Issuu on Google+

Rekordno, ali oprezno Proljetna sjetva mogla bi biti jedna od najskupljih, iako će se zasijati veće površine

Sporo, ali u pravom smjeru Radi uzleta hrvatske ekonomije treba provesti najavljene mjere i reforme, smatra Svjetska banka

Preteško do zaštite Proces zaštite i brendiranja je spor, a susrećete se s toliko nerada i otpora da poželite odustati

TEMA TJEDNA Str. 4-5

SVIJET FINANCIJA Str. 20

PRIČA S RAZLOGOM Str. 12

3 6 6 6

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 28. veljače 2011. Godina LVIII / Broj 3666. www.privredni.hr

privredni vjesnik

Suradnja Hrvatske i Krima / nAša vina omILJENA U SRBIJI / PREDSTAVLJANJA TVRTKI / HRWWWATSKA / SvIJET FINANCIJA

N EBAG S O P RILO P N info EE onosi

work

Što d rope Net e Eu rpris

Javno privatno partnerstvo (JPP)

Ente

NEMA REGISTRA O PROVEDENIM PROJEKTIMA, A NOVI TAJNOVITI Projekti u Varaždinskoj županiji uspješno su provedeni. Sretna priča završava se i u Osijeku. No čini se da u domaćim JPP projektima više od svega ima - zagonetki i tajni >>10-11

INTERVJU: MIRKO BOIĆ

Hrvatska je jedina zemlja u kontinentalnoj Europi koja je u zadnjih 10 godina zadržala jednaku razinu proizvodnje duhana

>> 6-7

Ploviti SE MORA...

U idućih 10 godina Hrvatska bi trebala izgraditi 15.000 novih vezova, no u protekle četiri godine izgrađeno ih je samo 1000

>> 16


UVOD

www.privredni.hr Broj 3666, 28. veljače 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Paul Vandoren, šef Delegacije EU-a u Hrvatskoj:

U travnju moguća objava datuma kraja pregovora s EU-om Nije nemoguće da Hrvatska u travnju dobije datum završetka pregovora. Europska komisija će uistinu sredinom ožujka podnijeti izvješće zemljama članicama i one će zajedno raspraviti gdje smo u procesu pregovora. Ali moram napomenuti, ne radi se samo o poglavlju 23; tu je i Tržišno natjecanje gdje se u restrukturiranju brodogradilišta očekuju dodatni napori.

Damir Bajs, ministar turizma:

U turizmu smo ispred konkurencije Ova 2010. godina bila je dosad rekordna turistička godina, zbog čega je turizam više zapošljavao nego ranijih godina. Ostvarili smo svoj cilj i povećali svoj tržišni udio u europskom turizmu. Ukratko, ostali smo korak ispred konkurencije.

Stjepan Car, predsjednik Uprave KončarInstituta za elektrotehniku:

Uloženo treba vratiti sto i više puta U posljednjih 10 godina 170 ljudi plaću dobiva isključivo iz prihoda Instituta. Upravo zato mogu reći što to ne valja u našem obrazovnom sustavu. U duhu Bologne kupuju se stolci umjesto opreme za laboratorije. Strategija da inovator, za ono što mu padne na pamet, sutra dobije novac, ne može se održati. Država se treba baviti onim što ide preko granice. Bitno je hoće li se novac koji je uložen vratiti, ne dvaput, nego 100 i više puta.

Gordana Kovačević, predsjednica ENT-a:

I za ICT 2010. je bila krizna godina Trendovi u širem ekonomskom okruženju preslikali su se u 2010. i na ICT industriju, što je dodatno usporilo realizaciju planiranih aktivnosti. Posebno se to odnosi na usporavanje kapitalnih investicija TK-operatora, manje izdvajanje države u infrastrukturne ICT projekte te smanjenje proračuna naših partnera i ostalih kupaca. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: Ioana Tomljanović, suvlasnica Kuće piva

Ne želimo brzi profit nego dugoročnu sinergiju s turizmom Jedinu specijaliziranu trgovinu piva pretvorit ćemo u prepoznatljivi brend i zaštitni znak Zagreba i Hrvatske

O

tvaranjem Kuće piva u Gorjanskoj ulici na Trešnjevci Zagreb se uvrstio među europske metropole koje već imaju slične prodavaonice. Pivo smo prepoznali kao idealan proizvod podjednako zanimljiv ekskluzivnim kupcima, barovima, ali i mnogim drugim potrošačima vjernima prepoznatljivim društvenim ritualima. U našoj ponudi nalaze se sva hrvatska piva, ona iz regije, Europe, ali i iz najudaljenijih dijelova svijeta. Trenutačno se na našim policama može pronaći 114 vrsta piva iz 16 zemalja.

Vjerujemo da će naš pristup prepoznati hoteli, hosteli, turističke agencije i turistička zajednica Sve je počelo donošenjem odluke da svoja prijašnja poslovna iskustva preusmjerimo na otvaranje tvrtke Zagrebačke ulice d.o.o. i krenemo u poduzetničke vode. Pritom smo analizirali tržište i uočili da postoji prostor za djelatnost kojom se danas bavimo. Moj suprug i suvlasnik

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

Kuće piva, Silvije, inače profesor geografije i pravi zagrebački dečko, umjesto u struci zaposlenje je svojevremeno pronašao kod jednog domaćeg proizvođača piva kao prodajni predstavnik. Tu sam sa svojim iskustvom u menadžmentu i prodaji i ja mogla puno pridonijeti budući da sam bila zaposlena u jednoj velikoj stranoj korporaciji na poziciji višeg prodajnog menadžera. Sa znanjem i iskustvom koje smo imali okružili smo se pravim ljudima koji su nam pomogli u spajanju i primjeni znanja, iskustva i poslovne energije te smo započeli s neprekidnim procesom stvaranja prepoznatljivog i cijenjenog imidža Kuće piva. Naša prodavaonica će osim ostvarivanja profita, vjerujemo, postati jedna od turističkih mikrolokacija u Zagrebu jer se osim prodavaonice posjetiteljima nudi izložbeni i degustacijski prostor. Smatramo da će naš projekt podržati mnogi, kao što su to do sada učinili i domaći i strani proizvođači piva, sugrađani, turisti i druge privatne i pravne osobe koje vide Kuću piva kao mjesto na kojem će moći realizirati svoje poslovne i privatne potrebe i ideje.

laze u sve većem broju, a mi im sa zadovoljstvom darujemo pregače ili platnene vrećice. Naš cilj nije ostvarivanje velikog profita preko noći, stoga smo unatoč i najvišoj kvaliteti naših piva odlučili cijenama biti dostupni i onim kupcima koji žele kušati i

Nadograđivat ćemo poslovanje proširenjem asortimana i dodatnim sadržajima U skoroj budućnosti nadograđivat ćemo poslovanje proširenjem asortimana i dodatnim sadržajima poput organizacije kulturnih i drugih društvenih događaja. U ovom trenutku možemo najaviti pokretanje prodaje putem interneta i dostavu naručenih piva, krigli i drugih artikala na kućnu adresu. Te pogodnosti ćemo uvesti za naše članove, a članstvo u Kući piva ćemo graditi sigurno do kraja godine i tek tada krenuti u nadogradnju. Raduje nas što vidimo da smo dosadašnjim komunikacijskim i marketinškim aktivnostima doprli na kvalitetan način do sugrađana. Od otvaranja svakoga nam dana do-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

upoznati pivo. Vjerujemo da će naš pristup prepoznati hoteli, hosteli, turističke agencije i turistička zajednica, te da će svi oni upoznavati goste s Kućom piva i usmjeravati ih na našu adresu. Uvjereni smo da ćemo tom sinergijom imati zadovoljnije goste i veću korist od turizma u Zagrebu. S obzirom na to da su na svečano otvaranje došli brojni gosti, među kojima i predstavnici belgijskog, češkog i rumunjskog veleposlanstva te Grada Zagreba, kolege poduzetnici i sugrađani, očekujemo da će nas posjetiti svi koji znaju i žele uživati u životu isprobavajući preko stotinu vrsta piva s kojima mogu obići svijet, ali i upoznati Zagreb.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.


4

TEMA TJEDNA

*vijesti BDP pao i u četvrtom tromjesečju Hrvatski je bruto domaći proizvod u prošloj godini realno pao za 1,4 posto u odnosu na 2009., prva je procjena koju je objavio Državni zavod za statistiku. U četvrtom tromjesečju prošle godine hrvatski je BDP zabilježio realni pad za 0,7 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2009. godine, i to nakon blagog rasta u trećem tromjesečju. Novi čelnik HUP-a Ivan Ergović

Ivan Ergović, predsjednik uprave Nexe Grupe, novi je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, prema odluci Vijeća članova HUP-a. Ergović na to mjesto dolazi umjesto Damira Kuštraka koji je na toj funkciji bio dva mandata, odnosno četiri godine. SMS provjera blokade

Blokade.info novopokrenuti je servis koji omogućuje provjeru statusa blokade svih poslovnih subjekata u Hrvatskoj putem SMS-a. Servis je kreirao i pokrenuo Dario Vuković, direktor tvrtke Laus Deo. Provjera o blokadi neke tvrtke naplaćuje se 12,20 kuna umjesto dosadašnjih obilazaka banaka ili Fine koji stoje između 50 i 200 kuna. H&M u travnju u Zagrebu Prvi hrvatski dućan švedskog proizvođača odjeće H&M otvorit će se 7. travnja, u Horvatinčićevu centru na zagrebačkom Cvjetnom trgu, i to na tri kata. Tjedan dana kasnije otvara se druga hrvat-

ska prodavaonica H&M-a u Arena Centru. Kako najavljuju u tvrtki, cijene će biti iste kao u cijelom svijetu. Geofotu posao u Crnoj Gori i Gvatemali Geofoto je sklopio nove poslove u Crnoj Gori i Gvatemali, dok je na čekanju veliki projekt u Libiji, doznaje se iz kompanije. Geofoto je s vladom Crne Gore, odnosno tamošnjom Upravom za nekretnine, ugovorio izradu karata za 39 katastarskih općina, a čitav projekt vrijedan je 1,9 milijuna eura. Kompanija je dobila i posao u Gvatemali, vrijedan 2,5 milijuna dolara, na tamošnjem geografskom informacijskom sustavu, a najavljeni posao u Libiji je na čekanju. Inovativni poslovni model za brodogradilišta Poslovni model za brodogradilišta riječke tvrtke as2con-alveus čija se osnovna ideja temelji na eksploataciji broda kao dijela imovine brodogradilišta uvrštena je među četiri najbolja rješenja na natječaju za inovativne poslovne modele svjetskog tjednika The Economist. U listopadu 2010. tjednik je raspisao natječaj čiji je glavni kriterij kod ocjenjivanja bio stupanj inovacije, održivost i utjecaj implementacije poslovnog modela. Novi pogon Tardi Grupe

Tvrtka Delt papir, koja je u sastavu Tardi Grupe, pustila je u rad postrojenje za proizvodnju papirnate galanterije u koje je uloženo 18,5 milijuna kuna. U novom postrojenju proizvodit će se papirnati kuhinjski ubrusi i toaletni papir, a nalazi se u unajmljenim prostorima Industrogradnje u Donjoj Lomnici pokraj Velike Gorice.

Privredni vjesnik Broj 3666, 28. veljače 2011.

( 15 do 20 % više

zasijanih površina u odnosu na ranije godine

PROLJETNA SJETVA

Rekordno, ali i

Rezultati ovogodišnje sjetve bit će referentni pokazatelji hrvatskog agrara za buduć članica Europske unije Svetozar Sarkanjac

Z

a desetak, petnaestak dana kreće proljetna sjetva koja je i inače jedan od najopsežnijih poslova u poljoprivrednoj proizvodnji te zahtijeva maksimalni angažman sredstava, ljudi i strojeva. Međutim, ova sjetva ima dvije specifičnosti. Prva je u tome da se zbog slabije jesenske sjetve očekuje zasijavanje mnogo većih površina nego što je uobičajeno za proljetnu sjetvu. K tome, rezultati ovogodišnje sjetve bit će referentni pokazatelji hrvatskog agrara za buduće odnose i poziciju naše poljoprivredne proizvodnje kada postanemo punopravna članica Europske unije. O svemu tome vrlo konkretno se razgovaralo proteklog tjedna u Osijeku, gdje je Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Osijek u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede organizirala tradicionalne gospodarske susrete poljoprivrednika, predstavnika prerađivačke

industrije i dobavljača reprodukcijskog materijala za sjetvu. Realizacija ovisna o poticajima Prema procjenama stručnjaka, tijekom ovogodišnje proljetne sjetve bit će 15 do 20 posto više zasijanih površina u odnosu na ranije godine, pri-

Zbog slabije jesenske sjetve očekuje se zasijavanje mnogo većih površina nego što je uobičajeno je svega zato što se zbog loših vremenskih prilika prošle jeseni nisu zasijale željene količine ozimih kultura. Naime, u optimalnim agrotehnološkim uvjetima prošle je jeseni zasijano vrlo malo pšenice. Zbog velike zainteresiranosti proizvođača, sjetva pšenice je produljena čak i na prosinac. Neki su, kada su to vremenski uvjeti dopuštali, sijali pšenicu čak i u siječnju ove godine. Una-

toč tome ostale su brojne nezasijane površine. Zbog svega toga samo u Osječko-baranjskoj županiji očekuje se sjetva na čak 142.000 hektara, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje od gotovo 10 posto. Znatno je poraslo zanimanje za sjetvu kukuruza, a ove godine posebnu pozornost plijeni proizvodnja soje koja također bilježi velik rast cijene na svjetskom tržištu tako da se veća proizvodnja očekuje kod te dvije ratarske kulture. “Planovi za proljetnu sjetvu su napravljeni, a njihova realizacija će ovisiti o isplati poticaja. Sigurno je da će svaki novac dobro doći poljoprivrednim proizvođačima jer su cijene reprodukcijskog materijala izuzetno porasle u odnosu na prošlu godinu”, naglasio je voditelj Odsjeka poljoprivrede Županijske komore Osijek Ernest Nad. Poljoprivredni proizvođači, kako oni veliki tako i obiteljska gospodarstva, s dvojakim osjećajima kreću u ovogodišnju proljetnu sjetvu.

S jedne strane se pamte prošlogodišnja negativna iskustva iz vremena žetve, te sada sa strahom prilaze proizvodnji. S druge, pak, strane su najave da će cijene ratarskih kultura nakon ovogodišnje žetve biti visoke, što je rezultat nestašice hrane na svjetskom tržištu, a sve bi to zajedno trebalo pridonijeti još višim cijenama i ove godine. Međutim, opreza nikad dosta jer “jednom kada proizvođači uđu u negativan rezultat, iz njega teško i sporo izlaze”, kaže Nad. Čeka nas jedna od najskupljih sjetvi Također, prema svim najavama, ovogodišnja bi sjetva mogla biti jedna od najskupljih. O cijeni naftnih derivata, odnosno plavog dizela, ne treba trošiti previše riječi. Cijena sjemena također će porasti, ali s obzirom na okolnosti prilično umjereno. Naime, prema riječima ravnatelja osječkog Poljoprivrednog instituta dr. Zvonimira Zdunića, oni će rast cijena sjemena pokušati za-


5

www.privredni.hr Broj 3666, 28. veljače 2011.

( 2055 kn ( čak 105 % poticaj po hektaru

poskupio plin u proteklih 14 mjeseci

oprezno

*vijesti Hidroelektra inženjering želi posao u BiH Zagrebačka tvrtka za projektiranje Hidroelektra Inženjering zajedno s njemačkom kompanijom EMS Holding poslala je vladi Republike Srpske ponudu za dodjelu koncesije i izgradnju autoputa, a projekt je težak 1,3 milijarde eura. Tamošnja vlada će taj posao dodijeliti izravnom pogodbom. U planu je izgradnja autoputa od Glamočana preko Banje Luke i Mrkonjić Grada do granice s Federacijom BiH. Čitav projekt trajao bi oko šest godina, a njemačka i hrvatska kompanija osnovale bi zajedničko poduzeće preko kojeg bi odradile posao. Za terminal Brajdica 17 milijuna kuna

će odnose i poziciju naše poljoprivredne proizvodnje kada postanemo punopravna Poticaji stižu u kešu Kad je riječ o poticajima, drago nam je da oni po hektaru i dalje iznose 2055 kuna. Najvažnije je to što nam je ovo referentna godina za buduća vremena. To je veoma važno, ova 2011. godina je ključna za hrvatsku poljoprivredu. Mislim da pojedinci još nisu shvatili što znači referentna godina, a ona je pogotovo važna za stočarstvo i mljekarstvo. Bojim se da će za neke biti kasno. Nadalje, očekujemo da proljetna sjetva bude znatno uspješnija od jesenske. Posebno je dobro što je isplata poticaja započela i što će do 10. ožujka svi u Hrvatskoj dobiti

prvi dio poticaja, a do kraja o��ujka ili najkasnije do 10. travnja i drugih 50 posto, i to u kešu bez vaučera. To su jako dobre okolnosti da se sjetva obavi na vrijeme, tim više što je prošla jesen bila obilježena lošim vremenom pa je ostalo dosta površina za sjetvu. Nadamo se da će razumijevanje pokazati i Petrokemija i sjemenari jer svima nam je glavni cilj zasijati što više površina. Ponavljam, to je u ovoj godini jako važno, naglasio je Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje.

I veliki nude kooperaciju Predstavnici velikih poljoprivrednih proizvođača poput Agrokora, ali i ugledne Tvornice ulja iz Čepina, potencijalnim kooperantima ponudili su kompletnu paletu kreditiranja proljetne sjetve od potrebnog sjemena, mineralnih gnodržati na razini do pet posto. Međutim, kako je to u Osijeku naglasio član Uprave Petrokemije Nedjeljko Klopček, cijene mineralnih gnojiva doživjet će znatnije korekcije jer je samo plin, koji u proizvodnji gnojiva sudjeluje s gotovo 50 posto, u proteklih 14 mjeseci poskupio za čak 105 posto. Kad je riječ o očekivanim isplatama državnih poticaja, to bi mogla biti svjetlija strana ovogodišnje proljetne sjetve. Nai-

me, upravo je ovih dana počela isplata poticaja za proljetnu sjetvu koja će se isplatiti u dva navrata. Prvi dio poticaja već je isplaćen

Ovih je dana počela isplata poticaja za proljetnu sjetvu proizvođačima u Vukovarsko-srijemskoj i Osječkobaranjskoj županiji. Nakon toga slijedi isplata u ostalim slavonskim županijama, a ostatak Hrvatske

jiva do konačnog otkupa proizvedenih roba. Tako je Damir Vrgoč, predstavnik Agrokora na osječkom skupu, izjavio kako je posebno važno da se u danima koji slijede zasiju sve moguće površine. bit će riješen prvih dana ožujka, rekao je u Osijeku državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Stjepan Mikolčić. “Primjenjuju se odredbe novog zakona koji smo donijeli prošle godine u srpnju, a koji je još jedan korak usklađivanja naše politike potpora s onom Europske unije. Idemo na potpore u obliku jedinstvenog plaćanja po gospodarstvu. To znači da će se za svako gospodarstvo izračunati kakva

su njegova prava na osnovi aktivnosti, bilo da je riječ o poljoprivrednoj površini ili stočarskoj proizvodnji. Na temelju toga će se izračunati konkretan iznos za svako gospodarstvo, ali uz uvjet da se poštuju određeni kriteriji vezano uz Zakon o zaštiti prirode, dobrobiti životinja i sigurnosti hrane”, naglasio je Mikolčić.

Lučka uprava Rijeka i Viadukt potpisali su ugovor za izgradnju ulazno-izlaznog punkta kontejnerskog terminala Brajdica u riječkoj luci, vrijednosti oko 17 milijuna kuna. Tim ulazno-izlaznim punktom omogućit će se spoj na cestu D-404, koja spaja središte Rijeke i riječku obilaznicu, i time je najbrža izravna veza s hrvatskom mrežom autocesta. Tako će se iz središta Rijeke ukloniti kamionski promet što ga stvara kontejnerski terminal te znatno pospješiti odvijanje prometa u gradu. Rok gradnje je osam mjeseci. HEP zatražio stečaj Željezare Split

Trgovački sud u Splitu dobio je zahtjev Hrvatske elektroprivrede za pokre-

tanjem stečajnog postupka nad Željezarom Split. Stečajni postupak bit će otvoren kad HEP uplati predujam za pokretanje prethodnog postupka i dodatnu pristojbu. Željezara Split duguje HEP-u 8,4 milijuna kuna za električnu energiju. Za okoliš 20,8 milijuna eura

Svjetska banka će zajmom od 20,8 milijuna eura pomoći Hrvatskoj u integraciji u Europsku uniju na području zaštite okoliša. Čak 47 posto hrvatskog teritorija te 39 posto njena mora obuhvaćeno je Ekološkom mrežom Hrvatske (EM) koja uključuje više od 19 glavnih nacionalnih parkova i parkova prirode, što znači da veliki dijelovi Hrvatske spadaju u posebno zaštićena područja i posebna područja očuvanja, od kojih su neka obitavališta i staništa ugroženih vrsta. Počela izgradnja novih spremnika Janafa u Omišlju

Na Janafovom terminalu Omišalj na otoku Krku otvoreni su radovi na izgradnji triju novih spremnika za sirovu naftu. Izvođač radova na izgradnji spremnika odabrat će se javnim natječajem koji je u tijeku, a radovi bi trebali početi sredinom svibnja. Na terminalu Omišalj ukupno se planira izgradnja osam spremnika za sirovu naftu, svaki kapaciteta po 80.000 prostornih metara, te spremnika za naftne derivate ukupnog kapaciteta 100.000 prostornih metara. Vrijednost projekta je oko 1,2 milijarde kuna.


6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3666, 28. veljače 2011.

( 13 mlrd $

( 2500 kg

vrijednost planiranih projekata na Krimu

ciljani prinos duhana po hektaru

Mirko Boić, predsjednik Uprave

Krim se otvara za investicije

Stare veze kao temelj nove suradnje Krim i Hrvatska mogli bi surađivati u izgradnji marina za jahte, stambenih i poslovnih građevina, pogona za preradu otpada i infrastrukture Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P

oluotok Krim ima dugu i burnu povijest. U antičko je doba bio pod vlašću Grka i Rimljana, potom su ga osvajali Goti, Huni, Mongoli, Tatari i Rusi, a danas je autonomna republika u sastavu Ukrajine. Zbog svoje strateške važnosti uvijek je bio područje snažne vojne nazočnosti, ali i omiljeno ljetovalište ruske i ukrajinske elite. U novu fazu ekonomskog zamaha Krimljani su ušli osnivanjem Agencije za regionalni razvoj i Vijeća investitora, čiji čelnici svoje planove zadnjih mjeseci prezentiraju u prijestolnicama diljem Europe. Prošli su tjedan tako posjetili i Zagreb gdje bi im prvi poslovni partner mogla biti Ingra, kompanija s bogatim

iskustvom na području bivšeg Sovjetskog Saveza. Direktor Agencije za regionalni razvoj Krima Aleksej Starodubov vidi mogućnosti suradnje u izgradnji marina za jahte, stambenih i poslovnih građevina, pogona za preradu otpada i infrastrukture. Sve te silne projekte, njih ukupno 70 u vrijednosti oko 13 milijardi dolara, Krimljani bi financirali ponajviše uz pomoć institucionalnih investitora, poput Europske banke za obnovu i razvoj ili Eu-

Svoje projekte Krimljani bi financirali uz pomoć institucionalnih investitora ropske investicijske banke. Zanimaju ih i hrvatska iskustva s javno privatnim

partnerstvom, a prvi projekt koji bi tako željeli realizirati je gradnja nove zračne luke u glavnom gradu Simferopolju. Proklamirani je cilj da Krim postane “dragulj Ukrajine”, stoga imaju snažnu potporu središnje vlade u Kijevu, ističe Starodubov. Sevastopoljski turizam Luka Sevastopolj, poznata kao sidrište ruske crnomorske flote, donijela je strategiju razvoja do 2020. godine koja predviđa njeno pretvaranje u turistički, pomorski i trgovački centar. Investitore nije lako privući, požalio se direktor sevastopoljske Agencije za promicanje ulaganja Mihail Jurlov, ali ipak su dosad uspjeli pribaviti 12 milijuna eura od EU-a za obnovu gradskog sustava grijanja. Iako će ratna

mornarica ostati u Sevastopolju, Jurlov poručuje da će njena nazočnost biti minimalna, a većina vojnih objekata prenamijenit će se u komercijalne svrhe. Jurlov smatra da je Hrvatska dobar primjer Krimu kad je riječ o veličini (Krim je upola manji po površini i po broju stanovnika), oslanjanju na turizam, prometnoj povezanosti, ali i diverzifikaciji gospodarstva. Ingra im je sa svojim iskustvom u takvim projektima idealan partner, tvrdi Jurlov, dok se glasnogovornik Ingre Vladimir Čeliković nada da će se obostrano izražen interes pretočiti u konkretne projekte. U Ingri također podsjećaju na duge poslovne veze Hrvatske i Ukrajine, dviju danas neovisnih država koje su kao članice sovjetske i jugoslavenske federacije bile i bratske republike.

