Issuu on Google+

Zlatna kuna 2011. Najbolji su Altpro, IN2 i Alstom Hrvatska; dodijeljene i nagrade za društveno odgovorno poslovanje

Kad tržnice rade za ljude Osječka Tržnica nositelj je projekta koji okuplja udruge i klastere proizvođača ekološke i tradicijske hrane

Multibrand servis Prvi hrvatski klaster za pružanje servisnih usluga vozačima već ima više od 60 članica

aktualno

tema tjedna

aktualno

Str. 14-15

Str. 6-7

Str. 15

3 6 6 7

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 7. ožujka 2011. Godina LVIII / Broj 3667. www.privredni.hr

privredni vjesnik

splitski sajam gast / merCator i konzum / 50 godina laslovačkog 1. maja / hrwwwatska / svijet financija

počela ulaganja

milijardu eura da otpad ne bude smeće Prvi domaći Centar za gospodarenje otpadom gradi se u Bikarcu kod Šibenika, za gotovo devet milijuna eura. U izgradnju sličnih centara uložit će se još milijarda >>16-17

Intervju: Krešimir Sečak

Istraživanje GfK: kako smo siromašni

>> 12-13

>> 29

Zahvaljujući Norvežanima mogli bismo prijeći i na serijsku proizvodnju brodova, kaže predsjednik Uprave Salone

Gotovo 80 posto kućanstava u Hrvatskoj lani je imalo prihode nedovoljne da pokriju osnovne životne troškove


UVOD

www.privredni.hr Broj 3667, 7. ožujka 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

Ivan Ergović, novi predsjednik HUP-a:

G(h)ost komentator: Sanja Vuković Veić, direktorica Sajma Split

Ne želimo vlast, nego promjene

Sajam je najpristupačniji alat promocije

Hrvatsku udrugu poslodavaca ne zanima tko će biti na vlasti, odnosno koja će stranka sastavljati i voditi vladu. Nas zanimaju bolji uvjeti poslovanja, a zahtjevi za unaprjeđivanje poslovnog okruženja moraju biti još snažniji jer nas je dosadašnje upravljenje državom i dovelo u stanje u kojemu se sada nalazimo. Nezaobilazna je naša uloga da se započne s reformama jer ćemo nastavkom ovakve politike i ovakvog upravljanja državnim i društvenim resursima samo još dublje potonuti.

Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a:

Poslovne banke ne prate HBOR HBOR je svoju stopu u modelu A plus smanjio za jedan postotni bod, na 2,8 posto. Nažalost, banke nas nisu slijedile. Prosječna ponderirana kamatna stopa za sedam prihvaćenih ponuda je 4,4 posto, a lani su prosječno iznosile 4,8 posto. Kamate su sada manje samo zato što je HBOR snizio svoju stopu, jer da su to učinile i banke, prosječna bi kamata bila 3,8 posto. Ipak, ove godine očekujemo bolje rezultate kreditiranja, jer su omekšani još neki uvjeti, proširena je namjena kredita, a omogućeno je i mostno kreditiranje. Mislim da će uspjehu modela A plus pridonijeti i mogućnost da se za podmirenje obveza prema bankama umjesto dosadašnjih 20 posto može iskoristiti 40 posto kreditnih sredstava.

Petar Čobanković, ministar poljoprivrede:

Tko prosvjeduje, slabo radi Ne bojim se ničijih prosvjeda jer su oni demokratsko pravo. Ali uzmite, recimo, prosvjede poljoprivrednika. Registrirano je 180.000 poljoprivrednika. I onda se pojave dva čovjeka, iza njih stane dvadesetak ljudi. Oni se negdje namjeste, mediji to slikaju i kažu kako poljoprivrednici prosvjeduju. A ja kažem: tko od poljoprivrednika u ovoj godini prosvjeduje i ne može ostvariti rezultate, neka se poljoprivredom i ne bavi. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Odavno smo shvatili da sajam nije samo gospodarska izložba nego prvenstveno mjesto koje mora ponuditi susrete, konkretne dogovore, edukaciju i profesionalnu organizaciju

J

e li ovogodišnji GAST pokazatelj da se sajamska industrija oporavlja od krize? Istraživanje Svjetskog udruženja sajmova (UFI) provedeno među organizatorima sajamskih manifestacija pokazalo je da su u 2011. godini na njihovo poslovanje najviše utjecali stanje u nacionalnoj odnosno regionalnoj ekonomiji, svjetska

Novi mediji ne predstavljaju konkurenciju već oplemenjuju tržišno komuniciranje nestabilnost te njihove vlastite sposobnosti upravljanja. Istraživanja pokazuju i da se u Europi još uvijek osjeća utjecaj svjetske ekonomske krize. Znatni oporavak bilježe samo Azija i Pacifik, gdje su uglavnom proizvodne ekonomije. Europski organizatori sajmova, koji su bili pod najjačim utjecajem krize, polako se opravljaju, a 70 posto njih očekuje da će iz krize u potpunosti izaći u drugoj polovini 2012. godine. Iako je 2010. bila teška poslovna godina, uspješno smo organizira-

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

li dvije sajamske manifestacije, SASO i GAST, a prošlogodišnji je GAST čak zabilježio rast od pet posto. Početak 2011. godine obilježen je blagim optimizmom kad je riječ o turističkoj sezoni, što je rezultiralo vrlo velikim interesom za sudjelovanje na sajmu GAST 2011. Okupiti na jednom mjestu toliki broj gospodarstvenika i vidjeti ih kako se svom snagom bore za kvalitetu i potvrdu na tržištu - to zaista predstavlja izniman uspjeh u sajamskoj industriji. U ovo doba novih medija često čujemo da je vrijeme sajmova prošlo. Internet je otvorio vrata nekim novim poglavljima, unaprijedio i olakšao komunikaciju, učinio je dostupnijom, kako u društvenoj tako i u poslovnoj sferi. Međutim, i dalje je kod ljudi ostala potreba za komunikacijom licem u lice, osobito kod sklapanja poslova. Tome u prilog govore i iskustva stranih organizatora sajmova, na čije poslovanje utjecaj novih medija ima zanemariv udio, oko šest posto. Naša iskustva govore da novi mediji ne predstavljaju konkurenciju već oplemenjuju tržišno komuniciranje.

menom i kupcima. Kao organizatori vodećih sajmova u Hrvatskoj odavno smo shvatili da sajam nije samo gospodarska izložba nego prvenstveno mjesto koje mora ponuditi susrete, konkretne dogovore, edukaciju i profesionalnu organizaciju. Jasno je da u poslovnom svijetu svatko tko ulaže u bilo kakav oblik promocije od nje očekuje najveći povrat. Uspoređujući razne medije, sajam je ipak najpristupačniji i najdirektniji oblik promocije. To su prepoznali i hrvatski gospodarstvenici koji su i ove godine u velikom broju odlučili sudjelovati na GAST-u, vodećem gastronomskom događaju u Hrvatskoj. ZanimljiVjerujem da se upravo zbog interakcije s kupcima i poslovnim partnerima, koje izlaganje na sajmu nudi, izlagači iz godine u godinu vraćaju na GAST i SASO. Velika prednost sajma svakako je networking licem u lice s gospodarstvenicima iz zemlje i inozemstva. Novi mediji nose i nove mogućnosti koje mogu unaprijediti poslovanje. Svaki ih sajamski organizator treba prepoznati i biti u korak s vre-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Kod ljudi je i dalje ostala potreba za komunikacijom licem u lice, osobito kod sklapanja poslova vo je da je u segmentu namještaja zabilježen značajan rast zakupa površine, što je isto tako indikator da je sajam uistinu učinkovit i isplativ alat.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.


4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3667, 7. ožujka 2011.

( 404 hrvatska državljana

KRIZNI MENADŽMENT

Seminari o korporativnoj sigurnosti

evakuirana iz Libije

EVAKUACIJA IZ LIBIJE

IT zaštita i standardizirane sigurnosne procedure, resursi su bez kojih je nemoguće poslovanje u suvremenom poslovnom okruženju. Na seminarima će biti prikazani suvremeni rizici, ali i najčešće sigurnosne pogreške koje su prijetnja tvrtkama, dat će se uvod u koncept i pojam “terorizam i korporacije”, prikazati realni rizici i pogreške u samozaštiti. Učit će se metode pravodobnog otkrivanja priprema terorističkih napada, ponašanje tijekom napada te reduciranje posljedica nakon takvih napada. Više na www.hgk.hr. (I.V.)

*vijesti Poticati inovacije na izraelski način Hrabra ulaganja u ljude koji razvijaju suvremene tehnologije dovele su Izrael u nekoliko desetljeća od ruralnog do postindustrijskog društva znanja, istaknuto je prošli tjedan na Hrvatsko-izraelskom gospodarskom forumu. Gostovao je Yitzhak Apeloig, bivši predsjednik Izraelskog instituta za tehnologiju Technion i ispričao kako Izrael godišnje ulaže 11 milijardi dolara u sektor visokih tehnologija te ima više od 70 kompanija izlistanih na tehnološkoj burzi NASDAQ. Svake godine nastane 4000 novih kompanija financiranih venture kapitalom. Rezultat je, uz ostalo, rast BDP-od pet posto. Izvoz u siječnju veći 5,4 posto Unatoč padu izvoza brodova, ukupni hrvatski izvoz u siječnju je bio veći 5,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupni izvoz je u siječnju vrijedio

4,7 milijardi kuna, dok je uvoz smanjen 0,7 posto na 6,9 milijardi kuna. Deficit je tako smanjen za 11,8 posto. Rastu izvoza pridonijeli su poljoprivreda, ribarstvo i električna energija. Prerađivačka industrija zabilježila je pad izvoza od 3,1 posto, upravo zbog slabijeg doprinosa brodogradnje. Nova digitalna kina Tvrtka Cineplexx najavila je da će nakon Osijeka i Splita do kraja 2012. otvoriti svoja kina i u Zagrebu. Kina će biti uređena u trgovačkim centrima City Center One i Supernova. U Osijeku i Splitu uložili su 6,5 milijuna i zaposlili 50 radnika. Lanac digitaliziranih kina Cineplexx zajednički je poslovni pothvat hrvatske tvrtke Continental film i austrijskog Cineplexxa.

Hrvatske tvrtke nadaju se da će se stanje u Libiji brzo smiriti i da će se moći vratiti na prekinute poslove jer ta zemlja ima goleme poslovne potencijale Drago Živković zivkovic@privredni.hr

E

vakuacija hrvatskih radnika iz neredima uzdrmane Libije uspješno je okončana: 404 hrvatska državljana i 51 stranac izvučeni su od 21. veljače do 1. ožujka zajedničkim naporom hrvatskih tvrtki i diplomacije. U Libiji su ostala četiri hrvatska državljana koja nisu željela napustiti tu zemlju, ali i za njih će, bude li potrebe, biti organizirana evakuacija. Ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković ocijenio je evakuaciju iz Libije najsloženijom takvom operacijom koju je Hrvatska ikada poduzela. Evakuacija je bila otežana činjenicom da su naši radnici bili raspršeni na pet loka-

Evakuacija je bila otežana činjenicom da su naši radnici bili raspršeni na pet lokacija cija: u Tripoliju i Benghaziju, te na tri mjesta u unutrašnjosti Libije. Upravo je evakuacija iz unutrašnjosti bila najzahtjevnija jer se danima nije mogla dobiti dozvola libijskih vlasti za slijetanje zrakoplova, zbog čega se dio radnika izvukao kopnenim putem do Egipta. Hrvatska je pripomogla i u evakuaciji stranih državljana, kao što su i mnoge strane zemlje primile hrvatske državljane u svoje zrakoplove i brodove. Veliki doprinos, istaknuo je Jandroković, dale su i same tvrtke sa svo-

Boris Scitar/PIXSELL

Uvod u korporativnu sigurnost, krizni menadžment i prevencija terorizma naziv je seminara koji će se održavati od ožujka do svibnja u komorama u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu, Puli i Varaždinu. Seminare organizira Hrvatska gospodarska komora s ciljem podizanja svijesti trgovačkih društava o potrebi uvođenja mjera korporacijske sigurnosti i kriznog menadžmenta te prevencije terorizma. Korporativna sigurnost, menadžment poslovnih informacija (business intelligence), krizni menadžment,

Svi na sigurnom i žele brzi povratak

jim kontaktima u Libiji, kao i hrvatska diplomatska predstavništva u nizu zemalja, uključujući i naše diplomate u UN-u. Kopnom do Egipta Zadnji hrvatski radnici koji su se izvukli iz Libije su radnici Crosca, koji su bili raspršeni na tri lokacije. Za njih 27 nije se, prema riječima predsjednika Uprave Igora Vrbana, moglo organizirati polijetanje zrakoplova iz Kufre, oaze na jugoistoku Libije, zbog čega su uz pomoć jedne specijalizirane engleske agencije u konvoju putovali do egipatske granice, odakle su prevezeni u Kairo gdje ih je dočekao zrakloplov Croatia Airlinesa za Zagreb. Geofizika je u Libiji imala 134 radnika na pet lokacija, od toga četiri u unutrašnjosti. Direktor razvoja poslovanja Geofizike Dalibor Mikulić ističe da su u evakuacijski zrakoplov ukrcali i devet Amerikanaca i pet Maltežana, uz veliku pomoć libijskih partnera. Neredi u Sjevernoj Africi zadali su težak udarac Geofizici jer

im je to glavno izvozno tržište. Prekinuti poslovi u Libiji, kaže Mikulić, vrijedni su im 285 milijuna kuna, a imali su i najave novih poslova vrijednih 25 milijuna eura. Uz to, u Libiji im je ostala oprema vrijedna 220 milijuna kuna. Mikulić se nada da će se stanje u toj zemlji brzo smiriti, da će se moći vratiti na prekinute poslove, a do tada će nekako morati zbrinuti svojih 300 radnika, ubrzano tražeći nove poslove. Zaštita ulaganja Predsjednik Uprave Montmontaže Mladen Antunović posebno ističe pomoć libijskih partnera koji su čuvali hrvatske radnike, potom Nijemaca i Talijana, čijim su brodom radnici Montmontaže na kraju evakuirani, uz veliku pomoć hrvatskog veleposlanstva u Rimu. I radnici Montomontaže, kaže Antunović, žele se brzo vratiti poslovima u Libiji jer ta zemlja ima goleme poslovne potencijale i prije ovih nereda bila je jedno od najvećih svjetskih gradilišta.

Prvi radnici koji su se uspjeli izvući iz Libije bili su radnici Viadukta. Oni su imali veliku sreću, prema riječima predsjednika Uprave Viadukta Joška Mikulića, zato što su se njihovi libijski kolege stavili na čelo konvoja i kroz kontrolne punktove proveli ih do Tripolija. Ondje su, pak, u općem metežu naletjeli na zrakoplov bugarske vlade, a Bugari su ih odmah ukrcali i tako izvukli iz Libije. Hrvatske tvrtke nesumnjivo su pretrpjele velike štete zbog nereda u Libiji, no još je nejasno hoće li se ta šteta moći pokriti sukladno potpisanom Ugovoru o zaštiti i poticanju ulaganja. Problem je, pojašnjava Jandroković, što cijeli svijet, pa tako i Hrvatska, još uvijek čeka rasplet libijskih nereda i profiliranje pravih sugovornika za eventualne razgovore o naknadi štete. Kad je riječ o odnosu Hrvatske prema Libiji, Jandroković je na liniji Europske unije: situacija je izmakla kontroli, sadašnja vlast je izgubila legitimitet, potrebni su novi izbori.


5

www.privredni.hr Broj 3667, 7. ožujka 2011.

( 1300 izlagača ( to je 3% iz 13 zemalja nastupilo na GAST-u

više nego lani

16. SAJAM GAST

Priprema za turističku sezonu Okupiti predstavnike prehrambene industrije, vinarskih kuća te proizvođača namještaja i opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo je izniman uspjeh, ocijenila je direktorica Sajma Split

O

vogodišnji 16. međunarodni sajam GAST okupio je 1300 izlagača i suizlagača iz 13 zemalja. Riječ je o jednom od najznačajnijih gospodarskih događaja u Hrvatskoj što potvrđuje ne samo velik broj izlagača nego i brojne stručne konferencije. Pogotovo je respektabilan nastup, zahvaljujući Hrvatskoj gospodarskoj komori, imala hrvatska drvna industrija. “Okupiti predstavnike prehrambene industrije, vinarskih kuća te proizvođača namještaja i opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo izniman je uspjeh”, kazala je Sanja Vuković Veić, direktorica Sajma Split. Ona ističe kako je GAST u gospodarskim krugovima već godinama prepoznat kao mjesto pripreme za nadolazeću turističku sezonu. Ove godine, u odnosu na lanjsku, na Gastu sudje-

luje tri posto više tvrtki. “Posebno nas veseli znatno povećanje broja izlagača iz sektora hrvatske drvne industrije, koji se i ove godine skupno predstavljaju na sajmu Furnitura, čime se čine veliki napori populariziranja hrvatskog dizajna i proizvoda”, dodala je Sanja Vuković Veić. Furnitura je uz izlagački dio ponudila i čitav

Čelnica Županijske komore Split zatražila je da se u prostornim planovima odredi mjesto za gradnju sajmišta i kongresnog centra niz događanja, stručnih skupova i izložbi zanimljivih kako za strogo poslovnu publiku - hotelijere, arhitekte, projektante - tako i za široku publiku koja se želi informirati o ponudi domaće drvne in-

Nino Strmotic/PIXSELL

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Poslovi za turističku sezonu Sajam GAST obuhvaća niz specijaliziranih sajmova: 16. sajam prehrane, 16. sajam pića, 16. sajam hotelske i ugostiteljske opreme, 7. sajam kave, 6. sajam namještaja - Furnitura, 16. sajam vina - Dionizijana, 5. SATURN - Sajam za turizam i projekt GAST around the world. Sajam GAST vodeći je gastronomski i turistički događaj u Hrvatskoj te nezaobilazno mjesto okupljanja gospodarstvenika relevantnih djelatnosti i sklapanja poslova neposredno pred turističku sezonu. dustrije. “Drvna industrija je sektor koji je prvi zahvatila kriza u Hrvatskoj, ali je i prvi izišao iz krize čemu smo svjedoci i na ovom sajmu. Drvna industrija ima udio domaće kompo-

nente od 95 posto, dok se oko 65 posto proizvodnje plasira na inozemno tržište. Zadovoljan sam što i prehrambena industrija bilježi pozitivne rezultate, a najveća njena prigoda za plasman proizvoda je turi-

stička sezona”, ocijenio je Petar Čobanković, potpredsjednik Vlade, ističući kako neke tvrtke na širem splitskom području, poput Dalmacijavina, Kaštelanskih staklenika, Brodosplita i Adriachema, čeka bolja budućnost. Uspješni pod šatorom Kako sajam GAST, unatoč višegodišnjim obećanjima, nije dobio odgovarajući prostor (zapravo on se još nije ni počeo graditi), Jadranka Radovanić, predsjednica Hrvatske gospodarske komore-

Županijske komore Split, ustvrdila je kako je Split jedini sajamski grad koji nema sajamski prostor. “Tražimo od nadležnih donosilaca prostornih planova, a to su Županija splitsko-dalmatinska i Grad Split, da u prostornim planovima odrede mjesto na kojem će se izgraditi sajmište i kongresni centar”, naglasila je ona. Čobanković je, pak, ustvrdio kako je to možda i razlog uspjeha ovog sajma. “Svjedoci smo kako mnogi sajmovi propadaju iako imaju uređeno sajmište i svu potrebnu infrastrukturu, dok sajmovi GAST i SASO okupljaju velik broj izlagača iako se održavaju pod šatorima”, istaknuo je on. Splitski gradonačelnik Željko Kerum ukazao je na probleme poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji te zatražio od hrvatske vlade 500 milijuna eura kako bi se pokrenuli projekti koji bi oživjeli gospodarsku aktivnost na tom području.

SURADNJA, PREUZIMANJE ILI NEŠTO TREĆE

MERCATOR I KONZUM: IGRA MAČKE I MIŠA

P

redstavnici Agrokora, većinskog vlasnika najvećeg hrvatskog maloprodajnog lanca Konzum, prema slovenskim su medijima vrlo zainteresirani za kupnju 23 posto udjela u Mercatoru koje zbog poteškoća u poslovanju prodaje Laško Grupa. Na šuškanje da se hrvatski lanac zanima za preuzimanje slovenskih trgovina, pismom je odgovorio predsjednik Uprave Mer-

catora Žiga Debeljak. U pismu upućenom predsjedniku Agrokora Ivici Todoriću on predlaže da Mercator preuzme hrvatski trgovački lanac Konzum, dok bi se Agrokor ubuduće “koncentrirao” na svoju proizvodnu diviziju kao osnovnu djelatnost. Debeljak ističe kako se ne radi o namjeri preuzimanja bilo kojeg dijela Agrokora nego o prijateljskoj poslovnoj inicijativi da se ispitaju mogućno-

sti strateškog povezivanja. “Dođite, bit ćemo dobar domaćin”, odgovorili

U srijedu istječe rok za predaju ponuda za kupnju 23,24 posto Mercatora su iz Agrokora na pismo iz Mercatora te predložili održavanje sastanka 8., 9. ili 11. ožujka. Baš u srijedu 9. ožujka

istječe rok za predaju ponuda za kupnju 23,24 posto Mercatora. Iz Merkatora su potvrdili da su zadovoljni odgovorom Agrokora te da će “s najvećim veseljem početi pregovore u skladu s našim namjerama da se razmotri mog u ć -

nost da Mercator od Agrokora otkupi maloprodajnu trgovačku djelatnost”. Komunikacija između dviju uprava pokazuje da je riječ, za sada, o igri mačke i miša. Da d o

suradnje dođe, stvorio bi se regionalni igrač koji bi na nekim tržištima - zbog visokog udjela - mogao imati probleme s institucijama za zaštitu tržišnog natjecanja. Slovenski izvori, pak, govore kako do kupnje vlasničkog udjela Laškog u Mercatoru neće doći jer će slovenske banke reprogramirati dugovanja Laško Grupe pa neće biti potrebe za hitnom prodajom dionica Mercatora. (K.S.)


6

AKTUALNO

AGENCIJA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Privredni vjesnik Broj 3667, 7. ožujka 2011.

( oko 700 proizvođača izravno živi od osječkih tržnica

TRŽNICA OSIJEK – NOSITELJ PROIZVODNJE I NOVIH PROJEKATA

Jamstvo za zračni promet nije državna potpora Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odbacila je prijedlog odluke hrvatske vlade kojom je zatraženo davanje državnog jamstva u korist Europske banke za obnovu i razvoj. Jamstvo je zatraženo za dugoročno kreditno zaduženje Hrvatske kontrole zračne plovidbe radi financiranja projekta nadogradnje sustava za upravljanje zračnim prometom. To se jamstvo, stoji u obrazloženju, ne smatra državnom potporom u smislu Zakona o državnim potporama. Kredit u iznosu od 46,7 milijuna eura u cijelosti je pokriven državnim

jamstvom, a sredstva kredita namijenjena su povećanju sigurnosnih standarda u zračnoj plovidbi. To proizlazi iz Zakona o zračnom prometu koji definira predmet poslovanja Hrvatske kontrole zračne plovidbe koje je od javnog interesa za Republiku Hrvatsku. Time i ulaganje u sigurnosni sustav zračnog prometa predstavlja javnu obvezu osiguranja sigurnog zračnog prometa za sve avioprijevoznike u zračnom prostoru koji kontrolira Hrvatska kontrola zračne plovidbe te se iz tog razloga ne smatra državnom potporom. (I.V.)

*vijesti

Radili bi posao ispod kvalifikacija Oko 54 posto stanovnika Hrvatske prihvatilo bi posao ispod svoje razine stručnosti i obrazovanja kad bi bili bez posla, pokazuje anketa portala MojPosao provedena među više od 1000 ispitanika. Takav bi posao 27 posto ispitanika prihvatilo tek ako su uvjeti bolji nego na sadašnjem poslu. Kao razloge naveli su poticajnu i kreativnu radnu sredinu, dobre međuljudske odnose, mogućnost edukacije i napredovanja, kraće radno vrijeme te dobra i sigurna primanja. Honorarni posao ispod razine svojih kvalifikacija, koji bi obavljali uz postojeći, prihvatilo bi 10 posto ispitanika. Adriachem želi u model C Tvrtka Adriachem iz Kaštel Sućurca priopćila je prošli tjedan da izrađu-

je program restrukturiranja prema modelu C. “U tijeku je izrada dopune Programa restrukturiranja prema modelu C, kojim smo planirali djelomično napuštanje zastarjele proizvodnje i prodaju dijela imovine te pokretanje dijela proizvodnje koja ima tržišnu održivost”, javili su Zagrebačkoj burzi. Adriachem je prestao s redovnom proizvodnjom 2009. godine. Koordinacija proizvođača zabavnih igara Pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca osnovana je Koordinacija proizvođača i priređivača zabavnih igara. Djelatnošću proizvodnje i priređivanja zabavnih igara u Hrvatskoj se bavi oko 150 tvrtki koje ukupno zapošljavanju oko 500 radnika. Koordinacija će djelovati unutar HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika. Od 10 najvećih svjetskih proizvođača aparata za pikado, čak četiri poduzeća su iz Hrvatske, a o tome se u javnosti malo zna, kažu u HUP-u.

