20 SVIJET FINANCIJA RBA istraživanja
Snažan pad industrijske proizvodnje u kolovozu Nakon blagih godišnjih stopa rasta u lipnju i srpnju, kolovoz je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, donio iznenađujući i snažan pad industrijske proizvodnje od 4,4 posto prema kalendarski prilagođenim indeksima. Stručnjaci RBA izračunali su (iz desezoniranih indeksa) da je u odnosu na srpanj zabilježen pad industrijske proizvodnje od 4,9 posto. Pad u kolovozu iznenađuje i zbog rasta novih narudžbi u prethodnim mjesecima, koje su u prvih sedam mjeseci porasle za 20,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S druge strane, zalihe industrijskih proizvoda su porasle za 9,7 posto godišnje. Najveći pad zabilježila je proizvodnja intermedijarnih proizvoda (-9,4 posto godišnje), a slijede energija (-8,2 posto godišnje) i netrajni proizvodi za široku potrošnju (-2,9 posto godišnje). U prvih osam mjeseci ove godine industrijska proizvodnja bilježi pad od 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pri čemu proizvodnja kapitalnih do-
Raiffeisen Bonds bez izlazne naknade Društvo za upravljanje investicijskim fondovima Raiffeisen Invest od 1. li-
( 13,4% stopa nezaposlenosti ranija očekivanja nisu premašivala 11,9 posto
HUB ANALIZE
bara najviše ublažava negativne trendove. Proizvodnja kapitalnih dobara porasla je u spomenutom razdoblju 5,9 posto, što predstavlja svijetlu točku u razmjerno tmurnoj statistici industrijske proizvodnje. Blagi rast od 0,3 posto još je zabilježen kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju, dok su sve ostale kategorije zabilježile pad. Iako je u kolovozu bio vidljiv razmjerno visok pad industrijske proizvodnje, u narednim mjesecima analitičari RBA ipak očekuju pozitivnija kretanja zbog učinka baznog razdoblja i rasta novih narudžbi. No, najavljuju da će oporavak proizvodnje i ove godine izostati s obzirom na slabu domaću potražnju, nisku konkurentnost i izvoznu orijentiranost, uslijed pogoršanja izgleda gospodarskog oporavka u eurozoni. (A.M.)
*vijesti Quaestus Investu zabranjen rad Društvu Quaestus Invest koje upravlja zatvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine Quaestus Nekretnine, oduzeto je odobrenje za rad i to na razdoblje od godinu dana, objavila je Hanfa. Ta odluka donesena je zbog niza nepravilnosti i povreda zakona u radu toga društva. U obrazloženju Hanfe na kraju se spominju i njegovi čelni ljudi - Borislav Škegro i Tomislav Matić, za koje se sumnja da su prekršili odredbe Zakona o investicijskim fondovima.
Privredni vjesnik Broj 3697, 3. listopada 2011.
stopada nastavlja s akcijom kojom je ukinuta izlazna naknada za sva ulaganja u fond Raiffeisen Bonds do 31. prosinca ove godine. Investicijski cilj Fonda je ostvarivanje što većeg prinosa uz ulaganje imovine Fonda pretežno u obveznice hrvatskih izdavatelja. Erste banka izdaje nove obveznice Erste&Steiermärkische banka najavila je u priopćenju objavljenom na Zagrebačkoj burzi još jedno izdanje podređenih obveznica. Riječ je o izdanju od najviše 50 milijuna eura uz kamatnu stopu od 6,5 posto godišnje. Dospijeće obveznica je 2017. godine. Važno je istaknuti kako je to drugo izdanje Erste banke ove godine.
