e-pv 3661 by NEstar

Gospodarski oporavak Hidroelektrana Ombla, Zračna luka Zagreb i Janaf otvaraju Vladin proljetni investicijski val

Končar Transformatori Gotovo 90 posto proizvoda iz svoje tri domaće tvornice izvoze u čak stotinjak zemalja svijeta

U Osijek zbog mode i zabave Dva nova megacentra gradu na Dravi nude status trgovačke meke i 1600 novih radnih mjesta

tema tjedna

aktualno

Str. 4-5

Str. 7

Str. 14-15

3 6 6 1

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 24. siječnja 2011. Godina LVII / Broj 3661. www.privredni.hr

privredni vjesnik

zamke mirovinskog sustava / feravino / zadruga za vinoljupce / brodogradnja / svijet financija

N EBAG S O P ILO PR info EEN

nosi rk Što do ope Netwo r u E e erpris

Ent

PV ANALIZA: RIBARSTVO

Mreže zapletene strahom od Europske unije >>16-17

intervju: Goran Pajnić

Predsjednik Uprave Belja govori o putu koji je prošla ta kompanija u proteklih pet godina - od ruba stečaja do uspjeha

>> 12-13

kako brendirati ledeni vjetar

Uz nekoliko dobrih ideja i dva milijuna kuna, Grad Senj uskoro će dobiti prvi hrvatski - a ujedno i svjetski - muzej bure

>> 24

UVOD

www.privredni.hr Broj 3661, 24. siječnja 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Vedran Duvnjak, ravnatelj Agencije za upravljanje državnom imovinom:

Poduzetništvo na državnoj imovini Sretan sam što su napokon pripremljeni uvjeti za učinkovito korištenje državne imovine. Ne smije se dopustiti da ta imovina stoji i ne donosi nikakve prihode. Ona može i mora biti pokretač mnogih poduzetničkih projekata. Zakonom o upravljanju državnom imovinom, kao i Agencijom, koja će biti krovno tijelo za provođenje tih postupaka, želimo pridonijeti da umjesto dosadašnjeg, klasičnog načina privatizacije stvorimo pretpostavke i za efikasnije aktiviranje te imovine na financijsku korist svih građana.

Borislav Škegro, poduzetnik i premijerkin savjetnik:

Izborna godina nije prepreka za reforme Program gospodarskog oporavka dobro je zamišljen, ali u realnom životu morate računati i na mnoge prepreke. Imamo koalicijsku vladu, imamo odnose snaga u Saboru kakve imamo, a tu su i mnoge interesne skupine koje se legitimno bore za svoje interese. Umijeće politike je da te sve zahtjeve svede na razumnu mjeru. Uvjeren sam da će se u 2011. godini dodatno pojačati provedba tog programa. Nema veze što je izborna godina. Ako je neka politika dobra za sve državljane, onda je treba provesti, a ne baviti se razmišljenjem je li to popularno ili ne. Birače ne treba podcjenjivati, njima se ne može baš tako lako manipulirati.

Davor Štern, konzultant:

Rijeka treba postati Monte Carlo Rijeka je morski grad koji nije na moru i to treba mijenjati. Umjesto industrijske zone tamo bi trebao biti grad na obali s vizurom Monte Carla. Kao savjetnik mađarskog TriGranita, koji je Arenom na Laništu oživio taj dio grada, bio sam u Rijeci prije šest godina. Predlagali smo oživljavanje Delte, gradnju luke za megajahte, zabavne i trgovačke centre. Iz nekog smo razloga odbijeni. U Hrvatskoj se općenito promjene presporo događaju i to je jedan od naših najvećih problema. Nadam se da će imenovanje potpredsjednika Vlade za investicije riješiti ovo usko grlo hrvatskoga gospodarstva. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: Roko Andričević, prorektor za znanost i međunarodnu suradnju Građevinsko-arhitektonskog fakulteta u Splitu

Nužne promjene u obrazovnom sustavu Danas imamo gotovo 1300 studijskih programa što se na oko 150.000 studenata čini nevjerojatnim, dok ih primjerice Danska ima 800

anas u Europi, pa tako i kod nas, novi oblici gospodarskog razvoja traže low-carbon razvoj (ekonomiju temeljenu na novim energetskim potencijalima, održivom razvoju i zaštiti okoliša), kvantitativnu ekonomiju, ICT i nanotehnologiju. Nedavna studija Sveučilišta u Oxfordu prognozira da će u Europi između 2010. i 2020. godine biti oko 80 milijuna radnih mjesta, ali od toga samo sedam milijuna novih, a 73 milijuna zamjenskih. U konačnici broj radnih mjesta 2020. bit će manji nego recimo 2008. Trenutačno je ukupan broj nezaposlenih u EU27 oko 23 milijuna. Još je strašniji podatak da je 10 do čak 40 posto nezaposlenih unutar EU27 mlađe od 25 godina. Ta studija analizira 19 ekonomskih sektora i zaključuje da će jedino ekonomski servisni sektor (transport, turizam, zdravstvo i socijalni sektor) pokazati porast u zapošljavanju i malom odljevu poslova iz Europe, dok će brodogradnja, drvna, elektromehanička, tekstilna i kompjutorska industrija imati jaki odljev prema istoku s vrlo malim rastom zapošljavanja. U ostalim eko-

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

nomskim sektorima ostat će status quo u najboljem slučaju. Ovakve analize jasno ukazuju što današnje tržište rada, koje se vrlo brzo mijenja, traži po sektorima. Između ostalog, traže se vještine različitih kultura, vještine rješavanja konfliktnih situacija, timski rad... U tehničkom sektoru dominiraju ICT i elektroničke vještine, vještine i kompetencije u novim materijalima i procesima te u rješavanju problema klimatskih promjena i okolišnom inženjerstvu...

Brze promjene na tržištu rada nameću nužne promjene u sustavu visokog obrazovanja koje većina europskih zemalja intenzivno provodi Kao rezultat tih strahovito brzih promjena na tržištu rada nameću se i nužne promjene u sustavu visokog obrazovanja koje većina europskih zemalja već intenzivno provodi. Podsjećam da je kod nas prije pet godina započeo proces uvođenja Bolonjskog programa na visoka učilišta. Većina javnih vi-

sokih učilišta je svoje četverogodišnje programe transformirala na sustav 3+2, 4+1 i 5+0. Praktično se postojećem nastavnom programu nadodalo nekoliko predmeta iz donedavnih magistarskih programa (koji su brzopleto ukinuti) i formiran je novi studijski program. U tom su procesu stihijski “buknuli” novi studijski programi, valjda u strahu od nedovoljne pokrivenosti profesora, ali i zbog uvijek prisutnog plaćanja školarina koje ostaju visokom učilištu kao vlastiti prihod. Tu je ponajprije riječ o javnim fakultetima društvenih i humanističkih usmjerenja koji su u zadnjih 10 godina 150 po-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

sto povećali broj studenata, i to u prvom redu onih koji studiraju za osobne potrebe i izvanrednih studenata (danas ih ima oko 80.000). Koliko je realno i opravdano da javni fakulteti školarine tretiraju kao vlastiti prihod s obzirom na državna ulaganja u plaće zaposlenika, hladni pogon, investicijsko održavanje objekata gdje se provodi nastava i opremanje učionica, ostaje jedna druga i teška tema. Rezultat je da danas imamo gotovo 1300 studijskih programa što se na oko 150.000 studenata čini nevjerojatnim, dok ih primjerice Danska ima 800. Rezultat je proizvodnja kadrova čije kompetencije i ishodi učenja nemaju tržišnu prepoznatljivost i, naravno, evidentan pad kvalitete studiranja. Današnja prolaznost u redovnom sustavu studiranja jedva je 30 posto, dok se sveukupna prolaznost kreće oko 60 posto. Drugim riječima, to ukazuje na velike gubitke, osobne i javne, do kojih dolazi u sustavu. Značajna transformacija sustava visokog obrazovanja je neminovna ne bismo li konačno proizvodili ono što tržište jedne ujedinjene Europe može i želi prihvatiti.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

( 1:1,25

aktualni odnos broja umirovljenika i zaposlenih

Privredni vjesnik Broj 3661, 24. siječnja 2011.

( oko 1,5 mlrd kn

očekivana investicija u Zračnu luku Zagreb

Proračun opterećuje čak 14 kategorija povlaštenih mirovina

Megaprojektima do izravnih stranih ulagan

Velika neizvjesnost oko budućih mirovina

HE Ombla, Zrač Vladin proljet

Stručnjaci su složni da je postojeći mirovinski sustav neodrživ. Problemi su pobrojani, ali konkretnih prijedloga za rješenja još nema

azmjerno niska dob za umirovljenje, iznosi mirovina koji često nisu ovisili o uplaćenim doprinosima, kratko razdoblje plaćanja doprinosa, široko primjenjivanje definicije invalidnosti, samo su neki od sistemskih problema našeg mirovinskog sustava, koji su uz demografske i dodatne specifičnosti (smanjivanje broja osiguranika zbog

Trenutačno čak 830.000 mirovina nije pokriveno uplaćenim doprinosima zatvaranja poduzeća i dokupa staža, raširena prijevremena umirovljenja, brojne povlaštene mirovine...) dovele do iznimno nepovoljnog odnosa broja umirovljenika i zaposlenih, koji trenutačno iznosi jedan naprama 1,25. Rekao je to, među ostalim Predrag Bejaković, istraživač Instituta za javne financije i znanstveni voditelj projekta Analiza mirovinskog sustava koji je pokrenut u suradnji s mjesečnikom Banka, a predstavljen je na okruglom stolu održanom prošli tjedan. Projekt je zamišljen kao podrška stvaranju održivog mirovinskog sustava, a trajat će godinu dana. U prošlotjednoj raspravi sudjelovali su i Zoran Anušić, stariji ekonomist Svjet-

ske banke, Krešimir Rožman, državni tajnik za rad, Marija Zuber, savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije, Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen OMF-a, Ana Miličević iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i drugi. Senilnost u sustavu Anušić je podsjetio kako se od 2000. godine više puta interveniralo u prvi mirovinski stup, te se od 2004. naovamo “zaboravilo” postupno povećavati doprinose za drugi mirovinski stup, a što je bio uvjet uspjeha mirovinske reforme. Zadnjom izmjenom Zakona o mirovinskom osiguranju koja se dogodila prošle godine, povećana je penalizacija za prijevremeno umirovljenje, postavljeni su uvjeti za postupno izjednačavanje dobi za odlazak u mirovinu muškaraca i žena, stimulira se dulji ostanak u svijetu rada... Međutim, u mi-

rovinskom je sustavu još puno problema, a Rožman je kazao kako za sada postoje samo brojna razmišljanja i želje, ali još nema konkretnog prijedloga kako bi se oni mogli riješiti. Problem su, naime, čak 14 kategorija posebnih mirovina koje iznimno opterećuju proračun. Marija Zuber upozorila je kako trenutačno čak 830.000 mirovina nije pokriveno uplaćenim doprinosima. Konkretno, to je 160.000 korisnika najniže mirovine, 250.000 invalidskih, 240.000 obiteljskih i 180.000 povlaštenih. U SSSH-u su pak izračunali kako je u dvije godine izgubljeno 112.120 radnih mjesta, a broj umirovljenika je povećan za 51.265. Izračunali su i kako minimalna mirovina za jednu godinu staža iznosi 56,59 k u n a ili 114 plastičnih boca. (J.F.)

Riječ je o projektima za koje je uglavnom pripremljena potrebna Igor Vukić vukic@privredni.hr

radnja podzemne hidrocentrale Ombla i trafostanica kod Dubrovnika, koncesija za Zračnu luku Zagreb, nastavak obnove Luke Rijeka, vodoopskrbni projekti i gradnja Janafovih terminala, neki su od najvećih projekata s kojima u prvom tromjesečju starta novi Vladin investicijski val. Riječ je o projektima za koje je uglavnom pripremljena potrebna dokumentacija, a djelomično je osigurano i financiranje

Lani su HEP i Ina zajedno dugovali više od tri milijarde kuna, a sada su sve podmirili u okviru investicijskih programa javnih poduzeća. Prema riječima predsjednice Vlade Jadranke Kosor, koja je prošli tjedan predstavila investicijski plan za prva tri mjeseca ove godine, osim velikih infrastrukturnih poslova, pripremljen je i niz manjih zahvata koji će na različitim regionalnim i lokalnim razinama

aktivirati poduzetnike i suprotstaviti se rastućem trendu nezaposlenosti. Veliki projekti Uz ostalo, krenut će se u obnovu i sanaciju željezničke pruge KriževciKoprivnica u dužini od 28 kilometara. Vrijednost radova je 198 milijuna kuna, a posao obnove trebao bi biti dovršen 2012. godine. Od dosad manje spominjanih projekata ističu se modernizacija gata Vrulje u šibenskoj luci. Za taj posao vrijedan oko 100 milijuna kuna do kraja ožujka potpisat će se ugovori s izvođačima.

Slična procedura očekuje se i za novu fazu izgradnje luke u Gružu, vrijednu 85 milijuna kuna. Najsnažniji ekonomski efekti očekuju se, naravno, od nekoliko megaprojekata. Jedan od takvih je gradnja novih skladišnih kapaciteta u Janafovom kompleksu u Omišlju. Novi tankovi, cjevovodi i prateća oprema bit će vrijedni oko milijardu kuna. Premijerka Kosor smatra da se ovom investicijskom ciklusu treba pridodati i gradnja spremnika u Janafovom terminalu u Sisku. Ondje je s dva novoizgrađena spremnika lani zavr-

Fondovi rizičnog kapitala s dvije milijarde kuna Vlada je ugovorom ovlastila Hrvatsku banku za obnovu i razvitak da za Vladu obavlja poslove kvalificiranog ulagatelja u fondove za gospodarsku suradnju. Prošle je godine osnovano pet takvih fondova i oni raspolažu s milijardu kuna, a prema programu gospodarskog oporavka Vlada se obvezala uložiti jednaki iznos javnog novca. Stoga je ministar gospodarstva Đuro Popijač pozvao poduzetnike da pristupe tim fondovima i kandidiraju svoje projekte. Te dvije milijarde kuna ulagat će se u proizvode visoke tehnologije, inovativnu proizvodnju i ideje koje često ne uspijevaju dobiti novac u klasičnim bankama.

www.privredni.hr Broj 3661, 24. siječnja 2011.

( oko 1 mlrd kn ( 700 mil € vrijednost HE Ombla

ulaganja u centre za gospodarenje otpadom

na luka i Janaf otvaraju ni investicijski val dokumentacija, a djelomično je osigurano i financiranje u okviru investicijskih programa javnih poduzeća mora promijeniti Zakon o zračnim lukama. Natječaj za koncesionara raspisat će se prema najavi iz Vlade već u veljači. Zanimanje pokazuju ulagači iz Njemačke, SAD-a i drugih zemalja. Oko 700 milijuna eura trebala bi biti vrijedna ulaganja u centre za gospodarenje otpadom u Istarskoj i Primorskogoranskoj županiji. Dokumentacija za natječaje za te centre također bi trebala biti gotova do kraja ožujka.

Milošević će koordinirati državne tajnike Vlada nastoji u što kraćem vremenu eliminirati prepreke za domaće i strane privatne ulagače. Stoga je dogovoreno da će u svakom ministarstvu jedan državni tajnik biti zadužen za pružanje informacija i rješavanje ulagačkih problema. Rad tih državnih tajnika koordinirat će Domagoj Ivan Milošević, novi potpredsjednik Vlade za investicije, rekla je premijerka. Novi ministar graditeljstva Branko Bačić izradio je novi pravilnik kojim će se 1070 prostornih planova moći brže prilagođavati potrebama ulagača. šena prva faza proširenja spremničkog kapaciteta koji, kako ističu u Janafu, polako postaje strateški terminal za diverzifikaciju opskrbe naftom Jugoistočne i Srednje Europe. Janaf je tu uložio 172,34 milijuna vlastitih sredstava, a radove je izvodio domaći konzorcij Đuro Đaković i Konstruktor iz Splita. Time je ukupni kapacitet spremnika za naftu u Terminalu Sisak povećan na 260.000 prostornih metara. U Sisku je odmah započeta i gradnja triju novih spremnika na sisačkom terminalu iz druge faze. Izvođač tih ra-

dova vrijednih 156 milijuna kuna je Montmontaža. Strani ulagači i koncesije U Janafu i Vladi pomoću tih primjera ilustriraju poticaje koje ulaganja državnog novca u javnim poduzećima daje i drugim, domaćim privatnim tvrtkama. Na sličan način očekuju se i rezultati ulaganja u projekte u vodnom gospodarstvu. Vrijednost nadmetanja za izvođenje radova u ovom sektoru u prva tri mjeseca ove godine trebala bi se popeti do gotovo 800 milijuna kuna.

Projekti koji započinju u prvom tromjesečju (u milijunima kuna)

Zračna luka Zagreb Janafov terminal u Omišlju HE Ombla Luka Rijeka Vodoopskrbni projekti Odlagališta otpada Istra i Rijeka Trafostanice kod Dubrovnika Pruga Križevci-Koprivnica Janafov terminal u Sisku Gat Vrulje Šibenik Gruška luka

1500 1000 1000 1000 800 700 500 198 156 100 85

Izvor: Vlada RH, javna poduzeća

HE Ombla vrijedna je oko milijardu kuna, a tome treba pridodati i vrijednost trafostanica kod Dubrovnika od 500 milijuna kuna. O izgradnji hidroelektrane na Ombli govori se još od početka osamdesetih godina, otkad datira prvi projekt koji predviđa podzemnu hidroelektranu na izvoru rijeke Omble. Elektrana, za koju je prvi projekt dovršen 1983. godine, imala bi snagu 68 megavata i godišnju proizvodnju od 223 gigavatsati električne energije. Njenom izgradnjom riješio bi se problem sigurnog napa-

janja Dubrovnika i okolice električnom energijom. To je područje inače podložno čestom ispadanju iz elektroenergetskog sustava zbog nevremena i preopterećenja. Oko milijardu kuna trebalo bi biti potrošeno i na nastavak obnove Luke Rijeka. Za taj poslovni pothvat Vlada želi dobiti velikog stranog ulagača. Isto tako svježi investicijski novac, oko 1,5 milijardi kuna, trebao bi stići kroz modernizaciju Zračne luke Zagreb. Novac bi se trebao osigurati davanjem tog aerodroma u koncesiju, zbog čega se

Novac i od ušteda Novac za investicije djelomično je prikupljen i uštedama u javnim poduzećima. Premijerka Kosor kazala je da su državna poduzeća do kraja prošle godine u troškovima poslovanja dodatno uštedjela 1,4 milijarde kuna. Za 1,1 milijardu kuna smanjila su dospjele obveze. “Uštedama u poslovanju HEP-a uspjeli smo zadržati nepromijenjenu cijenu električne energije”, istaknula je premijerka. Vlada je svjesna velikog problema nelikvidnosti u gospodarstvu pa je predsjednica Vlade najavila i nove mjere za borbu protiv tog problema. Prema njezinim riječima, državna poduzeća više nisu izvor nelikvidnosti – gotovo sva redovno podmiruju dospjele obveze. Podsjetila je da su prije godinu dana HEP i Ina zajedno dugovali više od tri milijarde kuna, a sada su sve podmirili. No HEP ima i velika potraživanja koja će dužnici morati podmiriti. Zato će se Vlada snažno okrenuti prema 22.000

poduzeća koja nemaju ni jednog zaposlenog, a generiraju većinu nepodmirenih potraživanja koja se mjere u milijardama kuna. “U dogovoru s Ministarstvom financija i Ministarstvom pravosuđa pripremljeni su svi uvjeti za pokretanje stečajeva po ubrzanom postupku i vjerujem da će uskoro i situacija s tim poduzećima biti mnogo jasnija. Financijski nered nećemo tolerirati”, rekla je Jadranka Kosor. Najavila je i nove modele poticanja prodaje izgrađenih stanova, posredno priznavši da prošlogodišnji model subvencija nije dao rezultate. Premijerkin savjetnik Borislav Škegro predložio je nedavno da se za smanjenje deficita ide na prodaju velikih državnih poduzeća, a premijerka kaže da se HEP sigurno neće prodavati, a o drugim eventualnim velikim privatizacijama vode se razgovori u Vladi i vladajućoj koaliciji. No Vla-

Oko milijardu kuna uložilo bi se i u nastavak obnove Luke Rijeka, a za taj pothvat Vlada traži velikog stranog ulagača da je zasad koncentrirana na provođenje Plana gospodarskog oporavka i pokretanja investicijskog vala koji zajedno s projektima iz prvog tromjesečja teži ukupno 14 milijardi eura. “To je ‘srce i duša’ našeg posla”, zaključila je premijerka.

AKTUALNO

( 19 mil kn

bruto prihod Feravina

Privredni vjesnik Broj 3661, 24. siječnja 2011.

( na 170 ha uzgaja se vinova loza

Iz krize kroz ulaganja

I u recesiji vrijedi: tko riskira, profitira Dok je tržište vina u Hrvatskoj prošle godine dramatično padalo, Feravino je u segmentu butelja ostvarilo 100-postotni rast, a u 2011. očekuju i znatno bolje rezultate rog podruma, kao i potpuno novi reprezentativni barrique podrum koji će se protezati na površini od čak 1000 metara če-

U dvije recesijske godine ulaganja Feravina dosegla su 14,6 milijuna kuna tvornih. U posljednjih 15 godina Feravino je u vinograde, objekte i tehnologiju uložilo 40 milijuna kuna. Posljednji snažan investicijski ciklus, koji još traje, pokrenut je prije tri godine otkad je investirano ukupno 17 milijuna kuna. Kako bi pridonijelo daljem razvoju vinogradarstva u Feričancima, Feravino je u suradnji s Hrvatskim šumama sagradilo i šest kilometara vin-

Krunoslav Petric/PIXSELL

laganje u vremenima recesije nije prvi izbor većine poduzetnika. Najčešće se štedi, kreše troškove, optimizira poslovanje. Ipak, da se ulaganje upravo u takvim vremenima itekako vraća, pokazuje primjer Feravina iz Feričanaca kod Našica. U prvoj godini recesije, 2009., Feravino je u izgradnju podruma za kontroliranu fermentaciju crnog vina uložilo 8,6 milijuna kuna, dok su u prošloj godini s ulaganjima od šest milijuna kuna dovršili obnovu starog podruma s reprezentativnom degustacijskom salom i vincilirske kuće na položaju Goveđa glava. Investicije tu ne staju. U idućih nekoliko godina Feravino planira otvoriti novi restoran u sastavu poznatog Sta-

Enologinja Ivana Nemet

skih cesta, u što je dosad uloženo 1,1 milijun kuna. Četiri puta više butelja Milijunska ulaganja u kvalitetu nisu prošla nezapaženo na tržištu. Dok je tržište vina u Hrvatskoj prošle godine drama-

tično padalo, Feravino je u segmentu butelja ostvarilo 100-postotni rast, a u 2011. očekuju i znatno bolje rezultate. Svoje ambiciozne procjene temelje na izvrsnom posljednjem kvartalu 2010., kada su prodali čak četiri puta više butelja nego u istom raz-

doblju prethodne godine. Feravino je sa 120 zaposlenih vodeći gospodarski subjekt feričanskog kraja. Trenutačno uzgajaju vinovu lozu na 170 hektara, a od sorti u vinogradima prevladavaju graševina i frankovka, uz koje su još zastupljeni bi-

jeli pinot, rajnski rizling, zweigelt i syrah. Godišnja proizvodnja Feravina kreće se između 800.000 i 900.000 litara, a bruto prihod tvrtke je oko 19 milijuna kuna. Cilj Feravina je postati vodeća kontinentalna vinarija crvenih vina te proizvođač vrhunskih bijelih vina, što su u velikoj mjeri već uspjeli, sa šampionskom graševinom Dika. Još više očekuju od nove linije vina koja će se prodavati pod imenom Miraz. Prvo vino u liniji je vrhunska graševina iz berbe 2009., proizvedena od najkvalitetnije sirovine s položaja Goveđa glava i odnjegovano pod budnim okom enologinje Ivane Nemet. Graševina Miraz izlazi na tržište početkom ove godine, a kasnije će se proširivati s još nekoliko sorti. (D. Ž.)

