država i čini se kako je najviše prosperirala ulaskom u Europsku uniju. Velike investicije, posebice u infrastrukturu, vide se na svakom koraku, nezaposlenost je pala, a gospodarstvo ni u najtežim trenucima aktualne krize nije posustalo. Cijeloj državi otvorile su se velike gospodarske mogućnosti, a zahvaljujući nižoj cijeni radne snage postali su velika konkurencija ne samo u Europi nego i cijelom svijetu. Na jugu države nalazi se Šlesko vojvodstvo, a u Gornjoj Šleskoj nalazi se grad Rybnik s više od 140.000 stanovnika i još od 19. stoljeća važno središte iskopa najkvalitetnijeg ugljena na svijetu, te upravo zato gospodarski interesantan i susjednim zemljama. Iako se nalazi u visokoindustrijskom području, Rybnik se naziva zelenim gradom jer ima relativno čist okoliš. O iskustvima ulaska Poljske u Europsku uniju, a posebice korištenja europskih fondova, razgovaramo s Andrzejem Żylakom, predsjednikom Industrijske i trgovinske komore u Ryniku. Żylak je odnedavna i počasni predstavnik Hrvatske gospodarske komore u Poljskoj. O Hrvatskoj zna puno budući da je vlasnik turističke agencije Croatia, specijalizirane za turističke ture po Hrvatskoj i, naravno, čest je gost hrvatskog Jadrana. Što očekuje Hrvatsku ulaskom u Europsku uniju? - Iduće godine Hrvatska će dobiti izuzetan publicitet kao i velike simpatije svih dosadašnjih članica, i to treba iskoristiti. Slikovito rečeno, Hrvatska je dijete koje će dobiti trampolin kojim će moći ostvariti svoje mogućnosti i nove ideje. Mislim da je najvažnije da Hrvatska napravi te osigura dobre projekte i krene naprijed na veliko zajedničko tržište. Suradnja među zemljama koje nemaju granice je lakša, jednostavnija, bolja i, na kraju, profitabilnija. Poljska je jako dobro iskoristila taj svoj financijski trampolin i infrastrukturno se obnovila, što je ponajprije pomoglo gospodarstvu. To treba učiniti i Hrvatska. Hrvatska sada ima na raspolaganju samo pretpristupne fondove, a ono što ih čeka u Europskoj uniji je mnogostruko više. Gdje vidite najveće probleme u iskorištavanju europskog novca? - Prednost Poljske u odnosu na Hrvatsku je to što 52 do 58 posto poreznog novca koji plaćaju građani ostaje gradovima ili lokalnoj samoupravi. U Hr-

u Hrvatskoj relativno visoka, u kratkom roku će pasti na europske prosjeke, što će sigurno učiniti sretnima mnoge obitelji u Hrvatskoj.

vatskoj je to samo osam posto. To treba promijeniti, jer upravo taj novac je potreban za sufinanciranje i pripremu projekata iz europskih fondova. Velik je problem i to što u Hrvatskoj postoje male općine s manje od 1500 stanovnika. Takve jedinice lokalne samouprave nemaju nikakvu snagu za iskorištavanje fondova. Dobra se stvar dogodila nedavno kada je Hrvatska podijeljena na samo dvije regije čime su sve općine, gradovi i županije dobili mogućnost za maksimalno iskorištavanje novca iz europskih fondova. Slično smo napravili i mi u Šleskoj. Spojili smo se sa siromašnijim županijama, onim poljoprivrednima, i zahvaljujući tome spustili svoj rejting i mogli dobiti više sredstava iz Bruxellesa. Za nas u Hrvatskoj cijeli proces jako je dugo trajao i često imamo osjećaj da su neke zemlje u pristupu bolje prošle. Što vi mislite o tome? - Iskreno, bio sam, i još sam iznenađen činjenicom da su dvije zemlje, lošije po gospodarskom stanju i situaciji u državi, Bugarska i Rumunjska, dobile priliku ući u Uniju prije Hrvatske. A upravo su stanja u tim zemljama bila razlogom zbog kojeg su podignuti kriteriji za nove članice. No Hrvatska ne bi trebala biti zabrinuta. Zna se datum ulaska u Europsku uniju, a tada će se brzo vidjeti pozitivni efekti. Nezaposlenost, koja je

Potrebna bolja politika cijena u turizmu Koliko su Poljaci zadovoljni hrvatskom turističkom ponudom i postoje li tu mogućnosti za pomake na bolje? - Poljaci su uglavnom zadovoljni odnosom cijene i kvalitete, no mislim da postoji mogućnost za bolje poslovanje turističkih poduzeća u Hrvatskoj. Turistička sezona je prekratka i treba razmisliti o politici cijena u predsezoni i posezoni. Kad sam počinjao dovoditi turiste u Hrvatsku, sezona je počinjala prije Uskrsa, a završavala krajem rujna. U posezoni hotel iste kategorije u Zagrebu ima upola nižu cijenu smještaja od onog u Dubrovniku. Zbog toga je onaj dubrovački prazan, a oni koji imaju bolju politiku cijena, koje su u posezoni i četrdesetak posto niže, su puni. Primjer loše politike cijena je i poznati Hotel Riva u Hvaru. Cijena smještaja je i tri puta veća nego u Zagrebu, a vlasnici očekuju goste boljeg financijskog stanja koji jahtama dolaze u Hvar. No, onaj tko ima jahtu u hvarskoj luci, sigurno neće spavati u hotelu. Po meni nema razloga da svi dubrovački hoteli ne budu puni cijele godine. Klima je prekrasna, a ako se u hladnijim mjesecima turistima - osim povijesti - ponude ljepota i wellness, uz dobru politiku cijena može se mnogo postići.

Kakva je gospodarska mogućnost suradnje Hrvatske i Poljske? - Hrvatska će biti, kao što je to bila i do sada, jedna od omiljenih zemalja za Poljake, posebice kao destinacija za ljetni odmor. Poljaci su izuzetno zadovoljni onim što hrvatski turizam nudi. Prirodne ljepote, kulturna ponuda, more i sunce, zahvaljujući gospodarskoj situaciji sve su više dostupni poljskim građanima. S druge strane, Poljska kao veliko tržište nudi hrvatskim poduzećima suradnju u stvaranju novih proizvoda. Posao donosi sigurnost, a sigurnost donosi stabilnost koja je potrebna svakoj državi. Dobar primjer je i najava ulaganja Zbigniewa Jakubasa u Končar. Poljskoj trebaju tramvaji i lokomotive. Njih hrvatska tvrtka izrađuje na svjetskoj razini i nema razloga da se razmišlja o seljenju proizvodnje u Poljsku jer to mogu - po dobrim cijenama i vrhunske kvalitete - proizvoditi i hrvatski radnici. Na poljskom i hrvatskom tržištu ima mnogo kvalitetnih proizvoda koje možemo ponuditi jedni drugima. Samo ih treba pronaći i plasirati. Što hrvatsko gospodarstvo treba učiniti kako bi bilo konkurentnije na europskom tržištu? - Naša iskustva govore kako je najbolji put za ostvarivanje dobiti - finaliziranje proizvoda. Svaka tvrtka koja ima mogućnost povećati dodanu vrijednost svojim proizvodima i ne izvoziti poluproizvode ili sirovinu treba razmišljati u tom smjeru. Isto tako nužno je upoznati tržište. U lipnju ove godine u moj ured su došli predstavnici jedne hrvatske tvrtke koja proizvodi visokokvalitetne cigle za izgradnju domova. Njihovi proizvodi su kvalitetni no nestandardni, nisu certificirani i nisu adekvatni za klimu u drugim dijelovima Europe. Mislim da je važno da svatko tko ima neki proizvod i želi na neko tržište mora znati pravila i standarde koji na njemu vladaju. S druge strane, ima dobrih primjera. Ivan Cerovečki iz Krapinske tekstilne industrije Kotka, moj dobar prijatelj, zna što Poljaci žele nositi, ali i što se traži na stranim trištima. Isto tako, moja generacija još se sjeća kako je najkvalitetniji namještaj za nas bio onaj jugoslavenski. Sada su tu nove države, no neke od tih tvrtki još uvijek postoje i trebale bi poraditi na tome da podsjete Poljake na tu kvalitetu.


enterprise europe Međunarodna trgovačka komora

Glas poslovnih

Međunarodna trgovačka komora bavi se arbitražom i rješavanjem sporova, lobiranjem za otvoreno tržište, promicanjem prednosti sustava tr problemima na području bankarstva, tržišnog natjecanja, okoliša, financijskih usluga i osiguranja, intelektualnog vlasništva, marketinga, tran Krešimir Sočković Međunarodna trgovačka komora (International Chamber of Commerce - ICC) najveća je svjetska poslovna zajednica i zastupa interese poslovnih ljudi pred Svjetskom trgovinskom organizacijom i Ujedinjenim narodima. Kao glas poslovnog svijeta sustavno radi na rastu globalnog gospodarstva i ostvarivanju ekonomskog rasta, stvaranja novih radnih mjesta te općeg napretka. Nacionalna gospodarstva su u svijetu tijesno isprepletena i odluke pojedinih nacionalnih vlada imaju daleko jači utjecaj na međunarodna zbivanja negoli je to bio slučaj u prošlosti, ističe glavna tajnica Hrvatskog nacionalnog odbora Međunarodne trgovačke komore Sunčanica Skupnjak Kapić. “Rad komore obuhvaća aktivnosti od arbitraže i rješavanja sporova do lobiranja za otvoreno tržište i promicanje prednosti sustava tržišnog gospodarstva, samoregulacije poslovanja, te borbe protiv korupcije i tzv. kriminala bijelih ovratnika odnosno korporativnog kriminala. Preko svojih nacionalnih odbora ICC ima izravan pristup nacionalnim vladama u cijelom svijetu, a Međunarodni sekretarijat promovira stavove svjetske poslovne zajednice u međuvladinim organizacijama i to o onim pitanjima

koja izravno utječu na poslovne operacije i zbivanja u svjetskom poslovanju”, naglašava Sunčanica Skupnjak Kapić. Specijalizirane komisije za kritičke analize Međunarodna trgovačka komora podupire vlade u pregovorima unutar Svjetske trgovinske organizacije i dostavlja stavove i preporuke svjetske poslovne zajednice o pitanjima koja rješavaju u pregovorima, ali i pitanjima prava intelektualnog vlasništva, transportne politike, prava trgovine ili zašti-

U komisijama sjede poslovni ljudi iz upravljačkih struktura najvišeg ranga iz najvećih međunarodnih kompanija, odvjetničkih ureda te predstavnici uglednih akademskih institucija te okoliša. Bavi se i pitanjima međunarodne trgovine, investiranjima i drugim poslovnim temama. Specijalizirane komisije ICC-a redovno rade na pitanjima koja utječu na poslovanje iz područja bankarstva, tržišnog

natjecanja, okoliša, financijskih usluga i osiguranja, intelektualnog vlasništva, marketinga, transporta, poreza, te trgovinske i investicijske politike. U komisijama sjede poslovni ljudi iz upravljačkih struktura najvišeg ranga iz najvećih međunarodnih kompanija, odvjetničkih ure-

da te predstavnici uglednih akademskih institucija. Komisije rade kritičke analize zakonskih prijedloga i događaja koji utječu na poslovanje te zaključke i stavove o tome predstavljaju nacionalnim vladama i međunarodnim organizacijama. Hrvatska sudjeluje u radu svih komisija ICC-

Kriza i zapošljavanje

Vatrogasni fond za sitne po

Čak 25 milijuna ljudi u Europskoj uniji je nezaposleno, no dobra je vijest da se ta brojka ne povećava. Europski fond prilagodbe za pola milija zaposliti 91.000 radnika iz 20 zemalja članica Unije. Najviše novca za spas traženo je iz autoindustrije, tekstilne industrije i tiskara Lada Stipić - Niseteo Europski fond prilagodbe posljedicama globalizacije nije spasio tekstilne tvornice po Europskoj uniji, ali je nekim radnicima sačuvao radna mjesta. Iako postoji od 2006. godine, a operativan je od 2007., Grčka i Rumunjska su ga otkrile tek lani. Najviše su se njime okoristile Španjolska sa 17 i Nizozemska sa 16 aplikacija.

desetljeća Fond je s nešto manje od pola milijarde eura pomogao ponovno uhljebiti 91.000 radnika iz 33 sektora, a koji su izgubili posao što radi krize, što zbog seljenja pogona na lukrativnije adrese. Fondom se okoristilo 20 članica EU-a, sedam novih. Za sada za sredstvima fonda nisu posegnule samo Estonija, Cipar, Latvija, Luksemburg, Mađarska, Slovačka i Velika Britanija. Slovenija je dala aplikaciju za ublažavanje posljedica gašenja pogona tekstilne industrije.

Španjolska je to učinila jer je zaista dezavuirana krizom, a Nizozemska jer je vješto procijenila gdje leže pare za potpore. Za pola

Preduga procedura Fond pokazuje gdje je kombinacija globalizacije i krize imala najteže posljedice –

trećina aplikanata je iz samo tri grane, automobilske i tekstilne industrije, te tiskara. U 78 od dosadašnjih 97 aplikacija radilo se o proizvodnoj industriji. Kako je kriza napredovala, zadnje dvije godine pridružili su im se građevinarstvo i usluge. Trećina radnika kojima je trebalo stvoriti izgubljena radna mjesta je iz automobilske i tekstilne industrije. Pomoć je korisna, ali je bila sporovozna, dok su se dosjei vukli po institucijama EU-a – procedura je u prosjeku konzumirala 223 radna dana, 112 dana trebalo je servisima Europske komisije da pokriju predmet iz svih potrebnih kuteva, onda je još 60 dana utrošeno da do-

sje prouče i potvrde Vijeće EU-a i Europski parlament te još 51 dan da bi se zaključeni dosje realizirao kroz plaćanje. Pravilo je da Fond sudjeluje s polovinom potrebnih sredstava, a ostatak osiguravaju nacionalne ili regionalne vlasti koje i pokreću cijelu proceduru. Uskoro pomoć i za samozapošljavanje Fond je u stalnim korekcijama, trenutačno se razmatra način na koji bi pomagao samozapošljavanju ili radnicima angažiranim na određeno vrijeme. Od izbijanja krize stalna je derogacija temeljnih pravila raspodjele sredstava kako bi pravo na pot-


www.een.hr

10. rujna 2012.

4 5

ljudi u svijetu

ržišnog gospodarstva, samoregulacijom poslovanja te borbom protiv korupcije i korporativnog kriminala. Njene komisije bave se nsporta, poreza, te trgovinske i investicijske politike Ove je godine ICC Hrvatska, kako bi prenijela svjetsku praksu, organizirala desetak stručnih seminara od kojih su oni vezani uz Incoterms 2010 pravila i bankarski sektor bili najposjećeniji. Ove je godine organiziran i seminar ICC Arbitražna pravila 2012., a u pripremi za listopad je organizacija seminara Incoterms 2010 pravila koja će se fokusirati na proces ugovaranja i korištenja pravila i pribavljanje dozvola za izvoz, kao i pripreme na promjene koje će zateći gospodarstvenike ulaskom Hrvatske u EU.

a, ističe Sunčanica Skupnjak Kapić. “Na taj način omogućujemo oblikovanje stajališta hrvatske poslovne zajednice i promociju naših stajališta na svjetskoj razini, ali i prenošenje svjetskih iskustava na našu poslovnu zajednicu”, naglašava Sunčanica Skupnjak Kapić.