Poticaji poduzetnicima

Uspješnima još 408 milijuna kuna Gotovo 408 milijuna kuna na raspolaganju je malim i srednjim poduzetnicima u sklopu ovogodišnjeg Operativnog programa poticaja, za koji je javni poziv objav-

ljen u tisku i na web stranicama Ministarstva gospodarstva. To je povećanje od oko 80 milijuna kuna u usporedbi s prošlom godinom. U Ministarstvu očekuju između 9000 i 10.000 prijava za neko od ukupno devet poticajnih područja, među kojima je najizdašnije ulaga-

nje od 100 milijuna kuna u Fondove za gospodarsku suradnju, novi oblik javno privatnog financiranja poduzetničkih projekata. Za konkurentnost i inovacije bit će izdvojeno 80 milijuna kuna, a za poduzetničku infrastrukturu 54,6 milijuna. Poduzetnici koji dobiju novac iz EU-ovog

programa Ipa mogu računati na 45 milijuna kuna državnih poticaja, a za subvencioniranje kamata izdvojit će se još 41,5 milijuna kuna. Od početka provedbe programa 2008. godine isplaćeno je 15.799 potpora u ukupnom iznosu od 770 milijuna kuna. (D.Ž.)

Proizvod Hrvatsko Hrvatska je jedina zemlja u kontinentalnoj Eu povezanosti primarne proizvodnje duhana s

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

U

kupna vrijednost otkupljenog neprerađenog duhana u prošloj je godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bila 88,6 milijuna kuna. Praktično sav otkupljeni duhan završio je u virovitičkoj tvrtki Hrvatski duhani, koja posluje u sastavu Tvornice duhana Rovinj, odnosno Adris Grupe. Hrvatski

Duhan je jedina kultura koja postiže optimalan prinos i na škrtim tlima Podravine duhani svojim su poslovanjem, ističe predsjednik Uprave Mirko Boić, snažna potpora održivosti primarne proizvodnje duhana u Podravini i Slavoniji. Kakvi su bili poslovni rezultati Hrvatskih duhana u prošloj godini? - U 2010. je, zbog iznimno loših vremenskih prilika, ostvarena manja proizvodnja duhana. Otkupljene su ukupno 8024 tone duhana, što je za 23 posto manje od roda 2009. Unatoč krizi, Hrvatski duhani su zadržali cijenu duhana na pretprošlogodišnjoj razini, od prosječno 9,86 kuna po kilogramu. Uz to, zbog povećanih troškova proizvodnje, tvrtka je i u 2010. godini svojim kooperantima

za kvalitetu i sređenost duhana isplatila dodatnu kunu po kilogramu, ukupno više od osam milijuna kuna. Ukupna vrijednost proizvodnje duhana u 2010. iznosi gotovo 136 milijuna kuna, a Hrvatski duhani jednokratnom su uplatom potkraj prosinca svojim kooperantima isplatili više od 31 milijun kuna te time u cijelosti ispunili svoje ugovorne obveze za urod 2010. godine. Koliko kooperanata imaju Hrvatski duhani? Kakva je suradnja s njima? - Hrvatski duhani posluju s više od 1000 kooperanata koji duhan sade na gotovo 4200 hektara. S njima imamo partnerski odnos budući da je zajednički interes što kvalitetniji duhan uz veće prinose. Razumi-


INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3666, 28. veljače 2011.

( oko 10,40 kn po kg duhana

*vijesti Državni mobiteli još uvijek nikome Ni Hrvatski telekom niti Vipnet nisu zadovoljili uvjete natječaja za pretplatnički ugovor za 8000 mobilnih telefona u ministarstvima, središnjim uredima i državnim zavodima. Ponuda HT-a iznosila je 5,5, a Vipneta 14,2 milijuna kuna.

otkupna cijena zajamčena proizvođačima

Hrvatskih duhana

nja duhana u oj ima perspektivu

ropi koja je u posljednjih 10 godina zadržala jednaku razinu proizvodnje duhana zahvaljujući cigaretnom industrijom dugoročnoj proizvodnji. Njime su Hrvatski duhani zajamčili proizvođačima otkup svih proizvedenih količina uz cijenu koja neće biti niža od cijene u 2011. godini, a iznosit će prosječno 10,40 kuna za kilogram duhana, što je povećanje za pet posto. Hrvatski duhani osigurat će i niže cijene reprodukcijskih materijala, kao i niže kamate na kredite za reprodukcijske materijale, avanse i dugoročne kredite što će ih imati proizvođači koji se odluče za višegodišnji ugovor. Uz to, sav otkupljeni duhan bit će im isplaćen već do 20. prosinca tekuće godine.

jevajući teškoće proizvođača duhana, poglavito povećane troškove proizvodnje, Hrvatski duhani su se u protekle četiri godine odrekli 33 milijuna kuna dobiti u njihovu korist. Uz to, kooperantima je osigurano povoljno kreditiranje za nabavu svih reprodukcijskih materijala, skupno ugovaranje osiguranja duhana u polju uz povoljniju stopu, dugoročne pozajmi-

ce za kapitalna ulaganja u nabavu i adaptaciju sušnica za duhan i drugu opremu, uz iznimno povoljne kamate. Naši kooperanti na raspolaganju imaju besplatne stručne usluge naše agronomsko-tehnološke službe. Prošle smo godine određenom broju kooperanata također beskamatno reprogramirali dugovanja. Korak dalje učinili smo potpisivanjem prvog krovnog ugovora o

Sušenje biomasom Najavili ste zamjenu fosilnih energenata biomasom. Možete li reći nešto više o tom projektu? - Kako je plin sve skuplji, Hrvatski duhani pokrenuli su pilot-projekt zamjene fosilnih energenata krutim energentima, odnosno biomasom, za sušenje duhana u sušnicama, što će umnogome pridonijeti nižim troškovima sušenja i ostvarivanju veće dobiti. Tako će se u iduće tri godine adaptirati više od 1500 sušnica, što će u konačnici smanjiti troškove sušenja duhana za čak 50 posto.

Je li hrvatska proizvodnja duhana dovoljna za potrebe TDR-a, kao jedinog domaćeg proizvođača cigareta? Ako ne, koliko se duhana uvozi? - Gotovo 60 posto proizvedenog hrvatskog duhana otkupljuje TDR, dok se preostali dio izvozi na europska tržišta te na tržišta Južne Amerike, Afrike, Indonezije, Filipina i Australije. Cigarete se izrađuju od mješavina duhana različitog podrijetla, vrsta i aroma. Ovisno o duhanskim recepturama, ukusima potrošača i zahtjevima određenog tržišta, TDR uvozi određene količine duhana za svoje potrebe. Jeste li zadovoljni državnom politikom poticaja za duhan? Treba li tu nešto mijenjati? - Politika poticaja duhana u nadležnosti je Ministar-

stva poljoprivrede. Hrvatski duhani podržavaju rad Udruge proizvođača duhana Krupan list koji pregovaraju s Ministarstvom u svrhu postizanja povoljnijih uvjeta proizvodnje za kooperante. Kakvi su prinosi i kvaliteta hrvatskog duhana, u usporedbi s europskom i svjetskom konkurencijom? - Hrvatska proizvodi oko četiri posto ukupno proizvedenog duhana u Europi, a po kvaliteti i prinosu u tzv. suhom ratarenju prvi smo proizvođač u Europi, odnosno na drugome mjestu iza Italije, gdje se u pro-

7

ruje prosječne prinose od 2600 do 2800, najuspješniji čak i 3000 kilograma duhana po hektaru. Zbog neprestanih ulaganja u razvoj vlastitih sorti, u suradnji sa znanstvenicima Agronomskog fakulteta iz Zagreba, i unaprjeđenja tehnologije proizvodnje, Hrvatska je postala značajni svjetski proizvođač kvalitetnog duhana.

Gotovo 60 posto hrvatskog duhana otkupljuje TDR, dok se preostali dio izvozi

Je li proizvodnja duhana danas isplativ posao za poljoprivrednike? - Duhan je kapitalno i radno intenzivna proizvodnja, što znači da zahtijeva veliki broj radnih sati i osigurava visoku zaposlenost na selu, posebice u poslovima berbe i obrade duhana. Duhan je i jedina kultura koja postiže optimalan prinos i na škrtim i neplodnim pjeskovitim tlima Podravine, nepogodnima za druge poljoprivredne kulture.

izvodnji duhana s navodnjavanjem postižu prinosi iznad 3500 tona po hektaru. Hrvatska je jedina zemlja u kontinentalnoj Europi koja je u posljednjih 10 godina zadržala jednaku razinu proizvodnje duhana zahvaljujući povezanosti primarne proizvodnje duhana s cigaretnom industrijom. Cilj nam je povećati prosječni prinos na 2500 kilograma po hektaru, stimulirajući proizvođače koji ostvaruju dobit i visoke prinose, s obzirom na to da određeni broj proizvođača već sada ostva-

Kakva je dugoročna perspektiva proizvodnje duhana, s obzirom na porezne pritiske na duhansku industriju i zabranu pušenja? - S potpisivanjem dugoročnih ugovora za proizvodnju duhana, zajamčenom otkupnom cijenom, stalnim ulaganjima u povećanje prinosa i smanjenjem troškova proizvodnje, primarna proizvodnja duhana u Hrvatskoj ima perspektivu. Poglavito zato što je danas usko vezana uz TDR kao jedinog domaćeg proizvođača cigareta, koji je snažno podržava.

ERF želi ulagati u energetiku u Hrvatskoj Najveći opskrbljivač HEP-a uvoznom strujom – srbijanski EFT u suvlasništvu Vuka Hamovića – zainteresiran je i za ulaga-

nja u Hrvatsku. U Bosni i Hercegovini EFT trenutačno gradi termoelektranu Stanari, kapaciteta 300 megavata, kao i hidroelektranu Ulog, kapaciteta 35 megavata. EFT je u 2010. godini HEP-u isporučio oko dva teravat sata električne energije. Dividenda ENT-a 190 kuna Ericsson Nikola Tesla isplatit će 190 kuna dividende - 20 kuna redovite i 170 kuna izvanredne po dionici, najavili su iz te kompanije. Neto dobit tvrtke je 150,5 milijuna kuna, što je 17 posto više nego godinu ranije. Prihodi od prodaje smanjeni su 13 posto, na 1,219 milijardi kuna. Poticaji za zapošljavanje i za OPG Hrvatska poljoprivredna komora predlaže ministarstvima poljoprivrede i gospodarstva te Hrvatskom zavodu za zapošljavanje da se prilikom osmišljavanja novih mjera za poticanje zapošljavanja među korisnike uvrste i obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Do sada OPG-ovi nisu bili obuhvaćeni tom mjerom za razliku od poljoprivrednih zadruga i obrta, za što, smatraju u Poljoprivrednoj komori, nema razloga.


8

Aktualno

Privredni vjesnik Broj 3666, 28. veljače 2011.

Lakše do potrebnog novca

Poduzetnički krediti s europskom kamatom K

Kreditni program A plus trebao bi kamatnu stopu spustiti do četiri posto, nadaju se u Ministarstvu financija reditni model A plus spustit će poduzetničke kredite na europsku razinu od četiri posto, smatraju u Ministarstvu financija. Praćenjem iskustava i potreba poduzetnika iz prošlogodišnjih aukcija u modelu A, skrojen je njegov nastavak, koji bi trebao proširiti broj korisnika i omogućiti im još povoljnije uvjete. Prva aukcija u ovom modelu održana je prošli tjedan, a kreditna kvota iznosila je 100 milijuna kuna. Ni prošlogodišnja kreditna etapa nije bila zanemariva, ističu u Ministarstvu. Odobreno je

594 kredita u ukupnom iznosu od 2,5 milijardi kuna. Pri tome je HBOR sudjelovao sa 1,04 milijarde, dok je ostalo bio novac poslovnih banaka. Krediti su iskorišteni za podmirenje obveza prema

Rok za korištenje kredita je šest mjeseci, a za građevinske poduzetnike do 12 mjeseci dobavljačima (u 73 posto slučajeva), prema financijskim institucijama (devet posto), prema državi (7,9 posto) i za druge ob-

veze (9,8 posto). Za model A plus ove je godine osigurano ukupno 2,75 milijardi kuna. Budući da je u međuvremenu kamata za HBOR-ov udio u financiranju smanjena sa 3,8 na 2,8 posto, očekuje se da će aukcije potvrditi očekivanja i kamatnu razinu sniziti na oko četiri posto. I kupnja osnovnih sredstava Novi model imat će i povoljnije uvjete za dobivanje kredita. Koeficijent likvidnosti (odnos između kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza), poduzetnicima je smanjen je sa 0,8 na 0,75 posto. Vla-

sničke pozajmice poduzeću po novome će ući u obračun kapitala i smanjiti koeficijent zaduženosti. Novost je i to što će se ovi krediti moći koristiti i za kupnju osnovnih sredstava i opreme. Osim

za financiranje obrtnih i osnovnih sredstava, krediti se i dalje mogu koristiti za podmirenje obveza prema dobavljačima, financijskim institucijama i državi. Povećava se, sa 20 na 40 posto, udjel kredi-

Jeftinija jamstva za investicijske projekte Vlada je odobrila i povoljnije uvjete za izdavanje državnih jamstava kod kreditiranja poduzetničkih investicijskih projekata. Jamstveni fond težak je milijardu kuna. Iako je postotak potencijalnog jamstva smanjen s lanjskih 50 posto na 30 posto kredita, a maksimalno može iznositi 50 milijuna kuna, Vlada očekuje veći interes poduzetnika. Jamstva će se izdavati s manjom naknadom, a donekle su i ublaženi uvjeti za kvalificiranje poduzetnika za program jamstava. “U ovom je programu na primjeren način riješena podjela rizika između HBOR-a, poslovne banke i poduzetnika”, ocijenila je ministrica financija Martina Dalić.

ta koji se može iskoristiti za refinanciranje postojećih kredita prema bankama, odnosno, za zamjenu skupljih izvora financiranja jeftinijim. Rok za korištenje kredita je šest mjeseci, a za građevinske poduzetnike do 12 mjeseci zbog specifičnosti njihovog sektora i lakšeg planiranja likvidnosti. Novost u modelu A plus je i uvođenje mostnog kreditiranja. Poduzetnik kojem na aukciji bude dodijeljen kredit, moći će taj iznos dobiti od poslovne banke odmah, a banka će s HBOR-om regulirati međusobne odnose. (I.V.)

HGK BESPLATNI SEMINARI

EDUKACIJOM DO JAČANJA PODUZETNIŠTVA Hrvatska gospodarska komora pokreće niz besplatnih seminara za male i srednje poduzetnike, s ciljem da poduzetnici nakon odslušanog seminara mogu bolje razumjeti načine i proces financiranja s obzirom na svoje potrebe za kapitalom SADRŽAJ EDUKACIJSKOG SEMINARA: Načini financiranja MSP • HBOR-ovi programi kreditiranja MSP i programi namijenjeni izvoznicima • Upoznavanje polaznika s načinima financiranja koji su obično slabo poznati kod MSP, a to su posebno leasing, faktoring, fondovi rizičnog kapitala i dr. • Poduzetnici će dobiti informacije o kontaktima u bankama, leasing društvima, društvima za upravljanje investicijskim fondovima, faktoring društvima (adresari, web stranica HGK i druge korisne stranice) • Vrste i programi potpora za poduzetnike, te zakonska regulativa

www.hgk.hr

Porezne olakšice • Umanjenje osnovice poreza na dobit te porezne olakšice, državne potpore u obliku poreznih olakšica, olakšice i oslobođenja za porezne obveznike Istraživanje i razvoj • Važnost istraživanja i razvoja u proizvodnom procesu • Kreiranje novih proizvoda i usluga • Povezivanje poslovne zajednice i znanstveno-istraživačkih i potpornih institucija Marketing i istraživanje tržišta • Marketing i poslovanje – poslovna strategija • Marketing sutrašnjice – novi kanali komunikacije

OKVIRNI PLAN ODRŽAVANJA SEMINARA PO ŽUPANIJSKIM KOMORAMA: Ožujak 2011. RIJEKA DUBROVNIK OSIJEK KRAPINA BJELOVAR KOPRIVNICA VARAŽDIN

2. 3. 8. 3. 15. 3. 17. 3. 23. 3. 29. 3. 31. 3.

srijeda utorak utorak četvrtak srijeda utorak četvrtak

Travanj 2011. SL. BROD POŽEGA KARLOVAC ČAKOVEC ZAGREB PULA OTOČAC

5. 4. 7. 4. 12. 4. 14. 4. 19. 4. 20. 4. 28. 4.

utorak četvrtak utorak četvrtak srijeda četvrtak četvrtak

Svibanj 2011. SISAK ZADAR VIROVITICA ŠIBENIK SPLIT

3. 5. 5. 5. 10. 5. 18. 5. 25. 5.

utorak četvrtak utorak srijeda srijeda


S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3666, 28. veljače 2011.

9

Sjednica hrvatske vlade

Za potpore drvnoj industriji 65 milijuna kuna Oko 80 posto proizvoda drvne industrije ide u izvoz koji je lani u tom sektoru porastao osam posto. Uvozno-izvozna bilanca još je i pojačana jer je uvoz pao za 18 posto Igor Vukić vukic@privredni.hr

S

labljenje ekonomske krize u inozemstvu i Vladini poticaji donijeli su drvnoj industriji dobre prošlogodišnje rezultate, istaknuo je ministar šumarstva Božidar Pankretić na prošlotjednoj sjednici Vlade. Oko 80 posto proizvoda ide u izvoz koji je lani u ovom sektoru porastao osam posto. Uvozno-izvozna bilanca još je i pojačana jer je uvoz pao za 18 posto. U nastojanju da se trend nastavi, Vlada je prihvatila Operativni program razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja preko kojeg će se u 2011. proi-

zvođačima dodijeliti poticaji od 65 milijuna kuna, isto kao i prošle godine. Najveći dio, 27,6 milijuna kuna, otići će na potpore za uvođenje novih tehnologija. Oko 22,5 milijuna kuna utrošit će se za projekte povećanja energetske učinkovitosti i zaštite okoliša. Za projekte usavršavanja i stjecanja novih znanja dat će se 14,8 milijuna kuna. U 2010. dodijeljeno je 186 potpora, a bilo je 248 kandidata. Najviše potpora otišlo je u Primorsko-goransku županiju, ukupno 10,7 milijuna kuna. Poduzetnici Osječko-baranjske županije privukli su 6,2 milijuna, a Grad Zagreb i Zagrebačka županija dobili su po pet milijuna.

Vlada će do kraja ožujka izraditi registar zaposlenih u javnom sektoru, a izrada će stajati 10 milijuna kuna. Bit će popisani svi državni i javni službenici i namještenici, s kvalifikacijama i vještinama, njih 230.000 do 240.000, prema riječima ministra uprave Davorina Mlakara. A po novom zakonu o državUvozna kava mogla bi pojeftiniti, sudeći prema zakonu o trošarinama na kavu. Europska unija prigovorila je da su domaći proizvođači privilegirani u odnosu na proizvođače iz EU-a. Primjerice, domaći pržitelji koji uvoze sirovu kavu plaćali su pet kuna trošarine po kilogramu, a potom bi je bez

dodatne trošarine stavljali u promet, dok su uvoznici plaćali pri uvozu 12 kuna po kilogramu pržene kave. Jeftinija kava Prema prijedlogu Vlade, trošarina će biti za sve ista, šest kuna po kilogramu, a plaćat će se pri stavljanju kave na tržište.

Do kraja ožujka izradit će se registar zaposlenih u javnom sektoru što će stajati 10 milijuna kuna nim službenicima uvodi se i mogućnost izvanrednog otkaza ako službenik na-

kon dva ili tri mjesečna pisana upozorenja ne popravi negativnu ocjenu svog radnog učinka. Iz fonda prikupljenog igrama na sreću ove će se godine raznim udrugama dodijeliti 314,7 milijuna kuna, odnosno polovina ukupno skupljenog novca. Druga polovina prihod je državnog proračuna. Jedinice lokalne samouprave dobit će 1,6 milijardi iz državnog proračuna za podmirivanje obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih potreba građana te rad vatrogasnih postrojbi. Zajedno s novcem lokalnih jedinica, u te će se svrhe ove godine ukupno utrošiti 2,5 milijardi kuna. Taj se novac prikuplja iz poreza na dohodak.


10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3666, 28. veljače 2011.

( 115 mil €

stajala gradnja zagrebačke Arene

( više od 250 mlrd € u 20 g ukupna vrijednost JPP projekata ostvarenih u EU

JAVNO PRIVATNO PARTNERSTVO

Nema registra o provede a novi su obavijeni velom Projekti koji su u Varaždinskoj županiji pokrenuti 2006. i 2007. uspješno su provedeni jer su podigli standard građana i uštedjeli no čini se da u domaćim JPP projektima više od svega ima - zagonetki i tajni Jasminka Filipas Drago Živković

U

kupna vrijednost projekata javno privatnog partnerstva (JPP) ostvarenih u Europskoj uniji u zadnja dva desetljeća premašuje 250 milijardi eura, pokazuju podaci Europske investicijske banke iz sredine prošle godine. Recesija je pogodila i JPP tržište: u 2009. ukupna vrijednost tih projekata iznosila je oko 15,8 milijardi eura, što je gotovo upola manje nego 2007. godine, iako je broj projekata čak i nešto veći. Povijest JPP-a u Hrvatskoj je nešto kraća, a točnu vrijednost takvih projekata ne znaju čak ni u Agenciji za javno privatno partnerstvo koja je s radom započela prošle godine. Naime, u odgovoru koji smo od njih dobili naveden je dio projekata koji su pokrenuti od 1995. do danas, ali ne i njihova vrijednost. “Prva dva velika JPP projekta su Istarski ipsilon i autocesta ZagrebMacelj. Riječ je o javno privatnom partnerstvu koje se temelji na koncesijskom ugovoru. Projekt Istarski ipsilon započeo je 1995. godine, a ugovoreni rok trajanja partnerskog odnosa je 32 godine. Drugi je započeo 2003. godine, a trajat će 28 godina. S obzirom na to da tip koncesijskog ugovora ima dugu tradiciju, u vri-

jeme sklapanja navedenih poslova nije bila nužna posebna regulativa za njihovu provedbu”, napominju u Agenciji podsjećajući kako je Zakon o JPP-u kod nas donesen tek potkraj 2008. pa se svi ranije pokrenuti projekti, primjerice oni u Varaždinskoj županiji i Gradu Osijeku, mogu smatrati pilotprojektima. U Ljubljani znatno jeftinije nego u Zagrebu Zanimljivo, u odgovoru se ne spominje gradnja zagrebačke Arene, koja je, podsjećamo, neposredno prije Svjetskog rukometnog prvenstva odr-

U Varaždinskoj županiji svi su projekti JPP-a završeni, a pridonijeli su valu izgradnje i razvoja u tom kraju žanog početkom 2009. izgrađena po sličnom modelu, jednako kao i većina dvorana u drugim gradovima koje su tada izgrađene za tu namjenu. Prema odgovoru iz Ingre koja je gradila zagrebačku Arenu, gradnja je stajala 115 milijuna eura. “Sporazumom između Grada Zagreba i Vlade usuglašeno je zajedničko financiranje zakupnine u godišnjem iznosu

od 7,2 milijuna eura plus PDV te operativni troškovi. Svaka strana plaća po pola, a plaćanje je kvartalno. Likvidnost nam se smanjila budući da smo u izgradnju uložili više od 60 posto vlastitih sredstava od ukupne vrijednosti investicije”, navodi se u odgovoru iz kojeg se, premda ne navode koliki su operativni troškovi i rok otplate (u medijima se spominjalo 20 godina), lako može iščitati da će porezni obveznici tu investiciju dugo i skupo plaćati. Da je to zaista tako, potvrđuje i primjer iz Ljubljane, o kojem se nedavno pisalo i u jednom domaćem tjedniku. Naime, tamo su po modelu JPP-a sagradili i dvoranu i gradski stadi-

on za što je Ljubljana izdvojila samo 38 milijuna eura, s tim da je u taj iznos uključeno i 9,5 milijuna eura koje su dobili od Europske unije te četiri milijuna eura koliko je dalo državno poduzeće za ceste DARS. Drugi, veći dio investicije platio je privatni investitor kojem na kraju projekta pripada trgovački centar s parkiralištem uz stadion i dvoranu. Valja podsjetiti kako Zagreb i dalje nema odgovarajući stadion premda je u rekonstrukciju Maksimira, koji je i dalje u derutnom stanju, od 1997. do danas već uloženo oko 100 milijuna eura, a situacija je takva da će u saniranje ili pak izgradnju novog manjeg stadiona na drugoj lokaciji - tre-

bati uložiti još barem 50 milijuna eura. Uspješni projekti Za projekte u Varaždinskoj županiji koji su pokrenuti 2006. i 2007. (rekonstrukcija i izgradnja školskih zgrada i dvorana te rekonstrukcija zgrade Županije), može se reći da su uspješno provedeni jer su podigli standard građana i uštedjeli novac. Prema riječima župana Predraga Štromara koji je, prije nego što je postao župan, vodio projekte JPP-a, svi su planirani projekti završeni i pridonijeli su snažnom valu izgradnje i razvoja na tom području. Tim je modelom, naime, u školstvo Varaždinske županije uloženo 300

milijuna kuna te je osigurano dodatnih 41.000 četvornih metara prostora u osnovnim i srednjim školama. “U JPP smo ušli ciljano, a rezultat toga su 32 izgrađena i dograđena školska objekta zahvaljujući kojima gotova sva djeca idu u jednosmjensku nastavu, što je poboljšalo kvalitetu učenja i roditeljima znatno olakšalo život. Zahvaljujući ponajviše takvom obliku ulaganja u obrazovanje, naša je Županija danas područje s najmanjom stopom nezaposlenosti mladih osoba u Hrvatskoj, dok srednjoškolci imaju najmanji broj neopravdanih sati, u prosjeku 1,7 po učeniku”, ističe Štromar te napominje da je završena i rekonstrukcija zgrade Županije.


