4
TEMA TJEDNA
Privredni vjesnik Broj 3673, 18. travnja 2011.
( gotovo 729 mil kn
( između 8 i 10%
HZZO POTVRDIO
TRENDOVI U FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI
za izvanbolničku zdravstvenu zaštitu ove godine
godišnja stopa rasta potrošnje za lijekove
Ulaganja sve a novih lijeko Zbog velike konkurencije, skupih istraživanja i strože regulative kaže dr. Francetić, hrvatske bolnice ipak ponešto zarade - lani je
U privatne zdravstvene ustanove odlazi više od 200 milijuna kuna Jasminka Filipas filipas@privredni.hr
H
rvatski zavod za zdravstveno osiguranje ove će godine za privatne zdravstvene ustanove izdvojiti više od 200 milijuna kuna, ali ne želi dati informacije o tome koliko će točno i zašto nekome nešto biti plaćeno. Tako bi se, naime, mogao protumačiti njihov odgovor na naše pitanje o iznosima i razlozima izdvajanja za privatno zdravstvo, te detaljima ugovora koji su potpisani. “Svi privatni ugovorni subjekti ugovoreni su s ciljem pružanja zdravstvene zaštite osiguranim osobama i osiguravanja njene dostupnosti te smanjenja listi čekanja. Ugovori su sklopljeni za trogodišnje razdoblje, a izvanbolnička specijalističko-konzilijarno zdravstvena zaštita za razdoblje od 2010. do 2012. objavljena je na našoj stranici http://www.hzzo-net. hr/03_01_11.php. Iznos utvrđen za provođenje te zaštite u koju spadaju i naprijed navedeni ugovorni subjekti za ovu godinu je 728,751 milijun kuna, a oko 30 posto tog iznosa odnosi se na zdravstvenu
zaštitu pruženu u poliklinikama”, navodi se u dijelu odgovora HZZO-a. Klik na nejasne podatke Sudeći prema tom općenitom odgovoru liječnici obiteljske medicine trebali bi znati kod kojeg privatnika mogu poslati pacijenta na pregled, primjerice, ultrazvukom, na kontrolu EKG-a..., a da bi to doznali trebali bi svakodnevno “klikati” na spomenutu web stranicu na kojoj nisu
Novac za privatne ustanove trebalo bi iskoristiti za unaprjeđenje sustava u javnom zdravstvu, smatra Malnar jasno odvojene privatne i javne ustanove. “HZZO očekuje da mi pacijente pregledamo u roku od sedam minuta i da pritom još imamo vremena računati kilometražu do specijalista kako bi pacijent imao pravo na putni nalog. Ako pogriješimo u kilometraži, to nam se odbija od glavarine”, kazao je liječnik obiteljske medicine Ma-
rio Malnar iz Retkovaca pored Vinkovaca, inače predsjednik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine. Kao i većina liječnika iz javnog zdravstva koji su nedavno upozorili na aferu Medikol, i Malnar je ogorčen što velik dio novca odlazi u privatne poliklinike umjesto da se obiteljskim liječnicima kupi oprema poput EKG-a i ultrazvuka jer bi tako mogli mnogo jeftinije te preglede obavljati u svojim ordinacijama. Pali na najniže grane “Hrvatska za primarnu zdravstvenu zaštitu odvaja 3,6 posto zdravstvenog proračuna. Ako vam kažem da je druga iza nas Estonija s izdvajanjem od 12 posto, te da je u Velikoj Britaniji taj postotak čak 47 posto, jasno je da je obiteljska medicina kod nas svedena na najniže grane”, istaknuo je Malnar nabrojavši nam još niz poteškoća koje imaju ti liječnici a na koje već godinama upozoravaju. Drugim riječima, i Malnar, kao i liječnici iz bolnica, smatra kako bi se novac koji se izdvaja za privatne zdravstvene ustanove trebao iskoristiti za unaprjeđenje sustava u javnom zdravstvu. (J.F.)
Jasminka Filipas filipas@privredni.hr
N
a nedavno održanom Međunarodnom kongresu o farmakoekonomici i istraživanju liječenja moglo se čuti kako se u Hrvatskoj farmakoekonomika gotovo uopće ne koristi kao sustav za unaprjeđenje liječenja, te kako se trendovi u farmaceutskoj industriji u posljednjih četrdesetak godina reflektiraju na zdravlje stanovništva. “Farmaceutska industrija danas puno ranije mora donijeti odluku o isplativosti lijeka nego što je to prije bio slučaj jer su konkurencija i investicije za razvoj nekog lijeka sve
Jaz između raspoloživog i novca dostupnog za lijekove sigurno će rasti veće. Primjerice, u Americi je 2009. u istraživanje i razvoj lijekova uloženo oko 80 milijardi dolara, a broj registriranih lijekova bio je značajno manji nego prije desetak godina, kada je investirano upola manje sredstava. Drugi razlog je i to što je današnja regulativa znatno stroža pa treba provoditi skuplja i dugotrajnija klinička ispitivanja. Jednom riječju, uvjeti za pronala-
zak i razvoj lijekova danas su puno teži nego prije 10 ili 20 godina”, kazao je prof. dr. Igor Francetić, redoviti profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i pročelnik Zavoda za kliničku farmakologiju u KBC-u Rebro. Antibiotici neisplativi Dodao je kako se od razvoja odustaje već u drugoj fazi kliničkog ispitivanja, a, kao što je poznato, postoje tri faze koje s procesom registracije lijeka traju oko 10 godina. To znači, naglasio je, da smo vjerojatno ostali bez nekih lijekova koji bi bili vrlo korisni u svim područjima medicine. Tako se, primjerice, bilo odustalo od antibiotika kolistina, ali se krajem devedesetih ipak nastavilo s ispitivanjem i danas je on registriran. Nadalje, odustalo se od razvoja određenih lijekova za depresiju i neke druge bolesti. Te se molekule ne uništavaju, one i dalje ostaju u vlasništvu farmaceutske tvrtke koja ih je razvila do druge faze, što znači da se s istraživanjem ipak može nastaviti ako se lijek pokaže isplativim. To je većim dijelom i razlog zašto već godinama nema novih antibiotika, a onda ni odgovora na pojavu sve većeg broja tzv. novih i sve ubojitijih bakterija. “Antibiotici su posebna priča jer se oni koriste kratko vrijeme i eventualno
nekoliko puta u životu, pa onda nisu komercijalno isplativi kao, primjerice, antihipertenzivi i drugi lijekovi koji se uzimaju doživotno. Posebno je malo novih antibiotika za bolničke infekcije. Nadalje, oni koji već postoje koriste se na način da potiču rezistenciju i to onda, u situaciji kada nema novih antibiotika, zaista postaje veliki javnozdravstveni problem”, naglasio je naš sugovornik. Troši se, troši... Odgovarajući na pitanje je li potrošnja lijekova kod nas zaista tako velika kao što se tvrdi, Francetić je kazao kako se trend