Drvna industrija u usponu

Najbolji od najboljih

Hrvatski parketari na valu njemačkog oporavka

Privrednom vjesniku oznaka Superbrand 2010

Hrvatska drvna industrija snažno je iskoračila u 2011. godinu nastupima na sva tri najvažnija sajma unutarnjeg uređenja u Njemačkoj, koji se održavaju u trećem tjednu siječnja. Učinci bi, prema prvim ostvarenim kontaktima, mogli biti izvrsni, potvrdili su Privrednom vjesniku čelni ljudi hrvatskih tvrtki koje su izlagale na sajmovima IMM u Kölnu, Domotex u Hannoveru i BAU u Münchenu. Na najvećem europskom sajmu graditeljstva BAU na zajedničkom je štandu izlagalo šest hrvatskih tvrtki (Parketi Požgaj,

Privredni vjesnik izabran je među 90 hrvatskih nositelja oznake Superbrand 2010. Svečanost povodom dodjele oznaka za 2010. godinu održana je prošli tjedan u hotelu Westin, također jednom od dobitnika te prestižne oznake. Kako je naglasio Borut Zemljič, direktor Superbrands Adriatica, čak 1100 domaćih i stranih brandova nalazilo se na listi finalista koja je pripremljena u suradnji s vodećim hrvatskim agencijama za istraživanje tržišta. Za najbolje se glasalo na temelju prepoznatljivosti, repu-

DIN Novoselec, Pan Parket, Drvoproizvod, DIP Karlovac i Lipa), dok je Exportdrvo nastupilo samostalno. Izložene su kvalitetne drvene podne obloge, na bazi slavonskog hrasta, uključujući i neke inovacije poput troslojnog klik parketa od hrastovine. Ovogodišnji BAU, koji se inače održava bijenalno, okupio je 1900 izlagača iz preko 40 zemalja, mnogo više nego prije dvije godine, što potvrđuje da je Njemačka definitivno izišla iz recesije. Procjenjuje se da na tržištu EU-a hrast ima oko 40 posto udjela u proizvodnji pod-

nih obloga, što s obzirom na poznatu kvalitetu slavonskog hrasta našim proizvođačima otvara nove prilike na rastućem tržištu. Veliki hit ove je godine seljački pod (country flooring), za kojim je potražnja veća nego ponuda, pa tako vinkovačka Spačva trenutačno ne uspijeva proizvesti dovoljno za sve narudžbe. Prvi kontakti i poslovi ostvareni na sajmovima u Njemačkoj ukazuju na to da bi se hrvatska drvna industrija ove godine mogla približiti rekordnoj 2008., kada je izvoz dostigao 960 milijuna dolara. (D.Ž.)

tacije, kvalitete i dugogodišnje dosljednosti. Stručno vijeće bilo je sastavljeno od vodećih marketinških, poslovnih, akademskih stručnjaka i predstavnika medija, a vrlo važnu ulogu imali su i potrošači. Čak 23.000 njih glasalo je za svoje najdraže marke i time dalo dodatnu vrijednost izabranim brendovima. “Superbrands nisu samo imena koja se promoviraju već oni s vremenom stječu jedinstvenu osobnost koja ih čini pre-

2010

poznatljivom na prenatrpanome tržištu. Izvrsnost, sjajan dizajn, autentične osobine i prava komunikacija bit će osnove vodećih robnih marki u budućnosti”, rekao je Zemljič. Među nagrađenima su i Agrokor, Ericsson Nikola Tesla, Lura, Nexe, Vindija, Sirana Gligora, Orion, Mataš, Eduro i druge uspješne hrvatske tvrtke i brendovi. (I.V.)

www.privredni.hr Broj 3661, 24. siječnja 2011.

( 2,1 mlrd kn

novi proJeKt Fashion.hr

prihod od proizvodnje transformatora 2010.

Tvornice otvorene za domaće dizajnere

Končar transFormatori

oko 90 posto proizvodnje izvoze u više od 100 zemalja tri tvornice zauzimaju važno mjesto u svjetskoj proizvodnji transformatora te su za svoje proizvode dobile brojne domaće i inozemne nagrade. trenutačno zapošljavaju 1142 radnika Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

eliko mi je zadovoljstvo doći u tvrtku u kojoj nema problema, u kojoj se vidi da postoji kult rada i svijest o tome da se u Hrvatskoj zna, može i hoće. Svaki se dan imam priliku suočavati s tvrtkama u problemima, s otpuštanjem radnika, gubicima, stečajevima... Doći u ovakvu tvrtku pravi je praznik, kazao je predsjednik Ivo Josipović prilikom prošlotjednog puštanja u probni pogon generatora za napajanje ispitne stanice u Energetskom transformatoru Končar. Povod dolaska Predsjednika bio je i dodjeljivanje Zlatne kune Hrvatske gospodarske komore i Komore Zagreb te nagrade Croma za menadžera godine Ivanu Milčiću, predsjedniku Uprave Končar-Energetskih transformatora. U društvu Darinka Bage, predsjednika Uprave Grupe Končar, te direktora i članova uprava društava Končar koja su smještena u zagrebačkom Jankomiru, Josipović je razgledao proizvodne pogone triju Končarovih tvornica: Energetski transformatori (joint venture Končar-Siemens), Distributivni i specijalni transformatori te Mjerni transformatori. Sve tri tvornice zauzimaju važno mjesto u svjetskoj proizvodnji transformatora te su za svoje proizvode dobile brojne domaće i inozemne nagrade. Trenutačno zapošljavaju 1142 radnika. Inače, broj zaposlenih u posljednjih pet godina po-

većan je za 42 posto, a prosječna neto plaća je 8100 kuna, što je oko 51 posto više od državnog prosjeka. Prihod od proizvodnje energetskih, distributivnih, specijalnih i mjernih transformatora lani je bio 2,1 milijardu kuna od čega je oko 90 posto izvoz u više od 100 zemalja svijeta. U pet godina investirano 285 milijuna kuna “U razdoblju od 2005. do 2010. u modernizaciju proizvodnih i ispitnih kapaciteta investirali smo 285 milijuna kuna. Današnjim puštanjem u probni pogon izvora napajanja ispitne stanice dobili smo na korištenje objekt vrijedan 111,4 milijuna kuna. To je jedan od najsuvremenijih ispitnih laboratorija smješten uz proizvodnju”, kazao je

Milčić te pojasnio kako je time omogućeno ispitivanje transformatora većih snaga i viših naponskih razina, kao i ispitivanje većeg broja transformatorskih jedinica. Govoreći o Grupi Končar - koju čine Končar-Elektroindustrija kao matica Grupe, 20 ovisnih društava u kojima matica ima prevladavajući utjecaj, i jedno pridruženo društvo Končar-Energetski transformatori u kojem matica ima manjinski upravljački utjecaj - Bago je istaknuo kako proizvodni program Grupe čine oprema i postrojenja za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije, tračnička vozila (tramvaji, vlakovi, lokomotive) te oprema za infrastrukturu željezničkog i cestovnog prijevoza. To ukupno čini 85 po-

Broj zaposlenih u posljednjih pet godina povećan je za 42 posto, a prosječna neto plaća je 8100 kuna sto proizvodnje, a ostala su područja oprema za industriju, ICT, kućanski aparati i drugo. Nositelj razvoja je Končar-Institut za elektrotehniku, u koji na edukaciju dolaze i vrhunski stručnjaci iz inozemstva. Od oko 4000 zaposlenih 19 je doktora znanosti, 63 magistra, 782 zaposlena imaju visoku stručnu spremu i 383 višu. Grupa je lani ostvarila ukupne konsolidirane prihode u iznosu od 2,7 milijardi kuna, a konsolidirana ostvarena dobit iznosila je 143 milijuna kuna.

Kako bi se na domaćem tržištu plasirao kvalitetan, dostupan i visokostilizirani tekstilni proizvod, nastao je Fashion.hr, projekt koji povezuje poznate domaće dizajnere i odabrane tvornice tekstilne, kožarske, obućarske i industrije satova. Hrvatski dizajneri mogu dati dodanu vrijednost novim proizvodima koji će time biti kvalitetniji, a snizit će im se i cijena čime će postati konkurentniji na domaćem, regionalnom, a u bliskoj budućnosti i zapadnoeuropskom tržištu, rekao je Vinko Filipić, direktor projekta Fashion.hr. Već etablirani domaći dizajneri Zoran Mrvoš, Ivica Klarić, Igor Galaš, Robert Sever, Juraj Zigman i Anamaria Ricov izradit će nove modne linije te time stvoriti

nove brendove za po jednu tvornicu - Riječku industriju odjeće, pulsku Modnu kuću Arena, San Peter iz Ludbrega, Bambi iz Varaždina i Marli iz Zagreba. Proizvodit će se serijski i bit će u ponudi trgovina spomenutih tvrtki od kolovoza i rujna ove godine. Hrvatska gospodarska komora preuzela je pokroviteljstvo nad projektom, a njena potpredsjednica Vesna Trnokop Tanta istaknula je kako se HGK već godinama zajedno s proizvođačima bori za opstanak tekstilne industrije. Pritom je podsjetila kako od 2000., kad su naši proizvodi bili konkurentni, ta industrija stagnira. Posljednjih godina izgubljeno je 4200 radnih mjesta, a sad u toj grani radi 21.000 djelatnika, rekla je Vesna Trnokop Tanta. (S.P.)

KaKo poKrenuti FilmsKu industriJu

Popravimo Hrvatskoj sliku i ton! Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) poziva na promociju Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva koja će se održati u četvrtak 27. siječnja, od 11 sati, u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore, Roosveltov trg 2, Zagreb. Program su, pod nazivom Popravimo Hrvatskoj sliku i ton! izradili stručnjaci HAVC-a, a prihvatio ga ministar kulture. Taj važan strateški dokument daje i pregled osnovnih smjernica razvoja do 2014. i nudi prijedloge kako ostvariti zacrtane ciljeve. A oni su, među ostalim: osigurati sustav olakšica za filmsku proizvodnju i potaknu-

ti izvoz filmskih usluga, osigurati primjenu hrvatskog audiovizualnog zakonodavstva, povećati broj gledatelja domaćeg i europskog filma, osigurati obnovu hrvatske filmske baštine... U HAVC-u smatraju da znaju kako potaknuti domaća i strana ulaganja u hrvatski audiovizualni sektor i time povećati obujam sredstava dostupnih za financiranje filma, te pozicionirati Hrvatsku kao zemlju za snimanje. U tome im je nužna pomoć gospodarstvenika, a o obostranim koristima sprege privrede i audiovizualne industrije – više u četvrtak u HGK-u. (A.M.)

AKTUALNO

PREGLED NOVIH PROPISA DONESENIH OD 24. STUDENOG DO 12. SIJEČNJA 2011. GODINE

Privredni vjesnik Broj 3661, 24. siječnja 2011.

Rješenje za brodogradilišta na pomolu

Zakoni

• Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji (NN 137/2010) • Ovršni zakon (NN 139/2010) • Zakon o javnim ovršiteljima (NN 139/2010) • Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN 139/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 139/2010) • Zakon o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu (NN 139/2010) • Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o privatnoj zaštiti (NN 139/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o općoj sigurnosti proizvoda (NN 139/2010) • Zakon o izmjenama Zakona o pučkim otvorenim učilištima (NN 139/2010) • Državni proračun Republike Hrvatske za 2011. i projekcije za 2012. i 2013. godinu (NN 140/2010) • Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske (NN 140/2011) • Zakon o područjima i sjedištima sudova (NN 144/2010) • Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava (NN 144/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup infomacijama (NN 144/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o eksplozivnim tvarima (NN 144/2010) • Odluka o Popisu pravnih osoba od posebnog državnog interesa (NN 144/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (NN 145/2010) • Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o državnom odvjetništvu (NN 145/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o biogorivima za prijevoz (NN 145/2010)

Zakoni koji su stupili na snagu 1. siječnja 2011.

• Zakon o fiskalnoj odgovornosti (NN 139/2010) • Zakon o elektroničkom novcu (NN 139/2010) • Zakon o prestanku važenja Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu (NN 139/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 139/2010) • Zakon o izmjenama Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu (NN 139/2010) • Zakon o izmjeni Zakona o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu (NN 139/2010) • Zakon o odgodi usklađivanja mirovina u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2011. (NN 139/2010) • Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem (NN 145/2010) • Zakon o upravljanju državnom imovinom (NN 145/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 145/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju (NN 145/2010)

Propisi Vlade Republike Hrvatske

• Uredba o carinskoj tarifi za 2011. godinu (NN 138/2011) Odluka o izmjeni Odluke o utvrđivanju plaća i drugih primanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava (NN 3/2011)

Propisi Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva

• Popis hrvatskih normi u području opće sigurnosti proizvoda (NN 133/2010) • Pravilnik o utvrđivanju cijena ukapljenog naftnog plina (NN 147/2010) • Pravilnik o priznanjima i nagradi za promicanje zaštite na radu (NN 1/2011) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o patentu (NN 3/2011)

Propisi Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

• Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o načinu utvrđivanja ubujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (NN 135/2010)

Veljača - mjesec odluke? U ozračju šutljivog optimizma i s europske i s hrvatske strane, usklađuju se fini detalji vezani uz restrukturiranje domaćih brodogradilišta Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

uropska komisija izašla bi sa svojim mišljenjem o restrukturiranju hrvatskih škverova do sredine veljače. Do tada se očekuju još neke informacije, opisane kao “dodatne”, ponajprije vezane uz planove restrukturiranja Brodotrogira i Kraljevice te detalje plana smanjenja kapaciteta za svako od brodogradilišta. Europska komisija ostala je pri svojim okvirnim zahtjevima starim već nekoliko godina i principima koje je aplicirala u restrukturiranju industrije na svom terenu, poljske ili istočnonjemačke ili grčke na primjer. Prije godinu dana, prema tadašnjim izjavama, posao restrukturiranja grane također je bio pri kraju ali ne i završen. Hrvatska je dobila nešto vremena jer se privatizacija - kao obrazac restrukturiranja za koji se opredijelila hrvatska vlada - zaista trebala provoditi u financijski apsolutno nepovoljnim vremenima, nakon

što se to propustilo učiniti u dobrim godinama. Sada se politika konačno morala povući pred ekonomijom i zakonima, a škverovi suočiti s činjenicama. Ono što još treba stići u Bruxelles, na stolove ek-

Hrvatska strana mora pripremiti programe zbrinjavanja viška radnika sperata, jesu prijevodi nekih dokumenata nužnih za dobivanje kompletne slike o stanju u brodogradilištima. Tek s podlogom pune, vjerodostojne informacije Europska komisija moći će izaći s odlukom. Ili ocjenom. Nema rokova Prema izjavi Natashe Butler, nove glasnogovornice povjerenika za proširenje, ne postoje vremenski rokovi za završetak posla. Posao, jednostavno, teče kako stižu novi podaci, prevedeni dokumenti i neke nove činjenice. Prema obostranoj procjeni,

sredina veljače mogla bi biti vrijeme finalizacije. Razgovori su striktno tehničke naravi. Ne može se govoriti o pregovorima prije je riječ o razjašnjavanju važnih pitanja. O njima, naravno, ni hrvatska strana niti Europska komisija ne žele javno goviriti i režim šutnje će biti na snazi sve dok se ne uskladi čitav paket za škverove. Međuvladine konferencije zakazane su za travanj i lipanj, i nije isključeno da poglavlje Tržišno natjecanje (brodogradilišta su preduvjet za njegovo zatvaranje) bude zatvoreno na prvoj. Hrvatska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i Europska komisija istinski se trude ugurati restrukturiranje škverova u okvire pravila o državnim potporama. Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ruđer Friganović je dosta vremena proveo u Bruxellesu na sastancima. Obje su strane optimisti – mada veoma šutljivi. No ipak je riječ o strateškim, osjetljivim podacima koji, objavljeni u krivo vrijeme, nepotpuni ili

čak pogrešno interpretirani, u ovoj fazi procedure mogu ugroziti čitav njen završetak. Pomoć u eurima Objektivno gledajući, čini se da su škverovi zaista blizu finala priče, ma kakvo ono bilo. Odavno se znaju okviri smanjenja kapaciteta – broja navoza i angažiranih ljudi. Europska je komisija obećala potporu kad se bude razrješavao višak radne snage. Hrvatska strana mora pripremiti primjerene programe zbrinjavanja što će joj biti daleko složenije i teže negoli Europskoj komisiji naći proračunske eure. Indikativno je i da se brodogradilišta ne spominju u uobičajeno veoma opširnom uratku druge europske institucije, izvještaju i nacrtu rezolucije o Hrvatskoj Europskog parlamenta. Dokumenti se bave svim i svačim u Hrvatskoj, otkrivajući sva bitna i manje bitna pitanja, no restrukturiranja škverova nema - što znači da je rješenje na pomolu i da se usklađuju fini detalji.

Odluku o Brodosplitu može donijeti samo Vijeće EU-a Kako smo neslužbeno saznali u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), u Europskoj komisiji postoji dobra volja da odmah, nakon što dobije programe restrukturiranja svih hrvatskih brodogradilišta (Uljanik je, podsjećamo, izuzet iz toga) pokrene postupak ocjene tih programa. Svi programi su načelno prihvatljivi: trenutačno se razrađuju i definiraju određeni detalji, a zavr-

šetak ovisi o investitorima i Ministarstvu gospodarstva. U najtežoj je situaciji Brodosplit jer ne može ugovarati nove poslove dok EK ne ocijeni program restrukturiranja. Odluku o dozvoli za ugovaranje novih poslova u ovoj fazi može donijeti samo Vijeće EU-a, a na zahtjev Ministarstva. U AZTN-u ne znaju je li takav zahtjev upućen Vijeću. (J.F.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3661, 24. siječnja 2011.

Sjednica hrvatske vlade

IZBOR IZ NOVIH PROPISA DONESENIH OD 24. STUDENOG DO 12. SIJEČNJA 2011.

Turističko zemljište ide u koncesiju

Propisi Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

• Pravilnik o izmjeni Pravilnika o izravnim plaćanjima u poljoprivredi (NN 133/2010) • Pravilnik o zaštićenim oznakama izvornosti i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla, tradicionalnim izrazima i označavanju vina (NN 141/2010) • Pravilnik o granicama u ribolovnom moru Republike Hrvatske (NN 5/2011)

Oko 400 postojećih hotela i 200 kampova napokon će moći na dulji rok planirati svoja ulaganja i podizati kvalitetu usluge

Propisi Ministarstva financija

• Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o trošarinama što se odnosi na plinsko ulje obojeno plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi (NN 131/2010) • Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2011. (NN 133/2010) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu vođenja Registra godišnjih financijskih izvještaja, te o načinu primanja i postupku provjere potpunosti i točnosti godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća (NN 139/2010) • Pravilnik o postupanju s primanjima i naknadama izuzetim od ovrhe (NN 148/2010) • Naputak za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (NN 3/2011) • Ministarstvo pravosuđa • Pravilnik o obliku i sadržaju bjanko zadužnice (NN 147/2010) • Pravilnik o obliku i sadržaju zadužnice (NN 147/2010)

Igor Vukić vukic@privredni.hr

Rješavanje statusa turističkog zemljišta koncesijama je strateški iskorak državne politike prema turizmu, tvrdi Bajs lotjednoj sjednici Vlade donesene su uredbe koje određuju postupak procjene vrijednosti zemljišta koje se daje u koncesiju te uvjete za prodaju zemljišta za koje se utvrdi da služi za redovnu uporabu građevine. Zemljište koje služi za redovnu uporabu građevine prodavat će se po tržišnoj cijeni, nakon procjene sudskog vještaka. Zemljište se može kupiti jednokratnom isplatom ili u ratama, na najviše 10 godina. Vlada je odredila ka-

Anto Magzan/PIXSELL

akon 19 godina neriješenog pravnog statusa turističkog zemljišta koje nije ušlo u pretvorbenu bilancu turističkih poduzeća, Vlada je odlučila to zemljište dati u dugoročne koncesije, najdulje do 50 godina. Zemljište koje su hotelska poduzeća dosad koristila u vlasništvu je jedinica lokalne samouprave (kod hotela) i Republike Hrvatske (kad je riječ o kampovima). Na prošmatnu stopu od četiri posto na obročnu otplatu, a kupoprodajna vrijednost mora biti vezana uz srednji tečaj eura. Za preostalo zemljište turistička poduzeća trebaju zatražiti sklapanje ugovora o koncesiji. Naknada za koncesiju sastoji se od stalnog i promjenjivog dijela. Stalni dio računat će se prema površini zemljišta i za hotelsko zemljište iznosit će dvije kune po četvornom metru, dok će za kampove naknada biti tri kune po četvornome metru. Promjenjivi dio koncesijske naknade ovisit će o duljini otvorenosti hotela, odnosno kategoriji kampa. Što dulje u godini hoteli budu otvoreni, naknada će biti manja, a slično vrijedi i za kampove – viša kategorija znači manji iznos naknade. Primjeri-

ce, za kamp s pet zvjezdica promjenjivi dio naknade bit će četiri puta manji nego za kamp s dvije zvijezdice. Koncesije i za zračne luke “Na taj način želimo stimulirati ulaganje u kvalitetu smještaja”, istaknuo je ministar turizma Damir Bajs. Prema njegovim riječima, rješavanje statusa turističkog zemljišta preko koncesija predstavlja strateški iskorak državne politike prema turizmu. Oko 400 postojećih hotela i 200 kampova napokon će moći na dulji rok planirati svoja ulaganja i podizati kvalitetu usluge. Bajs je naglasio i da će novac koji se prikupi koncesijskim naknadama biti vraćen turizmu: 60 posto naknade slijevat će se u Fond za

turizam, dok će 40 posto odlaziti u proračune jedinica lokalne samouprave na kojima se nalazi turističko zemljište. Za koncesijskim modelom Vlada je posegnula i kod ulaganja u razvoj zračnih luka. Neposredan povod za izmjene Zakona o zračnim lukama je najava raspisivanja natječaja za koncesiju Zračne luke Zagreb. Prema sadašnjem zakonu, donesenom 1998. godine, nije bilo moguće zračne luke dati u koncesiju. Kad se zakon promijeni po hitnom postupku, koncesiju će dodjeljivati Vlada, najviše na 40 godina, a koncesijska naknada dijelit će se prema udjelu vlasništva. Iako je Vlada pretežiti vlasnik zračnih luka, u svakoj od njih djelomične udjele imaju i gradovi i županije u kojima se nalaze.

Raspisan novi natječaj za 3. maj Vlada je odbila ponudu poduzeća Crown Investments za privatizaciju riječkog brodogradilišta 3. maj. Iako je ponuda bila relativno kvalitetna, Vlada je nedavno izviještena kako je austrijski holding A-TEC, koji stoji iza ponude Crown Investmentsa, upao u financijske teškoće i proglasio insolventnost. U pismu upućenom Vladi iz ATEC-a početkom siječnja stoji da holding još nije riješio

problem s insolventnošću, pa je Vlada odlučila raspisati novi natječaj. Prema najavi ministra gospodarstva Đure Popijača, novi bi natječaj trebao biti otvoren samo 10 dana jer postoji nekoliko ozbiljnih ulagača koje zanima riječki škver. Raspisivanje novog natječaja neće ugroziti obveze koje Republika Hrvatska ima u procesu pregovora s EU-om, naglasio je Popijač.

Propisi HNB-a

• Odluka o načinu obračuna, naplate i plaćanja kamata i naknada Hrvatske narodne banke (NN 133/2010) • Odluka o izmjenama Odluke o blagajničkim zapisima HNBa (NN 133/2010) • Odluka o obveznoj pričuvi (NN 133/2010) • Odluka o izmjeni Odluke o kamatnim stopama i naknadama HNB-a (NN 133/2010) • Odluka o izmjeni Odluke o polaganju novčanih depozita kod HNB-a • Odluka o izmjeni Odluke o kamatnim stopama i naknadama HNB-a (NN 147/2010) • Odluka o načinu otvaranja transakcijskih računa (NN3/2011) • Odluka o nalozima za plaćanje (NN 3/2011) • Odluka o jamstvenom kapitalu institucija za platni promet (NN 3/2011) • Odluka o zaštiti novčanih sredstava korisnika platnih usluga (NN 3/2011) • Odluka o jamstvenom kapitalu institucija za elektronički novac (NN 3/2011) • Odluka o zaštiti novčanih sredstava imatelja elektroničkog novca (NN 3/2011)

Hanfa

• Pravilnik o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje (NN 132/2010) • Pravilnik o strukturi i sadržaju nadzornih izvještaja društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje (NN 132/2010) • Pravilnik o izmjeni Pravilnika o sadržaju izvješća o statusnim promjenama, promjenama u temeljnom kapitalu i ulaganjima leasing društva te načinu i rokovima izvješćivanja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (NN 133/2010) • Pravilnik o vrsti i visini naknada i administrativnih pristojbi Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (NN 141/2010) • Pravilnik o izračunu, visini i naplati naknada koje se plaćaju Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga za 2011. godinu (NN 141/2010)

Hrvatska gospodarska komora

• Odluka o financiranju Hrvatske gospodarske komore u 2011. godini (NN 146/2010) • Ispravak Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o strukovnim udruženjima u Hrvatskoj gospodarskoj komori (NN 5/2011)

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3661, 24. siječnja 2011.