Arbitraža i kodeksi ponašanja Jedno od najvažnijih područja rada Međunarodne trgovačke komore je arbitraža. Od 1999. godine godišnje se preko ICC-a u prosjeku zaprimi preko 500 novih slučajeva na rješavanje. Preko nje se predstavljaju i Uniformni običaji i praksa za dokumentarne akreditive koje banke primjenjuju prilikom financiranja svjetske trgovine vrijedne milijarde dolara godišnje, a ICC Incoterms su standardne međunarodne trgovinske definicije koje se svakodnevno rabe u brojnim ugovorima. ICC model ugovori olakšavaju poslovanje malim tvrtkama koje si ne mogu priuštiti skupe odvjetničke usluge pri sastavljanju ugovora. Važan je i rad komore u području poslovne samoregulacije elektronskog poslovanja. Nedavno su razvijeni alati za

Hrvatska u ICC-u Hrvatska gospodarska komora članica je Međunarodne trgovačke komore od 1993. godine. Kao izravan član Svjetskog savjeta proteklih desetak godina aktivno je sudjelovala u radu brojnih komisija i odbora. HGK je preko ICC-a uključen u sustav ATA karneta (jednostavni međunarodni carinski dokument koji zamjenjuje nacionalne carinske dokumente za privremeni izvoz, privremeni uvoz i provoz robe, čime olakšava i ubrzava promet), Svjetsku komorsku mrežu, Komisiju za bankarsku tehniku, Međunarodni arbitražni sud i druge

komisije i aktivnosti ICC-a. HGK je i suosnivač Hrvatskog nacionalnog odbora ICC-a s Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom odvjetničkom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom udrugom banaka. Članovi ICC-a Hrvatska mogu biti sva trgovačka društva, profesionalne i stručne organizacije, komore i profesionalne asocijacije, znanstvenici, akademici i profesionalnci koji rade u Hrvatskoj. Članstvo je dobrovoljno, a članarina se plaća jednom godišnje. ICC Hrvatska trenutačno ima 49 članova.

e-poslovanje koji predstavljaju skup pravila za samoreguliranje poslovanja u području elektronske trgovine. Kodeksi i pravila oglašavanja i marketinga ICC-a često se prenose u nacionalne propise i pravila profesionalnih udruženja.

zeća u poslovanju na odgovoran način. Predsjedništvo ICC-a se svake godine susreće s vodstvom zemlje domaćina susreta G8 kako bi stavove poslovne zajednice prezentirala na tom skupu, a ICC je glavni poslovni partner UN-a i njegovih agencija.

Njihovi kodeksi poslovanja koji se dobrovoljno primjenjuju uključuju “Pravila ponašanja u borbi protiv iznude i podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama” i potiču tvrtke na razvijanje vlastitih pravila ponašanja u poslovanju. Komora je razvila i svojih Devet praktičnih koraka za odgovorno poslovno ponašanje koji na dobrovoljnoj bazi obvezuju podu-

Na UN-ovim skupovima o održivom razvoju, financiranju razvoja te informacijskom društvu Međunarodna trgovačka komora predstavlja stajališta svjetske poslovne zajednice, a u suradnji s UN konferencijom za trgovinu i razvoj (UNCTAD) pomaže nekim od najsiromašnijih zemalja u svijetu u privlačenju stranih investicija.

omake

arde eura uspio je ponovno poru imale i tvrtke koje nisu izravno žrtve globalizacije nego samo globalne krize. “Krizno izuzeće” postalo je pravilom. U EK-u ističu da su intervencije skrojene po mjeri određene industrije ili pogona, da su od njih izvlačile koristi regije teško pogođene naglom nezaposlenošću te da je ostvaren cilj zapošljavanja manje kvalificirane radne snage koja po pravilu prva gubi posao teško nalazeći novi. Kada postane članicom EU-a, i Hrvatska će imati pravo na potpore iz antiglobalizacijskog fonda pod uvjetom da ponudi primjerene programe zbrinjavanja viškova.

Velike razlike u zemljama Unije Podaci o akcijama Fonda za prilagodbu posljedicama globalizacije prezentirani su nedugo nakon Eurostatove analize nezaposlenosti objavljene zadnjeg dana kolovoza. Dobra je vijest da nezaposlenost ne raste, loša da je i dalje rekordno visoka, na 10,4 posto u EU27 i 11,3 posto u eurozoni, što znači da je izvan rada danas 25 milijuna ljudi od kojih 18 milijuna u eurozoni. Za godinu dana, od lanjskog ljeta, broj nezaposlenih je povećan za dva milijuna. Europsko šarenilo prosjeka kreće se od rekordno visoke nezaposlenosti u Španjolskoj, zastrašujućih 25,1 posto, te Grčkoj 23,1 po-

sto, pa do 4,3 posto u Austriji i 5,3 posto u Nizozemskoj. Najviše zabrinjavaju razmjeri nezaposlenosti kod mladih. Nova generacija radnika mlađih od 25 godina skupo plaća cijenu krize. Računa se da je bez posla 5,4 milijuna mladih od čega 3,3 milijuna u eurozoni. To znači da je svaki peti mladi čovjek u EU-u bez posla, s tim da je u Španjolskoj i Grčkoj stanje alarmantno jer je stopa nezaposlenosti preskočila polovinu. Eurostatovi su analitičari mogli samo konstatirati da je stopa nezaposlenosti mladih dvostruko viša od općeg prosjeka te da brže raste izvan eurozone. Najveći se pad nezaposlenosti dogodio na Baltiku

gdje tri nove članice EU-a brzo nadoknađuju gubitke na tržištu rada generirane krizom. S druge strane, Španjolska, Grčka i Cipar svjedoče trendu rasta nezaposlenosti, još uvijek bez izgleda za usporavanje. Prema obrađenim podacima, 4,1 posto sveukupne radne snage u EU27 je izvan posla dulje od godine dana, a 2,2 posto na posao čeka više od dvije godine – sada se već govori o dugoročnoj, žilavoj nezaposlenosti. Grčka i Cipar jedine su zemlje članice EU-a (i eurozone) u kojima viša obrazovna razina nije zaštita od nezaposlenosti, što također ilustrira kolikom je snagom kriza pogodila ove zemlje.


enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu Inženjerske usluge Office fédéral des routes OFROU, division infrastructure routière, filiale de Winterthour, Winterthour, Švicarska, traži inženjerske usluge. Natječaj je otvoren do 12. listopada, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Office fédéral des routes OFROU, division infrastructure routière, filiale de Winterthour, Grüzefeldstrasse 41, 8404 Winterthour, Switzerland, beschaffung.winterthur@astra.admin.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Usluge prijevoda Universitetet i Tromsø, Tromsø, Norveška, traži usluge prijevoda. Natječaj je otvoren do 15. listopada, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Universitetet i Tromsø, Innkjøpstjenesten, Administrasjonsbygget, Contact point(s): Avdeling for Økonomi, For the attention of: Merethe Berger Håkonsen, 9037 Tromsø, Norway, merethe.haakonsen@ uit.no. Više podataka o nadmetanju na http://www.doffin.no//search/Search_ AuthProfile.aspx?ID=AA2657.

Edukacija putem interneta Forsvarets logistikkorganisasjon, Lillehammer, Norveška, traži usluge internetskog učenja. Natječaj je otvoren do 17. listopada, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Forsvarets logistikkorganisasjon (FLO), Pb 800, Postmottak, Contact point(s): FLO F DAAA Seksjon for felles og støttesystemer, For the attention of: Trine Reitehaug, 2617 Lillehammer, Norway, treitehaug@luftnett.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Prijevoz robe Aktsiaselts Saarte Liinid, Kuressaare, Estonija, traži usluge prijevoza robe. Natječaj je otvoren do 12. listopada, a prijave na estonskom jeziku se predaju na aktsiaselts Saarte Liinid, Rohu 5, For the attention of: Ulvi Kao, 93819 Kuressaare, Estonia, ulvi@saarteliinid.ee.

Sustavi grijanja i hlađenja Vattenfall A/S, Fredericia, Danska, traži nabavu sustava za grijanje i hlađenje na pelete. Natječaj je otvoren do 24. rujna, a prijave na danskom jeziku predaju se na Vattenfall A/S, Oldenborggade 2531, For the attention of: Jennifer Zhan, 7000 Fredericia, Denmark, maxbionjv3@ vattenfall.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Izgradnja DB Netz AG, Dresden, Njemačka, traži usluge izgradnje željeznice. Natječaj je otvoren do 24. rujna, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na DB Netz AG, Chemnitzer Straße 48, For the attention of: Hrn. Liebscher 01187 Dresden, Germany, michael.liebscher@deutschebahn.com. Više podataka o nadmetanju na Deutsche Bahn AG, Beschaffung Infrastruktur, Region Süd-Ost, Dohnanyistr. 11, For the attention of: Gödecke, Cathleen, 04103 Leipzig, Germany.

berger Str. 39-41, For the attention of: Frau Hecht, 42281 Wuppertal, Germany. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Instalacija sustava za zaštitu od požara Infrabel - Zone Antwerpen, Antwerpen, Belgija, traži uslugu instalacije sustava za zaštitu od požara. Natječaj je otvoren do 25. listopada, a prijave na flamanskom jeziku predaju se na Infrabel Zone Antwerpen, Koningin Astridplein 27, Contact point(s): Mets Odilon Alfons, 2018 Antwerpen, Belgium, odi.mets@infrabel.be. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Elektronički displeji WSW mobil GmbH, Wuppertal, Njemačka, traži nabavu elektroničkih informacijskih displeja. Natječaj je otvoren do 8. listopada, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na WSW mobil GmbH, Brom-

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Hladnjaci i zamrzivači (20120706010) Turska tvrtka, proizvođač hladnjaka i zamrzivača, traži uvoznike, distributere i agente za svoje proizvode. Tvrtka također nudi mogućnost franšiznog partnerstva potencijalnim partnerima, kao i joint venture. Turska tvrtka traži i partnere za prijevoz/logistiku. Vodoopskrbni sustavi (20120708001) Izraelska konzultantska tvrtka specijalizirana za planiranje, razvoj i implementaciju vodoopskrbnih projekata, uključujući i vodoopskrbne sustave, infrastrukture cijevi, bunare, sustave za navodnjavanje, objekte za uzgoj ribe, sustave za desalinizaciju i kanalizacijske sustave, traži partnere za zajedničko ulaganje (joint venture).

Automobilski i poljoprivredni dijelovi (20120705052) Slovenska obiteljska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju automobilskih i poljoprivrednih sastavnih dijelova, traži trgovačke posrednike (distributere) za svoje proizvode.

Sušeno povrće, začini (20120710043) Mađarska trgovačka tvrtka specijalizirana za sušeno povrće, začine, divlje gljive, voće i medicinsko bilje, traži partnere za distribuciju. Tvrtka traži trgovačko-posredničke usluge, outsourcing, podugovaranje i partnere za uzajamnu proizvodnju. Arhitektonske usluge (20120710019) Španjolska tvrtka specijalizirana za arhitektonske usluge (nacrti projekata, projektni menadžment, urbano planiranje i inženjering) nudi podugovaranje. Tvrtka također traži partnere za zajedničko ulaganje (joint venture) i razvoj zajedničkih projekata. Poslovni darovi, suveniri (20120710031) Litvanska tvrtka specijalizirana za kreiranje i proizvodnju različitih poslovnih darova, suvenira, uredske robe, igračaka i ostalih proizvoda od drva, papira, sijena

i drugih ekoloških materijala, traži trgovačke posrednike (agente, distributere, predstavnike) i nudi podugovaranje.

Proizvodnja tekstila i distribucija (20120710036) Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju traperica, sigurnosne opreme i za uvoz i distribuciju cipela, traži trgovačke posrednike, te partnere za recipročnu proizvodnju, podugovaranje i outsourcing. Tvrtka također traži proizvođače i distributere. Tartufi (20120712008) Talijanska tvrtka za vađenje, obradu i distribuciju tartufa i njihovih prerađevina traži partnere za prodaju, izvoz i proširenje tržišta za svoje proizvode. Industrijska oprema i kemikalije (20120719002) Ruska tvrtka specijalizirana za izvoz industrijske opreme i kemikalija traži distributere i partnere koji bi pružili logističke usluge. Softver (20120710037) Mađarska tvrtka specijalizirana za razvoj softvera traži distributere za zastupanje svojih online usluga. Tvrtka je zainteresi-

rana za nekoliko vrsta suradnje: nudi franšizu, zajedničko ulaganje (joint venture), spajanje. Uprava tvrtke je otvorena i za prodaju dijela tvrtke te traži investitore.

Distribucija proizvoda za čišćenje (20120712016) Britanska tvrtka, nacionalni distributer ekološki prihvatljivih proizvoda za čišćenje, nudi distribucijske usluge stranim proizvođačima sličnih proizvoda koji se žele probiti na tržišta Velike Britanije i Irske. Strojevi za poljoprivrednoprehrambenu industriju i konzerviranje (20120713001) Vodeća talijanska tvrtka specijalizirana za projektiranje i proizvodnju strojeva i kompletnih postrojenja za poljoprivredno-prehrambenu industriju i tvrtke koje se bave konzerviranjem, traži agente, distributere i predstavnike kako bi povećali svoju distributivnu mrežu u inozemstvu. Tvrtka se također nudi kao podizvođač stranim tvrtkama. Strojevi za zbrinjavanje otpada (20120724036) Francuska tvrtka specijalizirana za projektiranje, proizvodnju i prodaju strojeva za zbrinjavanje otpada traži trgovačke posrednike (agente za prodaju) i instalatere njihovih rješenja “ključ u ruke”.


www.een.hr

10. rujna 2012.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/ consumers/dyna/rapex/rapex_archives_en.cfm. Tatto boja, brend Intenze, naziv prozvoda Lining Black, batch broj BK56IMX40. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži 6,6 miligrama po kilogramu policikličkih aromatskih hidrokarbonata. (slika 1) Termos boca, brend Em home, modeli 9400712 (800 ml), 8402445 (0,5l), 84006619 (1,9l), 8407033 (0,75l) i 8404470 (0,5l); barkodovi 8435340607121, 8435269924453, 8435269966194 843526-

1

2

izoliran pa postoji opasnost od električnog udara. Proizvod nije u skladu s Direktivom o proizvodima niskog napona i standardom EN 60950. (slika 4) Lutka Modern girl; model 777 i B576, barkod 8713149100693. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer glava lutke sadrži zabranjene ftalate. Proizvod nije u skladu s Direktivom o igračkama i REACH regulativom. (slika 5)

3 7

4

5

6 7

6

9970337 i 8435269944703. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži azbest. (slika 2)

ži ftalate i nije u skladu s Direktivom o kozmetičkim proizvodima 76/768/EEC. (slika 3)

Umjetni nokti, brend Unigue Mode i Unique Mode, naziv proizvoda Professional Nail tips i Professional Nail Tip. Proizvod predstavlja rizik zbog toga što sadr-

Električni pretvarač, naziv Replacement AC Adaptor, namijenjen Dell računalima (neoriginalni proizvod). Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer je nedostatno

Aparatić za pravljenje balona od sapunice, brend Tiger, ref. 1700668. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer je broj bakterija u sapunici stotinu puta veći od dozvoljenog. (slika 6) Motocikli Kawasaki modeli Ninja ZX10R i Ninja ZX-10R ABS, serijskih brojeva ZX1000JBF: od KAZXT00JJA000064 do JKAZXT00JJA006446, ZX1000JCF: od JKAZXT00JJA010008 do JKAZXT00JJA012894, ZX1000KBF: od JKAZXT00JKA001192 do JKAZXT00JKA006404 i ZX1000KCF: od JKAZXT00JKA010038 do JKAZXT00JKA012900. Proizvod predstavlja rizik jer kućište motora može imati grešku koja je nastala prilikom njegovog lijevanja pa može puštati ulje na stražnji kotač i izazvati nesreću. (slika 7)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite vezane uz potražnju tehnologije uputite na een@bicro.hr.

