Poslovna očekivanja 2015 by NEstar

www.privredni.hr Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

PROSINAC 2014.

Poslovna oÄ?ekivanja 2015.

ProĹĄlo je vrijeme parola, vrijeme je za konkretne mjere za izlazak iz krize

0aonica 0 1.9rodav

0 .00 0 0 d

m daj prostora pro

1.2 kio 5 sa 0 ka

0a .ži0tarjieca 9 5 on išn

ha vin o

gr ad

0 0 .0

00 a

ina

sv alja ije ta

rš ov

i div

b ao

35 ze m

išn

d go

6ton odišn

2.2

k lti Mu

l. i m

18litariana

0es0a 0 . 5 a m je

0 0.0

0 1.73 g 2 no

1o.r5isnPilkus Car a

1.3 ku 5 p 0 dn aca .0 ev 0

54 ku na m pr il iho i da ja rde

12 5.0 00

š z kri hr amr nja an zn za u ut u

12 5

.00

0.0

t m on ma arg a ul go jo ar ja, diš ne ina nje za ,

mi l l vo itara ijuna go de diš i p nje ića

0 0 .0 a

6ap0osleni

Najuspješnija kompanija u regiji www.agrokor.hr

www.privredni.hr

POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Sadržaj: Prošlo je vrijeme parola, vrijeme je za konkretne mjere za izlazak iz krize AnAlizA

06-13 Gordana Deranja (HUP): Krajnje je vrijeme da se pristup i taktika u rješavanju krize mijenjaju

Agrokor vinarstvo, Riba Dražin

Vipnet, Grayling

Dragutin Ranogajec (HOK): U godinu dana izgubljena 2583 obrta i 6000 radnih mjesta

Paška sirana, Rexpo Adriatic

Udruga Cromilk, Dental centar Marušić

Poslovna očekivanja gospodarstvenika

Holcim Hrvatska, Tetragram projekt

Ind-Eko

Combis, Poliklinika Breyer

Agrokor, Ericsson Nikola Tesla

Orbico Group, Stražaplastika

Hermes International, Zagrebačka pivovara

Brodosplit (Grupacija DIV), VMD, Vetropack Straža

Viadukt, Adria Octopus, Meta-plast

Valamar Riviera, Pršut Voštane

Degordian, Kazalište Mala scena

Poljoprivredna zadruga Putnikovići, Karolina

Sardina, Adria sol, Primacošped

Zdravi i vitki, Bonline

Opereta, Jadrolinija

Grupa GEN-I, Ribnjačarstvo Poljana

Cemex Hrvatska

Agrivi, Poklonime

Smjeli, Vina Krauthaker

IBM Hrvatska, Keramika Modus

Sajam Split, Nekretnine Lav promet

Societe Generale - Splitska banka

Medika, Arena centar

Galeb, Zračna luka Osijek

Optima telekom, RWE energija

Zadružni savez Dalmacije

Darko Buković: Začarani na ringišpilu želja ili Quo Vadis Hrvatska

Uvodnik

Luka Burilović, predsjednik HGK: Hrvatskoj nedostaje dugoročni koncept razvoja

Pomak, AD Plastik

Infodom Grupa, Plava tvornica

Marina Kaštela, Hotel Palace

Eno Expert, Mesna industrija Ravlić

BNP Paribas Cardif osiguranje, Instar informatika, BB Natura Vera

Hotel Ilica, Felicita

Mediterra Natura, Cromaris

Turistička agencija Uniline, McCann Zagreb

Matuško-vina, Comminus

Blink, BKS Bank

Sedam IT

Baor, Soldić

Vodice, Poduzetnički centar Sinj

Klaonica i prerada peradi Bastalec, Poljoprivredna zadruga Marina

Quanarius, Munja, Eklata

Hotel Split, IN2 Grupa

Interligo, Wellness Dalmacija

Ricardo, Expo International, Borovo

Energy Pellets, Implementacija snova

Pharmas, PIP, EOS Matrix

Hemco, Hrvatsko udruženje menadžera CROMA

Metro Cash&Carry, Slatinska banka

Nezavisna auto mreža, Lika nekretnine

Poslovna učinkovitost, Manas

Tele2, Fresh Island Festival, PP Orahovica, A2B Rhea Express logistika

Poslovna očekivanja ekonomskih stručnjaka

Biliškov nekretnine, Rudan

STP

Potestas, Centaurus

Spin Valis, Gradska sigurnost Šimac i sin

intervjU

Anton Starčević, Suzana Košćak

Damir Novotny

Zvonimir Savić

Dubravko Radošević

Nikola Nikšić

IMPRESUM GlavnI UREdnIk: Darko Buković

lEktURa: Sandra Baksa, Tatjana Novosel

IzvRšnE UREdnIcE: Vesna Antonić, Andrea Marić

Pv GRafIka: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

novInaRI: Goran Gazdek, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Marin Rončević, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MaRkEtInG: Tel: +385 1 5600 005 E-mail: marketing@privredni.hr

tajnIca REdakcIjE I GlavnoG UREdnIka: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

nakladnIk: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb dIREktoR: Darko Buković tISak: Radin print d.o.o., Sveta Nedelja

POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

www.privredni.hr

UVOdNIK gLAVNOg UrEdNIKA

Začarani na ringišpilu želja ili Quo Vadis Hrvatska Za mene gospodarska diplomacija nisu samo dvije riječi - to je proaktivni sustav ponašanja usmjeren jačanju izvoza. Jer izvoz roba i usluga, internacionalizacija poslovanja, mora postati naša svakodnevna mantra “

onekad je svijet oko mene beskrajan, savršeno lijep a trajan, sav u skladu sa mojim snagama i mojim željama ili mojim odsustvom želja. Samo postojanje po sebi znači sreću bez prekida. A ponekad se sav svijet ispriječi preda mnom kao nedogledan, mračan tjesnac, ne širi od iglenih ušiju, kroz koji mi valja proći ili tu pred njim jadno propasti. A znam dobro da proći ne mogu, ali i da propasti ne smijem.” Ivo Andrić Vrijeme je kada se na sve strane, spajajući godinu na izmaku i novu poslovnu godinu, podvlače crte o učinjenom, pa i propuštenom, projiciraju planovi i smjerovi, otvaraju neka nova gledišta, kako na privatnom tako i na poslovnom planu – u mnogim situacijama istodobno. Zapravo u vremenu smo u kojem sami sebi opisujemo, čak utvrđujemo što smo i kako radili te što nam je i kako raditi, napose na svojoj mikroekonomskoj razini. Pokušavamo svojom unutarnjom domišljatošću predvidjeti vrijeme od 365 dana pred nama. Pritom više nego svje-

sni da planovi nisu strategija, da papir trpi sve, da brojke neće možda postati stvarnost iz tko zna koliko i kakvih razloga na koje najmanje utječeš, da treba biti trezveno realan. Ali istodobno svjestan da te lucidnost, onaj mali genijalni korak dijeli od uspjeha, ne da mira, otvara nove smjerove, pokušava pozitivnom borbenošću nadomjestiti neke druge probleme. Čitajući sve tekstove naših gospodarstvenika, dodajući ocjene državnih dužnosnika, postajem svjestan ringišpila želja, zapravo svih mogućnosti pred nama koje su u stalnoj vrtnji. A samo treba slušati... one kojima je uspješno poslovanje posao. Kroz svakodnevicu, bitku za svaku fakturu, vidljivo je zašto je poslovna klima nepogodna za razvoj poduzetništva i zašto gospodarstvenici kažu da ih političari slabo slušaju. Doduše, onaj koji priča o poslovima često priča o onome što njegov slušatelj želi čuti, ali je vidljivo da se teško mogu očekivati snažni rezovi na rashodovnoj strani, kao i koraci kojima će se ojačati poduzetništvo. Problem je to što kratkoročna perspektiva ne izgleda obe-

ćavajuće. I zato se dugoročna čini daljom nego u stvari jest. U 2015. ulazimo s gospodarskom krvnom slikom koja govori o tome da imamo oko 250.000 zaposlenih u prerađivačkoj industriji, u građevinarstvu 77.000 zaposlenih. Dakle, broj zaposlenih u te dvije djelatnosti manji je od broja nezaposlenih osoba. Prije 10 godina u Hrvatskoj je bilo 64.500 tvrtki, od toga 889 velikih i 2600 srednjih, a danas je više od 101.000 tvrtki od kojih 351 velika i 1266 srednjih. Promijenili su se odnosi, sve je više malih,

A samo treba slušati... one kojima je uspješno poslovanje - posao a sve je manje lokomotiva koje bi sve oko sebe trebale povući. Iako danas tek 13 posto poduzeća u Hrvatskoj izvozi, ta su poduzeća daleko snažniji faktor gleda li se broj zaposlenih jer oni zapošljavaju polovinu zaposlenih u svim tvrtkama; ostvaruju 65 posto ukupnih prihoda od prodaje, te u razvoj ulažu čak 70 posto sredstava

Darko Buković, glavni urednik

od ukupno ulaganih sredstava u razvoj. Rast takvih zdravih i naprednih poduzeća čini ukupnu hrvatsku ekonomiju snažnijom. Istodobno nam je robni izvoz na razini od 19 posto BDP-a, a udjel hrvatskog izvoza roba i usluga kretao se zadnjih pet godina od 37 do 43 posto, dok je u susjednim Sloveniji i Mađarskoj izvoz činio 71 do 89 posto odnosno 81 do 94 posto BDP-a. To su brojke koje se moraju mijenjati - sinergijom svih sudionika u gospodarskom odlučivanju u nas. I ne zaboravimo da izvoz nije samo jednostavna isporuka izvan

granice količine robe, dobara, već i usluga, tehnologije, licenca i autorskih prava, svega što smo u stanju proizvesti i izvoziti u inozemstvo. Ako je vrijednost izvoza veća od vrijednosti uvoza, razlika pridonosi povećanju bruto domaćeg proizvoda. I eto jednostavnog rješenja. Samo treba slušati gospodarstvo i usmjeriti snage za stvaranje preduvjeta koji će omogućiti snažniji izvoz. Zbog toga za mene gospodarska diplomacija nisu samo dvije riječi - to je proaktivni sustav ponašanja usmjeren jačanju izvoza. Jer izvoz roba i usluga, internacionalizacija poslovanja naša su mantra. Ako nije do dosad bila, mora postati svojevrsna mantra ponašanja svima u hrvatskom društvu, ne samo gospodarstvenicima. Pitanje je to nacionalnog gospodarskog konsenzusa. Pred nama je 2015. godina. Godina od koje se malo i puno očekuje. Po kineskom kalendaru godina drvene koze, koja donosi energiju čiste kreativnosti, borbe za pravo na informacije, vrijeme uspjeha i radosti, i iznenađenja. Pa nek’ nas iznenadi. Bolja!

POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

Poslovna očekivanja gosPodarstva od 2015.

Prošlo je vrijeme parola, vrijeme je za konkretne mjere za izlazak iz krize Gospodarstvenici su, po ovogodišnjem istraživanju, kao prvi prioritet stavili potrebu osiguranja jeftinijih poduzetničkih kredita, drugo mjesto pripalo je potrebi znatnog smanjenja državne administracije, a treću poziciju zauzela je uvijek prisutna potreba smanjivanja poreza i doprinosa na radnu snagu Darko Buković Vlado Smud

to prođe još jedna godina u kojoj je opće stanje u gospodarstvu Hrvatske dobilo ocjenu jedva dovoljan. Dakle gospodarstvo, realno procjenjujući okruženje u kojem posluje, promatrajući odluke zakonodavne, izvršne i sudske vlasti te prateći poteze financijskog sektora jasno je reklo da s dosadašnjim

stavom prema industriji i, uopće, gospodarstvu neće biti pomaka ni gospodarskog rasta. Gospodarstvenici već nekoliko posljednjih godina svima poručuju da je vrijeme parola prošlo i da je vrijeme akcija. No, neke nepoduzete akcije razlog su što gospodarsko stanje, gledano očima njegovih najznačajnijih protagonista, nikako da zauzme makar sredinu i dobije ocjenu dobar. Ta bi ocjena bila

realan pokazatelj da su se neke stvari pomaknule s mrtve točke i da nakon sedam recesijskih godina (gledamo li od 2008.), očekujemo sedam debelih godina. Ipak, rezultati istraživanja pokazuju da ima još optimizma, da ima one žilavosti i tvrdoglavosti koja krasi gospodarstvenike te da će 2015. biti teška i zahtjevna ali bi, ipak, mogla biti godina kakvog-takvog rasta. Možda bi nam bilo

lakše da smo gospodarstvenike pitali kakva će biti gospodarska 2020., jer bi odgovori odisali optimizmom. Ovako, pitati gospodarstvenike što očekuju od 2015. je zapravo - pokazalo se - pitanje na koje odgovor žele dokučiti i brojni među njima, jer je toliko nepoznanica s kojima se susreću, od promjena zakonodavno-pravnog okvira, mijenjanja pravila igre dok traje utakmica...

Tradicionalno istraživanje Privrednog vjesnika Poslovna očekivanja ove se godine bazira na odgovorima 417 tvrtki koje u ukupnom prihodu sudjeluju sa 8,7 posto i zapošljavaju oko 6,4 posto djelatnika. U istraživanju je sudjelovalo oko 62 posto malih, 29 posto srednjih i oko devet posto velikih kompanija. Želeći što bolje prikazati stavove gospodarstvenika, tvrtke smo grupirali

i obradili po klasifikaciji poduzetnika prema veličini na male, srednje i velike, kako je regulirano Zakonom o računovodstvu. Također smo ih grupirali i prema pretežitoj djelatnosti u koju je tvrtka razvrstana prema Pravilniku o razvrstavanju poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. Posebnu grupu formirali smo za tvrtke iz, nama dobro poznate, grupe 400 najboljih, a po-

www.privredni.hr

Kojom biste ocjenom od 1 do 5 ocijenili U 2015. ukupni gospodarski rast će u opće stanje gospodarstva u 2014. godini: odnosu na 2014. biti: 75,61%

67,52%

Učinke krize vaša tvrtka će u 2015.: 45,84%

prosječna ocjena

2,16

27,00% 20,84%

18,93% 4,79% 1

15,06% 0,68%

sebno su obrađene i tvrtke s područja Grada Zagreba. Kako je od 1. siječnja 2013. godine u primjeni nova klasifikacija prostornih jedinica Republike Hrvatske za statistiku koja se koristi za prikupljanje, upisivanje, obradu, analizu i diseminaciju podataka regionalne statistike prema razina-

puno veći

županija i Dubrovačkoneretvanska županija, dok drugu prostornu jedinicu pod nazivom Kontinentalna Hrvatska čine Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Varaždinska županija, Koprivničkokriževačka županija, Međimurska županija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Virovitičko-po-

Podjela tvrtki prema veličini

SREDNJE

malo veći

ljeva ovog istraživanja pronaći odgovor na pitanje koju ocjenu u rasponu od jedan do pet zavređuje opće stanje gospodarstva po rezultatima gospodarstvenika u 2014. godini. To je težak posao za vodeće ljude tvrtki jer se svodi na ocjenjivanje svoje grane ili grupacije, svoje tvrtke i na kraju sebe samog, a pri tome treba odgovo-

malo manji

puno manji

pa sve do realne procjene i ocjene parametara koji su se još mogli promijeniti kako bi vlastita tvrtka nastavila poslovati. To što su svojim odgovorima pristali sudjelovati u ovom istraživanju dokazuje da su još uvijek prisutni u hrvatskom gospodarstvu, da su voljni s ostalima podijeliti svoje stavove i da su u ovim teškim vreme-

Podjela tvrtki teritorijalno JADRANSKA hRVATSKA

119

417 ukupno

ma prostorne podjele Republike Hrvatske, obradu smo napravili i grupirajući tvrtke u dvije grupe tj. dvije prostorne jedinice na drugoj razini prostorne podjele. Prvu prostornu jedinicu pod nazivom Jadranska Hrvatska čine Primorsko-goranska županija, Ličko-senjska županija, Zadarska županija, Šibensko-kninska županija, Splitsko-dalmatinska županija, Istarska

približno jednak

260

121

dravska županija, Požeško-slavonska županija, Brodsko-posavska županija, Osječko-baranjska županija, Vukovarsko-srijemska županija, Karlovačka županija i Sisačkomoslavačka županija. Stanju gospodarstva tek 2,16 Stanje gospodarstva već je godinama predmet raznovrsnih analiza i procjena, pa je jedan od ci-

Očekujete da će se uvjeti za investiranje i poslovanje u 2015.:

298 KONTINENTALNA hRVATSKA

Reprezentativnost “417” populacija vratili u % Broj subjekata Ukupni prihod Broj zaposlenih

97.556 608,459 milijardi kn 822.326

riti na niz potpitanja. Počevši od toga u kojim nas uvjetima sili poslovati bliža ili dalja konkurencija, preko pravila igre koja nam nameće kapitalni ili pravno-regulatorni okvir,