( 10 kn

( 16 zaposlenika

nagrada za svakog dovedenog kupca

u Croatia Factoringu

Croatia Factoring, Zagreb

Grupnjak.hr, Zagreb

Alternativno financiranje sve je više “in”

Prilika za sve, ulov za najbrže Klijentima se nudi alternativno financiranje po povlaštenim uvjetima te mogućnost produljenja rokova plaćanja

pecifičan oblik kratkoročnog financiranja na temelju prodaje kratkoročne, uglavnom neosigurane aktive društva specijaliziranoj financijskoj organizaciji naziva se faktoring, a time se u Hrvatskoj bavi sve više tvrtki. Klijentima se na taj način nudi alternativno financiranje po povlaštenim uvjetima te mogućnost produljenja rokova plaćanja. Jedna od tvrtki koja se bavi

Neki od glavnih proizvoda tvrtke su banovec i paški asignat faktoringom je zagrebačka tvrtka Croatia Factoring osnovana 2006. godine na inicijativu nekoliko domaćih poslovnih ljudi. U Croatia Factoringu trenutačno je zaposleno 16 djelatnika. Usluge Croatia Factoringa mogu koristiti male tvrtke i obrtnici koji isporučuju robu i usluge velikim tvrtkama i državnim ustanovama te srednje

i velike tvrtke koje žele odgoditi plaćanje svojih obveza. No, u doba gospodarske krize i Croatia Factoring suočava se s problemima, a neki od njih su nelikvidnost i nespremnost dužnika na prihvaćanje cesije, rekao je Mile Mihaljević, direktor Croatia Factoringa. Veliko iskustvo “Treba istaknuti kako naši djelatnici imaju dugogodišnje iskustvo u financijskoj industriji i faktoringu koje su stekli u Hrvatskoj i inozemstvu, a neki od njih su utemeljitelji ili su sudjelovali u osnivanju prvih faktorinških i bankarskih kuća na području Jugoistočne Europe”, istaknuo je Mihaljević. Iako je sjedište tvrtke u Zagrebu, ona djeluje na području cijele Hrvatske putem lokalnih predstavnika ili izravno iz sjedišta. U razvojnom planu je i širenje po regiji. Glavni partneri tvrtke su financijske institucije u zemlji i inozemstvu, prije svega bankarske grupacije, razna ministarstva, državna

Portal neće biti toliko orijentiran na kozmetiku i fitness, već će imati široku ponudu tehničke robe, sportske opreme, gastro asortimana i putovanja uprava te međunarodne i druge financijske i gospodarske institucije. Preko svojih partnera Croatia Factoring povezan je s međunarodnim udruženjima za faktoring. Neki od glavnih proizvoda Croatia Factoringa su tzv. banovec - kada dužnik izdaje mjenicu vjerovniku, a on je eskontira kod faktora tj. tvrtke koja se bavi faktoringom ili paški asignat - kada dužnik izdaje mjenicu na faktora, a potom on plaća njegovu obvezu u skladu s fakturom u prilogu. U Croatia Factoringu svjesni su kako u našoj zemlji još uvijek nije dovoljno razvijena kultura korištenja faktoring proizvoda, pa je upravo unaprjeđenje te svijesti jedan od tvrtkinih planova za budućnost. “Osim toga, namjeravamo proširiti mrežu klijenata u Hrvatskoj i državama u okruženju te poraditi na uvođenju čvrstih procedura i upravljanja rizikom uz neprekidno poboljšanje tvrtkinih usluga”, zaključio je Mihaljević. (S.P.)

azvati svoj poslovni projekt Grupnjak, a potom pozvati mnoštvo ljudi da mu se pridruže, ne može ne izazvati interes, pa i reakciju. Iako Hrvatsku mnogi doživljavaju kao razmjerno konzervativno društvo, reakcije na pokretanje novog portala za grupnu kupnju pod nazivom Grupnjak. hr, bile su isključivo pozitivne, tvrdi Irena Vugrinec, direktorica tvrtke 50 % d.o.o., koja pokreće portal. Naravno, web portali za grupnu kupnju, kako god se zvali, nisu neka epohalna novotarija. U svijetu posluju već godinama, a i kod nas ih ima nekoliko etabliranih. Čemu onda još jedan? I po čemu se razlikuje, osim po provokativnom nazivu? Najprije po ponudi, kaže Irina Vugrinec. Neće, naime, biti toliko orijentirani na kozmetiku i fitness, koji imaju nerazmjerno velike udjele u ponudi postojećih portala. Od početka će ima-

ti široku ponudu tehničke robe, potom sportske opreme, gastro asortimana te putovanja. Uosta-

Moći će se plaćati i Maestro karticama, pa čak i putem internet bankarstva lom, i prva im je ponuda bila poklon-bon za kupnju tehničke robe u vrijednosti od 200 kuna, po cijeni od 76 kuna. Nagrade za vjernost Među novitetima bit će i mogućnost pregledavanja ponude u obliku videospotova, primjerice, virtualni obilazak hotela. Osim uobičajenih popusta, kupci će na portalu dobivati i nagrade za potrošeni iznos, kao i bodove za vjernost i preporuke. Tako se za svakog dovedenog novog kupca dobiva 10 kuna, a na svakih 1000 potrošenih kuna može se dobiti 70 kuna nagrade. Novine su i u mogućnostima plaćanja: osim

kreditnih kartica, sudionici Grupnjaka moći će koristiti i Maestro karticu, pa čak i plaćati putem internet bankarstva. Za poslovne partnere koji se pridruže Grupnjaku dodana vrijednost trebalo bi biti ulaganje u marketing kroz kombinaciju oglašavanja u tisku, na internetu, radiju i televiziji, čime se dobiva veća vidljivost oglašivača i njegovih proizvoda. Drugim riječima, kako to menadžeri vole reći, situacija je win-win i za kupce i za prodavače. Prvi dobivaju ekskluzivne ponude po ekskluzivnim cijenama, a drugi marketinški miks kojim osvajaju nove kupce. Sam mehanizam prodaje neće biti drukčiji od postojećih jer je to već iskušan model online trgovine, kaže Irina Vugrinec. Pokretači portala vjeruju da će se već u prvih stotinu dana Grupnjaku pridružiti dovoljno šopingholičara za prodor do vodećeg mjesta kroz šumu već uhodane konkurencije. (D.Ž.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3661, 24. siječnja 2011.

( 5000 boca Dilatuma

In memoriam: Pero Jurković

Otišao guverener koji je uveo kunu

već je na tržištu

PZ Kaštelacoop, Kaštel Stari

Zadruga vinara u sretnoj ljubavi sa znanstvenicima Dilatum je vino koje je svrstano u razred gornje kvalitete, a njegova je velika prednost to što je pitko i elegantno te dobiveno preradom autohtonih sorti, što se u svijetu iznimno cijeni Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

oljoprivredna zadruga Kaštelacoop po mnogo je čemu specifična. Za razliku od većine poljoprivrednih zadruga, čija aktivnost je usmjerena na otkup i plasman proizvoda, Uprava ove zadruge svoje aktivnosti je usmjerila na

Zadruga ima i laboratorij koji kaštelanskim vinarima i vinogradarima pruža usluge analize vina tijesnu suradnju sa znanstvenim institucijama. Na taj način je svojim članicama, ali i drugim kaštelanskim poljoprivrednicima pomogla u stručnoj obradi njihovih proizvoda, a pomaže im i u što boljem tržišnom pozicioniranju. Dugogodišnja suradnja sa znanstvenim institucijama rezultirala je dokazom da je američki zinfandel zapravo kaštelanskog podrijetla. Naime, stručnjaci sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta u suradnji s američkim znanstvenicima i uz veliki angažman poznatog američkog vinara hrvatskog podrijetla Mikea Grgicha dokazali su kako kaštelanski crljenak i američki zinfandel imaju

isto genetsko podrijetlo. Zinfandel je do tog otkrića smatran kalifornijskom sortom. Sve to ne bi bilo moguće postići bez angažmana upravitelja Kaštelacoopa Ante Vuletina te kaštelanskih zadrugara, vinogradara i vinara. Naime, u vinogradu Kaštelanina Ivice Radunića pronađeno je desetak trsova crljenka, a danas ih je u Hr-

vatskoj zasađeno više od 500.000. Zanimljivo je da je i poznati kutjevački vinar Vlado Krauthaker eksperimentalno zasadio ovu sortu. Zaštita autohtonih sorti Drugi veliki projekt kojem su nositelji ova zadruga, Grad Kaštela i Agronomski fakultet iz

Zagreba jest zaštita autohtonih sorti kroz proizvodnju iznimno kvalitetnog vina Dilatum i kaštelanskog prošeka. Proizvodnji vina Dilatum prethodila je revitalizacija kaštelanskih vinograda koja se temeljila na podjeli sadnog materijala kaštelan-

skim vinogradarima i to pod budnim nadzorom Ante Vuletina i stručnjaka s Agronomskog fakulteta predvođenih Edijem Maletićem. Veliku pomoć pružila je šibenska vinarija Vinoplod u kojoj je punjen Dilatum berbe 2008., pa se na tržištu našlo 5000 boca tog kvalitetnog vina. Dilatum je kupaža nastala sljubljivanjem šest starih kaštelanskih, autohtonih sorti: babice, glavinuše, ljutuna, ninčuše, dobričića i plavca malog. Od

ove godine vino Dilatum se nalazi na tržištu, a svečano je promovirano potkraj 2010. godine. Inače, projekt Dilatum financirao je Grad Kaštela koji je kupio i nove barrique bačvice u kojima je vino sazrijevalo. “Nadamo se da će potrošači prepoznati kvalitetu Dilatuma budući da se radi o vinu koje je svrstano u razred gornje kvalitete, a njegova je velika prednost to što je pitko i elegantno te dobiveno preradom autohtonih sorti, što se u svijetu iznimno cijeni. U sljedećem punjenju Dilatumu se dodala i sedma autohtona sorta - crljenak. Za-

počeli smo sličan projekt i s bijelim autohtonim sortama”, istaknuo je Vuletin. Inače, Kaštelacoop već dugi niz godina proizvodi i vrlo traženi rose Kaštelanski opolo, a dobre rezultate postigao je i u revitalizaciji maslinika. Zadruga okuplja 50 zadrugara, a u njenom sklopu nalazi se laboratorij koji kaštelanskim vinarima i vinogradarima pruža usluge analize vina. Kaštelacoop organizira i jedan od najvećih i najposjećenijih sajmova sadnica na ovim prostorima.

Prof. dr. Pero Jurković, profesor emeritus na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i nekadašnji guverner Hrvatske narodne banke, preminuo je 18. siječnja u Zagrebu u 75. godini. Jurković je bio guverner u vrijeme Stabilizacijskog programa i uvođenja hrvatske kune. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu 1960., a doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1976. Znanstveno se usavršavao na sveučilištima u Rotterdamu, Londonu, New Yorku i Tallahasseeu. Nakon studija radio je kao refe-

rent i načelnik za privredu u Općini Čapljina, od 1963. bio je direktor Zavoda za ekonomiku u Mostaru, od 1967. istraživač u Ekonomskom institutu Zagreb, a od 1980. profesor javnih i poslovnih financija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1992. do 1996. obnašao je dužnost guvernera Hrvatske narodne banke, a potom je četiri godine, do 2000., bio savjetnik Predsjednika Republike. Utemeljitelj je Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje u Zagrebu te njegov prvi ravnatelj (1997.-2000.). Bio je voditelj i predavač na nekoliko poslijediplomskih studija u zemlji i inozemstvu. Autor je oko 300 znanstvenih i stručnih radova te dobitnik nagrada Božidar Adžija, Mijo Mirković i Blaž Lorković za doprinos ekonomskoj znanosti.

In memoriam: Fedor Rocco

Preminuo utemeljitelj istraživanja tržišta U Zagrebu je 12. siječnja u 87. godini umro dr. sc. Fedor Rocco, profesor emeritus Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, znanstvenik i autor koji je u domaću praksu uveo istraživanje tržišta, a smatra se jednim od utemeljitelja marketinške teorije i prakse u Hrvatskoj. Zajedno s Romanom Obrazom objavio je 1963. prvu knjigu s područja istraživanja tržišta u tadašnjoj Jugoslaviji. Prva istraživanja tržišta provodi 1956. u TEB-u, a 1961. osniva prvu znanstveno-istraživačku instituciju ZIT/Cemu (Zavod za tržišna istraživanja koji prerasta u Centar za istraživanje marketinga Cema). U okviru Ceme, prof. Rocco bio je i pionir izrade korporativnih strategija razvoja u bivšoj državi. Sveučilišni je profesor bio od 1966. (Visoka privredna škola koja se

poslije integrira s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu), od 1971. redoviti profesor te jedan od osnivača i pročelnik Katedre za marketing Ekonomskog fakulteta kao i pokretač specijalističkog i znanstvenog magistarskog studija 1968. na istoj katedri. Obnašao je i dužnosti prodekana i dekana Ekonomskog fakulteta (1971.-1973.), a onda i prorektora Zagrebačkog sveučilišta (1981.-1984.). Godine 1998. izabran je za profesora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu. Objavio je više od 30 knjiga i udžbenika te stotinjak znanstvenih članaka i rasprava.

12 INTERVJU

( više od 1,5 mlrd kn ( 20 mil €

*vijesti Trgovci prihvatili nove uvjete TDR-a Prije isteka roka za potpisivanje, 95 posto trgovaca potpisalo je nove ugovore s TDR-om, prihvativši tako novu prodajnu politiku TDR-a, priopćeno je iz te kompanije. TDR je prodajnu politiku i model obračuna visine zakupnine trgovcima promijenio u skladu s tržišnim uvjetima. Novi model promijenjen je zbog rasta trošarina od 56 posto u nepune dvije godine, a isti je za velike i male trgovce. Novi model obračuna visine naknade prethodno je odobrila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. HUP pozdravio odluku o ukidanju pravilnika

HUP je pozdravio odluku ministra graditeljstva Branka Bačića da izvan snage stavi nedavno doneseni Pravilnik o prostornim planovima koji bi investitorima mogao otežati uvjete poslovanja. “Odluka ministra Bačića dobar je signal svima onima koji razmišljaju o pokretanju investicija ili su njihovi projekti već u nekoj fazi ishođenja dozvola ili realizacije”, stoji u ocjeni HUP-a. Novi propisi, dodaje se, trebaju biti usvajani uz konzultacije sa stručnom javnošću i temeljeni na iskustvima razvijenih zemalja. Hrvatska predstavljena u Berlinu Na sajmu poljoprivrede Zeleni tjedan u Berlinu prošli je tjedan predstavljena ponuda hrvatske poljoprivrede. HGK je organizirao izložbeni prostor s proizvodima s oznakom Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, a na sajmu je sudjelovao i HTZ. Potpredsjednik Vlade Petar Čobanković sudjelovao je na Globalnom forumu, jednom od najvećih skupova ministara poljoprivrede u Europi.

Privredni vjesnik Broj 3661, 24. siječnja 2011.

uložio Agrokor u pet godina

uložit će se u novu klaonicu

GORAN PAJNIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE BELJA

Petogodišnji put od ruba Posao restrukturiranja kakav je obavljen u Belju nije nimalo lagan. No, kada bi se u tom kontekstu treb bez razvoja novih proizvoda, bez novih ideja i novih ljudi – nema znatnijeg pomaka Svetozar Sarkanjac

elje je ne tako davno bilo pred stečajem, da bi danas bilo respektabilna tvrtka. O tom mukotrpnom putu i budućim planovima, razgovarali smo s predsjednikom Uprave Belja Goranom Pajnićem. Uskoro se navršava šest godina otkako je Belje postalo sastavnim dijelom koncerna Agrokor. Kakvo ste Belje zatekli tada, a kakvo je danas? - Svi koji su pratili Belje te 2005., znaju da je tada Belje bila tvrtka za stečaj. Odmah nakon ulaska Agrokora, krenulo se u cjelovito restrukturiranje, od kadrovskog, financijskog, svih onih dijelo-

Baranjka i mljekara sada imaju EU izvozni broj, što znači da imamo mogućnost izvoza u EU, što je iznimno teško u prehrambenoj industriji va tvrtke koji su se trebale restrukturirati. Krenulo se u modernizaciju svih proizvodnji kojima se Belje bavilo, s time da neke proizvodnje nisu zadržane. Napustio se tzv. Kokingrad, odnosno proizvodnja peradi, potom ribnjačarstvo, te klaonica i mesna industrija. U tom trenutku se nije vidjela perspektiva razvoja tih poslova. Istodobno se krenulo u obnovu baznih poslova kao što su ratarstvo i

stočarstvo, i u njih je uložen najveći dio sredstava. Konkretno, obnovljeno je 260 kilometara kanalske mreže u ratarstvu, nabavljena je nova mehanizacija, a obnovljene su stare i izgrađene nove farme. Nakon toga se započelo s modernizacijom industrijske proizvodnje, Tvornice mliječnih proizvoda, mlina, tvornice suhomesnatih trajnih proizvoda (Baranjka), tvornice stočne hrane... Koliko je Agrokor uložio u Belje? - Potpisivanjem ugovora s Hrvatskim fondom za privatizaciju, Agrokor se obvezao uložiti 425 milijuna kuna u pet godina. No, u tih pet godina je uloženo nešto više od 1,5 milijardi kuna. Kako su vam državne mjere, kroz različite poticaje, pomogle? - Mogu reći da su svi kriteriji isplate poticaja kod Belja bili potpuno isti kao i kod svih drugih proizvođača u Hrvatskoj. Belje apsolutno nije imalo nikakav privilegirani položaj kao što se to ponekad želi nametnuti. S obzirom na svoju proizvodnju Belje je dobivalo onoliko poticaja koliko je trebalo dobiti prema važećim zakonima Republike Hrvatske. Ako gledate udio naše proizvodnje u ukupnoj hrvatskoj poljoprivredi, onda imamo zanimljiv podatak od prošle godine. Naime, financijski gledano, Belje u ukupnoj hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji sudjeluje s nekih 12 posto, dok su ukupni poticaji koje smo dobili iznosili oko šest posto.

Lani je država sustav potpora u poljoprivredi prilagodila kriterijima Europske unije. - Da, država je taj problem sada riješila. Problem je, međutim, to što se s tim potporama događalo u prošlosti, odnosno u zadnjih petnaestak godina. Sva državna ulaganja u poljoprivredi, ne samo kad je riječ o direktinim poticajima, nego i o kapitalnim ulaganjima, nažalost nisu dovela do povećanja poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Mnogi Baranjci kažu kako je ulaskom Agrokora Belje preporođeno. Izravno zapošljavate oko 2000 ljudi, ali koliko ljudi neizravno osigurava egzistenciju ne samo u Baranji, nego i u dru-

gim dijelovima Hrvatske? - Najveći dio našeg poslovanja je u Baranji, ali Belje danas posluje od Vrbovca do Vinkovaca u čijem se okružju nalaze naše farme. A, pored približno 2000 ljudi s ugovorima na neodređeno vrijeme, mi gotovo stalno u poslovima vinarstva imamo angažirano oko 200 ljudi. K tome, kroz kooperaciju Belje danas uz sebe veže oko 500 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Osim te direktne povezanosti s Beljem, danas čitav niz građevinskih tvrtki s baranjskog područja surađuje na poslovima u okviru Belja. A, to je također oblik zapošljavanja lokalnog stanovništva. Ukupno, uz 2000 stalno zaposlenih, mislim da je bar još toliko ljudi indi-

rektno vezano uz sve segmente poslovanja Belja. Prema nekim podacima, najviše se ulagalo u stočarsku proizvodnju, a napose u svinjogojstvo. Hrvatska, međutim, još uvozi relativno veliku količinu svinjetine. Što, prema Vašem mišljenju, treba učiniti da Hrvatska najprije vlastitom proizvodnjom zadovolji svoje potrebe, a potom i da postane izvoznik u tom segmentu? - Belje danas u portfelju ima oko 30 farmi od čega je 16 u svinjogojskoj proizvodnji, a već sljedeće godine planiramo u sustavu Agrokora imati rezultat od oko 400.000 komada tovljenika. Time ćemo postati uvjerljivi lider u proizvodnji svinj-

www.privredni.hr Broj 3661, 24. siječnja 2011.

( 11 mil €

investirano u Tvornicu stočne hrane u Dardi

( 30 farmi

danas u portfelju Belja

stečaja do uzorne kompanije alo nešto slično primijeniti na razini čitave hrvatske poljoprivrede, onda je jasno da bez investiranja, bez nove tehnologije, nji. Nažalost, mi smo danas daleko od toga. U kojoj je fazi izgradnja nove klaonice i kakve će biti njezine karakteristike? - Upravo smo u završnoj fazi ishodovanja građevinske dozvole i nadam se da će ona početi s radom do kraja ove godine. To je investicija vrijedna oko 20 milijuna eura u građevinskom dijelu i opremi, a bit će kapaciteta 600.000 komada tovljenika godišnje.

skog mesa u Hrvatskoj, ne samo kroz naše farme, nego i kroz kooperantske farme kakvih Belje ima dvadesetak po Hrvatskoj. A, kada je riječ o hrvatskom svinjogojstvu, nije nikakva tajna da samo uz suvremene objekte i novu tehnologiju i genetiku, Hrvatska može postati samodostatna u toj proizod-

Uz Belje, kada je samo o Slavoniji i Baranji riječ, u sastavu Agrokora posluju još i Iločki vinogradi kao i oni u sastavu VUPIK-a. Postoje li planovi za određeno sinergijsko djelovanje, barem kad je riječ o plasmanu vina na inozemna tržišta? - Agrokor je već napravio dio tog posla. Naime, poslove distribucije i marketinga je unutar koncerna preuzela tvrtka Agrokor vina koja nam radi i izvoznu strategiju razvoja svih Agrokorovih podruma pa tako i Belja. Ukupno je riječ o oko 20 milijuna litara vina godišnje. To je već ozbiljna količina i stoga je Agrokor u tom segmentu

napravio priličan iskorak. Tako su potkraj prošle godine odrađeni poslovi plasmana naših vina na području SAD-a. U bogatoj beljskoj lepezi su i industrijski pogoni. Što se u tom segmentu događalo i koji su planovi? - Više smo se orijentirali na osuvremenjivanje postojećih pogona i dizanje kapaciteta. Tako naša mljekara u Belom Manastiru sada radi sa 100 posto kapaciteta. Konkretno, njen je sadašnji kapacitet gotovo tri puta veći nego što je bio prije pet godina. Nešto slično smo napravili u tvornici Baranjka, gdje je proizvodnja baranjskog kulena, kulenove seke, kobasica i slanine znatno modernizirana. Ilustracije radi, Baranjka i mljekara sada imaju EU izvozni broj. To znači da imamo mogućnost izvoza u EU što je iznimno teško kada je riječ o prehrambenoj industriji. Novost u tom tzv. industrijskom segmentu je Tvornica stočne hrane u Dardi. To je možda najveća pojedinačna investicija koju smu napravili, a vrijedna je 11 milijuna eura.

Riječ je o dvije odvojene linije za proizvodnju stočne hrane za govedarski i svinjogojski program što nam je danas srce stočarske proizvodnje. Uz nedavno kupljenu sličnu tvornicu Agro-prerada iz Ivanić Grada, raspolažemo kapacitetima godišnje proizvodnje od 200.000 tona stočne hrane čime smo postali lider te proizvodnje u regiji. Belje je ranije bilo prepoznatljivo i po ratarskoj proizvodnji, posebice žitaricama. No nedavno ste počeli uzgajati mrkvu i dinju. Hoće li to postati novi simboli Belja? - Neće. Naime, mi smo radili mrkvu na čak 60-ak hektara, a dinju na desetak. Međutim, u međuvremenu je u naš sustav ušao

VUPIK. Analizom kvalitete zemlje došlo se do zaključka da je zemlja na području Vukovara, posebice lokaliteta Grabo-

vo, bitno kvalitetnija za tu proizvodnju. Stoga je odlučeno da se industrijska proizvodnja povrća preseli u VUPIK. Mi se vraćamo našim tradicionalnim ratarskim kulturama, tim više što je u taj segment

Uspoređivati Belje iz 2005. i ovo današnje više zaista nema smisla jer ovo danas je ozbiljna kompanija mnogo uloženo a ostvaruju se uvjerljivo najbolji prinosi u Hrvatskoj. I ne samo u Hrvatskoj, jer naši su prinosi na razini rezultata boljih europskih država. K tome, razvojem stočarske proizvodnje, nama je ratarska proizvodnja postala servis stočarstvu. I

to je logično jer ne želimo proizvoditi poluproizvode nego zaokružiti proizvodne cjeline do gotovog proizvoda.

Dunav kao turistička poveznica

Berba 2011. u novoj vinariji

Najavljivani su i planovi o razvoju turističkih kapaciteta. Kontinentalni turizam, osobito kada je riječ o Baranji, posljednjih godina doživljava značajne pomake. Gdje u tome sebe vidi Belje? - Priča o turizmu nije samo beljska priča. To je šira Agrokorova priča gdje se želi povezati destinacije Iloka, Vukovara i Baranje. Tu je Dunav kao plovni put i poveznica u turističkom smislu. Ono što je u tom dijelu također značajno je činjenica da mi turizam ne razvijamo samo s našim tvrtkama iz sustava Agrokora, nego smo u stalnom kontaktu s baranjskim turističkim djelatnicima i ugostiteljima. Već imamo nekoliko zajedničkih projekata kojima dižemo kvalitetu turističke ponude čitave regije.

Znatna su ulaganja i u području vinogradarstva i vinarstva. Kakvi su planovi? - Izgradnja novog objekta vinarije na lokaciji iznad Kamenca je u punom toku. Berbu 2011. planiramo preraditi u novoj vinariji. U taj dio poslova je ovih godina uloženo jako mnogo, a vinarija je završni dio svih tih aktivnosti. Naime, vinarija je nakon stečaja 2006. vraćena u sustav Belja jer je u trenutku kada nas je preuzeo Agrokor ona bila izvan sustava. Tada smo najprije ulagali u podizanje novih nasada i kvalitete vina. Kako smo to obavili, najbolje svjedoče brojna priznanja i nagrade koje su zadnjih godina osvajala beljska vina, a kruna je prošlogodišnji zlatni Decanter za naš merlot. Drugi korak u toj priči bile su aktivnosti u turističkom segmentu. Izgradili smo sedam kilometara vinske ceste kroz naše vinograde, temeljito obnovili stari podrum u Kneževim Vinogradima, rekonstruirali našu vilu i otvorili modernu kušaonicu vina. Izgradnja vinarije je dakle, završni dio te priče čijom ćemo investicijom od 15 milijuna eura dobiti kapacitete obrade osam milijuna litara vina godišnje.

Kao mladi stručnjak, neposredno kroz Belje vidjeli ste i aktivno sudjelovali u prestrukturiranju jednog velikog sustava. Kakve su pouke iz tog primjera za čitavu hrvatsku poljoprivrednu i prehrambenu industriju, ali i za gospodarstvo uopće? - Prije svega, svakom čovjeku koji ima priliku vidjeti sve ovo u Belju i biti dio toga na bilo kojoj funkciji, a pogotovo na ovoj na kojoj sam ja, može biti čast i zadovoljstvo takvoga rada i ostvarenih rezultata u proteklih pet-šest godina. Uspoređivati Belje iz 2005. i ovo današnje više zaista nema smisla jer ovo danas je jedna ozbiljna kompanija. Međutim, treba jasno reći da posao restrukturiranja kakav je

obavljen u Belju nije nimalo lagan. No, kada bi se u tom kontekstu trebalo nešto slično primijeniti na razini čitave hrvatske poljoprivrede, onda je jasno da bez investiranja, bez nove tehnologije, bez razvoja novih proizvoda, bez novih ideja i novih ljudi – nema znatnijeg pomaka. Prije svega trebate imati strategiju i viziju, a Belje je to dobilo iz Agrokora. Trebate imati financijsku i kadrovsku snagu koja će omogućiti pokretanje novog investicijskog ciklusa. Mi smo to u Agrokoru dobili.