Ekološki i tradicijski sela osvajaju hrvats

Naši seljaci znaju proizvesti kvalitetu, ali za izlazak na tržište nemaju infrastrukturu, Dogovorio je suradnju i s drugima, pa sada osječki eko proizvođači prodaju na 28 št Svetozar Sarkanjac

O

tvaranjem velikog broja trgovačkih centara koji imaju bogatu ponudu svježeg voća i povrća, te naročito ozbiljno uzdrmanim potrošačkim mogućnostima većine stanovništva, i hrvatske tržnice suočene su s problemom manjka kupaca i sve većom nelikvidnošću. Takva situacija nagnala je vodstvo osječke gradske tvrtke Tržnica da brojnim aktivnostima animira potrošače, ali i da pomogne samim proizvođačima od kojih velika većina egzistenciju svojih obitelji ostvaruje upravo prodajom vlasti-

tih proizvoda na tržnici. U tom su smislu odlučili iskoristiti činjenicu da su tržnice mjesta gdje se može kupiti domaća svježa hrana pozna-

Iza projekta Oecopoiesis nalaze se brojni proizvođači s područja čitave Slavonije i Baranje tog podrijetla i uzgojena prema ekološkim načelima održive proizvodnje. Tako se već drugu godinu organizira prepoznatljiva akcija nazvana Zeleni četvrtak kada se na središnjoj gradskoj tržnici potrošačima nude po-

DUG PUT DO SOLARNIH ĆELIJA

Država namjerno komplicira jer pogoduje interesnim lobijima

Suočeni s problemima financiranja tzv. hladnog pogona tržnice i velikom svakodnevnom potrošnjom energije, u tvrtki Tržnica inicirali su još jedan zanimljivi projekt. “Konkretno, mi na glavnoj osječkoj tržnici imamo šezdesetak bojlera koji zahtijevaju svakodnevno zagrijavanje, što na godišnjoj razini iznosi potrebu za oko 200.000 kilovatsati električne energije. S obzirom na arhitektonsku konstruk-

ciju glavne osječke tržnice (velika krovna površina), uočili smo mogućnost alternativnih izvora energije putem instaliranja solarnih ćelija. Tražeći rješenja za taj problem, mnogo smo naučili o alternativnim izvorima energije i aplicirali kod banaka za takav projekt koji ukupno vrijedi oko 3,5 milijuna kuna. Našli smo banku koja je zainteresirana za takav projekt, no tada smo se suočili s nevjerojatnim birokratskim problemima. Naime, da bismo počeli proizvoditi električnu energiju za vlastite potrebe kako bismo sebi kao tvrtki i svim našim zakupcima olakšali poslovanje, potrebno je prikupiti 64 različite dozvole da se dobije odobrenje za priključak na mrežu s vlastitom proizvodnjom. K

tome, zanimljiv je i hodogram potrebnih radnji da bismo sve to ostvarili. Konkretno, za postavljanje potrebnih ćelija, odnosno 700 solarnih panela, našim radnicima treba točno 25 radnih dana uključujući intervencije i nazočnost stručnih ljudi i nadzornih organa. Međutim, da bismo ostvarili sve te silne zahtjeve oko dozvola, trebat će nam još najmanje godinu dana. I što drugo zaključiti nego da su namjerno zakomplicirani svi postupci ne bi li se time pogodovalo određenim interesnim lobijima. U takvoj situaciji padaju sva ona deklarativna određenja i stavovi o nužnosti alternativnih izvora energije i opredjeljenja za kriterije Europske unije po tom pitanju”, objašnjava Željko Krivić.


7

www.privredni.hr Broj 3667, 7. ožujka 2011.

( oko 4 mlrd kn

*vijesti

“okrene” se godišnje na svim hrvatskim tržnicama zajedno

proizvodi slavonskog ske tržnice

, kaže direktor osječke tvrtke Tržnica, koji je slavonskim proizvođačima ponudio alat prodaje. tandova na raznim hrvatskim tržnicama. A to je tek početak Hrvatske tržnice – megacentar Prema informacijama Udruge hrvatskih tržnica, u koju je uključeno tridesetak tržnica, zaista se radi o velikim potencijalima. Konkretno, na hrvatskim se tržnicama godišnje ostvari četiri milijarde kuna godišnjeg prometa, one raspolažu s preko 310.000 četvornih metara prodajne površine na kojoj prodaje više od 16.000 prodavača, a izravno je zaposleno gotovo 800 ljudi.

sebnosti ponude slavonskog sela. Riječ je o nizu promotivno-prodajnih, ali i za potrošače edukativnih aktivnosti. Budući da su takve aktivnosti rezultirale većom posjetom, ali i prodajom na tržnicama, uprava osječke Tržnice otišla je i korak dalje. Postali su nositelj projekta koji okuplja udruge i klastere proizvođača domaćih, ekoloških i tradicijskih proizvoda (Naše povrće, BioQ, Slavonka, Udruženje proizvođača meda, Klaster Slavonska lavanda, proizvođači kupina, jabuka...). Padaju na marketingu ”U duhu prepoznavanja novih šansi i preuzimanja odgovornosti za 700 ljudi koliko ih izravno živi od

osječkih tržnica, ušli smo u koordiniranje i brendiranje proizvodnje jer smo uvidjeli da seljaci i uopće proizvođači padaju na toj tercijalnoj vrijednosti u proizvodnji - na marketingu, na brendiranju, na certificiranju”, objašnjava Željko Krivić, direktor osječke tvrtke Tržnica. “Oni znaju proizvesti i daju osnovnu kvalitetu, ali za izlazak na tržište nemaju potrebnu infrastrukturu. Tržnica to ima. Dogovorili smo nastup s drugim tržnicama u Hrvatskoj i sada imamo 28 štandova na hrvatskim tržnicama gdje se zajednički predstavljaju takvi proizvođači nudeći svoje proizvode, a to zvuči puno ozbiljnije”, objašnjava agilni direktor Tržnice.

Za takav početak potrebna je pomoć tržnica, dok se kasnije očekuje samostalno interesno organiziranje proizvođača. Krivić dodaje kako se time dobilo mnoštvo kvalitetnih proizvoda kao što su hladnoprešana ulja crnog kima, konoplje, sjemenki grožđa ili zanimljive kombinacije nastale na temelju meda. “Takvi proizvodi su naišli na sjajan odjek na tržištu i ne možemo ih nasmagati. Sada smo ušli u fazu da taj, sada brendiran i osmišljen projekt, kreće u osvajanje tržišta. To je brend koji smo nazvali Oecopoiesis”, kaže Krivić. Iza projekta Oecopoiesisa nalaze se brojni proizvođači s područja čitave Slavonije i Baranje

koji se već desetak godina bave nekim oblikom ekološke proizvodnje. Prve ideje o umrežavanju tih proizvođača datiraju još od 2005. godine, a danas je u projekt Oecopoiesisa uključeno desetak proizvođača koji predstavljaju jezgru s definiranim obvezama i koji danas djeluju kroz sustav klastera. Pri tome je ključnu ulogu odigrala upravo osječka Tržnica izražavajući spremnost da bude svojevrsni lider takve proizvodnje, i to time da uloži određena sredstva u marketing, u kontinuiranu nabavu mnogih sredstava, od potrebne ambalaže do niza drugih važnih detalja koji su bili nužni u zaokruživanju čitavog proizvodnog i promotivnog procesa. A sad - proizvođači biraju Crni kim, konoplja, podlanak (Camelina sativa), tradicionalni suncokret i lan temelj su sedam proizvoda na bazi hladno prešanih ulja objedinjenih pod brendom Oecopoiesis. Budući da se radi o posve novim proizvodima, znatna pažnja se pridaje i educiranju tržišta. Neposredna komunikacija se najbolje postiže na

sajmovima gdje se promovira ekološka i tradicijska proizvodnja. Svoje proizvode su predstavili i na proteklom Zagrebačkom jesenskom velesajmu gdje se potvrdio značaj izravnog kontakta s potrošačima. Kako kaže Ljiljana Olujić, voditeljica klastera Oecopoiesis, takav pristup obrađivanja tržišta korak po korak, pri čemu se dolazi i do po-

Pristup obrađivanja tržišta korak po korak pokazao se iznimno uspješnim vratne informacije, pokazao se iznimno uspješnim. ”Nakon niza nastupa na sajmovima po Hrvatskoj, od Osijeka, preko Zagreba do Dubrovnika, došli smo u situaciju da nas sada kontaktiraju mnogi potencijalni distributeri. Uglavnom, došli smo do toga da sada možemo birati našeg distributera, odnosno velikog kupca. Nakon nedavnih proširenja tehnoloških kapaciteta i nabave potrebnih preša, konačno smo u poziciji da možemo ozbiljnije planirati tržišni nastup”, kaže Ljiljana Olujić.

Austrijanci žele hrvatske izvođače Predstavnici Braunsberger holdinga, investitora iz Austrije u trgovački centar City Point u Varaždinu, objavili su da će natječajem izabrati izvođača radova među hrvatskim građevinskim tvrtkama. Investicija je vrijedna 52 milijuna eura. Na približno 25.000 četvornih metara bit će 80 prodavaonica. Na prošlotjednoj konferenciji za novinare rečeno je da će na gradilištu biti zaposleno oko 1000 radnika, a da će nakon otvaranja u centru raditi najmanje 600 radnika. Neto plaća u Zagrebu 6459 kuna Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Zagrebu za prosinac prošle godine iznosila je 6459 kuna, što je 3,2 posto manje od plaće za studeni i 3,3 posto više od plaće za prosinac prethodne godine, objavio je Odjel za statistiku zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj

grada. Za cijelu prošlu godinu, prosječna neto plaća u Zagrebu iznosila je 6291 kunu, što je nominalno jedan posto više nego u 2009. godini. Najniže neto plaće u Zagrebu za prosinac prošle godine isplaćene su u proizvodnji odjeće, u iznosu od 3342 kune. Eurobev pripojen Badelu 1862 Povezano društvo Eurobev pripojeno je Badelu 1862. Sva imovina, radnici te prava i obveze pripojenog društva prenesene su na Badel 1862, priopćeno je iz te tvrtke. Time je ispunjen jedan od uvjeta za provedbu odluke Vlade iz prosinca prošle godine o vlasničkom restrukturiranju i financijskoj konsolidaciji Badela 1862 u okviru mjera državne potpore prema modelu C. Eurobev se bavio proizvodnjom i punjenjem voćnih sokova i drugih bezalkoholnih pića.


8

S MARKOVA TRGA

*vijesti Milijun eura za nove turističke mjere S partnerima iz privatnog turističkog sektora pripremljen je novi set mjera kojim će Hrvatska konkurirati na međunarodnom turističkom tržištu, izjavio je prošli tjedan ministar turizma Damir Bajs. Mjere se odnose na zračne prijevoznike koji ostvare posebne čarter letove za Hrvatsku te organizatore putovanja koji imaju programe s organiziranim zračnim, autobusnim ili željezničkim prijevozom. Za te nove mjere, koje će se predstaviti turoperatorima na ovotjednom turističkom sajmu ITB u Berlinu, izdvojit će se dodatnih milijun eura. Manji rashodi HŽ Infrastrukture HŽ Infrastruktura smanjila je rashode u prošle dvije godine za 180 milijuna kuna, priopćeno je iz te tvrtke. Najveći dio ušteda ostvaren je na troškovima energije, materijala i usluga (113 milijuna kuna), dok se smanjenjem broja zaposlenih uštedjelo 50 milijuna kuna. Znatno manje novca potrošeno je i na javnu nabavu, uvođenjem elektronskog portala i planiranja provedbe natječaja. HŽ Infrastruktura godišnje javnim natječajima kupuje robu i usluge u vrijednosti 350 milijuna kuna. Stari rudnik kao atrakcija

Znanstveni simpozij Podzemni grad XXI: utopija ili realnost, održan je proteklog tjedna u Labinu u sklopu obilježavanja 90. godina Labinske republike. S obzirom na poljska iskustva, Rybnik i Labin mogu surađivati na projektu revitalizacije rudarskog područja Labinštine u realizaciji projekta Podzemni grad. U tom se projektu naglašava korištenje potencijala industrijske baštine, njena zaštita i revalorizacija.

Privredni vjesnik Broj 3667, 7. ožujka 2011.

PRAVOSUĐE NA TESTU

Miješana slika: napr Dok hrvatska strana, primarno kroz usta glavnog pregovarača, hvali izvješće kao jako pozitivno, mjerila za zatvaranje i stoga ne preporučamo zatvaranje ovog poglavlja” Lada Stipić Niseteo niseteo.lada@skynet.be

E

uropska je komisija požurila s prijelaznim izvješćem o poglavlju Pravosuđe, dodavši tako na gotovo šest godina reformskog procesa – računa li se od početka pregovora – jedan ekstra tjedan za četiri preostala mjeseca u kojima bi hrvatska vlada trebala dovršiti posao. Naglašava se da je riječ

Poglavlje Pravosuđe bit će zatvoreno posljednje, te se naglašava da sve “ovisi o Hrvatskoj” o roku koji je samog sebi odredio Zagreb uz potporu mađarskog predsjedništva EU-a. Cilj je visoko ambiciozan, obrazložio je eurozastupnicima Vanjskopolitičkog odbora povjerenik za proširenje, ovoga puta naglašeno suzdržan kad je riječ o nalazu iz izvješća ali i količini napretka. Jedan dokument različite ocjene O jednom jedinom dokumentu u istom su se danu čule različite ocjene – hrvatska strana, primarno kroz usta glavnog pregovarača, hvali izvješće kao jako pozitivno. Dužnosnici EK-a nisu toliko entuzijastični, povjerenik za

U travnju još dva poglavlja Još nekoliko novosti vezanih uz pregovore - u travnju bi trebala biti zatvorena dva poglavlja, Poljoprivreda za koju EK do sredine mjeseca sprema pregovaračke pozicije te Regionalni razvoj koji je već na raspravi u zemljama članicama. Ribarstvo će čekati konačni krug; službena je verzija EK-a da hrvatska strana traži izuzeća o čemu još valja pregovarati, dok je prava verzija da neke države članice po svaku cijenu zahtijevaju suspenziju aplikacije međunarodnog prava mora ili ZERP-a. Tržišno je natjecanje, nakon što je Brodosplit probio led, na dobrom putu, no sav će posao biti kompletiran tek za lipanj. Poglavlje Proračun EK nije ni načeo iz tehničkih razloga. Naime, trebat će mu indikativan datum ulaska Hrvatske u zajednicu kako bi mogao posložiti proračunske stupce. proširenje govori o “miješanoj slici” s napretkom na svim poljima i jednim velikim “ali”. “Hrvatskoj je još preostalo dostići zamjetan napredak na polju pravosuđa i ljudskih prava, Hrvatska nije zadovoljila sva mjerila za zatvaranje i mi stoga ne preporučamo zatvaranje ovog poglavlja”, rekao je Štefan Füle parlamentarcima. Vrh ekipe iz Opće uprave za proširenje prezentirao je sedam strana izvješća sa sadržajem raspodijeljenim na 10 mjerila za zatvaranje. Tvrde da su preostale hrvatske obveze prema procesu veoma jasno definirane, uključujući i famozni track record, uvjerljive rezultate u antikorupcijskoj kampanji te potvrde da su zakoni provedeni u praksi, ističući transparentnost ili financiranje stranaka. EK je najviše zainteresiran za presude u slučajevima korupcije, s time da

“Hrvatska tek treba pokazati efikasno vođenje primjerenog broja slučajeva kroz sve faze procedure – istrage, procesuiranje i presude – pokrivajući korupciju na visokoj razini, lokalne slučajeve uključujući i slučajeve vezane uz javne nabave i pravosuđe”. Sve to uz petinu kadra manje od optimuma, koliko USKOK-u manjka prema prijelaznom izvješću. Gospodarska kriza nije spomenuta. Radi svega ovoga prijelazno se izvješće smatra “korakom na putu pristupanja” do završnog izvješća koje bi trebalo biti Komisijina preporuka za zatvaranje poglavlja. Poglavlje Pravosuđe nesporno će biti zatvoreno posljednje - naglašava se da nema riječi o rokovima nego samo o preostalom poslu te da sve “ovisi o Hrvatskoj” - mantra koja je u optjecaju zadnjih mjeseci.

Jedno od tumačenja zašto je EK tako striktan jest da Bruxelles “jednako kao i Zagreb” želi izbjeći ponižavajući verifikacijski mehanizam poput onog nametnutoga za članstvo nespremnima Bugarskoj i Rumunjskoj.

đenih standardnih vrijednosti demokratskih društava. Povratak izbjeglica, suradnja s Haagom i tretman ratnih zločina također su bile nepoznate kategorije. No, cije-

Potpuno drukčiji val proširenja Verifikacijski je mehanizam tim dvjema zemljama dao status drugorazrednih članica. Striktni preduvjeti ulaska za isključivo potpuno spremne zemlje vraćaju kredibilitet proširenju (ugrožen valjda stavljanjem političke volje ispred činjenica i principa), uvjeravaju dužnosnici EK-a. Zemlje čekaonice su srž cijele ove nove taktike tretmana kandidata, drukčije od gledanja kroz prste u prošlom krugu kada je dozvoljen luksuz ulaska podijeljenom Cipru, a većina je članica u zajednicu stigla neprilagođenog zakonodavstva, a pogotovo prakse. Nakon nekoliko godina uvjeravanja da pregovori nisu ništa teži, EK je popustio i priznao kako je ovaj val proširenja “potpuno drukčiji” s mjerilima i novim poglavljima – Pravosuđe nije postojalo u prošlom krugu, a ionako je riječ o poglavlju s malo ili nimalo usklađivanja sa zajedničkom pravnom stečevinom Unije, ali s mnogo ugra-

Otvorena v

EU NADOMAK RUKE

Problema još ima samo s pr posao je završen Drago Živković zivkovic@privredni.hr

O

tvorena su vrata za završetak pregovora s Europskom unijom do kraja lipnja. Problema još ima samo s pregovaračkim poglavljem o pravosuđu, a u svim ostalim poglavljima posao je završen, potvrdile su u Zagrebu premi-

Povjerenici Europske komisije vrlo su impresionirani napretkom Hrvatske, poručila je Viviane Reding jerka Jadranka Kosor i potpredsjednica Europske komisije Viviane Reding. I u poglavlju o pravosuđu učinjen je veliki napredak, a za rješavanje preostalih problema bit


9

www.privredni.hr Broj 3667, 7. ožujka 2011.

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

edak, ali... Štefan Füle tvrdi kako “Hrvatska nije zadovoljila sva la je ova vježba strogoće i principijelnosti – što, naravno nitko ni u snu ne želi priznati, čak ni visoki diplomatski izvor zaštićenog identiteta - osmišljena kako bi se stvorio

efikasan sigurnosni sustav da će u EU jednoga dana ući posve spremna Turska, a nakon čistilišta kojim su prošle Hrvatska, Island i ostale kandidatske zemlje. (Ne)suradnja

Zagreba s Kaznenim sudom s odgodama početka pregovora došla je na naplatu – ali bez računa zemljama koje su uporno inzistirale u slučaju Gotovina.

rata za zatvaranje pregovora egovaračkim poglavljem o pravosuđu, a u svim ostalim poglavljima

će podijeljene zadaće ministrima te izrađeni akcijski planovi, najavila je Jadranka Kosor. Konkretno je nabrojala nastavak borbe protiv korupcije, potom osnivanje i početak rada povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, zakon o financiranju političkih stranaka te provedbu zakona o oduzimanju imovine stečene kaznenim djelima. Dodala je i nastavak rada na tome, kako je rekla, da se slučaj Tihomira Purde više ne ponovi.

Povjerenici Europske komisije vrlo su impresionirani napretkom Hrvatske, a pozitivno izvješće znak je ohrabrenja Hrvatskoj da učini završni napor u pregovorima, poručila je Viviane Reding. EU se neće miješati Rad na uspostavi neovisnog i djelotvornog pravosuđa, prema njezinu tumačenju, dar je EU-a Hrvatskoj i Hrvatske Uniji, jer je to na korist građanima kako Hrvatske tako i svih građana Unije. Pot-

predsjednica Europske komisije nije željela komentirati unutarnjopolitičke rasprave oko izbora u Hrvatskoj niti aktualne prosvjede jer smatra da to nije stvar EU-a. “Građani imaju pravo prosvjedovati, a političari trebaju saslušati ono što govore i potom odlučiti treba li nešto mijenjati. To je posao hrvatske vlade, mi se u to nećemo miješati”, istaknula je Viviane Reding. Premijerka Kosor ponovila je da će se izbori održati u ustavnom roku, što znači krajem ove ili početkom iduće godine. Prosvjedi da, ali ni za koga nije prihvatljivo nasilje, ustvrdila je dodajući da će ova vlada, kada dođe vrijeme za izbore, položiti račune biračima. “Ne podupiremo one koji kažu NE Europi jer to je naš povijesni cilj. Ako ga ne ostvarimo, svi ćemo izgubiti jako puno”, zaključila je Jadranka Kosor.

Za autoceste ove godine 2,3 milijarde kuna Potvrđen sporazum s BiH o gradnji mosta kod mjesta Svilaj koji će stajati 26 milijuna eura Igor Vukić vukic@privredni.hr

H

rvatske autoceste u ovoj godini za gradnju i održavanje autocesta mogu potrošiti 2,3 milijarde kuna. Vlada im je prošli tjedan odobrila godišnji plan po kojem će se za gradnju utrošiti dvije milijarde kuna, za izvanredno održavanje 150 milijuna kuna, a za redovno održavanje 136 milijuna kuna. Na koridoru autoceste V.c sagradit će se novi most koji će spajati Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Vlada je potvrdila sporazum sa susjednom državom o gradnji mosta kod mjesta Svilaj, na dionici od Sredanaca prema Odžaku. Most će stajati 26 milijuna eura, Hrvatska i BiH platit će ga popola, a trebao bi biti gotov do kraja 2012. godine. Svoj dio autoceste do mosta Hrvatska će podmiriti zajmom Europske investicijske banke i EBRD-a, izvijestio je ministar prometa Božidar Kalmeta. Odlukom Vlade produljeno je za godinu

dana jamstvo Hrvatskim cestama za kredit podignut 2009. kod Zagrebačke banke namijenjen popravljanju državnih cesta. Kredit od 80 milijuna eura Hrvatske ceste trebale su vratiti ovog mjeseca, i to jednokratnom otplatom. No uspjele su s Bankom dogovoriti odgodu povrata na još godinu dana. Tada bi se, očekuju u Vladi, taj kredit trebao reprogramirati po povoljnijim uvjetima. HZZO na pozitivnoj nuli Nakon provedene reforme zdravstvenog sustava

milijuna kuna. No prema riječima ministra zdravstva Darka Milinovića, sustav to može podnijeti jer je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje završio prošlu godinu s pozitivnom nulom, smanjivši prošlogodišnji dug za dvije milijarde kuna. Dug bolnica smanjen je pak sa 2,3 milijarde kuna na 1,3 milijarde. Spajanjem zagrebačkih bolnica postignuta je izravna ušteda od 50 milijuna. Obveze su im smanjene za 136 milijuna kuna, a očekuju se i daljnje uštede, dodao je Milinović. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti uvedeno je i pra-

Participacija za lijekove i preglede u primarnoj zdravstvenoj zaštiti smanjena na 10 kuna i postignutih ušteda, Vlada je odlučila sa 15 na 10 kuna smanjiti participaciju za lijekove i preglede u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Prihod zdravstva tako će se smanjiti za 150

vo radnika da se žali HZZO-u ako nije zadovoljan odlukom liječnika o korištenju bolovanja. Odbije li HZZO takvu žalbu, radnik može pokrenuti upravni spor.


10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3667, 7. ožujka 2011.

( 7000 pršuta

( 97% proizvodnje

godišnje na tržište plasira tvrtka Smjeli

Smjeli, Dugopolje

Big Toys izvozi na tržišta brojnih zemalja

Big Toys, Potpićan

Uvijek zlatni pršuti Oko 80 posto sirovine Smjeli nabavlja iz Slavonije, dok 20 posto uvozi

Protiv krize tehnologijom Tvrtka koja proizvodi stolce i cijevi ojačala je svoju poziciju ulaganjem u nove strojeve i nov način proizvodnje

T

vrtka Smjeli iz Dugoplja od 1997. godine počela se baviti sušenjem pršuta i drugih trajnih suhomesnatih proizvoda. Uz vlasnika i direktora Vladu Prančića, u tvrtki je stalno zaposleno troje radnika, dok se za sezonske poslove zaposli još po nekoliko radnika. Uz više kategorija pršuta, Smjeli na tržište plasira sušenu pancetu, buđolu, pečenicu i kobasice. Za svoje pršute - a godišnje plasira

Osim za pršut, solidan interes vlada i za pancetu i za pečenicu do ožujka, dok je buđola vrlo složen proizvod oko 7000 komada delikatesnog dalmatinskog pršuta - na ocjenjivanju pršuta uvijek dobiva zlatnu medalju. Prije tri godine pršut iz dugopoljskog pogona tvrtke Smjeli postao je šampion Sajma pršuta u Sinju.

Oko 80 posto sirovine Smjeli nabavlja iz Slavonije, dok 20 posto uvozi. Prančić nabavlja sirove, odnosno svježe buteve iz tzv. produljenog tova svinja, uglavnom iz pogona tvrtke Kutjevo te sa slavonske farme tvrtke Pivac. “Najveći problem u ovom poslu je osigurati kvalitetnu sirovinu. A veliki problem, o kojem se doduše malo govori, je i nekvalitetna obrada buta. Jednim lošim potezom mesara moguće je uništiti najbolju sirovinu za pršut”, ističe Vlado Prančić. Za pokretanje proizvodnje pršuta, kaže, potreban je kapital čiji je povrat moguć tek nakon tri godine - ako naplatite potraživanja, što je sve teže. No, Prančićeva tvrtka je ipak zadovoljna svojim distributerom, riječkom tvrtkom Pivka. Svojeglava buđola Zaštita dalmatinskog pršuta polako se privodi kraju. Prančić se nada da će se preko udruge Dalmatinski pršut, koja radi na brendiranju tog proizvoda, uspjeti omogućiti puno povolj-

nija i kvalitetnija nabava sirovine članicama udruge. Nezadovoljan je što se za te svrhe ne mogu povući sredstva iz EU fondova, konkretno iz IPARD-a, jer se za obiteljska gospodarstva traži da imaju vlastiti uzgoj svinja. A vlastiti uzgoj nema ni jedna manja pršutana u Dalmaciji. “Neki veliki, serijski proizvođači imaju vlastiti uzgoj i mogu povući sredstva. Problem može nastati u tome što velike tvrtke nisu obiteljska gospodarstva”, pojašnjava Prančić. On ističe da, osim za pršut, solidan interes vlada za pancetu, za pečenicu do početka ožujka, dok je buđola vrlo složen proizvod i kad je riječ o načinu proizvodnje i kad je riječ o plasmanu. Buđolu je moguće plasirati u ekskluzivne trgovine i restorane. Restorani na obali su u zimsko vrijeme jedva profitabilni, tako da je naplata teška, dok je ljeti, odnosno za vrijeme turističke sezone, interes proizvođača usmjeren više prema svježim nego prema suhomesnatim proizvodima. (J.V.)