0,43 8,71 6,36

nima uspjeli opstati, što već samo po sebi uvjetuje prolaznu ocjenu. Stoga nije čudno da se ukupna prosječna ocjena, kojom gospodarstvenici ocjenjuju stanje gospodarstva u

Vaša tvrtka će se u 2015. krizi oduprijeti:

73,24%

5,33%

2,17%

MALE

VELIKE

15,26%

32,25%

29,87%

spremno i uspješno savladati

uglavnom prevladati

pokušati prevladati

posljednjih nekoliko godina, vrti oko dvojke (u 2010. godini 1,99; u 2011. 2,31; u 2012. 2,09 te u 2013. godini 2,24). Tako je i ove godine. Prosječna ocjena hrvatskog gospodarstva za 2014. godinu je 2,16. Naravno, objektivna stvarnost gledana očima tvrtki grupiranih po djelatnosti, veličini ili na druge načine unekoliko odstupa od zajedničke prosječne ocjene. Male tvrtke dale su najslabiju ocjenu pri čemu je četvrtina ponderiranih glasova bila za neprolaznu ocjenu, dok je oko 65 posto dalo prolaznu ocjenu, pa je, uz utjecaj onih koji su gospodarstvo ocijenili ocjenom dobar, rezultat konačna ocjena 1,87. Među građevinarima nije bilo ni jedne ocjene veće od dobar, a po ponderima se može zaključiti da su u anketi sudjelovale većinom srednje velike građevinarske tvrtke. Njihova konačna ocjena je 1,96 i predstavlja mali pozitivan pomak u odnosu na prošlu godinu. Grana trgovine je gospodarstvu u 2014. godini dodijelila zajedničku prosječnu ocjenu dosta nižu u odnosu na prošlogodišnju. Uz trgovačke tvrt-

teško prevladati

0,99% vrlo teško prevladati

ke koje su gospodarstvo ocijenile ocjenama dobar ili vrlo dobar, odlučujući utjecaj na konačnu ocjenu od 2,05 imale su trgovačke tvrtke srednje veličine

Optimizam budi činjenica da prosječne ocjene tvrtki polako, ali ustrajno, rastu posljednih nekoliko godina okupljene oko ocjene dovoljan. Kontinentalna Hrvatska, velike tvrtke, pripadnici grupe 400 i one s područja Grada Zagreba 2014. godinu također su ocijenile malo lošijom ocjenom nego prethodnu i njihove ocjene se kreću u rasponu od 2,14 do 2,22. Svojevrstan optimizam svojim ocjenama stanja gospodarstva iskazuju tvrtke iz proizvođačke industrije, srednje velike tvrtke, Jadranska Hrvatska i tvrtke uslužne djelatnosti. Njihove prosječne ocjene gospodarstva u 2014. godini kreću se u rasponu od 2,19 do 2,55 i sve su veće od prošlogodišnjih. No, pažnju ov-

Negativan utjecaj krize na vašu tvrtku 2015. godine bit će: 40,96%

30,56% 33,90% 20,68%

16,45% 7,83%

0,20% puno poboljšati

malo poboljšati

ostati isti

malo pogoršati

5,90% 1,41%

2,28% puno pogoršati

povećanjem plasmana

promjenom proizvodnog programa

reorganizacijom poslovanja

smanjenjem troškova proizvodnje

smanjenjem troškova rada

3,90% vrlo velik

0,56% osjetan

prihvatljiv

malen

zanemariv

POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Grana djelatnosti vaše tvrtke u 2015. kotirat će:

Očekujete da će se porezi i doprinosi u 2015.:

76,10%

4,87%

malo bolje

približno isto

dje ne privlače same ocjene gospodarstvenika, već osnovu za optimizam budi činjenica da njihove prosječne ocjene polako, ali ustrajno i kontinuirano, rastu zadnjih nekoliko godina. Trend je, doduše, nešto blaži kod industrije i među srednjim tvrtkama, ali je snažniji među tvrtkama Jadranske Hrvatske, a pogotovo među tvrtkama pružateljima usluga. Ovaj pozitivan trend pokazuje da, unatoč poslovnoj realnosti s kojom se nosimo već niz godina, još uvijek ima znanja, htijenja i ustrajnosti u hrvatskom gospodarstvu koje može postati zdrav temelj budućeg napretka. Bez gospodarskog rasta u 2015. Ukupni gospodarski rast će u 2015. godini ostati jednak onom u 2014. To je rezultirajuća procjena sudionika ovogodišnje ankete koju je podržalo 67,5 posto ponderiranih glasova tvrtki koje zapošljavaju oko 19.000 radnika. Malo povećanje ili malo smanjenje u približno istim iznosima od oko 15 posto predviđaju srednje velike tvrtke. One koje očeku-

malo lošije

puno lošije

ju poboljšanje zapošljavaju oko 8500 radnika, dok one koje najavljuju pogoršanje zapošljavaju oko 7500 ljudi. Puno manji gospodarski rast u 2015. godini najavljuje manji broj, pretežno, malih kompanija. Valja primijetiti da, za razliku od prošlogodišnje ankete kad su svi grupni stavovi predskazivali stagnaciju ili nešto slabiji gospodarski rast, u ovogodišnjoj anketi nekoliko grupa predviđa da će gospodarski rast u 2015. biti malo veći. Pri tome je interesantno da su najveći optimisti građevinari, (pogotovo veći među njima), dok ih u stopu prate srednja i posebice velika trgovačka društva pružatelji usluga. Blagu naklonjenost stavu da 2015. godine možemo očekivati malo veći gospodarski rast izrazili su i pripadnici Kluba 400 te velike tvrtke. Valja naglasiti da je prevladavajući stav od oko tri četvrtine glasova onaj da će u 2015. gospodarski rast ostati kakav je bio i ove godine, dok je blagi otklon prema pozitivnim očekivanjima osiguran malom premo-

69,95%

18,44%

12,52%

0% puno bolje

Likvidnost vaše tvrtke u 2015. godini bit će:

67,54%

11,16%

7,87%

Privredni vjesnik

1,15% znatno povećati

16,67% 0,35%

malo povećati

ostati isti

ći ponderiranih glasova kompanija koje očekuju boljitak u odnosu na one koje smatraju da će nam sljedeća godina donijeti smanjenje gospodarskog rasta. Među ostalim grupama prednjači uvjerenje

Očekivanja za 2015. najavljuju stabilnost po pitanju likvidnosti i taj stav dijeli 70 posto anketiranih da neće biti bitnih promjena i da će gospodarski rast ostati u granicama ovogodišnjeg. Blago negativne najave dolaze od grupe malih kompanija i od trgovaca. Spremnost za prevladavanje krize Općenito prevlada stav, gotovo svih grupa u ovogodišnjem istraživanju, da će krizu u 2015. godini spremno i uspješno prevladati, premda bismo prije mogli govoriti o njenom nastavku, pa tako i samo o nastavku ulaganja napora za njeno konačno prevladavanje. Ta-

malo smanjiti

znatno smanjiti

kav stav još više raduje jer je, za razliku od prošlogodišnjeg većinskog stava koji je bio ‘uglavnom prevladati’, ove godine u više grupa većina zauzela stav da će krizu spremno i uspješno prevladati. U tome prednjače tvrtke s područja Grada Zagreba, velike tvrtke, tvrtke članice Kluba 400 i kompanije s područja Kontinentalne Hrvatske. U ovim grupama je spremnost i odlučnost na obračun s krizom izražena s više od 50 posto ponderiranih glasova. Prerađivačka industrija i pružatelji usluga uvjereni su da će se jednakim žarom nastaviti odupirati krizi i da će u tome uglavnom biti uspješni. Slijedi nekoliko grupa koje su također pozitivne glede odlučnosti u borbi s krizom, ali iz distribucije ponderiranih postotaka za svaku od njih zaključujemo da je njihova uvjerenost u uspjeh veća nego što je to bilo u prošlogodišnjem istraživanju. To se odnosi na male i srednje tvrtke, tvrtke s područja Jadranske Hrvatske i građevinare. Dakle, sve grupe su odlučne u nakani i uvjere-

Vaša tvrtka je 2014. u odnosu na 2013. ostvarila: UVOZ IZVOZ

2,97%

0% puno bolja

malo bolja

ostat će ista

ne u konačan uspjeh obračuna s krizom. Osim trgovine. Kod trgovaca se osjeća svojevrstan oprez u predviđanjima rezultata borbe s krizom, pa tako 47 posto ponderiranih stavova deklarira namjeru da učinke krize u 2015. godini pokušaju prevladati, dok je njih 27 posto, pretežno većih tvrtki, mišljenja da će u narednoj godini stisak krize toliko porasti da će ga biti teško prevladati. Uvjeti poslovanja bez promjene Rezultati ovogodišnjeg istraživanja pokazuju da tvrtke ne očekuju osjetljivije promjene u uvjetima za investiranje i poslovanje u 2015. godini i da su još čvršće uvjerene u to da će oni ostati isti, nego što su to bile uvjerene u prošlogodišnjem istraživanju. U nepromijenjeno stanje uvjereno je 73 posto kompanija, dok istodobno oko 16 posto njih očekuje malo poboljšanje, te oko osam posto malo pogoršanje investicijske klime. Također većinom nepromijenjeno stanje, ali uz mogući mali otklon prema pozitivi, očeku-

49,43%

ju ponajprije pružatelji usluga i građevinari. Tvrtke s područja Jadranske Hrvatske kao i trgovačke kompanije eventualnu promjenu očekuju u smjeru malog pogoršanja uvjeta za investiranje i poslovanje. Premda, kao grupa, male tvrtke također očekuju nastavak jednakih uvjeta, među njima se skupilo njih oko 12 posto koje predviđaju veliko pogoršanje uvjeta za investiranje i poslovanje u 2015. godini. Povećanje plasmana uz smanjenje troškova proizvodnje Čime doskočiti krizi u 2015. godini? Povećanje plasmana je odabralo 32 posto kompanija, smanjenje troškova proizvodnje će primijeniti njih oko 30 posto, a reorganizaciju poslovanja također 30 posto. Za smanjenje troškova rada odlučilo se šest posto kompanija. Promjena proizvodnog programa je opcija kojoj će se prikloniti samo oko šest posto kompanija. Zastupljenost promjene proizvodnog programa, kao ozbiljnije mogućnosti ili povoljnijeg puta prema

29,22% 16,86%

8,33%

8,77%

2,90%

0,60% malo veći

puno lošija

57,95%

24,74%

16,45%

puno veći

malo lošija

POkrIVenOst UVOZa IZVOZOm

52,08%

27,98%

10,41%

približno jednak

malo manji

puno manji

puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji

0,65%

1,35%

puno manji

puno veću

malo veću

približno jednaku

2,71%

malo manju puno manju

www.privredni.hr

U 2015. u odnosu na 2014. planirate ostvariti: UKUPni Prihod 53,72% 36,09%

8,70% 1,16% puno veći

0,34% malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

neto doBit 41,82% 29,79% 23,98% uspjehu tvrtke, nije prepoznato kao rješenje kojem bi se priklonilo puno kompanija, a i tamo gdje je to slučaj mahom je riječ o malim tvrtkama. Tako je u grupi malih ovu opciju odabralo njih 7,4 posto, među trgovcima ih ima oko 6,6 posto i u Jadranskoj Hrvatskoj oko 5,5 posto. U ostalim grupama je ova opcija zastupljena u postocima koji nisu vrijedni spomena. Smanjenje troškova rada u ovom se istraživanju nije pokazalo kao opcija kojoj se mnoge grupe priklanjaju, ali ipak će joj se tijekom 2015. godine u naporima za smanjenje utjecaja krize na poslovanje prikloniti 28 posto tvrtki s područja Jadranske Hrvatske, 30 posto trgovaca i oko 20 posto malih tvrtki. Blagi optimizam izvire i iz procjene utjecaja krize na poslovanje u 2015. godini, jer oko 41

posto gospodarstvenika očekuje, ako ne malen utjecaj, a ono barem malo manji nego prošle godine. Ovaj stav prvenstveno zastupaju tvrtke s područja Grada Zagreba, velike tvrtke, tvrtke iz Kluba 400 i tvrtke s područja Kontinentalne Hrvatske. Oko 34 posto anketiranih procjenjuje da će poteškoće biti u granicama prihvatljivosti, a među njih spadaju kompanije prerađivačke industrije sa 72 posto podrške ovoj opciji, pružatelji usluga sa 58 posto i srednje velike tvrtke koje sa 47 posto podržavaju isti stav. Jedna petina ponderiranih glasova signalizira potrebu, ali i spremnost na ulaganje dodatnih napora kako bi se osjetan utjecaj krize na njihovo poslovanje što bezbolnije amortizirao. Ovako razmišlja većina građevinara u čijih 59 posto glasova ima naj-

Prihod ostvaren izvozom 50,90%

25,23% 13,95% 7,55% puno veći

2,38% malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

više malih tvrtki, a sličnog mišljenja je i 47 posto malih i srednjih trgovaca. Porezi i doprinosi neće rasti Očekivanja vezana uz promjenu porezne politike u 2015. godini ove su se godine čvršće grupirala oko uvjerenja da do promjena neće doći, ali ako do njih i dođe, onda će to biti u smislu smanjenja nekih od poreznih opterećenja. Ovakav stav zagovara većina od 67 posto ispitanika koji vjeruju da će porezi ostati isti, dok je 18 posto stavova koji izražavaju uvjerenje da će doći do malog smanjenja

Većina od 67 posto ispitanika vjeruju da će porezi ostati isti i u 2015. poreza i doprinosa. Tvrtke prerađivačke industrije najuvjerenije su da će, ako i bude promjena, one biti u smjeru malog rasterećenja od poreznog tereta (45 posto glasova - isto; 40 posto glasova - malo smanjenje). Građevinari također očekuju pozitivne porezne promjene, što se može zaključiti iz činjenice da nepromijenjeno stanje očekuje njih 45 posto kao i u industriji, a u malo smanjenje je uvjereno njih 35 posto. Najoprezniji u predviđanju poreznih promjena su gospodarstve-

nici s područja Jadranske Hrvatske. Veliki dio od 44 posto ne očekuje promjene, dok istodobno 32 posto smatra da će promjene biti vjerojatno u smjeru povećanja poreza i doprinosa. Likvidnost malo bolja Očekivanja za 2015. godinu najavljuju stabilnost po pitanju likvidnosti i taj stav dijeli 70 posto sudionika ove ankete. Naravno, postoji i oko 17 posto onih koji očekuju poboljšanje likvidnosti svoje tvrtke, ali i oko 10 posto onih koji se ne bi iznenadili ako u njihovoj tvrtki dođe i do malih problema po pitanju likvidnosti. Stabilnost očekuju gospodarstvenici grupirani u većinu grupa: Grad Zagreb, Kontinentalna Hrvatska, velike tvrtke, pripadnici Grupe 400, prerađivačka industrija i srednje velike tvrtke. No, ima i pozitivnih i negativnih odmaka od toga. Tako građevinari i uslužne tvrtke očekuju čak blagi porast likvidnosti, dok tvrtke Jadranske Hrvatske i grana trgovine neće biti iznenađene ako se pojave i problemi s likvidnošću tijekom 2015. godine. Građevinari loše Opća ocjena kotizacije djelatnosti kojom se tvrtka bavi slična je ocjenama danim i tijekom nekoliko proteklih istraživanja. Meteorološkim rječnikom, ta bi se ocjena mogla opi-

3,96%

0,45% puno veću

malo veću

približno jednaku

malo manju puno manju

BroJ zaPosLenih 53,15%

26,89% 17,03% 2,62%

0,31% puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

Uvoz 52,63% 34,31%

12,54% 0,44%

0,08% puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

izvoz 44,48% 36,35%

17,00% 2,16% puno veći

0,01% malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

10 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

Vaša tvrtka je 2014. u odnosu na 2013. ostvarila: UKUPNI PRIHOD

NETO DOBIT 57,61%

BROJ ZAPOSLENIH 61,02%

44,57%

23,61% 19,69%

16,96% 13,92%

14,90%

5,98% puno veći

2,80% malo veći

približno jednak

malo manji puno manji

4,52% puno veću

malo veću

približno jednaku

11,92%

10,35% 7,64%

malo manju puno manju

4,51% puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji puno manji

Procijenite koliko će vaša tvrtka ulagati 2015. u odnosu na 2014. godinu: U modernizaciju kapaciteta 56,43%