11

www.privredni.hr Broj 3666, 28. veljače 2011.

( 32 godine

( 28 godina

trajat će partnerski odnosi na projektu Istarski ipsilon

koncesija za autocestu Zagreb-Macelj JPP ZA PLESO

nim projektima, tajne novac. Sretna priča o javno privatnom partnerstvu dovršava se ovih dana i u Osijeku, Razvoj JPP-a u EU-u od 1990. Godina

Broj projekata

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. UKUPNO

2 1 3 1 3 12 26 33 66 77 97 79 82 90 125 130 144 136 115 118 1340

Vrijednost projekata (u mil €) 1386,6 73 610 454 1148,4 3264,9 8488,2 5278 19.972,40 9602,6 15.018,50 13.315,30 17.436,20 17.357,10 16.879,90 26.794,30 27.129,20 29.597,90 24.198 15.740,40 253.744,90

Izvor: EIB

Od ukupno 33 objekta 10 je novoizgrađenih dvorana, 19 dograđenih škola, jedna škola je novoizgrađena, a dvije su dvorane preuređene u učionički prostor. Županija će, nastavlja Štromar, po osnovi JPP-a u roku od 30 godina privatnim partnerima isplatiti na temelju obračunatih najamnina 832 milijuna kuna. Time su pokrivene sve kamate, rizici i održavanje školskih objekata. Inače, analizom ovlaštenih vještaka utvrđeno je da bi tijekom 30 godina, u slučaju klasične izgradnje, bilo utrošeno znatno više novca nego ovim modelom. “S obzirom na to da županije od srpnja 2010. godine imaju osjetno manje prihode zbog nove odluke o pore-

znim stopama, bit će nam teže servisirati te obveze nego što je bilo planirano, ali za taj iznos smanjit ćemo neke druge troškove. Svi objekti izgrađeni po modelu JPP-a uglavnom stoje manje nego samo jedna športska dvorana u kojoj je, primjerice, sudjelovala Vlada po istom modelu”, zaključio je Štromar. Novi autobusni kolodvor u Osijeku Sredinom ožujka u Osijeku će biti otvoren novi autobusni kolodvor, zajedno s nizom pratećih sadržaja. Prema riječima zamjenice gradonačelnika Danijele Lovaković, bivša gradska vlast dala je 2007. Osijek Koteksu pravo gradnje na 21.219 če-

tvornih metara površine. Na njoj je to dioničko društvo sagradilo novi suvremeni kolodvor kojim će, nakon što ishodi licenciju za kolodvorsku djelatnost, upravljati idućih 30 godina. Tako je riješen problem starog kolodovora koji je bio gradsko

Osijek Koteks i Grad Osijek stoje iza projekta novog autobusnog kolodvora ruglo (njegova je obnova planirana i odgađana čak 30 godina), a tu je i sasvim nova vizura Osijeka. U Gradu su, kazala je naša sugovornica, ponosni na taj projekt, a s obzirom na

to da se pokazao uspješnim, na isti će način pokušati riješiti i obnovu sportskog centra Sokolski dom koji se trenutačno koristi samo za gimnastiku. Riječ je o zgradi koja je spomenik kulture, a uvjet za buduće investitore je da prostor ostane u funkciji sporta, dok će se oni moći isplatiti kroz zaradu u pratećim sadržajima (kafići, sauna, teretane...). Projekt je trenutačno u Ministarstvu financija i ako bude odobren, uskoro će za njega biti raspisan javni natječaj. Njegovo raspisivanje obvezno je i zbog Zakona o JPP-u, kojim se još regulira i način predlaganja projekata (to mogu samo javna tijela), odobravanje i provedba JPP-a (provodi Agencija), te utvrđuju prava i obveze javnih i privatnih partnera u provedbi odobrenih projekata. “Trenutačno su u završnoj fazi odobravanja dva projekta, jedan dom za starije i nemoćne te jedan projekt iz područja prometne infrastrukture. Do kraja godine realno je očekivati odobravanje još nekoliko projekata iz područja urbane infrastrukture (javna garaža, autobusni kolodvor i slično), sporta i društvene infrastrukture, ukupne vrijednosti veće od dvije milijarde kuna”, kažu u Agenciji, no nisu željeli reći o kojim gradovima je riječ ni tko su investitori koji na takav način žele ulagati.

Atena i Sankt Petersburg kao mogući uzori Izgradnja novog terminala Zračne luke Zagreb, investicija procijenjena na 1,5 milijardi kuna, najizgledniji je projekt JPP-a u Hrvatskoj u ovom trenutku, barem prema najavama ravnatelja Agencije za JPP Kamila Vrane. Slični projekti u Europi su već realizirani, ili su u tijeku, pa se iz njih mogu izvući i pouke. Atena je tako dobila posve novi aerodrom 2001. godine, u sklopu priprema za Olimpijske igre održane 2004. Aerodrom s dva terminala stajao je ukupno 2,22 milijarde eura i rezultat je zajedničkog angažmana grčke vlade i privatnog partnera, konzorcija predvođenog najvećom njemačkom graditeljskom tvrtkom Hochtief. Konzorcij je svoj dio financiranja osigurao kreditima uglavnom njemačkih banaka, Europska investicijska banka (EIB) je pokrila gotovo polovinu troškova zajmom na 25 godina, a grčka vlada je od Europske komisije osigurala ukupno 400 milijuna eura potpora te je radi dodatnog financiranja uvela posebnu pristojbu na zrakoplovne karte najmanje do 2014. godine. Kako je na nedavnoj međunarodnoj konferenciji u Zagrebu objasnio državni tajnik grčkog ministarstva regionalnog razvoja i konkurentnosti Nikolaos Mantzoufas, na sličan su način financirani i most koji po-

vezuje Peloponez s grčkim kopnom, vrijedan 750 milijuna eura, te atenska obilaznica, naplatna autocesta dugačka 65 kilometara i vrijedna 1,24 milijarde eura. Grci se sada pripremaju za još složenije projekte JPP-a koji će uključivati i novac iz novog programa Europske komisije, EIB-a i Razvojne banke Vijeća Europe (CEB), nazvanog Jessica. Kroz taj program namijenjen urbanom razvoju nadaju se prikupiti novac za izgradnju najmanje 24 škole, sedam vatrogasnih domova i 12 policijskih postaja. Poučan primjer za Zagreb mogao bi biti i projekt novog terminala zračne luke u ruskom velegradu Sankt Petersburgu, u kojem sudjeluje i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), zainteresirana i za zagrebački projekt. Prema riječima direktorice ureda EBRDa u Hrvatskoj Zsuzsanne Hargitai, EBRD u tom projektu vrijednom 1,1 milijardu eura sudjeluje sa 100 milijuna eura zajma na 15 godina, a zajmoprimac je konzorcij koji čine ruska financijska grupacija VTB, njemačka kompanija Fraport (koja upravlja frankfurtskom zračnom lukom) i Horizon Air Investment, dio grčke Copelouzos Grupe, koja je dobila 30-godišnju koncesiju na zračnu luku Pulkovo. Novi terminal u Sankt Petersburgu trebao bi biti završen 2013. (D.Ž.)


12 PRIČA S RAZLOGOM MEĐUNARODNI SAJAM NAORUŽANJA I VOJNE OPREME IDEX 2011

Hrvatske tvrtke sklopile unosne poslove

Hrvatske tvrtke sklopile su unosne poslove na vodećem Međunarodnom sajmu naoružanja i vojne opreme IDEX 2011 (The International Defence Exhibition and Conference) u Abu Dhabiju, na kojem su nastupile u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Na zajedničkom izložbenom prostoru izlagali su Agencija Alan, Dok-Ing, Đuro ĐakovićSpecijalna vozila, ŠestanBusch, Kroko International te Inkop obuća. IDEX 2011 je najveći i najposjećeniji sajam takve vrste na Bliskom istoku i Sjevernoafričkoj regiji na ko-

jem izlažu vodeće svjetske tvrtke. Šestan-Busch je na sajmu zaključio četverogodišnji ugovor za opremanje egipatske vojske. Za početak je naručeno 7000 kaciga, a najavljena im je narudžba od 5000 kaciga za JAR. Kroko International je zaključio ugovor za opremanje kuvajtske specijalne policije i to 40.000 odora, 10.000 komada odjeće specijalne namjene i 5000 pancirnih prsluka. Đuro Đaković-Specijalna vozila imao je konkretne razgovore s Patrijom vezane za razvoj daljne međusobne suradnje na proizvodnji borbenih oklopnih vozila. Osim sklopljenih ugovora, ostvareni su i brojni novi kontakti čiji će se rezultati vidjeti u sljedećim mjesecima, rekla je direktorica Sektora za industriju HGK-a Zoja Crnečki. (K.S.)

*vijesti Dodijeljeni Suncokreti ruralnog turizma U organizaciji strukovne udruge Klub članova Selo i Hrvatskog farmera proteklog su tjedna dodijeljene nagrade Suncokret ruralnog turizma u pet kategorija. U kategoriji turističkih seljačkih gospodarstava zlatnu povelju dobila su Vrata Velebita, a u kategoriji poduzetnika u ruralnom turizmu Obiteljsko gospodarstvo Kolarić. Zlatnu povelju u kategoriji ruralno-turističke manifestacije dobila je manifestacija Mirisi Božića u Konavlima, a u kategoriji ruralno-turističkih projekata nagrađena je Pisanica od srca. Poljički soparnik dobio je zlatnu povelju u kategoriji tradicijska ruralna gastronomija. Natječaj za edukaciju za poljoprivrednike Ministarstvo poljoprivrede je kroz sredstva Nizozemske darovnice otvorilo Poziv za podnošenje prijava za kratkotrajnu edukaciju za članove udruženja poljoprivrednih proizvođača u razdoblju

od veljače 2011. do veljače 2012. godine. Sredstvima Nizozemske darovnice otvara se mogućnost financiranja sudjelovanja na predavanjima, okruglim stolovima, savjetovanjima, radionicama, tečajevima i seminarima iz područja poljoprivrede i ruralnog razvitka u Hrvatskoj i zemljama EU-a. Ustavna tužba zbog naplaćivanja opomena Osječka udruga za zaštitu i promicanje potrošačkih prava Potrošački forum Ustavnom sudu šalje prijedlog ocjene ustavnosti naplaćivanja opomena koje banke šalju zbog kašnjenja u plaćanju kredita. Rast nenaplativih plasmana banaka skočio je sa 5,3 posto iz prosinca 2009. na 6,9 posto u lipnju prošle godine, a u cijeloj 2010. od ukupnih kredita stanovništvu njih 7,5 posto bilo je rizično.

Privredni vjesnik Broj 3666, 28. veljače 2011.

( 1 mil € ( 4 t/h uloženo u uljaru

kapacitet prerade maslina

ULJARA VUKŠIĆ, SOLIN

Pretežak put do zaštite Proces zaštite i brendiranja je tako spor, a u tom procesu se susrećete s toliko nerada i otpora da poželite odustati, kaže Kajo Vukšić Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

ljara Vukšić je prva privatna obiteljska uljara u Hrvatskoj. Prošlo je punih 16 godina od kada je Kajo Vukšić kupio prvi stroj za preradu ulja, talijanske marke Pieralisi. U Dalmaciji su u to vrijeme postojale još dvije velike uljare u društvenom i zadružnom vlasništvu, makarska Amfora i uljara u sklopu Poljoprivredne zadruge Marina. Danas se u ovoj uljari prerada ulja odvija hladnim postupkom na najsuvremenijim strojevima u svijetu koje proizvodi švedska tvrtka Alfa Laval. Uljara Vukšić je godinama u samom vrhu po prerađenoj količini i kvaliteti maslinova

Obitelj Vukšić proizvodi i posebne domaće kolače, konzervirane maslinovim uljem ulja, a može obraditi oko četiri tone maslina za jedan sat. “To je i rezultiralo time da tu prerađuju masline maslinari s čitavog dalmatinskog područja, bez obzira na udaljenost. To samo znači da su nas prepoznali kao pouzdanog partnera u svakom smislu”, ističe Kajo Vukšić, vlasnik Uljare Vukšić. Samo da sam znao... U sezoni prerade maslina u Uljari Vukšić zaposli se 12 radnika. Dosad je obitelj Vukšić investirala oko milijun eura u proizvodni pogon koristeći vlastitu ušteđevinu i kredit HBOR-a.

Bez obzira na to što ima posla i što je poznat u maslinarskim krugovima, Vukšić ističe da se te 1995. godine - da je znao što ga čeka - ne bi odlučio za ovaj posao. “Možete imati najbolju kvalitetu obrade, sirovine i gotovog proizvoda, a opet će vam biti upitan opstanak na tržištu, jer se kod nas gotovo bez ikakve kontrole uvozi maslinovo ulje, pa čak i prodaje kao domaće. Tu su svakako zakazale naše institucije koje nisu uspjele brendirati i zaštititi domaću kvalitetu. Proces zaštite i brendiranja je tako spor, a u tom procesu se susrećete s toliko nerada i otpora da poželite odustati. Iznimka su istarski proizvođači maslinovog ulja koji su u mnogim aspektima iza dalmatinskih proizvođača, ali imaju podršku svoje županije te su uspjeli brendirati istarsko maslinovo ulje. Mogu, nažalost, reći da Splitsko-dalmatinska županija nema interesa za podršku takvim projektima”, ističe Kajo Vukšić. On naglašava da bi do kraja godine na tržište trebalo izaći brendirano dalmatinsko ulje Zlatna oblica koje je rezultat dugogodiš-

njeg rada Zajednice uljara i maslinara Hrvatske. Pomalo je ogorčen što za taj projekt nisu dobili podršku lokalnih, odnosno županijskih vlasti. Ističe kako Grad Solin nema sluha ni za pomoć u komunalnom opremanju pogona uljare. Jedinstvene delicije “Sve je usporeno. Iako imamo vodu provedenu do našeg pogona, ne možemo dobiti priključak. Da bismo imali dovoljan dotok vode za vrijeme prerade, koristimo susretljivost naših susjeda privatnika kojima, jasno, moramo platiti vodu jer svoje nemamo. Zbog toga smo odlučili pokrenuti spor s Gradom Solinom koji se ne ustručava blokirati račun naše tvrtke za komunalnu naknadu iako nam ne omogućuju priključak”, ističe Vukšić. Ono što obitelj Vukšić u kvaliteti izdvaja od ostalih proizvođača su proizvodnja jedinstvenih kolača konzerviranih maslinovim uljem. Riječ je o kolačima koje Cvita Vukšić proizvodi posljednjih osam godina, a koji su ste-

kli status gastro suvenira. Obitelj Vukšić je kolače zaštitila kao svoje intelektualno vlasništvo pod nazivom Kolač mame Cvite i Trudi naših težaka. Prema receptima još iz Dioklecijanova doba nastaju suhi kolači s duljim rokom trajanja, a posebno se ističu ukrašeni i ukusno dizajnirani punjeni vjenčići, kolači oblikovani kao povijesni spomenici i objekti specifični za dalmatinsku tradicionalnu arhitekturu. Pozornost privlače medeni paprenjaci u obliku srca, kolač nazvan Kajina kapa, rafioli punjeni bademima i suhim smokvama, kolači u obliku brodica ili vreće za masline nadjeveni rogačom. Ambalažu i ukrase od aromatičnog mediteranskog bilja poput lovora, brnistre, lavande, mažurana, bosiljka, maslinovih grančica, kadulje i koromača - osmislila je Vukšićeva snaha Kate. Pri izradi kolača za aromu se koriste i domaći likeri i rakije na bazi višnje, prošeka, maraskina i ružinog likera. “Za sada radimo po narudžbi, a u sklopu uljare planiramo otvoriti i pogon za ručnu proizvodnju kolača”, ističe Cvita Vukšić.


PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3666, 28. veljače 2011.

( i do 25.000

ozlijeda na radu godišnje se dogodi u Hrvatskoj

Zavod za unapređivanje sigurnosti, Osijek

( 100.000 kupaca dosegnuli izravnom prodajom

Pavletić, Rijeka

Petar Glebov/PIXSELL

Zaštita na radu – ekonomska kategorija

Gdje spavaš, maco? Samo jedna teža ozljeda na radu može biti itekako skuplja od dugogodišnjeg ulaganja u kvalitetnu zaštitu na radu

Z

avod za unapređivanje sigurnosti (ZUS) specijalizirana je tvrtka za pružanje usluga zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša. U svom dugogodišnjem radu – osnovana je 1965. godine – stekla je zavidan rejting u tom važnom segmentu gospodarstva, ali i društva u cjelini. Tvrtka zapošljava stručne visokoobrazovane kadrove, raspolaže najsuvremenijom tehnologijom, a osnutkom vlastite ustanove za obrazovanje Didaktika i uvođenjem sustava kvalitete ISO 9000, ZUS je postao lider u tim

Stručnost Zavoda prepoznale su tvrtke poput Ine, HEP-a, Nexe Grupe, Belja... djelatnostima na prostoru kontinentalne Hrvatske. Pored središnjeg ureda u Osijeku, imaju i poslovne jedinice u Slavonskom Brodu i Virovitici. Vinko Biuković, direktor ZUS-a, naglašava sve veći obuhvat poslo-

va koji su, sukladno novim zakonima, povjereni toj tvrtki, ali i njenu sve veću tehničku i kadrovsku opremljenost. Tome u prilog govori i niz novih propisa iz područja zaštite okoliša, koji će sigurno tražiti i veći materijalni angažman poslodavaca. Spremni za sve rizike “Ulaganja u zaštitu na radu dugoročno su među najisplativijima. Uostalom, samo jedna teža ozljeda na radu može biti itekako skuplja od dugogodišnjeg ulaganja u kvalitetnu zaštitu na radu”, kaže Biuković. Prema podacima Europske agencije za sigurnost i zdravstvenu zaštitu na radu (European Agency for Safety and Health at Work), svake godine se u EU-u dogodi oko 5800 nesreća na radu sa smrtnom posljedicom. Hrvatska godišnje bilježi između 22.000 i 25.000 ozljeda na radu, pri čemu oko 800 teških, a po nekoliko desetaka slučajeva godišnje bude i sa smrtnim ishodom. Najsuvremenija mjerna i ispitna oprema uz uspostavljen sustav uprav-

ljanja kvalitetom smješta ZUS iz Osijeka u sam vrh stručnih ustanova toga tipa u Hrvatskoj. Ispitni laboratorij za mjerenje buke u okolišu, mjerenje zvučne izolacije zgrada i građevnih elemenata, te mjerenje emisija u zrak iz stacionarnih izvora, kao i inspekcijsko tijelo za ispitivanje dizala i ocjenu održavatelja, akreditirani su sukladno europskim normama. Prema brojnim pokazateljima, osječki ZUS već je dugo u Europskoj uniji. Nadalje, djelatnici Zavoda koriste se instrumentima za ispitivanje elektroinstalacija u prostorima ugroženim od eksplozije, ispitivanje plinskih instalacija kao i druga specijalizirana mjerenja. Stručnost i tehničku osposobljenost Zavoda prepoznale su brojne ugledne hrvatske tvrtke poput Ine, HEP-a, Nexe Grupe, Belja, ali i jedinice lokalne samouprave, mala i srednja poduzeća i ustanove. Pored obavljanja ugovorenih poslova, Zavod se bavi organizacijom savjetovanja, stručnih edukativnih skupova, seminara... (S.S.)

Za mirnije snove i dublji odmor osmišljena je podloga za spavanje s kristalima koja neutralizira štetna zračenja, regenerira organizam i djeluje antistresno

R

iječka tvrtka Pavletić osnovana je kao mala obiteljska tvrtka prije 10 godina, a danas je jedno od vodećih poduzeća u području izravne prodaje proizvoda za dobar san s oko 100.000 zadovoljnih kupaca. Direktorica tvrtke Vesna Pavletić i nje-

Osmislili su i Biocrystal koji će se ugrađivati u temelje kuća zin suprug nekada su vodili predstavništva stranih tvrtki u Hrvatskoj te radeći taj posao uočili neiskorišten prostor na našem tržištu - u području opreme za dobar san. Svjesni činjenice da je zdrav san potreban svakom čovjeku, zaključili su kako je to dobro područje za pokretanje posla. “Na svoj posao ne gledamo samo kao na prodaju nego i na izgradnju nove kulture spavanja. Mnogo ulažemo u inovacije, pa smo tako s našim patentiranim proizvodom Biocrystal prepoznali i iskoristili nove poslovne mogućnosti. Riječ

je o prvoj podlozi za spavanje s kristalima koja neutralizira štetna zračenja, osnažuje opće stanje tijela, regenerira organizam te djeluje antistresno. Ta podloga sa specijalnom kristalnom strukturom omogućuje mirnije snove i dublji odmor”, rekla je Vesna Pavletić. Govoreći o protekloj poslovnoj godini, istaknula je kako su vrlo zadovoljni ostvarenim rezultatima s obzirom na recesijsku godinu. Pad prodaje osjetili su u jednom trenutku, no doskočili su tome pronalaskom novog prodajnog kanala kroz web stranicu Gdje spavaš, maco? “Svaka situacija, ma koliko god se teška činila, u sebi krije nove mogućnosti, pa stoga treba imati hladnu glavu i na vrijeme prepoznati nove mogućnosti”, kaže Vesna Pavletić. Kristali u temeljima novih kuća Tvrtka Pavletić svoje proizvode trenutačno izvozi u SAD, Njemačku, Austriju, Belgiju i Nizozemsku. Nedavno su se povezali i s uglednim distribucijskim

lancima iz Velike Britanije i Australije, a dogovaraju i suradnju s jednim od najvećih europskih proizvođača zaštitne opreme iz Francuske te proizvođačima i distributerima iz Južne Afrike i Argentine. Unatoč pozitivnom poslovanju i tvrtka Pavletić suočava se s problemima među kojima Vesna Pavletić posebice izdvaja kompliciranu birokraciju. “Za rješavanje nekog problema treba ispuniti i predati bezbroj potvrda i obrazaca, a to predstavlja gubitak vremena svakog poduzetnika te zahtijeva bar jednog djelatnika na raspolaganju”, istaknula je. Među planovima za budućnost izdvojila je širenje na strana tržišta i povećanje izvoza te ekskluzivno najavila da tvrtka svoje područje djelovanja širi i na graditeljstvo. Za to je posebno osmišljen proizvod koji će se ugrađivati u temelje prilikom izgradnje novih kuća. Kako bi privukla i ostale kupce, obitelj Pavletić upravo ugrađuje prvi primjerak Biocrystala u temelje svoje nove kuće. (S.P.)


