POSLOVNA OČEKIVANJA 2017
#GORAN RAŽNJEVIĆ, predsjednik Uprave Ilirije, Biograd
Čekamo Zakon o pomorskom dobru Za nas u Iliriji ovo je dobra poslovna godina govoreći sa stajališta ostvarenih poslovnih rezultata na razini cijeloga Društva koji su daleko najbolji do sada
P
oslovna 2016. godina bila je uspješna za hrvatske turističke kompanije i hrvatski turizam općenito. Je li to isključivo našom zaslugom ili je posljedica vanjskih faktora (npr. stanja sigurnosti u nama najkonkurentnijim zemljama i tržištima), pokazat će booking, najave i stanje prodaje za sljedeću turističku sezonu. Za nas u Iliriji bila je to dobra poslovna godina govoreći sa stajališta ostvarenih poslovnih rezultata na razini cijeloga Društva koji su daleko najbolji do sada, posebno s aspekta unapređenja
Gospodarstvenici i država trebaju biti partneri ako želimo biti konkurentno društvo ključnih parametara profitabilnosti, uz neznatan rast ukupnih i poslovnih prihoda kao i operativnih pokazatelja poslovanja. Te financijske pokazatelje poslovanja pratio je i rast fizičkih pokazatelja koji su na razini planiranih i očekivanih, s posebnim naglaskom na rast ključnih operativnih pokazatelja poslovanja sektora hotelijerstva i nautike. Uz to, dostignut je i visoki rast svih ključnih pokazatelja ostvarenja na tržištu kapitala. Razlog tome zasigurno su iskazani dobri poslovni rezultati, ali i činjenica da investicijska javnost prepoznaje potencijale kompanije, posebice nakon uvrštenja dionica na Službeno tržište Zagrebačke burze.
RAZOČARANI SMO ODNOSOM PREMA TURIZMU U 2017. očekujemo, kao i zasigurno sve turističke kompanije, donošenje Zakona o pomorskom dobru i Zakona o turističkom zemljištu koji će poticati i zaštititi ulaganja u hrvatskom turizmu što su sve vlade u posljednjih dvadesetak godina obećale no gotovo ništa nije poduzeto. Nadamo se i da neće ponovno doći do povećanja stope PDV-a, ali s obzirom na učestale promjene porezne stope mislim da nas malo toga u hrvatskom turizmu još može iznenaditi. Stoga, nova će poslovna godina za hrvatski turizam i turističke kompanije biti izrazito izazovna s obzirom na povećanja stope PDV-a na pojedine usluge u ugostiteljstvu i turizmu sa 13 na 25 posto, i to u zadnjem tromjesečju poslovne 2016., kada su proračuni za 2017. usvojeni, a investicije već isplani-
rane. Ono što je jedino sigurno u ovom trenutku jest da ćemo kao zemlja (turistička destinacija) biti još manje konkurentni nego što smo bili. Dok naši konkurenti čine sve da turizam i turističku potrošnju potaknu i rasterete davanja, u Hrvatskoj se godinama i sustavno događa upravo suprotno. U svaku poslovnu godinu ulazimo s promijenjenim poreznim stopama, davanjima i nametima na što smo se, nažalost, već i navikli. Stoga i ova promjena porezne stope ne predstavlja nam toliko iznenađenje koliko razočarenje ukupnim odnosom prema turizmu kao gospodarskoj grani. Turizam ima sve potencijale da bude poluga razvoja i rasta hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini, koja može puno toga akumulirati i potaknuti u gospodarstvu. No, zbog pravne nesigurnosti i činjenice da sami ne znamo što želimo od hrvatskog turizma (želimo li konkurentan, cjelogodišnji i održiv turizam ili želimo i dalje biti destinacija “sunca i mora”), svi potencijali koje nam turizam nudi u vidu gospodarskih i financijskih efekata na ostale gospodarske grane ostaju i dalje neiskorišteni.