23,37% 11,12% 3,99% puno više

malo više

približno jednako

5,08%

malo manje puno manje

U istraživanje i razvoj 52,39% 37,37%

3,41%

1,60% puno više

malo više

približno jednako

5,24%

malo manje puno manje

U obrazovanje i edukaciju 52,50% 37,70%

3,60%

2,96% puno više

malo više

približno jednako

3,24%

malo manje puno manje

U preuzimanja i akvizicije 64,32%

17,07% 9,18% puno više

6,67%

2,77% malo više

približno jednako

malo manje puno manje

sati kao - stabilno s mogućnošću male naoblake. Tako ove godine prosuđuje 76 posto sudionika istraživanja. Ovakvu procjenu podržavaju pružatelji usluga, prerađivačka industrija, zagrebačke tvrtke, Kontinentalna Hrvatska, Grupa 400 i velike tvrtke. Građevinari su se po pitanju predviđanja kotizacije svoje gospodarske grane unekoliko podijelili. Oko 32 posto očekuje poboljšanje, oko 33 posto predviđa da će sve biti kao i do sada, dok njih 28 posto najavljuje blagi pad kotizacije. Ostatak građevinara očekuje puno lošije stanje. Malo lošiju situaciju tijekom 2015. godine u svojoj grani djelatnosti predviđaju većinom male i srednje tvrtke, dok ozbiljnije probleme očekuju veće tvrtke s područja Jadranske Hrvatske. Unatoč tome što 37 posto trgovaca ne očekuje bitnije promjene, njih 34 posto je spremno na mali pad, a 27 posto njih najavljuje čak i puno lošije stanje kotizacije u svojoj grani. Plan financiranja nastavlja dosadašnji trend Korištenje vlastitih sredstava u većini slučajeva bit će približno jednako i u 2015. kao i do sada s mogućnošću da se unekoliko i poveća, čemu će najviše pridonijeti građevinski sektor, uslugaši i trgovci, premda i u ostalim grupama gospodarstvenici najavljuju malu mogućnost porasta broja kompanija koje će izdašnije koristiti vlastita sredstva u financiranju. Fondovi EU-a ostat će jedan od izvora financira-

nja manjem dijelu gospodarstva koje će ga i dalje nastaviti koristiti, ali ga oko jedne trećine dosadašnjih korisnika namjerava tijekom 2015. godine koristiti puno manje nego do sada. Među onima koji će nastaviti smanjivati volumen korištenja ovih sredstava u vlastitom financiranju svaka-

financiranja u gospodarstvu. Potrebu za većim alociranjem ovih sredstava u 2015. godini mogao bi pokazati dio tvrtki pružatelja usluga i jedan dio srednje velikih tvrtki, ali bi istovremeno u prerađivačkoj industriji i trgovini moglo doći do smanjenja potražnje za ovim sredstvima.

ko je sektor trgovine, čijih oko 42 posto tvrtki planira provesti ovo smanjenje u 2015. godini, a slično razmišljaju i velike tvrtke među kojima će oko 38 posto oštro reducirati korištenje ovih sredstava. Kreditima banaka i dalje će se koristiti kao i do sada, a manje povećanje ili smanjenje neće poremetiti uobičajenu zastupljenost ovog izvora

Što se tiče obveznica i dionica, njih će većina i dalje koristiti kao i do sada, ali uz najavu da će kod dobrog dijela dosadašnjih korisnika doći do ozbiljnog smanjenja volumena ovih sredstava u financijskom planu. Ozbiljno smanjenje ovog izvora financiranja namjerava provesti oko 57 posto kompanija Jadranske Hrvatske, oko 42 posto tr-

govaca, oko 44 posto pružatelja usluga te oko 39 posto kompanija prerađivačke industrije. U ostalim grupama također će biti povećana dinamika u alociranju ili napuštanju korištenja ovih sredstava, ali rezultirajući pad potražnje za njima neće biti toliko izražen. Financiranje iz drugih izvora teško da će ostati u ovogodišnjem okviru vjerojatnija je promjena u korištenju ovih sredstava i to u smislu smanjenja. Prvenstveno se to može očekivati od kompanija iz grane trgovine, od dijela malih poduzetnika ili pružatelja usluga, ali i ostale grupe će manje ili više pridonijeti tom trendu. A struktura financiranja kompanija tijekom 2014. godine bila je vrlo slična onoj iz 2013. godine, s razlikom u tome što su intenzivirana smanjenja korištenja onih izvora čije smanjenje je najavljeno i za 2013. godinu. Tako je korištenje vlastitih sredstava u odnosu na prethodnu godinu ostalo isto ili čak i malo povećano. Većina od gotovo 80 posto kompanija nastavila je, kao i dosad, koristiti vlastita sredstva,

Fondovi EU-a ostat će jedan od izvora financiranja manjem dijelu gospodarstva dok je i ove godine trend prethodnih godina u smislu priklanjanja vlastitim sredstvima održan pa se nastavak na str. 12

www.privredni.hr

Rezultati poslovanja u 2014. lošiji od plana; 2015. bolja?! Gospodarstvenici su u 2014. ostvarili, pokazalo je istraživanje, lošije poslovne rezultate u usporedbi sa 2013. godinom: blagi pad ukupnog prihoda, podjednaku dobit i podjednak ili malo manji broj zaposlenih. Oko šest posto kompanija očekuje ostvariti puno veći ukupni prihod u 2014. i u toj su grupi većinom male i srednje tvrtke, ali potpomognute i pokojom velikom. Dvadesetak posto vjeruje da će uprihoditi malo više i među njima je najviše malih, malo manje srednjih i najmanje velikih tvrtki. Oko 14 posto tvrtki ostvarit će podjednaki prihod kao i lani, a među njima je udio malih i srednjih tvrtki oko 90 posto. Za oko 57 posto tvrtki ovogodišnji će ukupni prihod biti malo manji nego godinu prije, a udio malih, srednjih i velikih među njima otprilike je u omjeru 6:3:2. I na kraju, slijedi oko tri posto kompanija koje će u 2014. ostvariti puno manji ukupni prihod, a među njima je prevladavajući udio od oko

95 posto čine male i srednje tvrtke. Kumulativni rezultat temeljem ovakvih očekivanja trebao bi biti blagi pad ukupnog prihoda za 2014., s time da malo veći prihod očekuju građevinari i prerađivačka industrija, a nešto lošiji trgovci i dio velikih tvrtki. Ostale grupe u 2014. očekuju prihod približno jednak prošlogodišnjem. Puno većoj neto dobiti nada se manje od pet posto tvrtki, dok ih više od 60 posto planira malo veću dobit, a među njima uz jednu veliku tvrtku isto očekivanje dijele još barem dvije srednje i barem tri male tvrtke. Neto dobit približno jednaku prošlogodišnjoj ostvarit će oko 15 posto tvrtki među kojima je oko 95 posto malih i srednjih. Oko 12 posto njih planira zabilježiti malo manju dobit u odnosu na 2013. a među njima je i oko 20 posto velikih kompanija. Puno manjoj neto dobiti nada se malo više od sedam posto gospodarstvenika s udjelom malih i srednjih od oko 85 posto. Općenito bolji rezultat, što se tiče neto dobiti, očekuju prvenstveno tvrtke Grada Zagreba, potom velike kompanije, pružatelji usluga, Grupa 400, Kontinentalna Hrvatska, a tome se nada i dio građevinskih tvrtki. Prerađivačka industrija se, uz male i srednje tvrtke, nada većoj neto dobiti, ali oni neće biti nezadovoljni ako ona ostane u lanjskim granicama. Tvrtke s područja Jadranske Hrvatske planiraju u 2014. malo manju dobit nego prošle godine, a trgovačka branša dijeli njihov stav. Sve u svemu, ukupno bi ovogodišnja neto dobit trebala biti jednaka prošlogodišnjoj - a možda bude i malo veća!? Što se pak tiče zaposlenosti, podatak koji će biti iskazan u godišnjim financijskim izvješćima kao i broj ljudi koji su tijekom 2014. bili zaposleni u kompaniji, bit će isti kao u 2013. ili nešto manji. I to govori o stagnaciji u gospodarstvu, jer nije bilo novih zapošljavanja. Puno više zaposlenih bilježi oko pet posto većinom malih i srednjih tvrtki koje su do sad zapošljavale oko 1600 ljudi. Malo više zaposlenih imat će oko 17 posto anketiranih kod kojih je lani radilo oko 6000 ljudi i oko 90 posto su male i srednje tvrtke. Stanje zaposlenosti približno jednako prošlogodišnjem od oko 16.000 ljudi najavljuje oko 44 posto tvrtki, među kojima je oko 90 malih i sred-

njih. S malo manje od 8500 ljudi, koliko su do sada zapošljavali, namjerava završiti poslovnu godinu oko 34 posto gospodarstvenika među kojima je i oko 15 posto velikih kompanija. Tijekom godine puno više je otpuštano radnika u oko 10 posto tvrtki koje su lani imale oko 3700 ljudi, a među njima je oko 15 posto velikih. Poslovnu 2014. godinu trgovci, Jadranska Hrvatska te srednje i male tvrtke očekuju završiti s malo više ljudi nego što su ih imali prošle godine. Prerađivačka industrija, građevinari, Klub 400 i Kontinentalna Hrvatska će iskazati otprilike isti broj ljudi, dok će kod velikih kompanija, onih s područja Grada Zagreba i pogotovo tvrtki uslužnog sektora, taj broj biti nešto manji nego 2013. 2015. malo bolja po rezultatima poslovanja ili su to želje?! Optimizma nam ne nedostaje. I planovi za 2015. polaze od umjerenog optimizma koji se može iščitati i iz želje, ali i potrebe za rastom. Tako bi ukupni prihod gospodarstva tijekom sljedeće godine mogao biti malo veći, neto dobit ista ili možda malo manja, a broj zaposlenih bi trebao ostati otprilike na razini iz 2014. Puno veći ukupni prihod očekuje oko jedan posto malih tvrtki; mali porast planira 36 posto kompanija među kojima male i srednje tvrtke čine 86 posto; jednakom prihodu nada se njih 54 posto od kojih na male i srednje tvrtke otpada 93 posto; malo manji ukupni prihod ostvarit će oko devet posto tvrtki među kojima je oko 20 posto velikih. Uspoređujući planirani prihod po grupama, vidljivo je u lanjskom istraživanju sve grupe planirale porast ukupnog prihoda u 2014. I ove godine je slično. Zamjetniji optimizam i uvjerenost u povećanje ukupnog prihoda u 2015. izražavaju tvrtke prerađivačke industrije te građevinske i male tvrtke dok ostale grupe očekuju rezultat sličan onom iz 2014. uz malu vjerojatnost povećanja ostvarenog ukupnog prihoda u 2015. Malo veću neto dobit u sljedećoj godini očekuje realizirati oko 30 posto kompanija među kojima je oko 84 posto malih i srednjih; podjednake rezultate planira 24 posto ispitanika gdje velike tvrtke čine oko osam posto; malo smanjenje dobiti planira 42 posto sudionika ankete od kojih velike kompanije čine oko devet posto; na puno manju dobit pripremno je oko četiri posto kompanija među kojima je i oko 18 posto velikih. Optimističan pogled na sljedeću godinu, očekujući blagi porast neto dobiti, dijele tvrtke iz uslužne djelatnosti i prerađivačke industrije. Ostale grupe okupile su se oko procjene da će po završnom računu za 2015. njihova neto dobit biti, uz manja odstupanja, podjednaka onoj iz 2014. godine. Za 2015. ni jedna grupa ne planira velike korekcije broja zaposlenih, što ne znači da na pojedinačnoj razini neće biti i većih otpuštanja, ali i zapošljavanja. Oko sedam posto tvrtki planira tijekom 2015. malo povećanje dosadašnjeg broja zaposlenih od oko 6000. Oko 53 posto tvrtki planira ostati na sadašnjih oko 19.000 zaposlenih i sljedeću godinu završiti bez novih zapošljavanja i bez otpuštanja. No, oko 27 posto tvrtki za iduću godinu već najavljuje malo smanjenje broja od oko 9500 zaposlenih u svojim tvrtkama. Jednako tako, manji broj kompanija, među kojima se uz male i srednje tvrtke nađe i pokoja veća, očekujući težu poslovnu godinu najavljuje oštrije rezove u broju zaposlenih. Potencijal za novo zapošljavanje iskazuju tvrtke prerađivačke industrije i srednje velike kompanije, a vjerojatnost da sljedeću poslovnu godinu završe s nešto manje zaposlenih, na razini grane djelatnosti kojom se bave, možemo očekivati od kompanija iz uslužnih djelatnosti i trgovine.

Prerađivačka industrija Grana djelatnosti vaše tvrtke u 2015. kotirat će: 70,33%

14,23%

14,40% 1,05%

0,00% puno bolje

malo bolje

približno isto

malo lošije

puno lošije

Planirate u 2015. u odnosu na 2014. ostvariti izvoz: 84,50%

10,79%

4,22% puno veći

0,49% malo veći

približno jednak

malo manji

0% puno manji

trGovina Planirate u 2015. u odnosu na 2014. ostvariti ukupni prihod: 57,52%

23,74%

17,66%

1,08%

0% puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

Građevinarstvo učinke krize vaša tvrtka će u 2015.: 58,30%

29,82%

6,88% spremno i uspješno savladati

uglavnom prevladati

pokušati prevladati

2,67%

2,33%

teško prevladati

vrlo teško prevladati

negativan utjecaj krize na vašu tvrtku 2015. bit će: 58,78%

25,76% 14,87% 0,60% vrlo velik

0% osjetan

prihvatljiv

malen

zanemariv

12 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015. nastavak sa str. 10

oko 16 posto tvrtki više ili puno više počelo financirati vlastitim sredstvima. Povećanom korištenju vlastitih sredstava prvenstveno su se okrenule građevinske, srednje velike tvrtke i pružatelji usluga, dok su ih malo manje koristile tvrtke s područja Jadranske Hrvatske. Fondove EU-a dosadašnji korisnici, njih oko 54 posto, koristili su i tijekom 2014. godine s time da je broj onih koji su bitno smanjili korištenje ovih sredstava s prošlogodišnjih 22 posto porastao na oko 32 posto, tako da je općenito alokacija ovih sredstava tijekom 2014. godine bila malo manja nego prethodne godine. Tome su ponajviše pridonijele velike tvrtke kod kojih je, uz 54 posto kompanija koje su podjednako nastavile koristiti ova sredstva, njih oko 39 posto tijekom 2014. godine odlučilo ova sredstva koristiti puno manje. I u grani građevinarstva je bila podjednaka situacija, gdje je oko 56 posto građevinara nastavilo u podjednakom volumenu alocirati ova sredstva, ali ih je istovremeno osjetno reduciralo oko 38 posto. I u većini ostalih grupa, ako je i zabilježena promjena u korištenju EU fondova, ona je prvenstveno bila u smislu njihovog smanjenja. Korištenje sredstava iz kredita banaka tijekom 2014. godine nastavila je većina od oko 76 posto ispitanika, ali nastavio se i dosadašnji trend smanjenja alociranja ovih sredstava, jer ih je oko sedam posto anketiranih gospodarstvenika koristilo malo manje, a oko osam posto čak puno manje nego 2013. godine. Anketa pokazuje da je većina nastavila kontinuitet korištenja ovih sredstava, ali i da raste postotak onih koji puno manje koriste kredite banaka, pa je u industriji to oko 24 posto anketiranih tvrtki, kod građevinara to je oko 19 posto, a kod malih tvrtki oko 18 posto. Ukupno, anketa pokazuje da je ovogodišnje korištenje kredita banaka bilo u prošlogodišnjim okvirima ili možda malo manje od toga.