U

lažemo 200.000 eura u nove strojeve i nadamo se da ćemo do kraja godine zaposliti bar još četiri-pet novih radnika, kazao je Mauro Ukušić, direktor tvrtke Big Toys iz Potpićna, odgovarajući na pitanje koliko se gospodarska kriza osjeća u tvrtki koja 97 posto svoje proizvodnje izvozi. Zbog tolikog izvoza ih je, podsjećamo, Ministarstvo gospodarstva već proglasilo najboljim izvoznikom u kategoriji srednjih tvrtki. Big Toys postoji od 1978., a od 2002. do danas, zbog ulaganja u automatizaciju i robotizaciju proizvodnje stolaca, stolova i dijelova namještaja od cijevi i limova, podigao je izvoz na 97 posto. Ipak, krizu su jako osjetili. Najproblematičnije je bilo, istaknuo je Ukušić, u prvoj polovini prošle godine. Prodaja je pala za oko 40 posto, dijelu radnika nisu produljeni ugovori, a oni koji su ostajali – radili su za minimalnu plaću. S novim zapošljavanjem tvrtka će imati oko 50 za-

poslenih i, nada se Ukušić, ponovno uvesti drugu smjenu kako bi se prodaja povećala za 35 posto u ovoj godini. S novim strojevima, kaže, moći će raditi kvadratne i pravokutne profile cijevi te kromirane stolice, čime će si otvoriti prostor za izvoz na njemačko, španjolsko i austrijsko tržište. Trenutačno izvoze u Italiju, Francusku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Bugarsku, Rumunjsku, Grčku… Skupa sirovina Proizvodnju tvrtke opterećuje i cijena metala koja stalno raste, te oscilirajuće cijene drugih repromaterijala koje su prisiljeni uvoziti. “Ulazne cijene se stalno mijenjaju, a mi si ne možemo dozvoliti da proizvedemo velike količine i da to onda stoji na zalihi. Uz to, marže su male i još uvijek veliki broj tvrtki zbog krize nema konkretnih programa za sve ono što bi htjele nabaviti, pa se onda ni proizvodnja ne može dugoročno planirati”, kaže naš sugovornik podsjeća-

jući i na tipične domaće probleme. Naime, uz 136 raznih poreznih i neporeznih nameta, izvoznici imaju problema i s carinskim zakonom jer je ca-

Ulažu još 200.000 eura u nove strojeve i najavljuju nova zapošljavanja rinicima neshvatljivo da, primjerice, dvije tvrtke mogu proizvoditi zajednički i izvoziti jedan proizvod, a da obje budu izvoznici. K tome, i stranci sve više produljuju rokove plaćanja, pa ponekad treba čekati i do 120 dana da stigne uplata. Ipak, to je i dalje daleko manje nego u Hrvatskoj u kojoj se nikad ne zna kada će stići zarađeni novac. Unatoč svemu, Ukušić je optimističan. Osjeća se, kaže, blagi oporavak europskog gospodarstva, a nova tehnologija koju uvode i koja je jedinstvena na ovim područjima trebala bi im osigurati nova tržišta i nove poslove. (J.F.)


PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3667, 7. ožujka 2011.

( više od 150 radnika ( 70% dionica Samo za osobe s invaliditetom

PREKO WEB PORTALA DO TRŽIŠTA RADA

zaposleno u Prvom maju

Prvog maja drže radnici

PRVI MAJ, LASLOVO

Pedeset im je godina tek - i ne predaju se U Prvom maju smatraju da bi im državna tijela u javnoj nabavi trebala više izlaziti u susret, a očekuju bolji tretman tekstilne industrije i kroz poticajne mjere Drago Živković zivkovic@privredni.hr

D

ogurati do 50. rođendana u hrvatskoj tekstilnoj industriji, i to još u istočnoj Slavoniji, nije mala stvar. A još uz to biti tvrtka s više od 150 zaposlenih, većinom žena, na području posebne državne skrbi, redovito isplaćivati plaće i državi uplaćivati poreze i doprinose – e, to već graniči s čudom! Prvi maj iz Laslova osnovan je 1961. godine, a do 1991. zapošljavao je više od 600 radnika. U ratu su pogoni bili potpuno devastirani, a nakon svršetka rata i povratka u Laslovo započinje obnova pogona i novi investicijski ciklus. Tvrtka je privatizirana, većinski vlasnici postali su mali dioničari koji drže oko 70 posto dionica. Ostatak je u vlasništvu Hypo banke od koje su radnici željeli otkupiti dionice, ali se ponuđena cijena Banci nije svidjela. Od rata do danas, protekla je 2010. godina bila možda i najteža za Prvi maj, kaže direktorica Davorka Vučak. Ipak, nisu pribjegli otkazima,

već su pregovorima s dobavljačima i državom reprogramirali obveze kako bi mogli redovito isplaćivati plaće. Nema ni poticaja Proizvodni program Prvog maja sastoji se od zaštitne i radne odjeće, pa se u velikoj mjeri oslanjaju na poslove za javni sektor koji im daju sigurnost u poslovanju i povećavaju izglede za opstanak. Trenutačno su im najvažniji poslovi šivanja vojnih i policijskih odora, u kojima sudjeluju kao članovi zajednice ponuditelja. S Ministarstvom obrane za odore je postignut okvirni sporazum, ali natječaji još nisu definirani. Natječaj Ministarstva unutarnjih poslova otvoren je do 29. ožujka i od njega direktorica Vučak puno očekuje jer su u međuvremenu uveli i nove materijale prikladne upravo za policijske jakne. S gorčinom se, međutim, prisjeća lanjskog natječaja MUP-a na kojemu nisu prošli, što su doživjeli kao veliku nepravdu na koju su se pismom požalili i ministru. U Prvom maju smatraju da bi im državna tijela u javnoj

nabavi trebala više izlaziti u susret, imajući na umu i da su jedina veća tvrtka između Vinkovaca i Osijeka, a uz to zapošljavaju uglavnom žene što je od velike važnosti za lokalnu zajednicu. Očekuju bolji tretman tekstilne industri-

Tvrtka zapošljava uglavnom žene što je od velike važnosti za lokalnu zajednicu je i kroz poticajne mjere jer prošle godine nisu dobili nikakve poticaje ni mogućnost sudjelovanja u nekim projektima za koje se poticaji dobivaju. Pritisnut recesijom, iznevjerenih nada u pomoć države, Prvi maj je morao zamrznuti nužne investicije u obnovu skladišta i razvoj kanalne distribucije. Nada u offset Ipak, Laslovčani ove godine očekuju kakvo-takvo poboljšanje jer se već sada, kaže Davorka Vučak, pokazuju bolji rezultati nego lani, iako je razdoblje od siječnja do svibnja za tekstilnu industriju uglavnom mr-

tva sezona. “Vrijeme je da se otvore neki ventili, da nam se omogući rad za državna i javna poduzeća. Uskoro započinjemo s radom za Ministarstvo obrane, a očekujemo i da ćemo s Inom zaključiti ugovor na godinu dana’’, optimistična je direktorica Prvog maja. Zajedno s ostalim članicama Gospodarskointeresnog udruženja Opteko, koje ima 10 tvrtki, Prvi maj može proizvesti kompletnu odoru, vojnu, policijsku ili neki specijalni program, za bilo koju državu. Dosad su radili za vojsku Crne Gore, u suradnji s tvrtkom Kroko International, a pokušat će se probiti na strana tržišta preko klastera u sastavu Hrvatske udruge poslodavaca ili putem offset programa finskog proizvođača vojnih vozila Patria. Bude li više razumijevanja u državnim tijelima i uz malo sreće na stranim tržištima, Prvi maj, koji je preživio rat, preživjet će i ovu krizu. A okrugli rođendan proslavit će skromno, zajedno s lokalnom zajednicom u kojoj je ostao usamljeni svjetionik zapošljavanja.

O konkurentnosti osoba s invaliditetom na tržištu rada potrebno je voditi računa od trenutka stjecanja invaliditeta, zatim tijekom postupka profesionalne rehabilitacije, koji uključuje obrazovanje i podizanje radno-socijalnih vještina, te prilikom selekcije za zaposlenje i rasporeda na odgovarajuće radno mjesto, kazala je ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ankica Paun Jarallah na prošlotjednoj završnoj konferenciji o poticanju uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada koja je financirana kroz četvrtu komponentu Ipa programa. Za 14 različitih projekata bespovratno je dobiveno 1.643.350 eura. Do sada je, među ostalim, izrađena studija kojom su detektirani problemi i potre-

be osoba s invaliditetom, provedena edukacija 89 savjetnika-posrednika na tržištu rada, te dovršena izrada priručnika za osobe s invaliditetom, poslodavce i savjetnike na tržištu rada, te osam regionalnih akcijskih planova za zapošljavanje koji će svoj nastavak dobiti kroz projekt Lokalna partnerstva za zapošljavanje. Pokrenut je i web portal namijenjen osobama s invaliditetom, poslodavcima i široj javnosti, koji je osmišljen u suradnji s Fondom za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. (J.F.)

GOSPODARSKI FORUM HRVATSKE I REPUBLIKE SRPSKE

Sagradimo Gornje horizonte i Plat 2

Na Gospodarskom forumu Hrvatske i Republike Srpske, održanom prošli tjedan u HGK-u, predsjednik RS-a Milorad Dodik pozvao je hrvatske vlasti na oživotvorenje ranije planiranog projekta Gornji horizonti. Riječ je o projektu uređenja gornjeg toka rijeke Trebišnjice i dogradnje hidroelektrane Plat 2, koji bi mogao imati znatne ekonomske koristi za Hrvatsku i BiH. Osim osiguravanja opskrbe strujom po prihvatljivim cijenama, projekt bi utjecao i na zbrinjavanje viška vode iz riječnih tokova, koja sada rashla-

đuje cavtatski zaljev. Na Forumu je sudjelovao i hrvatski predsjednik Ivo Josipović koji je pozvao gospodarstvenike s obje strane granice na snažniju suradnju. Čulo se, primjerice, da je već prvi prošlogodišnji Josipovićev posjet Banjoj Luci potaknuo novi val robne razmjene, koja je u međuvremenu povećana 40 posto. Mogućnosti suradnje postoje u energetskom sektoru, zajedničkoj gradnji infrastrukture, prehrambenoj industriji i drugim sektorima, rekao je Josipović. Zajednički interes je, primjerice, proširenje plovnosti rijeke Save i izgradnja mostova, dodao je Dodik. Na Forumu su sudjelovali predstavnici šezdesetak poduzeća iz Hrvatske i Republike Srpske, koji su u izravnim razgovorima razmotrili prilike za poboljšanje suradnje (I.V.)


12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3667, 7. ožujka 2011.

30.000 € ( Stvarati proizvode DOMAGOJ BRAČIĆ, DIREKTOR TVRTKE PIP

cijena jednog broda za Hansvik Bat

za tržište, a ne za državu

Potrebno je poticati rad, a za socijalu skrbiti iz ostvarenih rezultata rada konkurentne proizvode za tržište, a ne za državu. To znači da bi se tvrtke trebale razvijati na tržištu, a ne samo kroz suradnju s državnim tvrtkama. Mnogo

Izravnog poticanja izvoza ne smije biti, ali ima pozitivnih modela kako se to radi i u EU-u prostora ima u prehrambenoj industriji zbog velikog potencijala u supstituci-

Foto: Anto Magzan/PIXSELL

K

ada bi svaka mala i srednja tvrtka, a ima nas oko 80.000, prosječno zaposlila jednog radnika, na tržištu bi se pojavilo 80.000 novih radnih mjesta. To je moguće bez kapitalnih ulaganja, ali ostaje pitanje što treba napraviti odmah u području suzbijanja sive ekonomije, uređenosti tržišta (sustava kontrole kvalitete), poticajne politike, posebno inovativnih projekata, poduzetničke klime, likvidnosti, radnog zakonodavstva, ažurnosti sudstva i slično. Realno je očekivati da porezna, monetarna i politika zapošljavanja ostaju iste, a sukladno tome nužno je prilagoditi poslovnu politiku. Većina zemalja EU-a, pa i neke iz okruženja, bilježe značajniji rast BDP-a, preko četiri posto, pa se ukazuje potencijal rasta izvoza. Sukladno propisima EU-a, izravnog poticanja izvoza ne smije biti, ali ima pozitivnih modela kako se to radi i u EUu. Potrebno je poticati rad i nagrađivati dobre rezultate rada, a za socijalu skrbiti iz ostvarenih rezultata rada, što podrazumijeva stvaranje novih vrijednosti, dok naslijeđeni model prenaglašene brige o raspodjeli na štetu stvaralačkog rada treba mijenjati. Osim poticanja stvaranja proizvoda s većom dodanom vrijednosti potrebno je poticati i primjenjive istraživačko-razvojne projekte, tehnologijske projekte, odnosno stvarati

ji uvoza i sive ekonomije, izvoza i izravne povezanosti s turizmom. Projekti u regiji Tvrtka PIP u 2011. godini planira nastavak ulaganja u razvoj novih proizvoda i tehnologija, posebno u segmentu apiterapije, tj. proizvoda iz grupe dodaci prehrani. U 2010. uspješno smo završili prvu fazu projekta Farmakol (farmakologija u apiterapiji), koji je podržalo i Ministarstvo znanosti, obrazovanja

i športa. Mnogo radimo na edukaciji pojedinaca i grupa u ukupnom lancu prodaje proizvoda iz grupe Apiterapija, linija Farmakol (10 inovativnih proizvoda, i još pet u fazi registracije), posebno farmaceuta i farmaceutskih tehničara zaposlenih u ljekarnama i veledrogerijama. Realizacijom ovih projekata popravljamo strukturu proizvoda u korist konkurentnijih proizvoda s većom dodanom vrijednošću. Nastavljamo razvoj grupe proizvoda “med s dodacima”, proizvoda za HoReCa kanal, ulaganje u marketing, posebno u Coffeemed, medno sladilo za kavu i likere na bazi meda, proizvode koji se izvoze u čak tri države, pa i u EU. Znači, ulažemo u razvoj, marketing i u izvozne programe. U ovoj godini ponajprije očekujemo smanjenje sive ekonomije i nelojalne konkurencije na čijem programu trebaju više raditi vladine institucije. Planiramo ulaganje u opremu za kontrolu kvalitete (patvorenosti) pčelinjih proizvoda u suradnji s jednim od ispitnih laboratorija. Nastavit ćemo započeto ulaganje u projekt u Srbiji, posebno važan kad Hrvatska uđe u EU. Najviše snage, ipak, ulažemo u realizaciju projekta Pisarovina. On će tvrtki PIP i hrvatskom pčelarstvu donijeti prosperitet u EU-u te omogućiti brži razvoj hrvatskog pčelarstva. Uz spomenuta ulaganja planiramo i realizaciju važnog razvojnog projekta u Bosni i Hercegovini koji se odnosi na proizvodnju hrane za pčele. Time bi Grupa PIP ostvarila svoj cilj i postala regionalni lider.

KREŠIMIR SEČAK, PREDSJEDNIK UPRAVE SALONA

Zahvaljujući Nor prijeći i na serij Zadovoljan sam što su se Norvežani između nekoliko europskih godine, a ako se planovi Norvežana ostvare, u idućih pet godina Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

G

rupacija Salona obuhvaća tri tvrtke - AD brodovi proizvode jedrilice Salona i distribuiraju gumenjake Maestral, Salona charter se bavi nautičkom djelatnošću, a AD nautica sa sjedištem u BiH proizvodi namještaj za brodove, gumenjake i male plastične dijelove.

Trendovi u svijetu su takvi da inovacija i komfor prodaju proizvod Nakon jedanaestogodišnjeg rada na Novom Zelandu i četverogodišnjeg u Deloitteu, prije dvije godine Krešimir Sečak postao je predsjednik Uprave Salone. Razgovarali smo o stanju u maloj brodogradnji i planovima tvrtke. Kakva je bila prošla godina za AD brodove? - Za nas je 2010. bila solidna. Imali smo solidan rast prihoda u odnosu na 2009., koja je za male brodograditelje, pa tako i našu tvrtku, bila loša. Ostvarili smo rast prihoda od nekih 70 posto. Konkretno, prihod nam je u 2010. iznosio oko šest milijuna eura. Povećanje prihoda možemo zahvaliti i tome što smo na tržište izbacili novi model - Salonu 44. U prošloj godini izašli smo na tržište s još jednim novim

modelom, Salona 41, koji je pokazao dobre rezultate jer smo u prva tri mjeseca prodali devet brodova tog modela, što je za brodogradilište naše veličine solidan uspjeh. Novost je i to da smo nedavno pokrenuli projekt Salone 60 te da, uz postojeće modele, radimo i na novom modelu Salone 38. Prodajna sezona brodova ne podudara se s kalendarskom ni s financijskom godinom. Koliko vama traje sezona? - Nama sezona počinje na jesen pa traje do ranog ljeta. Moram primijetiti

da su se donekle u zadnje vrijeme i navike kupaca promijenile, tako da smo prošle godine imali najveći broj narudžbi u razdoblju od veljače do početka ljeta, a imali smo ih i u srpnju. Trend je da se narudžbe odgađaju sve više prema kraju komercijalne sezone. Mi smo već ostvarili više od 30 posto plana, a budu li trendovi kao lani, mogli bismo imati odličnu sezonu. Koliko zapošljavaju AD brodovi? Jeste li daleko od serijske proizvodnje? - Imamo oko 80 zaposlenih, od kojih je osam in-


INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3667, 7. ožujka 2011.

( za 70 brodova ( 6 mil € isporuka dogovorena već ove godine

*vijesti

prihod u 2010. godini

GROUPA, SOLIN

rvežanima mogli bismo sku proizvodnju i pet naših brodogradilišta odlučili za AD brodove. Prvih 70 brodova ugovoreno je za isporuku ove trebali bismo izgraditi 455 brodova gli bismo prijeći na serijsku proizvodnju jer se radi o identičnim brodovima, dužine 6,3 metra, koji su se dosad gradili u Norveškoj. Zadovoljan sam što su se Norvežani između nekoliko europskih i pet naših brodogradilišta odlučili za AD brodove. Vrijednost svakog broda je 30.000 eura, prvih 70 brodova je ugovoreno za isporuku u 2011., a ako se planovi Norvežana ostvare u idućih pet godina trebali bismo izgraditi 455 brodova. Hansvik Bat je brodogradilište koje ima 45 godina tradicije, a model ovih motornjaka koje ćemo mi graditi nagrađen je lani na sajmu u Oslu kao brod godine u Norveškoj.

ženjera. Želimo serijsku proizvodnju Salone, ali do sada nismo imali dovoljno narudžbi da bismo to mogli ostvariti jer radimo oko 50 jedrilica godiš-

nje, i to različitih modela. Najnovijim ugovorom i narudžbom norveške tvrtke Hansvik Bat, a riječ je o gradnji motornih brodova s kabinom, mo-

Udruživanjem do uspjeha Možete li komentirati stanje u našoj maloj brodogradnji? - Hrvatska mala brodogradilišta rade kvalitetne brodove; imamo odlične stručnjake i majstore. Ostaje nam investirati u razvoj globalne mreže, marketinga i napraviti globalno konkurentan proizvod. AD brodovi se razlikuju od većine naših malih brodogradilišta jer smo mi uglavnom okrenuti prema izvozu i prisutni na svim bitnim nautičkim tržištima u svijetu. No ipak pozdravljamo svaku zajedničku inicijativu. Korist od udruživanja posebice se vidjela kada smo zajednički uspjeli utjecati na korigiranje trošarina koje su donesene 2009., a koje nisu bile stimulativne za domaće proizvođače.

Je li projekt broda u potpunosti norveški? - Mi ćemo izgraditi kompletan brod po sistemu ključ u ruke, a sam projekt jest norveški. Nama je u interesu da u brod ugradimo najveći mogući dio domaće opreme. Znači, plastiku i drvo ćemo graditi mi, bit će isključivo hrvatski rad, a inox dijelove, staklo i neku drugu opremu potražit ćemo i u Hrvatskoj i na svjetskom tržištu. Planirate preseljenje. Hoćete li graditi ove brodove u novom pogonu? - Istina je da planiramo gradnju novog proizvodnog pogona. Međutim, sigurno je da ćemo ovogodišnju narudžbu raditi u dosadašnjem pogonu. Kako još uvijek nismo

kupili zemljište, a samim tim ni započeli gradnju novog pogona, nastavljamo raditi u dosadašnjem u kojem za sada imamo dovoljno mjesta. Govori se o prostoru bivše tvornice Adriachem. U kojoj fazi su pregovori? - Zainteresirani smo za potencijalnu lokaciju u blizini naše sadašnje lokacije u Solinu. Adriachem je jedna od opcija. Imamo podršku lokalne vlasti, a nadamo se i podršci vlasnika, tj. države. Bitno je naglasiti da mi nismo zainteresirani za kupnju

Mi smo već ostvarili više od 30 posto plana. Mogli bismo imati odličnu sezonu Adriachema nego zemljišta za izgradnju pogona. Nazire li se oporavak male brodogradnje, nakon velike krize u kojoj je bila, pogotovo 2009. godine? - Na globalnoj razini primjećuje se oporavak, koji je doduše dosta spor. U ovom smo trenutku težište rada bazirali na dvije stvari. Prvi je razvoj i rad na novim modelima, a drugi je pronalazak novih tržišta. Neupitno je da proizvod mora biti kvalitetan i da morate biti konkurentni što se tiče cijene. Prošle godine smo otvorili tr-

žište u šest novih zemalja i tamo pronašli nove partnere koji distribuiraju Salonu. Od novih zemalja prošle godine uspjeli smo prodati po jednu Salonu 37 u Koreji, Japanu i Kolumbiji, Salonu 34 u Izraelu, Salonu 44 u Grčkoj i dvije Salone 44 na australskom tržištu. Kako smo na ovom tržištu sklopili posao s odličnim zastupnikom, s pravom očekujemo dobre rezultate u Australiji. Kakva je situacija na svjetskom tržištu, u niši u koju pripadaju Salone? - U toj tržišnoj niši - niši performance cruisera vlada velika konkurencija. Zbog prepoznatljivosti i karakteristika koje imaju Salone, nastojimo izboriti što veći prostor za plasman naših proizvoda. Mi krizu vidimo kao priliku za bolje pozicioniranje brenda Salona u svijetu. Zašto Salone nisu zastupljenije u hrvatskom čarteru? - Naša grupacija ima čarter tvrtku koja iznajmljuje 12 Salona, također jedan od uspješnijih hrvatskih čartera ima flotu od 15 Salona i posluje odlično. Ima Salona i u drugim hrvatskim čarter tvrtkama, ali ne toliko koliko bismo mi željeli. Uvjeren sam da će se to izmijeniti u dolazećim sezonama jer su naši brodovi kvalitetni, traženi u čarteru, a mi smo spremni ponuditi odlične uvjete za hrvatske čarteraše koji žele kupiti Salone za svoje flote.

Nelegalna naplata poziva na 060 Upravni sud RH potvrdio je odluke Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) donesene povodom prigovora korisnika u vezi s pozivima na određene 060 brojeve, odnosno za usluge s dodanom vrijednosti. U većini takvih slučajeva HAKOM je utvrdio da su korisnicima pozivi nezakonito naplaćeni jer nije postojala najavna poruka o cijeni poziva i načinu naplate te nije bilo moguće prekinuti poziv nakon najavne poruke u propisanom roku od najmanje dvije sekunde. Operatori sada moraju korisnicima ispostaviti nove, umanjene račune. Tko radi na crno u graditeljstvu Predstavnici HUP-ove Udruge poslodavaca graditeljstva najavili su prošli tjedan na sastanku s ministrom graditeljstva Brankom Bačićem da će objaviti imena građevinskih tvrtki koje rade na crno i ne uplaćuju doprinose, odnosno plaće svojim zaposlenicima. Na sastanku su izneseni i drugi konkretni prijedlozi za stvaranje povoljnijih uvjeta za investicije u građevinarstvu, među kojima je posebna pozornost posvećena općim uvjetima poslovanja i sprječavanju nelojalne konkurencije. Novi sastanak održat će se za tri tjedna. Ina predstavila studentske programe Studentima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu predstavljeni su prošli tjedan Inini programi obrazovanja pod imenom Freshhh i Growww. Riječ je o programima koji su namijenjeni studentima završnih godina fakulteta i osobama s do dvije godine radnog iskustva. Programi nude mogućnost učenja od vrhunskih stručnjaka, rad u međunarodnom okruženju te stalna ulaganja u profesionalni razvoj.