14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti EBRD kreditira gradnju autoceste EBRD potpisao je ugovor s vladom Republike Srpske o dodjeli 6,5 milijuna eura granta kojim se osigurava nastavak gradnje mahovljanske petlje na autocesti Banja Luka-Bosanska Gradiška, prometnici s najskupljom i najduljom gradnjom u BiH. EBRD je do sada odobrio 21 milijun eura za gradnju te petlje. Predstavnici EBRD-a i Europske investicijske banke spremni su odobriti kredit za izgradnju dionice autoceste od Prnjavora do Doboja na autocesti Banja Luka-Doboj. Izgradnja te dionice stoji 130 milijuna eura, a čitava trasa autoceste oko 300 milijuna eura. Primorje umjesto SCT-a Giulio Moreno, direktor EBRD-a za BiH, najavio je kako se neće raspisivati novi natječaj za izgradnju tri kilometra dugog tunela Vijenac na autocesti Sarajevo-Zenica nakon što je zbog bankrota SCT-a raskinut ugovor s tom slovenskom kompanijom. Direkcija za autoceste FBiH uspostavit će kontakt sa slovenskom tvrtkom Primorje, koja je na natječaju nakon SCT-a dala najpovoljniju ponudu, i utvrditi je li i dalje zainteresirana za taj posao te može li osigurati potrebna bankarska jamstva. Rekordna turistička sezona BiH je lani posjetilo 17 posto gostiju više nego u 2009. godini pa je Grupacija za turizam i ugostiteljstvo Vanjskotrgovinske komore BiH ocijenila da ta grana gospodarstva izlazi iz krize. Stranih gostiju bilo je 56,9 posto, a domaćih 43,1 posto. Najviše je posjeta turista iz zemalja bivše Jugoslavije (44,6 posto), a slijede gosti iz Italije, Turske i Poljske. Najviše posjeta i boravaka zabilježilo je Međugorje, potom zimski sportski centri i Neum.

( do 350 €

dnevni smještaj u Hrvatskoj

Privredni vjesnik Broj 3666, 28. veljače 2011.

( oko 100

izlagača na Sajmu vina

33. MEĐUNARODNI SAJAM TURIZMA U BEOGRADU

Na hrvatskoj obali ove godine 100.000 srbijanskih turista Hrvatska je u centru pozornosti novinara i posjetitelja, prije svega kao zemlja partner, ali i po ponudi, predstavivši najatraktivnije sadržaje svoje bogate turističke ponude i destinacija su Tunis i Egipat postajali sve omiljenija destinacija za odmor. Na izlagačkoj površini od 230 četvornih metara Hrvatska je predstavila najatraktivnije sadržaje svoje bogate turističke ponude i destinacija.

Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

C

ijene smještaja u hrvatskim ljetovalištima ove godine bit će iste kao i lanjske ljetne sezone, od 10 do 350 eura dnevno. Procjenjuje se i kako će ove godine u Hrvatskoj ljetovati oko 100.000 turista

Na Sajmu vina uspješno se predstavilo 12 hrvatskih proizvođača vina

građana Srbije ljetovalo u Istri te izrazio nadu kako će otvaranje zrakoplovne linije između Beograda i Dubrovnika omogućiti da gosti iz Srbije borave duž cijele hrvatske obale.

iz Srbije, što je više nego lani, izjavio je novinarima u Beogradu predsjednik Hrvatske turističke organizacije Boris Žgomba. Na otvaranju 33. međunarodnog sajma turizma koji je održan na Beogradskom sajmu Žgomba je naveo i podatak prema kojem je do sada najviše

Od Beograda do Dubrovnika za 70 eura Generalni direktor Croatia Airlinesa Srećko Šimunović dodao je kako se već mogu rezervirati karte na sezonskoj liniji Beograd-Dubrovnik, koja će biti uspostavljena od 20. lipnja do 7. rujna i to ponedjeljkom i srijedom. Tu-

riste iz Srbije u Dubrovnik će prevoziti Dash 8-Q400 sa 76 mjesta, a karta u jednom pravcu stajat će 70 eura, rekao je Šimunović, dodavši kako se nada da će to postati redovna godišnja sezonska linija te da će biti produljena do kraja rujna. Hrvatska je već na početku Sajma bila u centru pozornosti novinara i posjetitelja, prije svega kao ovogodišnja zemlja partner, ali i po ponudi koja je zbog zbivanja na Bliskom istoku dodatno privukla interes potencijalnih turista iz Srbije kojima

Omiljena hrvatska vina Na ovogodišnjem Sajmu, koji se održao pod sloganom “Tri u jedan” (sajam turizma, sajam vina i sajam suvenira) predstavilo se oko 900 izlagača, 711 domaćih i 139 iz inozemstva - najpoznatije turističke agencije, hotelski lanci, osiguravateljske kuće, najatraktivnije turističke destinacije, toplice, kao i afirmirani proizvođači vina i suvenira. Na zajedničkom štandu od 100 četvornih metara u okviru Sajma vina i jakih alkoholnih pića, koji se održao po drugi put u organizaciji Hrvatske gopodarske komore i Ministarstva poljoprivrede, uspješno

se predstavilo i 12 hrvatskih proizvođača vina poput Agrokor Vina, Badela 1862, Dubrovačkih podruma, Krauthakera, Zlatnog otoka, udruge Žlahtina... Beo Wine Fair 2011 okupio je više od stotinu najuglednijih proizvođača vina iz Srbije i regije, vinskih podruma, kuća vina kao i distributera vina. Hrvatska vina poznata i omiljena u Srbiji (iako za tamošnje prilike skupa) mogli su degustirati brojni gosti na velikoj fešti noć uoči otvaranja Sajma u beogradskom Hyattu na kojoj se Hrvatska predstavila kao respektabilan partner u turizmu, ali još više u vinu. Direktorica Turističke organizacije Srbije Gordana Plamenac ocijenila je kako bi zajedničko organiziranje manifestacije Putevi vina bilo od interesa i za Hrvatsku kao i za Srbiju koja je upravo promovira, ali i za druge zemlje u regiji.

Građevinari Hrvatske i Srbije

Zajednički interes za stara tržišta Kriza kako na svjetskom tako i na domaćem tržištu donosi i neke pozitivne stvari, a najbolji primjer za to jest susret predstavnika najvećih građevinskih tvrtki Srbije (23) i Hrvatske (20) prošloga tjedna koji su u Beogradu razgovarali o temi Udruženi lakše do posla: u svijetu, susjedstvu i kod kuće. Polazna osnova za razgovore bila je zajednička (pr)ocjena da posla

nema dovoljno ni u Srbiji niti u Hrvatskoj, pa ga je radi opstanka nužno po-

Posao je, radi opstanka, nužno potražiti u inozemstvu tražiti u inozemstvu gdje je pak konkurencija zbog globalnog pada investicija sve veća. Hrvatski veleposlanik u Srbiji Želj-

ko Kuprešak ocijenio je ovaj skup kao početak “novog doba u odnosima dviju zemalja”. Sastanak u Komori Srbije bio je prvi u nizu kako bi se tvrtke bolje upoznale, ali su se čuli i sasvim konkretni prijedlozi za imenovanje zajedničke banke koja bi srbijanskim i hrvatskim tvrtkama davala bankarska jamstva za ugovorene poslove. Dogovoreno je i osnivanje radnih grupa koje će u idućih mjesec dana napraviti listu

projekata u kojima će poduzeća iz Srbije i Hrvatske zajednički sudjelovati kao i mjere za pomoć kod sklapanja velikih poslova koje će predložiti vladama obiju država. Kao izgledna označena su, bez obzira na trenutačna događanja, tržišta Alžira, Libije i Irana, potom Rusije, bivših sovjetskih republika te zemalja u regiji, jer neke od tih država planiraju investicije teške desetine milijardi dolara, i gdje nije riječ samo

o stanogradnji ili izgradnji zdravstvenih ustanova već je moguće uključiti cijela gospodarstva. U Srbiji ima 11.200 građevinskih tvrtki koje zapošljavaju 120.000 radnika, a u Hrvatskoj je zaposlen približno isti broj ljudi iako je u zadnje dvije godine zbog krize bez posla ostalo 20.000 radnika. (Lj.L.)


15

www.privredni.hr Broj 3666, 28. veljače 2011.

( 10.000 stanova ( od 1100 do 1400 € neprodano u Sloveniji

*vijesti

najviša cijena kvadrata za otkup

I Slovenija opterećena viškom stanova

Ili jeftinije ili u bescjenje Nisu sporne samo kamate – problematična je i cijena stanova, zato su u Sloveniji odlučili potražiti sveobuhvatnija rješenja i bankare. Polazna zamisao temelji se na osnivanju nekretninskog fonda kao novog igrača na tržištu nekretnina. Fond bi trebao otkupljivati višak kuća i stanova izgrađenih za tržište, a koje se dulje vrijeme ne može prodati. Ključna postavka za djelovanje novog fonda uglavljena je u odredbi o najvišoj cijeni za četvorni metar do koje je dopušteno otkupljivati stanove. Razmišlja se o dva limita, jednom za Ljubljanu i drugom za ostatak Slovenije. Ministrica Radić dala je već naslutiti da bi

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

U

Sloveniji, baš kao i u Hrvatskoj, na tisuće je dovršenih stanova za koje nitko ne pita, a u njima toliko je zaleđenog kapitala da se počinje “zaleđivati” i cijela industrija koja je u konjunkturi naveliko gradila dajući posla i za 11 pratećih djelatnosti. Istom problemu neprodanih stanova u dvije susjedne države pristupilo se različito. Hrvatska se usredotočila na kamate. Subvencijama želi ublažiti kamatni teret, smatrajući da su visoke kamate onaj ugrušak koji je izazvao začepljenje prodajnih kanala. Dakako, i u Sloveniji pojačano su razrađivali model kamatnog rasterećenja, ali su ubrzo shvatili da kamatna olakšica nije pravo rješenje. I niža cijena i kamate Takva mjera bit će prekratka, a možda i nepravedna – završni je zaključak ekspertiza provedenih u suradnji slovenskih ministarstava za gospodarstvo te financije. Čak i drastično smanjenje kamata ne može pokrenuti prodaju 10.000 stanova koliko ih je trenutačno uskladišteno u Sloveniji. Očito je da su u cijene novoizgrađenih stanova investitori ugradili prevelika očekivanja koja se ne uklapaju u krizu i nezaposlenost, niti u plaće i mirovine pod ručnom kočnicom. Stanovi su jed-

nostavno preskupi. Da bi ih se moglo prodati, valja primarno sniziti cijenu, a bit će dobro uspije li se smanjiti i popratno kamatno opterećenje. Slovenska vlada još nije zakonski uobličila zamisao o sveobuhvatnijem rješenju teškog problema. Ministrica gos-

podarstva Darja Radić, međutim, javnosti je predstavila konture vjerojatnog slovenskog rješenja koje investitorima šalje nedvojbenu poruku – želite li se riješiti neprodanih stanova, morat ćete sniziti njihovu cijenu! U nekim normalnijim okolnostima vladi bi bilo ne-

Premalo neprofitnih stanova Na zadnji natječaj za dodjelu 450 neprofitnih stanova u Ljubljani (zaključen potkraj siječnja) prispjele su 3983 molbe. U Celju se za 38 takvih stanova lani kandidiralo 427 obitelji, a za 58 stanova u Mariboru 499. U Novom Mestu kupuju tri stana, a imaju evidentirano 170 molbi za dodjelu. Mnogo građana ispunjava svih dvadesetak uvjeta za dodjelu stana, a malo je raspoloživih stanova. Taj manjak moglo bi se ublažiti preraspodjelom neprodanih stanova što ih tek treba otkupiti posebni državni fond za nekretnine. Stručnjaci razrađuju i mogućnost dodjele neprofitnog stana u okviru javno privatnog partnerstva. Izučava se mogućnost da obitelj uđe u stan što bi ga kupila zajedno s općinskim fondom, plativši tek dio cijene i to prema mogućnostima obitelji. Inače, u Ljubljani prosječna stanarina za dvosobni stan u neprofitnom najmu iznosi 3,27 eura za četvorni metar, a u Kranju tri do četiri eura.

prilično soliti pamet investitorima o cijenama po kojima trebaju tržiti svoju robu. Okolnosti u Sloveniji, međutim, nisu normalne, pogotovo ne u građevinarstvu. Nekoliko tvrtki s velikim udjelom u stanogradnji završilo je u stečaju. Više drugih tvrtki stažira u predsoblju mogućeg stečaja i to u postupku prinudnog poravnanja. Stanovi u stečajnoj masi padaju na simboličnu razinu. Vlada stoga može reći: snizite cijene, jer se u stečajnoj praksi već događaju cijene od kojih se vrti u glavama investitora i njihovih bankara. Nekretninski fond kao rješenje Vlada užurbano razrađuje rješenje za neprodane stanove u Sloveniji pazeći na to da mjerama ne favorizira samo jednu stranu, pogotovo ne građevinare

S dijelom otkupljenog viška stanova kani se pojačati fond neprofitnih stanova te onih za socijalno zbrinjavanje stambeni fond trebao otkupljivati neprodane stanove, a da nisu skuplji po četvornom metru od 1400 eura u Ljubljani i od 1100 eura na područjima izvan Ljubljane. Je li to državna ucjena? Očito da nije, kažu predlagatelji, uz dodatak da investitori mogu birati i cijene iz prinudnog poravnanja i iz stečajne rasprodaje. Svaka šala tu prestaje. Uzmi što ti nudi niža cijena ili te čeka pad u bescjenje! S dijelom otkupljenog viška neprodanih stanova kani se pojačati fond neprofitnih stanova te stanova za socijalno zbrinjavanje.

Manja proizvodnja unatoč višim cijenama Slovenski agrar proživljava neshvatljive proturječnosti: hrana poskupljuje više i brže od prosječnog poskupljenja u EU-u, a ozime žitarice zasijane su na 14,4 posto manje površina. Smanjenje sjetvenih površina pokušava se opravdati lošim vremenskim prilikama prošle jeseni kada su kiše zaista usporile skidanje ljetine i pripremu njiva za novu sjetvu. Kiša, međutim, ne može biti izgovor za posustajanje u gotovo svim dijelovima stočarske proizvodnje. Dva mjeseca stari statistički podaci pokazuju izraziti pad u svinjogojstvu i peradarstvu. Nije mnogo bolje ni u drugim stočarskim djelatnostima. Uzgojem goveda prestalo se u Sloveniji prošle godine baviti 1300 poljoprivrednih domaćinstava. Iz svinjogojstva povuklo se 4000, a iz peradarstva oko 3000 domaćinstava. Prema posljednjim podacima, slovenska poljoprivredna gospodarstva imaju u tovu 470.000 goveda i 396.000 svinja. Teze za zdravstvenu reformu Početkom ove godine slovenski osiguranici na famoznim “listama čekanja” čekali su zdravstvene usluge ukupne vrijednosti 90 milijuna eura. Zdravstveni ministar Dorijan Marušič baš takvom rečenicom započeo je prikaz teza za cjelovitu reorganizaciju zdravstva i zdravstvenog osiguranja u kojem nema dovoljno novca za ozakonjena prava. Reformatori planiraju vratiti dopunska osiguranja pod okrilje opće zdravstvene blagajne, reorganizirati sustav bolnica s dva klinička centra i sedam standardiziranih regionalnih bolnica te smanjiti dio osiguraničkih prava koja nisu nužna – sve to uz povećanje udjela zdravstva u BDP-u na 10 posto u 2020. godini.


16 STIL *vijesti U Hrvatskoj lani boravilo 10,6 milijuna turista U Hrvatskoj je lani boravilo 10,6 milijuna turista što je 3,2 posto više nego 2009. godine. Oni su ostvarili 56,4 milijuna noćenja, 2,6 posto više. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, gotovo 86 posto ukupnih dolazaka i 90,4 posto noćenja prošle su godine ostvarili stranci. Oni su pritom zabilježili 9,11 milijuna dolazaka, pet posto više te 51 milijun noćenja ili 3,6 posto više nego 2009.

Privredni vjesnik Broj 3666, 28. veljače 2011.

( oko 500 mil €

teška izravna ulaganja u 10.000 vezova

( 58.394 nautičara lani posjetilo Hrvatsku

KAKVA NAM JE NAUTIČKA PERSPEKTIVA?

Ploviti, otkrivati, živjeti...

Zagreb je najpoželjnija nova destinacija Turistička zajednica Grada Zagreba predstavila je hrvatsku metropolu na turističkom sajmu Travel Tourism Fair&Outbound Travel Mart održanom

Prema Strategiji razvoja nautičkog turizma u Hrvatskoj u sljedećih 10 godina trebali bismo izgraditi 15.000 novih vezova, a u protekle četiri godine izgradili smo ih samo 1000 Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

u Mumbaiju u Indiji. Na tom je sajmu Zagreb dobio nagradu Award for Excellence-The most promising new destination, kao najpoželjnija nova destinacija. Besplatan autobus Zagreb-Mali LošinjZagreb Predstavnici Grada Malog Lošinja i turističke tvrtke Jadranka hoteli-Lošinj Hotels&Villas potpisali su ugovor o sufinanciranju besplatnog autobusnog prijevoza na relaciji Zagreb-Mali Lošinj-Zagreb. Autobusna linija namijenjena je svim gostima

koji do 17. travnja odluče provesti vikend u wellness hotelu Aurora u Sunčanoj uvali u Malom Lošinju.

N

autika, mnogo širi pojam od nautičkog turizma, je segment ekonomije, a u razdoblju od 1995. do 2008. bila je jedan od najbrže rastućih gospodarskih sektora u Hrvat-

Hrvatska je prema svojim kapacitetima u nautičkom turizmu u boljem položaju od konkurentskih zemalja skoj. Godišnje je nautički sektor rastao po stopi od gotovo 20 posto, a 2007. godine u tom je sektoru zabilježeno ukupno 800 milijuna eura prihoda. To su ostvarile sve tvrtke koje se bave nautikom, primjerice marine, čarter kompanije, mala brodogradnja, prodaja plovila, servisi za mega jahte... Nakon toga, 2009. i 2010. došlo je do stagnacije, a upravo je nautika jedna od grana koja ima perspektivu rasta i u sljede-

ćih pet godina mogla bi udvostručiti svoju vrijednost i značaj, rekao je Roko Vuletić, dopredsjednik Udruge nautičkog sektora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) na okruglom stolu Nautika 2011. - hrvatske perspektive održanom u sklopu 20. međunarodnog sajma nautike na Zagrebačkom velesajmu. Kao neke od uzroka stagnacije u unaprjeđenju nautike u Hrvatskoj Vuletić je izdvojio izostanak greenfield investicija, pad proizvodnje i prodaje plovila, pad platežne moći građana te recesiju. “Kada kažemo da je neka zemlja nautička destinacija, tada ona mora zadovoljiti određene kriterije, primjerice, imati dovoljan broj vezova i graditi dovoljno brodica i brodova. Prema Strategiji razvoja nautičkog turizma u Hrvatskoj, u sljedećih 10 godina trebali bismo izgraditi 15.000 novih vezova. O tome kako to nije jednostavno govori podatak da smo u protekle četiri godine izgradili ili je još uvijek u izgradnji samo 1000 novih vezova”, istaknuo je

Vuletić. Pritom je dodao kako se procjenjuje da izravna ulaganja u 10.000 novih vezova i prateću infrastrukturu iznose oko 500 milijuna eura. Dosad smo napravili relativno malo novih vezova, a usporedbe radi u Italiji i Crnoj Gori trenutačno je u izgradnji 20.000 vezova od čega se 9000 nalazi na talijanskoj obali Jadranskog mora. Najbolja europska zemlja za čarteraše Unatoč problemima, Hrvatska ima odlične uvjete za razvitak nautike i nautičkog turizma, a lani je na nautičkom sajmu u Düsseldorfu proglašena najboljom zemljom za čarter u Europi. Tako je Hrvatsku tijekom prošle godine posjetilo ukupno 58.394 nautičara ili dva posto više nego 2009. od čega su 33.000 bili čarteraši, tri posto više. U Hrvatskoj je lani registrirano 143 novih tvrtki koje se bave čarterom. Skandinavski čarteraši lani su zabilježili porast dolazaka od 28,15 posto u odnosu na pretprošlu godinu. “Od prošle godine pojednostavljena je proce-

Izgradit će se i megamarine Od ukupnog broja jahta i brodica koje dolaze u Hrvatsku, 60 posto dolazi kopnenim, a ostatak morskim putem. Tim putem uglavnom dolaze nautičari iz Italije. Brodice do šest metara čine 51,85 posto ukupnog broja stranih plovila u Hrvatskoj. U hrvatskom čarteru lani je bilo registrirano 4099 jahti i brodica za iznajmljivanje. Prema Strategiji razvoja nautičkog turizma, u planu je izgradnja 15 novih megamarina u blizini zračnih luka i velikih gradova. dura ulaska brodova na Jadransko more, a ove godine nautičari više neće trebati osobno dolaziti u lučku kapetaniju nego će vinjetu moći produljiti internetom. U završnoj fazi je i izrada zakona o pomorskom dobru i pomorskim lukama što će nautičarima pojednostaviti procedure”, naglasio je Mario Babić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, dodavši kako će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju europska obala biti duža za 6240 kilometara koliko iznosi hrvatski obalni dio. Da je nautički turizam jedan od vodećih brendova hrvatskog turizma slaže se i Mato Bartoluci, pročelnik Katedre za turizam zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. On je rekao kako dnevna pro-

sječna potrošnja turista u našoj zemlji iznosi do 50 eura, a nautičara 100 eura, pa se predviđa kako će prihod samo od nautičkog turizma 2018. godine iznositi oko 15 milijardi kuna. “Hrvatska je prema svojim kapacitetima u nautičkom turizmu u boljem položaju od konkurentskih zemalja. Imamo prepoznatljiv nautički imidž, ali još mnogo toga treba napraviti na unaprjeđenju nautičkog brenda”, istaknuo je Bartoluci. Iako su neke naše visokokategorizirane marine konkurentne inozemnima, i u onim manjim marinama treba poboljšati ponudu, unaprijediti infrastrukturu i uvesti sportsko-rekreacijske sadržaje jer sport i nautika su uzajmno povezani sektori, zaključio je Bartoluci.


HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3666, 28. veljače 2011.

( oko 2500 IT stručnjaka

*vijesti

nedostajat će Hrvatskoj u sljedećih nekoliko godina

IT ARENA 2011

Nedostaje kritična masa Ulaskom Hrvatske u EU, kojim se širi tržište za domaće IT tvrtke, ali raste i konkurencija, u IT sektoru će doći do povećanja akvizicija Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Z

a snažniji razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) unutar gospodarstva neke zemlje nužno je u njoj stvoriti, osim regulatornog, i odgovarajući edukacijski okvir. Jer, procjenjuje se, već do 2015. godine u Europi će nedostajati oko 700.000 stručnjaka za to područje. U Hrvatskoj, pak, u sljedećih nekoliko godina pojavit će se “rupa” koju će valjati pokrpati s oko 2500 srednje i visoko obrazovanih IT stručnjaka. Stoga, smatra Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, ne treba se libiti promijeni-

ti čak ni Ustav kako bi se stvorili uvjeti za školovanje odgovarajućeg IT kadra. “Ako je u osnovnoj školi informatika izborni predmet, ne može se govoriti o razvoju informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija”, kazao je on na prošlotjednoj regionalnoj konferenciji IT Arena održanoj u Zagrebu. Osim toga, za snažniji razvoj ove grane, ustvrdio je prvi čovjek Microsofta Hrvatska, nužna je i suradnja među tvrtkama. Kao ključan problem IT sektora u nas i regiji istaknuo je nedostatak kritične mase i državnih poticaja za okrupnjavanje. “Danas IT tvrtku može pokrenuti i voditi pojedinac. Ali bez IT tvrtki sa 400 do 500 za-

poslenih možda možemo biti donekle važni u regiji, ali ne i u Europi i svijetu”, naglasio je. Prognozira i da će do svojevoljnog okrupnjavanja tvrtki teško doći te da će ulaskom Hrvatske u EU, kojim se širi tržište za domaće IT tvrtke, ali raste i konkurencija, u IT sektoru doći do povećanja akvizicija. Milijarde za mrežu pruga Hrvoje Sagrak, predsjednik HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, napomenuo je kako političke elite u Hrvatskoj još uvijek nisu svjesne mogućnosti ICT-a. Unutar strukturne reforme državne uprave koja nas čeka i

koju valja provesti, smatra on, treba stvoriti pravni okvir za rast gospodarstva uz ICT tehnologije.