S obveznicama i dionicama je tijekom ove godine situacija bila vrlo slična situaciji s kreditima, osim što je trend smanjenja bio izraženiji. Oko 79 posto nastavilo je koristiti ova sredstva kao i prethodne godine, a oko 19 posto ih je bitno reduciralo tijekom 2014., tako da je ukupno korištenje ovih sredstava tijekom godine malo smanjeno. Smanjenje korištenja ovih sredstava zabilježeno je ove godine u svim grupama, a najveće smanjenje zabilježile su tvrtke Jadranske Hrvatske među kojima je nastavljen prošlogodišnji trend smanjenja, pa je tako ove godine sa 52 na 42 posto spao udio kompanija koje su nastavile podjednako koristiti ova sredstva, a sa 47 na čak 57 posto narastao je udio kompanija koje su odlučile ova sredstva osjetno smanjiti. Slijedi grana trgovine gdje se prošle godine 77 posto kompanija financiralo ovim sredstvima u podjednakom iznosu, dok se ove godine obveznicama i dionicama podjednako financiralo oko 50 posto trgovaca. Istovremeno je postotak onih koji će smanjiti korištenje ovih sredstava s oko 17 porastao na oko 40 posto. Postotak financiranja iz drugih izvora tijekom 2014. u odnosu na 2013. godinu porastao je sa 71 posto na oko 78

Puno većoj neto dobiti u 2015. nada se manje od pet posto kompanija posto kompanija koje su ovaj izvor nastavile koristiti u približno jednakom volumenu, dok je za oko tri postotna poena smanjen udio onih koji su više koristili ova sredstva. S obzirom na činjenicu da je oko 19 posto kompanija koje su malo manje ili puno manje koristile druge izvore financiranja, možemo zaključiti da je njihovo korištenje tijekom 2014. ukupno bilo malo manje nego u 2013. godini. Najveće smanjenje financiranja iz

Privredni vjesnik

Koji su prioriteti? Sedam prioriteta je vrlo tijesno posloženo u samom vrhu. Iako je svaka od sedam odluka ponuđenih kao prioritet među sudionicima pronašla svoje zagovornike, ni jedna od njih nije apsolutni favorit. Isto pitanje koristimo već nekoliko godina, a odgovori se ove godine donekle razlikuju. I dok su zadnjih nekoliko godina gospodarstvenici prvim prioritetom smatrali rješavanje pitanja nelikvidnosti, nakon toga smanjivanje poreza i doprinosa na radnu snagu (ta su dva odgovora uvijek bila na prva dva mjesta), na prvom mjestu prioriteta po ovogodišnjem istraživanju nalazi se potreba osiguranja jeftinijih poduzetničkih kredita. Drugo mjesto pri-

palo je potrebi znatnog smanjenja državne administracije, a treću poziciju zauzela je uvijek prisutna potreba smanjivanja poreza i doprinosa na radnu snagu. Iako je vidljivo da je riječ o malim razlikama, četvrti prioritet, po postotku osvojenih glasova, je ograničenje trajanja sudskih postupaka kod stečaja. Rješavanje nelikvidnosti je stalno prisutan problem, ali gospodarstvenici smatraju da je za njihov opstanak i rast te razvoj potrebno učiniti nešto drugo, a ne samo riješiti nelikvidnost. Za primijetiti je da privlačenje inozemnih investicija, kao put za izlazak iz krize, kroz godine u PV-ovom istraživanju gubi zagovornike, pa je ove godine zauzelo

posljednje mjesto na listi prioriteta za 2015. i time smijenilo dugogodišnjeg ‘posjednika’ zadnje pozicije opciju ograničenja trajanja sudskih postupaka kod stečaja. Gledano po grupama, velike tvrtke, Kontinentalna Hrvatska i pripadnici 400 najboljih najprioritetnijim smatraju osiguravanje jeftinijih poduzetničkih kredita; prerađivačka industrija i male kompanije bi se najradije riješile viška državne administracije, a pružatelje usluga i tvrtke srednje veličine najviše tište porezi i doprinosi na radnu snagu. Tvrtke s područja Jadranske Hrvatske, građevinarske i trgovačke kompanije još uvijek prioritetnim smatraju problem nelikvidnosti.

Koje odluke po prioritetima treba donijeti za izlazak iz krize u 2015. godini ? 20,15% 19,69% 18,56%

14,28%

jeftiniji poduzetnički krediti

znatno smanjivanje državne administracije

drugih izvora zabilježeno je u trgovini, gdje je oko 32 posto sudionika ankete puno manje koristilo druge izvore financiranja, a slijede građevinari gdje ih je ova sredstva tijekom 2014. godine malo manje koristilo 43 posto, a puno manje 12 posto sudionika ankete. U ostalim grupama također je mahom zabilježeno smanjenje korištenja drugih izvora financiranja tijekom 2014. godine. Izvoz ostaje prioritet I dok bi se uvoz trebao zadržati u granicama prošlogodišnjeg s iznimkom uslužnog sektora koji namjerava smanjiti uvoz, izvozni planovi prerađivačke industrije, srednje velikih tvrtki i pružatelja usluga najavljuju povećanje, a većina ostalih grupa planira ostvariti približno

smanjivanje poreza i doprinosa na radnu snagu

jednake izvozne rezultate u 2015. godini. Poslovni plan nekolicine velikih tvrtki za 2015. godinu u trgovačkoj branši mogao bi utjecati na smanjenje izvoza cijele grane, a sličan scenarij proizlazi i iz izvoznih planova tvrtki s područja Grada Zagreba. Prema navedenim projekcijama sudionika ankete, za očekivati je da gospodarstvo u 2015. godini ostvari podjednak izvoz, sa željom da bude veći. No, za to treba smanjiti uvoz, a kako su tu slični planovi, da se zaključiti da će pokrivenost uvoza izvozom ostati ista. Nešto bolju pokrivenost očekuje prerađivačka industrija, a nešto lošiju tvrtke s područja Grada Zagreba, dok uz mala odstupanja podjednaku pokrivenost uvoza izvozom planiraju

rješavanje nelikvidnosti

15,10% 12,22%

ograničenje trajanja sudskih postupaka kod stečaja

ostvariti ostale grupe. Prihod od izvoza u 2015. godini trebao bi ostati u ovogodišnjim okvirima. Naravno, uz uvjet da tvrtke koje najavljuju manje ili veće povećanje ostvare svoj plan (tako planira oko 38 posto većinom srednje velikih kompanija), te da oni koji planiraju smanjenje izvoznih prihoda ne prebace svoj plan (tako planira oko 44 posto mahom velikih kompanija). Analiza uvoza za 2014. godinu pokazuje da je on u odnosu na 2013. godinu bio otprilike jednak ili malo manji. U ukupnoj ocjeni sudjeluje 52 posto kompanija koje su ostvarile malo manji uvoz, 28 posto ih je imalo podjednak, a oko 16 posto malo veći uvoz nego 2013. godine. Malo povećanje uvoza u odnosu na

privlačenje inozemnih investicija

prethodnu godinu ostvarile su uslužne tvrtke, prerađivačka industrija i tvrtke srednje veličine, dok su u otprilike istim uvoznim gabaritima ostale male tvrtke. Malo smanjenje uvoza u istom razdoblju ostvarile su male tvrtke, Kontinentalna Hrvatska i kompanije s područja Grada Zagreba. Osjetnije smanjenje uvoza ostvarile su građevinske tvrtke, pripadnici Grupe 400, velike tvrtke, Jadranska Hrvatska, a ponajviše je uvoz smanjila trgovačka branša predvođena većinom velikim igračima iz svojih redova. Izvozni rezultati su, na žalost, ostali u granicama prošlogodišnjih, ali je njihova struktura malo drukčija. Uz 49 posto kompanija koje su imale malo manje izvozne rezultate i oko 17 posto onih koji-

www.privredni.hr

Od ulaganja se ne odustaje Tvrtke planiraju u 2015. ulagati malo više nego što su to činile 2014. Najveće povećanje sredstava bit će u investicijama za modernizaciju kapaciteta, a potom podjednako za obrazovanje i edukaciju te za istraživanje i razvoj. Za preuzimanja i akvizicije odvojit će otprilike isto kao i u 2014. godini. U modernizaciju kapaciteta najviše planiraju uložiti, povećanjem sredstava za tu namjenu, tvrtke iz Grada Zagreba, Kontinentalna Hrvatska, Klub 400 i velike tvrtke. Uslužna djelatnost, prerađivačka industrija, srednje velike tvrtke, građevinari i male tvrtke odvojit će za ovu namjenu iznos približno isti onome u ovoj godini. Jadranska Hrvatska će imati burnu godinu kad je riječ o ovoj vrsti ulaganja jer će biti kompanija s velikim povećanjem, ali i onih s velikim smanjenjem ovog fonda. No, ukupne investicije na razini cijelog područja najvjerojatnije će ostati u okviru ovogodišnjih ili će čak biti i nešto manje. U trgovačkoj branši u modernizaciju kapaciteta, većina od 64 posto kompanija, uložit će podjednaka sredstva kao i ove godine, a uz utjecaj 26 posto onih koji će ta sredstva osjetno reducirati, možemo očekivati i malo ukupno smanjenje ovih sredstava na razini grane. Istraživanje i razvoj je područje ulaganja za koje će planska sredstva za sljedeću godinu biti također nešto obilnija nego za ovu. I ovdje se po tome ističu tvrtke s područja Grada Zagreba i velike tvrtke, čla-

ma se izvozni poslovi nisu mijenjali tijekom 2013. godine, tu je i oko 25 posto pretežno malih kompanija koje su malo povećale izvoz, te treba naglasiti i oko osam posto također manjih kompanija, koje su ostvarile izvoz puno veći nego prethodne godine. Na cjelokupni izvozni rezultat najviše utjecaja

novi Kluba 400 te kompanije s područja Kontinentalne Hrvatske. Prerađivačka industrija i uslužne djelatnosti vodeće su među preostalim grupama koje će odvojiti otprilike isti iznos kao i lani. Trgovci su se i ovdje podijelili na one koji će u istraživanje i razvoj uložiti iznos sličan prošlogodišnjem i one koji će ga osjetno smanjiti.

Struktura financiranja 2015. (plan u odnosu na 2014.) VLASTITA SREDSTVA puno više 2,00%

puno manje 0,24% malo manje 3,48%

malo više

14,35%

79,92%

približno jednako

FONDOVI EU-a Obrazovanje i edukacija također će biti nešto izdašnije financirane. Osim 38 posto kompanija koje će odvojiti podjednaku količinu sredstava za ovu namjenu, njih oko 52 posto ta sredstva namjerava i povećati, a među njima je oko pola malih tvrtki, oko 35 posto srednjih i oko 15 posto velikih. Gledano po grupama, povećanu količinu sredstava za obrazovanje i edukaciju tijekom 2015. planiraju zagrebačke tvrtke, Kontinentalna Hrvatska, veliki i Klub 400. Prerađivačka industrija i srednje velike tvrtke također će sljedeću godinu završiti s izvješćem o povećanju sredstava uloženih u obrazovanje i edukaciju, dok se za Jadransku Hrvatsku to teško može očekivati s obzirom na činjenicu da će, unatoč 65 posto tvrtki

le grupe su po izvoznim rezultatima bile u granicana rezultata prethodne godine s eventualnim minimalnim odstupanjima. Pokrivenost uvoza izvozom 2014. godine u odnosu na 2013. godinu bila je nešto veća zahvaljujući prvenstveno 58 posto gospodarstvenika i njihovih tvrtki koje su

Tvrtke planiraju u 2015. godini ulagati malo više nego što su to činile tijekom 2014. u smislu blagog povećanja imale su tvrtke prerađivačke industrije, srednje velike kompanije i uslužna djelatnost, dok su nešto manji izvoz imali građevinci, zagrebačke kompanije i velike tvrtke. Osta-

koje planiraju odvojiti istu količinu sredstava, njih više od 16 posto bitno reducirati ta sredstva. Novac za preuzimanje i akvizicije u 2015. godini najvjerojatnije će ostati na razini ovogodišnjeg, na što upućuju odgovori svih promatranih grupa. Naravno da postoje kompanije koje će i u 2015. godini za ovu namjenu odvojiti puno više sred-

pridonijele tom rezultatu. Mali porast pokrivenosti uvoza izvozom ostvarile su i zagrebačke tvrtke, Kontinentalna Hrvatska, Klub 400, velike tvrtke i prerađivačka industrija. Male i srednje tvrtke te

stava, ali to neće bitno promijeniti stanje i konačan iznos. Na takav investicijski potez mogle bi se odlučiti primjerice neke tvrtke iz prerađivačke industrije ili s područja Grada Zagreba ili iz Kluba 400. Vrijedi naglasiti da do osjetnijeg reduciranja sredstava za ovu namjenu tijekom 2015. godine može doći u grani trgovine gdje, unatoč visokom postotku od 55 posto onih koji će održati razinu ovih investicija u ovogodišnjem okviru, ima oko 26 posto kompanija koje namjeravaju ta sredstva osjetno smanjiti. Slično je i na području Jadranske Hrvatske. Gotovo 58 posto kompanija planira održati razinu investicija u granicama ovogodišnjih, ali njih 38 posto će za preuzimanja i akvizicije odvojiti puno manje sredstava.

pružatelji usluga ostali su u prošlogodišnjim okvirima. Malo manju pokrivenost uvoza izvozom nego u 2013. godini ostvarili su građevinari, Jadranska Hrvatska i trgovci. Kako se to reflektiralo na dio prihoda ostvarenog izvozom? Ukupno, prihod ostvaren izvozom bit će nešto manji nego 2013. godine čemu je pridonio 51 posto kompanija koje su ga ostvarile u nešto nižem iznosu, 14 posto onih čiji je rezultat bio približno jednak prošlogodišnjem, 23 posto kompanija koje su ostvarile malo povećanje i oko sedam posto kompanija kojima je izvozni prihod bio puno veći nego 2013. godine. No, gledano po grupama vidi se da su neki bili uspješniji, a neki malo manje uspješni u tome. Najuspješnije su bile tvrt-

ke prerađivačke industrije, slijede ih uslugaši, a potom tvrtke srednje veličine i male kompanije. Za ostvariti izvoz, pa i jednak prošlogodišnjem, također se trebalo svojski potruditi, pa zato nabrajamo i grupe koje su s manjim odstupanjima to i postigle: Kontinentalna Hrvatska, zagrebačke kompanije, Grupa 400, Jadranska Hrvatska i velike tvrtke. Nešto manji prihod ostvaren izvozom uprihodile su građevinske tvrtke i trgovci, gdje su i kod jednih i kod drugih osnovni ton rezultatima pretežno dale velike tvrtke. Naglašavamo da se komentirani rezultati po grupama odnose na one tvrtke koje su imale uvozno-izvozne poslovne aktivnosti i koje su svojim prosudbama sudjelovale u tom dijelu ankete.

puno više 5,66% puno manje

malo više

20,84%

27,87% 38,54%

približno jednako

malo manje 7,09%

KREDITI BANAKA puno manje 9,41%

puno više 3,45%

malo više 9,40%

malo manje 7,69%

70,05%

približno jednako

OBVEZNICE, DIONICE puno više 0,04%

malo više 0%

puno manje malo manje 1,23%

19,46% 79,27%

približno jednako

IZ DRUGIH IZVORA

malo manje 7,95%

puno više malo više 0,20% 3,98% puno manje 9,13%

78,74%

približno jednako

14 POSLOVNA OČEKIVANJA

Privredni vjesnik

Luka BuriLović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore

Hrvatskoj nedostaje dugoro razvoja gospodarstva Naša nacionalna ekonomska politika nije proaktivna, nema dovoljno volje ni snage za provedb događanja na globalnoj sceni i ne prilagođava se tomu dovoljno brzo. Temeljni makroekonoms cijena, puna zaposlenost te pozitivna vanjsko-trgovinska bilanca, na što se kod nas očito zabor da je poduzeće osnovni gospodarski subjekt kojeg bi svaka ekonomska politika trebala tako i t Igor Vukić vukic@privredni.hr

ako je iza njega tek nekoliko mjeseci na čelu Hrvatske gospodarske komore (HGK), Luka Burilović nije imao 90 dana za upoznavanje sa sustavom. U vatru je morao uskočiti odmah te jasno pokazati koje će biti usmjerenje Komore u novom razdoblju i započeti s osmišljavanjem novih usluga i mjera, uz istodobni stalni pritisak izvana i raspravu o tome je li i kakva je Komora potrebna poduzetnicima. Na kraju 2014. razgovarali smo s Burilovićem o godini na izmaku, problemima ekonomije, posebice gospodarstvenika u realizaciji aktivnosti, ulozi Komore danas i posebno u idućim godinama, mogućnostima koje gospodarstvenicima nudi gospodarska diplomacija i internacionalizacija poslovanja. Kakva je vaša ocjena stanja u gospodarstvu u 2014. godini? - Hrvatsko je gospodarstvo u vrlo nezavidnoj situaciji jer se u ovoj dugogodišnjoj krizi ne poduzimaju nužne strukturne reforme. Ekonomska politika nije dovoljno aktivna, na što su nas početkom prosinca upozorili i iz Europske komisije poručivši nam da slabo napredujemo u strukturnim reformama, tržištu rada, dok smo u investicijama slabiji od europskog prosjeka.