Koncentracija kisika adsorpcijom ili drugim sredstvima (Ref: 12 GB 403U 3OG4) · Tvrtka iz jugoistočne Engleske koja se bavi dizajniranjem medicinskih proizvoda u potrazi je za tehnologijama baziranim na kisiku ili adsorpciji dušika kako bi ih integrirala u prijenosne medicinske proizvode dizajnirane za potrebe dostavljanja kisika pacijentima. Krajnji proizvod mora biti lagan, tih, energetski i troškovno učinkovit. Ostale metode selektivne proizvodnje kisika ili izdvajanja dušika i argona također su interesantne. Tvrtka traži partnera za zajednički razvoj takvog proizvoda. Traži se tehnologija za povećanje vidljivosti vozila u noćnim satima. (Ref: 12 PL 3OCI 63AU) · MSP iz Poljske traži nove tehnologije poliranja koje će dodati svijetleći učinak u mraku na površini automobila. Ovaj sjajni efekt treba biti vidljiv samo u mraku. Tražena tehnologija bi trebala biti spremna za upotrebu, u fazi ulaska na tržište ili spremna za testiranje na terenu. Proizvodni kapaciteti za ugljikove nanomaterijala (Ref: 12 NL 60AH 3P6Q) · Spin-off tvrtka s Tehnološkog sveučilišta u Nizozemskoj ima za cilj razviti valorizator,

nu potrebu za neelektronanosnim premazima koji stvaraju završni sjajni metalni izgled.

jedinstveni oblik intelektualnog vlasništva u nanotehnologiji. Glavna tehnologija uključuje nanokatalizator za stvaranje ugljičnih nanostrukturiranih materijala, tzv. ugljične nanomreže. Traže se proizvodni pogoni za izgaranje postupkom kemijske parne dekompozicije kako bi se povećala proizvodnja ovog novog nanomaterijala.

Mehaničko sjeckanje/rezanje/maceracija travne silaže (Ref: 12 IE 51S6 3OO3) · Irski MSP traži uređaj koji će sjeckati/rezati/namakati travnu silažu. Uređaj bi trebao biti u mogućnosti rezati travnu silažu dužine od 500mm do 5mm. Tvrtka se fokusira na mikroskalu anaerobnih digestora za proizvodnju metana za generiranje procesa zagrijavanja vode.

Nova upotreba i opcija oporavka za otpadnu električnu i elektroničku opremu (WEEE) (Ref: 12 GB 46P5 3P30) · Škotsko poduzeće bavi se obradom kućnog i poslovnog otpada električne i elektroničke opreme (WEEE) kroz recikliranje i ponovno korištenje. Oni su u potrazi za partnerima koji mogu podijeliti znanja o novim oblicima ponovnog korištenja i popravka za WEEE ili koji su možda identificirali korištenje određenih WEEE komponenti i proizvoda, uključujući uređaje za napajanje, optičke uređaje, videokazete, proizvode za igru, televizore i računala.

Novi materijali i dizajn za brzu preradu i rukovanje osjetljivim stavkama (Ref: 12 GB 4103 3PM9) · Tvrtka iz Ujedinjenog Kraljevstva prerađuje aluminijske i kositrene tanjure i limenke. Kako oni postaju sve tanji, a postrojenja sve brža, potrebni su novi načini kontrole kinetičke energije, prije svega za izbjegavanje udubljenja, ali i uštedu energiju i održavanje postrojenja. Rješenja će vjerojatno doći iz poduzeća koja se bave specifičnim rješenjima za različite proizvode. Tip suradnje može uključivati daljnji razvoj i prilagodbu.

Novi inovativni metalik premazi/završne glazure za primjenu na die-cast podlogama od cinka (Ref: 12 IE 51S6 3PGG) · Irska tvrtka za proizvodnju diecast proizvoda od cinka, uključujući prozore, vrata i namještaj, traži nove inovativne premaze i rješenja za završnu obradu metala. Trenutni završni procesi koje koristi tvrtka na svojim cink odljevcima su obloženi prahom i elektroplatiranim završnim procesima. Tvrtka je zainteresirana za razgovor s tvrtkama s novim rješenjima premaza u cjelini, ali će imati poseb-

Traži se komplementarni know-how za sigurnosnu procjenu nanomaterijala (Ref: 12 FR 32I9 3OUF) · Francuski istraživački tim specijaliziran u ICT sektoru, razvio je sustav upravljanja znanjem na osnovi ontologije, baze podataka i poslovnih pravila za analizu i simulaciju složenih sustava. Organizacija je u potrazi za tehničkom suradnjom i komplementarnim znanjima o nanomaterijalima i procjeni sigurnosti kroz kolaborativni projekt na daljnjem razvoju prilagođenih softverskih rješenja.


enterprise europe

10. rujna 2012.

Deseti otvoreni dani europskog tjedna regija i gradova nije, Crne Gore, Srbije i Turske, zatim Bosna i Hercegovina kao potencijalna kandidatkinja, te Norveška i Švicarska kao “treće zemlje”. Očekuje se sudjelovanje 6000 sudionika koji će, uz radionice, seminare, debate i izložbe, imati priliku za stvaranje novih poslovnih kontakata.

Godišnje okupljanje stručnjaka regionalnog i lokalnog razvoja Otvoreni dani 2012. održat će se od 8. do 11. listopada 2012. godine u Bruxellesu pod naslovom Europe’s regions and cities: Making a difference. Organizator je Odbor regija u suradnji s Europskom komisijom te Europskim parlamentom. Program Desetih otvorenih dana sastoji se od 108 radionica, seminara, debata i izložbi, koje su organizirane u partner-

stvu sa 219 regija i gradova iz 33 europske zemlje, uz sudjelovanje tvrtki, financijskih institucija, međunarodnih udruga i akademskih organizacija. Ovaj europski tjedan regija i gradova je najveći do sada sa 24 regionalna partnerstva, sastavljenih od 219 prijavljenih sudionika - 50 gradova, od čega 21 glavni grad te 169 europskih regija. Do sada je prijavljeno 25 od 27 zemalja EU-a, bez Grčke i Litve. Također, sudjeluju i države kandidatkinje, poput Hrvatske, Makedo-

Otvoreni dani će dati pregled desetljeća debata i razmjena primjera dobre prakse kohezijske politike EU-a te istovremeno omogućiti raspravu o budućoj kohezijskoj politici EU-a za razdoblje 2014.-2020. Europski parlament i Europski odbor regija do listopada 2012. godine iznijet će svoje stajalište o prijedlogu Europske komisije po pitanju kohezijske politike 2014.-2020. Rasprava će se nastaviti u Europskom vijeću i među državama članicama gdje će glavna tema biti višegodišnji financijski okvir. Dodatne informacije o popratnim događanjima dostupne su na web stranici Otvorenih dana 2012. http://ec.europa.eu/ regional_policy/conferences/od2012/ index.cfm.

Radionica za potencijalne poduzetnice Hrvatska gospodarska komora najavljuje trodnevnu radionicu za potencijalne poduzetnice koja će se održati od 2. do 4. listopada u Županijskoj komori Split, na adresi Ante Trumbića 4. Radionica će se organizirati u suradnji s projektnim partnerima, a njome se želi dovesti zainteresirane žene (nezaposlene, studentice...) na razinu pokretanja vlastite tvrtke. Radionica se održava u sklopu projekta EntrepreneurSHEp Croatia - Europska mreža žena ambasadorica poduzetništva koju provodi HGK sa svojim projektnim partnerima Visokom školom za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba, Terom Tehnopolis iz Osijeka i Tehnološkim parkom Varaždin.

Svakodnevno se obrađuju dva modula, a bit će pokrivene sljedeće teme: Od poslovne ideje do profita; Sve je marketing, marketing je sve; Poslovno planiranje – odakle krenuti; Organizirajte svoj posao; Poduzetnik u elektroničkom poslovanju te Mogući pravni oblici organiziranja poduzetništva i poslovne odgovornosti. Nakon radionica u Osijeku, Zagrebu i Rijeci ovo je pretposljednja u nizu od pet radionica predviđenih projektom, a termin posljednje koja će se održati u Varaždinu još nije utvrđen. Informacije i materijali s dosadašnjih radionica dostupni su na službenoj stranici projekta EntrepreneurSHEp Croatia: http://entrepreneurshep.een.hr/hr/ radionice/.

Kvalitetu seminara osigurat će iskusni predavači partnerske institucije projekta - Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba, dok će navedene teme potkrijepiti svojim primjerima dobre prakse ambasadorice ženskog poduzetništva koje su najavile svoj dolazak: Irena Kaštela, Lada Karninčić i Helena Budiša.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a

11. rujna - Poslovni susreti ContactContract MSV 2012, Brno, Češka 12. rujna - Radionica za žene poduzetnice - Rijeka 13. rujna - Poslovni susreti na sajmu MOS, Celje, Slovenija 20. rujna - Sajam Eurasia Packaging, Istanbul, Turska 2. listopada - Radionica za žene poduzetnice - Split

8. listopada - Otvoreni dani 2012. 26. listopada - 3. međunarodni Europski tjedan regija i gradova gospodarski susreti na sajmu 12. listopada - Business rendez-vous, SASO, Split Ostrava, Češka 25.-27. listopada - Greenvest Croatia, Međunarodni gospodarsko-investicijski dani i sajam razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu, Zagreb

8

Treći međunarodni gospodarski susret na sajmu SASO

Partneri u Europskoj poduzetničkoj mreži (EEN), Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu, Hrvatska gospodarska komora i Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO te strani partneri iz Mreže pozivaju na Treće međunarodne gospodarske susrete na sajmu SASO. Ovaj format događanja je prilika za besplatnu promociju i pronalazak partnera za nove poslovne uspjehe. Registracije su moguće na web stranici http://saso.talkb2b.net, a pozivnica za susret se nalazi na http://goo. gl/5eG93.

Gospodarski susret Food&Nutrition Znanstveno-tehnološki park AREA 28. rujna u Trstu organizira gospodarske susrete na području hrane i biotehnologije. Prije poslovnih susreta bit će organizirana radionica o mogućnostima financiranja projekata na području proizvodnje hrane, poljoprivrede i ribarstva, kao i biotehnoloških aktivnosti. Popis prijavljenih sudionika i više informacija moguće je naći na web stranici http://www.b2match.eu/ next2012/.

Business rendezvous Ostrava 2012 Bilateralni susreti tvrtki, sveučilišta, tehnoloških centara i ostalih zainteresiranih sudionika pod nazivom Business rendez-vous Ostrava 2012 održat će se u Ostravi, u Češkoj, u petak 12. listopada. Na dosadašnjim susretima sudjelovalo je više od 100 poduzeća, a ostvareno je oko 450 bilateralnih susreta. Popis tvrtki i njihovih profila ažurirat će se svaki dan na web stranici www.hkmsk.cz. Više informacija o poslovnim susretima moguće je dobiti na n.sitavancova@khkmsk. cz ili na broj telefona +420 597 479 330. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković


PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3743, 10. rujna 2012.

( 3,5 ha površina

( 14 godina

na kojoj se proizvodi lavanda

OPG Petrovski, Fužine

stari voćnjaci braće Šimić

Destilerija Willijams, Požega

Jeste li za Gospođu lavandu?

Prirodno ima svoju cijenu Od lavande proizvode eterično ulje, mirisnu vodicu, macerat, sapun, čaj... Problema s plasmanom nemaju jer su turisti više nego zainteresirani za ekološke proizvode

V

rsta lavande koju mi uzgajamo je lavandula angustifolia. Neki je nazivaju i lavandula vera ili ljekovita lavanda, a mi je zovemo i gorskom lavandom jer je najveći dio naših nasada u gorju, na nadmorskoj visini od 650 do 750 metara. Ideja je došla sama po sebi jer sam oduvijek voljela život u prirodi, a ljekovito bilje je sastavni dio mog života još od malih nogu, kaže Ivanka Petrovski, vlasnica OPG‑a Petrovski u Fužinama,

obožavaju kraj oko Rijeke te da su već imali svoju malu oazu na padinama Viševice, nije im trebalo puno da se odluče za Gorski kotar. Kad ima ljubavi, ima svega “Za ovaj posao, bolje rečeno način života, potrebna je ljubav i strpljenje”, naglašava Ivanka Petrovski. Danas lavandu proizvode na površini od 3,5 hektara, a od nje proizvode eterično ulje, mirisnu vodicu (hidrolat),

Zbog ekološki uzgojene lavande proizvodi OPG-a Petrovski su vrhunske kvalitete opisujući kako se počela baviti uzgojem lavande i proizvodnjom proizvoda koji danas nose ime Gospođa lavanda. Prije no što je 2004. godine počela s uzgojem, prošla je obrazovanje iz aromaterapije. Tako je saznala da je lavandino prirodno stanište u planini. Budući da ona i suprug

macerat (cvijet lavande u maslinovom ulju), sapun, čaj, sirup, liker, rakiju, kekse... To imaju u stalnoj ponudi, a količine ovise o godišnjem urodu. Koriste isključivo svoju sirovinu, tj. ekološki uzgojenu lavandu. Zbog toga su, dodala je naša sugovornica, njihovi proizvodi vrhunske kvalite-

te. Nakon trogodišnjeg nadzora ekološke stanice za kontrolu takvih proizvoda, sljedeće će godine eko markicu dobiti eterično ulje, mirisna vodica i čaj. Proizvode uglavnom prodaju kroz turističku ponudu i na sajmovima, tako da nemaju problema s plasmanom. Cilj im je, također, dovoditi turiste u Gorski kotar kako bi ih upoznali s prirodnim resursima i mogućnostima uzgoja raznog voća i ljekovitog bilja te velikim potencijalom života s prirodom. Turisti već sada mogu posjetiti njihovo imanje, a cijeli posao, osim ljeti kada moraju potražiti pomoć za berbu lavande, obavljaju ona i suprug. Ivanka Petrovski je naučila ne očekivati puno od države, ali ipak dodaje da bi im se poslovanje moglo olakšati kada bi se smanjila birokracija. Smatra također da bi trebali postojati stručni timovi koji bi poljoprivrednicima, obrtnicima i malim poduzetnicima pomagali oko izrade projekata za njihove poslovne ideje. (J.F.)