14 AKTUALNO 10 GODINA VISOKE ŠKOLE BALTAZAR ADAM KRČELIĆ

Znanost nudi put iz krize

Kako bi se izašlo iz krize i ostvarila vizija razvijenog društva znanja, potrebno je znatno povećati ulaganje u znanost i razvoj gospodarstva kroz porezne olakšice te strateške programe koje potiče Europska unija. Ovo je jedan od pet zaključaka prošlotjednog dvodnevnog znanstvenog skupa koji je, u organizaciji Visoke škole za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić iz Zaprešića, okupio više od 300 domaćih i stranih znanstvenika. Skup je organiziran povodom desetogodišnjice rada te škole, a glavna tema bili su projekti i projektni menadžment. Na Školi se, naime, u suradnji s Institutom Ruđer Bošković,

održava diplomski studij za projektne menadžere, a prema riječima voditelja tog specijalističkog studija Nevena Žarkovića, za njega vlada veliki interes jer se pokazao potrebnim gospodarstvu. Visoka škola je i vlasnik patenta za proizvodnju eko dizela iz korištenog jestivog ulja. Prvog dana predstavljeno je devet glavnih radova i podijeljeni su certifikati Ipma (međunarodni certifikati za projektni menadžment), dok su drugog dana bila izložena 54 rada. Na skupu je bio i Christopher John Hull, glavni tajnik Europske udruge R&D organizacija (EARTO) koja povezuje više od 350 europskih instituta s oko 150.000 istraživača te godišnje raspolaže s oko 30-40 milijardi eura, a čije savjete traži i uvažava Europska komisija. Hrvatska, iako još nije članica EU-a, zajedno sa Slovenijom postala je punopravni član EARTO-a. (J.F.)

*vijesti Visoka dobit šećerane Viro Tvornica šećera Viro prošlu je godinu poslovala uspješno i ostvarila snažan rast dobiti na 42,1 milijun kuna. To je gotovo 12 puta više nego što je ostvareno 2009. Dioničarima će se podijeliti gotovo 30 milijuna od tog iznosa. Žitarice skuplje, meso jeftinije Kukuruz, suncokret i pšenica lani su najviše poskupjeli među poljoprivrednim proizvodima, stoji u podacima DZS-a. Cijena merkantilnog kukuruza veća je 54,6 posto nego 2009., cijena suncokreta 57,9 posto, dok je pšenica poskupjela 37,9 posto. Za 10 do 15 posto rasle su cijene i većine ostalih poljoprivrednih proizvoda, voća i povrća. Na drugoj su strani cijene mesa: svinjetina je jeftinija prosječno za 15 posto, a cijena junadi i teladi za klanje snižena je za 10 posto.

Ina ulaže 230 milijuna dolara U istraživanje nafte i plina Ina će ove godine uložiti oko 230 milijuna dolara, objavila je ta kompanija. U kopnenom dijelu Hrvatske planirana su ulaganja

u iznosu od 105 milijuna dolara, i to za proširenje naftnog polja Đeletovci te za poboljšavanje rezultata na poljima Ivanić i Žutica. Predviđena su i ulaganja u procjenu potencijala Dinarida. Oko 10 milijuna dolara u ovoj godini planira se uložiti u istraživanja i razradu polja na Jadranu. U inozemstvu, u Siriji, Egiptu i Angoli, planirana ulaganja iznose nešto više od 115 milijuna dolara od čega će najveći dio, 85 milijuna dolara, biti utrošen u Siriji.

Privredni vjesnik Broj 3667, 7. ožujka 2011.

ZLATNA KUNA 2011.

Najbolje tvrtke u prošlo godini su Altpro, IN2 i

Prvi put dodijeljene su i nagrade za društveno odgovorno poslovanje, a dobilo ih je odgovornom poslovanju dobio je Jadran Galenski laboratorij. Dodijeljeno je i šest no Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P

roizvođač opreme za željeznicu Altpro, tvrtka za informacijski inženjering IN2 i tvornica opreme za energetska postrojenja Alstom Hrvatska dobitnici su Zlatne kune za najbolje tvrtke u prošloj godini, u izboru Hrvatske gospodarske komore. Na svečanosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu nagrade za

Nagrade za najbolje banke i osiguranja dobili su Erste banka i Allianz Zagreb najbolje banke i osiguranja dobili su Erste banka i Allianz Zagreb. Zlatnu kunu za životno djelo dobio je profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta akademik Jakša Barbić, utemeljitelj prava društava u Hrvatskoj i ključni autor Zakona o trgovačkim društvima. Nagrade za inovacije dobili su Petar Čovo sa Sveučilišta u Zadru za robotski sustav Roki, te Nebojša Bošković iz splitske tvrtke Ban-

ko i Branimir Matijašević sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje za inovativnu pneumatsku brusilicu. Prvi put dodijeljene su i nagrade za društveno odgovorno poslovanje. U kategoriji malih tvrtki dobili su je Energy Pellets, Hauska&Partner i Oikon, u kategoriji srednjih Hartmann, Holcim i Končar-Institut za elektrotehniku, a u kategoriji velikih Cemex, Coca Cola Hrvatska i Ericsson Nikola Tesla. Posebnu nagradu za najveći napredak u društveno odgovornom poslovanju dobio je Jadran Galenski Laboratorij. Problem i posljedica Dodijeljeno je i šest novčanih potpora zaklade Izvorno hrvatsko za projekte čiji je cilj stvaranje kvalitetnih hrvatskih proizvoda te njihova dobrog imidža na domaćem i inozemnom tržištu. Predstavljene su i tvrtke nositelji novih 17 prava na upotrebu znaka Izvorno hrvatsko te 10 prava na upotrebu znaka Hrvatska kvaliteta. Domaćin svečanosti, predsjednik HGK-a Nadan Vidošević, poručio je da vanjski dug Hrvatske veći od 40 milijardi eura

nije problem, već posljedica, i to posljedica činjenice da više od polovine stanovništva plaću prima iz državnog proračuna i da svake godine živimo od pet do šest milijardi kuna posuđenog stranog novca. S druge strane, Hrvatska ima jedinstveni položaj i povijesnu šansu da postane komunikacijska točka između Europe i novog multipolarnog svijeta. Imamo li kapaciteta tu šansu iskoristiti, Vido-

šević nije siguran, ali jest siguran da nam nedostaje zajedničko djelovanje oko temeljnih pitanja koje neće biti predmet spora, kao što je to EU. Nemamo dogovora o demografskoj i tečajnoj politici, starimo kao narod i svake godine gubimo grad veličine Čakovca, tvrdi Vidošević. Smatra da o tome imaju što reći i HGK i razne civilne udruge, kao i Matica Hrvatska i HAZU, ali i Crkva, bez koje je, prema

Damir Vranić (Alstom Hrvatska), Zlatna kuna za velike tvrtke

Ante Mandić (IN2), Zlatna kuna za srednje tvrtke

Zvonimir Viduka (Altpro), Zlatna kuna za male tvrtke

Boris Galić (Allianz Zagreb), Zlatna kuna za osiguravateljska društva

Tko god je bio nominiran u ovoj konkurenciji, sigurno je podjednako zaslužio nagradu. Vjerujem da su odlučile nijanse. Ovo je nagrada za naše zaposlenike, ponosan sam što sam na čelu takve ekipe.

Zahvaljujem u ime 380 zaposlenika naše tvrtke koji rade, kako mi to kažemo, od Kopra do Skopja. Nadam se da će se ova Zlatna kuna pretvoriti u još više papirnatih kuna.

Kuna ima slične osobine kao i mi proizvođači, izdržljiva je i snalažljiva. Altpro je u zadnje dvije godine otvorio 14 novih tržišta i sada poslujemo u 33 zemlje na šest kontinenata.

Četvrta Zlatna kuna znak je da je Allianz i u ovim novim uvjetima prepoznat kao pouzdan partner hrvatskom gospodarstvu. To je još jedna potvrda ispravnosti našeg konzervativnog pristupa.


15

www.privredni.hr Broj 3667, 7. ožujka 2011. OSNOVAN KLASTER ZA PRUŽANJE USLUGA VOZAČIMA

oj Alstom Hrvatska

devet tvrtki. Posebnu nagradu za najveći napredak u društveno ovčanih potpora zaklade Izvorno hrvatsko

Vidoševiću, nezamisliv razvoj hrvatskog društva. Nema čarobnog štapića “Političke elite moraju sjediti i razgovarati. Zar netko u ovoj dvorani misli da će se promjenom vlasti nešto fundamentalno promijeniti? Otvoriti nova radna mjesta čarobnim štapićem?”, upitao se Vidošević. Usprotivio se i tretmanu brodogradnje kao problema, podsjećaju-

ći da je taj sektor bio treći u svijetu mnogo prije nogometaša, čije treće mjesto još uvijek slavimo. Pohvalio je odluku da se u Vladu uvede funkcija potpredsjednika za investicije, što smatra ispravnom političkom naznakom. Prema Vidoševićevom tumačenju, i iza aktualnog slučaja izručenja Tihomira Purde stoji podvala hrvatskoj državi i pokušaj destablizacije regije. Iza te podvale, kako tvrdi, stoje oni koji su 150 ili 200 godina bili lideri ove regije, a izgubili su tu poziciju porazima u ratovima. Zlatnu kunu za velike tvrtke uručila je premijerka Jadranka Kosor, koja je izrazila nadu da će ova godina po svemu biti drukčija od prethodne. Naznake za to postoje, a ona izdvaja podatak o rastu izvoza za 5,4 posto u siječnju ove u usporedbi sa siječnjom 2010. godine. Podržavši prijedlog Nadana Vidoševića da se svi okupimo oko zajedničkih strateških ciljeva, premijerka je ponovila da ćemo ove godine, ako budemo pametni, napokon završiti pregovore s EU-om. To će nam donijeti šansu da povučemo i do 3,5 milijardi eura iz

Petar Radaković (Erste banka), Zlatna kuna za banke

Jakša Barbić, Zlatna kuna za životno djelo

Biti prvi među bankama velika je čast. Zahvalnost dugujemo našim klijentima i zaposlenicima. Vjerujemo da će 2011. godina donijeti još bolje poslovne rezultate.

Iako sam znanstvenik, cijeli život radim za gospodarstvo. Znanstvenik ne može biti dobar ako se nije potvrdio u praksi, kao što ne može biti dobar nogometni trener koji ne zna udariti loptu.

fondova EU-a u prve dvije godine članstva. Primjer Brodosplita Premijerka Kosor je objavila i da su hrvatski pregovarači u Bruxellesu uspjeli dobiti odobrenje za plan restrukturiranja Brodosplita, čime će to brodogradilište biti spašeno, te je pozvala radnike da prionu poslu poželjevši da tog posla bude što više. I primjer Brodosplita dokaz je, prema premijerki, da EU ne znači odustajanje od svoga, nego potrebu da budemo još uporniji i da mijenjamo navike. Podsjetivši na dosadašnje mjere Vlade u smanjenju neporeznih davanja i dugovanja državnih poduzeća, Jadranka Ko-

Zlatnu kunu za životno djelo dobio je profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta akademik Jakša Barbić sor je posebno naglasila održavanje dostignute razine socijalnih prava rodilja i djece jer smatra da je ulaganje u ta prava zapravo ulaganje u gospodarstvo, čiji će se rezultati vidjeti za 20 godina. Premijerka apelira na više zajedništva i odlučnosti u Hrvatskoj i poručuje da Vlada nije otok i ne može sve sama. Umjesto “’to se ne može”’, treba sve češće govoriti “to se može”, a za to nam treba mir i stabilnost, zaključila je Jadranka Kosor, koju je na svečanost dodjele Zlatne kune dopratilo i nekoliko stotina prosvjednika. Njihov je ulazak u NSK bez većih problema spriječila interventna policija.

Multibrand servis: provjerena kvaliteta domaćih radionica Cijena će biti niža, a kvaliteta usluge jednaka u svim članicama Klastera kojih je već sad oko 60 Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

K

rajem prošlog mjeseca predstavljen je Multibrand servis, prvi hrvatski klaster za pružanje usluga vozačima. Klaster već ima više od 60 članica, čiji se ukupni godišnji promet kreće oko dvije milijarde kuna. Kako kaže Davor Strineka, direktor MS Projekt centra, tvrtke koja je nositelj Klastera, projekt je nastao praćenjem i analizom globalnih i lokalnih događanja u autoindustriji s ciljem postizanja maksimalne

Svi dijelovi koji se ugrađuju u vozila imat će jamstveni rok uspješnosti autokuća, osiguravatelja, distributera autodijelova i servisnih radionica na zadovoljstvo krajnjih korisnika. “Udruživanjem u Multibrand servis odgovaramo na potrebe tržišta i stvaramo modernu organizaciju konkurentnu i u okvirima Europske unije. Kroz naš klaster dobavljači stječu mrežu kvalitetnih kupaca, korisnici brzu i kvalitetnu uslugu, a servisni partneri bolje cijene i dostu-

pnost rezervnih dijelova, lakšu naplatu potraživanja te više posla u radionici, što je cilj kojem svi težimo. Nije nam interes prodavati robu i dijelove u radionicama kao ostale servisne i prodajne mreže, već stvoriti domaći klaster koji će udovoljiti svim zahtjevima tržišta i prebroditi krizu u autoindustriji”, ističe Strineka. Udruživanjem, dodaje, svaka od članica zadržava samostalnost te novi partneri i dalje ostaju konkurenti, ali zajedno nastupaju prema dobavljačima te tako ostvaruju bolje uvjete nego što bi mogli svaki zasebno. Zajednička su im i područja marketinških aktivnosti, pravnog i financijskog savjetovanja, supervizije u radu s osiguravateljskim kućama i dobivanjem licencija prilikom ulaska u EU. Širenje u regiju Ovom mrežom već je pokrivena većina Hrvatske, a jedino u području Dalmatinske zagore još ni-

jedan servis nije u sustavu klastera. Kako su želju za pridruživanjem već pokazale i neke tvrtke iz regije, Strineka najavljuje i skorašnje širenje tog klastera u regiju. “Cilj nam je ponuditi tržištu bolje cijene uz kvalitetu najboljih hrvatskih radionica”, zaključuje on. U promociju ove servisno-prodajne mreže ove će se godine uložiti pet milijuna kuna - više no što su lani uložili, primjerice, najveći zastupnici autoproizvođača. Radionice koje žele ući u Klaster moraju zadovoljiti niz uvjeta. Među ostalim, moraju imati i bar dva tehnička stručnjaka. Cijena radnog sata u Multibrand servisima bit će niža nego u ovlaštenim servisima, a svi dijelovi koji se ugrađuju u vozila imat će jamstveni rok. Projekt je podržala Hrvatska gospodarska komora, pa je ovaj klaster postao članom Zajednice klastera pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.


16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3667, 7. ožujka 2011.

( 8,8 mil €

( 2018. godina

stajat će gradnja CGO-a u Bikarcu

rok izgradnje centara za gospodarenje otpadom

CENTRI ZA GOSPODARENJE OTPADOM

Lopata teška milija

Zasad je definirano 12 županijskih i jedan regionalni CGO, dok se Grad Zagreb i preostale županije tek treb Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

Hrvatskoj je u veljači ove godine započela gradnja prvog Centra za gospodarenje otpadom (CGO) u Bikarcu. Ovim projektom uspostavit će se cjeloviti sustav gospodarenja otpadom na području Šibensko-kninske županije. To će ujedno biti i prvi takav sustav u Hrvatskoj koji je u potpunosti usklađen sa standardima Europske uni-

Osnivanje CGO-a predviđeno je Strategijom gospodarenja otpadom i Planom gospodarenja otpadom je. Izgradnja će se provoditi u tri faze, pri čemu se završetak prve faze - sufinancirane sredstvima EU-a iz pretpristupnog programa Ispa - očekuje do kraja ove godine. Ukupna vrijednost investicije iznosi 8,8 milijuna eura, od čega se šest milijuna eura (68 posto) odnosi na sredstva iz pretpristupnog programa Ispa, 1,6 milijuna eura (17,8 posto) osigurao je Šibenik, a nešto manje od 1,3 milijuna eura (14,2 posto) Vlada putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Ugovor za izvođenje građevinskih radova, čija vrijednost iznosi 5,3 milijuna eura, zaključen je s grčkim tvrtkama Erga-

sis Techniki i Mesogeos, koji projekt provode u suradnji s domaćim tvrtkama IPZ Uniprojekt iz Zagreba i EURCO iz Vinkovaca. “Bikarac je trenutačno jedini CGO u Hrvatskoj na kojem su građevinski radovi u tijeku. Potkraj godine trebali bi završiti radovi, nakon čega započinje sljedeća faza izgradnje u kojoj će se sanirati postojeća odlagališta u toj županiji i izgraditi pretovarne stanice, a ujedno će se izgraditi postrojenje za mehaničko-biološku obradu”, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Samo jedan RCGO Osnivanje CGO-a (regionalnih i županijskih) predviđeno je Strategijom gospodarenja otpadom kao i Planom gospodarenja otpadom Hrvatske. Valja po-

106.566,68 tona

skupljena količina otpadnih guma od 1. siječnja 2006. do danas

jasniti kako su CGO-i građevine za gospodarenje otpadom, središnja mjesta za njegovu obradu i odlaganje. Sastoje se od postrojenja za obradu (MBO – mehaničko biološke obrade otpada ili neke druge vrste obrade za koje se jedinice lokalne samouprave odluče), odlagališta te prateće infrastrukture (prilazne ceste, pretovarne stanice kao dio sustava...). Trenutačno se u Hrvatskoj planira izgraditi samo jedan regionalni centar za gospoda-

renje otpadom (RCGO) u Piškornici za područje sjeverozapadne Hrvatske (Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Međimurska županija). Međutim, napominju u Ministarstvu zaštite okoliša, odluka o uspostavi županijskog ili regionalnog CGO-a je na samim županijama. “Zasad je definirano 12 županijskih i jedan regionalni CGO, dok se Grad Zagreb i preostale županije tek trebaju odlučiti kako će riješiti problem gospoda-

renja otpadom na svom području”, kažu u Ministarstvu. K tomu, planira se i izgradnja spalionice otpada. Lokacija je određena u blizini tvrtke Zagrebačke otpadne vode (ZOV). Novi rok Među županijama koje su odredile lokacije CGO-a su Primorsko-goranska (Marišćina), Istarska (Kaštijun), Zadarska (Biljane Donje), Splitsko-dalmatinska (Lećevica), Karlovačka (Babina gora), Dubrovačko-nere-

tvanska (Lučino Razdolje), Osječko-baranjska (Orlovnjak), Vukovarsko-srijemska (Stari Jankovci), Virovitičko-podravska (Jasenaš), Bjelovarsko-bilogorska (Doline) te Brodsko-posavska (Šagulje). “Za županijske CGO-e Marišćina i Kaštijun uskoro se očekuje raspisivanje natječaja za građevinske radove i gradnju postrojenja za MBO. Do trenutka otvaranja CGO-a planiraju se izgraditi i pretovarne stanice, te sanirati posto-

jeća odlagališta u županiji. RCGO Piškornica i županijski CGO Biljane Donje su u fazi pripreme dokumentacije, a ostale županije koje su odredile lokacije CGO-a tek započinju s fazom prikupljanja dokumentacije. Ostale županije još nisu donijele odluku o lokacijama”, navode u resoru. Valja naglasiti kako je u početku bilo predviđeno da se centri za gospodarenje otpadom izgrade do 2015., međutim, novi rok je 2018. godina. Ukupni iznos ula-


17

www.privredni.hr Broj 3667, 7. ožujka 2011.

( 649 divljih odlagališta sanirano do kraja 2010.

ardu eura

baju odlučiti kako će riješiti problem gospodarenja otpadom na svom području ma riječima ministra zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Branka Bačića, županije nemaju dovoljno novca za tu svrhu. Stoga će Fond u potpuno-

Fond za zaštitu okoliša ima ugovore za sanaciju ukupno 998 divljih odlagališta sti financirati izradu projektno-tehničke dokumentacije i istražne radove na lokacijama određenim za centre za gospodarenje otpadom. Plaćat će sanaciju kao i pripremu projekata za sufinanciranje novcem Europske unije.

ganja u izgradnju ovih centara procjenjuje se na oko milijardu eura. Vlada je na prošlotjednoj sjednici odlučila kako će Fond dodijeliti županijama 30 milijuna eura za

pripremu zemljišta, sanaciju i gradnju novih odlagališta otpada. Novac za sanaciju i gradnju trebali su po ranijim propisima osigurati FZOEU i županije u odnosu 60 prema 40 posto, ali, pre-

Divlja i službena odlagališta Vlada preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira odnosno financira sanaciju službenih neuređenih odlagališta komunalnog otpada i divljih odlagališta. Fond je od 2004. godine s jedinicama lokalne samouprave zaključio ugovore za sanaciju 998 divljih odlagališta na području Hrvatske. “Prioritete u sanaciji divljih odlagališta komunalnog otpada imaju odlagališta na području posebne državne skrbi, ona koja se nalaze u vodozaštitnim zonama, naseljenim mjesti-

Skupljene količine otpadnih baterija i akumulatora (kilogrami) 1.1.2007. do srpnja 2007.

Do srpnja 2007. do danas

UKUPNO

3954

164.577,60

168.531,60

14.242

305.739

319.981

Industrijske baterije i akumulatori Prijenosne baterije i akumulatori Starteri

3.317.084

29.598.903,44

32.915.987,44

UKUPNO

3.335.280

30.069.220,04

33.915.987,44

Od srpnja 2007. do danas

UKUPNO

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Skupljene količine otpadnih ulja (litre) 1.1.2007. do srpnja 2007. Jestivo ulje

623.509,51

5.811.825,06

6.435.334,57

Mazivo ulje

3.883.194,44

25.750.142,98

29.633.337,42

UKUPNO

4.506.703,95

31.561.968,04

36.068.671,99

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Skupljeni ambalažni otpad (od 2006. do kraja 2010. godine) vrsta ambalažnog otpada PET Staklo Al/Fe Karton/papir

masa (t)

komadi (t)

97.494.527

2.812.174.699

258.561.944

1.062.070.653

6.263.445

431.405.527

704.600

Tetrapak

22.305

Drvo

5112

Ostali polimerni otpad

20.764

Ostali stakleni ambalažni otpad

5502

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

ma, zaštićenim dijelovima prirode, blizini turističkih naselja, kao i odlagališta

Građevinski radovi na Bikarcu trebali bi biti gotovi do kraja godine za koje inspekcija zaštite okoliša utvrdi da ih je nužno sanirati. Do kraja 2010. godine ukupno je sanirano 649 divljih odlagališta”, kažu u Ministarstvu. Također, Fond je s jedinica-

ma lokalne samouprave zaključio ugovore za sanaciju 299 službenih neuređenih odlagališta komunalnog otpada na području Hrvatske. Inače, do kraja 2010. godine ukupno su sanirana 92 službena odlagališta komunalnog otpada. Podsjetimo i da Zakon o otpadu propisuje i obvezu odvojenog prikupljanja otpada. Tako je u proteklih nekoliko godina pa do danas u Hrvatskoj, prema najnovijim podacima dobivenih od Ministarstva zaštite oko-

liša, prostornog uređenja i graditeljstva, sakupljeno 106.566,68 tona otpadnih guma, 168.531,6 kilograma industrijskih baterija i akumulatora te 319.981 kilogram prijenosnih baterija i akumulatora. Prikupljeno je 6,435.334,57 litara jestivog ulja te 29,633.337,42 litre mazivog ulja. Također, skupljeno je 97.494.527 tona PET ambalažnog otpada, 258.561.944 tone stakla, 704.600 tona kartona i papira, 22.305 tona tetrapaka te 5112 tona drva.

78.002 komada otpadnih vozila skupljena količina od 1. siječnja 2007. do danas


18 EUROGLAS *vijesti Blagi pad nezaposlenosti u eurozoni Eurostat, središnji statistički ured Europske unije, objavio je kako je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u eurozoni u siječnju bila blago umanjena u odnosu na prosinac 2010. godine - sa 10 posto na 9,9 posto. Najniža stopa nezaposlenosti među članicama EU-a za koje postoje podaci zabilježena je u Austriji i Nizozemskoj, a iznosila je 4,3 posto. Najvišu stopu nezaposlenosti, 20,4 posto, ima Španjolska. Mađarska ne žuri s eurom Mađarski ministar gospodarstva György Matolcsy izjavio je prošli tjedan za austrijski dnevni list Der Standard kako se vlada ove zemlje ne žuri s uvođenjem eura. Naglasio je kako je mađarska vlada sretna što su obustavljeni pregovori s Međunarodnim monetarnim fondom. Mađarska se mora financirati sama, ne zajmovima drugih država, dodao je. K tomu, istaknuo je kako će vlada provesti strukturne reforme. One, naime, imaju za cilj smanjiti dug države sa sadašnjih 82 posto na 64 posto BDP-a. Uskoro i porez na ugljik

Europski ministri energetike na sastanku u Bruxellesu izjavili su kako Europska unija mora svojoj industriji, ali i građanima, omogućiti korištenje energije po pristupačnoj cijeni. K tomu, ta energija ne smije zagađivati okoliš. Na sastanku je rečeno kako bi u cilju smanjenja emisije ugljičnog dioksida (CO2) u EU-u znatno mogla pridonijeti nuklearna i obnovljivi izvori energije te plin. Europska komisija bi uskoro trebala predstaviti i prijedlog novog poreza na ugljik.

Privredni vjesnik Broj 3667, 7. ožujka 2011.

( 150.000 tvrtki ( 1,7 mil radnih mjesta u EU svake godine zatvori vrata

izgubi se godišnje na taj način

KAKO POMOĆI EKONOMIJI

Važnost druge prilike Politika potpore je takva da se pokušava ili oživjeti djelovanje ugaslih tvrtki ili pomoći poduzetnicima u novom početku Lada Stipić-Niseteo nisteo.lada@skynet.be

briti da otpočnu s vlastitim biznisom, na nama je da stvorimo pozitivan pristup prema preuzimanju rizika, s time i prema mogućnosti propadanja cijelog projekta, ali je to moguće samo ako osiguramo odgovarajuću podršku i uvjerimo ih da ni u problemima neće biti sami niti zaboravljeni”, kažu u Europskoj komisiji.

