20 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik Broj 3624, 26. travnja 2010.
( 13,4 mil kn
potraživanja od banaka u ožujku
( 54,7 mlrd kn iznos primarnog novca
HRVATSKA NARODNA BANKA
Aktiva premašila 76,6 milijardi kuna Najveći dio ukupne aktive čine međunarodne pričuve koje od rujna 2009. kontinuirano bilježe rast udjela
P
rema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), nakon pada u veljači u ožujku ove godine ukupna aktiva središnje banke nastavila je rasti te je potkraj mjese-
za više od 3,3 milijarde kuna odnosno 4,4 posto. Najveći dio ukupne aktive čini inozemna aktiva, odnosno međunarodne pričuve koje od rujna 2009. kontinuirano bilježe rast udjela te na kraju prvog tromjesečja ove godine čine 99,99 posto. Potkraj ožujka inozemna je aktiva iznosila 76,65 milijardi kuna, što je 844 milijuna ili 1,1 posto više nego potkraj lanjskoga prosinca. S obzirom na to da se međunarodne pričuve drže uglavnom u eurima, rast u kunama izraženog iznosa pričuva u odnosu na kraj prosinca ublažen je aprecijacijom kune u odnosu na euro za 0,64 posto. Intenziviranjem rasta međunarodnih pričuva od posljednjeg tromjeseč-
Potkraj ožujka inozemna je aktiva bila za 844 milijuna kuna viša nego u prosincu ca premašila 76,6 milijardi kuna. U odnosu na kraj prosinca aktiva HNB-a viša je za 828 milijuna ili za 1,1 posto. Ovogodišnji rast inozemne aktive ostvaren je ponajviše tijekom ožujka kada je imovina središnje banke na mjesečnoj razini porasla
ja 2009. godine dosegnuta je najviša razina u povijesti potkraj ovogodišnjeg ožujka. Smanjena potraživanja od banaka Zbog velike inozemne izloženosti Hrvatske, HNB nastoji povećati odnos međunarodnih pričuva i ukupnog inozemnog duga, pa je djelomice to i razlog zašto je udio inozemne aktive u ukupnoj aktivi središnje banke razmjerno velik. Osim toga, udio druge najznačajnije komponente aktive HNB-a, potraživanja od banaka, drastično je smanjen u rujnu. Naime, u rujnu su krediti bankama pali na 13,5 milijuna kuna (sa 2,7 milijardi kuna u kolovozu) te su na
toj razini ostali i sljedećih mjeseci. Potkraj ožujka potraživanja od banaka iznosila su 13,4 milijuna kuna. Istodobno, potraživanja od ostalih domaćih sektora (uglavnom trgovačkih društava) blago su se smanjila na mjesečnoj razini, za 0,1 milijun kuna. Najveći dio pasive HNB-a, primarni novac, nakon rasta tijekom siječnja i veljače spustio se potkraj ožujka na 54,7 milijardi kuna, što je 1,44 milijarde kuna ili 2,6 posto manje nego krajem prosinca. Inozemna pasiva HNB-a nastavila je s blagim porastom pa je na kraju promatranog mjeseca iznosila 8,5 milijuna kuna (0,4 milijuna više nego potkraj lanjskoga prosinca). (V.A./RBA)
vatska kućanstva, unatoč padu osobne potrošnje tijekom 2009., imala veće izdatke nego ona u Poljskoj, Rumunjskoj ili Bugarskoj. Ako, pak, gledamo prosječnu potrošnju po kućanstvu, naša troše više od onih u Češkoj, Slovačkoj ili Mađarskoj. No, gledajući potrošnju po osobi, u Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj ona je viša. Razlika se krije u tomu da u tim zemljama ima prosječno manje osoba po jednom kućanstvu. Nakon vrlo dinamičnog razdoblja proteklih godina, 2009. godi-
na u većini zemalja regije donijela je otrježnjenje. Analiza osobnih izdataka kućanstava provedena u 10 zemalja regije CEE/ SEE podupire taj zaključak. Samo u nekim zemljama izdaci su lagano porasli, dok u ostalima ili stagniraju ili blago padaju. “Premda ekonomski rast i osobna potrošnja neće rasti dosadašnjim tempom, proces dostizanja zapadnoeuropske razine još dugo neće biti završen”, procjenjuje Hanna Bomba-Wilhelmi, direktorica RegioPlan Consultinga.
OSOBNA POTROŠNJA
Krpice prije svega Hrvatska kućanstva za odjeću i obuću lani su potrošila 930 eura ili osam posto od ukupne potrošnje koja na godišnjoj razini iznosi 11.700 eura Vesna Antonić antonic@privredni.hr
Š
to skuplje, to bolje! Ta stara uzrečica vrijedi posebice kada je riječ o kupnji odjeće i obuće. Jer marke se nose kao statusni simboli bez obzira na to možemo li u louboutinkama normalno hodati ili se popikavamo na svakom koraku. One su naprosto ono što se na dobrom hrvatskom naziva must have. A da su Hrvati, ako je suditi po izdacima za odjeću i obuću, modno najosvješteniji narod u Srednjoj i
Jugoistočnoj Europi, pokazuje i prošlotjedno istraživanje RegioPlan Consultinga. Naime, hrvatska
Hrvatska su kućanstva osjetila krizu te je osobna potrošnja u prosjeku pala za 2,5 posto kućanstva za odjeću i obuću potroše 930 eura godišnje što je oko osam posto ukupne potrošnje. Na drugom mjestu su Slovaci s potrošenih 750 eura, potom Česi sa 580 i Polja-
ci sa 520 eura. Čak i po potrošnji po osobi Hrvati prednjače. Struktura izdataka kućanstava upućuje na ekonomski razvoj zemlje, kažu u RegioPlan Consultingu. Primjerice, jedno ukrajinsko kućanstvo za prehranu troši 57 posto, dok je u Sloveniji taj udio 18 posto. S gospodarskim razvojem, te rastom raspoloživog dohotka, udio potrošnje za prehrambene proizvode u ukupnoj privatnoj potrošnji sve je manji, napominju te dodaju kako je u Hrvatskoj taj udio prije desetak godina iznosio
40 posto, dok je lani pao na 36 posto. U Hrvatskoj - veći izdaci Hrvatska su kućanstva tijekom protekle godine osjetila krizu te je osobna potrošnja u prosjeku pala za 2,5 posto, a svako kućanstvo u prosjeku godišnje troši 11.700 eura, što je više nego u Mađarskoj, Bugarskoj ili Poljskoj. Zapravo, prema analizi RegioPlan Consultinga, lani su od naših više trošila samo austrijska (34.700) i slovenska kućanstva (22.700 eura). Zanimljivo je da su hr-