Ove godine urod će biti daleko ispod prosjeka, no naši stalni kupci to neće osjetiti jer imamo rezerve iz prošle godine, kaže Zlatko Šimić

P

ogon Destilerije Willijams u Marindvoru kraj Požege dio je velikog kompleksa na kojem se, na sedam hektara, prostire plantaža kruške viljamovke te, na devet hektara, plantaža šljiva. Tu je i proizvodni objekt opremljen spremnicima, strojem za punjenje te za destilaciju i pečenje voćnih rakija. Voćnjaci imaju 14 godina i u punom su rodu. Opremljeni su najsuvremenijim sustavom navodnjavanja i orošavanja. Urod kruške s imanja, koje zapošljava tri radnika, plasira se kao konzumna kruška, a dio služi za proizvodnju viljamovke. “Količina rakije ovisi o urodu i stanju na tržištu. Ravnamo se prema potrebama kako ne bismo imali prevelike zalihe ili kako ne bismo, s druge strane, ostali bez proizvoda za stalne kupce. Na tržište plasiramo viljamovku, šljivovicu, jabukovaču, trešnjevaču, višnjevaču, medovaču, a nabavljamo i smokvu i rogač iz Dalmacije od kojih proizvodimo rogačušu i smokovaču”, ističe Zlatko Šimić,

direktor i, zajedno s bratom, suvlasnik Destilerije Willijams. Voćne rakije iz pogona braće Šimić prepoznate su na tržištu Zagreba i okolice gdje se i plasira glavnina proizvodnje. Svi bi fino i jeftino “Male količine voćne rakije posredno izvozimo u

mi proizvodimo prirodne voćne rakije”, napominje. Planiraju proširenje pogona i gradnju skladišta, hladnjače, linije za fermentaciju i, po uzoru na vinare, izgradnju i uređenje prostorije za degustaciju. Uz to misle urediti nekoliko soba za iznajmljivanje kako bi 20 do 30 posto proizvodnje

Male količine voćne rakije posredno izvoze u čak desetak zemalja čak desetak zemalja. No, količinama ne možemo biti zadovoljni. Potrošnja voćnih rakija na domaćem tržištu raste i vjerojatno bi još rasla da nije standard u padu. Ove godine zbog proljetnih mrazova urod će biti daleko ispod prosjeka, no naši stalni kupci to neće osjetiti jer imamo rezerve iz prošle godine”, kaže Šimić. Ističe kako je proizvođačima od plasmana proizvoda veći problem cijena. Kupci traže minimalnu cijenu, ali vrhunsku kvalitetu. “To se jako teško postiže jer

prodali na vlastitom imanju. “Smatramo da imamo što pokazati”, kaže Šimić koji je za svoje voćne rakije primio veliki broj nagrada na međunarodnim ocjenjivanjima. Među njima je i ovogodišnja šampionska nagrada na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu. Viljamovka destilerije Willijams nositelj je znaka Izvorno hrvatsko, a njena kvaliteta potvrđena je najvišim nagradama na domaćim i inozemnim sajmovima i ocjenjivanjima. (J.V.)


14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Smanjena proizvodnja struje Zbog dugotrajnih suša EP Hrvatske zajednice Herceg-Bosne neće moći proizvesti planirane i dovoljne količine električne energije za svoje potrošače. Prisiljeni su čak i kupovati dodatne količine na tržištu po sve višim cijenama. EP HZ HB raspolaže samo s hidrocentralama, ne i termoelektranama. Situacija je teška i ako suša potraje, mogu se očekivati poskupljenja. Iz istih razloga smanjena je proizvodnja struje i u hidrocentralama EP-a BiH i ona će biti manja za oko 25 posto, ali će se taj manjak nadoknaditi povećanim radom termoelektrana. Obveze prema potrošačima neće biti dovedene u pitanje, priopćili su iz EP-a BiH. Inozemna ulaganja Centralna banka BiH priopćila je da je priljev inozemnih ulaganja lani iznosio 566,9 milijuna KM, odnosno 2,2 posto BDPa, što je opet više nego u 2010. kad je registriran priljev od 430,9 milijuna KM. Najviše ulaganja bilo je iz Rusije (142,6 milijuna KM), Austrije (106,2 milijuna KM) i Srbije

(98,3 milijuna KM). Prema preliminarnim procjenama CB-a BiH, u prvom tromjesječju ove godine direktna strana ulaganja u BiH iznosila su 48,1 milijun KM. BBI – rast za 13 posto Polugodišnji rezultati poslovanja Bosna Bank Internationala, organizatora zapaženih sarajevskih biznis foruma, izuzetno su uspješni: ostvarena je ukupna aktiva od 381 milijun KM, što je rast od 43 milijuna KM ili 13 posto. Poslovni rezultat od 611.000 KM za šest mjeseci ove godine u skladu je s planom i predstavlja povećanje u odnosu na prošlu godinu od čak 277 posto.

Privredni vjesnik Broj 3743, 10. rujna 2012.

( od toga 42

( 104 tvrtke

su iz Hrvatske

iz regije imaju halal certifikat

U Sarajevu 26.-29. rujna Prvi međunarodni halal-sajam u Jugoistočnoj Europi

Izlazak iz krize uz pomoć halal certifikata Nakon poslovnih susreta na tri Sarajevo business foruma, na kojima su sklopljeni poslovi vrijedni više stotina milijuna dolara i eura, gospodarstvo u regiji dobiva još jednu šansu za izlazak na sve zahtjevnija inozemna tržišta Zdravko Latal latal@privredni.hr

U

želji da se unaprijedi i promovira halal koncept poslovanja, da se vlasnici i menadžment 104 tvrtke iz regije upoznaju sa svjetskim dostignućima i trendovima, ali i na zahtjevnom svjetskom tržištu predstave vlastita iskustva i proizvodnju, u Sarajevu će se od 26. do 29. rujna održati prvi SAHAF, specijalizirani međunarodni halal sajam i znanstveno-poslovni forum u Jugoistočnoj Europi, izjavio je za Privredni vjesnik Amir Sakić, direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Za sajam vlada veliko zanimanje proizvođača prehrambenih i drugih proizvoda, trgovaca, ali i sektora usluga, posebice u turizmu, a uz Agenciju organizatori su Sajamsko-sportski centar Skenderija i tvrtka GHB Invest. Zainteresiran i financijski sektor Prema Sakićevim riječima, najviše certificiranih kompanija ima u BiH (44), zatim u Hrvatskoj (42), u Makedoniji i Srbiji po sedam, u Sloveniji i Crnoj Gori po dvije, dok na Kosovu još nitko nije dobio halal certifikat. U tijeku je postupak za dobivanje cetrifikata u pet proizvodnih tvrtki te u pet

hotela. Realno je očekivati da će do kraja rujna od ovih 10 još najmanje tri poduzeća dobiti halal certifikate. “Prije nego što smo započeli s realizacijom ovog posla, razmišljalo se što će nam, pored poplave lokalnih i regionalnih sajmova, još jedan - halal sajam. No, analizirajući trendove razvoja u tom području i zanimanje koje je iskazano, ocijenili smo da bi i u sadašnjim teškim financijskim prilikama

Regija Jugoistočne Europe je jedno od najbolje uređenih halal tržišta ovakav jedan promotivno-analitički skup proizvođačima bio koristan za izlazak iz krize i iznalaženje novih tržišta. Interes za sudjelovanje na sajmu i forumu koji će ga pratiti, pored brojnih kompanija iz regije najavilo je i nekoliko velikih proizvođačkih tvrtki iz Njemačke, Austrije, Turske, Malezije, Indonezije i još jednog broja zemalja, uglavnom iz prehrambenog sektora, ali i iz područja islamskih financija, bankarstva, osiguranja, te farmaceutike, kozmetike i turizma. To pokazuje kako je i financijski sektor zainteresiran za podršku poduzećima koja posebno njeguju kvalitetu”, kaže direktor Agencije za certificiranje

halal kvalitete. Da za ovakve promocije vlada velik interes proizvođača i potrošača pokazuje i najava da će se u sarajevskoj Skenderiji od 19. do 22. rujna održati već peti sajam turskih, najviše prehrambenih proizvoda, od kojih dio posjeduje halal certifikate, a koji se već duže prodaju u specijaliziranim trgovinama ili velikim robnim kućama u BiH. Mali i razjedinjeni proizvođači Podršku - istina samo verbalnu, bez materijalnih obveza - organizatorima prve halal smotre u Jugoistočnoj Europi dali su predstavnici vlasti s više razina: Predsjedništvo

BiH, Ministarstvo za ekonomske odnose i vanjsku trgovinu BiH, te Vanjskotrgovinska komora BiH i druge komorske asocijacije. Dosta posla odradilo je i Ministarstvo vanjskih poslova BiH putem veleposlanstava u svijetu, ali i kroz komunikaciju s inozemnim veleposlanstvima u Sarajevu. Očekuje se dolazak visokih uzvanika iz više država, što zahtijeva angažiranje države i državnog protokola. Nakon poslovnih susreta na tri Sarajevo business foruma, na kojima su sklopljeni poslovi vrijedni više stotina milijuna dolara i eura, gospodarstvo u regiji dobiva još jednu šansu za izlazak na sve zahtjevnija inozemna

tržišta. Sudionici sajma i foruma imat će na raspolaganju potrebne prostore za bilateralne sastanke i press prezentacije. Regija Jugoistočne Europe je, prema riječima našeg sugovornika, jedno od najbolje uređenih halal tržišta, ali je proizvodnja još mala za velika tržišta s milijunima potrošača. Proizvođači pilećeg ili nekog drugog mesa, prehrambenih proizvoda, te prirodnih i mineralnih voda i sokova maleni su i razjedinjeni za ozbiljnije ponude i pregovore s velikim kupcima, zato je sarajevski susret šansa da zajedničkim nastupom upravo na trećim tržištima postanu konkurentniji nego do sada.


15

www.privredni.hr Broj 3743, 10. rujna 2012.

( 1117 mil €

( 11 mil €

dug Mercatora u lipnju

izgubljeno na tečajnim razlikama

Slovenija: Trgovina na reparaturi

Blijedi make-up Mercatora Mercator je od najboljeg postao najskuplji susjed, neuspješan u trgovanju tehničkom robom, sportskom opremom i modnim artiklima te s rastućim gubicima u Hrvatskoj i Srbiji Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

ˇ Z

iga Debeljak, donedavni prvi čovjek Mercatora, velemajstorski je glancao imidž tvrtke, a znao je i svoj poslovni lik ispolirati do visokog sjaja. Vještim zatezanjem tvrtkinih bicepsa u ne tako davnoj prošlosti uspijevao je paralizirati cijeli niz vlasnika koji su svoje udjele bili spremni prodati Agrokoru po cijeni od 221 euro za dionicu, što je danas za sve te ponuđače cijena iz snova. Kada je Debeljak konačno morao priznati da Mercator nije u tako sjajnoj kondiciji kao što je uporno tvrdio, opet je to učinio na majstorski način. Objavljujući da on i članovi njegove uprave neće tražiti isplatu ugovorenih otpremnina, pokupio je simpatije javnosti koju su brojni menadžeri prije toga iziritirali šokantno visokim otpremninama za loše odrađeni mandat. Umjesto pokuda Debeljaka na odlasku javnost časti epitetom – eto, ima jedan koji nije uzeo novac. Mercator je visokozadužena tvrtka. Potkraj lipnja na razini Skupine obveza se nakupilo za 1117 milijuna eura. U drugom kvartalu Mercator je vratio 62 milijuna eura, ali na način koji pokazuje zašto je Debeljak morao prijevremeno skončati mandat. Prema bilančnim podacima lako je razabrati da su obveze prevalje-

ne na dobavitelje. Vraćeno je, naime, 62 milijuna eura duga, ali su obveze dobavljačima istodobno porasle za 77 milijuna. Banke zavrnule slavine Znakovito je da su banke zavrnule kreditne slavine iz kojih se obilno napajao vodeći slovenski trgovac. Jedne su to učinile jer su i same ostale bez novca.

Prodaja Mercatora u Hrvatskoj u prvom polugodištu smanjila se za šest posto Druge banke čiji kreditni portfelj nisu sasvim upropastili loši plasmani također ne daju novac jer žele kazniti Mercator zbog tvrdoglavog blokiranja svakog pokušaja trgovanja njihovim udjelima. Ustrajavanje Mercatora na “obrani nacionalnog interesa” nije se pokazalo

isplativim. Slovenski potrošači zaključili su da im Mercator nije “najbolši sosed” kakvim se predstavljao u svom najpoznatijem propagandnom geslu. Mercator je postao najskuplji susjed. Skupoća je razlog što padaju udjeli u prodaji Mercatora, Spara i Tuša. Istodobno rastu tržišni udjeli diskontnih trgovaca, Hofera i Lidla, koji mogu ponuditi niže cijene. U Mercatoru najviše su podbacile trgovine za prodaju tehničke robe, opreme za sport i modnih artikala. Novi predsjednik uprave Toni Balažič mora brzo presjeći što će učiniti s prodajom naftnih prerađevina koje očito ne spadaju u Mercatorov temeljni biznis. Hrvatsko tržište posebno je problematično za Mercator. Opseg prodaje stalno se smanjuje – u prvom polugodištu ove godine za novih šest posto! Na pad prometa nadovezale su se još i tečajne razlike. Na kuni u Hrvatskoj i dinaru u Srbiji Mercator je izgubio 11 milijuna eura.

Licitiranje monetizacijom nekretnina Uvijek kada se u Sloveniji pokušava govoriti o visokoj zaduženosti Mercatora, njegova uprava poslovično se brani – monetizacijom nekretnina. Žiga Debeljak nekoliko puta najavljivao je da će prodati lokale i trgovačke centre najboljem ponuđaču, a zatim će iste lokale i centre uzeti u najam. Utržak u toj operaciji iskoristit će za razduživanje, a što preostane uložit će u razvoj. Monetizacija je teoretski moguća i njome se može postići znatno smanjenje amortizacije i troškova kamata. Na žalost, u približno istom iznosu povećavaju se troškovi najma. U priči s monetizacijom ima i jedna posebna kvaka. Žiga Debeljak počeo je licitirati s monetizacijom nekretnina još u vrijeme konjunkture, spominjući čak milijardu eura kao mogući utržak. U međuvremenu kriza je istopila očekivanja na 500 milijuna eura. Novi predsjednik uprave Toni Balažič sada bi bio sretan kad bi uspio unovčiti nekretnine za samo 300 milijuna eura. “Trančiranje” Ljerke Puljić Izostanak nekih većih imena slovenske prehrambene industrije s AGRE u Gornjoj Radgoni čije je mjesto ovaj put upečatljivo popunio Agrokor iz Hrvatske, bio je povod brojnim špekulacijama. Dežurni komentatori posebno su “trančirali” prigodne izjave Ljerke Puljić, starije izvršne potpredsjednice, osobito njezino objašnjenje da Agrokor želi povećati nazočnost na slovenskom tržištu kako bi njegovi proizvodi bili prepoznatljivi Slovencima kada dođu na ljetovanje u Hrvatsku. Još za vrijeme trajanja poljoprivrednog sajma pojavili su se komentari s upozorenjima: ne radi se o brizi za slovenske turiste, nego o lukavom opsjedanju – Mercatora.

*vijesti I Slovenija bez novca za sušu Slovenski poljoprivrednici otišli su praznih ruku sa sastanka s ministrom poljoprivrede koji im u Gornjoj Radgoni za vrijeme Poljoprivrednog sajma nije mogao obećati baš nikakvu opipljiviju pomoć u otklanjanju posljedica suše. Predstavnici znanstvenih institucija obznanili su na prigodnoj tribini da vlada nikad neće imati toliko novca da bi uvijek mogla nadoknaditi svaku štetu u poljoprivredi. Čehov ide na prodaju Intereuropa Koper izbjegla je stečaj. Naime, banke su pristale pretvoriti potraživanja u udjele, pa se uprava ovih dana obvezala dioničarima da će sve potrebne formalnosti za postupak sanacije provesti u sljedeća tri mjeseca. Skupština dioničara također je obaviještena o prodaji problematičnog logističkog centra u Čehovu nedaleko od Moskve. Iako je Intereuropa u taj centar uložila 140 milijuna eura, u današnjim okolnostima istržit će jedva 45 milijuna eura. Čehov kupuje UCTAM, tvrtka kći iz Grupe UniCredit koja se bavi rizičnim investicijama. Koliko za benzinske servise OMV-a?