14 AKTUALNO uz eu izvoznički broj

Sirela dobila i košer certifikat Židovska zajednica Bet Izrael u Hrvatskoj dodijelila je košer certifikat bjelovarskoj Sireli, najvećem proizvođaču maslaca te svježih, polutvrdih i tvrdih sireva u Hrvatskoj. Prema obavijesti iz te kompanije, Sirela je najveći hrvatski proizvođač svih vrsta sireva i maslaca čija proizvodnja odgovara strogim košer pravilima i standardima proizvodnje. Osim toga, Sireli je 2010. dodijeljen EU izvoznički broj kojim je omogućen plasman cjelokupnog Sirelinog asortimana na tržišta Europske unije. Bjelovarska Sirela, uz zagrebački Dukat i KIM Mljekaru Karlovac, dio je Dukat mliječne industrije. Dukat je vodeća robna marka mlijeka i mliječ-

( oko 145 mil €

ukupna vrijednost obiju investicija

Nakon Zagreba, Osijek postaje najveći hrvatski trgovački centar u H

nih proizvoda u zemljama regije, u Sloveniji, potom Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji, a odnedavno je prisutna i na tržištu Rumunjske u kategoriji fermentiranih mliječnih proizvoda. Dukat i Dukatove robne marke nositelji su mnogih domaćih i međunarodnih priznanja za kvalitetu, a krovna robna marka Dukat proglašena je najpouzdanijom robnom markom mliječnih proizvoda u Hrvatskoj, prema izboru potrošača. (I.V.)

Europski marketing u Zagrebu

Oglašavanje je industrija snova

Epica je najstariji europski festival kreativnih komunikacija, čije se nagrade dodjeljuju već 24 godine. Ove je godine domaćin svečanosti dodjele i prateće konferencije bio Zagreb, točnije Muzej suvremene umjetnosti, u kojem se okupilo oko 250 europskih stručnjaka za marketing. Predavanja su održali predstavnici agencija koje su ove godine osvojile Epica Grand Prix u nekoj od ukupno 16 kategorija. Tako je Graham Fink, kreativni direktor londonske agencije MC Saatchi, govorio o nagrađenoj kampanji za Dixons, britanski lanac prodavaonica elektroničkih uređaja. Kampanja, provedena uglavnom oglasima i plakatima, vizualno se osla-

Privredni vjesnik Broj 3661, 24. siječnja 2011.

njala na kombinacije boja i fontova sličnih poznatijim brendovima poput Harrodsa ili Selfridgesa. Iako su im zbog toga prijetili tužbama, kampanja se pokazala vrlo uspješnom, a prodaja Dixonsa povećana je 20 posto. Nagradu Epica za najbolju interaktivnu kampanju dobila je agencija Brothers&Sisters, također iz Londona, čiji kreativni direktor Andy Fowler smatra da je klasično oglašavanje mrtvo jer su potrošači oguglali na reklame. Zato on budućnost vidi u proizvodnji snova, što je ilustrirao nagrađenom kampanjom za londonski muzej. Riječ je zapravo o aplikaciji za iPhone, koja omogućuje da se fotografija neke londonske ulice u realnom vremenu usporedi sa starim fotografijama istog dijela grada iz muzejske arhive. Muzej je očekivao da će aplikaciju preuzeti 5000 ljudi, a dosad je to učinilo čak 125.000, dok se broj posjetitelja muzeja utrostručio. (D. Ž.)

Megacentri stiž i nude nova rad Kada uskoro svoja vrata otvore dva trgovačko-zabavna megacentra – Portanova i između Zagreba, Beograda, Budimpešte i Sarajeva Svetozar Sarkanjac

ako su neki skloni tvrdnjama kako je za hrvatsko gospodarstvo u cijelosti tragično to što se umjesto tvornica grade trgovački centri, činjenica je da je bolje da se uopće nešto gradi i stvara nego da se besplodno raspreda o krizi. Ako takve investicije, pored ostalog, donose i nova radna mjesta, onda ne bi trebalo biti razloga za nezadovoljstvo. A stanovnici Osijeka kao i čitave istočne Hrvatske u tom smislu mogu doista biti zadovoljni. Naime, pred završetkom je izgradnja dvaju velikih trgovačko-zabavnih megacentara kakvih u Hrvat-

Portanova je samo jedan segment budućeg puno kompleksnijeg centra skoj istočno od Zagreba do sada nije ni bilo. Riječ je o centru Avenue Mall Osijek čiji je investitor međunarodna kompanija Globe Trade Centar (GTC) koja na području Poljske, Češke, Rumunjske, Bugarske, Srbije i Hrvatske ima već dvadesetak sličnih centara. Nadalje, radi se o Portanovi, megacentru čiju izgradnju investira osječki poduzetnik Željko Biloš i njegove tvrtke, a predstavlja zapravo prvi dio budućeg velikog trgovačkog parka

na zapadnom ulazu u Osijek. O kakvim je megacentrima riječ najbolje govore same brojke. Zajedno se prostiru na 141.000 četvornih metara građevinske površine od čega je 67.000 četvornih metara prodajna površina. Na toj će se površini nalaziti oko 180 prodajnih prostora, a planiraju zaposliti oko 1600 radnika svih profila - naravno, najviše onih trgovačke struke. K tome, oba centra svojim će posjetiteljima staviti na raspolaganje ukupno čak 2800 besplatnih parkirališnih mjesta. I na kraju, obje su investicije zajedno teške oko 145 milijuna eura. Dobra prometna povezanost Za razliku od sadašnjih osječkih velikih marketa koji su, kao po nekom pravilu, izgrađeni ili dograđeni na prostorima gdje su se prije nekoliko godina nalazile manje-više pokojne tvornice (Svilana, Mobilia, Tekos, LIO, Teina, Mara, Sloboda...) što je dodatno iritiralo građane, ova dva buduća megacentra niču doslovno na nekadašnjim prigradskim livadama. Prometno su dobro povezana s gradom i okolicom i nalaze se tik uz osječku južnu obilaznicu. Lako i brzo dostupan shopping kako samim Osječanima, tako i onima koji će u kupnju dolaziti iz drugih dijelova Slavonije i Baranje, ali i iz južne Mađarske, sjeverne Bosne i Srbije (Vojvodine).

To je ujedno odgovor na često postavljano pitanje: Što će Osječanima tako veliki trgovački centri? Naime, predstavnici oba centra ističu kako su oni ponajprije namijenjeni Osječanima, ali itekako - zbog najavljene bogate trgovačke, ali i zabavne ponude - računaju na klijentelu iz čitave istočne Hrvatske kao i iz obližnjih država. Tim više, što se u trokutu gradova Osijeka, Tuzle i Novoga Sada za sada ne nalazi ni jedan sličan centar. Prvo digitalno kino Pored bogate trgovačke ponude, u osječkom Avenue Mallu, za koji kažu da će biti nešto veći od starijeg zagrebačkog brata, tvrde kako im nije cilj tek bilo kakvo trgovanje.

“Avenue Mall Osijek pridonijet će znatnom oživljavanju gospodarstva Osijeka i time cijeloj regiji dati značajan razvojni impuls. Ponudom, dodatnim sadržajem, arhitekturom i svim elementima koji će činiti buduće shopping odredište, želimo građanima Osijeka donijeti još jednu, novu osječku promenadu. Po završetku radova ukupno ćemo zaposliti više od 600 ljudi. Svi radovi odvijaju se prema planu, slijedi pripremna faza za dolazak zakupaca, a otvaranje centra najavljujemo početkom iduće godine”, objasnio je za Privredni vjesnik Markus Romić, direktor Avenue Malla Osijek. Pored bogate ponude i sofisticirano dizajniranog

www.privredni.hr Broj 3661, 24. siječnja 2011.

( na 141.000 m ( oko 1600 radnika 2

prostirat će se dva osječka megacentra

pronaći će posao u dva nova trgovačka centra

Hrvatskoj

u u Osijek na mjesta Avenue Mall – Osijek će imati najveću shopping ponudu na prostoru narodna mega greenfield investicija na širem osječkom području. Centar će biti 31,6 posto energetski učinkovitiji nego što to zahtijevaju hrvatski propisi i kao takav će biti dobar primjer u regiji”, zaključio je Markus Romić. Portanova je prvi veliki trgovački centar u Hrvatskoj koji se gradi isključivo domaćim ka-

Projekt Avenue Malla vrijedan je oko 60 milijuna eura i prva je međunarodna mega greenfield investicija na širem osječkom području prostora, Avenue Mall će posjetiteljima ponuditi i niz pratećih sadržaja. Naime, distributer Continental film i kino prikazivač Cineplexx već su najavili otvaranje “prvog potpuno digitalnog kina u Hrvatskoj” koje će u potpunosti biti opremljeno najmodernijom digitalnom tehnologijom, a sastojat će se od

sedam dvorana ukupnog kapaciteta 1233 sjedala od kojih će čak njih pet biti opremljene i 3D tehnologijom. Osim toga, planiraju se i satelitski prijenosi koncerata, opera, baleta i sportskih događanja u digitalnoj i 3D tehnici. “Projekt je ukupno vrijedan oko 60 milijuna eura i prva je među-

pitalom, naglasila je za Privredni vjesnik Maja Dorić, PR manager Portanove, dodajući kako je Portanova još u građevinskoj fazi izgradnje iznajmila 75 posto lokala na nešto više od 40.000 četvornih metara prodajnog prostora. K tome, Portanova u Osijeku dovodi neke od renomiranih

Ne boje se konkurencije Iako se oba megacentra, barem prema dosadašnjim planovina, otvaraju gotovo istodobno (ožujak 2011.) i mada su vrlo slični prema onome što najavljuju iz svoje trgovačko-zabavne ponude - iz oba centra poručuju kako nema straha od konkurencije. “Nema konkurencije s Portanovom. Postoji samo mogućnost da se Osijek na ovaj način profilira kao vrlo jak regionalni trgovački centar u koji će pristizati kupci ne samo iz susjednih županija, nego i iz susjednih država”, navode u Avenue Mallu Osijek. I u Portanovi slično razmišljaju. “Konkurencija donosi samo boljitak, kako nama koji izravno sudjelujemo u tom poslu, tako još više i svim našim budućim korisnicima”, poručuju iz Portanove, a svoju blagu prednost, kad je u pitanju privlačenje građana Osijeka, vide u činjenici da je taj megacentar projekt lokalnog investitora koji već dugi niz godina surađuje s lokalnom zajednicom i lokalnim udrugama radeći za dobrobit građana.

brendova kojih još nema u ovom dijelu Hrvatske poput Zare, Stradivariusa, Bershke, C&A... Konzum, najveći zakupac, koji će u Portanovi zauzimati 5000 četvornih metara, početkom studenog preuzeo je svoj prostor i krenuo s useljavanjem. Otvaranje Portanove zakazano je za prvu polovinu ožujka. Vizija za budućnost “Mi smo jedini trgovački centar koji ima regionalno značenje, i to od Zagreba do Beograda. Takav naslov regionalnog trgovačkog centra dobiva se prema međunarodnom standardu trgovačkih centara, i to na temelju površine. Naravno da uz tu titulu idu i određene beneficije jer imamo više prostora za veći broj zakupaca, za veće trgovine, za veći broj zabavnih sadržaja koji možemo pružiti”, istaknula je Maja Dorić. Prema njezinim riječima, funkcija takvog shopping centra nije više samo u kupovanju nego u čitavom nizu sadržaja za obitelj, prijatelje ili večernji izlazak.

Naime, pored stotinjak prodajnih prostora Portanova će svojim gostima ponuditi zaista bogatu zabavnu ponudu. U centru će se otvoriti multiplex kino koje će na 2500 četvornih metara imati devet dvorana, od kojih četiri za 3D projekcije. U sklopu ponude zabavnog sadržaja, u Portanovi će se otvoriti i prvi Golden Sun Casino u ovom dijelu Hrvatske, a ljubitelji kuglanja također će doći na svoje u popularnom American Bowlingu. Portanova je, gledano u dalju budućnost, samo jedan od nekoliko segmenata budućeg puno kompleksnijeg centra. Nakon njene izgradnje i otvaranja, planirano je širenje trgovačke djelatnosti i na bogatu ponudu namještaja i svega što ide uz izgradnju i sadržaje kuće i doma. “To je vizija za budućnost jer ne mislimo s našim razvojem stati samo na Portanovi, a sve s ciljem kako bismo ponudili što kvalitetnije sadržaje ljudima čitave ove regije”, zaključuje Maja Dorić.

*vijesti Poticaji za turoperatore Hrvatska turistička ponuda nalazi se u katalozima svih vodećih inozemnih turoperatora, izjavio je prošli tjedan ministar turizma Damir Bajs. To su, među ostalim, njemački TUI i ID Riva, britanski Thomson i Saga te austrijski Gruber Reisen. Prošli tjedan potpisani su i prvi ugovori s predstavnicima putničkih agencija u sklopu mjera udruženih tržišnih aktivnosti koje će ukupno vrijediti 21 milijun eura. Poticajne mjere usklađene su sa zahtjevima Europske unije te prvi put usuglašene i s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja. Vjesnikova tiskara opet na prodaju

Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju prošli je tjedan ponovno raspisao javni natječaj za prodaju 62 posto temeljnog kapitala Vjesnika d.d., odnosno, Vjesnikove tiskare. Početna cijena za dionice, pojedinačne nominalne vrijednosti 100, a ukupne nominalne vrijednosti 65,9 milijuna kuna, iznosi 19,7 milijuna kuna. Dionice sada drže HFP, Zavod za mirovinsko osiguranje i Središnji državni ured za upravljanje imovinom. Kraš otvorio franšizu u Sarajevu U Sarajevu je, uz prisustvo članova Uprave Kraša na čelu s predsjednikom Uprave Nadanom Vidoševićem, u prostorima kultne slastičarnice Parkuše otvoren Choco bar, prva Kraševa franšiza u tom gradu. Kraš ove godine obilježava stotu godišnjicu postojanja, a građani Sarajeva i svi koji žele uživati u čokoladnim specijalitetima u novootvorenom Choco baru mogu probati najraznovrsnije čokoladne poslastice, koktele, tortu bajadera, ručno izrađene praline i druge atrakcije iz svijeta čokoladnih delicija.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3661, 24. siječnja 2011.

( 66.619 tona

morske ribe uzgojeno i ulovljeno u 2009.

( 106,3 mil $

težak izvoz ribe i plodova mora u 10 mjeseci 2010.

Ribarstvo: novčana vrijednost hrvatskog izvoza znatno nadmašuje uvoz

Mreže zapletene st od Europske unije

Posljednjih godina raste ulov i uzgoj ribe, no ribari su zabrinuti zbog onoga što ih čeka u EU-u. Opstanak na tržištu jamči im zemljama, a nema razloga ni za strah da će stranci loviti u našem dijelu Jadrana Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ko gledamo samo brojke, ribari - barem oni koji rade na Jadranu - trebali bi imati razloga za zadovoljstvo. U zadnjih pet godina uzgoj i ulov morske ribe bilježe rast. U 2005. godini ulovljeno je ili uzgojeno 44.111 tona, a 2009. godine 66.619 tona. Većinom je tu riječ o plavoj ribi koja čini tri četvrtine ulova hrvatskih ribara. U 2009. godini ulovljeno je ili uzgojeno 49.459 tona plave ribe. Od plave ribe najviše je ulovljeno srdele (28.815 tona) i inćuna (13.853 tone). Tune je ulovljeno 4819 tona od čega je većina iz uzgoja 4200 tona. Kad je riječ o uzgoju i ulovu, oni su zadnjih godina rasli i pada-

li. Tako je 2006. godine uzgojeno čak 6700 tona, a ulovljeno još 1022 tone, dok je u 2008. godini ulovljeno 619 tona i uzgojeno 4200 tona.

Ako se ne počne voditi mediteranska politika i ne napravimo strategiju koja će nositi naziv More, neće nas biti, smatra Kučić Ostale ribe u 2009. godini ulovljeno je ili uzgojeno 9137 tona, od čega većinu čini uzgoj lubina i komarči - 5000 tona. U zadnjih pet godina do rasta u tom segmentu došlo je ponajprije zbog rasta uzgoja koji je porastao sa 3000 na 5000 tona godišnje.

Ulov glavonožaca u proteklih pet godina nije zabilježio značajan rast pa je sa 1094 tone uz desetpostotno osciliranje kroz godine u 2009. ulovljena 1101 tona. Ulov rakova, pak, bilježi stalan lagani rast i sa 258 tona u 2005. godini porastao je na 529 tona u 2009. Ulov i uzgoj školjaka 2009. je zabilježio najlošije rezultate u zadnjih pet godina. Dok je 2006. godine uzgojeno oko 3500 tona i još ulovljeno oko 133 tone, pretprošle godine taj broj je pao na 2100 tona školjki iz uzgoja te još 93 ulovljene tone školjaka. Manji izvoz, više novca Kad je riječ o uvozu i izvozu, iako već niz godina količinski izvozimo manje ribe negoli je uvozimo, novčana vrijednost hrvatskog izvoza znatno nad-

Gorivo i alati oslobodit će se PDV-a? Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja najavljuje kako će se krenuti u širu raspravu o podzakonskim aktima vezanim uz poslovanje ribara. Najvažnija novost za ribare je moguće ukidanje PDV-a na kupnju goriva. Ministar Petar Čobanković ističe kako su pregovori s Europskom unijom o Poglavlju 13. Ribarstvo u završnoj fazi. “Potrebna nam je rasprava o Pravilniku o povlasticama i Pravilniku o gospodarskom ribolovu i ribarskim alatima. Trebamo definirati potpore za kočare i razmatramo situaciju u ulovu male plave ribe. Ovaj sektor znatno opterećuje cijena pogonskog goriva jer je cijena plavog dizela porasla na 4,99 kuna. To je veliko opterećenje i za poljoprivrednike, no još više za ribarstvo jer je u njemu gorivo po svojem udjelu gotovo najveća pojedinačna stavka u poslovanju, a njegov rast za posljedicu ima lošije rezultate poslovanja”, dodaje Čobanković. Kako kažu u Ministarstvu, traže se modeli da se na pogonsko gorivo za ribarice te na dio opreme ne zaračunava PDV. “To je praksa poznata iz zemalja EU-a. Prihvaćanje te ideje je u kontekstu usklađivanja s poslovanjem ribara u Uniji. Pomoći ćemo ribarima, a državi će se to vratiti kod obračuna poreza na prodaji ribe”, ističe Čobanković.

mašuje uvoz. Od 2005. do 2009. godine godišnje se uvozilo između 44.384 tone koliko je uvezeno u 2009. godini i 54.067 tona godinu dana ranije, uz vrijednost uvoza između 102,2 milijuna dolara u 2009. i 139 milijuna dolara 365 dana prije. U istom razdoblju godišnje smo izvozili između 27.890 tona ribe koliko je izvezeno 2009. godine i 29.449 tona godinu dana ranije, no vrijednost izvoza tih se go-

dina kretala između 164,1 milijuna američkih dolara u 2009. i 150 milijuna godinu ranije. Svih tih godina zabilježen je suficit robne razmjene koji je iznosio između 10,6 i 61,9 milijuna američkih dolara. U prvih 10 mjeseci prošle godine izvezeno je 27.890 tona ribe i plodova mora u vrijednosti od 106,3 milijuna američkih dolara, dok je uvezeno 36.480 tona ribe vrijedne 88,1 milijun američkih dolara.

Hrvatske ribare zadnjih godina najviše muče problemi s gorivom. Iako ribari imaju pravo na kupnju subvencioniranog goriva - plavog dizela, njegova cijena koja je dosegnula gotovo pet kuna zauzima sve veći dio troškova ribara. Kako kaže predstavnik Ribarske zadruge Koralj iz Rijeke Romeo Mikičić, sada gotovo 60 posto svih troškova poslovanja otpada na troškove goriva. “Muči nas i problem

www.privredni.hr Broj 3661, 24. siječnja 2011.

( između 4300 i 5100 tona godišnje slatkovodne ribe proizvodilo se u zadnjih 5 godina

Robna razmjena sektora u količini 60.000 t 50.000 40.000 30.000 20.000

trahom

10.000 0

2006. Uvoz

2007. Izvoz

2008.

2009.

I-X 2010. Izvor: DZS, obrada HGK

milijuna USD

Robna razmjena sektora u vrijednosti 180 160 140 120 100 80 60 40 20 0

m udruživanje slično onome kako su to učinili kolege u drugim europskim

2006. Uvoz

2007. Izvoz

2008.

2009.

I-X 2010. Izvor: DZS, obrada HGK

Površina šaranskih ribnjaka (ha) 12.000

Slatkovodno ribarstvo stagnira Slatkovodno ribarstvo zadnjih pet godina proizvodnju zadržava na sličnim razinama. Godišnje se u proteklih pet godina proizvodilo između 4300 i 5100 tona ribe. Najvećim dijelom riječ je o šaranu i pastrvi kojih je u 2009. godini uzgojeno nešto više od 2000 tona. Količine šarana zadnjih se godina smanjuju, dok udio pastrve raste. Površine šaranskih ribnjaka zadnjih godina bilježe rast, pa bismo mogli očekivati da će uskoro porasti i proizvodnja. Dok je u 2006. godini pod šaranskim ribnjacima bilo 6229 hektara, u 2009. godini taj je broj narastao na 9530 hektara. U istom radoblju smanjila se površina pastrvskih ribnjaka sa 58.674 četvorna metra u 2006. na 50.629 četvornih metara u 2009. godini. Proizvodnja riblje mlađi od 2006. godine bilježi rast i to sa 1480 tona na 2422 u 2009. godini.

10.000 8000 6000 4000 2000 0

2005.

Izvor: DZS, obrada HGK

2006.

2007.

2008.

2009.

2008.

2009.

Površina pastrvskih ribnjaka (m2) 60.000 58.000 56.000 54.000 52.000

kon što se 20 godina vodila mitteleuropska politika, vrijeme je da se počne voditi mediteranska politika. Ta politika se sastoji od samo četiri stvari - brodogradnje, ribarstva, pomorstva i luka. Ako tu politiku ne počnemo voditi i ne napravimo strategiju razvoja hrvatskog gospodarstva pronalaska kupca i stoga uz naše udruživanje tražimo pomoć države u organizaciji našeg zajedničkog nastupa prema kupcima”, kaže Mikičić. Ante Fabijanić, predsjednik Ceha ribara, ističe kako problema u ovom sektoru ima, no oni se moraju rješavati za stolom i s nadležnim institucijama. “Mnogi naši ribari pogrešno su informirani da će Talijani doći loviti u naše teritorijalno more. Ni jednoj

zemlji članici EU-a ne pada na pamet da dade drugoj korištenje teritorijalnoga mora za izlov”, ističe Fabijanić. Promijeniti odnos prema ribarima Predsjednik Udruženja ribarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Miro Kučić naglašava kako ribari rješenje svojih problema vide u promjeni odnosa prema svima koji od mora žive. “Na-

U europskim zemljama ribari rade u kooperaciji, a bez tih zadruga nema puta prema korištenju europskih fondova koja će nositi naziv More, neće nas biti”, kategoričan je Kučić. Iako, kao ni mnogi ribari, nije oduševljen onim što njihovom poslovanju dono-

si ulazak Hrvatske u Europsku uniju, Kučić smatra da hrvatski ribari moraju riješiti dvije stvari. Potrebno se pripremiti za veliku papirologiju koju EU traži od ribara uključujući i, za neke sporan, očevidnik koji traži upisivanje latinskih naziva ulovljene ribe. Druga stvar na koju se ribari moraju pripremiti jest njihovo udruživanje. “U europskim zemljama nema pojedinačnih ribara nego svi rade u kooperaciji. Bez zadruga nema puta prema korištenju europskih fondova”, pojašnjava on. Ističe kako je svaka kuna poticaja za ribarstvo dala kunu i pol državnom proračunu. “Godišnje se ulovi ili uzgoji 1,7 milijardi kuna proizvoda od čega 75 posto završi u izvozu, a znamo koliko ostale grane gospodarstva izvoze”, zaključuje Kučić.

50.000 48.000 46.000

2005.

2006.

2007.

Izvor: DZS, obrada HGK

Proizvodnja slatkovodne ribe (t) Šaran Pastrva Som Amur Glavaš (bijeli i sivi) Ostale ribe Proizvodnja mlađi

2005. 2.183 1.301 40 354 457 1.690

2006. 2.312 1.885 23 387 506 1.480

2007. 1.503 2.031 19 257 585 1.613

2008. 1.546 2.058 23 156 610 65 1.879

2009. 2.058 2.024 46 196 626 116 2.422

Izvor: DZS, obrada HGK

Ulov i uzgoj morske ribe (t) Ulov srdele Ulov inćuna Ulov tuna Uzgoj tuna Ulov ostale ribe Uzgoj (lubina i komarči) Ulov glavonožaca Ulov rakova Ulov školjaka Uzgoj školjaka Izvor: DZS, obrada HGK

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

16.521

16.950

16.900

21.194

28.815

9.504

11.850

13.200

13.054

13.835

1.021

1.022

825

834

619

3.425

6.700

4.180

3.711

4.200

4.573 3.000 1.094

4.857 3.450 904

4.893 3.950 1.621

4.831 4.500 916

4.137 5.000 1.101 529

258

298

451

461

132

133

3.000

4.000

3.500

3.000

2.100

18 EUROGLAS Ekonomska avangarda na sjeveru Europe

Iz Downing Streeta, sjedišta britanske vlade, prošli tjedan je poručeno kako susret vodećih nordijskih i baltičkih ljudi na području trgovine, inovacija i kvalitete života Nordic Baltic Summit, koji se održavao 19. i 20. siječnja u Londonu, nije signal nedostatka povjerenja u strukture Europske unije. Britanski premijer David Cameron izjavio je kako je zemljama na sjeveru Europe cilj stvaranje ekonomske “avangarde”. “Sjever Europe čine zemlje sličnih interesa. Fokus nam je na inovacijama i potencijalu zelenih tehnologija za gospodarski rast. U vrijeme kada su za veći dio Europe nužne temeljne ekonomske reforme, logično je da se povezujemo”, napomenuo je prvi čovjek britanske vlade. Švedski premijer Fre-

drik Reinfeldt naglasio je kako se rasprava među sjevernim europskim zemljama “ponekad malo razlikuje od one u Srednjoj i Istočnoj Europi”. Glasnogovornik Downing Streeta rekao je EUobserveru kako ovaj summit nije bio euroskeptičan. “To nije bio ideološki niti protueuropski događaj. Održan je zbog praktične razmjene politika, ali i novih ideja”, dometnuo je. U smislu razmjene ideja, sjevernoeuropske su zemlje istaknule svoje posebnosti. Danska je rekla kako ima najbolji sustav socijalne skrbi u Europi. Estonija pak većinu vladinog poslovanja, uključujući i izbore, obavlja online. Norveška ima zakon koji propisuje da 40 posto članova odbora neke tvrtke moraju biti žene. Švedska je pak plovila kroz gospodarsku krizu na prognozi rasta od četiri posto u ovoj godini, a Velika Britanija ima golem potencijal iskorištavanja energije dobivene iz vjetroelektrana na moru. (B.O.)