Općenito, ukupna je potražnja, posebice domaća, još niska, dok je ponuda slaba što uglavnom proizlazi iz naše nepovoljne strukture i dugogodišnje neodgovarajuće ekonomske politike. Uz sve probleme - česte promjene poslovnih uvjeta na domaćem tržištu, nedovoljnu investicijsku aktivnost, nelikvidnost, vrlo nepovoljnu situaciju na tržištu rada, neadekvatnu i sporu administraciju - naše gospodarstvo nazaduje. Još od 2009. bilježe se negativne godišnje stope realnog rasta BDP-a. Nažalost, ne vidim da je stanje gospodarstva u 2014. bilo povoljnije nego što je to bilo zadnjih nekoliko godina, unatoč naporima Vlade kojih je neosporno bilo. Ipak, naše je gospodarstvo žilavo i zna se prilagoditi svim uvjetima, no još nije stvoren makroekonomski okvir koji bi omogućio da uspješnih bude puno više. Koji je osnovni problem hrvatske ekonomije? - Hrvatska već desetljećima nema dugoročni koncept razvoja gospodarstva, nema osnovne ciljeve i strategiju koja bi odredila dinamiku i smjer kretanja ekonomije i koju bi slijedile sve vlade. Naša nacionalna ekonomska politika nije proaktivna, nema dovoljno volje ni snage za provedbu potrebnih reformi, ne anticipiraju se događanja na globalnoj sceni i ne prila-

gođava se tomu dovoljno brzo. Temeljni makroekonomski ciljevi trebali bi biti gospodarski rast, stabilnost cijena, puna zaposlenost te pozitivna vanjsko-trgovinska bilanca, na što se kod nas očito zaboravilo. No možda je najvažnije da se “zaboravlja” da je poduzeće osnovni gospodarski subjekt kojeg bi svaka ekonomska politika trebala tako i tretirati. S obzirom na to da dosadašnje prognoze najavljuju još jednu recesijsku godinu, što bi izvršna i zakonodavna vlast mogla napraviti da

gospodarstvo ipak dobije kakav takav vjetar u leđa? - Za Hrvatsku će 2014. biti šesta godina za redom u kojoj se bilježi negativan gospodarski rast. Hrvatska time ostaje u skupini najneuspješnijih članica EU-a. Određeni korak naprijed bio bi prestanak čestih promjena uvjeta poslovanja izmjenama zakona, poreznim promjenama... Trebalo bi smanjiti administrativne barijere, ubrzati, pojednostaviti i pojeftiniti administrativne procedure te ustrajati na fiskalnoj disciplini radi smanjenja ne-

likvidnosti pri čemu država mora biti najbolji primjer. Vjerujem da bi već to poboljšalo poslovnu atmosferu, pridonijelo određenom optimizmu i potaklo rast investicija. Što je sve Komora učinila za gospodarstvenike u 2014.? I što najavljujete kao nove usluge HGK-a u idućim godinama? - Za početak se reformirala, odnosno bolje reći reforma još uvijek traje. Napravljene su uštede u poslovanju od više desetaka milijuna kuna, smanjen je broj zaposlenih za gotovo 30 posto i pripre-

mljene su nove usluge. Jedna od njih je projekt izdavanja vaučera HGK-a od 10.000 kuna za izradu prijavne dokumentacije za projekte sufinancirane iz fondova EU-a. Objavili smo i bazu EU savjetnika na webu HGK-a koja sadrži više od 500 EU projekata poslovnih savjetnika i omogućuje pronalazak konzultanta za projekte. Uvodimo i uslugu tenderi.hgk - putem koje će se tvrtkama elektronskim putem dostavljati ključne informacije o aktualnim inozemnim javnonabavnim natječajima za koje su zainteresirane.

www.privredni.hr

očni koncept u potrebnih reformi, ne anticipiraju se ki ciljevi trebali bi biti gospodarski rast, stabilnost avilo. No možda je najvažnije da se ‘zaboravlja’ retirati vanju nelikividnosti. Pomažemo im i da pripreme svoju dokumentaciju bilo da je riječ o nacionalnim ili EU fondovima. Poduzetnici nam se često obraćaju kad ne mogu na vrijeme dobiti odgovore od raznih javnih institucija, pa u njihovo ime nastojimo ubrzati tu komunikaciju. Samo u jednoj godini edukacije HGK-a prođe gotovo 30.000 poduzetnika. Održane su stotine edukacija, organiziran je velik broj nastupa na sajmovima. Ono što posebno želim naglasiti jest naša bezrezervna potpora inovativnim proizvodima jer smatramo da jedino visoko inovativni proizvodi i usluge mogu biti pokretač snažnijeg razvoja gospodarstva i izvoza.

Pripremaju se i timovi za pravno savjetovanje, mobilni timovi za rad na terenu, koji će dolaziti u tvrtke i predstavljati što sve HGK može učiniti za njih. Krenuli smo i s organiziranjem B2B razgovora i besplatnim savjetovanjem. Stavili smo snažan naglasak na dvosmjernu komunikaciju s članstvom i otvorenost prema široj javnosti što je već u startu pozitivno odjeknulo. S trvrtkama radimo individualno te ih povezujemo s komercijalnim bankama i pomažemo pri realizaciji njihovih kredita, jamstava, premošći-

Određeni korak prema naprijed bilo bi već i to da se prestane s čestim promjenama uvjeta poslovanja O gospodarskoj diplomaciji se naveliko govorilo, da bi već neko vrijeme zavladalo zatišje na tom području. Koja je uloga Komore i kako može pridonijeti njenom poticanju? - Gospodarska diplomacija je jedan od najvažnijih instrumenata pomoći našim izvoznicima u njihovu pozicioniranju na no-

vim tržištima. Glavnina aktivnosti HGK-a usmjerena je na pomoć tvrtkama pri izlasku na strana tržišta, otvaranju novih tržišta, pribavi svih relevantnih informacija i zastupanju tvrtki prema međunarodnim institucijama. Pritom je bitna spona edukacija tvrtki o svim aspektima internacionalizacije, izvozne dokumentacije kao i mogućnostima financiranja. Jedna od snažnih aktivnosti ostat će i organiziranje gospodarskih izaslanstava te zajednički nastupi hrvatskih tvrtki na inozemnim sajmovima. Ne treba zaboraviti ni naše lobiranje kroz predstavništva HGK-a u Moskvi i Bruxellesu te članstvo u brojnim svjetskim i europskim udruženjima. Intenzivno razvijamo suradnju sa zastupnicima u Europskom parlamentu u cilju zastupanja interesa hrvatskih gospodarstvenika na europskoj razini. Dosadašnja uspješna suradnja realizirana je predlaganjem amandmana na prijedloge pojedinih direktiva koje se odnose na gospodarstvenike i njihovo buduće poslovanje. Kad je riječ o nekonvencionalnim potporama za internacionalizaciju poslovanja, istaknut ću nedavni gospodarski susret hrvatskih i finskih tvrtki u okviru hokejaške utakmice Medveščaka s Jokeritom, a događanja sličnog tipa planiramo i početkom sljedeće godine u Rusiji koja je tržište

Kakva su vaša očekivanja od poslovne 2015.? Prije svega očekujem povećanu aktivnost nacionalne ekonomske politike. Svjestan sam da se problemi ne mogu riješiti u jednoj godini. No, mi ih sami moramo nastojati riješiti jer ih najbolje poznajemo, iako će naš budući rast i razvoj znatno ovisiti i o situaciji na globalnom tržištu, posebice EU-a. Budućnost ipak nastojim gledati s optimizmom. Vjerujem da su danas sve strukture društva svjesne dubine recesije koju opravdano zovemo dugoročnom krizom. S obzirom na neke lagane pomake u ovoj godini, posebno kad je riječ o inozemnoj potražnji, očekujem, uz rast domaće potražnje, zaustavljanje negativnih gospodarskih kretanja te lagani rast ukupne gospodarske aktivnosti. Neovisno hoće li rast biti 0,1 ili 0,5 posto, uspjeh će biti zaustavljanje tog dugog negativnog trenda.

s velikim potencijalom. HGK je uključen i u organizaciju Festivala Francuske u Hrvatskoj u okviru kojeg ćemo organizirati popratna gospodarska događanja s ciljem unapređenja bilateralne gospodarske suradnje. Dojam je da se s jedne strane najavljuje investicijski boom, dok s druge strane niz administrativnih i inih barijera koči dolazak ino kapitala. Što bi po vašem mišljenju trebalo učiniti da se to promijeni? - Jasno, predvidljivo i stabilno poslovno okruženje uvjet je za jači ulazak stranog kapitala i dugoročne investicije u gospodarstvo. HGK je uvijek inzistirao na stabilizaciji zakonodavnog okvira koji regulira poslovanje, počev od porezne politike pa do pravne sigurnosti, te na smanjenju regulativnih i administrativnih opterećenja. Unatoč nekim izmjenama u zakonodavnom smislu, značajnijih pozitivnih rezultata nema što je jasan znak da je potrebno uložiti dodatne konkretne napore u provođenju reformi usmjerenih na smanjenje opterećenja i administrativnih procedura. Koje bi mjere država trebala donijeti bez odlaganja kako bi gospodarstvo započelo s oporavkom? Koji su po vama prioriteti? - Ne postoji jedna mjera

ni skup lakih rješenja koji bi u kratkom roku i zadovoljavajuće riješili sadašnje stanje. Prije svega, potrebna je razvojna ekonomska politika koja bi sinergijom mjera monetarne, fiskalne i strukturnih politika osigurala ostvarivanje strateških ciljeva. Da bi opstali i razvijali se gospodarstvenicima su potrebne mjere koje će im pomoći u povećanju konkurentnosti na svjetskom tržištu, a to znači da monetarna politika mora djelovati u smjeru daljnjeg smanjenja troška financi-

Samo u jednoj godini edukacije HGK-a prođe gotovo 30.000 poduzetnika ranja jer se s kamatama višim nego u razvijenim zemljama ne može biti konkurentan. Strukturnim se reformama mora smanjiti javna potrošnja, a sve to treba pratiti manje porezno i neporezno opterećenje. Trošak rada nam je previsok u odnosu na produktivnost pa treba definirati politike koje bi optimalnom kombinacijom tečajne politike i politike plaća ublažile taj nesklad. Treba poboljšati rad javne uprave u funkciji gospodarstva, poticati financiranje razvoja poduzetnika izvan bankarskog sustava putem emisije vrijednosnih papira na burzi.

Potreban je razvoj institucija sustava potpore poduzetnicima, posebno malim i srednjim, uključujući i HGK, putem kojih se osigurava infrastruktura za pomoć u potrebnim znanjima i vještinama vezanim uz izvoznu aktivnost, transfer tehnologija i inovacija, korištenju fondova EU-a te osiguranju potrebnih znanja i vještina na tržištu rada. Najavljuje se mogućnost povlačenja golemih sredstava iz EU fondova. Što bi trebalo napraviti da to ne ostane samo pusto slovo na papiru? - Njihova je važnost ogromna u sveukupnom razvoju. Ilustracije radi, u zemljama iz prethodnih krugova proširenja, udio EU fondova u sveukupnim javnim investicijama bio je od 40 do 90 posto. Nekoliko je ključnih dionika u postupku implementacije EU fondova; administracija, korisnici, poslovni savjetnici, financijske institucije, a ja bih rekao i HGK. No, ključ uspješnog korištenja je sinergija svih dionika koje, čini se, još nema. Odlučujuću ulogu ipak ima država koja stvara i programski i provedbeni okvir te ima sve mehanizme za stvaranje potrebne sinergije. S naše strane nastavit ćemo s edukacijom i osiguravanjem informacija svim poduzetnicima, posebno kod pripreme projekata. Tu vidim snažnu ulogu HGK-a.

16 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

GoRdana deRanja, PRedsjednica HRvatske udRuGe Poslodavaca

Krajnje je vrijeme da se pristup i taktika u rješavanju krize mijenjanju Naši mnogobrojni problemi generirani su puno prije samog izbijanja krize. Ona je tek, slikovito rečeno, upalila svjetlo i razotkrila sve naše slabosti i nedostatke u vođenju ekonomske politike

ri kraju smo već šeste krizne godine, a pred nama je, prilično izvjesno, i sedma. Nažalost, ni proračun za sljedeću godinu ne ostavlja puno prostora za optimizam i vjeru u skoro okončanje krize. U njemu nisu vidljive nikakve suštinske promjene i zaokreti koji bi mogli promijeniti postojeće stanje.

Za neuspjeh u svom poslu političari moraju snositi odgovornost, kao što je snose poduzetnici i menadžeri ili građani Naši mnogobrojni problemi generirani su puno prije samog izbijanja krize. Ona je tek, slikovito rečeno, upalila svjetlo i razotkrila sve naše slabosti i nedostatke u vođenju ekonomske politike. Zato odgovornost za ovu situaciju ne snosi samo ova Vlada već i vlade koje su prije nje vodile zemlju i također odlagale strukturne reforme i promjene. Potezi koje je povukla aktualna Vlada nisu dovoljni da bi zaustavili negativne trendove, jer dubina naših problema je prevelika da bi ih mogle riješiti pojedinačne mje-

re i vrlo ograničene promjene. Takva strategija ne daje dovoljno dobre rezultate i krajnje je vrijeme da se pristup i taktika u rješavanju krize mijenjanju. Objašnjenja da kriza kod nas traje tako dugo jer je cijela Europa u krizi - nisu uvjerljiva. Jer u Europi postoje i zemlje koje se razvijaju brže i zapošljavaju više ljudi nego prije krize. U traženju opravdanja nije dovoljno reći ni da su uzrok krize poduzetnici jer nisu inovativni i ne žele investirati; jer imamo poduzetnike koji su i u ovako teškim uvjetima uspješni, koji investiraju i zapošljavaju. Nije dovoljno reći da se promjene ne mogu provesti jer su otpori veliki; otpori su veliki i u drugim zemljama pa odlučne Vlade ipak ne odustaju od mjera koje im donose novi rast. Nakon šest godina života u krizi počeli smo se na nju navikavati i uzimati je zdravo za gotovo. Puno toga nam je postalo normalno Postalo je normalno da BDP pada 12 kvartala zaredom. Postalo je normalno da je nezaposlenost mladih visoka, da javni dug prelazi 80 posto BDP-a i dalje raste. Postalo je normalno da je cijena kapitala u Hrvatskoj za više od dva postotna boda

Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca

veća od prosjeka Europske unije i da nemamo predvidive propise i učinkovito pravosuđe. Postalo je normalno da poslujemo uz neprimjereno visoke porezne i neporezne namete i da imamo dva rebalansa proračuna godišnje. A to nije i ne smije biti normalno! Kao što nije normalno da nema odgovornosti za takvo stanje. Taj potpuni izostanak odgovornosti političkih elita za rezultate njihovog rada ili bolje rečeno za njihovo ignoriranje problema i nečinjenje – duboko je zabrinjavajući. Bez obzira radi li se o svjesnom nanošenju štete hrvatskim građanima, o nesnalaženju ili nedostatku znanja i upravljačkih vještina – za neuspjeh u svom poslu i loše rezultate političari moraju snositi odgovornost, kao što je snose poduzetnici i menadžeri ili građani. Jer političari nisu odgovorni samo svojim strankama, oni su prije

NAGRADA GORAZD NIKIĆ ZA EKONOMSKOG ANALITIČARA GODINE

svega odgovorni ovoj državi, njezinim građanima, poreznim obveznicima koji ih plaćaju, i njihov interes mora biti nadređen interesu pojedinih političkih opcija. Kriza koja postaje normalno stanje i izostanak odgovornosti, nama poduzetnicima i poslodavcima nisu prihvatljivi. Ne zanima nas koja je opcija na vlasti - od svih tražimo isto - stvaranje uvjeta za lakše poslovanje u Hrvatskoj. Svi znamo koliko zaostajemo za razvijenijim zemljama Unije, ali su nas iza sebe ostavile i mnoge tranzicijske zemlje - i novi HUPov skor i dalje je sav u crvenom. Reforme odmah Neka se nitko ne zavarava, posljedice prihvaćanja krize kao normalnog i redovnog stanja ćemo svi platiti. Plaćamo već sada, ali bit će još puno gore. Pitanje je koliko se još dugo naše tvrtke, poduzetnici i poslodavci mogu

nositi s krizom. Koliko još imaju unutarnjih rezervi da njima kompenziraju sve njezine posljedice i sve lošije uvjete za poslovanje. Ako i u ovakvim uvjetima postoji čitav niz uspješnih tvrtki, što bi tek bilo da su uvjeti za rad barem malo bolji? Koliko bi više mogle rasti i zapošljavati te i sada uspješne tvrtke i koliko bi još tvrtki moglo poslovati uspješno, s dobiti umjesto gubitkom, s otvaranjem umjesto gašenjem radnih mjesta? Mi smo ta osovina koja može pokrenuti razvoj. Mi smo ti koji će ulagati, zapošljavati, inovirati, izvoziti. Sve što tražimo je da nam se dopusti da budemo uspješni. Mi jesmo partneri i Vladi i sindikatima i našim radnicima. Kada tražimo bolje uvjete za poslovanje tražimo to zbog ove zemlje, zbog svih koji u njoj žive. Jer, kad gospodarstvo, primarno privatni sektor, na čijim je leđima gotovo sav teret ove krize, konačno izgubi dah, posljedice će biti dramatične. Hrvatska si više ne može priuštiti niti jednu, a kamoli još nekoliko izgubljenih godina. Zato od Vlade očekujemo da s reformama, suštinskim i dubokim, započne odmah. Kao da je 2015. prva, a ne zadnja godina manda-

ta. Sve što očekujemo od ove očekujemo i od sljedeće. Od svih političkih aktera očekujemo odgovornost i spremnost da naprave i podrže sve što je potrebno da se promijeni sadašnje stanje. Izlaza iz ove situacije nema bez promjena i rezova. Nipošto ne bezglavih, ali da – i bolnih rezova. Ako ih napravimo sada, boljet će manje nego ako ćemo to raditi za godinu-dvije. Preuzimanje odgovornosti Dug na koji već dugo živimo neće nestati, a kredite ćemo morati vratiti. I vraćat ćemo ih svi. I mi, i već je sada jasno, i naša djeca kojoj u nasljeđe, umjesto vrijedne imovine, ostavljamo ogromne dugove. To nije normalno i tako ne bi trebalo biti. Zato ne prihvaćamo krizu kao normalno stanje. Vjerujemo da ova zemlja može biti uspješnija i da se ovdje može živjeti bolje. Svoj dio odgovornosti zato preuzimamo, ali to moraju napraviti i svi drugi. Tek kada svatko preuzme svoj dio odgovornosti moći ćemo konačno krenuti naprijed, a Hrvatska udruga poslodavaca i dalje će se intenzivno zalagati da se čim prije pronađe izlaz iz krize i da možemo poslovati uspješnije.