Uprava i nadzornici Petrola ovih dana vijećali su o limitima do kojih je isplativo ići s ponudom za kupnju 63 benzinska servisa i 28 u BiH što ih je stavio u prodaju OMV. Petrol već ima 12 posto udjela na hrvatskom tržištu i nova akvizicija sasvim bi ga učvrstila kao drugog po veličini opskrbljivača naftnim prerađevinama u Hrvatskoj. U Petrolu nisu sasvim sigurni u uspješno nadmetanje s konkurencijom. Za OMV-ove benzinske crpke konkuriraju veliki naftni igrači – Zarubežnjeft, Gazprom, INA.


16 STIL *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3743, 10. rujna 2012.

( 92,6 mil kn

ukupni prihodi u 8 mjeseci 2012.

( više od 55 mil €

investirali u objekte tijekom 6-7 godina

Ilirija iz Biograda u osam mjeseci ostvarila 10 posto bolje rezultate Poziv na natječaj Korak više Ministarstvo turizma objavilo je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava temeljem Programa unapređenja turističkog sektora Korak više u 2012. godini, za koji je predviđeno 7,4 milijuna kuna. Javni poziv je otvoren do 1. listopada, a mogu se kandidirati pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje turističke djelatnosti, turističke agencije, turističke zajednice, javne ustanove, znanstveno-obrazovne ustanove, klubovi, sportske organizacije, umjetničke organizacije, jedinice regionalne i lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga smještaja u hotelima na otocima, a opskrbljuju se vodom putem vodonosaca. Novasol želi u Zagorje i Slavoniju Novasol A/S grupa, jedna od vodećih europskih turističkih agencija, specijalizirana za privatni smještaj u 25 europskih zemalja, zainteresirana je za proširenje svoje ponude i na unutrašnjost Hrvatske, posebice na Zagorje i Slavoniju. Osim na Jadranu gdje se nalazi većina objekata koje od ranije ima u svojoj ponudi, Novasol je proširio ponudu i na Gorski kotar. Koncesija za Marinu Slano ACI je proteklog tjedna putem Zagrebačke burze izvijestio kako je početkom rujna potpisan ugovor s Dubrovačko-neretvanskom županijom o koncesiji na pomorsko dobro na dijelu uvale Slano, i to za izgradnju luke nautičkog turizma Marina Slano. Koncesija se daje na razdoblje od 15 godina, i to od dana sklapanja ugovora o koncesiji. Za izgradnju marine ACI je ponudio 60,1 milijun kuna.

“Uz uvjete kakve imaju drugi, mogli bismo još bolje” U sektoru nautike rast je bio čak za 18 posto, sektoru kampiranja za 14 posto, dok je u sektoru hotelijerstva rast bio veći za četiri posto u odnosu na isto razdoblje lani Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

prvih osam mjeseci ove godine biogradska Ilirija ostvarila je ukupne prihode u iznosu od 92,6 milijuna kuna što je za 10 posto bolji rezultat u odnosu na isto razdoblje 2011. godine. Ostvareni su bolji rezultati i rast poslovanja u svim sektorima tog dioničkog društva. U sektoru nautike rast je bio čak za 18 posto, sektoru kampiranja za 14 posto, dok je u sektoru hotelijerstva rast bio veći za četiri posto u odnosu na isto razdoblje 2011. godine. U Upravi ove turističke tvrtke smatraju kako se odličan rezultat može pripisati kvalitetnoj pripremi turističke sezone, u kojoj je u sve sektore uloženo više od 18 milijuna kuna, kao i odmjerenoj politici cijena, suklad-

noj načelu “vrijednost za novac”, te nastupima na više od 30 vodećih emitivnih turističkih tržišta - s posebnim naglaskom na individualno i kongresno tržište. Uporedo s tim znatna sredstva uložena su u marketing i promociju, posebice u online i mobilno oglašavanje. Sve navedeno pridonijelo je i rastu fizičkih pokazatelja poslovanja u svim sektorima: povećanju broja noćenja te broja plovila na

ugovornom vezu u marini Kornati, što je Iliriju pozicioniralo među 15 vodećih turističkih tvrtki u Hrvatskoj i među tri vodeće u Zadarskoj županiji. Udvostručili rezultate Ilirija je samo u zadnjih pet godina udvostručila svoje fizičke i financijske rezultate, a u prethodnih šest do sedam godina investirano je u objekte više od 55 milijuna eura. “Kada bi Ilirija, kao vo-

Ilirija se pozicionirala među 15 vodećih turističkih tvrtki u Hrvatskoj deća tvrtka u Biogradu, imala iste ili približno iste uvjete poslovanja u gradu kao i ostali gospodarski subjekti, budući da smo sustavno zaustavljani u namjeri daljnjeg ulaganja i investiranja u svoje

objekte (izgradnja hotela, izgradnja kampa Park Soline, izgradnja novih nautičkih vezova, oduzimanje već postojećih nautičkih luka, kroz prostorne planove smanjenje površine kampa...), poslovni rezultati, a ujedno i turistički razvoj grada Biograda bio bi umnogome veći u odnosu na ostvarene rezultate”, stoji u priopćenju Uprave Ilirije. U Upravi ističu da se zahvaljujući odgovornom i kontinuiranom investiranju i praćenju zahtjeva tržišta Ilirija danas nalazi među tvrtkama koje čine okosnicu hrvatske turističke ponude, a ujedno su i nositeljice razvoja hrvatskog turizma. To je prepoznato i na nacionalnoj razini te je upravo Ilirija prva turistička tvrtka dobitnica priznanja za društveno odgovorno poslovanje Indeks DOP u kategoriji srednje tvrtke za 2011. godinu.

British Airways ponovno leti za Zagreb

Od prosinca svakodnevna veza Zagreb-London Britanska zrakoplovna tvrtka British Airways (BA), nakon nekoliko godina stanke, ponovno uvodi let iz Londona za Zagreb. Prvi let zrakoplovima tipa Airbus 319 i 320 bit će 9. prosinca ove godine iz londonske zračne luke Heathrow na zagrebački Pleso. Odlazni letovi iz Zagreba omogućit će putnicima iz naše zemlje pristup globalnoj putničkoj mreži BA iz Heathrowa prema više od 500 destinacija diljem svije-

ta. Time će se unaprijediti već postojeća ponuda cjelogodišnjih letova BA prema Hrvatskoj. Još od 2003. zrakoplovi BA lete

Najpovoljnija karta u jednom smjeru je 600 kuna iz londonske zračne luke Gatwick za Dubrovnik. Zrakoplovi BA svakodnevno će iz Londona kretati u 8.25 sati, a u Zagreb

će sletjeti u 11.40 sati. Povratni let je istoga dana u 12.30 s dolaskom u London u 14 sati. Najpovoljnija karta u jednom smje-

ru je 600 kuna, a povratna karta 1200 kuna. Zrakoplovne karte mogu se rezervirati na webu BA ili nekih hrvatskih turistič-

kih agencija. Ističući važnost ponovnog uvođenja leta za Zagreb, direktorica BA za Hrvatsku, Sloveniju te BiH Mirjana Dostal je rekla kako ta privatna tvrtka u Hrvatskoj djeluje već 16 godina. Prije dvije godine BA se spojio sa španjolskom zrakoplovnom tvrtkom Iberia, ali je svaka tvrtka zadržala svoj brend. U šest mjeseci ove godine, na razini BA grupacije, ostvareno je 13 milijuna eura operativnog profita. (S.P.)


HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3743, 10. rujna 2012.

( 2003. god

nastala stranica Gorivo.com

( oko 7000 korisnika te stranice

Gorivo.com

Ususret MobilityDay konferenciji U zagrebačkom hotelu Antunović 27. rujna održava se šesta konferencija MobilityDay 2012. Središnja tema konferencije su mobilna rješenja i pametni uređaji koji su povezani kroz računalni oblak. Osim najnovijih tehnoloških vijesti, trendova, uređaja i aplikacija iz mobilnog svijeta, sudionici će moći nešto više saznati o operativnim sustavima Windows 8 i Windows Phone 8 namijenjenim korištenju na pametnim telefonima te, među ostalim, tablet računalima.

Ista potrošnja, a deblji novčanik Stranica povezuje osobe koje u isto vrijeme putuju prema istom odredištu čime se učinkovitije iskorištavaju slobodna mjesta u automobilima Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

ovac za gorivo važna je stavka u gotovo svakom domu. No zbog rasta cijena crnog zlata, sve je više onih koji prebiru po kunama prije negoli ih odluče potrošiti na benzinskim postajama. K tomu, rađaju se i razne ideje o tome kako bi, primjerice, bilo dobro nekome uskočiti u automobil i s njime podijeliti trošak puta. Jer, mnogo je automobila koji osim vozača nemaju drugih putnika. A upravo takva prometala, odnosno vozače, moguće je pronaći na web stranici Gorivo. com. Goran Kadić, vlasnik i osnivač Gorivo. coma, ističe kako ove stranice povezuju one osobe koje u približno isto vrijeme putuju prema istom odredištu zahvaljujući čemu se učinkovitije iskorištavaju slobodna mjesta u automobilima. Primjerice, ako netko putuje iz Zagreba prema Dubrovniku, na stranice upiše datum i vrijeme vo-

žnje, koliko ima slobodnih mjesta u automobilu, traži li kao suputnike nepušače... Potom, kada pronađe vožnju koja mu odgovara, putem elektroničke pošte ili telefon-

Ukupni trošak vožnje dijeli se s brojem osoba u automobilu, a cijena može biti i stvar dogovora među njima skim pozivom s ponuđačem dogovara ostale detalje kao što je cijena puta ili koliko ima mjesta u prtljažniku. “Osim ponude vožnje korisnik može upisati potražnju. U tom slučaju on kao suvozač traži nekoga tko će ga povesti prema odredištu. Valja naglasiti kako se tako ukupni trošak vožnje dijeli s brojem osoba koje putuju, a cijena može biti i stvar dogovora među njima. Najčešće je cijena znatno niža od uobičajenih prijevoznih sredstava kao što su autobus, vlak

ili zrakoplov”, objašnjava nam. Ideja o pokretanju ove web stranice Kadiću je sinula ranih 1990-ih godina, u vrijeme njegova čestog autostopiranja do Njemačke. Kako bi izučio zanat web programiranja, prije 10 godine je izradio stranice Gradišta (www.gradiste.com) koje su ubrzo postale najčitaniji portal u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Najveći problemi u razvoju stranica bili su mu oni tehničke naravi. Također, u vrijeme nastanka Gorivo.coma 2003. godine određene prepreke stvarale su male brzine pristupa internetu te sporo prebacivanje podataka na poslužitelj. Samopouzdanje i zajednički nastup Trenutačno, ove web stranice koje pridonose smanjenju broja automobila na cesti te tako i emisije štetnih ispušnih plinova u okoliš, imaju oko 5850 registriranih korisnika i još 1105 Facebook korisnika, dakle, ukupno gotovo 7000. “Onih, pak,

*vijesti

koji samo pregledavaju i telefonski ili e-mailom odgovaraju na upisane ponude ili potražnje ima barem još toliko. Korisnici su uglavnom zadovoljni jer nakon prve vožnje mogu osjetiti deblji novčanik, a osobito su zahvalni oni koji su uspjeli naći suvozače na svakodnevnim radnim relacijama. Takvih korisnika najviše je na relaciji Zagreb-Varaždin, Zagreb-Karlovac i Zagreb-prigradska mjesta”, napominje on. Valja dodati kako Gorivo.com nije jedinstveni projekt. U Hrvatskoj su poznate stranice Putpodnoge.com i Ajmoskupa. com, ali one imaju znatno manje korisnika od ove. Najpoznatiji sličan servis u Europi je njemački Mitfahrzentrale.de. Ocjenjujući ovaj sektor, Kadić ističe kvalitetu hrvatskih IT stručnjaka, što potvrđuju brojne medalje koje još kao srednjoškolci dobivaju na raznim natjecanjima. “IT je vezan za ukupno stanje u državi i primjetan je pad raznih prodajnih zva-

nja u tome sektoru, odnosno porast specijaliziranih stručnjaka kao što su programeri i oni za baze podataka te IT sigurnost. Ovakva će zanimanja još dulje vremena biti deficitarna i ne trebamo se bojati konkurencije ukoliko se ulaže u fakultete s ovim smjerovima. Mišljenja sam da nam treba malo više samopouzdanja i zajedničkog nastupa prema van kako bismo se mogli nositi s konkurencijom”, kaže. Ulaskom u Europsku uniju, smatra on, ovom sektoru će se otvoriti vrata na mnogo veće tržište i bit će uklonjene administrativne barijere. U budućnosti Kadić namjerava razviti još jednu uslugu koja će dodatno štedjeti novac onima koji putuju, ali želi da to za sada ostane poslovna tajna. “Također, planirana je promjena dizajna stranica i dodavanje još nekih sitnijih elemenata te daljnja integracija s društvenim servisima u svrhu većeg povjerenja korisnika jednih u druge”, zaključuje on.

Suradnja Tele2 i hokejaša Tele2 Hrvatska postao je službeni pružatelj mobilnih usluga hokejaškog kluba Medveščak Zagreb. “Drago nam je što surađujemo s Tele2 jer su izvrsni, zabavni i drugačiji, što je i naša odlika. Igrači su oduševljeni jer će sada moći neometano komunicirati gdje god se nalazili”, kaže generalni menadžer KHL-a Medveščak Zagreb Marko Antonio Belinić.

Veća ulaganja Zbog prelaska na nove tehnologije operatori pokretnih i nepokretnih mreža u drugom su tromjesečju znatno povećali ulaganja u odnosu na prvi kvartal. Glavna područja rasta su i dalje širokopojasni pristup internetu i usluga prijenosa TV programa uz plaćanje naknade, objavila je Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije. Očekuje se da će se tržište elektroničkih komunikacija i dalje razvijati u istom smjeru jer korisnici od operatora sve više traže pakete usluga koji uključuju internet i televiziju.


18 PST!

KNJIGOMETAR

Privredni vjesnik Broj 3743, 10. rujna 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE vić, rama1@net.hr, +385 33 800693. Investiranje

Pripremila: Vesna Antonić

Suradnja

Semezdin Mehmedinović Autoportret s torbom Fraktura

Mehmedinovićevi prozni zapisi sadrže i stvarno i izmaštano te njima stvara novi pogled ne samo na autobiografsko pismo već i na naš doživljaj književnosti. Crtice u kojima bilježi svakodnevicu, opisuje ljude koje vidi ili ih se prisjeća i u kojima se izmjenjuju autoru bliske i nepoznate osobe u savršenom su skladu s crtežima nastalima na koljenu, u vožnji metroom... Ova je knjiga prije svega Mehmedinovićev autoportret u kojem se potpuno razotkriva.

Alan Bradley Dimljena haringa bez senfa Naklada Ljevak

Dok jedanaestogodišnja Flavija de Luce rješava svoj najnoviji slučaj, njezina je obitelj na rubu bankrota. Usred obiteljske krize nezaustavljiva mlada detektivka istražuje slučaj premlaćivanja ciganske vračare i ubojstvo lokalnog kradljivca povezano sa skupinom pripadnika vjerskog kulta, lokalnom antikvarnicom i nestankom djeteta. Zvuči zamršeno? I jest, no Bradleyevo pripovjedačko umijeće sve povezuje u tečnu i uvjerljivu priču.