*vijesti Skupa prava potrošača Europska komisija u siječnju je otvorila javnu raspravu o poboljšanju sustava prigovora potrošača na zajedničkom tržištu. Inicijativa je dijelom politike zaštite potrošača koja bi u ožujku ove godine trebala biti raspravljena u Europskom parlamentu, a potkraj godine EK bi je uputio u proceduru kao zakonski prijedlog. U obrazloženju nove inicijative EK-a stoji kako poteškoće u ostvarivanju prava potrošača EU-a stoje oko 0,3 posto BDP-a. Unatoč postojanju najmanje 270 različitih modela izvansudskih nagodbi, procjenjuje se kako samo oko tri posto europskih potrošača i samo oko devet posto trgovaca koristi te pogodnosti. Stoga je postojeći sustav skup, netransparentan i neučinkovit, izvješćuje EK.

Merkel: Nema povratka njemačke marke

Njemačka kancelarka Angela Merkel odbacila je mogućnost povratka njemačke marke, koju su mnogi Nijemci počeli zazivati u vrijeme dužničke krize u Europi. “Neće biti povratka njemačke marke”, rekla je Merkel za magazin Stern. Naglasila je kako je Njemačka posvećena zajedničkoj europskoj valuti i da će “učiniti sve što je nužno kako bi se jamčio stabilan euro”. Merkel je pozvala na “intenzivniju suradnju” 17 država koje koriste euro, ali je inzistirala da suradnja ne treba biti ograničena samo na članice eurozone.

( sva 34 poglavlja ( od toga 28 sada su otvorena

privremeno zatvoreno

POSLJEDNJA FAZA PRISTUPNIH PREGOVORA

U ožujku odluka o kraju pregovora s EU-om Šef delegacije EU-a u Hrvatskoj Paul Vandoren stanje pregovora o hrvatskom članstvu ocijenio je “velikim postignućem”. U proljeće se očekuje i privremeno izvješće Europske komisije o poglavlju 23 Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvatska ide u pravom smjeru i ušla je u posljednju fazu pristupnih pregovora. Sva 34 poglavlja su otvorena, a ukupno 28 ih je trenutačno privremeno zatvoreno. To je veliko postignuće, ocijenio je prošli tjedan Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj. Veleposlanik Vandoren i veleposlanik Mađarske u Hrvatskoj Ivan Gabor predstavili su prioritete šestomjesečnog mađarskog predsjedanja Vijećem EU-a. Vandoren je ukazao na preostale izazove u hrvatskom pregovaračkom procesu, koji se odnose na poglavlje 23, odnosno na nastavak reforme pravosuđa, suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala te osiguranje poštivanja temeljnih ljudskih prava. U poglavlju 8 Hrvatska još treba provesti restruk-

Hrvatskoj će se pomoći da u dva pregovaračka kruga zatvori preostalih sedam poglavlja turiranje brodogradilišta, u skladu s pravilima EU-a o tržišnom natjecanju, naglasio je Vandoren te dodao kako će Hrvatska već u ožujku imati jasniju sliku o mogućnosti da pregovore okonča do kraja lipnja. U proljeće se očekuje

Zarko Basic/PIXSELL

NORDIC BALTIC SUMMIT

Privredni vjesnik Broj 3661, 24. siječnja 2011.

Ivan Gabor, veleposlanik Mađarske u Hrvatskoj i Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj

i privremeno izvješće Europske komisije o poglavlju 23. Visoka motivacija Šef Delegacije EU-a posjetio je prošli tjedan i hrvatskog predsjednika Ivu Josipovića. Razmijenjena su stajališta o stanju pregovora kao i o pitanjima tekućih reformi, poduzetih, primjerice, radi poboljšanja poslovnog okruženja i poticanja stranih ulaganja. Razgovaralo se i o problemu komuniciranja i informiranja hrvatskih građana o članstvu u Europskoj uniji. Veleposlanik Vandoren je istaknuo da se Hrvatska nalazi u ključnom trenutku pristupnih pregovora. “Dobili smo jamstva da su hrvatske vlasti vrlo motivirane da učine sve što je u njihovoj moći kako bi se ti kompleksni i izazovni zadaci završili u skoroj budućnosti”, rekao je Vandoren. Podsjetio je kako je nakon usvajanja Lisabonskog ugovora EU održao svoje obećanje da će omogućiti Hrvatskoj da se pri-

druži kao 28. punopravna članica. To podrazumijeva i odgovarajuću zastupljenost u institucijama EU-a te da hrvatski jezik postane 24. službeni jezik EU-a. Prema riječima mađarskog veleposlanika Ivana Gabora, prioriteti mađarskog predsjedanja EU-om usmjereni su prema četiri područja. Prije svega, na ekonomski rast i zapošljavanje kao temelj za očuvanje europskog socijalnog modela. Zatim, na jačanje zajedničkih politika za snažniju Europu te približavanje institucija građanima Unije. Nastavit će se i s procesom proširenja i unaprjeđenjem odnosa sa susjednim zemljama. Mađarska će predlagati mjere za poboljšanje fiskalne discipline i proširenje ekonomskog nadzora. Dorada Lisabonskog ugovora Na dnevnom redu bit će i pokušaj da se doradi Lisabonski ugovor s ciljem uspostavljanja europskog stabilizacijskog mehaniz-

ma. Stvaranje radnih mjesta i socijalna uključenost također su visoko na listi prioriteta. Pod motom Snažna Europa Mađarska želi ojačati zajedničke politike kao što su energetska i poljoprivredna politika. Jačat će se europsko energetsko tržište, a također se planiraju pripremni razgovori o sljedećem financijskom okviru za EU. Mađarska će u svojem mandatu predsjedanja Vijećem EU-a nastojati proširiti i schengensko područje na Bugarsku i Rumunjsku, a usmjerit će pažnju zemalja članica na kulturnu raznolikost kao europsku vrijednost koju treba zaštititi. U pogledu politike proširenja, planira se dodatno unaprijediti suradnju sa svakom zemljom kandidatkinjom. Hrvatskoj će se pomoći da u dva pregovaračka kruga zatvori preostalih sedam poglavlja. Ako se u Vijeću postigne konsenzus, pregovori bi se završili upravo tijekom trajanja mađarskog predsjedništva.

www.privredni.hr Broj 3661, 24. siječnja 2011.

( na gotovo 8 mlrd € ( 3300 km procijenjena vrijednost radova na Nabuccu

dužina plinovoda

Plinom do Europe

Konkurenti se naguravaju na jugu Južni plinski koridor sastoji se od više projekata u različitim fazama realizacije s osnovnom svrhom stvaranja novih poveznica opskrbe plinom između Europe, Srednjeg istoka i kaspijske regije Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

prvi bi plin krenuo prema europskim potrošačima na prijelazu 2015. u 2016. godinu. Ili desetljeće nakon što se Europa probudila uz zatvorene plinovode, 1. siječnja 2006. godine, kada je i izbio prvi spor - nazvan i “plinskim ratom” - Rusije i Ukrajine. Dvije i pol godine kasnije summit EU-a prihvatio je princip uvođenja raznolikosti u ospkrbu kako bi se izbjegla prvosiječanjska iznenađenja zbog natezanja u susjedstvu.

ovu ga novim svilenim putem od azijskih strana prema Europi. Južni plinski koridor osiguravat će dio energetskih potreba Europe transferirajući plin iz šire regije Kaspijskog mora. Prema procjenama, azerbejdžanske rezerve plina veće su od ruskih. Južni plinski koridor sastoji se od više projekata u različitim fazama realizacije s osnovnom svrhom stvaranja novih poveznica opskrbe plinom između Europe, Srednjeg istoka i kaspijske regije. U njemu su – za sada – Bijeli tok, Prekojadranski plinovod (TAP), poveznica Turske i Italije preko Grčke (ITGI), spojnica Azerbejdžana, Gruzije i Rumunjske (AGRI) te okosnica, europski, još uvijek sporni, Nabucco, strateški iznimno značajan za Europu jer bi sa svojih 3300 kilometara plinovoda do Europe a preko Turske definitivno smanjio europsku ovisnost o ruskom plinu sa sadašnjih 50 plus posto na 40 posto ili čak ispod toga. Nabucco je dobio vjetar u jedra plinskom krizom kada je zbog rata Ukrajine i Gazproma, državnog ruskog monopolista, pola Europe ostalo bez plina. Tada je odlučeno da valja poboljšati dostavu energenta. Nabucco bi trebao prenositi 31 milijardu kubičnih metara plina iz kaspijske regi-

Rusi ne žele spajanje U studenom 2008. godine Europska komisija predstavila je akcijski plan za sigurnost i solidarnost, među inicijativama je iskrsnuo i Južni plinski koridor sa svim svojim je i s izgledima da se na opskrbni smjer priključe i druga plinska polja, poput iračkih, no u dogledno vrijeme ne i iranskih, tvrde američki izvori. Američka podrška Amerikanci su inače zdušni zagovornici Nabuccove realizacije s tim da preferiraju kompleksniji pristup ostvarenjem kompleta projekata Južnog plinskog koridora. Nabuccova je najveća prepreka ruski Južni tok (South Stream) – i nije isključeno da postane žrtvom ruskih ambicija. Živahne političke igre uvjetovanja i ucjena u punom su zamahu, trgovina se tek usklađuje i na mjesta stavljaju ponude i zahtjevi. Trenutačno nije

dogovoren Nabuccov puni kapacitet, za sada je jedini ugovoreni plin osigurao tek trećinu kapaciteta i pokrivajući azerbejdžanski plin s polja Shah Deniz II. Ono se ubraja među najveća novija svjetska nalazišta plina, nalazi se na Kaspijskom moru (ili jezeru) stotinjak kilometara od Bakua. Drugi veliki regionalni proizvođač plina, Turkmenistan, nema veze s Europom - tamošnji je izvoz orijentiran prema Rusiji, Kini i Iranu. Kao i Iran, Turkmenistan se zbog političkih razloga u Europi tretira kao nepouzdan partner, autoritarna država s kojom europski biznisi ne žele imati posla. Kompleks Južnog koridora vitalan je za europ-

ske energetske potrebe pri čemu se učestalo koristi izjava američkog veleposlanika, posebnog izaslanika za energiju Euroazije Richarda Morningstara. “Podržavamo ne samo Nabucco nego čitav Južni koridor opskrbe energijom, dakle seriju plinovoda koji bi doveli srednjoazijski i kavkaski plin do Europe a preko Turske”, kazao je Morningstar. Dioničari Nabucca optimisti su, računaju da će se prvu polovinu ove godine iskoristiti za sklapanje čvrstih aranžmana o količinama plina. Planiranje i pripreme za gradnju plinovoda obavljaju se paralelno s akcijama poslovnih ljudi i političara. Dogodine bi počeli radovi, a

Nabucco bi trebao prenositi 31 milijardu kubičnih metara plina iz kaspijske regije elementima. Nedugo nakon toga, 1. siječnja 2009. godine, opet su zatvoreni ventili na plinovodima od Rusije prema Ukrajini. U svibnju te godine češko je predsjedništvo organiziralo simbolični summit Južnog plinskog koridora. Nabuccova konkurencija, ruski Južni tok, trebao bi biti dovršen u vrijeme kad i Nabucco. Ruski bi plinovod počinjao na crnomorskoj obali i dobrim bi dijelom bio provučen po morskom dnu. Talija-

ni su lani predložili spajanje dvaju projekata što je ruska strana odbila tvrdnjom da je njen projekt konkurentniji, dakle bolji i isplativiji. Očito je da svi opskrbni smjerovi, pa i novi ruski, obilaze Ukrajinu. Smjer Azerbejdžan–Gruzija–Rumunjska (AGRI) preskače čak i Tursku. S druge strane, polovina impozantnih 3300 kilometara Nabucca ići će kroz Turskom. Južni su koridor podržale zemlje čijim će teritorijem plinovodi prolaziti – Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Grčka i Italija. Dogodi li se da u trgovanjima Rusija ponudi Azerbejdžanu povoljnije aranžmane od Europljana, čitav će projekt Južnog koridora doslovno doći u pitanje. Za očekivati je također da neki projekti nadžive i nadjačaju druge. Europske su države i tvrtke u cijeloj ovoj situaciji interesno podijeljene, u Nabuccu su najveće tvrtke iz Austrije, Mađarske, Njemačke, Bugarske, Rumunjske i Turske. Mađarski MOL, austrijski OMV i Bulgargaz također imaju potpise na ruskom projektu Južnog toka – a rumunjski Transgaz dvoji hoće li im se pridružiti, što je opet dio političke igre za neke druge ustupke unutar EU-a. Vrijednost radova na Nabuccu je za sada procijenjena na gotovo osam milijardi eura, dvije trećine osigurat će se kreditima.

20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3661, 24. siječnja 2011.

( između 6 i 20% ( 26,3% raspon nezaposlenosti mladih u EU27

nezaposleni mladi ljudi (20 do 30 godina) u Hrvatskoj

Globalni trendovi u zapošljavanju mladih

Fakulteti postali zavodi za zapošljavanje U nemogućnosti da pronađu posao mladi studiraju što je dulje moguće, a kada izađu na tržište rada, ne mogu dobiti posao jer su prekvalificirani. Nezaposlenost raste čak i u razvijenim zemljama Europe, a kod nas je davno premašila europski prosjek Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

Sloveniji imamo 117.000 studenata, od kojih se velika većina, zato što nema posla, školuje do krajnjih granica, pa se može reći da su fakulteti postali zavodi za zapošljavanje. U nadi da će ipak doći do nekog posla, mladi ostaju u tom naoko sigurnosnom pojasu fakulteta i stječu doktorske titule, a onda kada napokon dođu na tržište rada, posao opet ne mogu naći jer su prekvalificirani. Za-

Danas se u Americi školuje oko 40 milijuna studenta, a u Kini oko 60 milijuna, s projekcijom povećanja do 90 milijuna 2015. godine kon o zapošljavanju je takav da se mora prihvatiti bilo kakav posao, pa onda ovi prekvalificirani, kada i dobiju neko radno mjesto, ne mogu dati maksimum jer rade posao za koji se nisu školovali. To onda dovodi i do pada kvalitete obavljenog posla, kazao je, među ostalim, slovenski sindikalist Goran Lukič na nedavno održanoj Konferenciji o socijalnoj isključenosti u Jugoistočnoj Europi. Konferenciju je uz partnerstvo brojnih ustanova, domaćih i stranih sindikata te nevladinih udru-

ga organizirao Institut za javne financije, kao nositelj projekta Partnerstvo za socijalnu uključenost koji se u Hrvatskoj provodi uz financijsku pomoć Europske komisije. Tom je prilikom predstavljena i posebna studija, napravljena u suradnji sa stručnjacima iz više zemalja, koja pokazuje tužnu sliku dugotrajno nezaposlenih ljudi, onih koji ne mogu ostvariti elementarna ljudska prava zbog etničke pripadnosti (u BiH), potom ljudi koji rade za vrlo male plaće pa se siromaštvo prenosi iz generacije u generaciju i na kraju, ali ne manje važno, kako se sve to reflektira na zdravlje ljudi i koliko je uopće zdravstvena zaštita dostupna onima koji nemaju novca. Kina preuzela primat SAD-u Situacija nije drukčija ni kod nas, ali ni u daleko razvijenijim zemljama, a

kako to trenutačno izgleda na svjetskoj razini, opisao je prorektor za znanost i međunarodnu suradnju splitskog Građevinsko-arhitektonskog fakulteta Roko Andričević. “Protekla je godina još jednom pokazala kako protok mladih ljudi sa sveučilišta prema tržištu rada nije nimalo lagan, odnosno da postaje sve teži i trnovitiji. U zadnjih nekoliko godina svjedoci smo različitih kriza, kako financijskih tako i socijalnih, koje se sve više odražavaju na najvažniju populaciju, a to su mladi ljudi koji završetkom svog školovanja očekuju brz i lagan prijelaz u svijet rada”, rekao je Andričević. Dodao je kako i zemlje koje su nam često uzor proživljavaju veliku krizu visokog obrazovanja na različitim frontama. Sjedinjene Američke Države godinama su na fakultete, a poglavito na njihove poslijediplom-

ske studije, sustavno dovodile studentski creme de la creme iz cijelog svijeta nudeći im “američki san” kroz obrazovanje i karijere na tržištu velike svjetske sile. Taj je proces trajao (i još traje, ali u drukčijem obliku) desetljećima, sustavno stvarajući intelektualnu elitu koja je ostajala i davala toj zemlji ključni impuls u znanosti i ekspertizi. Većina sveučilišta imala je posebne urede za savjetovanje i regrutiranje najboljih kadrova iz cijelog svijeta. Njih bi različitim stipendijama dovodili u SAD, a potom jakom selekcijom i visokim kriterijima filtrirali tako da su ostajali najbolji. Tomu je, međutim, ističe Andričević, došao kraj jer je sustav nedavno počeo pucati po šavovima. Azija je, naime, postavila svoja sveučilišta na noge, dala im jake financijske injekcije i započela reverzibilni proces povratka pa čak i dovođe-

nja znanstvenika iz drugih zemalja. Amerika danas čezne za 1980-ima kada je imala priliku selektirati najbolje. Danas se u Americi školuje oko 40 milijuna studenta (što je u odnosu na osamdesete godine pad od 20 posto), a samo u Kini oko 60 milijuna, s projekcijom povećanja do 90 milijuna 2015. godine. Uz to, nove je trendove ubrzao i američki outsourcing te u financijskoj krizi još izraženija potražnja za jeftinom istočnom radnom snagom uz niske standarde zaštite okoliša i održivog razvoja. I u Europi problematično Europa, pa tako i naša država, nije prošla neokrznuta u tom globalnom procesu. Danas se u Europi, nastavlja Andričević, vodi tiha ali snažna borba za kvalitetne studente i njihov odabir studija. Naravno, nije teško zaključiti da je tome upravo pri-

donio (možda i sustavno smišljen?) bolonjski proces koji je internacionalizaciju i migraciju studenata stavio na prvo mjesto. Europa je imala, a i danas ima, velik broj različitih sustava visokog obrazovanja i otvaranjem sve većeg broja studijskih programa znatno je povećala broj studenata, kako u prva dva ciklusa (3+2), tako i u trećem ciklusu bolonje (doktorski studiji). Naravno da svako povećanje mase teško može održati kvalitetu i to se trenutačno događa u europskom pa tako i našem visokom obrazovanju. Istodobno tržište rada, pod teretom globalizacije i profiliranosti novih trendova ekonomije, mijenja se brzo i prebrzo za inertne sustave visokog obrazovanja, koji pod teretom tradicije ne mogu pratiti te promjene. Rezultat je veliki postotak nezaposlenosti mladih koji se u EU27 trenutačno kreće između šest i 20 posto, a Hrvatska je taj postotak sa 26,3 posto (mladi između 20 i 30 godina) davno premašila. Kada bi se tomu pridodalo i onih 11,4 posto između 15 i 19 godina (podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje), situacija bi bila još gora. Mladi si mogu pomoći barem promišljenim izborom budućeg zanimanja, a koja će se znanja i vještine gdje tražiti, može se pročitati u nedavno objavljenoj studiji Sveučilišta Oxford (http:// libserver.cedefop.europa. eu/vetelib/2010/73305. pdf).

www.privredni.hr Broj 3661, 24. siječnja 2011.

Pogled u svijet

Trendovi u telekomunikacijama 2011.

Ustanak “žderača poreza” dr. Uroš Dujšin

Uskoro milijardu korisnika društvenih mreža Predviđa se kako će ove godine više od 25 posto, odnosno preko 10 milijuna, svih tablet računala kupiti tvrtke, čiji će rast potražnje nadmašiti potražnju privatnih korisnika

iše od polovine računala koja će se prodati u svijetu ove godine neće biti osobna računala, već smartphonei, tableti i netbookovi. Tako će se, ističe se u najnovijem istraživanju konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte Trendovi u telekomunikacijama 2011., u svijetu prodati više od 400 milijuna takvih uređaja. Ovo će biti i godina kad će društvene mreže probiti mitsku brojku

U ovoj godini rast prodaje osobnih računala ipak će se nastaviti po stopi od 15 posto, predviđa Deloitte od jedne milijarde korisnika, što čini gotovo polovinu globalnih korisnika interneta. Zahvaljujući tolikom broju korisnika očekuje se kako će se na tom mediju objaviti oko dva bilijuna oglasa. Dejan Ljuština, direktor u Odjelu za poslovno savjetovanje u Deloitteu, kaže kako je pitanje u kojem pravcu i koliko daleko može ići oglašavanje na društvenim mrežama. Jer, bez obzira na sve više članova društvenih mreža, procjenjuje se kako će prihodi od oglašavanja na njima 2011. predstavljati manje od je-

dan posto ukupnih svjetskih prihoda koji će biti utrošeni za oglašavanje. A da društvene mreže mogu ravnopravno stati uz rame tradicionalnim komunikacijskim kanalima i tvrtkama potvrđuje to što je trenutačna procijenjena tržišna kapitalizacija Facebooka, koji je pokrenut 2004. godine, 50 milijardi dolara dok je, primjerice, procijenjena tržišna kapitalizacija kompanije Walt Disney, koja je osnovana daleke 1923. godine, 74,3 milijarde dolara. Uloga televizije ne slabi Za razliku od proteklih 30 i više godina dominacije standardnih osobnih računala, tržištem će zavladati uređaji s raznovrsnim procesorima i operativnim sustavima. Takva je promjena navela mnoge analitičare na tezu da je era vladavine osobnih računala gotova. No, Deloitteovo stajalište nije tako rigidno, te tvrtka predviđa kako će se u ovoj godini rast prodaje osobnih računala ipak nastaviti po stopi od 15 posto. Krajem 2011. ukupni udio uređaja koji nisu osobna računala bit će oko 25 posto. Pored raznolikosti uređaja na tržištu računala, očekuje se i raznovrsnost operativnih sustava u kojima se zasad neće izdvojiti neki standard za smartp-

hone i tablet uređaje. Predviđa se kako će u 2011. više od 25 posto, odnosno preko 10 milijuna, svih tablet računala kupiti tvrtke, čiji će rast potražnje nadmašiti potražnju privatnih korisnika. Oko 70 posto tvrtki na Fortune 500 listi barem će dijelu svojih zaposlenika omogućiti korištenje tableta. Unatoč tomu, uloga televizije neće oslabjeti, kaže Ljuština. Ove godine televizija će učvrstiti trenutačni status “super medija”, prkoseći nekim zlogukim prorocima kako ona zastarijeva. Predviđa se, dodaje on, kako će 2011. u svijetu biti čak 40 milijuna novih gledatelja. K tomu, diljem svijeta televizijsko oglašavanje će narasti za 10 milijardi dolara. Na globalnom planu naveliko se najavljuju i investicije u LTE (Long Term Evolution) tehnologiju, koja omogućuje veće kapacitete mobilne mreže. “Ipak, smatramo kako broj operatora koji će komercijalno investirati u LTE tehnologiju u 2011. neće biti tako velik. Unatoč činjenici da trenutačno u svijetu 130 operatora provodi LTE testiranja, očekuje se da će samo njih 30 zaista pustiti novu tehnologiju u komercijalnu uporabu tijekom 2011. godine”, zaključuje Ljuština. (B.O.)

irom svijeta ratnici su već postrojeni. Na jednoj strani stoje kalifornijski čuvari zatvora, britanski policajci, francuski željezničari, grčki državni službenici i učitelji posvuda. Na drugoj strani su bojni redovi prezaduženih vlada mučenih besparicom. Dovoljno je samo i spomenuti uštede da zaposlenici javnog sektora iziđu na ulice, a pri pokušaju njihovih provedbi mogu se očekivati i gore stvari, upozorava Economist. Klasna je borba opet u središtu pažnje, no ovog puta ne između radnika i kapitalista, nego između poreznih obveznika i ljudi koje je engleski liberal William Cobbett nazvao “žderačima poreza”. Priskrbljene povlastice Ljudi u privatnom sektoru tek počinju shvaćati kolike su sve povlastice priskrbili sindikati u javnom sektoru na uštrb ostatka društva. U mnogim zemljama prosječne plaće u javnom sektoru su više, mirovine znatno bolje, a zaposlenje daleko sigurnije. Iako mnogi javni službenici izvrsno obavljaju svoj posao, njihovi su sindikati svakom prilikom blokirali reforme. U Americi, kao i u Europi, gotovo je jednako tako teško nagraditi nekog izvrsnog učitelja kao i otpustiti nekog. Tko ne valja. Mnoge zapadne političke stranke uživaju potporu sindikata. Britanska Laburistička stranka dobiva čak 80 posto svojih sredstava od sindikata u javnom sektoru. Sporost španjolskih reformi može se djelomično objasniti i time što je sam predsjednik vlade član sindikata. U Americi su 2008. samo učitelji činili dese-

tinu delegata na konvenciji Demokratske stranke – a umjesto sindikata rudara sada nastupaju legije američkog udruženja učitelja, britanskih zaposlenika u zdravstvu ili hrvatski sindikalisti u javnim službama. Suočeni s masovnim prosvjedima političari su zbog besparice umjesto povećavanja plaća u pravilu popuštali kako su znali – obično povećavajući mirovine, produljujući go-

ne dužnosnike plaća i dva milijuna dolara godišnje. Uza sve starije stanovništvo kojemu je državna pomoć sve potrebnija, svi bi trebali biti zainteresirani za efikasnost javnog sektora.

dišnje odmore ili odustajući od reformi. Ovoga se puta većina nalazi pred zidom i bit će prisiljeni boriti se jer novca nemaju. No ovo je i izvanredna prilika da se borba protiv sindikata javnog sektora do-

dima, 65 godina trebala bi biti minimalna dob za odlazak u mirovinu – određenu po sistemu kapitalnog pokrića. Druga je bojišnica područje povlastica sindikata. Njihovo bi pravo na štrajk trebalo ograničiti, a propisi o učlanjivanju trebali bi se temeljiti na dobrovoljnosti. Sređivanje stanja u javnom sektoru ne bi se smjelo izroditi u njegovu demonizaciju jer su kvalitetne javne službe temelj zdrave države. Predstojeća bitka trebala bi se voditi za kvalitetnije usluge, a ne za rezanje izdataka. Inzistiranje na produktivnosti trebalo bi pomoći političarima da taj sukob stave na nove osnove. Pred političarima je dilema: prevladati ustanak žderača poreza putem reformi kojima će na dugi rok povećati zaposlenost, ili ponovno popustiti i tako smanjiti opseg usluga i dodatno povećati poreze.