Izbor za ekonomskog analitičara 2014. je završen. Gotovo 420 hrvatskih tvrtki različitih gospodarskih djelatnosti dalo je svoje glasove analitičarima i na upitnik odgovorilo što očekuju i kako se pripremaju za poslovnu, vrlo zahtjevnu 2015. godinu.

www.privredni.hr

Dragutin ranOgajec, preDsjeDnik Hrvatske ObrtniČke kOmOre

U godinu dana izgubljena 2583 obrta i 6000 radnih mjesta Mi obrtnici smo žilavi, borimo se i još uvijek vjerujemo da dolaze bolja vremena. Optimizam je važan za buđenje tržišta i gospodarstvo će reagirati samo ako Vlada pokaže odlučnost u provođenju najavljenih gospodarskih mjera. Očekujemo da se propisi koji se tiču obrtništva, poduzetništva i ukupnog gospodarstva ne donose bez prijedloga i mišljenja struke

a nama je još jedna godina stagnacije hrvatskog gospodarstva, što potvrđuje konstantni pad BDP-a već 12 kvartala za redom. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja Europske unije koja nije izašla iz recesije i to osjećamo i mi obrtnici kao nedjeljivi dio gospodarstva u cjelini. Pozitivna kretanja u izvozu i dobra turistička sezona nisu bili dovoljni da se preokrenu trendovi, ipak, veseli činjenica da je zabilježen rast izvoza, što je pokazatelj da Hrvatska ima dobre i konkurentne proizvode i usluge, koji uspješno prolaze u međunarodnoj konkurenciji. Na žalost, to nije slu-

Od početka krize zatvoreno je 20.000 obrta i izgubljeno 50.000 radnih mjesta čaj kod kuće. Nepovoljno poslovno okruženje koje karakterizira pravna nesigurnost, prenormiranost, visoki troškovi poslovanja, administrativne prepreke, nedostatak kapitala te slaba potražnja za domaćim proizvodima i uslugama, utječe na slabljenje gospodarstva, posebice onih naj-

Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore

manjih gospodarskih subjekata, a to su upravo obrtnici, mali i srednji poduzetnici. Zbog toga i ove godine bilježimo negativne trendove po pitanju broja aktivnih obrta. Naime, u zadnjih godinu dana izgubljena su 2583 obrta i gotovo 6000 zaposlenih u obrtništvu. Obrt je uvijek bio zamašnjak razvoja Hrvatska obrtnička komora (HOK) ovoj vladi, a i prethodnim vladama predložila je niz mjera koje bi osigurale opstanak velikog broja obrta koji su, na žalost, u godinama recesije zatvoreni. Od početka krize zatvoreno je 20.000 obrta i izgubljeno 50.000 radnih mjesta. Nezadovoljni smo sporošću uvažavanja naših zahtjeva. Potrebno je puno truda i uvjeravanja da bi naši utemeljeni zahtjevi pali na plodno tlo, a da nas se više sluša i uva-

žava, sigurno ne bismo bilježili ovakve negativne trendove. Zadovoljni smo što je Vlada ove godine prihvatila naše zahtjeve za izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost te Zakona o porezu na dohodak i dobit. I dalje ćemo biti proaktivni u odnosu prema tijelima državne uprave te nastojati onemogućiti donošenje nedorečenih zakonskih propisa koji nam otežavaju svakodnevno poslovanje. Obrtnici spadaju u najmanje gospodarske subjekte i potrebna je pozitivna diskriminacija prilikom donošenja propisa koji se tiču poslovanja najmanjih tvrtki na tržištu. Naši prijedlozi Vladi su napisani, samo je potrebna politička volja za njihovu provedbu. Obrtništvo je u zaista teškom položaju, svakodnevno se zatvaraju obrti i gube

dragocjena radna mjesta. Međutim, obrt je uvijek bio zamašnjak oporavka i razvoja gospodarstva, ako se poduzetničku aktivnost u obrtu promatra kao mogućnost zapošljavanja i samozapošljavanja. Malo i srednje poduzetništvo, u koje spada i obrtništvo, čini 98 posto gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj i ako se stvori poticajan zakonski okvir za investicije, uz privlačenje domaćeg i stranog kapitala, kreće i otvaranje radnih mjesta. Mi iz Hrvatske obrtničke komore pojačat ćemo pritisak na Vladu i ministarstva, jer smo detektirali probleme i nudimo rješenja. Vlada mora nastaviti sa započetim reformama i u posljednjoj godini mandata, posebno s mjerama koje idu prema stvaranju učinkovite, racionalnije i transparentnije javne uprave i sudstva i stvaranju stabilnijeg zakonodavnog okvira. Reforme trebaju rezultirati rasterećenjem gospodarstva i stvaranjem uvjeta za investicije. Jedna od vrlo važnih reformi je reforma obrazovanja, koju je potrebno uskladiti s potrebama tržišta rada i sa svim sektorskim strategijama, od turizma, industrije, po-

duzetništva, poljoprivrede, do prometa i drugih. Potrebno je također ojačati povjerenje i partnerski odnos države i gospodarstva, stvoriti bolju komunikaciju s komorama i strukovnim udrugama. Partnerski odnos je ključan i zemlje s razvijenom ekonomijom cijene doprinos gospodarstvenika ukupnom stanju u državi. Također, stalno naglašavamo da obrtništvo, te malo i srednje poduzetništvo mora napokon doći u fokus gospodarske politike. Čeka nas preživljavanje umjesto ulaganja Smatram da je pred nama još jedna teška i izazovna godina, u kojoj će veliki broj naših članova – obrtnika u prvi plan staviti preživljavanje, a rijetki od njih odlučit će se za nova ulaganja. Međutim, mi obrtnici smo žilavi, borimo se i još uvijek vjerujemo da dolaze bolja vremena. Optimizam je važan za buđenje tržišta i gospodarstvo će reagirati samo ako Vlada pokaže odlučnost u provođenju najavljenih gospodarskih mjera. Očekujemo da se propisi koji se tiču obrtništva, poduzetništva i ukupnog gospodarstva ne donose

bez prijedloga i mišljenja struke, bez da su komore i druge poslovne organizacije pravovremeno uključene u postupak donošenja pojedinih zakona, što je do sada bio više izuzetak nego pravilo. Ulazak u Europsku uniju malo po malo donosi pozitivne promjene, obrtnicima su se

Vlada mora nastaviti sa započetim reformama i u posljednjoj godini mandata otvorile mogućnosti nesmetanog poslovanja u drugim zemljama članicama i stvaranje poslovnih partnerstva s tvrtkama iz europskog okruženja. Očekujem da će sve veći broj naših članova to prepoznati. Također, očekujemo da trend zatvaranja obrta napokon prestane. Doprinos tome trebalo bi dati sređivanje stanja na domaćem tržištu te jače povlačenje sredstava iz europskih fondova.

Nagradu Gorazd Nikić za ekonomskog analitičara godine

Odgovore je obradio Centar za konjunkturna istraživanja

Privredni vjesnik je zasnovao u znak sjećanja na istaknutog

Privrednog vjesnika na čelu s prof. Mirjanom Čižmešijom s Ka-

ekonomskog analitičara i utemeljitelja konjunkturnih istraživa-

tedre statistike Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, te utvrdio

nja u Republici Hrvatskoj, prof. dr. sc. Gorazda Nikića, sa željom

pet analitičara s najvećim brojem bodova.

da dobijemo odgovor na pitanje koje to od 44 vrsna analitičara na našoj listi hrvatski poduzetnici drže onima koji su svojim promišljanjima i upozoravanjima – obilježili godinu.

Njihova imena bit će objavljena na svečanosti Privrednog vjesnika početkom godine.

18 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

SOfIJA ŠmItrAN, dIrEKtOrIcA tVrtKE INd-EKO, rIJEKA

GOSpODaRSTVEnIcIma SmO pOSTaVILI pITanja: dolazi doba za uspješne i spretne poduzetnike

Kod nas se stalno nešto u nekom zakonu ili pravilniku mijenja i umjesto da se fokusirate na svoj posao, vi ste stalno u praćenju tih promjena i stalno u strahu da ste nešto propustili

1. 2. 3. 4. 5.

Vaša ocjena poslovne 2014. i stanja u gospodarstvu? Što očekujete u 2015. od ekonomske politike, porezne politike, politike zapošljavanja, rasta izvoza, uklanjanja barijera ulaganjima - riječju, od mjera države usmjerenih na oporavak hrvatskog gospodarstva? Koje mjere zakonodavne, izvršne, monetarne i ﬁskalne vlasti bi, prema Vašem mišljenju, bile nužne za ublažavanje posljedica krize? politika u Hrvatskoj veoma slabo sluša gospodarstvenike. Kako to promijeniti, i na koji način organizirani gospodarstvenici kao korektiv vlasti trebaju snažnije predlagati promjene? Što konkretno očekujete od 2015. za svoju tvrtku?

EVO ŠTO SU ODGOVORILI...

Rekla bih da je 2014. bila prilično kaotična godina. Očekivalo se poboljšanje, korak naprijed koji se nije dogodio. Tapkamo na mjestu. Ne mogu reći da sam ulaskom u EU očekivala veliki uzlet gospodarstva, ali sam mislila da ćemo krenuti naprijed s više optimizma. Međutim nismo se dovoljno snašli niti pripremili na to da možemo i nešto dalje od svog okruženja. Neke su tvrtke napravile veliki korak i njima 2014. nije bila toliko problematična, nažalost to se nije dogodilo velikoj većini, tako da je dobar dio hrvatskog gospodarstva na koljenima. Mnoge članice EU-a su također u recesiji ili na rubu recesije pa se i to odražava na naše gospodarstvo. Sveukupno gledajući na ovu godinu: ne ponovila se. Ne očekujem da će se nešto drastično promijeniti u 2015. Ali nadam se da će 2015. biti godina kada će nam stvari ipak krenuti na bolje, pred nama su mogućnosti povlačenja sredstava iz EU fondova i tu vidim mogućnosti za uspješne i spretne poduzetnike. Međutim, i dalje ostaje problem neustaljenosti zakona i propisa. Kod nas se stalno nešto u nekom zakonu ili pravilniku mijenja i umjesto da se fokusirate na svoj posao, vi ste stalno u praćenju tih promjena i stalno u strahu da ste nešto propustili. To izuzetno otežava rad hrvatskih gospodarstvenika - a zamislite kako je tek strancima, da ne govorim o nesređenim zemljišnim knjigama i parafiskalnim nametima. Moramo prvo dovesti u red tih nekoliko parametara, pojednostaviti sva ta pravila, a onda govoriti o investicijama. Novac traži

stabilnost. Kad se ponudi ta stabilnost vjerujem da će i oporavak biti brži. Kao što sam prethodno navela, moramo mnoga pravila i zakone zaista pojednostaviti. Poslodavci se guše u raznim poreznim i fiskalnim nametima koje treba smanjiti. Treba smanjiti doprinose na plaće, više raditi na jačanju malog i srednjeg poduzetništva, više podupirati programe zapošljavanja mladih, zatim žena, visokoobrazovanih, smanjiti kamate na kredite, održati monetarnu stabilnost, povećati učinkovitost državne administracije. Ovo sve što sam navela ponavljamo svi kao pjesmicu, ali te bi riječi trebalo pretvoriti u djelo. Gospodarstvenike bi se moralo slušati i zajedno s njima rješavati probleme. Uostalom, oni su ti koji pridonose boljitku države i njihov glas bi morao imati težinu. Imamo HUP kao krovnu udru-

gu poslodavaca, KRUG kao Hrvatsku udrugu poslovnih žena, CROMU za menadžere i poduzetnike i druge, mnogi njihovi članovi su uspješni i njihove stavove treba uzeti u obzir, ako uspješno vode svoje tvrtke, onda bi trebalo vjerovati njihovim prijedlozima. Mišljenja sam da se nijedna mjera koja se izravno ili neizravno tiče gospodarstva ne bi smjela donositi prije no što se uskladi s gospodarstvenicima. Teško je u ovakvoj situaciji u kojoj se nalazimo raditi bilo kakve prognoze; ne mislim samo na stanje u Hrvatskoj nego i šire. Naravno, mi želimo i trudimo se da nam svaka sljedeća godina bude bolja od prethodne, mi ćemo se truditi da to i napravimo. Moram naglasiti da je IND-EKO stabilna tvrt-

Novac traži stabilnost. Kad se ponudi ta stabilnost vjerujem da će i oporavak biti brži ka dugi niz godina i vjerujem da ćemo to i dalje ostati. Naš cilj je i nadalje razvijanje i usvajanje novih tehnologija. To je i do danas bio naš način rada. Zatim, vjerujem da i nama pripada dio EU tržišta. Naše usluge i tehnologija su na nivou europskih, i prije ulaska Hrvatske u EU realizirali smo nekoliko poslova u Njemačkoj i Velikoj Britaniji. Na kraju, uvijek sam bila optimistična, optimizam i vjera u bolje sutra je ono što nas vuče naprijed. A ako zaista nešto želite i u to vjerujete i, naravno, puno radite, rezultati će sigurno doći.

www.privredni.hr

iVica Todorić, predsjedniK upraVe aGroKora, zaGreb

ostvarili smo više od onog što smo najavljivali u zemljama od poljske preko češke, mađarske do rumunjske - na tržištu od oko 200 milijuna ljudi - naša je kompanija sada najveća kompanija. naš uspjeh počinje mijenjati strategiju, viziju i razumijevanje biznisa na ovim prostorima Mnogi u Hrvatskoj nisu svjesni da smo postali dio Europske unije i da smo dio velikog i konkurentnog tržišta. No, mnogi poduzetnici s kojima komuniciram u Hrvatskoj postali su toga svjesni i razumiju u kakvim okolnostima se sada nalazimo. Mnogi od njih su već sami krenuli u transformaciju i reorganizaciju i stvaranje konkurentnih uvjeta poslovanja.

često se i sam pitam kako smo toliko toga uspjeli napraviti Agrokor je u posljednjih desetak ili dvadesetak godina ostvario puno više od onoga što smo mi do sada najavljivali. Nedavno smo završili kupovinu Mercatora, najveću poslovnu transakciju u povijesti u ovoj regiji i postali smo najveća kompanija u tranzicijskim zemaljama, kad iz tog broja isključimo neke državne monopole. U zemljama od Poljske preko Češke, Mađarske do Rumunjske - na tržištu od oko 200 milijuna ljudi - naša je kompanija sada najveća kompanija. To ni-

kako nije slučajno nego je to proizašlo iz dugogodišnje strategije razvoja, od našeg menadžmenta, naših ljudi i mojih suradnika. Postigli smo izvanredan uspjeh. Često se i sam pitam kako smo toliko toga uspjeli napraviti. Za ostvarenje ovakvog napretka čovjek mora razumjeti ono što želi, znati kakva je situacija na tržištu, prepoznati prilike koje mu se nude i iskoristiti ih za korist svoje kompanije. Naš izlazak na burzu, odnosno ideja o inicijalnoj javnoj ponudi dionica Agrokora je nešto što postoji kao mogućnost o kojoj se razmišlja. No, mi ne gledamo samo na jednu opciju, nego na čitav niz opcija. Nude nam se fenomenalne prilike koje bismo mogli ostvariti već u idućoj godini. Te prilike su rezultat našeg rada, znanja i rada naših timova.

Sada smo u situaciji da najveći svjetski investitori i kompanije žele biti naši partneri i žele s nama podijeliti investicije na ovim prostorima. Ponosni smo na situaciju u kojoj smo sada i činjenicu da smo već doveli neke investitore, poput Emil Frey Grupe, koji već sada ovdje investiraju. U sljedećim mjesecima dovest ćemo i druge naše inozemne partnere. I ne samo da ćemo sami investirati nego ćemo poticati poslovne ljude i u Hrvatskoj te partnere iz svijeta da dođu i investiraju u Hrvatskoj. To je put kojim idemo i njime mijenjamo puno toga. Često nismo nailazili na razumijevanje za ono što radimo jer je riječ o delikatnim, ozbiljnim i izazovnim poslovima. Mi gledamo drugačije na prilike koje imamo na tržištu i siguran sam da ćemo ih i dalje znati koristiti. Važno je i to da naš uspjeh počinje mijenjati strategiju, viziju i razumijevanje biznisa na ovim prostorima. Sada se nalazimo na tržištu od sedam milijardi eura koje treba kvalitetnu robu, no ne smijemo zaboraviti da ta roba mora biti i konkurentna. Upra-

vo zato potičemo naše partnere da budu konkurentni i fokusiraju se kako

sada smo u situaciji da najveći svjetski investitori i kompanije žele biti naši partneri bi mogli opstati na tržištu. Mi još uvijek ima-

mo snage čekati još neko vrijeme, no svi naši partneri moraju biti svjesni da moraju uskoro postati konkurentni. Na taj način potičemo mijenjanje i usmjeravanje industrije u pravome smjeru. Agrokor se u javnosti često krivo percipira kao kompanija koja kupuje proizvode, ali on je zapravo najveći partner državnom proračunu. Jednako

tako najveći smo partneri Ine, HAC-a, osiguravateljskih društava, špeditera ili transportera. Mi smo dio ovoga društva i u porama smo ove ekonomije pa zato imamo i veliku odgovornost. Nije nam lako, no ponosni smo na uspjehe i čini mi se da imamo priliku da kroz investicije mijenjamo poziciju u kojoj se nalazi naša ekonomija.