Jan Guillou Arnovo naslijeđe

Zelina, Sveti Ivan Zelina, www.di-zelina.hr. Tvrtka je zainteresirana za inovativne proizvode na stranim tržištima kao i za suradnju u postojećoj proizvodnji materijala za podove. Kontakt: Krešo Perić, di-zelina@inet.hr, +385 1 2060143, +385 98 214672. Inženjering i projektiranje

HEN-MAR, Zagreb, www.hen-mar.hr. Tvrtka koja se bavi preradom metala nudi usluge inženjeringa i projektiranja te visokokvalitetne proizvode za procesnu, farmaceutsku i kemijsku industriju. Zemlje interesa: Poljska, Slovačka, Bosna i Hercegovina, Srbija, Ukrajina, Bjelorusija. Kontakt: Mladen Hendija, mladen.hendija@henmar.hr, +385 1 3708116. Suradnja

Znanje

Arnovo naslijeđe najnoviji je nastavak ciklusa povijesnih romana Jana Guilloua o dobu križarskih pohoda. Taj punokrvni viteški roman podjednako je lijepo i krvavo štivo, saga o junaštvu u kojoj tlo podrhtava pod naletom nadolazećih vojski, a more se razbija o pramce križarskih brodova što plove na Istok. Priča u kojoj ljubav pobjeđuje moć... Ovaj roman postao je najveći nacionalni bestseler te se samo u Švedskoj prodao u pola milijuna primjeraka.

Don Winslow Divljaci Algoritam

Prijatelji Ben i Chon uživaju u idiličnom životu koji imaju zahvaljujući sjemenu vrhunske marihuane koje je Chon donio s terena i koje se sad hidroponički uzgaja na nizu lokacija. Omiljen proizvod, zahvalna klijentela i jamstvo kvalitete ostvarenje su američkog sna. I meksičke noćne more. Kartel Baja ne može dopustiti konkurenciju Bena i Chona. I zato jednog jutra u idilu stiže videosnimka – devet odrubljenih glava meksičkih policajaca. Poruka je jasna: divljaci stižu.

Joan Borysenko Sagorjeli Dvostruka duga

Što se dogodilo s onom iskrom koju ste imali kao dijete i koja je pokretala vašu znatiželju, želju za životom i kreativnost? Je li sagorjela? Osjećate li se fizički i emocionalno iscrpljeno? Sagorijevanje jako sliči depresiji, ali ono nije biološki poremećaj koji se može ublažiti lijekovima ili tehnikama upravljanja stresom. To je poremećaj nade i volje koji siše život iz sposobnih, idealističnih i marljivih ljudi poput vas, a pred vama je izazov da ponovno vratite svoju moć!

Rama, Virovitica. Tvrtka koja se bavi skupljanjem i reciklažom rabljenog jestivog ulja traži kooperaciju ulaganja u obnovljive izvore energije (OIE). Kontakt: Marko Rajno-

Zvečevo, Požega, www. zvecevo.hr. Tvrtka je zainteresirana za zajedničko ulaganje u projekt izgradnje proizvodnog pogona u inozemstvu koji bi proizvodio čokoladirane pjenaste proizvode za lokalno tržište. Zemlje interesa: Rusija, Kazahstan, Azerbejdžan, Kirgistan, Latvija, Litva, Moldavija, Tadžikistan, Turkmenistan, Ukrajina, Uzbekistan. Kontakt: Krunoslav Alvir, krunoslav.alvir@zvecevo.hr, +385 1 2407002. Suradnja

Kordun-alati, Karlovac, www.kordun.hr. Tvrtka proizvodi alate i ostale proizvode od metala, proizvode od metala za kućanstvo te strojeve za posebne namjene. Tvrtka traži partnere za zajedničko ulaganje i nudi: 7000 m2 proizvodnog prostora u Karlovcu, mogućnost izgradnje hale od 10.000 m2 pokraj proizvodnje INOX programa 10 km od Karlovca; kvalitetnu poslovnu infrastruktu; organizaciju proizvodnje. Kontakt: Andreja Grginić, izvoz@kordun.hr, +385 47 645560.

Ulaganje u proizvodnju

Farmaland, Suhopolje, www.farmaland.hr. Tvrtku čini uspješna ekipa mladih i visokoobrazovanih ljudi u cijelosti predanih svom poslu s ciljem unapređenja poslovanja i postizanja zadovoljstva kupaca u zemlji i inozemstvu kvalitetom proizvoda i usluga. Poslovanje društva je gotovo u cijelosti orijentirano na proizvodnju i promet žive stoke, mesa, stočne hrane i žitarica, prvenstveno s ciljem plasmana na izvozna tržišta. Traži partnere za daljnje zajedničko ulaganje u proizvodnju. Kontakt: Mladen Mavriček, mladen.mavricek@farmaland.hr, +385 1 4898400, +385 33 771052. Suradnja

Elgrad, Varaždin, www. elgrad.hr. Elgrad traži tvrtku koja želi surađivati na području tehničkih djelatnosti, elektronike, trgovine elektroničkim artiklima i repromaterijalom, ili tvrtku koja želi uložiti kapital u Hrvatskoj u proizvodnju s Elgradom, vezanu za elektrotehniku ili elektroniku. Kontakt: Zdenko Gradeček, elgrad@ elgrad.com, +385 42 332544.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Izgradnja doma za stare i nemoćne

Općina Konavle nabavlja usluge izgradnje doma za stare i nemoćne Gruda. Rok dostave ponuda je 1. listopada. Opremanje škola

Osječko-baranjska županija nabavlja usluge opremanja škola. Rok dostave ponuda je 25. rujna. Vozila za hitnu medicinsku pomoć

Zavod za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske

županije nabavlja vozila za hitnu medicinsku pomoć. Rok dostave ponuda je 26. rujna.

nja automobila Ministarstva. Rok dostave ponuda je 21. rujna. Vozila

Regija Sigurnosne zatvornice

Poduzeće za poštanski saobraćaj Republike Srpske u Banjoj Luci nabavlja sigurnosne zatvornice. Rok dostave ponuda je 1. listopada. Usluge popravka i održavanja automobila

Ministarstvo pravde u Podgorici nabavlja usluge popravka i održava-

Grad Novi Pazar nabavlja putnička vozila putem financijskog leasinga. Rok dostave ponuda je 29. rujna.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr


19

www.privredni.hr Broj 3743, 10. rujna 2012.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Deset skulptura za manje od 180.000 kuna Dio tvorničkog kruga Željezare Split u stečaju, površine 90.000 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 77.244.742 kune (10.311.673 eura), u Kaštel Sućurcu. Jamčevina je pet posto od procijenjene vrijednosti i plaća se

na račun stečajnoga dužnika kod Hrvatske poštanske banke broj 23900011100358086. Predmet prodaje ne može biti prodan kupcu ispod polovine procijenjene vrijednosti. Nekretnina se može razgledati uz prethodnu najavu na telefon 01/6113 225, 6119 692 ili na mobitel 099/2005 201. Pisane ponude slati do 15. rujna na adresu Stečajna upraviteljica Marija Vujčić Turkulin, Vrtlarska 3, Zagreb, p.p. 881. Ponude će se otvarati u roku od osam dana, u uredu stečajne upraviteljice, u Zagrebu, Avenija Marina Držića 4/III. Katamaran s motornim pogonom i jedrima Privilege 435, godina proizvodnje 2002., procijenjene vrijednosti 2.437.500 kuna. Plovilo se nalazi u Marini Frapa, u Rogoznici, Šibensko-kninska županija. Na pokretnini je upisano razlučno pravo u korist Ministarstva financija. Jamčevina je pet posto i plaća se do 12. rujna, do kada traje i rok za slanje pisanih ponuda. Razgledavanje je moguće radnim danom od 9 do 12 sati, uz prethodni dogovor na telefon 01/4647 218 ili 01/6184 432. Pokretnina ne može biti prodana za manje od procijenjene vrijednosti.

Skulpture akademskog kipara Joze Turkalja, 10 komada, ukupne procijenjene vrijednosti 179.000 kuna. Prodaja će se provesti prikupljanjem pisanih ponuda. Neće se uzimati u obzir ponude ispod 10 posto procijenjene vrijednosti svake skulpture. Skulpture se mogu razgledati svakog radnog dana između 10 i 14 sati uz prethodnu najavu na telefon 01/6113 225. Ponude se dostavljaju u zatvorenoj omotnici na adresu Marija Vujčić Turkulin, stečajna upraviteljica, Vrtlarska 3, 10000 Zagreb, p.p. 881 s naznakom “Ne otvaraj – ponuda za predmet St- 456/03” najkasnije do 15. rujna 2012. Svi ponuditelji bit će obaviješteni u pisanom obliku čija je ponuda prihvaćena. Poslovni prostor u Zagrebu, ukupne površine 1641 četvorni metar i procijenjene vrijednosti 13.861.505 kuna. Nekretnine se prodaju na 10. ročištu po početnoj cijeni od

5.500.000 kuna i ispod te cijene ne mogu se prodati. Jamčevina je 10 posto utvrđene vrijednosti i plaća se najkasnije dva dana prije ročišta za dražbu. Razgledavanje je moguće po dogovoru sa stečajnim upraviteljem na mobitel 098/855 370. Dražba se održava 12. rujna 2012. u 10 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, soba broj 94/II. (ulična zgrada). Poslovna zgrada i nogostup u Križevcima, ukupne površine 29 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 149.000 kuna. Jamčevina je 10 posto i plaća

se najkasnije do zaključno 10. rujna. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 091/1368 886 ili 095/5039 246. Dražba se održava 12. rujna 2012. u 12 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba br. 223/II. Kuća i dvorište, ugostiteljski objekt s prizemljem i katom na kojem se nalaze sobe, u Zambratiji kod Umaga, Istarska županija, ukupne površine 926 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 9.000.000 kuna. Nekretnina je predmet spora kod Trgovačkog suda u Rijeci, Stalne službe u Pazinu. Jamčevina je 10 posto i plaća se na račun Općinskog suda u Bujama prije dražbe. Razgledavanje je moguće uz prethodnu najavu na telefon 052/725 230. Dodatni podaci o nekretnini dostupni su na www.umag-gradnja.com. Nekretnina se na dražbi ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Dražba se održava 13. rujna 2012. u 9.30 sati na Općinskom sudu u Bujama, Istarska 1, raspravna dvorana br. 23. Novi troetažni objekt u poslovnoj zoni Ilovac kod Karlovca, ukupne površine 2521 četvorni metar i procijenjene vrijednosti 22.500.000 kuna. Jamčevina je 500.000 kuna i plaća se najkasnije pet dana prije dražbe na račun Trgovačkog suda u Zagrebu. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na mobitel 098/387 098. Dražba se održava 14. rujna 2012. u 9.30 sati u zgradi Suda u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1/3.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Opet usporavanje dr. Uroš Dujšin

A

ko mi Hrvati kukamo zbog krize, možda nas utješi to da smo u velikom i dobrom društvu. U drugom tromjesečju svjetska je privreda zabilježila rast od tek 2,8 posto, što je najlošiji rezultat od kraja 2009. kada je izgledalo da je započeo oporavak nakon teške krize. U sadašnjem usporavanju najviše zabrinjava to što je ono tako rašireno, pogađajući privrede u usponu kao i bogate zemlje.

Najslabija karika bogatog dijela svijeta je eurozona, gdje je BDP pao za 0,2 posto, što na godišnjoj razini nosi 0,7 posto, pa je on tako za 0,4 posto manji no prije godinu dana. Opsjednuta strahovanjem od mogućeg izlaska Grčke i veće svote potrebne za spašavanje Španjolske, eurozona sve dublje propada u neprilike. Zbirni indeksi industrijske proizvodnje i uslužnih djelatnosti, zasnovani na izvješćima nabavnih službi, ukazuju na daljnji pad BDP-a u trećem tromjesečju. Svijetla točka u svemu tome je bila povoljna pozicija Njemačke, koja čini četvrtinu proizvodnje eurozone i koja je u drugom tromjesečju postigla rast od 0,3 posto - a što je za jedan posto više nego prethodne godine. No i ta svijetla točka tamni: analiza ekonomske klime münchenskog instituta Ifo pokazala

je da su očekivanja za sljedećih šest mjeseci najniža od 2009. nadalje. Japan, pa i Kina, u teškoćama Teškoće eurozone pogađaju i druge bogate zemlje. Ojačana radovima na obnovi nakon katastrofalnog potresa i tsunamija iz 2011., japanska je privreda u godini do drugog tromjesečja postigla rast od 3,5 posto. No vrijednost japanskog izvoza u Europsku uniju je tijekom 12 mjeseci do lipnja pala za zabrinjavajućih 25 posto.

Na dan 28. kolovoza vlada je upozorila da daljnje usporavanje rasta u prekomorskim zemljama predstavlja rizik za oporavak. Amerika je prošla daleko bolje od Europe. U drugom tromjesečju američki BDP je, prema revidiranim podacima objavljenim 29. kolovoza, porastao za 1,7 posto po godišnjoj stopi od 1,7 posto. No oporavak pokazuje znakove usporavanja: stopa rasta smanjena je sa dva posto u prvom tromjesečju na 4,1 posto potkraj 2011. Usprkos tome što ima znakova da se tržište nekretninama napokon oporavlja - cijene stanova su do drugog tromjesečja porasle za 1,2 posto - raspoloženje potrošača se u kolovozu naglo pogoršalo. Da stvari budu još gore, usporavanje pogađa i gospodarstva u usponu. Među četiri zemlje BRICa (Brazil, Rusija, Indija i Kina) pad privredne aktiv-

nosti je naročito izražen: njihov je rast početkom 2012. bio anemičan. U tijeku je i usporavanje rasta širom Latinske Amerike, otkako se potražnja Kine za sirovinama počela usporavati. Usporavanje uvoza ukazuje na to da će kinesko usporavanje biti ozbiljnije no što se prethodno očekivalo. I kineski izvoznici žive u teškim vremenima. U kolovozu su nove narudžbe industriji bile najniže od ožujka 2009. godine. Središnje banke preslabe Kineski je BDP do drugog tromjesečja rastao za samo 9,2 posto do srpnja, što je znatno manje od stope od 14 posto od prije godinu dana. Šangajska burza kojoj su kotacije pale na minimum u zadnje tri godine najbolji je znak ovog slabljenja. Nasuprot tome, burze u bogatim zemljama su bile euforič-

Najviše zabrinjava u sadašnjem usporavanju to što je ono tako rašireno, pogađajući privrede u usponu kao i bogate zemlje ne. Prošlog mjeseca cijene američkih dionica porasle su za četiri posto, a europske su burze sa šest posto zabilježile još impresivniji rast. No i to sada ide kraju jer investitori realnije procjenjuju što središnje banke mogu učiniti. Razočaravajuća kretanja u svjetskoj privredi pokazuju da središnje banke same ne mogu obnoviti prezadužene zemlje. Sve ovo ukazuje na to da je potpisani autor imao pravo kada je predvidio da će kriza trajati do 2018. Poštovani čitatelji, čitajte Privredni vjesnik i spremite se na najgore.