Sređivanje stanja u javnom sektoru ne bi se smjelo izroditi u njegovu demonizaciju bije na pravi način, tj. da se čitav javni sektor preustroji. To znači, ističe Economist, usredotočiti se na produktivnost i poboljšavanje pruženih usluga, a ne samo rezanje troškova. U nekim slučajevima to bi značilo i povećavanje plaća vrijednim službenicima. To i jest jedan od razloga zašto Singapur ima daleko najbolju državnu službu na svijetu, jer neke izvanred-

Bitka za kvalitetnije usluge Neposredni povod za borbu bit će, dakle, povlastice, a ne plaće. Za ljude koji svoj radni vijek provode u razredima i ure-

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti ZL Mostar dobiva ILS sustav U pripremi je instaliranje sustava za instrumentalno slijetanje u Zračnoj luci Mostar, priopćio je Amadeo Mandić, direktor Federalne direkcije za civilnu avijaciju. Sustav koji će biti instaliran ovog proljeća stajat će 1,2 milijuna maraka i omogućiti slijetanje zrakoplova u složenim vremenskim uvjetima. Uprava ZL-a Mostar planira ove godine, zahvaljujući ILS-u, ostvariti promet od 36.000 putnika, dva puta više nego u protekloj godini. Zračna luka Sarajevo opslužila je lani 563.000 putnika, ili pet posto više nego 2009. godine. Slovenci gube poslove u BiH Gotovo je izvjesno da će slovenski građevinari izgubiti već ugovorene poslove na gradilištima autocesta u BiH i da će biti tuženi da plate nemale penale. Ministarstvo prometa i veza Republike Srpske raskinulo je ugovor s Cestovnim podjetjem Maribor o izgradnji autoceste Banja Luka-Doboj te će u sudskom postupku zatražiti zaštitu interesa. Prema pisanju medija, CPM bi po osnovi penala za svaki dan zakašnjenja morao platiti 100.000 eura. Ništa bolji odnosi ne vladaju između vlasti Federacije BiH i SCT-a, koji je kao najbolji ponuđač dobio dva kapitalna posla na izgradnji autoceste koridorom V.c, izgradnju prve dionice sarajevske zaobilaznice i najvećeg tunela Vijenac na dionici u blizini Zenice. SCT se našao pred stečajem i zbog nedostatka sredstava prekinuo je radove na sarajevskoj zaobilaznici, a na

tunelu Vijenac nije ni počeo, zbog čega će puštanje u promet tog tunela kasniti najmanje godinu dana. Uz to SCT je domaćim podizvođačima za već obavljene radove dužan oko pet milijuna maraka.

( 3,2%

planirani ekonomski rast u 2011.

Privredni vjesnik Broj 3661, 24. siječnja 2011.

( tek 15%

predratne proizvodnje ostvaruje industrija BiH

Bosna i Hercegovina najmanje aktraktivna za ulagače

Sarajevo - Priština via Dubrovnik Zbog nepriznavanja Kosova ugroženi su poslovi bosanskohercegovačkih gospodarstvenika u toj zemlji, pa se tako predstavnici Energoinvesta s kolegama iz Prištine i Tirane sastaju u Dubrovniku gdje se dogovaraju o izgradnji dalekovoda Tirana-Priština Zdravko Latal latal@privredni.hr

probleme zbog nepriznavanja kosovske putovnice na granici BiH. Zato se eksperti i predstavnici triju država sastaju i dogovaraju u Dubrovniku, ili Istanbulu.

ijeće ministara Bosne i Hercegovine u tehničkom mandatu usvojilo je Ekonomsko-fiskalni program za razdoblje od 2011. do 2013. Taj “papir”, zapravo pretpristupni ekonomski program, obvezan je dokument za zemlje kandidatkinje za ulazak u EU i do kraja siječnja mora biti u Bruxellesu. U Programu se, između ostalog, planira da ova godina za BiH, nakon dvogodišnjih padova, bude početna u gospodarskom oporavku zemlje, uz ekonomski rast od 3,2 posto te rast izvoza i uvoza za oko 10 posto. Ako bi se planovi ostvarili, došlo bi

Na Kosovu 15 tvrtki iz BiH ima svoja predstavništva ili gradilišta i mogućnost dobivanja novih poslova do ublažavanja najvećeg socijalnog i gospodarskog problema - nezaposlenosti. Naime, u BiH je registrirano više od 500.000 nezaposlenih, dok je stopa nezaposlenosti 48 posto, bez sive ekonomije. Nažalost, u optimističke projekcije Programa malo tko od analitičara, gospodarstvenika, pa i samih političara, vjeruje. Da bi se pokrenuo investicijski ciklus, nužan je rast inozemnih inve-

sticija. A kako će inozemni vlasnici kapitala pokazati interes za ulaganja u zemlju koja nema vlade koja svugdje (in)direktno kreira primamljiv poslovni ambijent? Gospodarstvo bez podrške Ekonomija BiH je najmanje atraktivna za investitore u regiji, upozorio je šef Ureda Svjetske banke u Sarajevu Marco Mantovanelli, potkrijepivši svoje riječi izvješćem Svjetske banke Doing Business, prema kojem se ekonomija BiH nalazi na 110. mjestu od 183 zemlje. Istodobno domaći analitičari upozoravaju na to da industrija ostvaruje tek 15 posto predratne proizvodnje.

Na papiru se mogu iscrtati najljepše prognoze, ali za njihovu realizaciju potrebna je ne samo umješnost poslovanja, rast konkurentnosti domaćeg gospodarstva, nego i potpora vlasti koje - nema. Gospodarstvenici u BiH, i dok je kako-tako funkcionirala “stara” vlast, nisu imali potrebnu podršku, a dok se nova konstituira i počne djelovati proći će gotovo pola godine, te je stoga opravdana bojazan da se neće dogoditi ništa bitno. Ako je vrijeme novac, onda bosanskohercegovačka ekonomija dnevno gubi milijune eura. Probleme zbog nepostojanja i nefunkcioniranja vlasti menadžeri ilustriraju jednim banalnim primjerom.

Naime, najveći trgovinski deficit BiH bilježi s članicama Cefte, nešto veći od milijardu konvertibilnih maraka. Mladen Zirojević, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nedavno je izjavio da od zemalja članica Cefte BiH bilježi minimalan trgovinski suficit samo s Albanijom, Crnom Gorom i Kosovom. Zirojević, koji je kadar SNSD-a Milorada Dodika koji opet blokira svaku pomisao o priznanju Kosova, ipak je spomenuo tu, za Srbe spornu, državu. Energoinvest je dobio poziv da sudjeluje u natječaju za dobivanje posla na izgradnji 400-kilovoltnog dalekovoda Tirana-Priština i u realizaciji nailazi na gotovo nepremostive

Administracija sputava Ne želeći se miješati u politiku, čelnik Energoinvesta Džemail Vlahovljak zajedno s komorskim sustavom zemlje zauzima se za pojednostavljenje konzularnih procedura, kao što su to riješile i druge zemlje koje nisu priznale Kosovo. Kosovo nije samo poslovni interes Energoinvesta nego i drugih brojnih tvrtki iz BiH, potvrdio je i jedan od dvojice predsjednika Gospodarske komore FBiH Avdo Rapa. Inače, na Kosovu 15 tvrtki iz BiH ima svoja predstavništva ili gradilišta i mogućnost dobivanja novih poslova. Poslovne odnose dviju zemalja treba podržavati, a ne sputavati, pogotovo ako su na Kosovu prisutna i poduzeća iz Srbije, Crne Gore i drugih bivših jugoslavenskih republika, kaže Rapa, napominjući kako s Kosovom nisu razriješeni ni problemi vezani za carine i deklaracije. Vlast BiH takvim političkim pristupom biznisu može trajno otjerati bosanskohercegovačka poduzeća s Kosova, a time i “papir” zvan Ekonomsko-fiskalni program do 2013. stvarno može ostati samo papir pun pustih želja.

www.privredni.hr Broj 3661, 24. siječnja 2011.

( 136 radnika ( samo 50 radnika TVM-a štrajka u Mariboru

CPM-a od njih 730 pozvano na posao

SLOVENSKO SREĐIVANJE FINANCIJA

Crveni karton zakonskoj kreativnosti Slovenski Računski sud drastičnim odlukama poučava vlast i javnost kako je važno imati uredne financije, a traži i smjenu ministra financija ženja dovedu u red. Igor Šoltes, predsjednik Računskog suda, nakon svega uputio je Pahoru službeni prijedlog da razriješi Križaniča ministarske dužnosti. Šoltesu to nije bio prvi slučaj uplitanja u kadrovski sastav vlade.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

lovenski premijer Borut Pahor ne može očekivati ništa dobro u nešto još manje od dvije godine mandata koji je toliko raskliman ekonomskim poteškoćama i političkim trzavicama da je veliko pitanje može li četveročlana koalicija uopće izdržati toliko vremena na okupu. Loše vijesti sustižu jedna drugu. Od 3. siječnja u Mariboru štrajka 136 radnika Tovarne vozil Maribor (TVM). Taj ostatak ostataka nekad moćnog mariborskog TAM-a stao je s proizvodnjom jer su presahle sve financijske slavine. Poduzeće ima narudžbi, ali nema novca za kupnju potrebnog materijala. Zidarove “ješke” Radnici CPM-a, tvrtke u susjedstvu, bili su na kolektivnom godišnjem od-

Ne valja gimnasticirati s bilancama jer to može dovesti državu tamo gdje se našla Grčka moru do 12. siječnja. Nakon isteka odmora, od 730 zaposlenih u tom cestograđevnom poduzeću na posao je pozvano samo njih 50. U međuvremenu sud je tvrtki odredio prinudnog upravitelja koji sada vjerovnicima predlaže da se odreknu 65 posto svojih potraživanja. U Ljubljani ista priča. Naj-

Ministar financija Slovenije Franc Križanič Je li ministar pojeo kobasice? Poziv na smjenu ključnog ministra potekao je iz davne prodaje Splošne plovdbe njemačkom kupcu. Utržak je potrošen na proračunski način, a da prije toga zbog manjkavih propisa nije valjano evidentiran. Samo Jereb, vrhovni državni revizor, poistovjetio je ministrovo evidentiranje poslovnog događaja zanimljivom prispodobom. “Zamislite da Republika Slovenija ima smočnicu u kojoj visi 10 kobasica. Država kaže da ne želi da se te kobasice pojedu prije 2012. - želi ograničiti potrošnju što potkrepljuje odgovarajućim propisom. U međuvremenu neki ministar uđe u smočnicu i pojede sve kobasice. Ministarstvo se sada pokušava vaditi tvrdnjom da nije imalo proračunsku stavku na koju bi moglo proknjižiti da su kobasice pojedene. Neovisno o svemu što se dogodilo i dalje se prikazuje da imamo punu smočnicu. A ništa od toga nije istinito”, kazao je Jereb. Računski sud tvrdi da ministarstvo svojim neodzivom na revizorska upozorenja zapravo prikriva stvarno stanje rastućeg državnog duga što može skupo stajati državu. veći slovenski građevinar, SCT, na zahtjev suda prošloga je tjedna dopunio prijedlog za početak prinudnog poravnanja. Tvrtka građevnog barona Ivana Zidara spremna je vjerovnicima vratiti 40 posto potraživanja. Zidar je prije nemilog raspleta do iznemoglosti proigravao sva moguća rješenja ne bi li izbjegao sramotu prinudne nagodbe. Medijski je paradirao najprije s velikim poslovima u Libiji, a potom se uhvatio za slamku spasa u Sočiju gdje se za potrebe Zimskih olimpijskih igara grade objekti vrijedni mi-

lijardu eura. Zidar je zapravo očekivao kako će tako pridobiti vladu u akciju zajedničkog spašavanja ugroženih radnih mjesta u građevinarstvu, no ona nije trznula na Zidarove “ješke”. Vladi je stalo do svakog radnog mjesta – možda bi i pomogla da su neka stara vremena kada se iz pragmatičnih razloga moglo provoditi zakone elipsastim putanjama. Vremena su se temeljito promijenila. Sve je manje prostora za “kreativnu” primjenu zakona. Danas se proziva bivšeg ministra financija Andreja Bajuka što je svojedobno,

zbog ljepše financijske slike Slovenije, knjižnom akrobacijom rasteretio državni dug za iznos kredita što ih je za gradnju autocesta uzeo DARS. “Kreacija” kojom zaduženost države raste sporije od stvarnog duga mogla bi stajati položaja aktualnog ministra financija Franca Križaniča. Slovenski Računski sud, stroža verzija Državne revizije u Hrvatskoj, svojedobno je nakon revizijskog uvida u proračunske stavke zatražio od Križaniča da ispravi prikaze unutar državnih bilanci. Križanič, međutim, nije učinio ništa da se knji-

Kako Pahor odluči Prošle godine “smijenio” je Karla Erjavca, ministra prostornog uređenja, kojemu je stavljeno na dušu da je propustio ispuniti proračunsku obvezu o uspostavi sustava odvojenog prikupljanja kućnog otpada. Odobreni proračunski novac potrošen je, a sustav odvojenog prikupljanja nije uspostavljen. Erjavec nije reagirao na upozorenja, Šoltes je izvukao crveni karton, a Pahor je munjevito smijenio ministra. Njemu se ispričao, a javnosti objasnio da se mora uvažavati institucije države. Zlopamtila sada zadirkuju Pahora pitanjem: ima li namjeru isto tako postupiti i s važnim ministrom iz svoje stranke. Bit će kako odluči Pahor. No, to i nije važno. Važnija je spoznaja da ne valja gimnasticirati s bilancama jer kritični zbroj malih manipulacija može dovesti državu tamo gdje se, primjerice, našla Grčka. Smanjenje proračunskog deficita i obuzdavanje rasta zaduženosti države ostaju neumoljive konstante slovenske politike. Zato ni Zidar nije mogao dobiti državnu potporu u pribavljanju velikih spasonosnih poslova.

*vijesti Ispostavljeni račun – financijski instrument Prijedlog za poboljšanje platne discipline, kako ga je predstavio razvojni ministar Mitja Gaspari, izazvao je veliko zanimanje slovenske poslovne javnosti. Preinakom u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost može se stati na kraj učestalim financijskim zlouporabama. Naime, naručitelj robe ili usluge ne plaća primljeni račun niti ga vraća isporučitelju što je inače obvezan ako se ne slaže s nekim postavkama. Račun ne plaća, ali ga uvrštava u evidenciju računa za obračun ulaznog poreza. Izdavatelju računa tada slijedi mukotrpni obilazak sudova. Mitja Gaspari sada predlaže ozakoniti obvezu da dužnik – želi li ostvariti odbitak ulaznog PDV-a – mora prije toga priznati račun. Takvim priznanjem račun postaje financijski instrument kojim se vjerovnik može naplatiti sa svakog računa dužnika u bilo kojoj banci. Takvom klasifikacijom računa bitno se ubrzava i provedba izvršnog postupka. Na kušnji operativna licencija Adria Airwaysa

Tadej Tufek, glavni direktor, i Marjan Ravnikar, izvršni direktor, prošli su tjedan predali poslove novom poslovodstvu Adria Airwaysa – tandemu Klemenu Boštjančiču i Robertu Vugi. Kadrovska rošada samo je dio konsolidacijskih mjera bez čije se provedbe može zakomplicirati postupak produljenja operativne licencije. Prošlu godinu Adria je završila s osam milijuna eura gubitka. Povrh toga ima 66 milijuna dugoročnih i 14 milijuna eura kratkoročnih kredita, a pozamašan je i dug prema dobavljačima. Na 13 operativnih zrakoplova Adria zapošljava 468 ljudi. Potkraj prosinca postignut je dogovor o smanjenju plaća za 20 posto.

24 STIL *vijesti Sporiji rast turizma u svijetu U Svjetskoj turističkoj organizaciji (UNWTO) predviđaju kako će ove godine turizam u svijetu rasti po stopi od oko četiri do pet posto u odnosu na prošlu godinu. Prošle je godine broj međunarodnih turističkih dolazaka porastao za 6,7 posto, na 935 milijuna što je nadmašilo očekivanja UNWTO-a. Rastu je pogodovao razvoj turizma u Aziji, dok je u Europi zabilježen najsporiji oporavak te gospodarske grane.

Privredni vjesnik Broj 3661, 24. siječnja 2011.

( oko 800.000 kn ( oko 2 mil kn uloženo u obnovu kule Lipica

procjena ukupnih ulaganja u muzej bure

Bura kao brend

Čuvaj se brkate cure i senjske bure Kako bi se iskoristio fenomen bure u turističke i kulturne svrhe, prošle je godine nastala inicijativa udruge Senj 21 o brendiranju te vrste vjetra. Uskoro bi u Senju trebao biti izgrađen i prvi hrvatski muzej bure

Hrvatskim kampovima nagrada Superplatz Njemački automobilski klub ADAC svake godine dodjeljuje nagrade i priznanja najboljim europskim kampovima, a ove su godine nagradu Superplatz, na svečanosti u sklopu turističkog sajma CMT u Stuttgartu, dobili i hrvatski kampovi Lanterna iz Poreča te Zaton Holiday Village Nin. Hrvatski kampovi bili su među 79 nagrađenih, a u konkurenciji je bilo 5500 europskih kampova. Za iznimnu uslugu i gostoljubivost kamp Zaton Holiday Village dobio je posebnu na-

ti sva potrebna dokumentacija za njegovu izgradnju kako bismo u gradskom proračunu za 2012. godinu mogli izdvojiti određena financijska sredstva za uređenje”, istaknuo je Nekić. Nakon što se izvede projekt uređenja muzeja, kandidirat će se na natječaj za financijske potpore ministarstava kulture i turizma. Još nije poznato kako će dalje ići brendiranje bure, no članovi udruge Senj 21 imaju mnogo ideja, a neke od njih su orgulje na vjetar ili info pult u središtu grada na kojem će se moći očitati svi važni podaci vezani uz buru, primjerice njena brzina i snaga.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

gradu danskog automobilskog kluba FDM. Seminar o obrazovanju za ruralni turizam Seminar Obrazovanje za turizam na seljačkim gospodarstvima i ruralni turizam održat će se 3. i 4. veljače u hotelu Alhambra na Malom Lošinju u organizaciji Grada i Turističke zajednice Malog Lošinja te u suradnji s tvrtkom Hrvatski farmer i Klubom članova Selo. Polaznici seminara, među ostalim, dobit će informacije o državnim poticajnim mjerama, propisima državne uprave i lokalne samouprave, EU potporama te pravnom okviru za rad turističkih seljačkih gospodarstava.

oznato je da kvaliteta sušenog mesa i pršuta ovisi o buri jer se upravo pod utjecajem toga vjetra meso suši na najbolji način, a zbog specifičnog okusa postaje pravi hrvatski gastro brend. Upravo je Senj grad u kojem bura gotovo neprestano puše, a najveća izmjerena brzina bure u tom gradu iznosi 173 kilometara na sat. Desetljećima je Senj držao taj rekord, no 1998. godine Maslenica je “preuzela prvo mjesto” jer je tamo bila izmjerena jačina bure od 248 kilometara na sat. Iako Senj nazivaju gradom bure, tamo ne postoje velike pršutane i sušionice mesa, ako izuzmemo nekoliko manjih privatnih. Kako bi se iskoristio fenomen bure u turističke i kulturne svrhe, prošle je

godine nastala inicijativa udruge Senj 21 o brendiranju te vrste vjetra. Članovi Udruge odlučili su iskoristiti klimatske karakteristike senjskog područja te negativan aspekt bure pretvoriti u pozitivan izgradnjom muzeja bure. Nakon što je Udruga taj projekt prijavila na natječaj za financijska sredstva Ministarstva turizma i pretpristupnih fondova Europske unije, članovi Udruge održali su radionicu te izradili prospekt na hrvatskom i engleskom jeziku o senjskoj buri. “Kada smo prepoznali potencijal tog projekta, uključili smo se u njegovu realizaciju i odlučili pronaći lokaciju za budući muzej. Zaključili smo kako je kula Lipica, koja se nalazi u sklopu gradskih zidina, idealno mjesto za to. Budući da je ta kula bombardirana za vrijeme Drugog svjetskog rata,

prošle smo godine započeli s njenom obnovom, u što je uloženo oko 800.000 kuna. Sredstva za građevinske radove izdvojio je Grad Senj uz sufinanciranje Ministarstva kulture”,

Muzej bure prostirat će se na tri etaže, a Nekić očekuje da će se ove godine riješiti sva dokumentacija za njegovu izgradnju rekao je senjski gradonačelnik Darko Nekić. Burne orgulje Kako bi se cijeli projekt što bolje razradio, članovi udruge Senj 21 konzultirali su se s meteorolozima iz Državnog hidrometeorološkog zavoda. Iako je obnova kule Lipica treba-

la biti završena u studenom prošle godine, to se nije dogodilo, ali Nekić smatra kako bi do kraja siječnja kula trebala zasjati u novom ruhu. Nakon toga slijedi izrada projektne dokumentacije za realizaciju muzeja bure. Bez obzira na to tko će izraditi projekt unutrašnjosti budućeg muzeja, njegovi idejni začetnici žele multimedijsku koncepciju s video i tonskim zapisima bure. Otvorenje muzeja očekuje se 2012. godine. Na upit Privrednog vjesnika tko će upravljati muzejom, Nekić je rekao kako su Gradski muzej i Turistička zajednica Senja partneri u tom projektu, pa se očekuje da će to biti Gradski muzej. “Muzej bure prostirat će se na tri etaže, a pretpostavljam da će se u njegovu izgradnju i postav uložiti oko dva milijuna kuna. Očekujemo da će se ove godine riješi-

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3661, 24. siječnja 2011.

( 44 lokacije

Reprogramirali otplatu kredita

umrežene najmodernijim rješenjima

Koprivnica kao e-grad

Glas građana sve se bolje čuje Na određenim lokacijama Koprivničani mogu besplatno koristiti brzi internet, a svi pravni subjekti Koprivnice povezani su u jednu cjelinu Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

gotovo svakom gradu postoje hot spotovi, tj. mjesta gdje se korisnici mogu legalno a besplatno spojiti na bežični internet. Ponajčešće radi se o središtu nekog grada ili kafićima čiji vlasnici time žele pridobiti više gostiju. Međutim, još je premali broj onih gradova koji su svojim građanima, ili barem jednom dijelu, omogućili besplatan pri-

Koprivnica će koristiti i eBoard IT stup internetu. Jedan od prvih gradova u nas koji je to prepoznao bila je Koprivnica 2007. godine. Tada je, naime, u tom podravskom gradu predstavljeno jedinstveno telekomunikacijsko rješenje e-Grad zahvaljujući kojemu se građani mogu besplatno koristiti brzim internetom na određenim

lokacijama, dok su svi pravni subjekti u sklopu Koprivnice povezani suvremenim tehnologijama u jednu cjelinu. Tako je javna služba postala dostupnija te građanima omogućava veću kvalitetu pružane usluge. Pogodnosti u komunikaciji Rješenje e-Grad samostalno je razvio Hrvatski Telekom. Implementacija projekta trajala je 30 dana. “Ovo rješenje za Koprivnicu predstavlja optimizaciju troškova te pojednostavljuje komunikaciju u svim oblicima (glasovna komunikacija, razmjena dokumenata i informacija te podatkovni promet). Dodatno, ovo rješenje omogućuje jasnu i učinkovitu komunikaciju prema građanima te dostupnost informacija u svakom trenutku”, poručuju iz Odjela za odnose s javnošću T-HT-a. Zahvaljujući najsuvremenijim telekomunikacijskim rješenjima u sklopu e-Grada povezano je 15 pravnih subjekata na uku-

pno 44 lokacije u Koprivnici. Među njima su i dječji vrtić, muzej, knjižnica, učilište, sve tri osnovne i glazbena škola, Dom mladih, Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Podravsko sunce, Koprivnički poduzetnik, Javna vatrogasna postrojba, Trg te tvrtka Komunalac. “Koprivnica će, uz usluge koje donose brojne pogodnosti u komunikaciji, kao što je uporaba zajedničkih adresara, međusobna sinkronizacija zadataka, izrada i povezivanje zasebnih web portala, zajedno sa samo nekoliko drugih subjekata u Hrvatskoj, među kojima je i Vlada, koristiti i eBoard IT - sustav koji omogućava uvid u donesene odluke, pripremu budućih, uvid u cjelokupnu dokumentaciju te mogućnost upravljanja i pretraživanja dokumenata s bilo kojeg mjesta preko računala ili mobilnog uređaja”, objašnjavaju u HT-u. Gradski TV-kanal Na pitanje namjerava li ovo rješenje ponuditi i drugim gradovima, ovaj vode-

ći davatelj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj ističe kako u svom portfelju nudi širok spektar proizvoda i usluga koje mogu olakšati poslovanje svakoga grada u smislu povećanja interne učinkovitosti te poboljšanja komunikacije s građanima. “Kroz projekt e-Grad HT se zalaže za individualan pristup prema svakom gradu, malom i velikom, kako bi na što kvalitetniji način mogao zadovoljiti njihove posebne potrebe. Upravo na tim temeljima leži i novi koncept HT-ovog projekta e-Grad koji se nalazi u završnoj fazi, a ključni cilj je pripremiti gradove i općine za učinkovitije upravljanje javnim sredstvima i komunikaciju s građanima s posebnim osvrtom na skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju.” Buduću suradnju HT-a i Koprivnice dodatno će obogatiti još jedna novost. To je zasebni televizijski kanal na MAXtv-u koji će gledateljima približiti lokalna događanja i informirati ih o događanjima u gradu.