S

tatistika nije na strani 99 posto europskih tvrtki sa 75 milijuna zaposlenih. Mala i srednja poduzeća u svom će vijeku imati dosta problema, peti će rođendan dočekati tek polovina, a 15 posto završit će bankrotom. Samo četiri do šest posto svih stečajeva malih i srednjih tvrtki je u kategoriji prijevara neke vrste, analizirao je Eurostat. U svjetlu tih brojki politika druge prilike kao i pripreme vlasnika tvrtki za neželjeni mogući kraj poslovanja smatraju se značajnim doprinosom zdravlju ekonomije. Čak 150.000 tvrtki diljem Europe svake će godine zatvoriti vrata uz gubitak 1,7 milijuna radnih mjesta, a politika potpore je takva da se pokušava ili oživjeti njihovo djelovanje ili poduzetnicima pomoći u novom početku. Pogotovo početku bez stigme koju – ne u svim poslovnim sredinama! – sa sobom donosi povijest

Bankrot nije smrt. Strah od neuspjeha ne smije biti razlog da se netko ne otisne u poduzetničke vode odlaska u stečaj. Europska komisija u svom masivnom paketu različitih savjeta za malo i srednje poduzetništvo daje informacije o podršci za vrijeme stečajnog postupka i poslije, naglašavajući vrijednost druge prilike. Obrazlaganje raspoloži-

vih poteza nakon kraha začinjeno je Cervantesovom izrekom “Tamo gdje se jedna vrata zatvaraju, druga se otvaraju”. Bitno je, hrabri se poduzetnike u problemima, na vrijeme detektirati prve znakove problema. No, kada je sve već otišlo toliko daleko da je bankrot tvrtke neizbježan, stvar se prepušta sustavu i njegovim mjerama, uz poruku da je bitno što prije riješiti probleme, primarno sanirati dugovanja jer su tako niži troškovi reorganizacije. (Ovu lekciju nisu naučile ni države, o čemu govori i sudbina poglavlja Tržišnog natjecanja u hrvatskim pregovorima!). Samo hrabro U radu malih i srednjih tvrtki veoma je značajna razmjena iskustava i EU zaista služi kao baza podataka o različitim praksama, iskustvima i idejama. Uz preporuku da države “nastave s promocijom politike druge prilike vodeći razmjenu najboljih praksi”, Komisija je pokrenula i šire ispiti-

Test koji čuva živce i novac Europska komisija je napravila i listu - elektronski upitnik - s testovima stanja u tvrtki. Mnogo budućeg novca i vremena, pa i šokova, može spriječiti 15-minutno klikanje na iskrene odgovore na pitanja poput onoga “uhvatim li se sve češće u razmišljanju da smo uvijek imali ovakvih problema i izlazili na kraj s njima” ili “nude li dobavljači nepovoljnije uvjete” ili “koristi li se sve češće raspoloživi iznos dozvoljenog ulaska u crveno na banci” ili “plaćam li račune sve teže”. Ovo su samo neki od indikatora, a oni su manje-više isti za sve tvrtke u problemima bez obzira u kojem nacionalnom okružju poslovale. Analize tvrtki u problemima, pogotovo najmanjih, upozoravaju na to da one po pravilu nemaju ni iskustava ni resursa u vođenju kriznih situacija - njihove se poslovne vještine uglavnom ograničavaju na dnevno vođenje posla. Ako takve tvrtke ne dobiju pomoć sa strane, teško da će se uspješno izvući iz teškoća, potvrdila je praksa. vanje provedbe podrške tvrtkama u stečajnim problemima. U dvogodišnjoj su studiji participirale sve zemlje članice EU-a, članice europskog ekonomskog prostora i kandidatske zemlje uključujući Hrvatsku. Eksperti su izlistali preporuke; srž im je u tome da se mogućnost neželjenog završetka poduzetničkog posla, bankrot, ne smatra smrtnom kaznom poduzetniku te da strah od neuspjeha ni u kom slučaju

ne smije postati razlogom da se netko ne bi otisnuo u poduzetničke vode. Ispitivanje Eurobarometra naime ukazuje na to da 48 posto Europljana u slučaju propasti tvrtke ne bi bilo spremno za novi početak te im je ovo primarni razlog i glavni motiv rezerviranosti prema osnivanju vlastitih tvrtki. U ovome je razlika između europske i američke tradicije - Europljani su daleko oprezniji. “Želimo li Europljane ohra-

Pozitivno iskustvo bankrota Iskustva su vrijedna u poslovnoj budućnosti: uvid u europske kompanije s najbržim rastom upozorava da najdinamičnije tvrtke osnivaju poduzetnici s iskustvom bankrota! Njihove će tvrtke, u pravilu, ostvarivati brži rast i više prihode od onih koje vode poduzetnici bez povijesti problema u poslovanju. Velika većina poduzetnika planira nastaviti aktivnosti nakon propasti tvrtke. Poduzetnike valja hvaliti za hrabrost, za radnu energiju, oni uče iz grešaka. Glavnina stečajnih postupaka u Europi – za razliku od medijskog pokrivanja problema koje se bavi velikim tvrtkama i učestalo kriminalnom pozadinom bankrota - odnosi se na male tvrtke, počesto poduzeća u vlasništvu obitelji, a one se za opstanak u pravilu bore u zakonskim okvirima. Ove ljude ni u kom slučaju ne valja etiketirati kriminalcima, “što ne samo da je nečasno nego sa sobom nosi i negativan efekt stvarajući kulturu u kojoj je sve manje ljudi spremno preuzimati poduzetničke rizike”, poručuju iz Komisije.


19

www.privredni.hr Broj 3667, 7. ožujka 2011.

( 5 mil manje zaposlenih ( 10 mil radnih mjesta u javnim službama do 2020.

“pojela” kriza u Europi

TRŽIŠTE RADA U EUROPSKOJ UNIJI

KRIZA (DO)NOSI VISOKOOBRAZOVANE Štednja i promjene na tržištu stajat će posla pet milijuna ljudi, da bi s bilo stvoreno oko osam milijuna novih radnih mjesta, poglavito u višim kvalifikacijskim kategorijama te još dva milijuna u uslugama Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

S

ekonomskom krizom za leđima, tržište rada u Europskoj uniji brzo se oporavlja. No ne svi – kategorija zaposlenika koja će nastaviti osjećati posljedice krize, ali kao rezultat štednje, bit će zaposleni u javnoj administraciji, inače sve do nedavno najsigurniji u očuvanju zaposlenja. Kriza je ukinula doživotno zapošljavanje činovnika, a prema prognozi Europskog centra za razvoj vokacijskog treninga, do 2020. godine njihov bi se broj u 27 zemalja EU-a mogao smanjiti za pet milijuna. Kriza je u Europi “pojela” 10 milijuna radnih mjesta. Donijela je i promjene u strukturi zaposlenosti - radna mjesta prije će generirati uslužne djelatnosti nego industrijska proizvodnja. Za dio promjena zaslužna je i modernizacija proizvodnje koja pretpostavlja manje radne snage uz višu produktivnost te inovacije koje su proizvodnost podigle na višu razinu. Stoga će do 2020. tzv. primarne industrije, unatoč rastu, izgubiti oko 2,5 milijuna radnih mjesta. Kad je riječ o industrijskoj proizvodnji, analitičari su priznali kako ih je ekonomski oporavak demantirao korigiravši prognoze s dva milijuna izgubljenih radnih mjesta do 2020. godine na pola milijuna manje. Gubici

od oko 1,5 milijuna radnika, očekuju u poljoprivredi, ali uz - povećanu proizvodnju. Poljoprivrednici će, naime, postati produktivniji, podržani i politikom EU-a koja ih na to potiče. Štednja već mete Mjere štednje već metu radna mjesta u javnoj upravi diljem EU-a, ali će se odraziti i na neke druge kategorije zaposlenika. Najbrže će rasti zapošljavanje u privatnom sektoru. Financijske, bankovne, poslovne i druge usluge trebale bi u idućih devet godina generirati oko šest milijuna novih radnih mjesta. Slijedit će ih promet i distribucija te ugostiteljstvo. S jedne strane štednja i promjene na tržištu stajat će posla

Ako se nastavi sa striktnom štednjom, nju će najviše osjetiti zapošljavanje u javnom sektoru pet milijuna ljudi, da bi s druge strane bilo stvoreno oko osam milijuna novih radnih mjesta, poglavito u višim kvalifikacijskim kategorijama te još dva milijuna u uslugama koje zahtijevaju niže kvalifikacije, poput čišćenja, sigurnosti, dostave hrane ili zbrinjavanja. Ne očekuju se neke posebno dramatične promjene na tržištu rada – potrebe za novim radnim

mjestima bit će ravnomjerno raspodijeljene. Industrija će tražiti sve više visokostručnih radnika i oni su kategorija koja će imati najbolje izglede za brzo zapošljavanje. U gotovo svim kategorijama radnika prognozira se da će broj novih radnih mjesta radi širenja opsega posla nadmašiti broj onih gdje se samo traži zamjena za radnike koji su otišli. Iznimka su kvalificirani radnici u poljoprivredi i ribarstvu, što slijedi prognozu da će u doglednoj budućnosti poljoprivreda apsorbirati manje zaposlenih. Općenito, atraktivni će biti svi radnici s višom i visokom kvalifikacijom. Potrebe će najviše narasti kod najkvalificiranijih, visokostručnih radnika, dok će se najoštriji pad dogoditi kod nekvalificiranih. Kriza će u velikoj mjeri na tržište rada donijeti više visokokvalificiranih radika. Mladi, slijedeći loša vremena s visokom stopom nezaposlenosti u kategoriji najmlađih radnika (nezaposlenost radnika do 24 godine prelazi 20 posto, a u ekstremima i 40 posto), odlučili su se za čekanje povoljnijih vremena kroz produljenje školovanja, a time i više kvalifikacije. Kako se kriza povlači i tržište rada zahtijeva školovane radnike, tako i ta generacija dolazi na svoje, uskačući u rad oboružana višim znanjem i vještinama od onih kakve je svojedobno planirala. Povezanost do-

datnog školovanja za vrijeme čekanja na posao, duljine ekonomske krize te mogućnosti za edukaciju u vremenima stezanja remena, tek se treba ispitati, no početni indikatori pokazuje kako je kriza na tržište rada donijela - školovanije mlade radnike. Tržište rada u EU-u zahtijevat će i imigrante, najveće šanse kao i do sada imaju najstručniji. Jedno je europsko istraživanje potvrdilo da imigranti općenito podižu razinu kvalifikacije radne snage. Iako je riječ o malim promjenama, one su ipak vidljive. Bez drastičnih ograničenja Ako države nastave sa striktnom štednjom kako bi javne financije vratile u granice dozvoljenih parametara, tri posto proračunskog deficita i 60 posto javnog duga, nju će najviše osjetiti zapošljavanje u javnom sektoru, i to dugoročno. Vrijeme produljene gospodarske nesigurnosti ne bi trebalo drastično ograničiti zapošljavanje – s iznimkom sektora investicija. Promjena dobi umirovljenja značit će kratkoročno povećanje zaposlenosti u svim sektorima, ali se dugoročno ne očekuje

nikakav utjecaj kasnijeg umirovljenja. Stareće stanovništvo značit će i potrebu otvaranja novih radnih mjesta u zdravstvu i socijalnoj skrbi - što je dugoročno. Ostali sektori će zbog utjecaja demografije doživljavati postupan pad broja radnika.


20 MERIDIJANI *vijesti ECB u travnju diže kamatne stope Čelnik Europske središnje banke Jean-Claude Trichet izjavio je prošli tjedan da bi Banka u travnju mogla donijeti odluku o povećanju kamata. Na zasjedanju početkom ožujka kamatne stope zadržane su na postojećih rekordno niskih jedan posto. Ekonomisti ECB-a prognoziraju da će se inflacija ove godine kretati u rasponu od dva do 2,6 posto, odnosno u prosjeku oko 2,3 posto, a za 2012. u rasponu od jedan do 2,4 posto. RWE: brzo punjenje električnih vozila

(u idućih 10 godina

razlike među zemljama regije sve izraženije

Rekordni rezultat Volkswagena Volkswagen je u 2010. prodao 7,2 milijuna vozila i prvi put probio čarobnu granicu od sedam milijuna prodanih vozila, priopćeno je iz kompanije. Promet je bio 126,9 milijardi eura što predstavlja snažan skok sa 105,2 milijarde u 2009. godini. U kompaniji smatraju da je rezultate donio oslonac na široku paletu modela i uvođenje ekoloških tipova vozila. Nastavljena je i stroga disciplina u nadzoru troškova. Rast prihoda očekuje se i u 2011. godini.

(122. na svijetu je Hrvatska po odljevu mozgova

Središnja i Istočna Europa u 2020. – Perspektive razvoja i izazovi novog desetljeća

Danas regija, sutra podregije Nedovoljno učinkovite javne institucije, nezadovoljavajuća infrastruktura te problem korupcije ključni su čimbenici, po mišljenju menadžera, koji će i dalje otežavati razvoj Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H Njemačka energetska kompanija RWE predstavit će ovoga tjedna na autosajmu u Ženevi prvo mrežno rješenje za punjenje električnih automobila za najviše 30 minuta. Tzv. kombi-stanice omogućavaju šest ili čak 12 puta brže punjenje električnog automobila nego obična domaća utičnica. Kombi-stanica zadovoljava međunarodne standarde sigurnosti poput isključivanja struje u utikaču za punjenje prilikom vađenja iz priključka. Druga je velika pogodnost u tome što se struja potrošena preko kombi-stanice može platiti preko debitne kartice ili SMS-om.

Privredni vjesnik Broj 3667, 7. ožujka 2011.

rvatska ima priliku postati središte podregije Jugoistočne Europe ako na vrijeme provede strukturne reforme i prepozna važnost internacionalizacije poslovanja te novih tržišta poput Rusije i Turske, zaključci su najnovije studije konzultantske kuće Roland Berger Središnja i Istočna Europa u 2020. – Perspektive razvoja i izazovi novog desetljeća. U studiji, koja je provedena u rujnu 2010. godine, sudjelovalo je 320 vodećih menadžera iz regije. Istraživanje pokazuje kako će SIE biti glavno područje rasta u Europi iako se neće vratiti među najbrže rastuća gospodarstva na svijetu. Srednja Europa razvit će gospodarstvo pretežno temeljeno na inovacijama, dok će se neke zemlje Jugoistočne Europe nižom cijenom rada i dalje morati natjecati s gospodarstvima zone BRIC (Brazil, Rusija, Indija i Kina). Kulturna bliskost Zapadnoj Europi i prostor z a poveć a n j e učinkovitosti ostat će komparativne razvojne prednosti regije, pri čemu

će razlike među zemljama regije u idućih 10 godina biti sve izraženije. ”Korporacije su već počele dijeliti regiju na više podregija, a oko 60 posto menadžera smatra kako će se trend povećavanja razlika među zemljama regije sigurno ubrzati. Zbog toga ćemo današnju SIE za 10 godina promatrati isključivo kroz podregije”, ističe Vladimir Preveden, izvršni partner zagrebačkog ureda Rolanda Bergera. Hrvatska do 2020. godine neće dovršiti tranziciju u razvijenu zemlju niti će se osjetnije primaknuti prosječnom BDPu starih zemalja članica Europske unije (EU15) po paritetu kupovne moći (PPP-Purchasing Power Parity). Hrvatski menadžeri su u predviđanju razvoja poslovanja u svom sekt o -

ru znatno oprezniji od regionalnog prosjeka, nova radna mjesta jedva da očekuju, gospodarsku budućnost vide u održivom turizmu. A ocjena koju su dali budućoj važnosti ruskog kapitala, uz istodobnu stagnaciju utjecaja EU-a, najviša je u regiji i dvostruko iznad prosjeka. Poljska nastavlja sustizati Zapad Nedovoljno učinkovite javne institucije, nezadovoljavajuću infrastrukturu te problem korupcije menadžeri iz regije smatraju ključnim čimbenicima koji će i dalje otežavati razvoj. Obrazovni sustav pak, koji još vide kao komparativnu prednost regije, ubrzano klizi prema sredini svjetske ljestvice pa se, uz negativne demografske promjene i veliki od-

ljev mozgova, ljudski kapital nameće kao još jedan od ograničavajućih faktora rasta u idućih 10 godina. Istraživanje je pokazalo kako je Hrvatska po odljevu mozgova među najugroženijima, na 122. mjestu na svijetu, u regiji je bolja tek od Bugarske i Srbije. Energetika, ITC, farmaceutska industrija i zdravstvo budući su generatori rasta, smatraju vodeći ljudi regionalnih kompanija, pri čemu poboljšanje energetske učinkovitosti, razvoj obnov-

Srednja Europa razvit će gospodarstvo pretežno temeljeno na inovacijama ljivih izvora energije i IT rješenja vide kao glavne zamašnjake razvoja. Sektorima koji su ovisni o sirovinama, poput kemijske i automobilske industrije, menadžeri predviđaju stagnaciju u sljedećem desetljeću. U studiji su dubinski analizirane, o s i m Hrvatske, i Austrija, Češka, Poljska, Rumunjska i Ukrajina. Austrija je, pokazuje istraži-

vanje, zbog gospodarske krize izgubila koristi koje je dobila procvatom SIE regije. Privreda ove zemlje zabilježit će samo umjeren gospodarski rast. Obujam poslovanja će stagnirati, a broj radnih mjesta će opadati. Sve starija struktura društva bit će glavni izazov tijekom sljedećeg desetljeća. Češki menadžeri optimistični su i smatraju kako će obujam poslovanja porasti, no broj radnih mjesta stagnirati. Ova zemlja nastavit će se etablirati kao poslovna lokacija visoke kvalitete. Međutim, i Češkoj su potrebne institucionalne reforme jer su korupcija i birokracija glavne prepreke razvoju. Poljska će nastaviti proces sustizanja Zapadne Europe. Tako će, s jedne strane, zemlja ostati atraktivna lokacija za proizvodnju, ali s druge će se snažnije usmjeriti na usluge. Glavne prednosti Poljske su visoko obrazovanje i veličina tržišta. Nedostatak su infrastruktura i institucije kao i porezna regulativa te su stoga nužne reforme. Rumunjski menadžeri najoptimističniji su po pitanju obujma poslovanja i broja radnih mjesta u svojoj zemlji. Pristup financiranju je glavni problem za tamošnje tvrtke. Ukrajinski menadžeri su pak blago optimistični i drže kako će obujam poslovanja i broj radnih mjesta rasti. Politička nestabilnost, korupcija, birokracija i pristup financiranju smatraju se glavnim nedostacima u toj zemlji.


21

www.privredni.hr Broj 3667, 7. ožujka 2011.

( tek za 2 godine Obrisi

POGLED U SVIJET

građani očekuju bolji život

prehrambene krize

NACIONALNI INDEKS SREĆE

dr. Uroš Dujšin

S

Istraživanje dokazalo: muškarci u Hrvatskoj sretniji od žena Kriza je više pogodila žene jer su one u prosjeku manje plaćene od muškaraca i teže pronalaze novi posao

P

remda većina svjetskih istraživanja pokazuje kako su muškarci i žene u globalu podjednako sretni, u Hrvatskoj su, kako je vidljivo iz istraživanja o nacionalnom indeksu sreće (NIS) koji redovito provode Allianz, agencija Hendal i mjesečnik Banka, muškarci sretniji od žena. Razlog tomu je, navodi se u istraživanju koje je provedeno u siječnju, to što žene imaju manje novca za hranu, stanovanje, odjeću i obuću te “sitne luksuze”, kao i lošije zadovoljenje drugih osnovnih potreba. Drugim riječima, kriza je više pogodila žene i to zato što su one u prosjeku manje plaćene od muškaraca i teže pronalaze novi posao ako ostanu bez njega. Sve se to loše reflektira i na njihovo zdravlje: imaju više kroničnih bolesti, poremećaja apetita i lošije spavaju. Unatoč tomu, ne izostaju s posla više nego muškarci. Muškarci su, navodi se dalje, općenito nezadovoljniji stanjem u državi, svojim poslom i iskorištenjem osobnih potencijala na poslu. Imaju više nezdravih navika: više puše, piju alkohol i

češće jedu brzu hranu, no s druge se strane više bave fizičkim aktivnostima čime spašavaju zdravlje. Dok žene izvor zadovoljstva pronalaze u obiteljskim te prijateljskim odnosima pa ih neprilike na poslu toliko ne pogađaju, većini muškaraca posao je središnji dio njihovog identiteta, pa i probleme vezane uz posao teže proživljavaju. Budućnost nije racionalna Inače, vrijednost nacionalnog indeksa sreće u siječnju je, u odnosu na mjesec ranije, porasla za

Bolji život građani očekuju tek za dvije godine. Kako su istaknuli stručnjaci koji su proveli istraživanje, u tomu ne treba tražiti nikakav poseban razlog jer svjetska istraživanja pokazuju da ljudi svoja očekivanja u daljoj budućnosti ne temelje na racionalnim razlozima. NIS se u Hrvatskoj prati punih godinu dana, a gledano u odnosu na sam početak - najveći su padovi zabilježeni u dijelu koji se odnosi na osjećaj ljubavi (29,3 boda) te na zadovoljstvo stanjem u državi (11 bodova). Gledano po danima,

Muškarci više puše, piju alkohol i češće jedu brzu hranu blagih 0,5 bodova, no dvije značajnije komponente - zdravo ponašanje i zadovoljstvo trenutačnim životom - pali su za 2,9 i 2,3 boda. Na stavku (ne)zdravo ponašanje utjecala je manja konzumacija voća i povrća u zimskim mjesecima, čemu su vrlo vjerojatno pridonijele i znatno veće cijene tih proizvoda u zadnja dva mjeseca.

Hrvati su najsretniji nedjeljom, a najnesretniji u petak, na što, zaključuju analitičari, utječe nedostatna količina novca za osnovne potrebe. (J.F.)

vjetski sistem prehrane je u krizi, upozorava Economist. Cijene su vrtoglavo porasle; sada su realno više nego u bilo koje vrijeme nakon 1984. K tome bi mogle još i porasti ako suša upropasti urod pšenice u Kini (što je lako moguće). Skupoća je odigrala izvjesnu ulogu i u nemirima na Bliskom istoku, a zbog visokih cijena hrane svakog dana sve veći broj ljudi gladuje. Ti zastrašujući obrisi prehrambene krize su i razlog zbog kojeg je grupa najvećih zemalja svijeta, G20, na dnevni red za ovu godinu stavila i pitanje sigurnosti u opskrbi hranom. Tu brižnost treba pozdraviti. No sadašnji maksimum samo je dio šireg kompleksa problema. A tu treba razlikovati njegove strukturne, privre-

Proizvodnja hrane do 2050. trebala bi porasti za 70 posto kako bi održala tempo s porastom stanovništva mene i irelevantne aspekte. No političari se previše bave ovim posljednjim, a najmanje onim prvim. Uzroci skupoće Glavni uzrok sadašnje skupoće hrane je privremen: suša u Rusiji i Argentini, poplave u Kanadi i Pakistanu, zabrane izvoza iz zemalja koje ponajprije žele osigurati hranu vlastitom stanovništvu te panika među uvoznicima koji nastoje popuniti svoje zalihe. K tome se stvari pogoršavaju izvan poljoprivrednog sektora - slabi dolar pojeftinjuje gomilanje zaliha, a skupa nafta povećava ulazne troškove, dok cijene umjetnih gnojiva prate cijene nafte.

Neki ljudi za skupoću krive i špekulante; no špekulanti ne mogu na dugi rok održati visoke cijene jer uz svaku prodaju ide i odgovarajuća kupnja. Za sada velike strukturne promjene, kao što je uspon Indije i Kine, utječu na kretanje cijena manje no što se čini. Doduše, u obje te zemlje potra-

niti devet milijardi ljudi, tada bi zemlje koje proizvode bijednu jednu tonu po hektaru trebale proizvesti dvije. Velike količine hrane koje propadaju na gospodarstvima u siromašnim zemljama treba sačuvati, a ratari će biti prisiljeni zaustaviti dugoročnu tendenciju opadanja prinosa. Sve to zahtijeva

žnja za hranom raste, no zasad su je tamošnji poljoprivrednici uspjeli zadovoljiti tako da nisu morale mnogo uvoziti – iako bi loša žetva u Kini mogla dramatično promijeniti stvari. No zato bi u nadolazećim desetljećima ti osnovni faktori mogli postati važniji. Procjenjuje se da bi proizvodnja hrane do 2050. trebala porasti za 70 posto kako bi održala tempo s porastom stanovništva te promjenama u prehrani uslijed rasta dohotka i urbanizacije. No tako veliki porast bit će teže postići nego ranije jer je malo neobrađenog zemljišta, nema dovoljno vode, a ponegdje se većom gnojidbom ne može ni povećati urod, dok klimatske promjene mogu samo povećati probleme.

povećanje dohodaka poljoprivrednika, što će opet povećati priljev investicija. Bez njih će u 2050. biti ne samo jedna nego dvije milijarde gladnih ljudi u svijetu. No kako povećati dohodak poljoprivrednika bez držanja milijuna siromaha u bijedi? Kako se to može napraviti pokazuju uvjetovani programi pomoći kao što su meksički program Oportunidades i brazilski Bolsa Familia, kod kojih obitelj dobiva malu potporu ako šalje djecu u školu i na redovite zdravstvene preglede. Poljoprivrednu proizvodnju moguće je povećati i smanjenjem barijera u bogatim zemljama jer bi se povećao izvoz siromašnih zemalja. Trebalo bi i sniziti proizvodnju biogoriva koja nepotrebno remeti stanje na tržištima poljoprivrednih proizvoda. No najisplativija investicija bila bi ona u istraživanja kakva su bila ona s kojima je svojedobno počela “zelena revolucija”.