20 SVIJET FINANCIJA *vijesti Manje poreznih dužnika U prvih mjesec dana od objave liste poreznih dužnika, zaključno sa 31. kolovozom, s liste su obrisana 964 dužnika, objavila je Porezna uprava. Ukupno su dužnici podmirili 54,82 milijuna kuna duga. S liste je brisano 299 dužnika koji su u cijelosti podmirili dug u iznosu od 21,69 milijuna kuna, a 665 dužnika podmirilo je dio duga u ukupnom iznosu od 33,12 milijuna kuna, pa su brisani s liste jer je njihov dug nakon uplata postao niži od granice za objavu na listi dužnika. Od turizma 8,9 milijardi kuna

U šest mjeseci ove godine u našoj je zemlji od turizma ukupno uprihodovano 8,9 milijardi kuna što je 3,2 posto više nego u istom razdoblju 2011., podaci su Porezne uprave. U djelatnosti pružanja smještaja u hotelima i sličnim objektima u prvom polugodištu ostvaren je prihod od 3,5 milijardi kuna ili 10 posto više nego lani. Putničke agencije zabilježile su prihod od 1,9 milijardi kuna, 3,3 posto više, a turoperatori 191 milijun kuna ili 23 posto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Medika: veći prihod, manja dobit U prvih šest mjeseci 2012. godine Medika je ostvarila ukupan prihod od 1,1 milijardu kuna, što je porast od četiri posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Neto dobit je iznosila 8,9 milijuna kuna, što je pad od dva posto, jer je u istom razdoblju prethodne godine iznosila 9,07 milijuna. Grupa Medika ostvarila je u prvih šest mjeseci 2012. ukupan prihod od 1,14 milijardi kuna, uz porast od pet posto, dok je neto dobit pala za četiri posto, na 10,6 milijuna kuna.

Privredni vjesnik Broj 3743, 10. rujna 2012.

nasušno neophodna smanjenja rashoda potrebna je vizija i strategija “Zani utako Smjernicama. Nisu dovoljni tek puki pokušaji ušteda i nadzora koji na ko Katarina Ott, Institut za javne financije

Predviđanja i preoptimis

Iz odrednica Strategije, te posljedično i iz Smjernica, iščitava se uglavnom usmjerenje na tehničke ušted spominju, a očita je usmjerenost na državnu intervenciju, pa čak i u stvaranju optimalnog ozračja za raz

V

lada je sredinom srpnja (s dva mjeseca zakašnjenja) objavila Strategiju Vladinih programa za 2013.15.; početkom kolovoza (s mjesec i pol zakašnjenja) Smjernice ekonomske i fiskalne politike za 2013.-15.; Ministarstvo financija je odmah nakon Smjernica (s mjesec dana zakašnjenja) objavilo Upute za izradu državnog proračuna za 2013.-15. Strategija, nažalost, nudi istu viziju, strateški cilj i 12 općih ciljeva koje je HDZ-ova vlada ponudila za razdoblje 2010.-12. Budući da se Smjernice rade na temelju Strategije, nedostatak nove, kvalitetnije vizije i ciljeva odrazio se i na njih, pa one nude svojevrsni status quo. Usmjerenje na tehničke uštede Vlada predviđa ekonomski rast od nula posto 2012., 1,8 posto 2013., tri posto 2014. i 3,5 posto 2015. Predviđanja su preoptimi-

stična, pogotovo za prve dvije godine, ali su i preskromna. Zbog nepripremljenosti Vlade za preuzimanje vlasti, 2012. je, nažalost, izgubljena, ali nakon niza loših godina tako skromna povećanja BDPa - kada bi se i ostvarila neće nas daleko dovesti.

Država treba stvarati povoljne uvjete za investiranje koji će potaknuti privatne investicije, a ne sama investirati

već ionako vrlo visoki, porez na imovinu koji se planira uvesti je direktni, a ne indirektni porez; dok je rasterećenje poreznog troška rada n e moguće bez

strukturnih reformi na rashodnoj strani proračuna. I tu je najveći problem. Iz odrednica Strategije, te posljedično i iz Smjernica,

Vlada najavljuje “odlučnost u provedbi fiskalne konsolidacije i poštivanju Zakona o fiskalnoj odgovornosti, pri čemu će nastaviti s prelaskom s direktnih na indirektne poreze i dalje rasterećivati porezni trošak rada”. Fiskalna konsolidacija je zaista neophodna, no problem je što su indirektni porezi (PDV i trošarine) u Hrvatskoj

iščitava se uglavnom usmjerenje na tehničke uštede, ali ne i na suštinske promjene. Privatizacija i jača uloga privatnog sektora se ne spominju, a očita je usmjerenost na državnu intervenciju, pa čak i u stvaranju optimalnog ozračja za razvoj konkurentnoga gospodarstva. Stvaranje optimalnog ozračja za razvoj konkurentnog gospodarstva je, ispravno, visoko rangiran cilj, u kojem se ističe restrukturiranje i razvoj pojedinih grana industrije (tu se države obično i ne iskazuju posebno uspješnima); aktivne mjere politike tržišta rada (također diskutabilne); te unapređenje ulagačkog okruženja i izmjene zakonodavnog okvira (što je zapravo najvažnije). Vladina Biblija bi trebala biti publikacija Svjetske banke Doing Business, jer njihova ljestvica lakoće poslovanja ukazuje na to da su zemlje u kojima je najlakše poslovati

Industrijska proizvodnja

U srpnju pad od 5,5 posto U ovoj godini očekujemo nastavak smanjenja industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, što će biti četvrta uzastopna godina negativnih kretanja. Pozitivnija kretanja ne očekujemo ni sljedeće godine, prognoziraju analitičari RBA Negativna kretanja u industrijskoj proizvodnji nastavljena su i u srpnju. Prema najnovijim kalendarski prilagođenim podacima Državnog zavoda za statistitiku, industrijska proizvodnja je u srpnju zabilježila pad po istoj stopi kao i prethodni mjesec, od

5,5 posto na godišnjoj razini. Istodobno, broj zapo-

Broj zaposlenih u industriji smanjio se 4,4 posto slenih u industriji smanjio se 4,4 posto.

Kumulativni podaci za razdoblje od siječnja do srpnja pokazuju pad industrijske proizvodnje od 6,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kao posljedica snažnih stopa pada i u prvoj polovini godine. Prema kategorijama glavnih

industrijskih grupacija (GIG) u srpnju je najveći pad zabilježen kod intermedijarnih proizvoda (-17,4 posto). Kod kategorija kapitalnih proizvoda pad je 0,1 posto, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju pala 0,4

posto. Energija i trajni proizvodi za široku potrošnju bilježe rast po stopi od 2,8 posto odnosno 0,7 posto. Povećati investicije Promatrajući prema kategorijama nacionalne klasifikacije djelatnosti


21

www.privredni.hr Broj 3743, 10. rujna 2012.

suštinskih reformi, koje nema ni u Strategiji ncu rezultiraju apsolutnim povećanjem tih rashoda. Katarina Ott, Institut za javne financije

Trgovina na malo

tična i preskromna

de, ali ne i na suštinske promjene. Privatizacija i jača uloga privatnog sektora se ne zvoj konkurentnoga gospodarstva najčešće i ekonomski najuspješnije. Kad bi se u Hrvatskoj olakšalo poslovanje, a to se uz volju i znanje može relativno brzo postići, onda se i skromni predviđeni rast BDP-a ne bi trebao temeljiti na “pokretanju investicijskog ciklusa šireg javnog sektora”, već bi sasvim sigurno bilo i znatno više privatnih investicija, a ne bismo toliko ovisili ni o “nastavku povoljnih gospodarskih kretanja u okruženju”. Gotovo isključivo oslanjanje na “doprinos bruto investicija u fiksni kapital gospodarskom rastu” ne ulijeva nadu da će se taj rast zaista i ostvariti, jer će biti “generiran pokretanjem investicijskog ciklusa javnih poduzeća, dok će investicije privatnog sektora uslijediti”. Budući da javna poduzeća baš i nisu poznata po uspješnom i urednom poslovanju, postoji bojazan da će njihovo eventualno pokretanje investicijskog ciklusa voditi novim dubiozama i dodatnom optere-

(NKD), pad u prerađivačkoj industriji iznosi 4,6 posto godišnje u srpnju, no s obzirom na dugotrajno negativne stope, u prvih sedam mjeseci kumulativni je pad 5,3 posto na godišnjoj razini. Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda u srpnju zabilježila je godišnji rast od čak 44,2 posto, međutim, promatrajući kumulativno, u prvih sedam mjeseci ostvaren je pad od 3,2 posto. Nadalje, proizvodnja metala nastavlja razmjerno snažno padati (-28 po-

ćenju poreznih obveznika, te je upitno i hoće li uslijediti investicije privatnog sektora. Država treba stvarati povoljne uvjete za investiranje koji će potaknuti privatne investicije, a ne sama investirati. Čuda su moguća, ali... U Smjernicama piše da će glavni teret fiskalne konsolidacije biti na strani rashoda. No, problem je u tome što se iz godine u godinu predviđa rast tih rashoda (sa 138,5 milijardi 2012., na 148 milijardi kuna 2015.), a upitno je planirano ostvarenje rasta BDP-a, pa stoga i udio rashoda u BDP-u. Ukoliko se ne ostvare državne investicije i nastavak povoljnih gospodarskih kretanja u okruženju na kojima se temelji rast BDP-a, teško će se moći poštivati Zakon o fiskalnoj odgovornosti. U Smjernicama su dobro opisani rizici ostvarenja projekcija, ali, nažalost, nema i objašnjenja što će Vlada poduzeti ako se neki

sto u srpnju), dok je kod ove djelatnosti zabilježen i snažan pad zaposlenosti od 30,2 posto. “Slaba domaća potražnja te nepovoljna kreta-

od tih rizika ostvare. Stoga je neoprostivo što nije planirano stvarno smanjivanje rashoda u apsolutnim brojkama, već samo relativno, u postotku BDP-a. Kad je riječ o ukupnim rashodima državnog proračuna, kao i rashodima proračuna opće države, oni će rasti iz godine

u godinu (sa 117 milijardi 2012. na 127 milijardi kuna 2015.). Budući da su rashodi za otplate kamata i glavnica dugova, uplate u proračun EU-a i subvencije brodogradnji sukladno planovima restrukturiranja zadani i ne mogu se smanjivati, drastičnija smanjenja bi se očekivala u najvećim stavkama rashoda. To su rashodi za mirovinsko i zdravstveno osigu-

ranje, te za zaposlene koji u čitavom razdoblju iznose oko 70 posto ukupnih rashoda poslovanja. Nažalost, rashodi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje će iz godine u godinu rasti, a za zaposlene će se smanjiti samo 2013. u odnosu na 2012., a inače će stalno rasti. No, za tako nasušno neophodna smanjenja rashoda potrebna je vizija i strategija suštinskih reformi, koje nema ni u Strategiji ni u Smjernicama. Nisu dovoljni tek puki pokušaji ušteda i nadzora koji na koncu rezultiraju apsolutnim povećanjem tih rashoda. Smjernice, kao ni Strategija, ne ulijevaju puno nade. Čuda su, naravno, uvijek moguća, ali za njih nije dovoljno kao cilj postaviti veće ubiranje prihoda i navodno - samo navodno - smanjivanje rashoda, bez naznaka stvarnih strukturnih reformi na strani rashoda državnog proračuna i rashoda izvanproračunskih korisnika.

nja u Europskoj uniji, odnosna slabija inozemna potražnja imaju negativan utjecaj na kretanja u industrijskoj proizvodnji. U isto vrijeme re-

strukturiranje pojedinih industrijskih grana negativno utječe na razinu proizvodnje. U ovoj godini očekujemo nastavak smanjenja industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, što će biti četvrta uzastopna godina negativnih kretanja. Pozitivnija kretanja ne očekujemo ni sljedeće godine. Osjetniji oporavak industrijske proizvodnje moguć je nakon povećanja investicija, a dugotrajno kroz strukturne promjene”, prognoziraju analitičari RBA.

Neoprostivo je što nije planirano stvarno smanjivanje rashoda u apsolutnim brojkama

Pad od 5,1 posto Trgovina na malo nastavila je i peti mjesec za redom bilježiti pad na godišnjoj razini. Naime, prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, promet od trgovine na malo je tijekom srpnja bio 5,1 posto realno manji nego u istom mjesecu prošle godine. U nominalnom izrazu pad prometa u trgovini na malo intenziviran je u odnosu na lipanj te iznosi 2,2 posto godišnje (četvrti uzastopni mjesec trgovina na malo bilježi godišnju stopu pada u nominalnom izrazu). U odnosu na lipanj, trgovina na malo je porasla za 16,9 posto realno (+15,2 posto nominalno) što je u skladu sa sezonskim kretanjima. Nastavak gospodarskog pada u ovoj godini, godišnji rast nezaposlenosti te pad zaposlenosti uz stagnaciju kreditiranja stanovništva negativno su utjecali na maloprodaju. Tome treba pridodati stagnaciju plaća,

visoku razinu potrošačkog pesimizma te neizvjesnost glede ostvarivanja budućih dohodaka. Dodatno, realni raspoloživi dohodak smanjen je uslijed rasta troškova života dijelom zbog povećanja PDVa te poskupljenja struje i plina u svibnju, ali i relativno visokog kreditnog opterećenja. Očekivani dobri fizički rezultati u središnjoj turističkoj sezoni mogli bi ublažiti očekivano smanjenje domaće potrošnje. Međutim, s obzirom na globalna negativna kretanja te suzdržanost u potrošnji kod inozemnih gostiju, pozitivni učinci bit će ograničeni. Pad zaposlenosti i rast nezaposlenosti, koji započinje s krajem drugog, a intenzivira se u posljednjem tromjesečju, ne daje optimizam da će se promet u trgovini na malo oporaviti do kraja godine, smatraju analitičari RBA.

Optimistični bankar

Za Erste Grupu Hrvatska je domaće tržište

Zadržavanje kreditnog rejtinga je dobra vijest koju Hrvatska treba prihvatiti sa zadovoljstvom, ali ne treba previše pričati o tome, savjet je predsjednika Uprave Erste Grupe Andreasa Treichla. Unatoč svim problemima koje Hrvatska ima, Treichl je optimističan zbog skorog ulaska u EU, jer u ovim teškim vremenima svaka zemlja kojoj se otvaraju nove prilike može se smatrati sretnom zemljom. Upitan o raspletu krize eurozone, Treichl je novinarima u Zagrebu rekao da ne očekuje ništa dramatično prije njemačkih parlamentarnih izbora iduće godine. Predviđa uspostavu bankarske unije u nekom “light”’ obliku, što će dovesti do opu-

štanja na tržištu kapitala, ali bez skore obnove punog povjerenja privatnih investitora. Hrvatski bankarski sustav, prema Treichlu, vrlo je stabilan, kao i u većini europskih država, ali problem je nestabilno poslovno okruženje. Upitan za komentar česte primjedbe hrvatskih poduzetnika da strani vlasnici domaćih banaka preferiraju poslovati s kompanijama iz svojih zemalja, Treichl je to kategorično odbacio. “Za nas je Hrvatska domaće tržište, vlasništvo pritom nije bitno, jer poslovne partnere ne biramo po državi u kojima im je sjedište, nego prema njihovoj kvaliteti’’, pojasnio je. Kao primjere koji podržavaju njegovu tezu naveo je Češku i Slovačku, u kojima su banke također uglavnom u stranom vlasništvu, a obje zemlje bilježe solidne stope rasta i stabilno brode kroz ovu recesiju. (D.Ž.)


22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3743, 10. rujna 2012.

Tržište novca Zagreb

Potražnja znatno veća od ponude Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

P

osljednji tjedan održavanja obvezne pričuve bio je iznimno napet budući da je na novčanom tržištu svakodnevno dominirala potražnja za kratkoročnim pozajmicama. Stoga je i kamatna stopa u ovome razdoblju zabilježila značajan porast, a prekonoćna stopa premašivala je tri posto. U ovakvim okolnostima gotova sva prijavljena ponuda novca bila je iskorištena. Unatoč visokoj potražnji i atraktivnoj kamatnoj stopi, dio sudionika viškove likvidnosti krajem dana deponira u središnju banku kao prekonoćni depozit po ka-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

u%

700

4

600 3

500 400

2 300 200

1

100 0

3.9.2012.