Pesimizam - okvir za budućnost Klub glavnih ekonomista hrvatskih banaka revidirao je rast BDP-a na 0,7 posto, što znači da je očekivanje od 1,5 posto iz siječnja – prepolovljeno
P
rema analizi Hrvatske udruge banaka, točnije Kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka, ne čeka nas baš svijetla budućnost. Naime, prema njihovim očekivanjima u rujnu ovogodišnji očekivani rast BDP-a bio je između
Sudionici na tržištu procjenjuju da je kreditni rejting izravno ugrožen
kivanje sada znatno veće i iznosi 13,4 posto. Promatrano prema glavnim komponentama BDP-a, sve su revidirane prema dolje. Prije osam mjeseci očekivao se rast realne osobne potrošnje od 1,6 posto, a sada od jedan posto. Očekivao se i rast investicija od 2,6 posto, dok se sada očekuje njihov pad od 0,8 posto. Očekivao se četveropostotni realni rast izvoza, da bi sada očekivanja bila smanjena na 2,1 posto.
jedan i 1,8 posto. No to je bila optimistična varijanta jer revidirana očekivanja ukazuju na to da će rezultat za 2011. biti bitno lošiji. Naime, ekonomisti u prosjeku očekuju ovogodišnju stopu rasta od 0,7 posto, što znači da je očekivanje s početka ove godine (1,5 posto uz siječnja) – prepolovljeno. Ekonomisti su i prognozu stope nezaposlenosti uskladili s revidiranom prognozom rasta: umjesto očekivane stope nezaposlenosti od 11,9 posto iz siječnja, prosječno je oče-
Blizu vanjske ravnoteže Ekonomisti su promijenili i očekivani rezultat u ekonomskim odnosima s inozemstvom, tako da je kod vanjskoga duga došlo do male korekcije. Naime, umjesto omjera prema BDP-u od 100,6 posto, po najnovijim prognozama do kraja godine očekuje se omjer od 103,9 posto, što se velikim dijelom može objasniti nižom stopom rasta BDP-a i slabijom kunom. Važna je promjena i kod očekivanog deficita teku-
ćeg računa bilance plaćanja. Prosječno je očekivanje u siječnju iznosilo -3,6 posto BDP-a, a sada je očekivani omjer deficita i BDP-a više nego prepolovljen: -1,7 posto. Manji deficit na tekućem računu bilance plaćanja logična je posljedica manjeg rasta i manjeg uvoza. To znači da se Hrvatska približava točki uravnoteženja tekućeg računa, što je logična posljedica smanjena neto priljeva kapitala. Ekonomisti su dobro prognozirali (visoke) prinose na državne obveznice. Rast premije rizika prati se od svibnja, tako da se prinos na kunsku obveznicu, koja dospijeva 2017., kreće upravo prema očekivanoj vrijednosti od 6,6 posto potkraj godine. Događaji na financijskim tržištima ove su godine pokazali da su hrvatski prinosi, odnosno premije rizika koje su u njih ugrađene, uz mađarske, najosjetljiviji na promjene u nepovoljnom okružju kojim dominira širenje grčke krize na jug Europe.
Taj prinos ne odgovara našem BBB- kreditnom rejtingu, što znači da sudionici na tržištu procjenjuju da je kreditni rejting izravno ugrožen. To pak znači da je naš fiskalni deficit neodrživ i da ćemo ga vjerojatno morati smanjivati u najgorem mogućem trenutku – prije no što stanemo na čvrsto tlo izlaska iz recesije. Tečaj malo slabiji, no ipak stabilan Primjetna korekcija očekivanja dogodila se i kod tečaja. Ekonomisti su u siječnju očekivali tečaj 7,37 kuna za euro na kraju godine, a sada 7,47 što je logično u svjetlu manjeg priljeva kapitala od očekivanog te predviđaju stabilan tečaj do kraja godine. Naime, razina od 7,47 malo je jača od aktualne i približno jednaka razini tečaja u trenutku kada su ekonomisti revidirali svoje prognoze. To znači da vjeruju u spremnost HNB-a da svim raspoloživim sredstvima brani tečaj na obećanim razinama. (V.A.)