Održati visoke cijene Što učiniti? Zvuči paradoksalno, ali za početak treba održati visoke cijene, smatra Economist. Ako u 2050. treba prehra-


22 HRVATSKA & REGIJA

( oko 1500 građana BiH

HIDROELEKTRA-INŽENJERING LICITIRA ZA GRADNJU CESTE

Kome posao za 1,3 milijarde eura?

Vlada Republike Srpske pozitivno je ocijenila ponudu zagrebačke Hidroelektre-Inženjering i njemačkog EMS holdinga za dobivanje koncesije za izgradnju autoceste Glamočani-Banja LukaMrkonjić Grad-Mliništegranica Federacije BiH. Vrijednost investicije procjenjuje se na 1,3 milijarde eura, a gradnja bi trajala, ako ne bi došlo do neplaniranih teškoća, šest godina. Ponudom je predviđeno da koncesionari osnuju društvo koje će biti u njihovu 100-postotnom vlasništvu. Ponuđači su ocijenili da se uložena sredstva mogu vratiti za 42 godine zbog čega su zatražili koncesiju na 40 godina. Kako je priopćeno, uz ponudu za gradnju i gospodarenje autocestom, priložena je i

studija u kojoj se navodi da bi se ova investicija realizirala po sistemu BOT, što uz gradnju podrazumijeva i izradu potrebne projektne dokumentacije. Potvrđeno je da će vlada RS-a vezano za ponudu Hidroelektre-Inženjering i EMS holdinga pokrenuti proceduru predviđenu zakonom. Sredinom veljače vlada RS-a dala je suglasnost JP-u Autoputevi RS-a za raspisivanje javnog poziva za izgradnju 70 kilometara autoceste Banja Luka-Doboj. Vrijednost investicije procjenjuje se na 300 milijuna eura, a Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka iskazale su interes da kreditiraju gradnju 37 kilometara duge dionice Banja Luka-Prnjavor, kao i dionicu Prnjavor-Doboj. Inače, u protekle tri godine propala su dva pokušaja vlade RS-a da radove na ovoj autocesti povjeri, prvo austrijskom Strabagu, a zatim i mariborskom MCT-u. (Z.L.)

TDR U SRBIJI

Veća prodaja, manji prihod Tvornica duhana Rovinj (TDR) ostvarila je u Srbiji 2010. godine prihod od 18 milijuna eura, što je za 5,1 posto manje nego 2009. godine iako je istodobno na srbijanskom tržištu imala rekordnu prodaju od 1,7 milijardi komada cigareta, što je za 3,5 posto više nego godinu prije, rekao je prošlog tjedna u Beogradu predsjednik Uprave TDR-a Davor Tomašković. Predstavljajući rezultate poslovanja na godišnjoj konferenciji TDR-a u Srbiji Tomašković je objasnio da je manji prihod i pored većeg obujma prodaje prije svega posljedica povećanja trošarina koje nije pratilo povećanje maloprodajnih cijena, ali isto tako i promjenjivog tečaja dinara, pa je zbog pada vrijed-

nosti dinara prihod TDR-a po kutiji smanjen sa 1,05 u 2010. na 1,04 eura ove godine, bez obzira na povećanje cijena cigareta. TDR je vodeći proizvođač u Jugoistočnoj Europi s tržišnim udjelom od 25 posto, što znači da je svaki četvrti pušač u regiji potrošač rovinjskih cigareta. Prošle godine TDR je u budžete Hrvatske i svih drugih zemalja bivše Jugoslavije uplatio gotovo 500 milijuna eura prihoda na ime trošarina i poreza. S izjednačavanjem poreznog opterećenja, a ono je sada u Srbiji i BiH 50 posto onog u Hrvatskoj u kojoj su cigarete i najskuplje, nestat će i sivo tržište, odnosno razlozi za prelijevanje cigareta preko granica susjednih država, ocijenio je Tomašković. (Lj.L.)

Privredni vjesnik Broj 3667, 7. ožujka 2011.

povučeno je iz Libije

UGROŽEN PLAN O RASTU BDP-a

Afrički sjever zaledio gospodarstvo BiH Valovi socijalnih nemira u zemljama Sjeverne Afrike potopili su i nade u skori oporavak ekonomije BiH; štete od propalih poslova mjerit će se milijardama Zdravko Latal latal@privredni.hr

N

emiri na sjeveru Afrike, na tradicionalnim tržištima kompanija iz Bosne i Hercegovine, mogu biti katastrofalni za ionako katastrofalno stanje ekonomije zemlje. Samo u Libiji 17 bosanskohercegovačkih tvrtki ima ugovorenog posla za milijardu eura, tvrde u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Sve optimistič-

Samo u Libiji 17 tvrtki iz BiH ima ugovorenog posla za milijardu eura ne prognoze vlasti - kako će ova godina biti početak oporavka gospodarstva, kako će BDP porasti za 3,2 posto, deficit platne bilance neće biti veći od sedam posto te kako će rasti inozemna ulaganja, izvoz i zaposlenost - ugrožene su i dovedene pod veliki znak pitanja zbog zbivanja u afričkim zemljama. Sarajevski Energoinvest na 79 lokacija u Libiji sudjeluje u izgradnji objekata vrijednih 200 milijuna eura. Građe-

vinske kompanije, Hidrogradnja i Energoinvest, planirale su ove godine u Egiptu, Libiji, Alžiru, Tunisu, Kataru i drugim afričkim zemljama realizirati više stotina milijuna eura posla i sad s pravom strahuju jer na poslovima u zemlji ostvaruju jedva 40 posto godišnjeg prihoda. Kao u ratnom Sarajevu Prvi čovjek Energoinvesta Džemail Vlahovljak, koji se zbog ugovaranja novih poslova zatekao na početku nemira u Tripoliju, jedva je uspio, zahvaljujući poznanstvima, odletjeti u Istanbul. U Tripoliju je bilo kao u Sarajevu na početku rata 1992. godine, kratko je ocijenio Vlahovljak zbivanja u Libiji. Na aerodromu u Tripoliju gdje je, dok ovo pišemo, vladala strašna gužva, danima je na evakuaciju čekalo i šest inženjera sarajevske projektantske kuće Ipsa koja je imala ugovorene poslove na projektiranju. U prvo vrijeme, u dogovoru s domaćim partnerima, s gradilišta je u kampove povučeno pedesetak radnika građevinske kompanije Širbegović Group. GP Hidrogradnja

na gradilištima Sirt, Misurati i Tripoli ima oko 140 radnika, koji više dana nisu izlazili na gradilišta pripremajući se za evakuaciju. Identična situacija je i sa stotinjak radnika sarajevske kompanije Bosna-s koja se bavi projektiranjem i izvođenjem radova u petrokemiji. U Jafari se nalazi jedna od najvećih libijskih tvornica vode i sokova u vlasništvu bosanskohercegovačke kompanije MIMS u koju je uložen znatan kapital. Veleposlanstvo BiH u Libiji ima podatke da je u bosanskohercegovačkim kompanijama radilo više od 1500 radnika od kojih su gotovo svi evakuirani, što zrakoplovima nacionalne i drugih zrakoplovnih kompanija, što turskim brodovima do Istanbula, a nemali broj je pješke prešao u Egipat. Ambasada nema točnih podataka koliko bosanskohercegovačkih građana radi u drugim nacionalnim i privatnim kompanijama u Libiji, ali se vjeruje da taj broj i broj članova njihovih obitelji nije mali. U nekim od tih kompanija ozlijeđeno je nekoliko bosanskohercegovačkih radnika koji su se sukobili s grupama

pljačkaša štiteći svoju i imovinu tvrtki. Na milost pljačkašima Za sada bosanskohercegovačke kompanije nemaju preciznih podataka o gubicima i štetama. Procjenjuje se da one nisu veće od 100 ili nešto više milijuna eura, naravno ako nije uništena vrijedna oprema i opljačkan materijal. Kad bi se stanje ubrzo stabiliziralo, štete bi se mogle i brzo nadonaditi. Uostalom, međunarodni ugovori imaju i zaštitne klauzule, garancije i osiguranja. No ako bi nemiri potrajali, a time i neizvjesnost sudbine za BiH tradicionalno dobrog libijskog tržišta, posljedice bi mogle biti katastrofalne. Ništa manji nisu ni drugi problemi koji potresaju BiH uzrokovani krizom na sjeveru Afrike, kao što je povećenje cijena goriva, već treći put od početka godine, što će se odraziti na cijene poslovanja i rast troškova života. Prehrambeni artikli, šećer, ulje, a napose kruh i peciva, poskupjeli su do sada u nekoliko navrata, koliko zbog rasta cijena goriva, toliko i još više zbog rasta cijena pšenice na svjetskim burzama.


23

www.privredni.hr Broj 3667, 7. ožujka 2011.

( od 900 do 1200 mil €

*vijesti

procjenjena vrijednost svih udjela koji se prodaju

SLOVENIJA: MASOVNA PRODAJA UDJELA U ZDRAVIM PODUZEĆIMA

Godina rasprodaja

Poduzeća su prezadužena, banke prenisko kapitalizirane i pod teretom grijeha proteklih ulaganja – izlaz se traži u preprodaji portfelja procijenjene vrijednosti do 1,2 milijarde eura Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

R

asprodaja u kojoj se za mali novac prodaju udjeli u velikom broju dobrih poduzeća zapljusnula je Sloveniju takvom žestinom da je i upućenijima u plodove propale tajkunizacije teško slijediti tko sve prodaje, koga i po koju cijenu. Najbolje dijelove slovenskoga gospodarstva prodaju financijski holdinzi na umoru te banke koje su postale vlasnicama vruće robe vis major - aktiviranjem jamstava za kredite iz razdoblja od 2005. do 2008. kada su menadžeri postali ključni vlasnici domaćih poduzeća. Rasprodajnom ozračju pridružila se i država prodajom državnih udjela posredstvom svoja dva fonda

– Kapitalske i Slovenske odškodninske družbe. Procjenjuje se da je u Sloveniji trenutno na prodaji raznih udjela u vrijednosti od 900 do 1200 mili-

Najbolje dijelove slovenskoga gospodarstva prodaju financijski holdinzi i banke juna eura. Pivovarna Union prodaje Fructal, a Luka Koper udjel u Intereuropi. Na prodaji je i 58,8 posto Mercatora – prodavatelji su banke koje zaplijenjenim dionicama Mercatora pokušavaju umanjiti štetu od ranijeg financijskog asistiranja Bošku Šrotu. Na oltar njegova megalomanstva prinose se i ljubljansko Delo i mariborska Večer, iskorišteni kao

pokriće za Šrotove tajkunske kredite. Nova Ljubljanska banka primorana je prodati pozamašan udjel u Banci Celje. Posla ima, novca ne Triglav osiguranje zajedno s reosiguravateljskom tvrtkom prodaje 3,29 posto NLB-a. Na popisu za prodaju našlo se i ljubljansko Žito. Viator&Vektor požurio je s objavom da je našao kupca za Tvornicu vozila Maribor koja ima posla, ali nema novca za repromaterijal i plaće. Domžalski Helios kao etabliran proizvođač sredstava za premazivanje (ima 30 poduzeća u 17 država – sa 2600 zaposlenih i 295 milijuna eura ukupnog prihoda spada među 15 najvećih u Europi) također ide na prodaju i to zbog klasično banalnog razlo-

ga. Slovenske banke, naime, zaplijenile su holdingu Nadbiskupije Maribor 36,5 posto Heliosa. Klerici nikako ne mogu vratiti zajmove kojima su širili svoj vlasnički portfelj. U Heliosu su bili uvjereni da će Nadbiskupija za podmirenje duga najprije prodati telekomunikacijsku tvrtku T-2. Banka Rotschild, koju je Vatikan u međuvremenu angažirao kao savjetnika u sanaciji crkvenih poslova u Sloveniji, odlučila je preokrenuti redoslijed prodaje: prvo žele prodati Helios, očito stoga što se to poduzeće može prodati, za razliku od T-2 kojeg je NLB svojedobno nudio zajedno s dugovima za samo jedan euro. Vodstvo Heliosa sada priželjkuje da njegove dionice zaplijene banke kao vjerovnici nadbiskupij-

skog holdinga. Proda li crkveni holding založenu imovinu izravno, Helios će doći u ruke konkurencije koja će odmah ugasiti dio njegove proizvodnje radi povećanja vlastitog tržišnog udjela. Nekretnine na bubnju Ne prodaju se u Sloveniji samo poduzeća. Na bubanj ide i mnogo zaplijenjenih nekretnina. Samo Hypo Leasing ima lizinških nekretnina približno za dvije milijarde eura. Ova godina bit će nedvojbeno godina rasprodaja. Poduzeća su prezadužena, banke prenisko kapitalizirane i previše izložene grijesima proteklih ulaganja u poduzeća i vrijednosne papire. Sve sluti da će sanacijski izlog dobiti nove prodajne eksponate – pivovare, Savu, Cinkarnu Celje...

ONI BI DA IH KUPI FRANCUSKI CARREFOUR ILI BRITANSKI TESCO

Mercator: prodaja s figom u džepu Agrokorova ponuda opet muči Slovence. Čekaju kupce iz EU-a, a njih nema Na odziv Agrokora iz Zagreba da je zainteresiran za kupnju udjela u Mercatoru, slovenska javnost opet se ukopala u rov nacionalnih interesa. Opet se iznose sumnje u poštene namjere Ivice Todorića. Opet se označava nepoželjnim svakog onog potencijalnog kupca koji na svojim prodajnim policama ne drži slovensku robu. Prvu Agrokorovu ponudu dočekalo se silovitim forhendom. Pre-

ma sadašnjoj ponudi iskazuje se sličnu odbojnost, tek uz poneko liberalnije stajalište da je za slovenskog potrošača svejedno u čijem je vlasništvu dućan u koji odlazi po provijant. Agrokorovo zanimanje za Mercatorove dionice sada prate neke nove zebnje. Skupinu koja navija za nacionalni interes zbunjuje činjenica da za Mercator nema zainteresiranih kupaca iz Europske unije. U Ljubljani su nesretni

što njihovu ponudu zaobilaze veliki trgovci kao što su Carrefour iz Francuske i Tesco iz Velike Britanije. Pitaju se zašto belgijski Delhaize pokazuje namjeru kupiti Maxi trgovine srbijanskog tajkuna Miroslava Miškovića. Zašto ne razmišlja o Mercatoru? Neki od mogućih odgovora već su naznačeni u tekstovima pojedinih komentatora koji dokazuju da onoga tko prodaje s figom u džepu neće sali-

jetati kupci, pogotovo ako znaju kako se u Sloveniji provela belgijska banka KBC. Trećinski vlasnik NLB-a samo čeka povoljan trenutak za izlazak iz vodeće slovenske banke u kojoj mu nije omogućeno obećano povećanje udjela na 50 posto. Slučaj s NLB-om poučan je ne samo za KBC nego i za ostale ulagače kojima se sada nudi nasukane portfelje nesretne slovenske tajkunizacije. (F.K.)

Obrtnici zaprijetili opasnim neposluhom Skupština Obrtničko-poduzetničke zbornice Slovenije odlučit će 14. ožujka o mogućem nastavku pojačanog pritiska na izvršnu i zakonodavnu vlast. Pritisak se već provodi, a sve je počelo zasipanjem Porezne uprave zahtjevima za obročno plaćanje poreza i doprinosa. Ne provede li vlast odlučnije mjere za normalizaciju poslovanja, obrtnici će proširiti građanski neposluh na razne oblike financijskih poremećaja. Najavljuju da će ovog ožujka 110.000 zaposlenih prestati s plaćanjem poreza i doprinosa, prijete da će 11. ožujka “očistiti” bankomate, a tri dana kasnije pokupiti svoj preostali novac u bankama. Za 16. ožujka najavljuju protestni

zbor pred parlamentom, a uoči Velike noči blokirat će cijelu Sloveniju. Revoltirani obrtnici predomislit će se tek uz uvjet da vlada poduzme odlučne mjere za uklanjanje sive ekonomije, promijeni radno-pravno zakonodavstvo te uvede disciplinu plaćanja. Obrtnici su posebno osjetljivi na institut prinudnog poravnanja koji se sad provodi na teret najnezaštićenijeg dijela slovenskog gospodarstva. Koliko radi javni sektor Prosječna bruto plaća u Sloveniji iznosila je u studenom 1634 eura. Zaposleni u javnom sektoru imali su u tom mjesecu veću plaću: prosječno 1835 eura bruto. Borut Pahor i Danilo Türk nisu na popisu 25 najbolje plaćenih ljudi u javnom sektoru. Premijer je dobio 6000 eura, a predsjednik republike 6282 eura bruto. Prva dva mjesta zauzeli su direktori zdravstvenih domova u Cerknici i Radečama. Inače, slovenska javnost uvjerena je da se u javnim službama radi premalo.


24 STIL *vijesti Promocija u ožujku HTZ nastavlja s intenzivnom promidžbom hrvatskog turizma. Tijekom ožujka naš će se turizam predstaviti na turističkoj burzi ITB u Berlinu te na sajmovima u Budimpešti, Moskvi, Parizu, Götheborgu, Nürnbergu, Tullnu te Kijevu. U planu je održavanje Hrvatskih turističkih dana i to u Bruxellesu i Parizu. Atlas o Zagrebu Turistička agencija Atlas novom brošurom Zagreb pozicionira glavni grad Hrvatske kao samostalnu destinaciju za dulji boravak gostiju. Do sada je Zagreb bio jedna od usputnih točki na Atlasovim turističkim obilascima. U Atlasu vjeruju kako će u budućnosti hrvatska metropola svim domaćim i stranim gostima biti u potpunosti dostupna kroz agencijsku ponudu višednevnog boravka te velikog broja raznih ponuda u sklopu pojedinih tura. Brošura Zagreb ima 56 stranica, a tiskana je u pet jezičnih izdanja engleskom, njemačkom, španjolskom, francuskom i hrvatskom. Belina - krapinska majka chardonnaya U istraživanju prve faze projekta Revitalizacija i zaštita autohtonih sorti vinove loze, nakon mnogo godina traženja otkriven je roditelj poznate sorte vinove loze Chardonnay, i to u Krapini, na brajda-

ma rodne kuće Ljudevita Gaja. Ustanovljeno je da je, uz Pinot, drugi roditelj jedna stara belina nekad poznata kao Heunisch Weiss ili Gouasis blanc tj. Krapinska belina ili Bela belina velika. Unatoč financijskoj krizi projekt će uskoro ući u svoju drugu fazu s ciljem revitalizacije tradicionalnih zagorskih sorti vinove loze.

Privredni vjesnik Broj 3667, 7. ožujka 2011.

( 23 kandidature ( 5 lokaliteta pristigle na hrvatski natječaj za EDEN

ušlo u uži izbor

PRENAMJENA OBNOVLJENIH FIZIČKIH LOKALITETA

Tvorničke hale postaju koncertne dvorane U uži izbor za hrvatskog pobjednika EDEN-a ove su godine ušli: istarska Parenzana, Muzej Staro selo Kumrovec, kompleks Cimper u Murskom Središću, Pustara Višnjica te Vukovarski nokturno se na tom prostoru nalazi 25 stambenih, devet gospodarskih i osam pratećih objekata, a muzejski fundus broji 2800 eksponata.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P

romocija novih netradicionalnih i manje poznatih turističkih destinacija čija turistička ponuda osigurava društvenu, kulturnu i ekološku održivost cilj je ovogodišnjeg izbora Europske destinacije izvrsnosti (EDEN). U suglasnosti s državama članicama EU-a i zemljama kandidatima Europska komisija za taj je izbor odabrala temu Turizam i prenamjena obnovljenih fizičkih lokaliteta. Kandidirati su se mogle samo one destinacije koje su obnovile fizičke lokalitete lokalne baštine pretvorivši ih u turističku atrakciju koja je u funkciji najmanje dvije godine. Na hrvatski natječaj za EDEN u Glavni ured Hrvatske turističke zajednice (HTZ) došle su 23 kandidature, a nakon razmatranja i ocjenjivanja u uži izbor ušlo je pet lokaliteta. To su Parenzana - put zdravlja i prijateljstva (Buje, Grožnjan, Oprtalj, Motovun, Vižinada i Umag), Muzej Staro selo Kumrovec, Turističko-memorijalni kompleks Cimper u Murskom Središću, Pustara Višnjica u Višnjici te Vukovarski nokturno u Vukovaru. Pobjednik hrvatskog izbora bit će proglašen u travnju. Što su fizički lokaliteti “Pod fizičkim lokalitetima mogli su se kandidirati industrijski, poljoprivredni, vojni i ostali lokaliteti za koje se vežu ekonom-

ske, kulturne, tradicijske aktivnosti, lokalna povijest i ratna razdoblja. To je primjerice prenamjena tvorničke hale u koncertnu dvoranu, plinskog rezervoara u izložbeni prostor, ratnog bunkera u muzej, transformacija starih željezničkih pruga ili sličnih postrojenja u turističke staze ili šetnice te prenamjena i organizacija manjih atrakcija u starim rudnicima, svjetionicima, dvorcima, zatvorima, na mjestima velikih nesreća i ratištima”, rekla je člani-

ca Povjerenstva za izbor hrvatskog pobjednika EDEN-a Ines Paškvan Kangler iz HTZ-a. Govoreći o prednostima tih pet lokaliteta u odnosu na ostale, Ines Paškvan Kangler je istaknula kako se do njih dolazi uglavnom dobrim prometnicama, imaju dobru prometnu i turističku signalizaciju, opremljeni su sadržajima za pružanje kvalitetne turističke ponude, a u njima se održavaju i razne manifestacije. Na trasi nekadašnje

Hrvatska peti put zaredom u EDEN-u Izbor za Europsku turističku destinaciju izvrsnosti na inicijativu Europske komisije u zemljama članicama EU-a provodi se od 2005., a Hrvatska je dobila mogućnost sudjelovanja u tom izboru bez prava na financijsku potporu od 2006. Do sada su nacionalni pobjednici za taj izbor bili Sveti Martin na Muri, Đurđevac s Picokijadom, Nacionalni park Sjeverni Velebit te grad Nin.

uskotračne pruge PorečTrst danas se nalazi Parenzana, put zdravlja i prijateljstva, biciklistička staza i šetnica dužine 78 kilometara. Taj projekt financira Europska unija, a u planu je unaprjeđenje biciklističke infrastrukture,

Vukovarski nokturno čine četiri memorijalna lokaliteta posvećena žrtvama Domovinskog rata uspostava info bike točke te otvaranje multimedijalnog muzeja na temu Parenzane. S druge strane, ideja da se stara jezgra Kumrovca s rodnom kućom Josipa Broza Tita obuhvati mjerama spomeničke baštine i pretvori u jedinstveni muzej na otvorenom - Muzej Staro selo Kumrovec, pojavila se još 1947. godine. Danas

Ne zaboravite Vukovar Turistički kompleks Cimper smješten je u Murskom Središću na lokaciji na kojoj se više od 50 godina vadio ugljen. Kao spomenik na to razdoblje sačuvan je separator ugljena koji je postao dijelom Spomen-doma rudarstva. Pustara Višnjica, poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje nego služi za uzgoj stoke, je 200 godina staro poljoprivredno dobro koje je danas prije svega u funkciji turizma. Tamo se nalazi restoran, objekt sa 36 soba, četiri dvorane opremljene za kongrese ili seminare, tematske i biciklističke staze te šetnica uz Dravu. Pod nazivom Vukovarski nokturno objedinjena su četiri memorijalna lokaliteta posvećena žrtvama Domovinskog rata. To su vojarna 204. vukovarske brigade u kojoj je realizirana prva faza projekta pretvaranja vojnog kompleksa u Muzej Domovinskog rata, u potpunosti obnovljena Opća bolnica Vukovar u čijem je podrumu otvoren muzejski prostor Mjesto sjećanja 1991., potom hangar tvrtke Vupik koji je pretvoren u spomen-dom te nekadašnja Vupikova farma Ovčara na kojoj se danas nalazi spomenik žrtvama u obliku obeliska s grlicom.


HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3667, 7. ožujka 2011.

( 1.117.259 domaćih ( 45% nosača zvuka prodano u 2010.