INVESTICIJE I ODBIJANJE INVESTICIJA Govoreći isključivo s aspekta nas kao kompanije, u 2017. očekujemo postizanje rezultata iz 2016., fizičkih i i financijskih, a u pojedinim segmentima poslovanja očekujemo daljnji iskorak, posebice u destinacijskom menadžmentu kroz destinacijsku menadžment kompaniju Ilirija Travel, posebno značajnu u dijelu jačanja turističkog prometa u pred i posezoni,
razvoju turizma doživljaja i posebnih interesa. U novu poslovnu godinu ulazimo sa značajnim investicijskim ulaganjima u svim sektorima kompanije, posebno u nautičkom sektoru što se ogleda kroz završetak druge faze rekonstrukcije Marine Kornati, u hotelijerstvu kroz ulaganje u zajedničke i vanjske sadržaje, smještajne jedinice, a u kampingu kroz nabavu novih mobilnih kućica, te kroz daljnje ulaganje u aktivnosti na unapređenju ostalih proizvoda i usluga kompanije. Investitore snažno odbijaju propisi koji se mijenjaju iz dan u dan; malobrojne kompanije su spremne ulagati u zemlju pravne nesigurnosti i neusklađenosti. Mi poslodavci, posebno u turizmu, već dugi niz godina predlažemo niz mjera kojima bi se poboljšale poduzetnička i investicijska klima, što bi Hrvatsku učinilo konkurentnijom, barem u turističkoj industriji. U zemlji u kojoj se govori o proračunu prije i nakon turističke sezone i u kojoj turizam čini 18,1 posto BDP-a, a gdje se porezne stope na usluge u turizmu i ugostiteljstvu mijenjaju iz godine u godinu jako je teško govoriti o mjerama koje bi država trebala poduzeti jer se događa paradoks – umjesto da država rastereti poduzetnike i potiče daljnja ulaganja, ona “pili granu na kojoj sjedi” ne razmišljajući dugoročno o posljedicama pojedinih odluka. Kad prestanemo govoriti o uspjehu turističke sezone promatranom isključivo kroz prizmu fizičkih rezultata poslovanja (dolazaka i noćenja) i ostvarene turističke potrošnje - jer je turizam puno više od nekoliko statističkih parametara - dakle, tek kad budemo promatrali uspjeh turizma kao gospodarske grane znat ćemo njegov stvarni efekt na hrvatsko gospodarstvo. Država bi trebala biti ta koja će svojim mjerama i odlukama stvoriti uvjete da se turizam afirmira, jer on zasigurno ima snagu, sposobnost, znanje i, dakako, volju da bude poluga razvoja hrvatskog gospodarstva ne 120 ni 150 dana već 365 dana u godini. Gledajući sa stajališta poslodavca, odnosno kompanije, bez ulaganja u kvalitetu proizvoda, usluga, sadržaja i zaposlenike kao nositelje poslovnog procesa na svim razinama, bez cjeloživotnog obrazovanja i učenja, uz nužnu fleksibilnost i kreativnost u radnom procesu, nema kvalitetnog ni konkurentnog proizvoda i usluge, pa samim time ni konkurentne kompanije, tržišta niti zemlje. S druge strane, ako želimo biti prepoznati kao konkurentna država potrebno je značajnije pokrenuti gospodarske
aktivnosti na nacionalnoj razini, provođenjem strukturnih, sustavnih i nužnih reformi kao pretpostavki za jačanje gospodarskih aktivnosti. Mjere koje budu usvojene moraju biti provedene i implementirane, moraju biti sustavne i realne, ali također i država mora biti svjesna da, kad je riječ o gospodarstvu koje je samo po sebi dinamično, a promjene su brze i učestale, takva mora biti i njena sposobnost da reagira - pravodobno i efikasno. Gospodarstvenici i država trebaju biti partneri ako želimo biti konkurentno društvo.
SVE SE ZNA Već dugi niz godina hrvatski poslodavci kontinuirano, sustavno, jasno i glasno govore, predlažu i nude dijalog svim zainteresiranim i odgovornim tijelima izvršne i zakonodavne vlasti, profesionalnim i strukovnim udruženjima, civilnom sektoru, o mjerama koje je potrebno poduzeti kako bi se značajnije pokrenuo rast hrvatskog gospodarstva i oporavak cjelokupnog društva. U zadnjih dvadesetak godina ni hrvatsko gospodarstvo, niti društvo u cjelini nisu prošli kroz potrebne sustavne i strukturne reforme što je, ako govorimo isključivo s gospodarskog aspekta, u globalnim uvjetima poslovanja hrvatskih kompanija neodrživo i zato je naše gospodarstvo među najnekonkurentnijima. U 2020. želimo imati državu koja će gospodarstvenike doživljavati i perci-
Ono što je jedino sigurno jest da ćemo kao turistička destinacija biti još manje konkurentni pirati kao partnere koji ne žele pomak isključivo za sebe već za državu i društvo u cjelini. Želimo državu odlučnu, hrabru i ujedinjenu u provedbi nužnih reformi koje će zaista pridonijeti gospodarskom rastu, rastu zaposlenosti i životnog standarda. Želimo i obrazovni sustav koji će odgovarati na potrebe gospodarskog sustava 21. stoljeća, više fleksibilnosti u radnom zakonodavstvu, pravnu stabilnost, efikasniji državni aparat, puno više odlučnosti, zajedništva i ozbiljnosti u svim sferama ◀ hrvatskoga društva.
97