Bez IT tvrtki sa 400 do 500 zaposlenih ne možemo biti važni u Europi i svijetu, ističe Vidaković A Hrvatska nema osnovne preduvjete za to kao što su norme koje bi regulirale taj rast. Mišljenja je kako i sami gospodarstvenici ne razmišljaju o ulaganju u ICT osim ako im to nije core business. Na toj konferenciji, na kojoj se okupilo više od 150 sudionika iz zemalja

regije i EU-a, raspravljalo se i o ulozi javnog sektora u razvoju IT-a, te o planiranim investicijama tog sektora u IT u Hrvatskoj i regiji. Ivan Matasić, član Uprave tvrtke HŽ infrastruktura, istaknuo je kako je u HŽ-u u tijeku uvođenje SAP sustava, nabavljenog za 54 milijuna kuna. U održavanje i upravljanje mrežom pruga, koja je vrlo malo automatizirana, do 2020. godine iz europskih fondova se planira povući oko dvije milijarde eura. Od toga bi oko 100 milijuna eura bile investicije u sigurnosno signalne uređaje, telekomunikacije i IT sustav za podršku upravljanja prometom.

NOVI REKORD SAMSUNGA

Dobit 15,2 milijarde dolara Europsko vodstvo Samsunga predstavilo je prošli tjedan na trećem godišnjem Samsung European Forumu u Budimpešti poslovne rezultate, strategiju za rast i razvoj u 2011. te novi portfelj proizvoda. Ovaj korejski proizvođač elektronike i bijele tehnike u prošloj je godini ostvario 135,8 milijardi američkih dolara ukupnih prihoda te dobit od 15,2 milijarde američkih dolara što su najuspješniji rezultati u povijesti kompanije. Valja podsjetiti kako je gospodarskoj krizi unatoč, ova

kompanija u 2009. godini ostvarila do tada rekordni prihod od gotovo 118 milijardi USD, dok je operativna dobit iznosila blizu 9,4 milijarde dolara.

Samsung želi postati tržišni lider u svim kategorijama proizvoda Kako je najavljeno, Samsung će i u ovoj godini nastojati povećati tržišni udjel u kategorijama mobilnih uređaja, pisača i netbookova. Samsung je već sada vodeći u Eu-

ropi na području LCD televizora velikih dijagonala, LCD monitora, blu-ray playera, sustava kućnih kina i hladnjaka. “Europska strategija osmišljena je kako bi ojačala naše po-

stojeće vodstvo na tržištu i utvrdila nove poslovne mogućnosti”, rekao je Seokpil Kim, glavni izvršni direktor i predsjednik odbora Samsung Electronics Europe. “Ove go-

dine sami sebi postavljamo izazov da postanemo tržišni lideri u svim kategorijama proizvoda”, naglasio je on. Među novim proizvodima predstavljeni su televizori povezani s internetom, digitalni fotoaparati, smartphonei, tableti, prijenosna računala te bijela tehnika. Inače, za tog korejskog proizvođača bijela tehnika ima važnu ulogu u strateškom razvoju u Europi. To potvrđuje i činjenica da je u 2009. godini Samsung u Poljskoj otvorio novi proizvodni pogon za bijelu tehniku. (B.O.)

Combis i Cisco predstavili novitete Na zajedničkom prošlotjednom događanju u organizaciji regionalnog sistem integratora Combisa i vodećeg svjetskog proizvođača mrežnih rješenja, tvrtke Cisco Systems, predstavljeni su informatičko-tehnološki noviteti iz područja primjene komunikacijskih te sigurnosnih rješenja i virtualizacije. Predstavljena rješenja omogućavaju snažniju zaštitu integriteta tvrtke, osiguravaju povjerljivost podataka i veću fleksibilnost, lakše usklađivanje s međunarodnim standardima, jednostavniju komunikaciju i bolju povezanost te učinkovitije upravljanje infrastrukturom. Uspješna suradnja GDi Gisdate i Skopja

GDi Gisdata, jedna od vodećih tehnoloških tvrtki u regiji te najveća tvrtka za geoinformatiku u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, nedavno je završila rad na prvoj fazi projekta Geografskog informacijskog sustava (GIS) za potrebe Grada Skopja. Riječ je o servisu koji građanima omogućuje trenutačni uvid u generalni urbanistički plan (GUP) grada te pristup prostornim podacima grada o prometu, opskrbi vodom, kanalizaciji, plinofikaciji, telefonskim vodovima te infrastrukturi za opskrbu električnom energijom. Pad ukupnih prihoda SAP-a Tvrtka SAP prošli je tjedan predstavila poslovne rezultate za 2010. godinu. Ukupni prihod tvrtke za 2010. iznosio je 49 milijuna kuna, što predstavlja pad od 22 posto u odnosu na 2009. godinu. Prihodi od softvera i održavanja su također zabilježili pad, i to od 19 posto u odnosu na 2009. godinu. Iako su proteklih godina prihodi od savjetovanja i edukacije bilježili najveći rast, sukladno stanju na tržištu u 2010. godini i ti prihodi bilježe znatan pad, i to od 35 posto.


18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3666, 28. veljače 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Ideje, inovacije i znanje

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR E. R. YESCOMBE JAVNO-PRIVATNA PARTNERSTVA Elsevier/Mate

Knjiga Javno-privatna partnerstva, temeljena na autorovom praktičnom iskustvu u javnom i privatnom sektoru, daje pregled ključnih pitanja uspoređujući međunarodne prakse politika u odlučivanju za ili protiv JPP-a sa specifičnom primjenom pristupa ovoj politici kroz JPP ugovore. Autor od čitatelja ne očekuje nikakvo prethodno znanje o projektnom financiranju. Knjiga pojašnjava koncesijske i PFI modele JPP-ova te omogućava strukturirano uvođenje u ovo područje.

MATE KAPOVIĆ ČIJI JE JEZIK? Algoritam

Ova knjiga pokušava svima razumljivim jezikom govoriti o nekim jezičnim pitanjima koja se u javnosti često postavljaju, a često nisu posve jasna ni onima koji se profesionalno bave jezikom i lingvistikom. Iz knjige proizlazi tvrdnja da je jezik društvena činjenica, stvar društva a ne pojedinca, i da ga se ne može gledati izdvojeno od društva, društvenih odnosa i promjena u društvu. Utoliko ova knjiga nije samo knjiga o jeziku nego i knjiga o društvu, znanosti općenito, pa čak i politici.

MIKLÓS VÁMOS KNJIGA OČEVA Znanje

Dvanaest muškaraca kroz 12 generacija predstavljaju glavne junake ove veličanstvene obiteljske sage koja zahvaća zadnjih 300 godina mađarske povijesti. Očevi prenose na sinove neobičnu sposobnost gledanja u prošlost i budućnost, ali i knjigu u kojoj su pohranjene njihove zabilješke - Knjigu očeva. Čitatelj je uvučen u uzbudljivu priču koja prati sudbine nezaboravnih likova. Jedni su sretni, uspješni i dugovječni, dok drugi životare, oženjeni su za pogrešne žene i umiru mladi.

PETER ALTENBERG DON JUAN/PREVRATNIK Disput

Reprezentativni izbor crtica, pjesama u prozi, kratkih priča i aforizama iz autorove prve objavljene knjige Kako ja to vidim (1896.), u kojoj je inaugurirao književnu vrstu nazvanu nizom studija. Altenbergovi su tekstovi, naime, “ekstrakti života” pisani “telegramskim stilom duše”. U skladu s impresionističkim postulatima riječ je o sažetim, reskim “očitavanjima” duševnog stanja ljudi, zapisima koji se usredotočuju na hirovitu časovitost.

ALEKSANDAR STANKOVIĆ IGOR MANDIĆ NA MJESECU V.B.Z.

Kratke priče i pjesme koje čine ovu zbirku neobičnog naziva predstavljaju sjajnu kombinaciju politike, poezije i čistog trača, ali u svemu tome postoji i čitav korpus intimistički ispisanih stihova koji govore o onom dijelu Stankovićevog života koji nije vidljiv pred kamerama. Narativne i anegdotske, samopreispitujuće, vesele ili tužne - ove pjesme su ponekad savršeno jasne i s lucidnom, duhovitom poantom, ponekad, opet, teško dokučive, zatvorene u sebe i zagonetne.

Burza znanja, Slavonski Brod, www.burzaznanja.com.hr. Tvrtka radi na principu prave burze koja trguje idejama, gotovim inovacijama ili prodaje znanje. Povezuju inovatore koji svoje inovacije oglašavaju na stranici i investitore koji kupuju ono što im treba ili oglašavaju koji problem trebaju otkloniti u procesu poboljšanja poslovanja. Kontakt: Bratislav Bukvić, info@burzaznanja.com.hr, +385 35 225335, +385 98 464940. Digitalno brojilo kave

Tehno Futura, Sveta Nedelja, www.tehnofutura.hr. Tvrtka nudi digitalno brojilo kave, patentirani hrvatski proizvod koji služi za preciznu evidenciju espresso kave u ugostiteljstvu. Patentirano HR P20010109 od 12. veljače 2001. do 12. veljače 2021. Proizvod je u prodaji u Hrvatskoj, EU-u i susjednim zemljama, i upotrebljava ga oko 1500 ugostitelja. Kontakt: Miroslav Kovač, m.kovac@ dbk.hr, +385 1 3370089. Višecijevna teniska naprava

Višecijevna teniska naprava, služi svim tenisačima, neovisno o uzrastu i dostignutom teniskom znanju. Postoje četiri varijante (1, 2, 3 i 4-cijevna). Svaka cijev na proširenoj strani ima ugrađen čelični prsten koji sa svoja dva svinuta krilca skuplja teniske loptice. Svaka plastična cijev primi 12 loptica, odnosno 24, 36 ili 48, ovisno o varijanti. Cijev se zatim stavlja na stalak/držač te se uz pomoć slobodnog pada loptice spuštaju do kraja cijevi tako da ih tenisač može uzeti. Nakon upotrebe naprava se može sklopiti te staviti na rame ili u sportsku torbu. Naprava je jednostavna, praktična, funkcionalna i lijepo dizajnirana. Idealna je za teniske treninge. Traži se financijska suradnja radi moguće proizvodnje. Kontakt: Matija Poljak, burze@hgk.hr, +385 44 633640, +385 44 633640.

ATV motocikli

Schuurman BV, Oss, Nizozemska, www. schuurmanbv.nl. Trgova��ka tvrtka koja se bavi distribucijom ATV motocikala najboljih svjetskih proizvođača traži pouzdane partnere u Hrvatskoj za distribuciju svojih proizvoda. Kontakt: Job Hoevenaars, jhoevenaars@schuurmanbv.nl, +31 412693577. Autosigurnosni sustav

Zeder, Zagreb, www.zederlock.hr. Tvrtka proizvodi autosigurnosni sustav Zeder za zaštitu automobila od krađe. Sustav je opremljen specijalnom bravom koja mehanički blokira mogućnost upravljanja vozilom. Kontakt: Duško Dobrota, dusko@zederlock.hr, +385 1 6641697, +385 91 3969789. Distribucija električnih vozila

Eko Sim, Bistrica ob Sotli, Slovenija, www.bikeboard.si. Tvrtka je distributer vozila na struju Bikeboard za područje bivše Jugoslavije i na tom području tražimo zastupnike odnosno prodavače. Kontakt: Simon Augustinčič, info@ekosim. eu, +386 41 522427. Rabljena vozila

Mer inc, Washington DC, Sjedinjene Američke Države. Tvrtka je specijalizirana za izvoz rabljenih vozila (autobusi, vatrogasna vozila, ambulantna vozila...). Kontakt: Mehreteab Woldemariam, merincorp@gmail.com, +1 202 3681878. Autooprema i dijelovi

Ixoemporiki, Solun, Grčka. Tvrtka nudi JVC audio za vozila (autoradio/CD, MP3, multimedia, pojačala, zvučnici, Magnat kućni i auto hi-fi, Spal aksijalne ventilatore (za aute 12V, autobuse i kamione 24V), električne prozore i parking-senzore te xenon svjetla. Kontakt: soundtrd@otenet.gr, +30 2310 513068.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Beskonačni obrasci

Hrvatska radiotelevizija nabavlja beskonačne obrasce. Rok dostave ponuda je 14. ožujka.

Usluge tiskanja brošura

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja usluge tiskanja brošura. Rok dostave ponuda je 8. ožujka. Osobna računala

Operacijski stolovi

Klinička bolnica Merkur nabavlja tri operacijska stola. Rok dostave ponuda je 7. travnja. Oprema za vojnu policiju, jastučnice, jastuci i plahte

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske u tri nadmetanja nabavlja opremu za vojnu policiju, 5000 vojničkih jastuka, 5000 jastučnica i 5000 plahti. Rok dostave ponuda je 10. ožujka.

Dom zdravlja Zagreb Zapad nabavlja 38 osobnih računala i računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 14. ožujka. Uredski materijal

Hrvatske ceste nabavljaju uredski materijal. Rok dostave ponuda je 15. ožujka.

REGIJA Ležajevi za tramvajska vozila

KJKP Gras iz Sarajeva nabavlja ležajeve za tramvajska vozila. Rok dostave ponuda je 24. ožujka. Toneri i boje za tiskaru

Federalni zavod za statistiku u Sarajevu nabavlja tonere i boje za tiskaru. Rok dostave ponuda je 24. ožujka.

Telekomunikacijske usluge

Hrvatske autoceste nabavljaju telekomunikacijske usluge. Rok dostave ponuda je 4. travnja.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr


19

www.privredni.hr Broj 3666, 28. veljače 2011.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se pašnjaci na Pagu za 21 milijun kuna Poslovni prostori u Branjinom Vrhu procijenjene vrijednosti 21,9 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovne prostore različitih veličina, a prodaje se kao cjelina po početnoj cijeni od 21.908.002,50 kuna. Ročište za prodaju održat će se pred stečajnim sucem 3. ožujka u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, soba broj 22/I. Razgledati nekretninu i njenu dokumentaciju zainteresirane osobe mogu u vrijeme dogovoreno sa stečajnom upraviteljicom na telefon 098/1706 649. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje uplate osiguranje u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina na žiro-račun Trgovačkog suda u Osijeku broj 23900011300000200 s pozivom na broj 05 132-6993-09 kod HPB-a. Kuća i dvorište u Županji, procijenjene vrijednosti 14,9 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću i dvorište površine 1016 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Općinskom sudu u Županji, 7. ožujka u 13 sati u sobi broj 3. Nekretnina se može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti koja se mora uplatiti na žiro-račun Općinskog suda u Županji broj 2390001-1300001421 s pozivom na broj odobrenja 07 320101. Zgrada i zemljište u Metkoviću, procijenjene vrijednosti od 21 milijun kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zemljište, zgrade i dvorište uku-

pne površine 9900 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 10. ožujka na Trgovačkom sudu u Dubrovniku. Jamčevina za sudjelovanje na njoj iznosi pet posto procijenjene vrijednosti, a dodatne informacije moguće je dobiti kod stečajnog upravitelja Pere Vićana na broj mobilnog telefona 099/2000 444, od 9 do 13 sati, svaki radni dan. Zemljište u Žednom na Čiovu, procijenjene vrijednosti od sedam milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zemljište površine 5223 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Općinskom sudu u Trogiru, 11. ožujka u 13 sati u sobi broj 5. Jamčevinu za ovu dražbu u iznosu od 699.652,10 kuna potrebno je položiti na račun Suda prije dražbe. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Pašnjaci na Pagu, procijenjene vrijednosti 21,1 milijun kuna. Nekret-

nina u naravi predstavlja 180.442 četvorna metra pašnjaka različitih površina na Pagu. Dražba će se održati 11. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Pagu, u sobi broj 7. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti odnosno ispod 14.063.649,48 kuna. Zainteresirani za nekretnine mogu o nekretnini više saznati u sobi broj 7, kod sudske savjetnice Lore-

ne Šugar, radnim danom od 7 do 8 sati. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine i plaća se na žiro-račun Suda broj 239001-13000002537, poziv na broj 333-321-07. Nekretnine u Čučerju, procijenjene vrijednosti 77 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja polovinu vlasništva kuće, dviju zgrada, oranice i dvorišta u Slanovečkoj 178A. Dražba za ovu nekretninu održat će se 22. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Zagrebu, u sobi 308/III. Nekretnina se ne može prodati za manje od tri četvrtine procijenjene vrijednosti. Kao kupci na dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda kod HPB-a na broj 23900011300003265, pozivom na broj 05-116-2477-05. Apartmansko naselje sa zemljištem u Sv. Filipu i Jakovu, procijenjene vrijednosti 109,6 milijuna kuna. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 115/I. kat, 5. travnja u 10 sati. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od tri četvrtine procijenjene vrijednosti tj. za manje od 82.229.685 kuna. Jamčevina za sudjelovanje na dražbi iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine. Iznos od 10.963.958 kuna plaća se na žiro-račun Suda broj 23900011300000793, poziv na broj 1-27-09. Kupci podatke o nekretnini mogu dobiti 24. i 25. ožujka od 10 do 11 sati u sobi broj 115/I. na ovom sudu.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Trijumf gradova dr. Uroš Dujšin

Z

emlja nije plosnata, zemlja je popločena, tvrdi harvardski profesor ekonomije Edward Glaeser u knjizi Triumph of the City: How Our Greatest Invention Made us Richer, Smarter, Greener, Healthier and Happier. S pravom: više od polovine čovječanstva već živi u gradovima, a svakog mjeseca oko pet milijuna stanovnika siromašnijih zemalja odlazi sa sela u gradove. Zato su, tvrdi Glaeser, “najveći izum ljudskog roda”: zbijenost čini ljude inventivnijima jer bistre glave se među-

sobno nadahnjuju; produktivnijima jer brojnost omogućuje užu specijalizaciju; ekološki povoljnijima jer je vjerojatnije da će stanovnici gradova ići pješice ili javnim prijevozom, za razliku od ovisnika o automobilima iz predgrađa. Gradski život, svakako Glaeser je vatreni pristaša gradskog načina života, pozivajući se na vlastita istraživanja kao i radove drugih urbanih ekonomista. Iako je knjiga nakrcana podacima, pisana je tečno i bez ekonometrijskih trakavica. “To je popularna ekonomija najbolje vrste”, komentira Economist. Da bi neki

grad bio uspješan, mora privlačiti ljude i omogućiti im da surađuju, što svaki na svoj način i čini Tokio je sjedište političke i financijske moći; Singapur je mješavina industrijalizacije u državnoj režiji i paternalizma; stanovnici Bostona, Minneapolisa i New Yorka pronašli su nove izvore prosperiteta kada su oni stari presušili. Kao arhetip neuspješnog razvoja grada Glaeser navodi Detroit. U 19. stoljeću to je bio grad obrazovanih ljudi i velikog broja malih poduzeća. Potkraj 20. stoljeća postao je ovisan o tek jednoj industriji, koja zapošljava tisuće običnih radnika. Od

1950. do 2000. njegovo se stanovništvo smanjilo za 58 posto, unatoč novim uredskim zgradama, sportskim objektima i uređenju gradskog prometa. S druge strane, gradovi kao Leipzig prihvatili su smanjenje broja stanovnika i pronašli bolje načine korištenja zemljišta od gradnje praznih kuća. Knjiga se posebno bavi trima pitanjima. Prvo je siromaštvo u gradovima zemalja u razvoju. Svjestan je bijede u slamovima Kalkute ili Lagosa, ali ukazuje na to da je i tu položaj gradske sirotinje bolji od one seoske. Oko tri četvrtine stanovnika Lagosa ima pristup čistoj vodi, dok je prosjek Nigerije tek jedna treći-

na. Drugo je pitanje – visina zgrada. Po Glaeseru prednost treba dati neboderima, jer ograničavanje visine zgrada znači i ograničenje ponude prostora, koje povećava cijene stambenog i uredskog prostora. Ta ograničenja koriste onima koji već imaju nekretnine, ali pogađa one koji bi se možda doselili. Nove zgrade u središtu Mumbaija trebale bi, po njemu, imati najmanje 40 katova. Ipak, izgleda da su iznimka od tog pravila neboderi u koje je Nicolae Ceausescu trpao rumunjske seljake. Zbijeno umjesto raštrkano Naličje ovoga je i treće pitanje – prostorno širenje naselja, koje se naročito potiče u Americi putem krivo usmjerene politike. Život izvan gradova je možda naizgled ekološkiji, ali nije. Amerikanci žive predaleko jedni od drugih, pa zato previše putuju automobilima i premalo se kreću. Porezne olakšice na otplate hipotekarnih kredita potiču ljude da kupuju kuće umjesto

Da bi neki grad bio uspješan, mora privlačiti ljude i omogućiti im da surađuju da iznajmljuju stanove, kupuju veća gradilišta i stoga naselja idu u širinu. Glaeser se stoga nada da će se Kina i Indija opredijeliti za zbijena naselja umjesto raštrkanih i javni prijevoz umjesto automobila. No iznad svega gradovima su potrebne mudre uprave, a one su više nego rijetke. To je i jedan od razloga zbog kojih su gradovi od Pariza 1789. do Kaira 2011. izvori gospodarskog napretka, ali i političkih previranja.


20 SVIJET FINANCIJA Vipnet: porast broja korisnika i pad dobiti

U 2010. godini Vipnet je ostvario 451,9 milijuna eura prihoda ili 5,2 posto manje nego u 2009. godini. Program upravljanja troškovima utjecao je na zaustavljanje pada operativne dobiti (EBITDA) koja je na kraju 2010. godine iznosila 150,5 milijuna eura, a dobit prije kamata i poreza (EBIT) iznosila je 82,9 milijuna eura. Vipnet je 2010. godinu zaključio povećanjem broja korisnika za 5,6 posto, pa sada ima 2,7 milijuna korisnika. CZO - dobit od 5,7 milijuna kuna Croatia zdravstveno osiguranje u 2010. godini ostvarilo je bruto dobit u iznosu od 5,7 milijuna kuna, što predstavlja porast od 0,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju njihovi nerevidirani podaci. Porast dobiti je posljedica blagog povećanja bruto policirane premije u iznosu od 97,2 milijuna kuna, uz porast od 0,2 posto u odnosu na godinu ranije. U prošloj godini smanjeni su izdaci za osigurane slučajeve za 3,8 posto u odnosu na 2009. godinu. CZO je na kraju godine imalo ukupnu imovinu od 65 milijuna kuna, što je povećanje od 3,1 posto u odnosu na kraj 2009. godine. PBZ priprema dividendu od 15,85 kuna Uprava i Nadzorni odbor Privredne banke Zagreb predložili su Glavnoj skupštini, koja će se održati krajem ožujka, isplatu dividenda u iznosu od 15,85 kuna po dionici. Prema pozivu za Glavnu skupštinu i predloženoj odluci o uporabi dobiti, od ukupno 859,6 milijuna kuna dobiti PBZa u prošloj godini, za dividende dioničarima isplatit

će se 301,3 milijuna kuna, dok će se 558,3 milijuna kuna rasporediti u zadržanu dobit. Na dan donošenja odluke o uporabi dobiti, zadržana dobit PBZ-a iznosit će 6,3 milijarde kuna. Imovina OIF-a dosegla 13,7 milijardi kuna U siječnju je došlo do porasta imovine otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, a sve su grupe fondova zabilježile rast imovine. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, ukupna imovina fondova iznosila je 13,7 milijardi kuna što je porast od 5,08 posto (661,6 milijuna kuna) u odnosu na kraj prosinca prošle godine. Banke spustile kamate na štednju Domaće banke spustile su kamatne stope na oročenu štednju na povijesni minimum, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Prema njima u studenom prošle godine prosječna kamatna stopa na oročene kunske depozite iznosila je samo 0,92 posto.