*vijesti

pad prodaje CD-a domaćih izvođača

Porast tržišta e-komunikacija

NELEGALNI DOWNLOAD I METAMORFOZE TRŽIŠTA GLAZBENE INDUSTRIJE

Piratske note sve teže Recesija i piratstvo na internetu protekle godine još su ozbiljnije ugrozili glazbenu industriju Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

I

nstitut hrvatske glazbe (IHG), koji su zajednički osnovale udruge skladatelja, glazbenika i diskografa, predstavio je prve dostupne rezultate poslovanja domaće glazbene industrije u 2010. godini. Iz njih je očito da su recesija i internet piratstvo protekle godine još ozbiljnije ugrozili i ovu granu gospodarstva. Tako je, prema podacima Hrvatske diskografske udruge (HDU) i Službe za zaštitu autorskih muzičkih prava (ZAMP), fizička prodaja nosača zvuka u 2010. pala za 42 posto u odnosu na 2009. godinu. Pri tomu je pad prodaje nosača zvuka (CD albuma, singlova i DVD-a) domaćih izvođača, kojih je lani

prodano 1.117.259 komada, još i veći te iznosi 45 posto. Pad prodaje inozemnih nosača zvuka manji je za 17 posto u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, brojka od samo 289.608 prodanih primjeraka svih vrsta nosača zvuka inozemnih izvođača jasno govori kako je njihova glazba dostupnija na internetu od domaće te još od ranije dramatičnije pogođena nelegalnim downloadom. Donekle dobra vijest je ta da prodaja glazbe u digitalnom obliku bilježi rast od oko 11 posto u odnosu na 2009. godinu. No ni tu nije lako biti optimist - dok je računalni download porastao za 56 posto, download putem mobilnih uređaja protekle je go-

dine prvi put pao - i to za gotovo 14 posto. Logičan pad Milan Majerović-Stilinović, voditelj odnosa s javnošću IHG-a, ističe kako je pojavom novih tehnologija nosač zvuka postao samo jedan od načina distribucije i konzumacije glazbe pa je utoliko i logičan pad njegove fizičke prodaje. “Primjena odgovarajuće tehnologije diktira i način distribucije. Sličan ciklus rasta i pada prodaje dogodio se i s prethodnicima CD-a – vinilom i kasetama. Tehnologije se mijenjaju, ali potrebe za glazbom ostaju, što zorno pokazuje podatak da je upravo ‘music’ najtraženiji internetski pojam. Pad prodaje fizičkih nosača zvuka ukazuje na to da ljudi do glazbe koja ih zanima dolaze alternativnim načinima distribucije, koji su nažalost najčešće nelegalni. Također, prohtjevi i želje kupaca u vezi s nabavom glazbe se mijenjaju. Ljudi više ne žele samo glazbu u svom CD

playeru. Žele je, naime, i u kućnom računalu, na laptopu koji nose na posao, na mobilnom uređaju od kojeg se ne odvajaju cijeli dan… Problemi koji nastaju nelegalnom distribucijom porođajne su muke jednog novog doba u kojem će, vjerujemo, naposljetku ipak pobijediti glazba”, kaže on.

Budućnost ipak leži u digitalnoj glazbi i promjenama tržišnih modela Predstavnici domaće glazbene industrije ipak poput kolega iz svijeta procjenjuju kako budućnost leži u digitalnoj glazbi i promjenama tržišnih modela. Očito je da se Cedeterija i Fonoteka, postojeći online glazbeni servisi, moraju razvijati – a možda postoji i prostor za nove. Branko Komljenović, direktor HDU-a, kaže kako do sada nismo svjedočili ovako vrtoglavom godišnjem padu prodaje. “Nadamo se, a i prvi pokazatelji u 2011. godini daju nam osnove za to, da se takav visoki trend pada prodaje neće nastaviti. Vjerujemo da će se nastaviti porast prodaje glazbe preko digitalnih servisa, i da će

neki novi digitalni modeli i zaživjeti na našem tržištu u ovoj godini”, kaže on. Sfeci: zarađuju pogrešni ljudi Paolo Sfeci, dopredsjednik Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava, ističe kako je glazba veliki globalni biznis. No, danas na njoj zarađuju pogrešni ljudi kao što su primjerice, proizvođači hardvera, mobitela te vlasnici torrent stranica. Oni koji glazbu proizvode, pak, gotovo ništa ne zarađuju. “Sve manje hrvatskih glazbenika može pristojno živjeti od svoga rada. Sve manje novih izvođača može nastati i opstati po takvim uvjetima. To kao izravnu posljedicu ima siromašniju ponudu glazbe, siromašniju kulturu i zemlju”, smatra on. Nenad Marčec, glavni direktor Službe ZAMP Hrvatskog društva skladatelja, smatra kako je jedino rješenje za autore i glazbenu industriju izlazak na online glazbenu scenu udruživanjem svih iz glazbenog biznisa kako bi zajednički ponudili tržištu atraktivan glazbeni servis po uzoru na svjetske uspješnice. “Ujedno, važno je edukacijom i korektnim pravnim okvirom nelegalni download zamijeniti legalnim”, zaključuje Marčec.

Tržište elektroničkih komunikacija u Hrvatskoj 2010. nastavilo je s trendom rasta. U pokretnim mrežama na kraju 2010. bilo je 6.362.106 korisnika (rast od 5,4 posto), a 328.389 (ili 30,2 posto više) priključaka širokopojasnog pristupa internetu nego krajem 2009. Na tržištu nepokretnih mreža na kraju 2010. novi operatori imali su 587.522 korisnika i tržišni udio od 31,2 posto (rast od 17,4 posto). Osim u pokretnim komunikacijskim mrežama, priopćeno je iz Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, tijekom 2010. je došlo do porasta broja priključaka širokopojasnog pristupa internetu i u nepokretnim komunikacijskim mrežama. Tako je zabilježeni broj priključaka na kraju 2010. iznosio 803.823, odnosno 17,4 posto više u odnosu na kraj 2009. Do porasta je došlo u svim županijama, što pokazuje da operatori svoje usluge nude na čitavom teritoriju Hrvatske. Iskon dostupan u Dubrovniku

Iskonove usluge interneta, telefona i digitalne televizije od prošlog su tjedna dostupne u Dubrovniku, i to na vlastitoj infrastrukturi tog pružatelja broadband usluga na alternativnom tržištu u Hrvatskoj. Iskon putem vlastite infrastrukture od prije pruža usluge na području Zagreba, Splita, Rijeke, Pule, Osijeka, Velike Gorice, Samobora, Opatije i Solina, dok je putem T-HTove infrastrukture dostupan u cijeloj Hrvatskoj.


26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3667, 7. ožujka 2011. NOVA KNJIGA: RURALNI TURIZAM U HRVATSKOJ

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR C. H. PRAHALAD BOGATSTVO NA DNU EKONOMSKE PIRAMIDE Wharton School Publishing/Mate

Nadahnute izvornim izdanjem Bogatstva na dnu ekonomske piramide, mnoge tvrtke prepoznaju i izgrađuju poslovne prilike te ostvaruju dobit na novim tržištima među najsiromašnijim ljudima svijeta - dok istodobno pomažu u eliminiranju siromaštva i neimaštine. Danas, ovim izdanjem povodom pete obljetnice, autor dopunjuje knjigu kako bi čitateljima osigurao uvid u to kako se njegova zamisao provodi u siromašnim regijama diljem svijeta.

ERIKA FISCHER-LICHTE POVIJEST DRAME, 1. SV. Disput

Prvi svezak monografije Povijest drame njemačke teatrologinje Erike Fischer-Lichte izniman je doprinos književnoantropološkim istraživanjima zapadnoeuropske drame i kazališta. Nije riječ o još jednoj linearno iznesenoj kronici najvažnijih poglavlja iz povijesti drame, nego o djelu zasnovanom na vrlo inovativnom konceptu koji polazi od toga da drama od svojih antičkih početaka pa sve do danas u osnovi prati preobrazbe koncepata identiteta.

MATT BAGLIO OBRED Verbum

Riječ je o životnoj priči egzorcista Garyja Thomasa, američkoga svećenika hrvatskih korijena. Pripovijeda o začuđujućim događajima opsjednuća, pruža izravna svjedočanstva o egzorcizmima, ulazi u tajanstveni svijet okultnoga, među anđele i demone, sve do uznemirujućega konačnog susreta oca Garyja s đavlom. Vjernika, kao i skeptika, knjiga tjera da na posve nov način promotri fenomen demonskoga pa stoga pripada onoj vrsti knjiga koje su u stanju preobraziti onoga tko za njima posegne.

BERNHARD ROETZEL DŽENTLMEN Znanje

Može li doista odjeća pretvoriti nekoga u džentlmena? Ne može, ali odjeća je ipak važan dio kulture. Kada ljudi znaju nešto o zakonima odijevanja, o povijesti mode i modnim ikonama, život im postaje bogatiji i povećava se njihovo samopouzdanje. Ova knjiga pruža sveobuhvatne osnovne informacije o klasičnoj muškoj modi, o tome gdje se razni predmeti mogu kupiti, nudi savjete o individualnim modnim zahtjevima, te budi oduševljenje za stilsko odijevanje i biranje pravih modnih dodataka.

AINE MCATEER DESERTI Planetopija

Strast prema desertima jedna je od onih stvari koja je zajednička većini ljudi na svijetu. Često se može učiniti da su pojmovi “dekadentno” i “zdravo” oksimoron, no Aine McAteer je i ovom svojom najnovijom kuharicom nastojala dokazati suprotno. U kuharici Deserti, koju je osmislila posebno za nakladničku kuću Planetopija, donosi tridesetak neodoljivih recepata za prirodne i zdrave slastice kojima nitko neće moći odoljeti.

Primjeri dobre prakse i europska iskustva Ruralni prostor u Hrvatskoj zauzima 91,6 posto površine, a obilježava ga velika bio i društvena raznolikost što predstavlja golem potencijal za razvoj ruralnog turizma

R

uralni turizam skupni je naziv za različite aktivnosti i oblike turizma koji se razvijaju na ruralnom prostoru, a ostvaruje se unutar prirodnih i kulturnih resursa na tom području. Takav prostor u Hrvatskoj zauzima 91,6 posto površine, a obilježava ga velika bio i društvena raznolikost što pred-

Ruralni turizam je jedan od pokretača gospodarskog razvitka stavlja golem potencijal za razvoj ruralnog turizma. Upravo o razvitku takvog oblika turizma govori se u knjizi Ruralni turizam u Hrvatskoj s hrvatskim primjerima dobre prakse i europskim iskustvima. To je autorsko djelo Damira Demonje s Instituta za međunarodne odnose (IMO) iz Zagreba i Pavla Ružića s Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča. Knjiga je tiskana u prosincu 2010. godine u nakladništvu Izdavačke kuće Meridijani iz Samobora. Suizdavač je IMO uz partnerstvo Renate Čupić i njene tvrtke Sortis iz Zagreba. Izdavanje knjige financirala je tvrtka Meridijani, uz financijsku potporu Ministarstva turizma i Coca-Cole u Hrvatskoj. Knjiga ima 316 stranica, a sastoji se od osam

poglavlja. U knjizi se zaokružuje tema ruralnog turizma počevši od njegove definicije, stanja u ruralnom turizmu u Hrvatskoj te u Europi, a završivši sa zaključcima i preporukama za održivi razvoj ruralnog turizma u našoj zemlji. Među ostalim, raspravlja se o pojmu ruralnog turizma, definira ruralna turistička destinacija, opisuje nastanak i razvoj tog oblika turizma, integriraju se prethodna znanja te opširno analizira postojeće stanje i perspektive razvoja tog oblika turizma. Didaktičke farme i muzeji na otvorenom u Europi Hrvatska ima značajnu prirodnu i socio-kulturnu resursnu osnovu za razvoj turizma u svim područjima. Međutim, autori knjige postavljaju pitanje je li ta resursna osnova u dovoljnoj mjeri i na pravi način iskorištena te postoji li prava i provediva strategija razvoja ruralnog turizma i ostalih aktivnosti vezanih za održivi razvoj ruralnog prostora.

Pitanje koje se nameće je jesu li zaista poljoprivreda i turizam osnovne razvojne šanse hrvatskog gospodarstva. Knjiga Ruralni turizam u Hrvatskoj argumentirano pokušava odgovoriti na ta pitanja. Kako kažu autori, knjigu treba shvatiti kao znanstveno utemeljeni poticaj što žurnijeg, sustavnijeg i formalnijeg osmišljavanja ruralnog turizma kao jednog od budućih važnijih pokretača gospodarskog razvoja u našoj zemlji. Knjiga donosi i pregled i analizu stanja ruralnog turizma u Europi, a predstavljeni su i europski primjeri uspješnog modela njegova razvoja. Tumače se novi proizvodi tog turizma u Europi, tzv. didaktičke farme i muzeji na otvorenom, a objašnjava se i inicijativa Leader Plus koja se financira iz strukturnih fondova Europske unije. (S.P.)

O autorima Koautor knjige Ruralni turizam u Hrvatskoj Damir Demonja rođen je 1966. godine u Zagrebu, a nakon doktorata na zagrebačkom Filozofskom fakultetu svoje profesionalno iskustvo usavršavao je na raznim poslovima u području povijesti umjetnosti i izvan toga. Njegova šira djelatnost obuhvaća kulturološko područja filma i filmske baštine. Uz koautorstvo u knjizi Ruralni turizam u Hrvatskoj, Demonja je i autor knjige Romaničke crkve u Istri. Drugi koautor Pavlo Ružić rođen je u Kašteliru 1950. godine, a doktorirao je na riječkom Ekonomskom fakultetu. Samostalno ili kao koautor objavio je šest knjiga i više od 100 stručnih i znanstvenih radova u kojima je proučavao turističku ponudu i njenu kvalitetu te ruralne oblike turizma.


27

www.privredni.hr Broj 3667, 7. ožujka 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Dijelovi za vozila

Na prodaju asfaltna baza, strojevi za drvo i metal i brod Betonara i druge industrijske zgrade u Kupinovcu kod Bjelovara, ukupne vrijednosti 8,7 milijuna kuna. Nekretnina je u suvlasništvu dužnika, trgovačkog društva Jata d.o.o. u stečaju iz Đurđevca. Sastoji se od betonare montažnog tipa površine 143 hvata, poslovne zgrade (prodavaonice građevinskog materijala) površine 149 hvati, dijela pomoćnog objekta površine 20 hvati i gospodarskog dvorišta površine 1 rala i 93 hvata - sveukupno je površina nekretnine 1 ral i 405 hvati. Dražba će se održati 11. ožujka u 10 sati u Trgovačkom sudu u Bjelovaru, u sobi broj 5. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine početne cijene. Dodatne informacije mogu se dobiti kod stečajnog upravitelja na brojeve telefona 098/9625 891 i 099/4034 765. Jamstvo iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti, a uplaćuje se prije dražbe na žiroračun Trgovačkog suda u Bjelovaru, broj 23900011300000630, model 05, poziv na broj 140-51-08. Strojevi za obradu drveta i metala ukupne vrijednosti 7,2 milijuna kuna. Riječ je o glodalicama, bušilicama, brusilicama, prešama, cirkularima i viličarima s pratećom uredskom opremom, koji će se prodavati u Varaždinu 23. ožujka u 10.30 sati, na adresi Mihovila Pavleka Miškine 59a. Pregled pokretnina i uvid u pojedinačne cijene za sve strojeve i svu opremu može se obaviti u sjedištu stečajnog dužnika na toj istoj adresi u Varaždinu, svaki radni dan od 7 do 15 sati, uz prethodnu najavu na telefon 042/350 883 ili 091/5707

442. Jamčevinu od 10 posto treba uplatiti na žiroračun stečajnog dužnika kod Međimurske banke Čakovec, broj 23920071100053910, s pozivom na broj ST 81/08. Motorni brod, tegljačremorker dužine 28 metara, procijenjen na 675.000 kuna, prodaje se u Zadru. Ročište za prodaju održat će se u zgradi Trgovačkog suda u Zadru, Franje Tuđmana 35, sudnica broj 7/I, dana 10. ožujka 2011. s početkom u 10.45 sati. Prijavu za nadmetanje i dokaz o uplati jamčevine valja dostaviti poštom, u preporučenoj pošiljci na adresu stečajnog upravitelja: Milan Ljubičić, Šimuni 142, Otok Pag, s naznakom “za spis 1 St-16/10”. Obavijesti o brodu stečajni upravitelj daje i na broju telefona 091/5984 627. Kupci brod mogu razgledati svakog radnog dana od 8 do 14 sati uz prethodnu najavu. Jamčevina iznosi pet posto od početne cijene broda i uplaćuje se na žiro-račun Marituna d.o.o. u stečaju, Zadar, br: 24070001100356568 kod OTP banke Zadar. Brod je opterećen razlučnim pravom u korist Hypo Leasing Kroatien Zagreb i Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva financija-Porezne uprave Zadar. Teretno kombi-vozilo Mercedes Sprinter 316 CDI iz 2003., procijenjeno na 75.000 kuna,

KMD Motor Team, Beograd, Srbija, www.beoclick.com/kmd_motor_team. Tvrtka nudi rezervne dijelove sistema za ubrizgavanje dizel motora za sve tipove vozila i agregata proizvođača iz Srbije, Njemačke, Španjolske i Italije. Kontakt: Dragan Krstić, kmdteam@eunet.rs, +381 11 3809360.

Švedska tvrtka traži u Hrvatskoj kooperanta za proizvodnju svojih proizvoda, koji posjeduje tehnologiju prerade lima (CNC štanca, savijačica) i plastifikaciju. Tel: 01 3691 616 Plastične niti

Nuplast, Nuštar, www.nuplast.hr. Tvrtka nudi zainteresiranim distributerima, trgovcima i tekstilnim proizvođačima plastične niti za deklaracije po najpovoljnijoj cijeni u Europi. Količina od milijun komada pakirana je u kutije od po 200.000 komada po dužinama od 30, 35 i 50 milimetara, a minimalna količina je pet kutija. Cijena jedne kutije je 120 eura, cijena je FCO skladište Nuštar. Kontakt: Ivan Kralj, info@nuplast. hr, +385 32 386684, +385 98 9766230.

u mjestu Kali u Zadarskoj županiji. Dražba će se održati 10. ožujka na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, u 10.45 sati. Vozilo se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Razgledati se može na adresi Kali, Otočka cesta 57, i to 10. ožujka od 13 do 14 sati. Jamčevina iznosi 10 posto, a plaća se na žiroračun Suda broj 23900011300000793, s pozivom na broj 1-3722-10. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati obvezan predočiti sucu prije nego što se pristupi dražbi.

Motocikli i skuteri

Kamenolom Mironja u Podimoću, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjen na 2,07 milijuna kuna. Riječ je u naravi o asfaltnoj bazi WKM tip 130. Prodavat će se 17. ožujka 2011. godine u 9 sati na Trgovačkom sudu u Dubrovniku, Ante Starčevića 23, u sudnici 2. Imovina se prodaje kao cjelina te se ne može prodati ispod utvrđene cijene. Dodatne informacije mogu se dobiti kod stečajnog upravitelja na broju telefona 091/7854 372, svakoga radnog dana od 9 do 13 sati. Jamčevina u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti plaća se na račun Trgovačkog suda u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku, broj 23900011300000664, poziv na broj 10-53-11, uz opis plaćanja: uplata jamčevine za St-53/2011-DUB kod Hrvatske poštanske banke. Potvrda o uplaćenoj jamčevini, s naznakom za koju imovinu se dražbuje, mora se dostaviti do 15. ožujka 2011. godine u sudski spis pod posl. br. St. 53/11.

Katateh, Zagreb, www.katateh.hr. Tvrtka prodaje brodske konope marke FSERobline. Kontakt: Željkica Gavran-Perković, info@katateh.hr, +385 99 2207758.

Egeli Polisaj, Izmir, Turska, www.egelipolisaj.com.tr. Tvrtka je proizvođač sredstava i proizvoda za poliranje te abraziva. Osim visoke kvalitete svojim kupcima nudi i prije-poslije prodajne usluge. Tvrtka želi izvoziti svoje proizvode poslovnim subjektima u industriji drva i namještaja, industriji metala, autoindustriji, brodogradnji te u svim ostalim industrijama koje konstantno koriste sredstva za poliranje i abrazive. Kontakt: export@egelipolisaj.com.tr, +90 232 4334688.

Suradnja

Akvarijske ribice

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Xiamen Chenjing, Xiamen, Kina, www. asian-motor.com. Tvrtka je kineski proizvođač različitih vrsta motocikala i skutera i nudi svoje proizvode. Kontakt: Johnson Zou, sales@asian-motor.com, +86 592 3939670. Oprema za vojsku i policiju

Lubawa, Grudziac, Poljska, www.lubawa.com.pl. Tvrtka specijalizirana za balističku zaštitu, tehničke i pneumatske šatore kao i specijalno obložene tkanine posjeduje certifikat sustava upravljanja kvalitetom sukladno zahtjevima norme PN-EN ISO 9001:2001 i sustava koji osigurava kvalitetu sukladno zahtjevima NATO-a AQAP-2110. Kontakt: Mariusz W. Kremplewski, info@lubawa.com.pl +48 56 6994000, +48 607 988748. Brodski konopi

Vlaams Agentschap Ondernemen, Bruxelles, Belgija, www.vlao.be. Tvrtka je partner jedne velike belgijske grupe, specijalizirana je za proizvodnju i distribuciju proizvoda od umjetne trave i traži distribucijske partnere u Republici Hrvatskoj. Moguće je i zajedničko ulaganje. Tvrtka posjeduje ISO9001. Traže se tvrtke ili privatne osobe sa širokim komercijalnim vještinama koje žele ulagati u rast i kvalitetu. Poželjno je da se tvrtke bave trgovinom te da imaju jednog do devet zaposlenih. Kontakt: Marleen Heyse, marleen.heyse@vlao.be, +32 3 2608700.

Suradnja u prodaji

Life Tropical Fish, Bogor, Indonezija, www.lifetropicalfish.com. Tvrtka je izvoznik različitih vrsta morskih (tropskih) ribica, koralja i beskralježnjaka za akvarije. Kontakt: Giena Fitria, info@ lifetropicalfish.com, +62 251 9221170, +62 856 9096311. Berač za voće

SZR Elektronik, Beograd, Srbija, www. tresac.co.rs. Tvrtka nudi berač za višnje, šljive, masline, lješnjake... Kontakt: S. Petrović, elektronik@tresac.co.rs, +381 11 8254100.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Meteorološke rakete

Državni hidrometeorološki zavod u Zagrebu nabavlja meteorološke rakete za obranu od tuče. Rok dostave ponuda je 5. travnja. Usluge uređenja plaža

Grad Vodice nabavlja usluge uređenja plaža za 2011. godinu. Rok dostave ponuda je 21. ožujka. Građevinsko-obrtnički radovi i oprema za wellness

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Va-

raždinske Toplice nabavlja usluge građevinsko-obrtničkih radova i opremu za wellness. Rok dostave ponuda je 1. travnja. Propusnice i privjesci za prtljagu

Zračna luka Split nabavlja propusnice i privjeske za prtljagu. Rok dostave ponuda je 14. ožujka.

dostave ponuda je 31. ožujka. Vozila

Hrvatske telekomunikacije u Mostaru nabavljaju 19 teretnih i terenskih vozila. Rok dostave ponuda je 28. ožujka.

REGIJA Računala

Agencija za financijske, informatičke i posredničke usluge iz Sarajeva nabavlja 50 računala. Rok

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr


28 SVIJET FINANCIJA HUB I HUP ZAJEDNIČKI EDUCIRAJU PODUZETNIKE

Privredni vjesnik Broj 3667, 7. ožujka 2011.

OSIGURANJE PO SPOLOVIMA

Sve što treba znati o (dobrom) kreditu Prošloga je tjedna započeo ciklus radionica za poduzetnike pod nazivom Poduzetnici i banke – Zajedno na putu do uspjeha, inače zajednički projekt Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Hrvatske udruge banaka (HUB) kojim će se nastojati olakšati komunikacija između klijenta i banke te educirati i informirati polaznike o zasnivanju

poslovnog odnosa s bankom, posebice o kreditnom odnosu. Radionice su namijenjene zaposlenicima i vlasnicima malih i srednjih poduzeća, onima s malo iskustva ili bez iskustva u poslovanju s bankama te poduzetnicima početnicima. Predavači su stručnjaci iz banaka koji svakodnevno rade s malim i srednjim poduzetnicima, a dolaze iz Banke Kovanica, Erste&Steiermärkische

Banka, Hrvatske poštanske banke, Hypo AlpeAdria-Banka, Istarske kreditne banke Umag, Karlovačke banke, OTP banke, Privredne banke Zagreb, Raiffeisenbanka Austria, Société Générale Splitske banke i Zagrebačke banke. Inače, sve su te banke i članice HUB-a. Banke sudionice ovoga projekta doniraju vrijeme svojih zaposlenika čime radionice za poduzetnike postaju još jedna od aktivnosti u segmentu društveno odgovornog poslovanja - financijskog opismenjavanja poduzetnika. Radionica nije pojedinačno savjetovanje poduzetnika, nego daje odgovore i pregled faza kreditnog procesa u banci – na što banka mora obratiti pažnju prilikom zasnivanja kreditnog odnosa, odnosno što točno procjenjuje u kreditnom prijedlogu poduzetnika. Također, na radionici se ukratko upućuje na hrvatske zakone i propise, donosi pregled dokumentacije koju poduzetnik mora priložiti pri traženju kredita, te objašnjava financijske pokazatelje ključne za dobar kreditni prijedlog. (V.A.)

*vijesti Revizija Crobexa Od 21. ožujka u indeks Crobex Zagrebačka burze bit će uključene dionice AD Plastika, PBZ-a i Belja, dok iz indeksa ispadaju Janaf i Istraturist jer nisu zadovoljili uvjet broja dana trgovanja, te Jadroplov, koji nije zadovoljio uvjet prometa i tržišne kapitalizacije slobodnih dionica. Promjena sastava Crobexa dogodit će se nakon završetka trgovine 18. ožujka. Dividenda IKB-a 71 kunu po dionici Nadzorni odbor Istarske kreditne banke Umag utvrdio je da će se dioničarima te banke isplatiti dobit u iznosu od 71 kune po dionici. Isplata će se utvrditi na Glavnoj skupštini 15. travnja.

NFD prodao svoj udjel u SZIF-u Slovenski NFD holding prodao je udjel u Slavonskom zatvorenom investicijskom fondu. NFD holding imao je 829.026 dionica Slavonskog zatvorenog investicijskog fonda što je predstavljalo 24,8 posto vlasničkog udjela. Istodobno je hrvatska brokerska kuća Auctor obavijestila javnost da je njen udjel u Slavonskom ZIF-u porastao iznad 30 posto. Iako nije bilo službene potvrde, špekuliralo se da je Auctor preuzeo dionice NFD-a.