Gordana KoVačeVić, predsjednica upraVe Kompanije ericsson niKola Tesla, zaGreb

neovisno o godinama krize, važno je investirati mi smo prošle godine zaposlili 160 novih ljudi, ove godine oko 200 novih stručnjaka, a vjerujem da će i u godinama koje su pred nama taj trend ići u pozitivnom smjeru Godina 2014. je bila zahtjevna. Očekujem da će i godine pred nama biti izuzetno zahtjevne. S jedne strane, industrija u kojoj radim se transformira cijelo vrijeme, morate kontinuirano investirati u nove proizvode i nova rješenja te u razvoj kompetencija. Neovisno o tome što kompanija koju vodim ima blizu 90 posto zaposlenika visoke stručne spreme, preko 10 posto

magistara i doktora znanosti, cjeloživotno učenje i usvajanje novih znanja

Vlastitim primjerom pokazujemo kako možemo utjecati na promjene i vještina je nešto permanentno. S druge strane, poslovno okruženje u kojem radimo izuzetno je

zahtjevno, tako da očekujem da će rezultati ove godine biti stabilni, a trudit ćemo se da i iduća godina bude kvalitetna. Neovisno o godinama krize, važno je investirati. Mi smo prošle godine zaposlili 160 novih ljudi, ove godine oko 200 novih stručnjaka, a vjerujem da će i u godinama koje su pred nama taj trend ići u pozitivnom smjeru što je izuzetno važno. Važno je i

to da gotovo 50 posto naših stručnjaka u kompaniji Ericsson Nikola Tesla radi na razvojno-istraživačkim aktivnostima, što je izu-

zetno važno i za nas kao kompaniju, i za korporaciju, ali i za Hrvatsku kao državu. Vjerojatno ste primijetili da mi kao kompanija i ja kao osoba nikad ne šaljemo neke poruke tipa ‘ova vlada loše radi’ ili da je ona prethodna dobro radila, jer želimo početi uvijek od sebe, da vlastitim primjerom pokazujemo kako mi možemo utjecati na transfor-

macijske promjene koje se događaju u državi, i to ćemo uvijek tako i činiti. Stojimo na raspolaganju svim vladama, ovoj kao što smo stajali i prethodnoj i kao što ćemo onoj budućoj, da na vlastitom primjeru i vlastitim porukama, te vlastitim iskustvom koje imamo pridonosimo promjenama koje se u Hrvatskoj moraju puno brže događati nego što je to slučaj danas.

20 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“ Gospodarstvo se ne potiče deklamacijama, nego stvaranjem klime u kojoj se omogućava oplodnja kapitala.” Branko Roglić, Orbico BrANKO rOgLIć, VLASNIK grUPAcIJE OrBIcO, zAgrEB

Nažalost, mi još nismo dotakli dno gospodarstvo stenje pod teretom porezne presije, jer je neravnoteža između realne ekonomije i javne potrošnje sve veća. Svaki dan se gasi veliki broj radnih mjesta u realnoj ekonomiji, dok se u javnom sektoru taj broj ne smanjuje, nego se ponegdje povećava Godina 2014. bila je prema očekivanju teška. Nitko nije iznenađen padom BDP-a, čak ni oni koji su govorili da će kriza trajati pet do sedam mjeseci. Nažalost, mi još nismo dotakli dno! Reforme koje je provodila Vlada bile su nedovoljne da se pokrene gospodarstvo koje stenje pod teretom porezne presije, jer je neravnoteža između realne ekonomije i javne potroš-

Kod nas se teže riješiti lošeg radnika, nego se razvesti od žene nje sve veća. Naime, svaki dan se gasi veliki broj radnih mjesta u realnoj ekonomiji, dok se u javnom sektoru taj broj ne smanjuje, nego se ponegdje povećava. Tako vidimo da našu administraciju ne plaćaju više samo porezni obveznici nego i vjerovnici. Javni dug raste i približava se iznosu od cca 80 posto BDP-a, što zabrinjava kao i deficit od dvanaestak milijardi kuna u proračunu za 2015. godinu, koji će doživjeti minimalno dva rebalansa. U narednoj godini, obzirom da je izborna, ne očekujem snažne rezo-

ve na rashodovnoj strani proračuna niti korake za rasterećenje gospodarstva, a bez toga se gospodarstvo neće pokrenuti, pa ćemo i dalje imati pad BDP-a i deficit u proračunu veći od onog koji Europska komisija dozvoljava. Već sam davno u jednom intervjuu napisao da se gospodarstvo ne potiče deklamacijama, nego stvaranjem klime u kojoj se omogućava oplodnja kapitala, odnosno što brži povrat uloženog novca. Na tom su nas putu ometali loša administracija, korupcija, organizirani kriminal, a i cijena kapitala nije bila konkurentna. Neke od ovih problema je Vlada riješila, ali zbog velike porezne presije i parafiskalnih davanja, kojih ima oko 400, teško se postiže profitabilnost poslovanja. Turizam i izvozno orijentirana poduzeća su pokazali put kojim bi poduzetnici trebali krenuti. Da izađemo iz krize i njezinih posljedica potrebno

je, kao što sam već rekao, pokrenuti gospodarstvo, što znači stvoriti uvjete za oplodnju kapitala. To je u prvom redu smanjenje poreza, parafiskalnih davanja i administracije na državnoj i lokalnoj razini, te uvođenje boljeg radnog zakonodavstva. Da bi se smanjili porezi potrebno je najprije restrukturirati državu, tj. smanjiti broj županija i općina ili jednostavno državu voditi kao jednu veliku županiju s dodanim potrebnim atributima. Pored toga, potrebno je restrukturirati državna i javna poduzeća, koja su ili gubitaši ili imaju premalu profitabilnost. Profite ovih poduzeća, koja su uglavnom monopolisti, treba uplaćivati u proračun i smanjivati porez poduzećima u realnom sektoru. Ne znam zašto to nije do sada učinjeno, ali trebalo bi hitno privatizirati sve što se može osim nekih resursa poput šuma, vode, energetike i slično, ali i njih treba restrukturirati i privesti profitabilnosti. Također, svu državnu imovinu dati pod koncesiju ili privesti u funkciju stvaranja nove vrijednosti. Politika se uglavnom bavi problemom kako ostati na vlasti. U zemljama zrelog

kapitalizma vlada ostaje na vlasti ako raste njezino gospodarstvo i ako je njezina valuta jača u odnosu na druge zemlje. Ako se to ne dogodi, onda je vlada loša, te na sljedećim izborima prolazi konkurencija s novom politikom. U principu svaka vlada poduzima sve korake za jačanje gospodarstva, jer ono financira sve, i temelj je svake države. Mislim da je u zadnje vrije-

me shvaćeno što znači gospodarstvo, ali još ima ostataka komunizma u pojedinim glavama. Na razini države treba uspostaviti bolje odnose između sindikata, poslodavaca i Vlade. O pojedinim pitanjima od nacionalnog interesa mora se dostići konsenzus. Ovdje u prvom redu mislim na radno zakonodavstvo. Kod nas se teže riješiti lošeg radnika, nego se razvesti od

žene. Potrebno je naći načina kako lako zaposliti dobrog, ali i lako otpustiti lošeg radnika. Nitko nije toliko glup da otpusti dobrog radnika. Od svih političara, u zadnje vrijeme,

U zemljama zrelog kapitalizma vlada ostaje na vlasti ako raste njezino gospodarstvo najviše interesa za gospodarske probleme je pokazao predsjednik Josipović i to posebno cijenim. U narednoj godini očekujemo značajno povećanje prometa, a naročito u Bugarskoj i Poljskoj. Nakon preuzimanje tvrtke NAVO i stvaranjem NAVO-ORBICA, planiramo porast prometa u Poljskoj sa 216 na 250 milijuna eura. U Bugarskoj očekujemo također veliki rast od cca 60 milijuna eura, dok u drugim državama (njih 17 ukupno) očekujemo rast do tri posto. U proteklim godinama smo se posvetili konsolidiranju naše bilance, pa to radimo pod kontrolom PWC-a, jednog od četiri najjača svjetska revizora. Također ćemo dosta vremena posvetiti ujednačavanju softwarea na razini Grupe.

JOSIP grILEc, dIrEKtOr StrAžAPLAStIKE, HUm NA SUtLI

Iduća godina bit će najbolja godina za našu tvrtku Situacija u državi nije dobra. Kriza traje već šest godina i BDP nam pada sve to vrijeme. No, Stražaplastika je malo drugačija tvornica jer je riječ o privatnoj tvrtki koja cijelo ovo vrijeme bilježi stalni rast. Posljednjih godina

rasli smo prosječno desetak posto, a ove godine očekujemo rast od 13 posto u odnosu na prethodnu godinu. Naša branša, prerada plastike, dosta je radno intenzivna i nije visokoakumulativna. Ona će se sa

zapada seliti prema manje zahtjevnim tržištima i prema onim zemljama gdje je cijena rada niža nego na tržištima s kojih odlaze. Upravo tu je prilika za nas. U Europi je plastičarska industrija, prema našim

informacijama, posebice u Italiji, u problemima. Doduše onaj koji priča o poslovima često priča o onome što njegov slušatelj želi čuti, no mi smo tu da iskoristimo ovu priliku. Putujući ove jeseni po tržištima unutar Europske

unije vidimo da postoji mogućnost za naš napredak. Vjerujem da će sljedeća poslovna godina biti još bolja od ove i bit će u povijesti Stražaplastike najbolja i što se tiče izvoza, a jednako tako i ukupnog prihoda.

www.privredni.hr

“Mi bismo svi promjene i svi glasno govorimo kako smo za njih, samo ako se ne dira naš sektor. To ne ide tako.” Tihomir Premužak, Vetropack Straža toMiSLav debeLjak, PredSjednik uPrave brodoSPLita i div gruPe, SPLit

Stimulirajte proizvođače i izvoznike ne očekujemo nikakve značajnije promjene na bolje u uvjetima poslovanja jer za to nema niti naznaka, već nastojimo svoje poslovanja prilagođavati tržištu. Za razvoj svih u društvu potrebne su široke mjere koje bi omogućile da 2015. bude godina rasta, a ne samo preživljavanja Godinu planiramo završiti oko nule, bez dobiti i gubitaka. U programu restrukturiranja Brodosplita planirali smo negativno poslovanje kroz prve tri godine, i nastojimo da bude čim manje negativno koristeći raspoložive upravljačke mehanizme. Prve dvije ili čak tri godine zahtijevaju više pozornosti prema ostvarenju ciljeva u promjenama, kako bi naredno razdoblje bilo poslovno održivo. Profitabilno poslovanje je osnova za postojeće ugovore kao i za svaki sljedeći projekt koji ugovorimo. DIV Grupa u cjelini nastavit će trend rasta kao nastavak višegodišnjeg ulaganja u proizvod-

ne kapacitete, ljudske resurse i razvoj. Ne očekujemo, nažalost, nikakve značajnije promjene na bolje u uvjetima poslovanja jer za to nema niti naznaka, već nastojimo svoje poslo-

Svakako ćemo iskoristiti i najmanju šansu za napredak vanje prilagođavati tržištu i mogućnostima koje su nam na raspolaganju. Za razvoj svih u društvu potrebne su široke mjere koje bi omogućile da 2015. bude godina rasta, a ne samo preživljavanja.

Ono što samostalno činimo je širenje naše ponude, beskompromisna utrka s jakim europskim i svjetskim konkurentima. Znamo koje su nam mogućnosti i svakako ćemo iskoristiti i najmanju šansu za napredak. Ono što je najjednostavnije, a daje brze efekte je stimuliranje proizvođača, posebice izvoznika, dobrih kompanija koje su motor i generator gospodarske održivosti i razvoja. Stimuliranje može biti kroz povoljne kredite putem HBOR-a, sufinanciranjem zapošljavanja koje treba poticati u realnom sektoru, te kroz druge odluke Vlada može omogućiti gospodarstvu da bude

konkurentnije i fleksibilnije. To znači porezna rasterećenja gdje god je to moguće, a to kompenzirati kroz veće zapošljavanje, potrošnju i izvoz te bolje upravljanje troškovima države. Vladi je ostalo vrlo malo vremena za ključna rješenja gospodarskih problema. Iako se činilo da žele krenuti u pravcu smanjivanja birokratskih i dru-

gih prepreka kojima će se omogućiti lakše poslovanje tvrtkama i investitorima - tu se nije dogodilo ništa značajnije, već se zapetljalo u nizu procedura, pojašnjavanja i lutanja. U daljnjem periodu očekujemo nastavak trenda rasta za cijelu DIV Grupu, jer smatramo da smo osigurali pretpostavke za to. Naš cilj je uvijek isti, a to je pozicioniranje DIV-a kao najvećeg europskog proizvođača spojnih elemenata, a Brodosplita kao najboljeg europskog brodogradilišta odnosno, DIV Grupa kao jaki europski poslovni subjekt, što podrazumijeva razvoj u svim područjima poslovanja - ljudskim re-

sursima, korporativnom, financijskom, tehničkotehnološkom i inovativnom. Nastavljamo dalje raditi na povećanju produktivnosti i konkurentnosti na svim razinama, od nabave do organizacije rada i ugovaranja novih održivih poslova. Naše je poslovanje većinom okrenuto izvozu, tako da nam je cilj još jače učvrstiti našu konkurentsku poziciju na širokom svjetskom tržištu. Promjena može biti u stalnom povećanju produktivnosti bilo kroz usvajanja i nabavu novih tehnologija, bilo kroz optimizaciju poslovnih procesa.

Laura PoPovac, direktorica tvrtke vMd, Zagreb

tiHoMir PreMužak, direktor vetroPack Straže, HuM na SutLi

Hrvatsku treba brendirati kao pustolovnu destinaciju

izlaz iz krize bit će dug i mukotrpan

Ova poslovna godina bila nam je vrlo zanimljiva, a poslovanje u našem sektoru pustolovnog turizma bilo je nepredvidljivo. Godina nije bila dobra kao što smo očekivali da će biti nakon uspješne 2013. Prvi dio godine bio je slabiji od očekivanja, a naša organizirana događanja bila su slabije posjećena, no od rujna su se događanja značajno intenzivirala. No, sve u svemu, imali smo loše vremenske uvjete tijekom godine i kako je vrijeme izuzetno važno za ovaj segment turizma, rezultati su osjetno slabiji. Entuzijazam za pustolovinama je među turistima ove godine zahvaljujući velikim količinama kiše,

Unatoč poteškoćama koje trpimo, kao i cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, ovu ćemo godinu završiti s dobrim rezultatom koji će biti malo bolji od onoga što smo planirali. To je za nas dobra vijest i dobar signal. Tržište i ono što se na njemu događa je najveći problem koji muči našu branšu. Taj problem se rješava tako da budete fleksibilni i da vam reakcije budu brze i ne čekate kakve li će odrednice ili rezolucije donijeti Vlada nego, kada vidite da se na tržištu događa nekakva promjena, da se jednostavno okrenete drugom tržištu i drugim kupcima. Ne možete biti pasivni, nego proaktivni i jedino

kao i promjenjivom vremenu, padao. Ono što nas raduje je činjenica da je drugi dio godine popravio ovu sliku, tako da očekujemo da će godina ipak biti zadovoljavajuća. Inače našu branšu najviše muči činjenica da zakoni koji pokrivaju našu djelatnost još uvijek nisu doneseni. Uz sve napore i udruživanje snaga kroz institucije pokušavamo doći do zajedničkog rje-

šenja kojim ćemo osigurati da do sljedeće sezone osiguramo rješavanje problema. Veliki problem tvrtki koje se bave pustolovnim turizmom je i činjenica da Hrvatska nema objedinjeni marketing koji bi je okarakteizirao kao pustolovnu destinaciju. Tu je puno posla pred svima nama kako bismo pokazali što sve nudimo i što sve možemo. Hrvatska je jako atraktivna zemlja i, osim sunca i mora, ima prekrasnih planina i rijeka, a isto to more je dobro i za mnoge aktivnosti na vodi poput sea kayakinga. Moramo naći načina kako ćemo našu prekrasnu zemlju prikazati svijetu i u tom svjetlu.

tako možete polučiti brza i efikasna rješenja. Ja se slažem s procjenama analitičara koji govore da nas u idućoj godini čeka možda i lošije stanje od ovoga u kojem se sada nalazimo. Mislim da je nemoguće očekivati neki nagli rast preko noći, jer takvo što, bar kad govorimo o državnom gospodarstvu, ne postoji. Iz jednog kontinuiranog minusa koji se definitivno doga-

đao u proteklih šest godina, ne možemo naglo skočiti u područje gospodarskog rasta. Promjene će se dogoditi, no bit će dugotrajne i mukotrpne. Mi svi skupa moramo biti svjesni da su nam nužne strukturne promjene o kojima već dugo vremena pričamo. Tome trebaju svi pristupiti, iskreno, a ne s figom u džepu. I ljudi se ne smiju libiti toga da se prva promjena dogodi upravo kod njih i u njihovom sektoru. Mi bismo svi promjene i svi glasno govorimo kako smo za njih, samo ako se ne dira naš sektor. To ne ide tako. Moramo biti svjesni toga da su promjene nužne i da trebamo krenuti od nas samih.