4.9.2012.

5.9.2012.

matnoj stopi od 0,25 posto. U ovom razdoblju prosječna tjedna dnevna kamatna stopa iznosila je 2,65 posto, dok je prosječna tjedna prekonoćna kamatna stopa iznosila 2,3 posto. U utorak je Ministarstvo financija održalo

6.9.2012.

0

7.9.2012.

aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Unatoč napetijem novčanom tržištu, kamatna stopa na trezorske zapise u kunama s najkraćim rokom dospijeća smanjena je sa 2,33 posto na 2,25 posto, dok su stope na ostale rokove dospijeća ostale nepro-

ponedjeljak

utorak

mijenjene. Planirani iznos izdanja zapisa u kunama bio je 800 milijuna, a ostvareni iznos emisije 890 milijuna kuna. Na rok od 91 dan upisano je 80 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 2,25 posto, na rok od 182 dana upisan je najveći iznos, 435 milijuna

Hrvatsko devizno tržište

valuta

srijeda

četvrtak

petak

kuna po 3,5 posto i na rok od 364 dana 375 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 3,6 posto. Kod trezorskih zapisa u eurima odaziv na aukciju bio je skromniji te je umjesto planiranih 100 upisano 86.035 milijuna eura. Na trezorske zapise u eurima s rokom dos-

pijeća od 91 dan kamatna stopa je porasla sa 2,1 posto na 2,4 posto. Sljedeća aukcija najavljena je za 11. rujna. Novčano tržište je na početku rujna iznimno napeto i dinamično. Nekoliko puta viša potražnja od ponude, te kratkoročna kamatna stopa koje prelazi razinu od tri posto, značajno mijenjaju obilježja novčanog tržišta. Idućeg tjedna slijedi smjena razdoblja održavanja te bi se napetost u trgovanju sudionika mogla zadržati. Rast potražnje na početku razdoblja zasigurno će podržavati dosegnutu razinu kamatne stope.

Mirovinski fondovi

Kuna jača od svih Promjene na tečajnici Hrvatske narodne banke prošloga su tjedna donijele i ponešto dobrih vi-

3.9.’12. - 7.9.’12.

27.8.’12. - 31.8.’12.

smanjen za 1,4 posto. Blago je oslabio i euro, preračunato za oko tri kune na 100 eura, kao i američki dolar, koji je sada slabiji i od austral-

jesti za dužnike u švicarskim francima. Tečaj franka prema kuni od ponedjeljka do petka je EUR

Srednji tečaj za devize

7.48

USD

skog i od kanadskog imenjaka. Općem slabljenju glavnih valuta prema kuni pridružili su se i japanski jen i britanska funta. 5.96

CHF

6.24

Mirex u blagom rastu Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, sredinom prošlog tjedna dosegnula je 167,9106 bodova. To je vrlo blagi porast u usporedbi s pretprošlim tjednom koji je Mirex okončao na 166,8339 bodova. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

7.47

5.94

6.21

169

169

7,439486

7.46

5.92

6.18

168

168

švicarski franak

6,138465

7.45

5.90

6.15

GBP

britanska funta

9,377330

167

167

USD

američki dolar

5,873216

7.44

5.88

6.12

EUR

euro

7,448413

7.43

5.86

6.09

AUD

australski dolar

6,068448

CAD

kanadski dolar

5,981220

JPY

japanski jen (100)

CHF

Izvor: HNB

primjena od 8. rujna 2012. 3.9.

4.9.

5.9.

6.9.

7.9.

3.9.

4.9.

5.9.

6.9.

7.9.

3.9.

4.9.

5.9.

6.9.

7.9.

Međunarodno tržište kapitala

U Europi rast optmizma, SAD oprezan Objava plana predsjednika Europske središnje banke Marija Draghija o kupovini državnih obveznica, radi ublažavanja posljedica dužničke krize u euro5820 5786

FTSE 100

zoni, oživjela je burze krajem prošlog tjedna. Dow Jones je dostigao najvišu razinu od prosinca 2007., prinosi na španjolske obveznice pale su na najnižu

razinu u zadnja četiri mjeseca, a prinosi na talijanske obveznice najniže u zadnjih pet mjeseci. Optimizam su donekle pokvarili podaci o zapošljavanju

13400

3150

13320

Dow Jones

3132

5752

13240

3114

5718

13160

3096

5684

13080

3078

5650

13000

3060

3.9. 3540 3508

4.9.

5.9.

6.9.

7.9.

3.9. 7230

CAC40

7164

4.9.

5.9.

6.9.

7.9.

3.9. 8890

DAX

8842

3476

7098

3444

7032

8746

3412

6966

8698

3380 4.9.

5.9.

6.9.

7.9.

4.9.

5.9.

6.9.

7.9.

5.9.

6.9.

7.9.

NIKKEI 225

8794

6900 3.9.

NASDAQ

8650 3.9.

4.9.

5.9.

6.9.

7.9.

3.9.

4.9.

u SAD-u, koji su pokazali da je u kolovozu novozaposlenih bilo 96.000, osjetno manje od predviđanja većine ekonomista. Iako američko gospodarstvo zadnje tri godine bilježi rast BDP-a, nezaposlenost je već 43 mjeseca iznad osam posto, što je najduže razdoblje još od velike depresije prije 80 godina. Američki dolar zbog toga je u padu, a euro je dodatno ojačao do razine od 1,2777 dolara, najviše u zadnja četiri mjeseca. Cijena zlata porasla je iznad 1700 dolara po unci, dok je cijena barela nafte pala ispod 95 dolara.

166

166 30.7.

10.8.

20.8.

30.8.

3.9.

4.9.

5.9.

6.9.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 6.9.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

173,6514 172,0678 155,8756 164,8769 167,9106

183,5865 208,2539 122,0364 143,4013 148,0479 154,4204 101,0401 112,0076 197,8962 193,2122 207,9684 150,8364 127,7410 106,9488 167,4796 111,8850 122,9674 175,7134 153,5419 128,3281 108,8318 143,6591

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


23

www.privredni.hr Broj 3743, 10. rujna 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 733,019 milijuna kuna

Dobar tjedan za Podravku, loš za PBZ u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 0,28 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.684,64 boda. Crobex10 tjedan je završio na 920,01 bodu, što je porast od 0,56 posto. Najviše se trgova-

Marko Repecki www.hrportfolio.hr Proteklog je tjedna na Zagrebačkoj burzi redovni dionički promet iznosio 75,157 milijuna kuna, što je porast od 92,96 posto Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Privredna banka Zagreb d.d. Atlantic Grupa d.d. AD Plastik d.d. Valamar Adria Holding d.d. Europlantaže d.d. Petrokemija d.d. Končar - distrib. i spec. trans. d.d. Razvitak d.d. Podravka d.d.

-0,50% -8,26% +0,65% +3,19% +0,94% 0,00% -1,34% 0,00% +0,02% +4,87%

zadnja cijena 199,00 530,00 466,50 108,10 97,42 750,00 221,00 903,01 55,00 226,00

promet 13.147.277,39 3.332.880,67 2.852.971,38 2.601.849,72 2.428.047,81 2.250.000,00 2.129.284,21 2.012.941,00 1.925.000,00 1.861.126,66

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 75.157.705,28 kn

lo dionicom Hrvatskih telekomunikacija, kojom je ostvareno 13,147 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 199 kuna, što je pad od 0,5 posto. Najveći porast zabilježila je dionica Podravke, za 4,87 posto, te 10 dionica s najvećim rastom cijene Apartmani Medena d.d. Prehrambeno ind. kombinat d.d. Validus d.d. ZIF Breza d.d. Arenaturist d.d. Franck d.d. Tehnika d.d. Solaris d.d. Hoteli Brela d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d.

je trgovanje završila na 226 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 1,861 milijuna kuna. Najveći gubitnik među najtrgovanijima je dionica Privredne banke Zagreb koja je pala za

tjedna promjena +48,02% +14,16% +12,50% +10,80% +9,22% +8,17% +8,02% +7,91% +7,69% +7,16%

zadnja cijena 36,99 250,00 1,80 12,52 104,85 450,00 929,00 230,01 70,00 91,50

promet 12.953,15 44.230,00 1.510,30 2.504,00 190.256,35 8.034,00 171.191,81 14.950,65 7.000,00 22.893,75

INVESTICIJSKI FONDOVI

sti udjela. Najuspješniji dionički fond bio je Ilirika Gold kojemu je vrijednost udjela porasla za 6,70 posto. Na drugom mjestu je NFD Aureus US Algorithm s porastom od 3,78 posto. Najveći pad kod dioničkih fondova imao je fond OTP indeksi, za 0,52 posto, a slijedi ga HPB Dionički s padom od 0,5 posto. Najuspješniji kod

mješovitih fondova bio je KD Balanced kojemu je vrijednost porasla za 1,19 posto, a slijedi ga HI-balanced s porastom od 0,83 posto. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je fond OTP uravnoteženi kojemu je vrijednost udjela smanjena za 0,68 posto. Najuspješniji kod obvezničkih fondova su bili OTP euro obveznički (+0,87

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

94,9650

0,31

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

12,0716 8,4730 114,2400 112,1500 134,6300 61,4793 11,3131 127,7939 43,9700 62,5605 75,4191 66,0800 91,4369 88,6800 40,0551 29,4581 20,7676 62,1822 47,1229 57,6942 65,8214 98,0371 12,2507 22,4000 6,3086 34,6336 90,5224 40,5267 485,1368 70,0524 74,7400 136,8922 90,9268 9,2027 104,8014 81,3388 86,3362 9,4756 91,6600 91,2196 101,7100 101,8882

-0,15 1,14 1,85 2,25 1,67 -0,21 1,49 1,56 0,59 -0,19 -0,50 0,05 1,25 -0,16 0,86 1,10 0,16 -0,10 -0,43 0,49 -0,13 1,69 1,20 0,00 2,41 -0,52 1,88 0,97 0,67 0,62 -0,49 3,78 0,91 -0,28 2,66 0,36 0,05 0,95 1,28 6,70 2,83 0,50

Valuta

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn €

105,1800 132,6600 91,1175 10,2889 127,5700 110,7819 79,4452 90,7276 7,7216 76,4086 4,6720 60,2640 9,0335 115,6769 102,7900

0,28 -0,06 -0,26 0,83 0,35 0,62 -0,34 -0,68 1,19 0,56 0,37 0,77 -0,16 0,66 0,53

€ € € € € kn € €

175,5200 11,8401 180,7900 133,9003 136,6400 174,7002 133,2672 118,9802

-0,07 0,17 0,62 0,28 0,51 -0,19 0,27 0,87

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

138,3785 170,2656 145,5592 132,2128 152,2800 145,1200 145,0040 127,2466 138,2428 128,3538 121,7425 11,3182 114,2249 84,3038 111,3000 103,8297 102,8200 102,6638 1251,4861

0,06 0,03 0,04 0,07 0,05 0,05 0,06 0,02 0,06 0,07 0,06 0,07 0,07 -0,18 0,02 0,05 0,07 0,04 0,07

Valuta

MJEŠ OVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

posto) i Raiffeisen Bonds (+0,62 posto). Jedini s negativnim rezultatom kod obvezničkih fondova su Capital One (-0,19 posto) i ZB bond (-0,07 posto). Novčani fondovi imali su uglavom pozitivne rezultate, a najuspješniji su bili PBZ Euro Novčani, OTP novčani fond i Agram Euro Cash, svi s porastom od 0,07 posto.

od31. kolovoza - 6. rujna 2012. godine

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

zadnja vrijednost 1.684,6400 920,0100 97,8669 113,3776

8,26 posto i trgovanje završila na 530 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 3,33 milijuna kuna. 10 dionica s najvećim padom cijene Centar banka d.d. Istarska kreditna banka Umag d.d. Zagrebačko elektroteh. poduzeće d.d. Koka d.d. TOZ penkala d.d. KentBank d.d. Termes grupa d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Badel 1862 d.d. Hotel Excelsior d.d.

tjedna promjena +0,28% +0,56% +0,98% +1,08%

Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a pet ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena -27,79% -22,14% -14,11% -13,32% -13,04% -12,48% -12,48% -12,48% -9,99% -9,99%

zadnja cijena 101,10 1.020,00 74,49 130,01 100,00 3.501,00 157,00 702,00 70,00 88,00

promet 15.404,00 1.020,00 3.724,50 2.080,16 1.500,00 45.513,00 785,00 119.458,03 174.012,92 9.856,00

*vijesti

Odličan tjedan za većinu fondova

Iza nas je odličan tjedan u kojem je 65 od ukupno 85 aktivnih fondova ostvarilo porast vrijedno-

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

Hamag daje jamstva za PBZ Privredna banka Zagreb i Hamag Invest zaključili su sporazum o poslovnoj suradnji čiji je cilj osiguranje kvalitetne potpore i uvjeta financiranja poduzetnika i obrtnika u segmentu malog gospodarstva putem pet jamstvenih programa. To su programi Novi poduzetnici, Poljoprivrednici, Likvidnost, Rast i Inovacije. Odobrena jamstva odnose se na osiguranje povrata dijela glavnice kredita koji će Privredna banka odobravati malim poduzetnicima. RBA Visa Platinum Raiffeisenbank Austria prva je banka na hrvat-

skom tržištu koja u ponudi ima ekskluzivnu kreditnu karticu Visa Platinum. Korisnik uz nju dobiva besplatno Uniqa dodatno zdravstveno osiguranje, putno zdravstveno osiguranje, osiguranje kupljene robe kao i produženo jamstvo na kupljenu robu. RBA Visa Platinum kartica prihvaćena je u preko 200 država diljem svijeta, na nekoliko milijuna prodajnih mjesta i gotovo dva milijuna bankomata. Hypo uveo e-knjižicu Hypo Alpe-Adria banka uvela je e-knjižicu, novu uslugu kojom korisnici HYPOneta mogu ostvari-

ti kratkoročne štedne kamatne stope. Klijenti koji koriste e-knjižicu ostvaruju kamatnu stopu od 1,5 posto za kune, jedan posto za eure, te 0,25 posto za američke dolare i švicarske franke. E-knjižica je prije svega namijenjena klijentima banke koji se koriste uslugama internetskog bankarstva i imaju potrebu za kratkoročnom, nevezanom vrstom štednje. Novi zapisi Petrokemije Petrokemija je izdala 18. tranšu komercijalnih zapisa u nominalnom iznosu od 40 milijuna kuna na rok od 364 dana. U izdanju su sudjelovala 23 ulagatelja. Banke su kupile 59 posto zapisa, investicijski fondovi 27,6 posto, mirovinski fondovi 7,5 posto, a ostali 5,9 posto. Prihod od novih komercijalnih zapisa Petrokemija će koristiti za refinanciranje dijela 16. tranše svojih zapisa, koja dospijeva 7. rujna 2012. godine. Gubitak Vjesnika 50 milijuna kuna Glavna skupština Vjesnika odlučila je da se gubitak ostvaren u 2011. godini u iznosu od 50,1 milijun kuna prenese u 2012. godinu. Upravi koja je obnašala dužnost od 1. siječnja 2011. do 7. listopada 2011. skupština je odbila dati razrješnicu, dok je razrješnica dana Upravi Društva koja je vodila tvrtku od 7. listopada 2011. do kraja 2011. godine.


e-pv 3743  

Elektronsko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you