Lakši teret na leđima Optime Telekoma Optima Telekom reprogramirao je otplatu kredita te su kratkoročna potraživanja prebačena u dugoročna. U reprogramu otplate kredita ovog domaćeg alternativnog operatora sudjelovale su Zagrebačka te Hypo Alpe-Adria banka. Matija Martić, predsjednik Uprave Optima Telekoma, ističe kako sada tvrtka nosi puno lakši teret. “Osim što su svi kratkoročni krediti pretvoreni u dugoročne, kamate su znatno smanjene što će se odraziti i na rezultat tvrtke”, napominje prvi čovjek i većinski vlasnik Optima Telekoma. O ostalim detaljima reprograma, kao i njegovom iznosu, nije želio govoriti zbog obveza prema tim financijskim institucijama, ali i činjenice kako su dionice Optima Telekoma izlistane na Zagrebačkoj burzi. Ove godine, očekuje Martić, tvrtka bi trebala smanjiti gubitak na 45 do 50 milijuna kuna te ostvariti 15-postotni rast prihoda. Iduće godine pak trebala bi pozitivno poslovati, a 2013. ostvariti i određenu dobit. Valja naglasiti kako

su ukupne obveze tvrtke oko milijardu kuna. Napominje kako uredno plaćaju sve račune za korištenje DTK (distributivna telekomunikacijska kanalizacija) infrastrukture što će u idućim godinama biti velika prednost budući da neki telekom operatori to ne čine. Trenutačno imaju oko 2700 kilometara optičke mreže koja je najbolje raspoređena jer je građena racionalno, bez dvostrukih trasa. Potvrdio je kako se radi i na pronalasku strateškog partnera. No, o mogućim mladoženjama za Optimu koju kao buduću mladu valja prije vjenčanja dotjerati, kako se slikovito izrazio, nije želio govoriti. Inače, krajem prošle godine Optima Telekom je imao oko 280.000 korisnika, a do kraja 2011. ta brojka bi prema očekivanjima trebala premašiti 300.000. (B.O.)

*vijesti Otvoren ured Poslovne inteligencije u Sarajevu Poslovna inteligencija, tvrtka koja se bavi implementacijom informacijskih sustava za podršku poslovnom odlučivanju, otvorila je tvrtku-kćer u Sarajevu. Tako je Poslovna inteligencija Sarajevo četvrta tvrtka-kći Poslovne inteligencije Zagreb, koja se u svojih 10 godina poslovanja proširila na sva tržišta regije Adriatic, izravno te preko tvrtki u Beogradu, Ljubljani i Podgorici. Poslovna inteligencija prisutna je na tržištu Bosne i Hercegovine još od 2007. godine kada je počela realizacija prvog projekta implementacije skladišta podataka i sustava poslovne inteligencije za mobilnog operatora HT-Hrvatske telekomunikacije Mostar, nakon čega je uspješno realiziran i projekt u Hypo

Alpe-Adria-Leasingu Sarajevo prošle godine. Poduzetnici na Facebooku

Hrvatske tvrtke i poduzetnici odavno su prepoznali potrebu prisutnosti na društvenim mrežama, posebice Facebooku. Na toj društvenoj mreži, koja danas u Hrvatskoj broji više od 1,29 milijuna korisnika, hrvatske su tvrtke prisutne ne samo kroz izravno oglašavanje nego i naprednije interaktivne aplikacije. Trend rasta nastavit će se i u 2011., navodi se u najnovijem istraživanju konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte Trendovi u telekomunikacijama u 2011.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3661, 24. siječnja 2011. Nova knjiga

Kako kontrolirati organizirani kriminalitet KNJIGOMETAR u Hrvatskoj? Pripremila: Vesna Antonić

NANCY HUSTON RASJEDI Oceanmore

Između šestogodišnjeg Kalifornijca 21. stoljeća i njemačke djevojčice iz četrdesetih godina 20. stoljeća nema ničeg zajedničkog, osim krvi. No od prabake do dječačića, svaki naraštaj trpi političke ili intimne potrese koje je izazvao onaj prethodni. Iz perspektive i kroz iskustva četvero šestogodišnje djece - Sol, Randall, Sadie, Kristina - pri čemu je svako dijete roditelj onom prethodnom, Rasjedi prelaze pola stoljeća povijesti i vode nas od San Francisca do Münchena, od Haife do Toronta i New Yorka.

NIKO BILIĆ MOLITVENI PREDAH Teovizija

Tekstovi iz ove knjige su, prema uvodnim riječima dekana FFDI-a prof. Ivana Šestaka, odskočna daska za neposredan razgovor s Bogom. Riječ je o pedesetak molitvenih tekstova koji su najčešće meditacija nad dnevnim liturgijskim tekstovima - čitanjima Svetoga pisma. Zaustavljaju se na važnim pojedinostima i subjektivno primjenjuju. Autorove meditacije prodiru duboko, duboko u čovjekovu duhovnu dimenziju: samo treba osigurati vrijeme za molitveni predah i plodovi neće izostati.

DRAGUTIN MATAK DUHOVNA PROMIŠLJANJA Veble commerce

Duhovnost se u ovoj knjizi razumije kao najnaprednija čovječnost ispunjena ljepotom i dostojanstvom, te vrijednostima koje nadmašuju najplemenitiji čovjekov izum. Istinsku duhovnost ispunjavaju i krase: „Ljubav, radost, mir, strpljivost, prijaznost, dobrota, vjernost, blagost, uzdržljivost. Protiv ovih nema Zakona.” (Galaćanima 5,22.23.) Nema zakonodavstva koje osuđuje ta obilježja čovjekova ponašanja jer su to ideali koji su zajednički svim ljudima.

LOUIS de WOHL NEMIRNI PLAMEN Verbum

De Wohl ovoga puta pripovijeda o obraćenju svetoga Augustina od isprazne, razbludne mladosti do sjajnoga duhovnoga pisca i teologa – čovjeka koji je posve pokorio i sebe i protivnike Crkve – čija su literarna, filozofska i teološka djela bitno utjecala na zapadnu misao. De Wohl je nanovo izgradio burno ozračje Rimskoga Carstva posljednjih dana dekadence, vješto ispreplećući osobnosti ljudi koji su bili blisko povezani s Augustinom i koji su pridonijeli bogatstvu i dubini njegove životne priče.

ŽELJKO ŠATOVIĆ G.U.LA MALA PIVSKA KUHARICA Naklada Ljevak

Pivo odavno više nije barbarsko piće niti u kulinarstvu služi samo za polijevanje odojka. Naprotiv, ono svojom raznolikošću okusa, mirisa i vrsta pristaje i toplo i hladno. Pijuckamo ga u svakoj prilici i svim godišnjim dobima, pa zašto ne bismo s njime i kuhali, pirjali, pravili kruh ili sladoled? Ova, posve drukčija, kuharska knjiga zauvijek ispravlja zabludu da je pivo piće koje pristaje samo nogometu, roštilju i znojnim muškarcima.

U budućoj strategiji suzbijanja organiziranog kriminaliteta u Hrvatskoj glavno težište promjena treba biti na tijelima istraživanja, sudstva i zatvorskog sustava, odnosno na provedbi metodologije i zakonskih propisa

ivimo u vremenu u kojemu sam naslov knjige potvrđuje da organizirani kriminalitet postoji te da pravna država mora imati efikasne sustave kontrole kako bi se on stalno smanjivao. Autor mr. Željko Cvrtila, praktičar i znanstvenik, naglašava kako u budućoj strategiji suzbijanja organiziranog kriminaliteta u Hrvatskoj glavno težište promjena treba biti na tijelima istraživanja, sudstva i zatvorskog sustava, odnosno na provedbi metodologije i zakonskih propisa. U tom se nastojanju glavna pozornost usmjerava na onaj dio problema

Glavna pozornost usmjerena je na odnos zakonske i provedbene politike

struktivno iskazani stavovi autora i koji stoga lako mogu doprijeti do brojnih čitatelja različitog stupnja obrazovanja. Recenzent knjige prof.dr.sc. Duško Modly smatra da sakupljeni podaci na jednom mjestu te stručno tumačenje svih imperativa, potreba i mogućnosti suprotstavljanja kriminalitetu čine zaokruženo djelo znanstvenog karaktera iz područja kriminalističkih i kaznenopravnih znanosti i doprinos su uspješnom djelovanju suzbijanja, odnosno kontrole organiziranog kriminaliteta. Knjiga je podijeljena u pet poglavlja koja čine posebne tematske jedinice.

suzbijanja organiziranog kriminala koji se u literaturi, a i u široj javnosti, najčešće raspravlja kao odnos zakonske i provedbene politike suprotstavljanja organiziranom kriminalitetu, naglasila je na predstavljanju knjige dr. Gordana Mršić. Knjiga je pisana jednostavnim jezikom kojim su jasno i kon-

Razumljivo za sve Prvo poglavlje odnosi se na razvoj organiziranog kriminaliteta uopće uz poseban osvrt na njegov razvoj u svijetu i Hrvatskoj. Drugo poglavlje detaljno se pozabavilo određivanjem pojma organiziranog kriminaliteta, dok treće poglavlje iznosi njegova obilježja. Stanje

O autoru Magistar kriminalistike Željko Cvrtila tijekom dosadašnjeg radnog vijeka prolazio je mnoge policijske poslove i dužnosti, od pozornika, voditelja ophodnje, detektiva, inspektora, pa do vođe sektora i šefa smjene. Bio je pomoćnik zapovjednika Policijske postaje Centar i zapovjednik Policijske postaje Medveščak. Bio je na dužnosti načelnika Unutarnje kontrole, načelnika Uprave kriminalističke policije i načelnika Jedinice za zaštitu. Dobitnik je brojnih priznanja za svoj doprinos u razvoju organizacije MUP-a te sudionik i voditelj mnogih stručnih seminara i konferencija kako u zemlji tako i u inozemstvu. Pokretač je, voditelj i sukreator niza projekata, među kojima je “Moj pozornik u mojem kvartu”.

i kretanje organiziranog kriminaliteta u Hrvatskoj u usporedbi s ostalim kriminalitetom u desetogodišnjem razdoblju prikazuje četvrto poglavlje. Peto poglav-

lje odnosi se na kontrolu organiziranog kriminaliteta, a sva je građa potkrijepljena i ilustrirana tablicama i grafikonima. Budući da analizira brojne probleme vezane za suzbijanje ove vrste kriminala, knjiga je namijenjena i teoretičarima i praktičarima. Naime, riječ je o djelu koje će olakšati rad djelatnicima i dužnosnicima u tijelima državne i sudbene vlasti kada djeluju kao dio kaznenog pravosuđa u Hrvatskoj, te svima koji na bilo koji način sudjeluju u državnoj, nedržavnoj, institucionaliziranoj ili spontanoj djelatnosti suprotstavljanja bilo kojoj vrsti kažnjivog ponašanja. Za istaknuti je kako brojne tabele korištene u knjizi omogućuju odličnu preglednost obrađenih tema, a njima autor približava ovu problematiku i onim čitateljima kojima ona nije uska specijalnost. (D.B.)

www.privredni.hr Broj 3661, 24. siječnja 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Poslovne usluge u Poljskoj

Prodaje se industrijska hala, crpka i šivaći strojevi Industrijska hala s pratećim sadržajima u Rijeci, procijenjena na četiri milijuna kuna. Nekretnina se nalazi u Ulici Janka Polića Kamova 101, površina joj je 700 četvornih metara, a ne može se prodati ispod početne cijene. Ročište za prodaju održat će se 26. siječnja na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1, u sudnici 2/I., u 9 sati. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe koje najkasnije do 24. siječnja 2011. uplate jamčevinu od 10 posto od utvrđene vrijednosti na žiro-račun Trgovačkog suda u Rijeci, broj 2390001-1300002703 i dokaz o tome predoče sucu prije dražbe. Zainteresirane osobe mogu razgledati halu uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/284 574. Crpka za motorna goriva u Veljunu, procijenjena na 10 milijuna kuna. Crpka se nalazi na magistralnoj cesti na pravcu Karlovac-Plitvička jezera, a u naravi se sastoji od novog poslovnog objekta od 1000 četvornih metara, postrojenja za prodaju svih motornih goriva s četiri agregata, sustavom za prodaju autoplina i poslovnim prostorom za trgovinu i ugostiteljstvo. Objekti i okolna površina zauzimaju 38.308 četvornih metara. Dražba će se održati 26. siječnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja I/III. Na ovoj dražbi nekretnina se ne može prodati za cijenu manju od početne. Pravo sudjelovanja na dražbi imaju sve osobe koje najkasnije dva dana prije održavanja dražbe uplate jamčevinu u iznosu

od 500.000 kuna, na depozitni račun Trgovačkog suda u Zagrebu, broj: 2390001-1300000460, poziv na broj 02-St-12/10. Sve dodatne informacije mogu se dobiti kod stečajnog upravitelja na telefon 098/387 098.

Asfaltna baza kod kamenoloma Mironja, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, vrijedna 3,2 milijuna kuna. Nekretnina se sastoji od asfaltne baze WIBAU tip WHC 60-45, drobiličnog postrojenja Bajoni, mosne cestovne vage SLMJ 100 CB od 60 tona i utovarivača Fiat Hitachi FR 130. Ročište je 27. siječnja u 10.45 sati na Trgovačkom sudu u Dubrovniku, Ante Starčevića 23, u sudnici 2. Nekretnina se prodaje po procijenjenoj vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje uplate jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti, na račun Trgovačkog suda u Dubrovniku broj 2390001-1300000525, otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d. Uplatu je potrebno obaviti do 25. siječnja 2011. godine. Potvrda o uplaćenoj jamčevini zajedno s prijavom za dražbovanje, koja sadrži podatke o ponuditelju (presliku osobne iskaznice ili upisu u nadležni registar) i naznaku imovine za koju se dražbuje, mora se dostaviti do 25. siječnja 2011. godine u sudski spis pod posl. br. St. 4/10. Kasnije pristigle prijave neće se uzeti u obzir. Dodatne informacije mogu se do-

biti na telefon stečajnog upravitelja 091/7854 372, od 9 do 13 sati. Tvornička zgrada i dvorište u Otočcu, u Ličkosenjskoj županiji, procijenjeni na 17,5 milijuna kuna. Nekretnina je površine 36.854 četvorna metra, a prodaje se na dražbi na Općinskom sudu u Gospiću 26. siječnja u 12 sati. Jamčevina iznosi 10 posto, a nekretnina se ne može prodati za manje od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Informacije o prodaji mogu se dobiti na telefon sudskog ovršitelja 053/572 038. Profesionalni šivaći strojevi i sitni inventar prodaju se u Šibeniku. Strojevi su ukupno vrijedni 357.460 kuna, a prodaju se po procijenjenoj cijeni. Dražba će se održati 11. veljače u 11 sati na Trgovačkom sudu u Šibeniku, Stjepana Radića 81/II. Na dražbi mogu sudjelovati sve pravne i fizičke osobe, kao i inozemne osobe u skladu sa zakonskim uvjetima, a koje su prethodno uplatile jamčevinu u iznosu od pet posto početne cijene za nekretnine i za pokretnine za koje se natječu, te o tome predoče potvrdu sudu ili stečajnom sucu prilože bankarsku garanciju bonitetne banke na prvi poziv za odgovarajući iznos osiguranja. Jamčevina se uplaćuje na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Šibeniku, koji se vodi kod Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb, broj 2390001-1300000865 s pozivom na broj 02-1-902 s naznakom “uplata jamčevine za javnu dražbu”. Uplata se mora obaviti do 7. veljače 2011. godine.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

GlocalPartner, Strykov, Poljska, www. glocalpartner.com. Tvrtka nudi poslovne usluge u Poljskoj: predstavljanje klijenta na području Poljske, podrška partnerovom klijentu u Poljskoj, pronalaženje poslovnih partnera, savjetovanje prilikom otvaranja predstavništva u Poljskoj, podrška u pregovorima s poslovnim partnerima, projektiranje optimalnog opskrbnog lanca, podrška u postupanju s reklamacijama, pronalaženje poslovnih partnera za poljske tvrtke u inozemstvu te uredske usluge (poslovna korespondencija, prijevodi i nadzor nad operativnim aktivnostima). Kontakt: Aleksandra Szuszkiewicz, Aleksandra.Szuszkiewicz @glocalpartner.com, +48 501 084836. Gljive

Chun Bao Foodstuffs, Shenzhen, Guangdong, Kina. Tvrtka nudi sušene, rezane vrganje, šampinjone i shiitake gljive. Kontakt: Feng Lin, chunbaofoodstuffs@ gmail.com, +86 13410882004. Troslojni parket

Callere, Sisak, www.callere.hr. Tvrtka nudi troslojni parket. Kontakt: Jelena Žiha, callere@callere.hr, +385 98 9746932, +385 99 7998542. Ukrasno i vrtno bilje

Plantist, Sekarya, Turska www.plantist.com. Tvrtka se bavi uzgojem vrtnog i ukrasnog bilja i nudi svoje proizvode. Kontakt: Mehmet Caglar, plantist@ plantist.com, +90 5326331154.

cy (www.portal-strzelce.pl) je virtualna baza za razmjenu iskustava, ponuda za natječaj, baza terena za ulaganje te poslovnih ponuda. Prijavljene tvrtke mogu izraditi profile svojih tvrtki, a to se također odnosi i na strane tvrtke. Na taj način tvrtke traže suradnike u zemlji i inozemstvu. Portal je također mjesto gdje se može pronaći veliki broj informacija vezanih uz gospodarske pravilnike, naplate, kao i uvjete otvaranja gospodarske djelatnosti. Kontakt: Roman Kus, r.kus@pup-strzelce.pl, +48 77 4621809. Suradnja

Kilmak, Akyazi, Turska, www.klimak. com. Tvrtka nudi visokokvalitetne uređaje za REL zavarivanje, strojeve za zavarivanje elektrodom, MMA uređaje, uređaj za MIG/MAG zavarivanje, po konkurentnim cijenama. Tvrtka traži zastupnike za dugoročnu poslovnu suradnju kao i sve one koji mogu predstavljati Kilmak u svojoj zemlji te uspostaviti postprodajni servis. Kontakt: info@kilmak. com, +90 264 4378888. Stroj za rezanje vodenim mlazom

Dekojet, Merkez, Antalya, Turska, www. dekojet.com. Tvrtka nudi svoj proizvod CNC Waterjet - CNC stroj za rezanje vodenim mlazom. S ovim strojem mogu se rezati različite vrste materijala - mramor, granit, staklo, aluminij, čelik, titan... Kontakt. info@dekojet.com, +90 242 2217185-86. Oprema za miješalice i sisaljke za beton

Natrijev silikat

Tet International, Gebze/Kocaeli, Turska, www.tetinternational.com. Tvrtka proizvođač i izvoznik natrijevog silikata i kaustične sode. Tvrtka posjeduje ISO 9001:2000. Kontakt: Faruk Ugurlu, faruk@tetinternational.com, +90 2626565186 Poslovne informacije u Poljskoj

Powiatowy Urzad Pracy w Strzelcach Opolskich, Strzelce Opolskie, Poljska. Portal Strzeleckiego Przedsiebior-

Merit Otomotiv, Istanbul, Turska, www. meritautomotive.com. Tvrtka je izvoznik i veletrgovac raznih dijelova i opreme za miješalice i sisaljke za beton. Tvrtka prodaje kvalitetne proizvode po konkurentskim cijenama. Asortiman proizvoda uključuje: stezaljke i spojnice 5.5”, gumene proizvode za brtvljenje 5.5”, spužvaste lopte za čišćenje, zavarene prstenove, vodene pumpe, gumene klipove, kabele, koljena, cijevi, gumena crijeva... Kontakt: info@meritautomotive. com, +90 216 4816643.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Interaktivni izlozi

Hrvatska pošta nabavlja interaktivne poštanske izloge za potrebe oglašavanja. Rok dostave ponuda je 1. veljače. Tiskanice

KBC Rijeka nabavlja tiskanice. Rok dostave ponuda je 31. siječnja. Odlikovanja, medalje i predmeti od plemenitih metala

Hrvatska vatrogasna zajednica nabavlja odlikovanja, medalje i predmete od plemenitih metala.

Rok dostave ponuda je 31. siječnja. Hitne intervencije na popravcima krovova

Zagrebački holding nabavlja usluge hitnih intervencija na popravcima krovova. Rok dostave ponuda je 14. veljače.

Računala

Elektroprivreda BiH Sarajevo nabavlja notebook računala. Rok dostave ponuda je 7. veljače. Softverske licencije

BH Telecom Sarajevo nabavlja sofverske licencije. Rok dostave ponuda je 17. veljače.

Regija Materijal za izradu reklamnih svijetlećih panoa

BH pošta Sarajevo nabavlja materijal za izradu svijetlećih reklamnih panoa. Rok dostave ponuda je 2. veljače.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3661, 24. siječnja 2011.

( 2800 kn

troškovi mirenja za spor vrijedan 100.000 kuna

Širenje mirenja

Miroljubivi bankari traže partnere za nagodbu O ugovornim obvezama, poput visine kamata, mirenje između banke i klijenta nije moguće, što znači da ostaju samo detalji koji ugovorom nisu određeni

psežne promidžbene kampanje koje godinama provode razne udruge i državne institucije dosad nisu puno pomogle u prodoru ideje da je mirenje bolje od suđenja. Hrvatska još uvijek ima između 750.000 i 800.000 starih predmeta na svim sudovima, a u zadnje vrijeme gomilaju se i novi predmeti na trgovačkim sudovima. Hvalevrijedna je stoga svaka inicijativa u širenju mirenja, makar se od specijaliziranog Centra za mirenje u bankarstvu, koji su zajedno osnovale Hr-

vatska udruga poslodavaca (HUP) i Hrvatska udruga banaka (HUB), teško mogu očekivati spektakularni rezultati. Mirenje je u bankarstvu i dosad, naravno, bilo moguće, kao i u svim drugim djelatnostima, ali mu se rijetko pribjegavalo. Dobar dio razloga može se naći i u odgovoru direktora HUB-a Zorana Bohačeka na pitanje glede čega se uopće banka i njen klijent mogu pokušati miriti. O ugovornim obvezama, poput visine kamata, svakako ne mogu, što znači da ostaju samo

detalji koji ugovorom nisu određeni, a u slučaju banaka to je gotovo ništa. Točnije, miriti se možete pokušati o, prema Bohačekovim primjerima, načinu obračuna pojedinih naknada ili razumijevanju ugovornih obveza. Pravosuđe s ljudskim licem Unatoč tako uskom manevarskom prostoru, banke su zainteresirane za mirenje, tvrdi direktorica HUP-ova Centra za mirenje Milka Kosanović. Interes postaje razumljiviji ima li se na umu Boha-

čekova otvoreno izražena nada da će država od 2012. godine građanima plaćati troškove mirenja iz proračuna, kako to čini, primjerice, Nizozemska. Do tada, usluge Centra za mirenje u bankarstvu bit će za građane besplatne, dok će pravne osobe plaćati tarifu ovisno o vrijednosti spora. Konkretno, ako je vrijednost spora 100.000 kuna, prema računici Milke Kosanović, troškovi mirenja iznosili bi 2800 kuna. Osim što je jeftinije od sudskog postupka, mirenje je i mnogo brže jer se većina nagodbi postigne već

nakon dva ili tri sastanka, a najdulje u roku od 60 dana. Velika prednost mirenja je i očuvanje poslovnih od-

Kod nas samo tri posto sporova završi nagodbom, a u SAD-u čak 80 posto nosa, pa mu se od milja često tepa da je “pravosuđe s ljudskim licem”. Kod nas se ipak više živi po načelu “se bum vas tužil”, pa samo tri posto sporova za-

vrši nagodbom. Na suprotnoj su strani skloni kompromisu Amerikanci koji se nagode u čak 80 posto slučajeva. Osim u Zagrebu, mirenje je moguće provesti i u HUP-ovim regionalnim centrima (Osijek, Rijeka, Split), ali i gdje god se pokaže interes ili se procijeni da je ono potrebno. Posebnu obuku za vođenje postupaka u Centru za mirenje u bankarstvu prošlo je dvadesetak osoba, a osim odvjetnika i sudaca, na listi izmiritelja nalaze se i gospodarstvenici i bankari. (D.Ž.)