To je najniža razina od početka 1997. godine, odnosno u razdoblju za koje se objavljuju podaci, kao i prvo spuštanje te stope ispod razine od jedan posto. Otkazana dražba za AD Plastik Budući da nitko nije uplatio jamstvo od 3,7 milijuna kuna, kojim dokazuje ozbiljnost sudjelovanja na dražbi, odustalo se od dražbe za AD Plastik. Na prodaju je bilo ponuđeno 1,08 milijuna dionica AD Plastika, što je 25,76 posto udjela u toj splitskoj kompaniji. Te je dionice dosadašnji vlasnik Prevent Global založio u slovenskim bankama Abanka Vipa i Novoj Ljubljanskoj banci.

“Hrvatska treba snažnije poticati privatna ulaganja.”

Peter Harrold, regionalni direktor Svjetske banke za Srednju Europu i Baltik

SVJETSKA BANKA

Sporo, ali u pravom smjeru Hrvatsko gospodarstvo ove godine očekuje skroman oporavak te je radi uzleta ekonomije potrebno provesti najavljene mjere i reforme Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

M

jere iz Programa gospodarskog oporavka Vlada mora provesti prije ulaska u Europsku uniju jer nakon punopravnog članstva to će biti znatno teže, izjavio je prošli tjedan Peter Harrold, regionalni direktor Svjetske banke za Srednju Europu i Baltik. “Kad se govori o ulasku Hrvatske u EU, ispravnije je reći da je riječ o nadolazećim mje-

Hrvatska ekonomija ovisna je o događajima izvan svojih granica, što nije dobro secima nego godinama. Stoga, valja razmišljati što to znači za Hrvatsku i kako ona može na najbolji mogući način iskoristiti članstvo u EU-u”, kazao je dodavši kako se Bugarska, nakon što je po-

Marko Prpic/PIXSELL

*vijesti

Privredni vjesnik Broj 3666, 28. veljače 2011.

stala članica EU-a, susrela s nedaćama. “Bugarska ima problema s apsorpcijom financijskih sredstava iz EU fondova. Ne želimo da se to dogodi i Hrvatskoj”, smatra on. Hrvatsko gospodarstvo, prema njegovim riječima, ove godine očekuje skroman oporavak te je i zbog što bržeg i snažnijeg uzleta ekonomije potrebno provesti najavljene mjere i reforme. “Hrvatska se kreće sporo, ali u pravom smjeru”, ustvrdio je. Harrold hrvatsku ekonomiju smatra ovisnom o

događajima izvan njenih granica kao što je, primjerice, oporavak njemačkog ili pak stanje u talijanskom gospodarstvu, što nije dobro. Kapital je kukavica Osvrnuo se i na problem rasta nezaposlenosti u nas zbog čega valja poticati zapošljavanje u privatnom sektoru. Potkrijepio je to činjenicom kako je u privatnom sektoru zbog krize izgubljeno mnogo više radnih mjesta nego u javnom. Zbog toga, smatra, trebalo bi izmijeniti i

dopuniti radno zakonodavstvo kako bi poslodavci, s jedne strane, mogli lakše otpuštati, a s druge, jednostavnije zapošljavati nove radnike. Unatoč tomu što je kapital kukavica, što posebice u ekonomski nestabilnim vremenima iziskuje veliki oprez, Hrvatska treba snažnije poticati privatna ulaganja. Bez obzira na to što je ovo izborna godina, savjetuje smanjenje javne potrošnje te rad na tome da se fiskalni deficit sa sadašnjih više od pet posto BDP-a spusti na manje od tri posto. Hrvatsku narodnu banku u Svjetskoj banci smatraju iznimno kompetentnom zbog čega je i bankarski sustav u nas bio stabilan tijekom ekonomske krize. Harrold je zaključio kako je teško prognozirati što će se u hrvatskom gospodarstvu događati ove, izborne godine. No najvažnije je, ponovio je, odlučno i kvalitetno provesti reforme.

PAD NETO PLAĆA U 2010.

U prosjeku 5342 kune Prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistisku, prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u prosincu 2010. iznosila je 5450 kuna, što je za 134 kune ili 2,4 posto manje nego u studenome. U usporedbi s prosincem 2009. prosječna neto plaća i dalje bilježi rast pod utjecajem ukidanja najprije niže, a potom i više stope tzv. kriznog poreza te promjene poreznih razreda i poreznih stopa. Tako je na

godišnjoj razini neto plaća u nominalnom izrazu porasla za 88 kuna ili 1,6 posto. S obzirom na to da je stopa rasta potrošačkih cijena u prosincu bila viša od nominalnog rasta neto plaće (+1,8 posto), realna godišnja promjena je negativna (-0,2 posto). Tijekom prosinca su pale i prosječne bruto plaće na mjesečnoj razini. Naime, prosječna bruto plaća u tom je mjesecu iznosila 7806 kuna, što je za 86 kuna ili 1,1 posto manje u odnosu na studeni. Na godišnjoj je razini pro-

sječna bruto plaća u prosincu ostvarila blagi rast od 23 kune ili 0,3 posto, što je znatno slabije nego u studenome. Budući da se posebni porez na plaće, mirovine i ostala primanja obračunavao na iznos neto plaće, pozitivan doprinos na bruto plaće s te je strane izostao. Na razini cijele godine, pozitivni trendovi u drugoj polovini godine (najviše zbog ukidanja kriznog poreza i promjene u sustavu oporezivanja dohotka) utjecali su na

blagi nominalni godišnji rast prosječne neto plaće u 2010. godini. Za cijelu godinu prosječna je neto plaća iznosila 5342 kune, što je nominalno 31 kunu ili 0,6 posto više nego u 2009. No s obzirom na to da je prosječna stopa inflacije iznosila 1,1 posto, do realnog rasta neto plaće nije došlo. Prosječna je bruto plaća, pak, zabilježila godišnju stopu pada od 0,4 posto.


21

www.privredni.hr Broj 3666, 28. veljače 2011.

( 1,9% rast

potrošačkih cijena u siječnju

( manja od 3% prosječna inflacija u 2011.

Rast potrošačkih cijena

Jačanje inflacije Veliki utjecaj na rast cijena imale su cijene prehrane i bezalkoholnih pića koji u strukturi potrošačke košarice čine 31 posto

P

otrošačke cijene nastavljaju blago ubrzavati s rastom, što potvrđuju posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku. Naime, potrošačke su cijene u siječnju porasle za 1,9 posto na godišnjoj razini, što je tek nešto više od predviđanja analitičara RBA i tržišnog konsenzusa koji je govorio o rastu od 0,2 posto. U odnosu na lanjski prosinac potrošačke su cijene porasle za 0,6 posto. Niska domaća potražnja Gledano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, veliki utjecaj na rast cijena došao je, što je uostalom i bilo za očekivati, od cijena prehrane i bezalkoholnih pića, koji u strukturi potrošačke košarice čine 31 posto, a koje su porasle 2,5

posto na mjesečnoj, odnosno 2,4 posto na godišnjoj razini. Rast cijena prehrambenih proizvoda bio je očekivan s obzirom na to da su tijekom cijele protekle godine troškovi za proizvođače i trgovce rasli, ali zbog niske potražnje nisu se uspijevali prevaliti na krajnje potrošače. To potvrđuje i činje-

porasle su cijene upotrebe prometnih sredstava za 10,4 posto godišnje. Na mjesečnoj razini cijene tekućih goriva su ostale nepromijenjene. Zbog sezonskih sniženja uobičajenih u siječnju cijene odjeće i obuće su smanjene za 6,2 posto godišnje.

U kategoriji prehrambenih proizvoda najviše su rasle cijene voća, povrća te ulja i masti nica da su tijekom 2010. cijene pri proizvođačima rasle znatno brže nego potrošačke cijene. Iako je domaća potražnja još razmjerno niska, cijene pri potrošačima

ipak brže rastu. U kategoriji prehrambenih proizvoda najviše su rasle cijene voća, povrća te ulja i masti. Već najavljeni rast cijena duhanskih proizvoda također je pridonio ra-

stu potrošačkih cijena. Tako je cijena duhana porasla 7,6 posto godišnje te 2,9 posto mjesečno. Zbog rasta cijena tekućih goriva za 14,8 posto u odnosu na siječanj 2010. godine

Slaba domaća potražnja “Godinu pred nama sigurno će obilježiti jačanje inflacije, velikim dijelom zbog baznog učinka s obzirom na to da je tijekom 2010. inflacija bila na najnižoj razini od provođenja Stabilizacijskog programa. Nadalje, budući da će domaća potražnja i u idućoj godini biti razmjerno slaba, rastu cijena će najviše pridonijeti kretanje cijena u inozemstvu i troškovna inflacija. Naime, globalno gospodarstvo bi se 2011. treba-

lo nastaviti oporavljati pa će rasti potražnja za sirovom naftom i ostalim sirovinama, a time i njihova cijena. Budući da je hrvatsko gospodarstvo uvozno orijentirano i energetski ovisno, rast cijena na svjetskim tržištima prelit će se i na domaće tržište te osim na cijenu energenata utjecati i na druge sastavnice indeksa potrošačkih cijena, poput prometa. Iako je rast nekih administrativno utvrđenih cijena, poput cijene električne energije, prošle godine odgođen pa ga očekujemo u ovoj godini, do toga možda neće doći s obzirom na to da je riječ o predizbornoj godini. Izostane li rast administrativno utvrđenih cijena, prosječna inflacija u 2011. mogla bi biti ispod naše prvotne procjene od tri posto”, ističu analitičari RBA. (V.A.)

Bez posla više od 334.000 osoba

Stopa nezaposlenosti najviša od 2003. godine

R

ast broja nezaposlenih iznad 334.000 rezultirao je siječanjskim rastom registrirane stope nezaposlenosti na 19,6 posto. Nastavak negativnih trendova na tržištu rada posljedica je ponajprije činjenice da se realni sektor još nije oporavio. Posljedično, zbog neizvjesnosti glede brzine oporavka poslodavci su još uvijek neskloni snažnijem zapošljavanju pa je stvaranje novih radnih mjesta i dalje preslabo da bi po-

taknulo oporavak tržišta rada. Tako kretanja u realnom sektoru ne stvaraju potrebu za novim radnim mjestima. U odnosu na siječanj prošle godine stopa nezaposlenosti porasla je za 1,8 postotnih bodova i najviša je od svibnja 2003. godine. Prema procjeni HZZ-a, stopa anketne nezaposlenosti u siječnju je iznosila 12,6 posto. Velika razlika između anketne i registrirane stope nezaposlenosti upućuje na činjenicu da znatan broj

prijavljenih na Zavodu nije tamo radi zapošljavanja (oko trećine prijavljenih) već da bi ostvarili određena socijalna prava. Uzme li se u obzir da dio ostvaruje primanja od neprijavljenog rada, utjecaj je dvostruko negativan. Tako osim što se iz proračuna izdvajaju sredstva za naknade za nezaposlene, prihod od neprijavljenog rada (sive ekonomije) ne ulazi u porezni sustav. Međutim, bez obzira na to, nezaposlenost je u posljednje dvije go-

dine snažno porasla pa će u ovoj godini u fokusu biti upravo kretanja na tržištu rada. Analitičari RBA očekuju kako će potkraj ovog tromjesečja stopa nezaposlenosti doživjeti svoj vrhunac, nakon čega bi trebala početi padati. Kad je riječ o početku oporavka tržišta rada, on se pak očekuje tek u drugoj polovini godine, uglavnom pod utjecajem baznog učinka, ali i blagog intenziviranja gospodarske aktivnosti. (V.A.)


22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3666, 28. veljače 2011.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Sustav bogat kunama, dio potražnje nepodmiren Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

V

isoka likvidnost sustava traje i dalje. U sustavu se svakodnevno bilježe golemi viškovi kuna uz vrlo skromnu potražnju. Unatoč tome što je sustav bogat kunama, dio potražnje ostaje nepodmiren zbog iskorištenih međusobnih limita sudionika.

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

u%

300

21.-25.2.2011.

14.-18.2.2011.

2,0

1,5 200 1,0 100 0,5

0

21.2.2011.

22.2.2011.

23.2.2011.

Krajem dana depozitne institucije u nemogućnosti boljeg plasmana svoje viškove deponiraju u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,5 posto. Visina kratkoročne kamatne stope kre-

24.2.2011.

0

25.2.2011.

će se tek nešto iznad visine kamatne stope koju plaća središnja banka na prekonoćne depozite. Prosječna tjedna kamatna stopa na Tržištu novca Zagreb iznosila je za prošli tjedan 0,59 posto. Prošlog utorka nije

ponedjeljak

utorak

održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, pa sudionici nisu bili u mogućnosti plasirati svoje viškove u kupnju istih. Ministarstvo financija objavilo je aukciju trezorskih zapisa za 1. ožujka, i to na rok

srijeda

četvrtak

petak

od 91 dan planirani iznos izdanja iznosi 50 milijuna kuna, na rok od 182 dana planirani iznos izdanja iznosi 200 milijuna kuna i na rok od 364 dana planirani iznos izdanja iznosi 350 milijuna kuna. Planirani iznos iz-

danja za trezorske zapise u eurima je pet milijuna kuna na rok od 364 dana. Prema sadašnjoj vrlo visokoj likvidnosti sustava za očekivati je veliki interes sudionika. Polako ćemo zakoračiti u mjesec ožujak u kojem, prema sadašnjim kretanjima, neće doći do značajnijih promjena. Eventualno će se stanje ponešto promijeniti kada dođe do smjene razdoblja održavanja obvezne pričuve. Za pretpostaviti je da će potražnja za kunama porasti uz nešto suzdržaniju ponudu, ali visina kamatne stope neće se značajnije mijenjati.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Švicarski franak skokovito, dolar klizi naniže

Nastavak blagog pada

U proteklom tjednu vrijednost kune prema euru neznatno se pomaknula sa 7,41 na 7,40 kuna. Švicar-

Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda, nastavio je kliziti naniže. Vrijednost mu je prošlog tjedna pala za 0,34 posto i zaustavila se na 159,985 bodova.

valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,438876

CAD

kanadski dolar

5,476638

JPY

japanski jen (100)

6,557725

CHF

švicarski franak

5,786951

GBP

britanska funta

8,648029

USD

američki dolar

5,376954

EUR

euro

7,414820

Izvor: HNB

i 5,80 kuna. Američki dolar nastavio je kliziti naniže, pa je tjedan zaključio na 5,38 kuna.

ski franak je nakon prošlotjednog skoka s ispod pet kuna i 66 lipa tjedan nastavio skokovito između 5,71 EUR

primjena od 26. veljače 2011. 21.2.

7,44

22.2.

23.2.

24.2.

USD

5,46

CHF

5,88

6300

12400

5,80

7,41

5,40

5,76

158

7,40

5,38

5,72

156

7,39

5,36

5,68

25.2.

21.2.

2900

12180

2800

5900

11960

2700

5700

11740

2600

5500

11520

5000 4500

22.2.

23.2.

24.2.

25.2.

22.2.

23.2.

24.2.

25.2.

7800

CAC40

7600

22.2.

23.2.

24.2.

25.2.

21.2. 11240

DAX

11020

4000

7400

10800

3500

7200

10580

3000

7000

10360

2500

6800 21.2.

22.2.

23.2.

24.2.

25.2.

NASDAQ

2500 21.2.

22.2.

23.2.

24.2.

25.2.

23.2.

24.2.

25.2.

NIKKEI 225

10140 21.2.

22.2.

23.2.

24.2.

25.2.

158

5,42

6100

21.2.

160

7,42

3000

Dow Jones

160

5,84

malja velikih proizvođača nafte, posebice Libije. Cijene nafte kretale su se od 93 do 118 dolara za barel, svjetske strateške zali12620

FTSE 100

162

5,44

21.2.

22.2.

23.2.

24.2.

25.2.

Silazna putanja zbog vijesti iz Libije

6500

MIREX - tjedni

162

7,43

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Nakon stabilnog prošlog tjedna s blagim rastom sva svjetska tržišta sve do petka su bila oštro u crvenome zbog vijesti iz ze-

MIREX - mjesečni

21.2.

22.2.

he su 4,6 milijardi barela, a dnevna potrošnja 88 milijuna. U eurozoni proizvodnja pokazuje čvrsti rast, no postoji opasnost od inflacije zbog porasta cijena energenata i sirovina na svjetskim tržištima. Japan i dalje muči problem duga, što je skidanjem rejtinga sa stabilnog na negativan potvrdila i rejting agencija Moody’s. Nikkei je u tjednu najviše pao - za više od tri posto, a najstabilnije se drži FTSE koji je u tjednu skliznuo samo 0,15 posto.

156 24.1.

4.2.

14.2.

24.2.

21.2.

22.2.

23.2.

24.2.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 24.2.2011 Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dob. mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara Zatvoreni dob. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile

159,6800 164,0301 152,3633 159,5529 158,9850

164,7925 197,2346 121,5639 138,5849 132,4919 156,4549 184,7135 180,0584 193,4668 139,7147 119,2456 106,4557 161,8097 110,3216 119,5464 169,0729 149,0824 119,1151 107,5448 132,2290 121,3685

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


23

www.privredni.hr Broj 3666, 28. veljače 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 873,892 milijuna kuna

Dobitnik tjedna Dom Holding Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 161,892 milijuna kuna što je pad od 16,17 posto u odnosu na tjedan Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. ZIF Slavonski d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Ina d.d. Belje d.d. Dalekovod d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Kaštelanski staklenici d.d. Atlantic Grupa d.d. Dom Holding d.d.

ranije. Indeks Crobex pao je za 0,28 posto te je njegova posljednja vrijednost 2.250,38 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.232,94 boda što je pad od 0,27 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih

tjedna promjena -1,08% +7,69% +8,99% +0,80% +2,77% -5,84% -2,55% -7,03% -0,36% +20,19%

zadnja cijena 284,98 28,00 1.601,00 3.655,00 101,21 258,00 268,00 4.300,00 795,00 55,01

promet 40.182.643,62 24.376.303,99 23.930.894,04 9.480.818,67 6.686.146,25 5.192.333,28 4.679.682,34 4.556.466,40 4.029.005,74 3.921.469,04

TJEDNI DIONIČKI PROMET:193.124.283,08 kn

telekomunikacija kojom je ostvareno 40,182 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 284,98 kuna što je pad od 1,08 posto. Najveći porast imala je dionica Dom Holdinga koja je porasla za čak 20,19 po-

sto te je trgovanje završila na 55,01 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 3,921 milijun kuna. Najveći pad među najlikvidnijim izdanjima imala je dionica Kaštelanskih staklenika

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena

Imunološki zavod d.d. Dom Holding d.d. Elektropromet d.d. Transadria d.d. HTP Korčula d.d. Valamar grupa d.d. Jamnica d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. ZIF Slavonski d.d. Dioki d.d.

+40,00% +20,19% +19,08% +17,12% +12,53% +11,42% +11,13% +8,99% +7,69% +7,41%

zadnja cijena 140,00 55,01 29,77 1.299,99 90,02 47,90 50.000,00 1.601,00 28,00 85,40

promet 795,00 3.921.469,04 1.704,21 86.383,00 265.309,45 231.732,98 50.000,00 23.930.894,04 24.376.303,99 83.534,06

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis

zadnja vrijednost 2.250,38 1.232,94 95,57

koja je pala za 7,03 posto te je trgovanje završila na 4300 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 4,556 10 dionica s najvećim padom cijene TLM tvornica lakih metala d.d. Lovački rog d.d. Viadukt d.d. Jadranska banka d.d. Genera d.d. SN Holding d.d. Đakovština d.d. Slobodna Dalmacija d.d. PIK-Vinkovci d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d.

-18,75% -17,58% -13,31% -12,96% -12,49% -11,41% -11,22% -8,82% -8,57% -8,24%

s porastom od 0,40 posto. Najveći pad kod dioničkih fondova protekloga tjedna zabilježio je fond NFD Aureus US Algorithm kojemu je vrijednost smanjena za 8,13 posto, a slijedi ga Platinum Global Opportunity s padom od 5,22 posto. Kod mješovitih fondova jedini s pozitivnim rezultatom

je OTP uravnoteženi koji je ostvario porast vrijednosti od 1,23 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond Ilirika JIE Balanced kojemu je vrijednost smanjena za 3,51 posto, a iza njega je NFD Aureus Emerging Markets Balanced s padom od 1,84 posto. Najveći dobitnik kod obveznič-

*Tjedna promjena [%]

98,7335

-1,84

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

14,5101 44,9805 8,5341 134,8200 13,0458 109,2900 106,5500 76,0521 162,2651 67,3000 90,7598 90,5319 95,2900 99,6023 108,4500 50,3178 64,0044 46,5057 26,9713 77,7280 53,4872 71,2762 74,6784 5541,4600 96,0743 14,5961 35,4600 49,7614 7,3183 57,9700 44,5508 83,2341 51,3142 447,7012 333,2608 92,6344 88,5500 324,1484 77,7900 145,9154 115,3087 10,9791 116,2376 109,8131 108,7887 11,2965

-0,84 -1,94 -2,88 -3,16 -2,78 -3,11 -3,33 0,04 -4,95 -0,90 -0,89 -1,50 -0,07 -3,18 -0,32 0,40 -1,33 -2,61 -3,17 -0,61 -5,11 -0,68 -1,36 -2,47 -2,64 -5,22 0,51 -1,74 -1,13 -2,77 -0,90 -3,44 -2,43 -5,01 -2,24 -0,59 0,20 -2,37 -0,99 -8,13 -4,34 -1,53 -1,81 -4,30 -1,13 -1,94

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

kih fondova je OTP euro obveznički (+0,52 posto), a slijedi ga HI-conservative (+0,24 posto), dok je jedini fond s negativnim rezultatom u ovoj grupi ZB bond (-0,05 posto). Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od 0,24 posto. (M.R.) od 17. do 24. veljače 2010. godine

Vrijednost udjela

Valuta

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

zadnja cijena 26,00 1.500,00 259,98 2.350,00 63,00 155,04 8,70 31,00 240,00 154,16

promet 260,00 1.725.000,00 477.357,11 1.068.992,87 8.294,25 103.190,44 10.834,99 31.291,70 5.115,00 167.986,92

*vijesti

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

milijuna kuna. Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od dva milijuna kuna.

tjedna promjena

Dvije trećine fondova u minusu Od ukupno 93 fonda, 29 ih je protekloga tjedna zabilježilo porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -8,13 posto pa do +1,23 posto. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je fond Erste Total East kojemu je vrijednost porasla za 0,51 posto, a slijedi ga HPB Dynamic

tjedna promjena -0,28% -0,27% +0,02%

Naziv(fond) ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

102,9500 96,8419

*Tjedna promjena [%] -1,75 -3,53

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

126,6100 149,8200 110,9236 10,1777 117,9943 160,0600 172,5944 67,3619 102,3572 118,2179 8,3811 147,1708 82,5302 5,6970 71,6699 11,0942 117,2231 110,2500

-0,01 -0,66 -0,25 -1,71 -0,52 -0,81 -1,06 -1,23 -1,63 1,23 -1,54 -3,51 -1,84 -1,75 -1,65 -1,25 -0,28 -0,05

€ € € € € kn € €

159,0900 11,4410 176,2800 130,4095 131,1000 163,1144 126,5572 129,3094

-0,05 0,24 0,00 0,13 0,21 0,17 0,14 0,52

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

132,9320 163,4029 140,3122 126,3575 145,7400 139,1700 139,2669 135,8705 124,9676 132,7644 123,0442 117,7251 11,3771 108,9405 10,7316 102,6347 105,9100 100,0364

0,04 0,05 0,03 0,04 0,05 0,04 0,06 0,04 0,04 0,04 0,07 0,05 0,05 0,05 0,04 0,24 0,04 0,06

Valuta

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

Atlantic Grupa - 10 posto veća dobit Atlantic Grupa je u 2010. godini ostvarila ukupan prihod u iznosu od 2,3 milijarde kuna - 3,6 posto više nego godinu ranije. Neto dobit porasla je za 10 posto i iznosila je 106,8 milijuna kuna. Neto dobit godinu ranije iznosila je 97,3 milijuna kuna. U ukupnoj prodaji Atlantic Grupe u 2010. godini hrvatsko tržište sudjeluje sa 55 posto, a međunarodna tržišta sa 45 posto. Njemačka je lani ostala najveće inozemno tržište, a najveći je rast prodaje, uz slovensko tržište koje je gotovo udvostručilo prihode od prodaje, ostvaren u Italiji gdje je prodaja porasla za 15 posto. Burza opominje kompanije Zagrebačka burza je prošlog tjedna javno opomenula niz domaćih kompanija zbog kašnjenja s objavom

financijskih i poslovnih izvješća za četvrto tromjesečje. Javno su opomenute Industrogradnja, Tankerkomerc, Đakovština, Hoteli Faros i Podgora, Jadran film te tvrtka Jadran. Javna opomena uslijedila je nakon niza upozorenja Zagrebačke burze koja su s domaćeg tržišta kapitala kompanijama proslijedili sredinom veljače. EMEX želi kupiti Zagrebačku burzu

Dioničari Zagrebačke burze dobili su od tvrtke EMEX (Emerging Market Experts Ltd.) sa sjedištem na Cipru pismo namjere za kupnju dionica Zagrebačke burze. Pismo potpisuje Vasilios Margaris kao glavni menadžer i jedan od partnera u EMEX-u. On je prije koju godinu bio jedan od čelnika Atenske burze, odnosno Solunske kao dijela te grupe. Konzultantska kuća je od skupine ulagatelja - jednog dioničkog fonda i nekoliko individualnih investitora - dobila mandat za iskazivanje interesa za kupnju 25 do 45 posto dionica Zagrebačke burze. U pismu nije iskazana cijena, nego se dioničarima Burze prepušta da istaknu prodajnu cijenu.


enterprise europe

info

Broj 33, 28. veljače 2011.