Sucima diskriminacija, osiguravateljima diferencijacija Svako povećanje premija i ograničavanje raznolikosti ponude zabrinjavajuće je u vrijeme u kojem raste potreba za mirovinskom štednjom, upozoravaju osiguravatelji Drago Živković zivkovic@privredni.hr

R

azlike u visini premije osiguranja ovisno o spolu razmjerno su raširena pojava u industriji osiguranja. Najčešće su u životnim osiguranjima i u pravilu su u korist žena jer one u prosjeku dulje žive. Svemu tome doći će kraj najkasnije 21. prosinca 2012., nakon presude Europskog suda u Luxembourgu koji je takvu praksu ocijenio spolnom diskriminacijom. Sud je zapravo odlučivao o EU direktivi 2004/113 koja regulira jednaku dostupnost roba i usluga muškarcima i ženama. Ta je direktiva, koja je stupila na snagu 21. prosinca 2007., dopuštala iznimku od spolne ravnopravnosti u izračunu premija osiguranja, ali je obvezivala države da opravdanost te iznimke preispitaju nakon pet godina. Međutim, direktiva ništa ne govori o tome dokle se mogu primjenjivati iznimke, već samo da se nakon pet godina moraju preispitivati, što znači da je državama članicama omogućeno da s takvom praksom nastave unedogled iako je dekla-

rirani cilj direktive ukidanje razlike među spolovima. Stoga je Europski sud zaključio da se mogućnost iznimke ne može produljiti nakon isteka prijelaznog razdoblja od pet godina, a to znači da nakon 21. prosinca 2012. osiguravatelji više ne mogu u izračunu premije osiguranja koristiti čimbenik spola. Promjene cjenika Reakcija industrije osiguranja bila je očekivano negativna. Europsko udruženje osiguravatelja i reosiguravatelja (CEA) smatra da je spol legitiman faktor u pravičnoj ocjeni rizika, a taj stav podržava i Hrvatski ured za osiguranje (HUO). Korištenje spola kada je to relevantno za preuzeti rizik, pojašnjavaju iz HUO-a, ne može se smatrati diskriminacijom, već naprotiv diferencijacijom koja omogućuje i muškarcima i ženama da osiguranje zaključe uz pravedan iznos premije izračunat temeljem preciznih aktuarskih i statističkih podataka. U HUO-u očekuju da će odluka Europskog suda imati za posljedicu promjene cjenika premija na cjelokupnom europskom tržištu, a neki će

proizvodi osiguranja morati biti povučeni s tržišta. Svako povećanje premija i ograničavanje raznolikosti ponude zabrinjava-

Europski sud smatra da se iznimka od spolne ravnopravnosti u osiguranju ne može produljiti nakon 2012. juće je u vrijeme u kojem raste potreba za mirovinskom štednjom, s obzirom na to da su obvezni mirovinski sustavi temeljeni na generacijskoj solidarnosti na granici održivosti, poručuju iz Hrvatskog ureda za osiguranje. Uniseks premije Među hrvatskim osiguravateljima spol se koristi kao čimbenik izračuna rizika prvenstveno u životnom i dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju. Razlike variraju: iz Uniqa osiguranja tako navode primjer osiguranja zdrave muške i ženske osobe od 22 godine na 15.000 eura i na trajanje osiguranja od 20 godi-

na. U tom slučaju premija je za ženu sada manja za 3,5 eura nego za muškarca. U istom primjeru kod Croatia osiguranja razlika je oko 7,5 eura u korist žena. Agram životno osiguranje koristi spol kao čimbenik izračuna rizika u mješovitom osiguranju i osiguranju za slučaj smrti. U klasičnom mješovitom osiguranju razlike u premiji su između muškaraca i žena do 13 posto u korist žena za trajanje osiguranja od 20 godina. U osiguranju za slučaj smrti za isto trajanje razlika je između 35 posto i 47 posto. Za te vrste osiguranja, predviđaju u Agramu, buduće uniseks premije neće više biti maksimalno usklađene sa svakim konkretnim rizikom već će biti određene na temelju novog parametra, a to je udio muškaraca, odnosno žena u budućem portfelju osiguravatelja. Iz Uniqe ističu da se do primitka Hrvatske u EU presuda Europskog suda ionako neće ni primjenjivati na hrvatske osiguravatelje. Do tada se europski osiguravatelji nadaju da će kod Europske komisije izlobirati izmjenu sporne direktive.


29

www.privredni.hr Broj 3667, 7. ožujka 2011.

ULAGANJA U HRVATSKU

Deset novih projekata i isto toliko mjera za uklanjanje barijera Trenutačno se obrađuje stotinjak investicijskih projekata što domaćih što stranih. No bilo je i nekoliko slučajeva kada su ozbiljni inozemni investitori zapali u probleme jer su odabrali loše svjetnike

N

akon predstavljenih prvih 10 javnih investicijskih projekata, Vlada će, kako saznajemo, u drugoj polovini ožujka predstaviti još 10. Također doznajemo iz izvora bliskih Vladi kako je pronađen strateški partner za Luku Rijeka, a riječ je o filipinsko-američkoj tvrtki ICTSI koja će uložiti oko milijardu kuna. Ugovor za ulaganje u Zračnu luku Zagreb trebao bi biti potpisan do rujna ove godine. Prema najavama iz krugova bliskih Banskim dvorima, u svibnju će se započeti radovi na remontu željezničke pruge Koprivnica-Križevci, na Ombli su u tijeku pripremni radovi, dok su za

dubrovačku Trafostanicu odabrani izvođači radova. Za Luku Gruž i Vrulja u Šibeniku Vlada je osigurala 21 milijun eura.

Strateški partner za Luku Rijeka je filipinsko-američka tvrtka ICTSI “Borba protiv korupcije i završetak pregovora s Europskom unijom važni su za privlačenje investitora, a za razvoj investicijskog potencijala nisu dobre slike okršaja prosvjednika i policije”, kazao je potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan Milošević čiji bi ured, s obzirom na to da je u zadnja dva mjeseca stotinjak investitora

pokazalo interes za ulaganje u Hrvatsku, uskoro trebao biti ojačan novim ljudima koji će raditi na investicijskim projektima. Vlada, kako saznajemo, priprema i donošenje 10 novih mjera za uklanjanje prepreka ulagačima, koje su trenutačno na usuglašavanju, a bit će usmjerene prema jedinicama lokalne samouprave, HEP-u, prostornom planiranju i Hrvatskim šumama. Ladić napokon riješen Radi se i na izmjenama Zakona o poticanju ulaganja, s time da će se posebna pozornost posvetiti činjenici da napredne tehnologije nemaju potrebu za velikim brojem zaposlenih. Također iz-

mjene će ići u smjeru poticanja dugoročnog smanjenja poreza na dobit (tax break). Kako saznajemo od našeg izvora, u Uredu potpredsjednika Miloševića, trenutačno se na obradi nalazi stotinjak investicijskih projekata što domaćih što stranih. No bilo je i nekoliko slučajeva kada su ozbiljni inozemni investitori zapali u probleme jer su odabrali loše savjetnike, pa bi se tim slučajevima trebalo baviti pravosuđe. Prema našim izvorima u Vladi, uklonjene su i prepreke za Ikeino ulaganje u Hrvatsku, vlasnik Plive započinje s velikom investicijom u novi pogon za proizvodnju, a pronađeno je i rješenje za projekt ulaganja Dražena Ladića u golfske terene.

Petar Glebov/PIXSELL

Vesna Antonić antonic@privredni.hr

Analiza GfK-a

Čak 80 posto kućanstava s premalim prihodima Lani je jedno prosječno kućanstvo raspolagalo s oko 6320 kuna mjesečno, a prema ocjeni ispitanika prihodi bi trebali iznositi oko 8660 kuna mjesečno

P

rema analizi kretanja prihoda i troškova u kućanstvima Hrvatske u prošloj godini, što ju je izradio GfK, gotovo 80 posto kućanstava imalo je nedostatne prihode. Lani je prosječno hrvatsko kućanstvo raspolagalo s oko 6320 kuna mjesečno ili na godišnjoj razini s oko 75.836 kuna. Prihodi su bili najviši u Zagrebu i iznosili su oko 7560 kuna (7630 kuna u 2009.), te u Istri, Primorju i Gorskom kotaru gdje su se kretali oko 7180 kuna (7630 kuna u 2009.). S druge, pak, strane najmanji prihodi u prošloj godini bili su u Slavoniji, oko

4750 kuna, dok su godinu dana ranije iznosili oko 5360 kuna. Prema subjektivnoj procjeni ispitanika, prihodi potrebni za zadovoljenje osnovnih

penje na oko 11.000 mjesečno. Razlika između potrebnih i ostvarenih prihoda, pokazuje analiza GfK-a, prosječno se kreće oko -2340 kuna. Kad je ri-

sto njih ima točno koliko im treba. Ostvarene prihode niže od potrebnih ima čak 77 posto kućanstava, dok oko tri posto ispitanika nije željelo odgovoriti na to pitanje. Usporede li

Kućanstva 52 posto svojih prihoda troše isključivo na egzistencijalne potrebe troškova/potreba obitelji u prosjeku bi trebali iznositi oko 8660 kuna mjesečno, dok se za četveročlanu obitelj iznos

ječ o ostvarenim prihodima, samo oko devet posto kućanstava izjasnilo se da su im prihodi veći od potrebnih, dok 11 po-

se ostvareni i potrebni prihodi kod kućanstava koja nemaju dovoljno, dolazi se do podatka da bi, u prosjeku, njihova potreb-

na primanja trebala biti čak 67 posto viša od sada ostvarenih. Najviše za hranu i piće Najviša pojedinačna stavka u kućnom proračunu i dalje je ona za hranu i piće, oko 32 posto. Dodaju li se tome i troškovi stanovanja, proizlazi da kućanstva 52 posto svojih prihoda troše isključivo na zadovoljenje egzistencijalnih potreba. U odnosu na 2009. godinu prošle se godine smanjio udio kućanstava koja su imala troškove za sve kategorije troškova osim hrane i pića te ukupnih troškova stano-

vanja i fiksnog telefona. Posebice se pak smanjio broj kućanstava koja troše na odjeću i obuću (sa 90 na 80 posto). Također manje se izdvaja za kulturu, rekreaciju i zabavu (sa 60 na 51 posto), potom za potrošna dobra (sa 51 na 35 posto) te ostale troškove (sa 60 na 46 posto). Promatra li se pojedinačni iznos troška, zapaža se da su iznosi za kredite porasli za 16 posto. Također su povećani i izdaci za stanovanje, promet, obrazovanje... S druge strane se pak štedi na hrani i piću, manje se troši za odjeću i obuću, trajna potrošna dobra, cigarete, mobitele... (V.A.)


30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3667, 7. ožujka 2011.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Velika ponuda novca smanjila kamatne stope na zapise Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

I

protekli je tjedan obilježen iznimno dobrom likvidnošću sudionika. Kako se bliži kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, ponuda novca je sve obilnija, dok je istodobno potražnja za novcem skromnija. U međusobnom trgovanju sudionika iscrpljuje se samo manji dio dnevne ponude novca, a rastu viškovi koje depozitne institucije na kraju dana polažu u središnju banku kao noćni depozit po stopi od 0,5 posto. Visina kratkoročne kamatne stope kreće se oko visine kamatne

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

u%

300

3

200

2

100

1

0

28.2.2011.

1.3.2011.

2.3.2011.

stope koju plaća središnja banka na prekonoćne depozite. Prosječna tjedna kamatna stopa na Tržištu novca Zagreb iznosila je za prošli tjedan 1,07 posto. Vrlo dobra likvidnost sudionika odrazila se na tjednu aukciju Ministar-

3.3.2011.

0

4.3.2011.

stva financija koja je održana prošloga utorka. Na planirani iznos izdanja u iznosu od 600 milijuna kuna, pristiglo je 2,58 milijardi kuna ponude za kupnju trezorskih zapisa. Zbog ovako velike ponude došlo je do blagog smanjenja kamatne stope

28.2.-4.3.2011.

21.-25.2.2011.

ponedjeljak

utorak

na zapise. Na rok od 91 dan upisano je 200 milijuna kuna zapisa po kamatnoj stopi od 2,25 posto, na rok od 182 dana upisano je 500 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 3,25 posto i na rok od 364 dana upisano je 690 milijuna kuna po kamatnoj stopi od

srijeda

četvrtak

petak

3,87 posto, odnosno ukupno je upisano 1,39 milijardi kuna trezorskih zapisa. Za trezorske zapise u eurima, zbog manjeg prinosa, nešto je slabiji interes pa je tako upisano 10,8 milijuna eura na rok od godine dana po kamat-

noj stopi od 2,95 posto. U ovom tjednu dolazi do smjene razdoblja održavanja obvezne pričuve te će početak tjedna biti jednako zasićen visokom ponudom novca. U srijedu će se promijeniti odnos ponude i potražnje budući da će potražnja započeti s rastom, dok je ponuda uobičajeno suzdržanija na početku razdoblja. Unatoč ovakvom očekivanju u drugom dijelu tjedna, kada bi i trgovanje sudionika moglo biti dinamičnije, kratkoročna kamatna stopa ne bi se značajnije mijenjala. Razlog tome je i dalje vrlo dobra likvidnost sudionika i povoljna ponuda novca.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Blago jačanje kune na kraju tjedna

Mirex stagnira

Nakon što je gotovo cijeli tjedan tečaj kune prema euru, dolaru i švicarskom franku bio gotovo neprovaluta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,373824

CAD

kanadski dolar

5,451689

JPY

japanski jen (100)

6,425205

CHF

švicarski franak

5,704699

GBP

britanska funta

8,628773

USD

američki dolar

5,304979

EUR

euro

7,412116

Izvor: HNB

veća promjena ostvarena je prema švicarskom franku - sa 5,77 u ponedjeljak na 5,70 kuna te prema dolaru -

mijenjen, u petak je na tečajnici Hrvatske narodne banke zabilježeno blago jačanje hrvatske valute. NajEUR

7.44

USD

sa 5,36 na 5,30 kuna. Tečaj eura ipak se i u petak zadržao iznad sezonski uobičajenih 7,40 kuna. 5.38

CHF

4.80

7.43

5.36

4.78

7.42

5.34

4.76

7.41

5.32

4.74

7.40

5.30

4.72

7.39

5.28

4.70

2.3.

3.3.

4.3.

5.3.

1.3.

2.3.

3.3.

4.3.

5.3.

1.3.

2.3.

3.3.

4.3.

5.3.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Pesimizam prevladava na svim stranama

6500 6300

šten novim rastom cijena energenata. Nisu pomogle ni vijesti iz SAD-a da je nezaposlenost skliznula sa siječanjskih devet posto na 8,9 u veljači. Iako 12620

FTSE 100

12400

je riječ o najnižoj razini od travnja 2009., rast plaća bio je samo jedan posto pa je i potrošnja povećana samo za 0,2 posto. Unatoč tome je Wal-Mart, najve3000

Dow Jones

2900

6100

12180

2800

5900

11960

2700

5700

11740

2600

5500

11520 28.2.

5000 4500

1.3.

2.3.

3.3.

4.3.

CAC40

7600

1.3.

2.3.

3.3.

4.3.

28.2. 11240

DAX

11020

4000

7400

10800

3500

7200

10580

3000

7000

10360

2500

6800 28.2.

1.3.

2.3.

3.3.

4.3.

NASDAQ

2500 28.2.

7800

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

162

162

160

160

158

158

156

primjena od 5. ožujka 2011. 1.3.

Sredinom tjedna zavladala je određena živost na burzama, no pesimizam je opet prevladao nakon vijesti da bi blagi rast plaća u SAD-u mogao biti poni-

Iako je početkom tjedna blago porasla, vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, vratila se na kraju gotovo na istu razinu s kraja veljače. Na kraju proteklog tjedna iznosila je 159,2785 bodova.

1.3.

2.3.

3.3.

4.3.

2.3.

3.3.

4.3.

NIKKEI 225

10140 28.2.

1.3.

2.3.

3.3.

4.3.

28.2.

1.3.

ći američki i svjetski maloprodajni lanac, objavio da je lani prilično povećao dobit. I dalje se sa zabrinutošću prate zbivanja u Libiji i na Bliskom istoku. Najave prosvjeda i u Saudijskoj Arabiji drže cijenu nafte iznad 115 dolara. Cijene benzina na crpkama u Velikoj Britaniji na ovogodišnjem su vrhuncu. Neizvjesnost na tržištu odrazila se čak i na poslovično stabilne švicarske burzovne indekse. Indeks SMI pao je na kraju tjedna jedan posto, a blagi pad vrijednosti dionica zabilježile su i najveće švicarske banke.

156 3.2.

14.2.

24.2.

3.3.

28.2.

1.3.

2.3.

3.3.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 3.3.2011 Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dob. mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara Zatvoreni dob. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile

160,2520 163,9640 152,4603 159,7470 159,2785

165,5106 197,9920 121,5096 138,6752 132,8366 156,4850 185,3470 180,7632 194,1683 140,3226 119,5379 106,3898 161,8703 110,3164 119,6101 169,2065 149,1488 119,3003 107,4380 132,5056 121,6456

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


31

www.privredni.hr Broj 3667, 7. ožujka 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 758,438 milijuna kuna

Burzovni igrači vratili se HT-u ranije. Indeks Crobex pao je za 0,40 posto te je njegova posljednja vrijednost 2.241,39 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.235,77 bodova što je porast od 0,23 posto. Najviše se trgovalo dionicom

Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 100,061 milijun kuna što je pad od 38,19 posto u odnosu na tjedan Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Ina d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Ericsson Nikola Tesla d.d. Dalekovod d.d. HUP - Zagreb d.d. Belje d.d. Atlantic Grupa d.d. Ingra d.d. Atlantska Plovidba d.d.

+0,71% +0,41% +0,63% +1,81% -2,33% -2,07% -3,43% -0,25% -3,81% -1,40%

zadnja cijena 287,00 3.670,01 269,70 1.629,99 252,00 1.280,00 97,74 793,00 14,15 747,00

promet 16.719.242,95 10.645.325,61 6.622.688,10 4.816.442,07 4.745.679,84 4.518.940,65 3.848.234,09 3.165.453,03 3.047.036,83 2.925.022,77

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 100.061.533,38 kn

Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 16,719 milijuna kuna prometa. Trgovanje je završila na 287 kuna što je porast od 0,71 posto. Najveći rast zabilježila je dionica Ericssona NT koja je pora10 dionica s najvećim rastom cijene

sla za 1,81 posto te je trgovanje završila na 1629,99 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti 4,816 milijuna kuna. Najveći pad među najlikvidnijim izdanjima imala je dionica

tjedna promjena

Zlatni otok hoteljerstvo d.d. Hoteli Maestral d.d. Puljanka d.d. Hoteli Podgora d.d. Đakovština d.d. Karlovačka banka d.d. (povlaštena) ZIF Quaestus nekretnine d.d. Luka Rijeka d.d. Genera d.d. Tankerska plovidba d.d.

+26,25% +24,98% +18,89% +15,87% +12,87% +9,90% +9,05% +8,80% +5,24% +5,17%

zadnja cijena 101,00 100,00 53,50 25,84 9,82 77,03 54,49 246,00 66,30 1.398,78

promet 10.100,00 700,00 267,50 5.943,20 154,64 77,03 57.853,12 1.172.994,88 49.833,56 281.471,24

INVESTICIJSKI FONDOVI

US Algorithm (+4,12 posto), a slijedi ga NFD Aureus BRIC (+3,45 posto). Najveći pad kod dioničkih fondova protekloga tjedna zabilježio je MP Mena HR (-3,40 posto), a slijedi ga Erste Adriatic Equity (-2,04 posto). Kod mješovitih fondova najuspješniji je ZB global (+0,63

posto), a slijedi ga HI-balanced (+0,55 posto.) Najveći pad kod mješovitih zabilježio je fond Raiffeisen Balanced (-1,66 posto), a iza njega je Erste Balanced s padom od 1,52 posto. Najveći dobitnik kod obvezničkih fondova je Capital One (+0,25 posto), a slijedi ga Raiffe-

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

98,8608

0,13

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

14,3178 45,1450 8,6334 136,2600 13,2103 109,8100 108,7200 75,8392 164,1517 66,1200 89,4790 90,0443 93,3500 98,5243 109,3300 49,6825 63,6267 47,8278 27,9008 76,6985 54,4278 72,8021 75,2589 5666,4800 97,5846 14,9565 35,2500 50,1042 7,5482 58,9200 44,1890 83,7380 51,1711 432,4875 342,3188 93,2056 87,2100 325,2304 76,3000 151,9253 115,4389 10,9825 116,7737 113,3629 108,6685 11,4666

-1,33 0,37 1,16 1,07 1,26 0,48 2,04 -0,28 1,16 -1,75 -1,41 -0,54 -2,04 -1,08 0,81 -1,26 0,11 2,84 3,45 -1,32 1,76 2,14 0,78 2,26 1,57 2,47 -0,59 0,69 3,14 1,64 -0,81 0,61 -0,28 -3,40 3,31 0,62 -1,51 0,96 -1,92 4,12 0,11 0,03 0,46 3,23 -0,11 1,51

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

isen Bonds (+0,10 posto), dok su najveće padove u ovoj grupi zabilježili OTP euro obveznički (-0,39 posto) i HPB Obveznički (-0,31 posto). Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od 0,13 posto. (M.R.)

od 24. veljače do 3. ožujka 2010. godine *Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

zadnja vrijednost 2.241,39 1.235,77 95,61

Ingre koja je pala za 3,81 posto te je trgovanje završila na 14,15 kuna, a njome je trgovano u vrijed-

tjedna promjena -0,40% +0,23% +0,04%

nosti 3,047 milijuna kuna. Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od dva milijuna kuna.

10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena

Hotel Excelsior d.d. rvna industrija Spačva d.d. Transadria d.d. HG Spot d.d. Montmontaža d.d. Kandit Grupa d.d. Žitnjak d.d. IPK Osijek d.d. Dom Holding d.d. Čakovečki mlinovi d.d.

-46,81% -30,76% -19,61% -16,60% -15,30% -11,88% -11,82% -10,00% -9,11% -9,09%

zadnja cijena 99,99 90,00 1.045,00 16,08 11.011,00 155,10 134,92 27,00 50,00 3.500,00

promet 2.999,70 1.350,00 27.734,98 79.238,42 11.011,00 18.396,10 5.864,28 1.512,00 2.117.430,92 666.648,95

*vijesti

NFD-ovi fondovi na vrhu po rastu Od ukupno 93 fonda, 61 je protekloga tjedna zabilježio porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se od -3,40 posto do +4,12 posto, a 20 fondova ostvarilo je porast veći od jedan posto. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je NFD Aureus

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

105,7100 100,0366

*Tjedna promjena [%] 2,68 3,30

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

124,6800 150,7700 110,0829 10,2336 117,4203 157,4000 172,2674 67,7176 101,6561 116,4174 8,4139 147,4786 82,0129 5,7030 71,1746 11,0887 116,8843 110,0300

-1,52 0,63 -0,76 0,55 -0,49 -1,66 -0,19 0,53 -0,68 -1,52 0,39 0,21 -0,63 0,11 -0,69 -0,05 -0,29 -0,20

€ € € € € kn € €

159,2400 11,4511 176,4500 130,4047 131,0900 163,5229 126,1605 128,8045

0,09 0,09 0,10 0,00 -0,01 0,25 -0,31 -0,39

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

132,9807 163,4809 140,3709 126,4123 145,8200 139,2300 139,3586 135,9347 124,9954 132,8865 123,1464 117,7938 11,3830 108,9906 10,7362 102,7645 105,9500 100,1006

0,04 0,05 0,04 0,04 0,05 0,04 0,07 0,05 0,02 0,09 0,08 0,06 0,05 0,05 0,04 0,13 0,04 0,06

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

Udio loših kredita 11,2 posto

Prema podacima HNB-a, udio loših kredita u ukupnim kreditnim plasmanima narastao je potkraj prošle godine na 11,2 posto, dok je u istom razdoblju 2009. iznosio 7,8 posto. Najproblematičnijim kreditima smatraju se gotovinski krediti, dok su najmanje problematični stambeni krediti. Loši krediti kod poduzeća vrijedni su 19,5 milijardi kuna, dok su kod stanovnika ukupno vrijedni 9,9 milijardi kuna. Počela isplata dividendi iz Fonda HB Isplata dividendi za 2009. i 2010. godinu iz Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji (Fond HB) započela je ovog ponedjeljka. Ukupan iznos namijenjen za isplatu dividendi za 2009. i 2010. godinu iznosi 154.479.902,86 kuna. Iznos dividende po jednom udjelu iznosi ukupno 62,78 kuna, odnosno za 2009. godinu 33,54 kune, a za 2010. godinu 29,24 kune. Isplata dividendi obavlja se putem poslovnica Fine, a za to će biti potrebno predočiti osobnu iskaznicu i

potvrdu o OIB-u vlasnika udjela. Predana 821.721 porezna prijava Porezna uprava zaprimila je gotovo 822.000 godišnjih prijava poreza na dohodak za 2010. godinu, doznaje se u Ministarstvu financija. Predana je 821.721 prijava, a za konačni rezultat treba pričekati zaprimanje prijava poslanih poštom. U Ministarstvu očekuju da će na kraju biti oko 1,1 milijun godišnjih prijava poreza na dohodak te procjenjuju da će biti isplaćeno oko 1,7 milijardi kuna povrata poreza. Obrtnički krediti s malom kamatom

Sisačko-moslavačka županija raspisala je prošli tjedan natječaj za dodjelu kredita obrtnicima i poduzetnicima s kamatom od 2,5 do 4,74 posto. Lani je na taj način dodijeljeno 59 kredita ukupnog iznosa 115 milijuna kuna te otvoreno 337 novih radnih mjesta. Ove godine kreditni fond iznosi 100 milijuna kuna. Korisnici kredita uz obrtnike mogu biti mikro, mala i srednja trgovačka društva.



e-pv 3667