Suradnja HBOR-a i ABCIB-a

Hans Christian Vallant, predsjednik Uprave RSŠ-a

Lakše na tržišta islamskih zemalja

Neiskorišten potencijal stambenih štedionica

Hrvatska banka za obnovu i razvitak i ABC International Bank plc (ABCIB) proteklog su tjedna u Beču na konferenciji Euromoney potpisale Sporazum o poslovnoj suradnji koji će pridonijeti jačanju uspostavljene suradnje, ali i jačanju gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i islamskih zemalja. Predviđena suradnja odnosi se na mogućnost sufinanciranja i zajedničkog financiranja izvoznih projekata. Sporazumom je također predložena suradnja na području razmjene zna-

nja i iskustava organiziranjem međusobnih posjeta, seminara, radionica i drugih događanja. Na taj način HBOR hrvatskim izvoznicima omogućuje lakši i sigurniji nastup na tržištima islamskih zemalja. ABC International Bank pripa-

da arapskoj bankarskoj grupi ABC. Utemeljena je 1980. godine i međunarodna je univerzalna banka sa sjedištem u Manami u Kraljevini Bahrein. Ima mrežu poslovanja u više od 20 zemalja svijeta (Alžir, Irak, Libanon, Jordan, Libija, Egipat, Tunis...). Glavni dioničari ABCIB-a su Središnja banka Libije (Central Bank of Libya) – 41,65 posto, potom Investicijska ustanova Kuvajta (Kuwait Investment Authority) – 29,69 posto te Investicijska ustanova Abu Dhabija (Abu Dhabi Investment Authority) – 17,72 posto. (V.A.)

Iako stambene štedionice u Hrvatskoj postoje već dugi niz godina i iznimno su dobro prepoznate kada je riječ o stambenoj štednji, istraživanja pokazuju da je javnosti i potencijalnim klijentima gotovo nepoznata či-

njenica da u stambenoj štedionici mogu podići i stambeni kredit. Kako je riječ o najpovoljnijim kreditima na tržištu, želja nam je klijente i potencijalne korisnike uputiti da prilikom podizanja stambenog kredita u obzir uzmu i stambene štedionice, kazao je Hans Christian Vallant, predsjednik Uprave Raiffeisen stambene štedionice, na prošlotjednoj konferenciji za novinare. Istaknuo je kako je prednost Raiffeisen štedionice u odnosu na ostale to što je kamata fiksna (od 5,5 do šest posto, ovisno

o vrsti štednje i duljini otplate kredita), a kredit se može podići i u kunama. Stoga na otplatu ne utječe rast tečaja švicarskog franka ili eura, što je u Hrvatskoj u posljednjih godinu i pol dana veliki problem mnogim korisnicima kredita. Vallant je naglasio da je potencijal stambenih štedionica u Hrvatskoj vrlo velik, ali nedovoljno iskorišten, te je predstavio i posebne programe štednje koji se mogu pokrenuti još u dojenačkoj dobi (Bubašpara), ali i za mlade od 16 do 26 godina (Kvaka). (J.F.)

www.privredni.hr Broj 3661, 24. siječnja 2011.

( 239.800 radnika

( 3% pad

bilo zaposleno u industriji u studenome 2010.

proizvodnosti kod rudarstva i vađenja

Proizvodnost rada u industriji

Ministarstvo financija

Rast se nastavlja

Slijede izmjene modela A i B

Najveći doprinos rastu ukupne proizvodnosti došao je iz prerađivačke industrije gdje su najviše stope rasta zabilježene kod proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka

studenome prošle godine intenzivirana su negativna kretanja na tržištu rada. Na razini cijeloga gospodarstva zaposlenost je tijekom studenoga pala za 0,7 posto u odnosu na listopad, a u industriji nešto manje, 0,1 posto. U industriji je tijekom studenog bilo ukupno zaposleno 239.800 radnika.

U 11 mjeseci 2010. proizvodnost rada u industriji porasla je za 6,1 posto Snažan pad zaposlenosti u industriji nastavljen je i na godišnjoj razini uz stopu pada od šest posto. Iako je godišnji pad vidljivo niži nego 2009. godine (kada je zaposlenost u industriji u prosjeku smanjena za 10,8 posto), stope pada zaposlenosti u industriji i dalje su relativno visoke. Kumulativno gledano, u prvih 11 mjeseci protekle godine broj zaposlenih u industriji manji je za 7,3 posto u odno-

su na isto razdoblje 2009. U tom je razdoblju, prema NKD-u, najveći pad zaposlenosti zabilježio prerađivački sektor (7,8 posto godišnje) pri čemu su najviše stope pada zabilježene u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (25,9 posto godišnje). Razmjerno visoko Proizvodnost rada u industriji, izračunata kao odnos fizičkog obujma industrijske proizvodnje te indeksa broja zaposlenih u industriji od početka godine do kraja studenoga, nastavlja bilježiti rast. Tijekom prvih 11 mjeseci 2010. godine, a u odnosu na isto razdoblje 2009. godine, proizvodnost rada u industriji porasla je za 6,1 posto. Iako stope rasta proizvodnosti nisu visoke kao početkom godine (ponajprije zbog baznog učinka), i dalje su razmjerno visoke, što je prvenstveno posljedica snažnijeg pada zaposlenosti u industriji od pada industrijske proizvodnje, pojašnjavaju analitičari RBA.

Promatrajući prema NKD-u, s obzirom na to da čini gotovo 90 posto ukupne industrije, najveći je doprinos rastu ukupne proizvodnosti došao iz prerađivačke industrije gdje je proizvodnost rada u prvih 11 mjeseci porasla za 6,1 posto na godišnjoj razini. U tom su sektoru najviše stope rasta zabilježene kod proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farma-

ceutskih pripravaka (77,6 posto godišnje), inače kategoriji u kojoj je zabilježen i najsnažniji pad zaposlenosti. Uz snažan rast u prerađivačkoj industriji, proizvodnost rada u industriji snažno je porasla i u sektoru opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (7,5 posto). Jedino je kod rudarstva i vađenja zabilježen pad proizvodnosti (tri posto). (V.A.)

zajmu. No kako će visine jamstava biti riješene, još se ne zna. Kad je riječ o predstavljenim investicijskim projektima, u Ministarstvu ističu kako je njih prvih desetak vrijedno oko 5,5 milijardi kuna, dok će njihova sveukupna vrijednost u ovoj godini biti 11 milijardi kuna, a trebali bi otvoriti 3000 do 4000 novih radnih mjesta. Neki su već u realizaciji, a za neke će se do kraja ožujka otvoriti međunarodni natječaj, nakon čega se u roku od šest mjeseci proces može završiti i započeti realizacija. U privatnom sektoru u ovoj godini, prema procjenama, interes za ulaganja je u visini od oko 10 milijardi eura, što potvrđuje da financije nisu glavni problem za privlačenje ulagača nego niz prepreka koje će trebati ukloniti. (V.A.)

*vijesti

Poslovne banke

Depoziti dosegnuli 216,3 milijarde kuna I u studenome prošle godine ukupni su depoziti kod poslovnih banaka i dalje rasli po umjerenim stopama. Naime, prema podacima Hrvatske narodne banke, potkraj lanjskoga studenoga ukupni su depoziti, dakle depozitni novac te štedni i oročeni kunski i devizni depoziti, iznosili 216,3 milijarde kuna ili 0,3 posto više nego mjesec dana ranije, dok su na go-

U Ministarstvu financija doznajemo kako se pripremaju izmjene postojećih dvaju modela pomoći tvrtkama koje su se zbog krize našle u problemima s financiranjem. U modelu A trebao bi biti udvostručen postotak obveza, sa sadašnjih 20 na 40 posto, koji se putem modela može refinancirati. Želi se ubrzati i procedura za dobivanje tih sredstava te uključivanje mogućnosti mosnog financiranja obveze, kao i nove namjene za korištenje sredstava, pa bi se tim programom mogla financirati i nabava osnovnih sredstava i investiranje. Otplata sredstava dobivenih u modelu A moći se se obavljati jednokratno ili u ratama, za što će biti potrebno da banke preuzmu veći dio rizika. Inače, kažu u Ministarstvu, u modelu A postoji još 1,1 milijarda kuna slobodnih sredstava. Model B, pak, bit će redizajniran tijekom veljače kako bi se potaklo povećanje novih ulaganja. U Ministarstvu smatraju kako HBOR za taj model ima dovoljno konkurentne uvjete, ali nužno je riješiti problem učešća od 20 posto u financiranom

dišnjoj razini oni povećani za 4,5 posto čemu su pridonijeli rast depozitnog novca te štednih i oročenih deviznih depozita. Kunski su depoziti, također na godišnjoj razini, i dalje u padu. Naime, analitičari RBA ističu kako su godišnje sto-

pe pada kunskih depozita, čiji se iznos u studenome gotovo i nije promijenio (35,4 milijarde kuna), i dalje dvoznamenkaste (12,4 posto u studenome). Inače, uz kontinuirani pad u zadnjih 25 mjeseci, ti su se depoziti smanjili za trećinu. Devizni depoziti, pak, koji su u studenome iznosili 147,5 milijardi kuna, rastu razmjerno visokim godišnjim stopama rasta (8,6 posto u studenome), a u za-

dnje dvije godine porasli su 30 posto. Rastu depozita pridonijela su i poduzeća i stanovništvo. Potkraj prošlogodišnjeg studenoga depoziti poduzeća iznosili su 30,3 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini rast od 0,7 posto. Depoziti stanovništva su, pak, dosegnuli 139,6 milijardi kuna ili 8,3 posto više u odnosu na studeni 2009. godine. (V.A.)

Agrokor izdao nove obveznice Kompanija Agrokor izdala je prošli tjedan obveznice na međunarodnom tržištu kapitala vrijedne 150 milijuna eura. Riječ je o dodatnim obveznicama ranije dogovorenog obvezničkog paketa od 400 milijuna eura. Novac prikupljen izdavanjem obveznica iskoristit će se za daljnji razvoj poslovanja kompanije. Jamci izdavanja su Agrokorove kompanije Konzum, Jamnica, Zvijezda, Ledo i PIK Vinkovci.

Održana dražba dionicama HFP-a Na Zagrebačkoj je burzi prošli tjedan održana elektronička dražba dionicama iz portfelja HFP-a i drugih državnih institucija. Ostvaren je promet od 1,3 milijuna kuna. Najveći promet ostvaren je prodajom 101 dionice Koteksa d.d. (15 posto temeljnog kapitala), vrijednih ukupno 959.600 kuna. Za 140.640 kuna prodano je i 15 posto kapitala Veterinarske ambulante iz Klanjca.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3661, 24. siječnja 2011.

Tržište novca Zagreb

Potražnja za novcem u porastu, ponuda suzdržana Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

ako je novo razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija tek započelo, na novčanom tržištu nije došlo do značajnije promjene kretanja. Potražnja novca bilježi stanovit porast, a ponuda umjerenu suzdržanost koja je uobičajena na početku razdoblja. Unatoč tome, kratkoročna kamatna stopa ostala je gotovo nepromijenjena. Veliki dio dnevne ponude ostao je neangažiran, a rješenje na kraju dana i dalje je usmjeravanje viškova likvidnosti u središnju banku kao prekonoćni

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

17.1.’11.-21.1.’11.

10.1.’11.-14.1.’11.

1,5 200 1,0 100 0,5

17.1.2011.

18.1.2011.

19.1.2011.

depozit po kamatnoj stopi od 0,5 posto. Prosječne dnevne kamatne stope na novčanom tržištu neznatno su iznad kamatne stope koju središnja banka plaća za prekonoćne depozite. U proteklom tjednu nije

20.1.2011.

21.1.2011.

održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija pa tako sudionici nisu mogli iskoristiti svoje viškove za njihovu kupnju. Iz Ministarstva financija najavili su održavanje aukcije trezorskih zapisa za 25.

ponedjeljak

utorak

siječnja. Planirani iznosi izdanja na rok od 91 dan su 30 milijuna, na rok od 182 dana 20 milijuna kuna i na rok od 365 dana 150 milijuna kuna. Cjelokupna aukcija kunskih trezorskih zapisa raspisana je na 200 milijuna

srijeda

četvrtak

petak

kuna. Za trezorske zapise u eurima iznos planiranog izdanja je 10 milijuna eura na rok od 364 dana. Iako su planirani iznosi aukcije skromniji od dosadašnjih, rezultat aukcije ovisit će o zanimanju sudionika i kamatnim sto-

pama. Gotovo je redovito u posljednjih godinu dana ostvareni iznos aukcije značajno nadmašivao plan. I u idućem razdoblju očekujemo sličan odnos ponude i potražnje novca i povoljne uvjete trgovanja sudionika. Vrlo dobra likvidnost sudionika ni u siječnju nije narušena, unatoč očekivanju da će aktivnije financijsko tržište djelomično neutralizirati kratkoročne viškove na novčanom tržištu. Bez snažnijeg rasta potražnje za novcem i napetijeg trgovanja sudionika nije realno očekivati promjenu pokazatelja.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala prema svim valutama

Blagi pad Mirexa

Porast vrijednosti kune nastavljen je u prošlom tjednu prema dolaru i švicarskom franku, a blagi rast valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

7.405

USD

lipa manje nego prije nekoliko tjedana, dobra je vijest za korisnike kredita vezane uz tu valutu. 5.60

CHF

5.79

7.400

5.55

5.76

7.395

5.50

5.73

7.390

5.45

5.70

7.385

5.40

5.67

7.380

5.35

5.64

5,478971

JPY

japanski jen (100)

CHF

švicarski franak

5,662037

GBP

britanska funta

8,686095

USD

američki dolar

5,458731

EUR

euro

7,388392

Izvor: HNB

EUR

5,390626

kanadski dolar

kuna. Dolar je pojeftinio za 12 lipa, a švicarski franak za 11 lipa. Vrijednost franka od 5,66 kuna, gotovo 30

vrijednosti zabilježen je i prema euru. Početkom tjedna za euro se davalo 7,4 kune, a na kraju tjedna 7,38

6,58913

primjena od 22. siječnja 2011. 17.1.

18.1.

19.1.

20.1.

21.1

17.1.

18.1.

19.1.

20.1.

21.1

17.1.

18.1.

19.1.

20.1.

21.1

Uvjetno dobre vijesti sa svjetskih burzi Iako je u proteklome tjednu stiglo nekoliko dobrih vijesti sa svjetskih tržišta kapitala, analitičari se i dalje sustežu od dugoročnih pozitivnih prognoza.

U Sjedinjenim Američkim Državama objavljeno je da je stopa nezaposlenosti smanjena sa 9,8 na 9,4 posto, dok je u Kini stopa inflacije smanjena sa 5,1 na

4,6 posto. Procjena ekonomskog rasta u Njemačkoj poboljšana je i sada iznosi 2,3 posto. No sve to je i dalje u sjeni informacija sa sastanka na vrhu

6500

12180

3000

FTSE 100

11960

Dow Jones

2900

6100

11740

2800

5900

11520

2700

5700

11300

2600

5500

11080 17.1.

5000 4500

18.1.

19.1.

20.1.

21.1.

CAC40

2500 17.1.

7600 7400

18.1.

19.1.

20.1.

21.1.

17.1. 11020

DAX

10800

4000

7200

10580

3500

7000

10360

3000

6800

10140

2500

6600 17.1.

18.1.

19.1.

20.1.

21.1.

NASDAQ

18.1.

19.1.

20.1.

21.1.

19.1.

20.1.

21.1.

NIKKEI 225

9920 17.1.

18.1.

19.1.

20.1.

21.1.

17.1.

18.1.

Kina-SAD na kojem Obama i Hu Jintao nisu dogovorili čvrste elemente za obuzdavanje pregrijavanja na kineskom tržištu nekretnina i građevinskih radova. Kina ostaje glavni oslonac svjetskog gospodarstva. S Amerikancima su sklopili ugovore vrijedne 45 milijardi dolara, unatoč prigovorima da je juan podcijenjen i da je to jedan od razloga za gubitak radnih mjesta u SADu. Boeing će Kini prodati 200 zrakoplova za 19 milijardi dolara i 220.000 američkih radnika će dobiti posao, do sljedećeg susreta na vrhu.

dova. Riječ je o padu od 0,4067 bodova u odnosu na pretprošli tjedan i time je nakratko završen uzlazni trend iz ranijih tjedana.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

160

162

158

160

156

158

154

Međunarodno tržište kapitala

6300

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog prinosa mirovinskih fondova, protekli je tjedan završila na 158,4745 bo-

156 21.12.

31.12.

10.1.

20.1.

17.1.

18.1.

19.1.

20.1.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 20.1.2011 Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni MF AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindik. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

158,7877 163,3665 152,3807 159,3276 158,4745

163,6183 196,2395 121,2217 137,4877 131,3900 156,3770 183,5276 179,0064 192,2676 138,9509 106,1926 118,7036 161,1757 110,0401 119,3236 168,3583 148,4530 107,3649 131,3488 120,5801 118,8550

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3661, 24. siječnja 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 625,283 milijuna kuna

Končar DT - dobitnik tjedna Marko Repecki www.hrportfolio.com

edovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 259,525 milijuna kuna što je pad od 54,63 Top 10 po prometu Ina d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. Dalekovod d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Belje d.d. Ingra d.d. Adris grupa d.d. (redovna) Atlantska plovidba d.d. Zagrebačka banka d.d. Končar-dist. i spec. Transf. d.d.

posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 2,55 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 2297,59 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1260,47 bodova što je porast od

tjedna promjena +3,53% +2,19% +5,14% +1,05% +4,52% +0,81% +6,45% +1,94% +6,85% +10,55%

zadnja cijena 3.520,00 306,00 327,00 289,00 91,98 17,35 330,00 773,70 281,00 1.150,00

promet 77.051.276,59 65.862.673,23 13.183.690,79 11.520.717,49 8.636.305,35 7.099.986,65 5.508.059,21 4.865.486,64 4.664.190,16 4.382.345,46

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 259.756.673,94 kn

2,94 posto. Najviše se trgovalo dionicom Ine kojom je ostvareno 77,051 milijun kuna prometa, a trgovanje je završila na 3520,00 kuna što je porast od 3,53 posto. Najveći porast imala je dionica 10 dionica s najvećim rastom cijene

Končar DT koja je porasla za 10,55 posto te je trgovanje završila na 1150,00 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 4,382 milijuna kuna. Poraste

tjedna promjena

Tehnomont montaža d.d. Hrvatska poštanska banka d.d. Hoteli Maestral d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Bilokalnik-ipa d.d. Luka Rijeka d.d. Vis d.d. Hoteli Omišalj d.d. Prehrambeno ind. kombinat d.d. Slobodna Dalmacija d.d.

+53,85% +37,53% +37,39% +36,99% +31,04% +21,38% +21,21% +16,67% +16,03% +14,48%

zadnja cijena 100,00 2.750,50 89,99 1.000,00 80,00 218,50 20,00 7,00 249,47 31,00

promet 23.400,00 5.500,50 1.349,85 51.696,00 19.419,80 1.863.235,16 944,90 182,00 38.144,36 36.917,72

INVESTICIJSKI FONDOVI

vrijednost porasla za 3,99 posto a slijedi ga HPB Dionički s porastom od 3,30 posto. Najveći pad kod dioničkih fondova protekloga tjedna zabilježio je fond NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost smanjena za 8,22 posto, a slijedi ga MP Bric HR s padom od 7,87 posto. Kod mješo-

vitih fondova najuspješniji je ICF Balanced koji je ostvario porast vrijednosti od 2,15 posto, a slijedi ga HPB Global s porastom od 1,89 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je NFD Aureus Emerging Markets Balanced kojem je vrijednost u prošlom tjednu smanjena

za 3,28 posto, a iza njega je Ilirika JIE Balanced s padom od 2,82 posto. Najveći dobitnik kod obvezničkih fondova je Erste bond (+0,12 posto), a slijedi ga Raiffeisen Bonds (+0,11 posto), dok su najveće padove zabilježili ZB Bond (-0,33 posto) i HPB Obveznički (-0,10 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 13. do 20. siječnja 2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

€

100,0519

-1,42

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

14,9044 45,8807 8,6372 135,5500 13,1621 108,4300 106,3500 77,0307 173,1424 66,5600 90,0140 90,1336 95,6600 98,1756 106,1300 49,2577 65,3497 48,2058 28,3250 78,0833 58,9757 71,4164 73,7792 5660,1800 96,4504 14,6486 34,4000 49,9825 7,4576 61,3700 45,2843 84,9950 51,0736 494,7633 359,4126 93,1996 90,2800 328,1287 78,8900 145,1533 122,7151 11,2621 114,3454 117,3794 110,5449 11,0196

1,47 -1,39 -2,52 -2,57 -1,86 -1,40 -1,71 -3,39 -3,14 1,71 1,78 3,30 1,35 -3,19 -1,52 0,35 -0,54 -1,56 -6,13 -0,78 -3,35 -1,21 -0,81 -0,93 -2,44 -0,04 3,99 -1,63 -3,14 -3,17 0,87 -2,76 -1,40 -3,33 -5,64 0,30 0,50 -1,63 0,05 -8,22 -0,74 -1,76 -1,29 -3,56 0,63 -3,31

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

zadnja vrijednost 2.297,59 1.260,47 95,48

veće od pet posto imale su i dionice Zagrebačke banke (+6,85 posto), Adrisa (+6,45 posto) i Da10 dionica s najvećim padom cijene Elektrometal d.d. RIZ-odašiljači d.d. Transadria d.d. Koestlin d.d. Excelsa nekretnine d.d. Đakovština d.d. Jadrankamen d.d. Atlas turistička agencija d.d. Hoteli Živogošće d.d. Puljanka d.d.

tjedna promjena +2,55% +2,94% +0,06%

lekovoda (+5,14 posto). Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna.

tjedna promjena -23,53% -17,19% -14,63% -13,50% -11,91% -11,25% -11,14% -10,90% -10,71% -10,00%

zadnja cijena 130,00 106,00 1.750,00 221,00 34,17 8,52 79,97 17,82 25,00 45,00

promet 4.900,10 212,00 102.386,43 4.864,00 22.122,82 177.184,57 5.198,05 6.936,48 1.395,00 10.575,00

*vijesti

Tjedni padovi veći i od osam posto Od ukupno 92 fonda 41 je protekloga tjedna zabilježio porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -8,22 posto pa do +3,99 posto, a 10 fondova ostvarilo je porast veći od jedan posto. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je Erste Total East kojem je

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

105,6300 94,7501

*Tjedna promjena [%] -4,42 -3,43

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

127,2600 148,4000 109,3950 10,2653 119,1602 159,8300 174,9271 67,1000 102,0005 113,0033 8,6160 152,6219 85,0765 5,6741 72,1577 11,2933 116,5553 109,6300

0,67 -1,87 1,43 -1,72 2,15 0,40 -0,48 -1,57 1,89 1,47 -0,01 -2,82 -3,28 -0,83 0,23 -1,14 -0,20 0,19

€ € € € € kn € €

158,8600 11,3835 175,3200 129,9538 130,4200 162,0123 125,0995 128,3389

-0,33 0,07 0,11 0,04 0,12 -0,06 -0,10 0,09

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

132,6914 163,0166 140,0811 126,0834 145,2100 138,8700 138,8648 135,5942 124,8127 132,4594 122,6470 117,3718 11,3477 108,6854 10,7035 102,2946 105,7100

0,04 0,05 0,03 0,04 0,06 0,04 0,05 0,04 0,05 0,05 0,04 0,05 0,05 0,04 0,05 -0,30 0,04

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Grawe širi djelatnost Osiguravateljsko društvo GRAWE Hrvatska proširilo je svoje djelovanje i izvan osiguravateljskog posla pa je u ponudu uvrstilo i najam i prodaju stambenih i poslovnih prostora. Ponuda raspoloživih prostora može se pronaći na njihovim web stranicama. Strateški cilj tvrtke, priopćeno je iz GRAWE-a, je gradnja vrhunskih poslovnih i visokokvalitetnih stambenih objekata u velikim gradovima, namijenjenih prodaji i najmu. Uz najam objekata, GRAWE će ponuditi i usluge održavanja. Raiffeisen Bonds skupio 500 milijuna kuna Raiffeisen Bonds, otvoreni investicijski fond pod upravljanjem Raiffeisen Investa, premašio je 500 milijuna kuna vrijednosti neto imovine fonda. Dana 14. siječnja 2011. neto vrijednost imovine Raiffeisen Bondsa iznosila je 502.201.450,39 kuna, priopćeno je iz Raiffeisen Investa. Raiffeisen Bonds time je i dalje najveći obveznički fond s javnom ponudom u Hrvatskoj. S poslovanjem je započeo u svibnju 2002. godine. Ulaže pretežno u obveznice hrvatskih izdavatelja uz umjereni rizik. Novi nenamjenski krediti u Imex banci Imex banka pripremila je nove nenamjenske gotovinske kredite za građane do iznosa od 30.000 eura.

Maksimalan rok otplate kredita je 10 godina uz kamatnu stopu od 9,30 posto za klijente banke, odnosno 9,85 posto za građane bez statusa klijenta. Krediti bez jamaca mogu se ostvariti do iznosa od 5000 eura i namijenjeni su osobama zaposlenima u državnim tvrtkama i dioničkim društvima te osobama zaposlenima u društvima s ograničenom odgovornošću i obrtima s više od 30 radnika. Posebna pogodnost dostupna je umirovljenicima koji mogu ostvariti kredit u iznosu od 3000 eura uz devet posto kamatne stope bez jamaca i garantnog depozita. Uljanik plovidba s dobiti od 95,5 milijuna kuna

Pulska brodarska tvrtka Uljanik plovidba ostvarila je u 2010. dobit od 95,5 milijuna kuna, stoji u izvješću dostavljenom Zagrebačkoj burzi. Dobit u 2009. godini iznosila je 52,1 milijun kuna. Poslovni prihodi za 2010. ostvareni su u visini od 265 milijuna kuna, dok su u 2009. iznosili 231 milijun kuna. Prihodi od vozarina bili su ipak nešto niži u odnosu na 2009. zbog situacije na tržištu brodskog prostora. No zbog porasta tečaja američkog dolara, iskazani u kunskoj protuvrijednosti, pokazuju povećanje, stoji u obrazloženju financijskih rezultata.