IZVORNO HRVATSKO I HRVATSKA KVALITETA

Novi nositelji oznaka Oznake Izvorno hrvatsko od sada nosi nakit s otoka Paga Zlatarske radionice Vrančić, kukuruzni koncentrat Aurelia tvrtke Naše klasje, ICE BIS softversko rješenje tvrtke ICE, LogINFO tvrtke Login, Skradinska torta obrta Skradinske delicije, Sisačka salama obrta PromesCvanciger, Bukovečka poculica udruge Poculica, Krčke šurlice koje proizvodi tvrtka Mariolina, Kavijar gacke pastrve te Hladno dimljeni filet gacke pastrve tvrtke Leko. Markice Hrvatska kvaliteta nosit će instant proizvodi Caffeteria tvrtke Alba M.S., majica Polo Beltex proizvodnje, tjestenina tvrtke Naše klasje, modna konfekcija tvrtke Krzno, Nexe crijep tvrtke Dilj, boca za propan butan Đure Đakovića-Zavarene posude, Vargokor okna i slivnici tvrtke Vargon, Holcim Majstor pijesak, Holcim mineralni agregati, Caffe Monte Minas tvrtke C-M, Kočni umeci tvrtke Đuro Đaković trade, Cetina prirodna izvorska voda tvrtke Naturalis, Frigana srdela u maslinovom ulju tvrtke Mardešić, vrhunsko vino Traminac koje proizvodi Kutjevo, rezanci tvrtke Mariolina te Pašteta od gacke pastrve, Slani fileti jadranskih inćuna i Marinirani fileti srdele koje proizvodi tvrtka Leko.

Novi nositelji znakova

Znakovi kvalitete od sada se mogu naći na novih 27 proizvoda i linija proizvoda Predstavnici 21 tvrtke dobili su pravo uporabe znaka Hrvatska kvaliteta za 17 proizvoda ili linija proizvoda te pravo uporabe znaka Izvorno hrvatsko za 10 proizvoda ili linija proizvoda. To su pravo ta poduzeća stekla tijekom 2010. i 2011. godine nakon stručnih mišljenja tehničkih komisija i odluke Savjeta vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda. Znak Izvorno hrvatsko sada nosi 116 proizvoda, a Hrvatska kvaliteta 235 proizvoda. Hrvatska je kroz ovaj sustav označavanja na nacionalnoj razini razradila sustav vrjednovanja i osiguravanja kvalitete koji je i međunarodno priznat, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. “Kvaliteta je nematerijalnog karaktera i relativno ju je teško mjeriti, ali je to nužno jer većina kupaca prije svega vodi računa o kvaliteti, a tek nakon toga o cijeni”, dodaje Vidošević. Dodao je kako je Europska unija trenutačno suočena s određenim problemima pa je sve vidljivija razlika u razvijenosti između sjevera i juga pri čemu je eviden-

tan nedostatak dogovorenih zajedničkih politika u brojnim područjima gospodarstva. Hrvatska je suočena s krizom koja je najprije pogodila izvoznike, ali koji se ujedno i prvi oporavljaju zbog porasta inozemnih narudžbi kao posljedice europskog prevladavanja gospodarskih poteškoća. ”Naš oporavak izravno je vezan uz sposobnost plasiranja kvalitetnih novih proizvoda i usluga, a u tom pravcu trebaju biti usmjerene i strane investicije. Indu-

strijsku proizvodnju moramo što prije povećati jer je ona trenutačno manja od industrijske proizvodnje prije 30 godina”, naglasio je Vidošević. Akcijom Kupujmo hrvatsko, koja je prije svega komunikacijska, nastojalo se povećati kupnju hrvatskih proizvoda koji moraju biti što kvalitetniji te inovativni jer se tako stvara dodana vrijednost. Vidošević smatra kako se ti procesi moraju pratiti odgovarajućim promjenama fiskalne politike te afirmacijom novog sustava društvenih vrijednosti.


enterprise europe Europsko gospodarstvo

Nijemci najveći optimisti Nijemci su prošle godine u prodavaonicama potrošili pola posto više nego godinu ranije, a prognoze govore da će u ovoj godini rast prodaje biti veći za 1,5 posto. Ostale zemlje, osim Poljske, u minusu Prošla je godina ukazala na potrošačko kretanje prema traženju više kvalitete, a ne samo fokus na solidne cijene. Jedan od primjera je segment tekstila gdje je vrijednosni volumen rastao po stopi od 2,4 posto, dok je količinski došlo čak i do malog pada. Njemački potrošački optimizam nastavljen je i početkom ove godine. Potaknut je pozitivnom perspektivom na tržištu rada, što daje potporu novom zamahu domaće ekonomije. Na razini Europe jedino je Njemačka imala pad nezaposlenosti ako se usporedi sa stanjem iz 2007. godine. Najveću nezaposlenost imale su baltičke zemlje (gdje se nezaposlenost utrostručila), a nisu daleko ni Irska ili Španjolska. Njemačka je u 2009. godini osjetila najveću recesiju od Drugog svjetskog rata, no oporavak se počeo osjećati već od ljeta prošle godine, a imao je pozitivan učinak na tržište rada, što je pak utjecalo na rast povjerenja potrošača (stabilnije osobne financije i sigurnija profesionalna budućnost). Pojavila se ponovno veća spremnost za kupovanje i trošenje koje je i onako na stabilnoj visokoj razini.

Prema izračunima istraživačke tvrtke GfK u prošloj su godini neki segmenti imali rast veći od jedan posto. Trgovina hranom i kemikalijama rasla je za 1,2 posto, prodaja električnih proizvoda, tekstila, namještaja i “uradi sam proizvoda” rasla je za 2,6 posto, a tehnička potrošačka roba koja, između ostalog, uključuje potrošačku elektroniku, IT sektor, telekomunikacijske proizvode, segment fotouređaja i kućanskih aparata, zabilježila je rast od čak osam posto.

Temelj za pozitivna kretanja u Njemačkoj nalazi se u strukturnim reformama iz Agende 2010 koje su osigurale toj zemlji međunarodnu kompetitivnu poziciju. Zbog krize je tijekom 2009. godine uvedena tranzicija prema fleksibilnosti radnog vremena, što je osiguralo veće mogućnosti skraćenog radnog vremena i manje potrese na tržištu rada. Francuzi su u isto vrijeme doživjeli ozbiljne redukcije na razini životnog standarda, a slično se dogodilo i Britancima gdje

je javni sektor velik i gdje je došlo do zamrzavanja plaća, visoke stope inflacije kao i pada životnog standarda. Talijanski su potrošači također postali pesimističniji. Njihov ekonomski rast je bio nizak i prije financijske krize, a deficit i nezaposlenost dalje rastu. To je posebno osjetila talijanska srednja klasa koja je smanjila potrošnju i postala vrlo osjetljiva na cijene. Veliki potres pogodio je i Španjolsku gdje je došlo do većeg rezanja socijalnih prava i do rasta poreza (PDV je porastao sa 16 na 18 posto). U svim tim ekonomskim kriznim previranjima iznimka je jedino Poljska gdje je u prošloj godini porastao BDP za 3,5 posto. Ostale zemlje istoka Europe dobro su osjetile posljedice krize i većina je zabilježila znatan rast nezaposlenosti. Grčka i Rumunjska vode tešku borbu za oporavak, a blizu im je i Portugal. U usporedbi s ostalim zemljama u Europi, Njemačka je u iznimno povoljnoj situaciji što daje novi impuls kompanijama, ali i potrošačima. Dok su se još nedavno Nijemci ponašali kao panični štediše i izrazito cjenovno osjetljivi potrošači, sada su fokusirani na kvalitetu i spremni su trošiti - postali su vodeći optimisti u Europi.

Inkubator za biotehnologiju Inkubator za biotehnologiju BIOCentar

Europska komisija odobrila je projekt izgradnje i pokretanja Inkubacijskog centra za bioznanosti i komercijalizaciju znanosti - BIOCentar. Ovaj je projekt pripremljen u Poslovnoinovacijskom centru BICRO u sklopu instrumenta pretpristupne pomoći (Ipa) u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, Sveučilištem u Zagrebu te Gradom Zagrebom. Ukupna investicija u projekt BIOCentra iznosi 18,8 milijuna eura od čega je 16,4 milijuna potrebno za izgradnju, nadzor i opremanje što će biti financirano putem Ipe. Zbog postojanja

kritične mase relevantnih znanstvenih grupa, zainteresiranih iz industrije kao i drugih korisnika te spremnosti Grada Zagreba da financijski podrži projekt, dogovoreno je da će BIOCentar biti smješten u sklopu budućeg istočnog kampusa Sveučilišta u Zagrebu na Borongaju. Osnovni je cilj BIOCentra povezivanjem znanosti i poslovanja u tekućoj tehnološkoj revoluciji pridonijeti industrijskoj konkurentnosti sektora visoke dodane vrijednosti u hrvatskom gospodarstvu i nastanku novih na znanju utemeljenih poduzeća. Projekt je usmjeren na rješavanje posebnih potreba ciljanih skupina

u pet područja aktivnosti: infrastruktura, inkubacijska podrška, transfer tehnologije, obrazovanje i obuka te umrežavanje. BIOCentar bi trebao raspolagati s više od 4400 četvornih metara korisne površine, a projektiran je tako da mu se omogućavaju prostorne prilagodbe sukladno potrebama pojedinih poduzeća, stanara Centra. Glavne ciljane skupine BIOCentra su novoosnovana poduzeća s djelatnostima na području biotehnologije i bioznanosti. Sredstva i usluge trebale bi biti ponuđene postojećim društvima te srednjim i velikim poduzećima za provedbu inovativnih projekata.


www.een.hr

28. veljače 2011.

2 3

Ilirjana Shehu, direktorica predstavništva HGK-a na Kosovu

Suradnja za dobrobit obiju država Hrvatske tvrtke su od osnivanja predstavništva HGK-a na Kosovu svojim investiranjem tamo otvorile 10.000 radnih mjesta. Velik potencijal za poslovanje na tom tržištu imaju građevinari u stanogradnji i najavljenim velikim infrastrukturnim projektima te tvrtke zainteresirane za nastavak privatizacije kosovskih poduzeća Krešimir Sočković Hrvatska gospodarska komora je svoje predstavništvo na Kosovu osnovala u rujnu 2000. godine na inicijativu tadašnjeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića i predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića. Od samog početka na njenom čelu je Ilirjana Shehu s kojom smo razgovarali o gospodarskoj suradnji dviju zemalja i aktivnostima predstavništva.

Kakvim aktivnostima se bavi predstavništvo? - Kada smo otvorili predstavništvo Hrvatske gospodarske komore na Kosovu u rujnu 2000. godine, na tržištu Kosova bile su prisutne samo dvije hrvatske tvrtke jer je gotovo 10 godina bila stanka u poslovanju u bilo kojem obliku. Danas možemo ponosno istaknuti da je predstavništvo HGK-a na Kosovu snažnim agitiranjem i tehničkom pripomoći, organiziranjem brojnih bilateralnih susreta i više od 40 promocija i prezentacija pridonijelo tome da se danas hrvatske tvrtke na Kosovu jako cijene i da su ključni dobitnici međunarodnih natječaja. Zajedničkim snagama pridonijeli smo otvaranju više od 10.000 radnih mjesta. Predstavništvo radi na uspostavljanju poslovnih odnosa između tvrtki iz Hrvatske i s Kosova i održavanju kontakata s gospodarskim organizacijama i institucijama na Kosovu kako bi razmijenili poslovne i druge informacije koje su važne za članice Hrvatske gospodarske komore. Što čeka Kosovo na putu europskih integracija? - Europsko partnerstvo je jedan od instrumenata koji su posljedica Solunskog sporazuma kojim

je dana podrška procesu reformi zemalja zapadnog Balkana i njihova približavanja Europskoj uniji. Partnerstvo se počelo provoditi 2004. godine, a početkom veljače ove godine vlada Kosova i Europska komisija potpisale su program Ipa za pomoć institucijama Kosova u vrijednosti 63,9 milijuna eura. Taj novac namijenjen je društveno-ekonomskom i institucionalnom razvoju Kosova. Za razdoblje od 2007. do 2012. godine EU je izdvojio 565,1 milijun eura donacija za Kosovo što će biti iskorišteno za približavanje Kosova europskim standardima. Kakva je gospodarska suradnja Kosova i Hrvatske? - Gospodarska suradnja Kosova i Hrvatske je izvrsna, s time da je veliki nerazmjer između hrvatskog izvoza na Kosovo i uvoza iz Kosova. Za sada se Kosovo još uvijek suočava sa stagnacijom u razvijanju proizvodnje, no vjerujemo da će se u skoroj budućnosti ta slika popraviti. Kakva je robna razmjena dviju zemalja posljednjih godina i kako ju je pogodila gospodarska kriza? - Izvoz Hrvatske na Kosovo u 2009. godini iznosio je 55 milijuna eura, a uvoz u Hrvatsku iznosi 1,5 milijuna eura. U 2010. godini izvoz iz Hrvatske na Kosovo porastao je na 60 milijuna eura, a uvoz iz Kosova u Hrvatsku na 2,5 milijuna eura. Globalna financijska kriza nije izravno pogodila Kosovo, ali njegovo gospodarstvo je neizravno osjetilo posljedice krize. Iako su u tijeku ili u planu veliki gospodarski projekti od značaja za gospodarstvo na Kosovu, gospodarska kriza se osjeća u svakodnevnom životu, samim time što je stopa nezaposlenosti 45 posto. Proizvodnja je u samim počecima, a transferi dijaspore do sada su bili jedan od ključnih instrumenata stanovništvu, koji su u 2009. godini dostigli iznos od 1,7 milijardi eura. Međutim, pad pošiljaka emigranata u prošloj godini bio je rezultat globalne ekonomske krize koja je u znatnoj mjeri pogodila razvijene zemlje gdje je koncentriran velik broj kosovskih emigranata. Ujed-

no, u 2009. godini pale su i izravne strane investicije više od 20 posto, kao i izvoz, za 18 posto, te uvoz za 1,5 posto. Koliko hrvatskih tvrtki posluje na Kosovu? - U rujnu 2006. godine potpisan je privremeni ugovor o slobodnoj trgovini između Vlade Republike Hrvatske i UNMIK-a i, dijelom zahvaljujući njemu, na Kosovu trenutačno posluje oko 120 tvrtki iz Hrvatske. Oko 40 poduzeća ima svoja predstavništva, a ostale tvrtke djeluju putem svojih zastupnika, distributera ili dobivenih međunarodnih natječaja. Tvrtke koje djeluju na Kosovu su iz raznih profila: prehrambene industrije, građevinarstva, farmaceutike, uslužne djelatnosti... Postoje li kosovske tvrtke koje posluju u Hrvatskoj? - Da, iako je njihov broj simboličan, tek nekoliko iz sektora energetike i distribucije prehrambenih proizvoda. Koji sektori pokazuju najveće mogućnosti za rast gospodarske suradnje? - Nakon rata, u neovisnom Kosovu koje se nalazi između Albanije, Makedonije, Srbije i Crne Gore, glavni segmenti ulaganja su infrastruktura, graditeljstvo i energetika. Iako će popis stanovništva biti tek u travnju 2011. godine, pretpostavlja se da u Prištini danas živi oko pola milijuna stanovnika što je dvostruko više nego prije devedesetih. S tim u svezi potražnja novih stambenih i poslovnih prostora je enormna. Kosovo je od lipnja 2009. godine i član Svjetske banke i MMF-a te sudjeluje u programima njihove pomoći. U planu je izgradnja nove termocentrale u vrijednosti dvije milijarde eura. U tijeku je proces privatizacije uključujući skoru privatizaciju Pošte i telekomunikacija Kosova, a u početnoj fazi je i izgradnja autoceste VermicaMerdare korporacije Bechtel-Enka. Velika usmjerenost gospodarstva na uvoz roba s jedne strane i veoma niska razina izvoza s druge strane uzrokuju neprekidno velik trgovinski deficit Kosova. Predviđanja MMF-a za 2010. godinu navode realnu normu porasta BDP-a od 4,3 posto.


enterprise europe POSLOVNOZNANSTVENI KLUB

Roboti s FER-a za gospodarstvo Laboratorij za robotiku i inteligentne sustave FER-a već je odradio niz projekata koji su našli svoju primjenu u gospodarstvu. Uskoro promoviraju robota vatrogasca

LARICS je osnovan 1996. godine. Pod tim imenom djeluje od 1999. godine i radi na projektima koji imaju praktičnu primjenu, a ostvareni su s međunarodnim i domaćim industrijskim partnerima, poput projekta Inteligentno upravljanje ventilacijom tunela Učka. Većina projekata i istraživanja implementirana je ili se na njima radi u industriji. S međunarodnim partnerima iz Italije te Japana ostvareni su projekti poput softvera Leonardo, sustava upravljanja automatskim vozilima u skladištu te upravljanja robotima za potrebe edukacije putem interneta.

Od ostvarenih projekata s hrvatskim industrijskim partnerima veliku primjenu našao je projekt za upravljanje strojem za proizvodnju papira koji je plasiran u 20 instalacija u više zemalja

ljanje robotima za cijevi u nuklearnim centralama te robotima za hidrodinamičko procesuiranje betona i betonskih podloga, elektronički diferencijal za mala gradska vozila, a uskoro će biti i promocija vatrogasnog istraživačkog robota.

Petar Glebov/PIXSELL

Na 14. poslovno-znanstvenom klubu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), u organizaciji HGK-a, Poslovno-inovacijskog centra BICRO i Sveučilišta u Zagrebu, Stjepan Bogdan s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu predstavio je Laboratorij za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS) u sklopu FER-a Sveučilišta u Zagrebu.

svijeta, zatim softver i hardver za aluminijsku industriju, upravljanje robotima za razminiravanje s tvrtkom DokIng, sustav za upravljanje uzgajanja ribe putem interneta, softver za uprav-

Bogdan ističe kako je suradnja s industrijom u zadnjih 15 godina bila neformalna, stoga je potrebno da određeni uredi i agencije rade na povezivanju industrije i akademske zajednice. "Postoji inicijalno nepovjerenje industrije prema znanosti. Potrebno je unaprijediti rad akademske zajednice te uvesti strože kriterije napredovanja, a tvrtkama koje surađuju s akademskom zajednicom treba dati i određene benefite", smatra Bogdan. Na klubu je direktor i vlasnik tvrtke Tehnix Đuro Horvat govorio o inovativnosti u funkciji konkurentnosti na primjeru tvrtke Tehnix iz Donjeg Kraljevca, koja je među vodećim tvrtkama za projektiranje i razvoj u područ-

ju zaštite okoliša sa 25 postrojenja za reciklažu. Tvrtka, nagrađivana za inovacije, ima 40 patenata od kojih je 20 svjetskih brendova, koje izvozi u brojne zemlje svijeta. Također ima i pogone u Rumunjskoj i Srbiji, a direktor tvrtke istaknuo je i da je sklopljen ugovor za izgradnju tvornice reciklažnog otpada u Skopju vrijedan tri milijuna američkih dolara te ugovoreni poslovi na sajmu u Abu Dabiju. "Jedino podizanje znanja u funkciji razvoja može osigurati uspješnost tvrtke te ostvariti konkurentan i kvalitetan proizvod, kao i stalno usavršavanje te postizanje zadovoljstva svih djelatnika tvrtke. Svi su suradnici u tvrtki odgovorni za uspjeh tvrtke te njen održivi razvoj", ističe Horvat. Poslovno-znanstveni klub osnovan je radi unaprjeđenja poslovne povezanosti znanstvene zajednice i gospodarstva, a svrha mu je poticati proizvodnju i izvoz novih proizvoda temeljenih na domaćem stvaralaštvu.

Potražnja za tehnologijama Nove tehnologije i aplikacije za korištenje, plaćanje i uživanje glazbe na internetu, mobitelima i ostalim bežičnim uređajima (Ref: 07 IL ILMA 0I8P) · Izraelska tvrtka je vodeći pružatelj digitalne urbane glazbe u svojoj zemlji. Tvrtka želi povećati svoj udio na tržištu digitalne glazbe nudeći nove digitalne medijske tehnologije i aplikacije koje će omogućiti korisniku lakše korištenje, kupnju i uživanje u glazbi na internetu, mobitelima i ostalim bežičnim uređajima. Moguća suradnja u obliku licenciranja ili zajedničkog ulaganja. Dizalica/vozilo s tračnicama u transportnoj infrastrukturi (Ref: 10 PL 64BJ 3IKK) · Poljska građevinska tvrtka traži stroj koji bi ispunio dva uvjeta: dizalica kao vozilo za utovar i istovar materijala. Proizvod bi trebao biti inovativan, funkcionalan i u skladu s najvišim sigurnosnim standardima (ISO 9001). Vozilo bi trebalo biti testirano i prisutno na tržištu.

Materijali za bioklimatsku arhitekturu (Ref: 07 IT SUTC 0HE9) · Talijanska spin-off tvrtka iz sektora građevinskog inženjerstva i dizajna traži bioklimatske građevinske materijale za održivo građenje. Tvrtka je zainteresirana za komercijalnu suradnju s tehničkom pomoći. Softver za dizajn drvnih proizvoda (Ref: 09 PL 63AW 3FWI) · Poljska tvrtka traži kompjutorski softver za dizajn drvnih proizvoda. Sustav bi trebao kreirati nove prilike za tvrtku jer bi se ona tako mogla nositi sa specijaliziranim narudžbama u kojima se traži i dizajn i proizvodnja specijaliziranih proizvoda u manjim količinama. Tražena tehnologija treba biti potpuno razvijena. Partneri za molekularnu dijagnostiku (Ref: 10 GB 44O7 3HOV) · Tvrtka iz Londona traži partnere za suradnju u razvoju nove tehnologije za preciznu, brzu i automatsku interpretaciju qPCR/ real-time PCR podataka. Tvrtka tra-

ži partnere u molekularnoj dijagnostici za optimizaciju svoje tehnologije, te za pomoć u integraciji te tehnologije u postojeće termalne ciklere (cyclers) i za zajedničko istraživanje i razvoj novih instrumenata. Tehnologija za sušenje sprejem u industriji mlijeka za proizvodnju aditiva obogaćenih kalcijem (Ref: 10 HU 50S2 3GA6) · Mađarski poduzetnik traži tvornicu mlijeka u prahu koja posjeduje posebnu opremu za izradu instantpraška. Tehnologija treba omogućiti primjenu sprejnog sušenja za proizvodnju mlijeka u prahu i instant-napitaka na bazi mlijeka u prahu. Traži se tehnologija spremna za korištenje. Tip suradnje: ugovor o proizvodnji ili novo korištenje postojeće proizvodne linije. Inovativne tehnologije za tržište porodiljne ginekologije i plodnosti (Ref: 09 NL 60AH 3FK7) ·Nizozemska tvrtka s fokusom na testiranja, im-

plementaciju i razvoj proizvoda, koristi široku mrežu stručnjaka ginekologa u Nizozemskoj. Tvrtka traži licenciranje postojećih proizvoda biotehnologije i proizvoda u trećoj fazi biotehnologije. Proces za uklanjanje organskog otpada i proizvodnju energije (Ref: 09 FR 38m9 3DZX) · Francuska tvrtka specijalizirana za dekontaminaciju u zraku i na tlu traži proces eliminacije organskog otpada i proizvodnje energije na visokoj temperaturi. Tražene vrste suradnje su licenciranje ili podugovaranje.


www.een.hr

28. veljače 2011.

4 5

Istraživanje o obrazovanju, zapošljavanju i korištenju računala

Fakultet, veza, pa tek onda radno iskustvo Istraživanje Algebre i Prizme CPI pokazuje kako još uvijek više od četvrtine ljudi misli da je za dobar posao ključna veza, a samo 23 posto smatra da će mu korištenje računala pomoći u pronalaženju posla Već petu godinu za redom Algebra je provela, u suradnji s agencijom Prizma CPI, istraživanje o obrazovanju, zapošljavanju i korištenju računala. Istraživanje metodom CATI obuhvatilo je 1603 ispitanika, a u njega su bili uključeni ispitanici iz ukupno osam regija: Grada Zagreba i Zagrebačke županije, Bjelovarsko-bilogorske, Osječko-baranjske, Primorsko-goranske, Istarske, Zadarske te Splitskodalmatinske županije. Ovogodišnje istraživanje učilišta Algebra i Prizme polučilo je vrlo zanimljive re-

zultate: 38 posto ispitanih prošlo je kroz neku vrstu školovanja u posljednjih godinu dana, što predstavlja napredak u odnosu na prošlogodišnjih 33 posto, a promijenio se i primarni motiv školovanja u odnosu na prošlu godinu kada je to bila potreba trenutnog posla – 44 posto ispitanika školovalo se zbog osobnih interesa ili radi usavršavanja, 33 posto radi potreba svojeg trenutačnog posla, a 16 posto kako bi se lakše zaposlilo. Od onih koji se u posljednjih godinu dana nisu dodatno školovali, 30 posto obrazložilo je da je riječ o nedostat-

ku vremena, 25 posto nema novca, a tek 20 posto smatra da im dodatno školovanje neće pomoći u životu ili poslu – ovo je bitni napredak u razmišljanju u odnosu na prošlu godinu kada je na prvom mjestu bila upravo skepsa prema obrazovanju. Najveći interes za školovanje pokazala je Primorsko-goranska županija (52 posto), a na usavršavanje vještina najmanje žele ići u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (25 posto). U usporedbi s rezultatima prošlogodišnjeg istraživanja, koje se odnosilo na 2009., pet posto više ispitanih bilo

Vijesti Kako se koristiti EU fondovima

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu održan je prvi od dva trening-modula nazvanih Bruxelles susreće Zagreb. Na njemu se u organizaciji European Training Institutea, Fakulteta ekonomije i CBBS-a na petodnevnom programu podijeljenom u dva dijela uči o korištenju EU fondova i radu s EU institucijama. Program je namijenjen donositeljima odluka u kompanijama koje žele raditi na tržištu Europske unije, ali i predstavnicima regionalnih agencija, lokalne vlasti i javnih službi. U prvom modulu su predavanja održali Jan Dröge, partner u Schuman Associatesu, i Oana Penu, starija menadžerica u istoj konzultantskoj kući. Drugi dio programa

održat će se u Bruxellesu potkraj ožujka. Na njemu će predavanja održati Daniel Guéguen, Vicki Marissen i Yves de Lespinay iz CLAN-a, tvrtke za odnose s javnošću. Predstavljen klaster Autoservisa Prvi hrvatski klaster u pružanju usluga u autoindustriji Multibrand servis predstavljen je proteklog tjedna. Kako kažu u Klasteru, projekt je nastao praćenjem i analizom globalnih i lokalnih događanja u autoindustriji kako bi se postigla veća uspješnost poslovanja autokuća, osiguravatelja, distributera autodijelova i servisnih radionica te jeftinija, bolja i standardizirana usluga za potrošače. Direktor Multibrand servisa Davor Strineka kaže kako klasterom dobavljači dobivaju mrežu kvalitetnih kupaca, korisnici brzu, kvalitetnu i transparentnu uslugu, a servisni partneri bolje cijene i dostupnost rezervnih dijelova, lakšu naplatu potraživanja te više posla u radionici. "Nije nam interes prodavati robu i dijelove u radionicama kao ostale servi-

sne i prodajne mreže, već nam je interes stvoriti domaći klaster koji će udovoljiti svim zahtjevima tržišta i prebroditi krizu u autoindustriji", istaknuo je Strineka. Udruživanjem članovi zadržavaju svoju samostalnost te i dalje pored partnerstva ostaju konkurenti, a suradnjom se obuhvaćaju područja rada koja su većini partnera pojedinačno teže ostvariva i nedostupna. To su, primjerice, najbolji uvjeti kod dobavljača, zajedničke marketinške aktivnosti, pravno i financijsko savjetovanje, supervizija u radu s osiguravateljskim kućama i dobivanje licencije prilikom ulaska u EU. Projekt je podržala i Hrvatska gospodarska komora pa je taj klaster postao članom zajednice klastera pri HGK-u.

je na nekoj vrsti školovanja; 10 posto ispitanih više odlučilo se za školovanje zbog vlastitih interesa, a devet posto kako bi se lakše zaposlilo ili pronašlo bolji posao. Anketirani smatraju kako je najvažniji preduvjet za pronalazak dobrog posla (32 posto) dobar fakultet, 26 posto i dalje je uvjereno kako je za to ključna dobra veza, dok 11 posto njih smatra da je za to nužno prethodno radno iskustvo. Ukupno 23 posto ispitanih korisnim za pronalaženje novog posla smatra poznavanje rada na računalu, a strane jezike dobrodošlima smatra također 23 posto anketiranih.

Stipendije za doškolovanje

Algebra u suradnji s partnerima - Microsoftom Hrvatska, portalima EduCentar i MojPosao, Hrvatskom gospodarskom komorom i Visokom školom za primijenjeno računarstvo - provodi i akciju Put do boljeg radnog mjesta nakon Splita, RIjeke, Zadra, Pule i Osijeka, od sada i u Zagrebu. Prošle su godine polaznici u okviru ovog projekta dobili priliku iskoristiti vrijedne stipendije ukupne vrijednosti veće od pola milijuna kuna. U sklopu projekta ponuđene su stipendije za niz vrlo traženih edukacijskih programa, poput onih za web dizajnera, grafičkog dizajnera, specijalista za digitalnu fotografiju ili video, sistemskog i mrežnog administratora, servisera računala, samostalnog knjigovođe, ECDL specijalista i brojne druge.


enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Donosimo pregled dijela aktualnih EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javne nabave u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http://www. een.hr/?hr/ javne-nabave/15/. ODRŽAVANJE PROTUPOŽARNE OPREME FGSZ Földgázszállító, Siófok, Mađarska, traži uslugu održavanja i popravaka protupožarne opreme. Natječaj je otvoren do 23. veljače, a prijave na mađarskom jeziku predaju se na FGSZ Földgázszállító Zártköruen Muködo Részvénytársaság Tanácsház út 5. II. emelet 229. Attn: FGSZ Zrt.TÁSZ Beszerzés Licsik Katalin 8600 Siófok, Hungary, beszerzes01@fgsz.hu, www.fgsz.hu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. GRAĐEVINSKI RADOVI Ministarstvo transporta i komunikacija Republike Makedonije traži izvođača radova na obnovi i unaprjeđenju zgrade ministarstva. Natječaj je otvoren do 14.

ožujka, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Ministry of Transport and Communications of the Republic of Macedonia str. Crvena Skopska Opstina No. 4 Attn: Elena Angelovska - Atanasovska 1000 Skopje FYR Macedonia, elena.angelovska@mtc.gov.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

ELEKTRIČNI MOTORI, GENERATORI I TRANSFORMATORI EDP Distribuição - Energia, Lisabon, Portugal, traži nabavu električnih motora, generatora i transformatora. Natječaj je otvoren do 10. ožujka, a prijave na portugalskom jeziku predaju se na EDP Distribuição - Energia, SA Praça Marquês de Pombal, 13 1250-162 Lisboa Portugal, bizgov@saphety.com, www.bizgov. pt. Više podataka o nadmetanju kao i dokumentacija može se dobiti na EDP Distribuição - Energia, SA Rua Camilo Castelo Branco, 43 1050-044 Lisboa, Portugal. CJEVOVOD Landsvirkjun, Reykjavik, Island, traži nabavu cijevi i opreme za cjevovode. Natječaj je otvoren do 31. ožujka, a prijave na engleskom ili islandskom jeziku predaju se na Landsvirkjun Haaleitisbra-

ut 68 Contact: Purchasing Department Attn: Mr. Petur Petursson 103 Reykjavik, Iceland, innkaup@lv.is. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. INŽENJERSKE I GRAĐEVINSKE USLUGE Hedmark fylkeskommune, Hamar, Norveška, traži inženjerske i građevinske usluge na izgradnji škole i stomatološke klinike. Natječaj je otvoren do 4. travnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Hedmark fylkeskommune Postboks 4404 Bedriftssenteret Contact: Eiendom og Innkjøp Attn: Per Kr. Ljødal 2325 Hamar, Norway, per.kr.ljoedal@ hedmark.org. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. POPRAVAK, OBNOVA I ODRŽAVANJE PRUGE Győr-Sopron-Ebenfurti Vasút Zrt., Sopron, Mađarska, traži nabavu usluge održavanja, obnove i popravaka opreme na željezničkoj pruzi. Natječaj je otvoren do 29. ožujka, a prijave na mađarskom jeziku predaju se na Győr-Sopron-Ebenfurti Vasút Zrt. Mátyás király u. 19. Contact: Gysev Zrt. Beszerzés és Készletgazdálkodás, Közbeszerzési Iroda, 9400 Sopron, Batsányi u. 15. Attn:

Görög Tibor 9400 Sopron Hungary, tgorog@gysev.hu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. LIJEKOVI Ministarstvo zdravstva Republike Makedonije traži nabavu lijekova. Natječaj je otvoren do 15. travnja, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Ministry of Health, 50 divizija No6 Contact: Mr. Betim Lamallari 1000 Skopje, FRY Macedonia, betim.lamallari@zdravstvo. gov.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. INSTALACIJA NISKONAPONSKE MREŽE E.ON Balgariya Mrezhi AD, Varna, Bugarska, traži uslugu instalacije niskonaponske mreže. Natječaj je otvoren do 24. ožujka, a prijave na bugarskom jeziku predaju se na E.ON Balgariya Mrezhi AD ul. Devnya No.2 Contact: Zlatka Georgieva Attn: gr. Varna, Biznes Park Varna, Sgrada V6, 9000 Varna, Bulgaria, Zlatka.Georgieva@eon-bulgaria.com. Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa. eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Veterinarska oprema (20110124013) Danska tvrtka koja se bavi proizvodnjom visokokvalitetne veterinarske opreme traži trgovačkog posrednika u Istočnoj Europi.

Strojevi za pakiranje, ambalažni materijal (20110126011) Austrijski veletrgovac raznim ambalažnim materijalom, strojevima za pakiranje i opremom za tvornice traži partnere za zajedničko ulaganje (joint-venture), dobavljača kutija od šperploča i dobavljača drvenih paleta.

Veterinarski i prehrambeni stočni proizvodi (20110212002) Britanska tvrtka za proizvodnju veterinarskih i prehrambenih proizvoda za stoku traži distributere.

Dentalni proizvodi, oprema za stomatologe (20110124012) Britanska tvrtka, dobavljač potrošnih dentalnih proizvoda i opreme za stomatologe i stomatološke ordinacije diljem svijeta, traži proizvođače sličnih proizvoda kako bi upotpunila svoju ponudu. Tvrtka je također zainteresirana za potencijalno zajedničko ulaganje i pripajanje/akviziciju.

Stroj za briketiranje (20110215025) Češka tvrtka specijalizirana za proizvodnju strojeva za briketiranje drva, poljoprivrednog, papirnog, metalnog i nemetalnog otpada traži distributere.

Strojevi za papirnu i drvoprerađivačku industriju (20110210016) Češka tvrtka specijalizirana u proizvodnji strojeva za papirnu i drvoprerađivačku industriju traži trgovačke posrednike i nudi se kao podugovaratelj. Online prodaja odjeće/obuće za bebe (20110202020) Irska tvrtka specijalizirana za online prodaju visokokvalitetne odjeće za bebe traži proizvođače cipelica za bebe za novi niz proizvoda koji žele razviti.

Kožna obuća (20110211018) Grčki proizvođač kvalitetne kožne obuće zainteresiran je za suradnju u obliku recipročnih komercijalnih aktivnosti.

Stolarija, inoks ograde i garažna vrata (20110111014) Bosanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju PVC i ALU stolarije, inoks ograda i automatskih garažnih vrata, traži trgovačke posrednike, nudi/traži partnere za zajedničko ulaganje, nudi prodaju/ pripajanje cijele tvrtke ili njenog dijela te podugovaranje.

Uvoz elektroničkih komponenti (20110131005) Njemačka tvrtka specijalizirana za uvoz elektroničkih komponenti u području optoelektronike, elektromehaničkih, elektronskih i akustičnih komponenti, traži partnere specijalizirane u automobilskoj industriji i s certifikatom TS16949 za recipročnu proizvodnju.

Inovativni prehrambeni proizvodi s maslinama (20110202013) Grčki proizvođač inovativnih prehrambenih proizvoda s maslinama traži nova tržišta za svoje proizvode kroz trgovačko posredništvo. Tvrtka proizvodi masline u čokoladi i slatke masline s medom.

Turistička ponuda (20110131002) Ciparska tvrtka iz turističkog sektora s dugogodišnjim iskustvom u pružanju turističkih usluga na Cipru, traži putničke agencije zainteresirane za promoviranje njihove ponude i usluga u drugim zemljama. Aluminijski profili (20110126013) Grčka tvrtka, jedna od vodećih u ekstruziji aluminijskih profila u zemlji (njeni su sustavi korišteni u izgradnji Olimpijskog sela u Ateni 2004.), izvozno orijentirana, traži partnere za komercijalnu suradnju i nudi podugovaranje. Konzultantska tvrtka (20110125016) Poljska konzultantska tvrtka specijalizirana za razvoj poslovanja nudi podugovaranje. Online trgovina (20110117033) Slovenska tvrtka specijalizirana za internet usluge i prodaju (online trgovina) nudi trgovačko-posredničke usluge, zajedničko ulaganje i podugovaranje/ eksternaliziranje aktivnosti.


www.een.hr MEĐUNARODNI B2B SOFTVERSKI DANI

U Beču će se 30. ožujka održati Međunarodni B2B softverski dani. Na tom događanju očekuju se renomirani predavači, a tvrtke će se sastati na unaprijed dogovorenim poslovnim sastancima. Mogući su i posjeti kompetentnim tvrtkama i centrima. Fokus susreta su tvrtke, sveučilišta i istraživačke institucije zainteresirane za razmjenu novih projektnih ideja, tehnologija i poslovnih prilika u području softvera za B2B rješenja. Glavne teme: • ICT aplikacije • Sistemi i mrežne tehnologije • Internet tehnologije • Softver i procesiranje podataka • Multimedija • Kognitivni sustavi Vaše koristi: • Prikupite najnovije informacije od renomiranih predavača • Upoznajte mnogobrojne potencijalne partnere na jednom mjestu u jednom danu • Prezentirajte, raspravite i razvijte nove ideje i projekte na međunarodnoj razini • Posjetite zanimljive tvrtke i kompetentne centre • Promovirajte svoju tvrtku u Austriji i ostatku Europe Jezik susreta je engleski, a sudjelovanje je besplatno. Više o susretu: www.b2match.eu/softwaredays EXPOENERGY 2011

Na gospodarskom susretu u Welsu u Austriji, koji će se održati 9. ožujka, moguće je unaprijed dogovoriti sastanak s potencijalnim partnerima te tako uštedjeti vrijeme i novac koje biste potrošili na traženje partnera. Na skupu će biti zastupljeni sektori: • solarno termalno grijanje • geotermalna energija • fotovoltni sustavi • biomasa i bioplinovi • pohranjivanje energije • ventilacijske tehnologije • održiva gradnja

28. veljače 2011.

• energetske konzultacije • gorive ćelije, hidrogen, vjetar Sudjelovanje na susretu je besplatno. Za više informacija posjetite: www.b2match.eu/expoenergy2011 ili se javite na vedran.didara@bicro.hr BELGIJA - VAŠE POSLOVNO ODREDIŠTE Hrvatska gospodarska komora i Trgovinski ured Kraljevine Belgije u Hrvatskoj pozivaju na seminar Belgija - vaše poslovno odredište u srcu Europe koji će se održati 15. ožujka u Hrvatskoj gospodarskoj komori (Rooseveltov trg 2, Zagreb) s početkom u 9.30 sati. Više informacija o ovom skupu kao i prijave moguće je dobiti na web stranicama EEN-a www.een.hr. Prijave se predaju na Andrea Petrić, najkasnije do 11. ožujka na e-mail: apetric@hgk.hr ili fax: 01/4828 380. Sudjelovanje na seminaru besplatno je za sve sudionike.

6 7

Kalendar događanja u suorganizaciji EEN-a Hrvatska i europskih EEN konzorcija 4. ožujka - Gospodarski susreti Tourism@GAST 2011., Split

15. ožujka - Seminar Belgija - poslovno odredište, Zagreb

4. ožujka - Gospodarski susreti Expoenergy 2011., Wels, Austrija

19. ožujka - Međunarodni poslovni razgovori iz sektora poljoprivrede, Konya, Turska 30. ožujka - Međunarodni B2B softverski dani, Beč, Austrija 4. - 9. travnja - Zagrebački energetski tjedan, Zagreb

INTERNATIONAL WINE BROKERAGE EVENT

15. -17. travnja Brokerage event za vinsku industriju na VinVestu, Temišvar, Rumunjska Trgovinska i industrijska komora Timisa u Rumunjskoj u okviru Europske poduzetničke mreže organizira brokerage event za vinsku industriju na Osmom međunarodnom sajmu vina VinVest koji se održava od 15. do 17. travnja u Temišvaru. Susret je namijenjen proizvođačima vina, uvoznicima, vinarima, istraživačima, stručnjacima za transfer tehnologija, proizvođačima i distributorima proizvoda vezanih uz vinarstvo i vinogradarstvo, restoraterima i drugim vinskim stručnjacima. Na susretima se želi promovirati partnerstvo i razviti poslovne odnose tvrtki u sektoru. Sudjelovanje na događanju je besplatno te uključuje i ulaznicu za sajam. Tvrtke koje žele sudjelovati moraju ispuniti profil i prijaviti se. Dokumentaciju je moguće pronaći među najavama događanja na web stranici EEN-a. www.een.hr INFO DAN INTELIGENTNA ENERGIJA U vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu u srijedu, 9. ožujka u 10 sati, održat će se Nacionalni info dan za EU program Inteligentna energija Europa 2011. Na skupu će biti predstavljene politike OIE i EU-a, buduća uloga Fonda u korištenju sredstava iz fondova EU-a, kao i energetske agencije u Hrvatskoj (Regea, Menea, Rea Kvarner, Rea – Sjever i Irena). Na skupu će se predstaviti i projekti Stories, EIHP BIOGASIN, PRESTO te IDES-EDU.

Match-making u Moskvi Moskovska udruga za poduzetnike (Mea) poziva na sudjelovanje na Četvrtom međunarodnom poslovnom forumu Rusija-Europa: Suradnja bez granica koji će se održati 18. travnja u Moskvi. Mea je najstarija međunarodna javna organizacija u Rusiji, a bavi se pružanjem potpore poduzetnicima u kontaktu s pravnim, izvršnim, javnim i privatnim organizacijama. Na skupu se organiziraju bilateralni sastanci između ruskih tvrtki i međunarodnih poslovnih partnera koji žele poslovati s Rusijom. Sudionicima poslovnih susreta bit će omogućeno upoznavanje novih po-

tencijalnih poslovnih partnera, dobivanje novih korisnih sektorskih informacija, upoznavanje s novim trendovima, proizvodima, uslugama i procesima. Registracija za sudjelovanje na gospodarskom susretu i dogovaranje sastanaka s potencijalnim partnerima obavlja se na web stranici: www.rueu-cooperation-without-frontiers.com. Troškove puta i smještaja snosi sam sudionik. Sudjelovanje na susretu je besplatno. Više informacija o susretu moguće je dobiti na: Tanja Kučera, tanja.kucera@ bicro.hr ili telefon 01/2352 605.


enterprise europe

28. veljače 2011.

8

EEN CIPAR I EEN MALTA

Poduzetnička mreža na MEDITERANSKIM OTOCIMA Europsku poduzetničku mrežu na dvije otočne državice u Mediteranu čine četiri institucije. Iako su mreže male kao i države, pružaju sve usluge poduzetnicima kao i u drugim europskim zemljama Europsku poduzetničku mrežu u dvije male europske države čine tri institucije na Cipru te jedna na Malti. Ciparsku poduzetničku mrežu čine Ciparska komora trgovine i industrije, Istraživačko-promocijska fondacija i RTD Talos koji svi imaju sjedište u Nikoziji. Maltu s velikom poduzetničkom mrežom Europe povezuje Malta Enterprise Corporation sa sjedištem u San Gwannu. Ciparska komora trgovine i industrije je privatno korporativno tijelo neovisno o državi - njome upravljaju i financiraju je njene članice. Ona predstavlja uniju poslovnih ljudi Cipra koji imaju zajednički interes u promociji i lobiranju kod vlade i parlamenta za pozicije svojih članica. Komora ima više od 8000 članica među kojima je i 140 profesionalnih udruženja. Glavne aktivnosti su joj jačanje privatne inicijative koja čini temelj ciparskog gospodarstva te sudjelovanje u održivu gospodarskom rastu na nacionalnoj razini ali i u okvirima Europske unije. Istraživačkopromocijska fondacija bavi se financiranjem istraživačkih projekata kroz svoje

programe razvoja, nadgledanja i jačanja konkurentnosti. Ona ujedno upravlja i europskim programima namijenjenim istraživanju u toj zemlji. Talos je razvojna tvrtka koja pruža savjetodavne usluge ciparskim tvrtkama, a za njih radi i promociju inovacija, tehnološki transfer, komercijalizaciju istraživanja i povezuje ih s drugim istraživačkim institucijama. Malta Enterprise je agencija koja je odgovorna za promociju stranih ulaganja i industrijski razvoj na Malti. Misija joj je održati konkurentnost države i stvoriti okružje za uspješno poslovanje u toj otočnoj državi. Pomaže i savjetuje one koji traže više podataka o mogućnostima poslovanja i ulaganja u državi. U okviru agencije nalazi se i Inkubacijski centar Kordin, a urede imaju i na Gozou te u Münchenu, Tripoliju i Dubaiju. Daju podršku u osnivanju malih i srednjih poduzeća kao i pomoć u transferu znanja, inovacija i novih tehnologija. Uz jasan zadatak jačanja izvoza pomaže tvrtkama s otoka pronaći tržišta u drugim europskim zemljama, na Mediteranu, Sjevernoj Africi i Bliskom istoku.

Članice konzorcija

Ponude za suradnju

Malta Malta Enterprise Corporation Enterprise Centre, Industrial Estate SGN 3000 San Gwann, Malta brigitte.tanti@maltaenterprise.com www.maltaenterprise.com

20090911011 Ciparska tvrtka traži suradnju u svim vrstama građevinskih radova s izvođačima radova, inženjerskim tvrtkama i operatorima, kroz zajednička ulaganja, konzorcijske i/ili podugovarateljske aktivnosti.

Cipar Cyprus Chamber of Commerce and Industry 38, Grivas Dhigenis Ave. & 3, Deligiorgis Str., 1509 Lefkosia, Cyprus chamber@ccci.org.cy, www.ccci.org.cy Research Promotion Foundation 123 Strovolos Avenues, P.O. Box 23422, 1683, 2042 Lefkosia, Cyprus marilena@research.org.cy www.research.org.cy Rtd Talos Diogenous 6, 1512 Lefkosia, Cyprus am@talos-rtd.com, www.talos-rtd.com

20090113006 Ciparska tvrtka, specijalizirana za prodaju poljoprivrednih proizvoda (gnojiva, kemikalija...) nudi trgovačko-posredničke usluge. 20081215024 Ciparska tvrtka za proizvodnju i komercijalizaciju proizvoda za zdravlje i ljepotu traži uvoznike i distributere.


e-pv 3666