22 POSLOVNA OČEKIVANJA

Privredni vjesnik

“Države i regije se natječu da bi stvorile što bolje uvjete poslovanja, da bi u tome bile primjer izvrsnosti.” Ivana Budin Arhanić, Valamar Riviera IVANA BudIN ARhANIć, ČLANICA uPRAVE TVRTKE VALAmAR RIVIERA, POREČ

Turizam treba trčati, a ne koračati Otpornost turističkog sektora na ekonomske ili vremenske neprilike nije razlog za opuštanje već je znak da bi turizam u boljim uvjetima mogao trčati, a ne koračati naprijed Iz perspektive turističkog sektora, u ovoj godini imali smo ne samo uobičajene izazove pred i posezonskog poslovanja, već i izazovnu sezonu, i to prvenstveno u segmentu kampova koji su bili pogođeni lošim vremenom, ali i u podbačaju potražnje za sjevernim jadranskim destinacijama u odnosu na očekivanja. Imali smo povećanu stopu PDV-a sa 10 na 13 posto čiji se utjecaj vidi u smanjenom ra-

Ciljevi Valamar Rivijere za iduću godinu nisu malobrojni stu prihoda i dobiti. S druge strane možemo reći da su Dalmacija i Dubrovnik imali dobru potražnju, i da turizam u Hrvatskoj i dalje raste. Otpornost turističkog sektora na ekonomske ili vremenske neprilike doduše nije razlog za opuštanje već je znak da bi turizam u boljim

uvjetima mogao trčati, a ne koračati naprijed. Opće stanje u hrvatskom gospodarstvu je izrazito loše što se očitovalo u padu prihoda od domaćih gostiju i poslovnog turizma, no još više zabrinjava neodrživost proračunskih rashoda i nedostatak reformi javnog sektora koji gospodarstvu mogu donijeti samo još veća opterećenja i samim time još manje mogućnosti za oporavak u budućnosti. Očekujem svakako da se nastave izrazito uspješni programi financiranja kroz HBOR koji imaju vrlo pozitivan utjecaj na dugoročna ulaganja u turizmu. Priželjkujem da se konačno riješi problematika davanja koncesija na turističkom zemljištu za

što već imamo okvir jer bismo time otključali golemi potencijal za nova ulaganja i razvoj. Nadam se da će Vlada ozbiljno analizirati utjecaj porezne politike na gospodarstvo, a zatim i na proračun te naći rješenje za dodatna rasterećenja tamo gdje ona donose nova radna mjesta i nova ulaganja, po čemu je turizam očiti izbor za snižavanje međustope PDV-a na pet posto kako predlažemo kroz Udrugu poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske. Nadam se, također, da će se razmatranju poreza na nekretnine pristupiti krajnje ozbiljno i kroz studije učinka na razne gospodarske grane. Za hotelijerstvo bi takav novi porezni namet mogao predstavljati onaj uteg koji će prevagnuti u korist stagnacije umjesto rasta, i to se ne smije dogoditi. Mi nemamo na raspolaganju dodatne javne resurse za daljnje ublažavanje krize i njenih učinaka na socijalno ugrožene di-

jelove društva. Ono što imamo moramo pametnije trošiti kako bismo mogli više usmjeriti prema onima koji su najviše pogođeni i ulagati u budućnost kroz obrazovanje ili kulturu. Načelno će se svatko u Hrvatskoj složiti da je dijalog između gospodarstva i politike ne samo nužan već i izrazito koristan i poželjan. No, u stvarnosti kultura tog dijaloga nije visoka. Prečesto se nalazim o

u situaciji u kojoj razgovori i prijedlozi ne idu dalje u razradu i primjenu, odnosno dijalog postoji, ali se zadržava na razini koja se ne pretače u praksu. U zemljama za-

padne Europe to nije tako, prijedlozi važnih sektora ili industrija vrlo se pomno analiziraju i svim snagama implementiraju. Države i regije se natječu da bi stvorile što bolje uvjete poslovanja, da bi u tome bile primjer izvrsnosti. Na tome treba ozbiljno raditi kroz podizanje kvalitete diskursa u institucijama javnog i privatnog sekto-

tivnim tržištima i u svim segmentima prodaje, značajno povećati profitabilnost kroz troškovnu efikasnost, odraditi ciklus ulaganja od 350 milijuna kuna i pripremiti ulaganja za 2016. godinu sve kako bismo nastavili stvarati novu vrijednost našim dioničarima. Slijedom toga radimo i na uvrštenju Valamar Rivijere na službenu kotaciju

ra. Ciljevi Valamar Rivijere za iduću godinu nisu malobrojni: ostvariti rast u kontekstu stalnih promjena i konkurencije na emi-

Zagrebačke burze nakon čega ćemo nastaviti transparentno i aktivno komunicirati prema investicijskoj javnosti.

IVICA BABIć, VLASNIK I dIREKTOR TVRTKE PRšuT VOšTANE, TRILJ

Teško financiramo proizvodni proces Apsurd je da možete investirati i u tome vas banke prate, ali ne možete dobiti sredstva za finaciranje proizvodnog procesa Ono što je obilježilo 2014. godinu kad je riječ o pršutu svakako je primjena promijenjene zakonske regulative, tako da se sada pouzdano zna što se sve može zvati pršutom. Došlo je do značajnih pozitivnih pomaka u deklariranju robe na policama trgovačkih lanaca. Tako Dalmatinski pršut uz zaštitu te uz veliki trud proizvođača kroz udrugu i kroz Klaster hr-

vatskog pršuta dobiva na značaju. Da se razumijemo, daleko je to još od idealnog, jer na policama imamo još uvijek anomalija, ali na našim udruženjima je veliki zadatak da pritiskom na inspekcijske službe sredimo stanje. Pršut Voštane prošle godine je ostvario promet od 43,5 milijuna kuna. Ove godine smo poslovali na razini prošle, ali od 2015. godine očekujemo vrlo

velik iskorak i vrlo kvalitetan rast za najmanje 15 posto. Probijamo se na inozemna tržišta, a izvozimo čak i u Novi Zeland te smo pred izvozom u Australiju i Kanadu, dok su zbog ruskog embarga zaustavljeni naši veliki planovi na tom tržištu. Ove godine smo osigurali dovoljno sirovine kako bismo popunili kapacitete. Dogodine očekujemo veliku prekretnicu u

poslovanju naše tvrtke i kvalitetno pozicioniranje na tržištu. Inače, kri-

Izvozimo čak i u Novi Zeland te smo pred izvozom u Australiju i Kanadu za koja je pogodila našu tvrtku 2013. godine kao posljedica problema s otplatom naše investicije

prevladana je i pred nama je sigurno puno mirnije i plodonosnije razdoblje. Tehnološki smo se osposobili tako da možemo pratiti bilo kojeg kupca u svijetu. Dalmatinski pršutari očito znaju napraviti kvalitetne proizvode, a država nas u tome treba pratiti. Apsurd je da možete investirati i u tome vas banke prate, ali ne možete dobiti sredstva za finaciranje proizvod-

nog procesa. Neka samo preslikaju kako su problem finaciranja riješili u Italiji i primijene taj model i kod nas.

www.privredni.hr

“Stanje pogoršava činjenica da je javni sektor ostao nedirnut, pokrivaju mu se svi troškovi iz proračuna, bez obzira na rezultate.” Vitomira Lončar, Mala scena DanieL ackermann, gLaVni izVršni Direktor tVrtke DegorDian, zagreb

Važno je kontinuirano investirati Likvidnost se stabilizirala u regiji, no bDP i dalje pada, a inflacija raste pa su klijenti prisiljeni na optimizaciju ulaganja s kratkoročnim ciljevima umjesto dugoročnim Jako smo zadovoljni 2014. godinom. Zatvorili smo prvu investiciju i otvorili ured u Beču koji već sada radi za nekoliko klijenata. Prvu polovinu godine usredotočili smo se na uspostavljanje središnjeg tima zaduženog za organizaciju i procese, ali i dovođenje kvalitetnog kadra. A u drugoj polovini fokus nam je bio na povećanju prisutnosti na međunarodnim tržištima, a rezultati pokazuju da smo u tome uspjeli. U 2014. godini smo izvozili dvostruko više te nam trenutno prihod s global-

nih tržišta iznosi oko 60 posto ukupnih prihoda. Uz to, naši proizvodi Socialpuzzle, generičke Facebook aplikacije, i Mediatoolkit, alat koji prati ključne riječi na internetu i društvenim mrežama u stvarnom vremenu, bilježe mjesečni rast prihoda od 17 posto. Ured u Austriji je na počecima, no pripremamo se za daljnje širenje te otvaranje ureda u Londonu u 2015. godini. S obzirom na to da imamo sve više klijenata iz cijelog svijeta, očekujemo rast izvoza. U planu je

i početak razgovora s dodatnim investitorima uz koje bismo povećali ulaganja ako zatvorimo novu investiciju. Ulaganja će i dalje najviše ići na razvoj proizvoda i širenje na me-

Sada, više nego ikada, važno je investirati u rast kvalitete, kapaciteta i poslovanja đunarodna tržišta. Likvidnost se stabilizirala u regiji, no BDP i dalje

pada, a inflacija raste pa su klijenti prisiljeni na optimizaciju ulaganja s kratkoročnim ciljevima umjesto dugoročnim. S druge strane, u Austriji su cijene veće pa s manje projekata možete ostvariti više prihoda. Austrijanci su korporativni. Sve je jako službeno i koji puta pretjerano

proceduralno, dok je kod nas (posebice u BiH i Srbiji) sve mnogo ležernije. Zanimljivo je da smo u regiji kao hrvatska tvrtka izrazito pozitivno percipirani i često se smatra da samo zbog toga imamo više znanja, dok u Austriji stalno moramo dokazivati da smo jednako dobri (ili bolji) kao njihove agencije. Kako smo osnovali agenciju u vrijeme krize, nemamo drugačije iskustvo od onoga u poslovanju tijekom nje. Ipak, neki elementi našeg poslovanja su se pokazali izvrsnima. Po-

najprije, to je kontinuirano investiranje. Jer sada, više nego ikada, važno je investirati u rast kvalitete, kapaciteta i poslovanja. Zatim, važno je reinvestiranje, naporan rad, kvaliteta i investicija u tim. Naime, mnogi smatraju da u recesiji i velikoj nezaposlenosti svi moraju biti sretni što imaju posao. No, mi smatramo da moramo osigurati najbolje uvjete kako bismo privukli najkvalitetnije i talentirane ljude. Verujemo da možemo napredovati samo sa zadovoljnim zaposlenicima.

Vitomira Lončar, oSniVačica i raVnateLJica kazaLišta maLa Scena, zagreb

Uspjeli smo - zahvaljujući sebi samima Moja organizacija spada u skupinu ‘privatnika u kulturi’. Naša je poslovna 2014. bila vrlo uspješna, ali isključivo zahvaljujući vlastitim iznimnim naporima. Okruženje je bilo krajnje nepoticajno, donijelo je velike promjene u regulativi, što je dodatno otežalo rad. Gospodarstvo cijele zemlje je

Još 2008. godine sponzorstva i donacije činile su 30 posto našeg prihoda, a sada jedva jedan posto već šest godina u recesiji pa se to nužno odražava i na kulturu, osobito privatnike u kulturi. Još 2008. sponzorstva i donacije činile su 30 posto našeg prihoda, a sada jed-

va jedan posto. Nismo mi prestali biti kvalitetna organizacija, nismo prestali proizvoditi kvalitetan program (dapače, smatram da je kvaliteta porasla), nego se okruženje promijenilo na način da je ulaganje u kulturu postalo nekom vrstom luksuza, a ne pokazatelj društvene odgovornosti i zanimanja za to područje. Ukratko, gospodarska kriza snažno je utjecala na krizu u kulturi u privatnim organizacijama. Stanje još više pogoršava činjenica da je javni sektor i dalje ostao nedirnut, pokrivaju mu se svi troškovi iz proračuna, dakle, iz poreza građana, a bez obzira na rezultate. Godina koja je na izmaku još je više produbila jaz između javnog i privatnog sektora u kulturi, a taj će se trend nastaviti. Od 2015. očekujem da će

vlast koja sada vodi Ministarstvo kulture ostati kraće od predviđenog i time omogućiti nužne promjene. Dokle god je ova garnitura na vlasti ne mogu se očekivati kvalitativne zakonske promjene pa tako ni promjene u praksi. Ne očekujem donošenje novog zakona o sponzorstvima i donacijama, ne očekujem donošenje novog zakona o samostalnoj profesionalnoj djelatnosti,

a ni novog zakona o kazalištima. Ne promijeni li se vlast u 2015. godini, neće se nabolje promijeniti niti stanje u kulturi. Kultura će i dalje propadati. Svaka odgoda promjena čini dodatnu štetu postojećem stanju. Nama u kazališnom svijetu nužno je donošenje nekoliko novih zakona: zakona o kazalištima, zakona o samostalnim umjetnicima, zakona o

Foto: Julio Frangen

okruženje se promijenilo na način da je ulaganje u kulturu postalo nekom vrstom luksuza, a ne pokazatelj društvene odgovornosti. Dokle god je ova garnitura na vlasti ne mogu se očekivati kvalitativne zakonske promjene pa tako ni promjene u praksi

strancima (dio o kulturi), donošenje nove regulative o oporezivanju usluga u kulturi - i nužna nam je porezna reforma u smislu olakšavanja doniranja i sponzoriranja u kulturi. Politika slabo sluša gospodarstvenike, a kulturnjake koji imaju što za reći - još manje. Politika bi se trebala izmaknuti iz kulture, ali nije za očekivati da će se to dogoditi u dogledno vrijeme. Nas nekolicina stalno predlaže promjene u kulturi, ali podrške nema ni od strane vlasti, a ni od većine ko-

lega. Naime, svaka promjena navika zahtijeva ulaganje energije, dodatne edukacije i podizanje kapaciteta organizacija, a u području kulture većina nije spremna na takve korake. Od sljedeće godine očekujem samo da organizacija koju vodim preživi. U 2015. definiramo novi strateški plan za četverogodišnje razdoblje što će biti veliki izazov s obzirom na okolnost da država još uvijek nema strategiju kulturnog razvoja. Svaki naš strateški dokument ostaje izvan okvira generalne kulturne politike jer iste - nema, stoga, nije jednostavno definirati naredno strateško razdoblje. Očekuje se daljnja destabilizacija područja te će biti potrebno uložiti dodatne napore da se opstane.

24 POSLOVNA OČEKIVANJA

Privredni vjesnik

“Hrvatska je i u ovoj godini nastavila svoj pad s nebodera, a neki nas uvjeravaju da je to u stvari let.” Marko Nuić, Adria sol MISLAV BEzMALINOVIć, PrEdSJEdNIK UPrAVE SArdINE, POStIrA

Optimizam koji je utemeljen

Mi smo specifična tvrtka i jedini smo koji se bavimo preradom i ulovom te marikulturom, pa imamo dobar pregled situacije u našem sektoru gospodarstva i ribarstvu općenito. Ovu godinu ocjenjujemo izuzetno dobrom. Imamo odličan resurs sitne plave ribe u Jadranu i ove ćemo godine zabilježiti rekordan ulov, na razini od 70.000 tona. Ulaskom u Europsku uniju imali smo sreću da većina naših proizvoda nije izgubila beneficije na tržištu Cefte, a ujedno su nam se otvorila mnoga tržišta u Europi. Upravo zato ovu situaciju ocjenjujemo izuzetno pozitivnom. U međuvremenu smo ostvarili i značajne investicije. Uložili smo 200 milijuna kuna na otoku i otvorili smo veliki broj novih radnih mjesta. No,

otvaranje novih tržišta ide dosta polagano. Sada radimo na većim ugovorima s većim kućama i tu nam je izuzetno bitna podrška institucija kao što je Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Klastera marikultura, a dobro surađujemo i s kolegama iz Hrvatske obrtničke komore (HOK). U idućoj godini očekujemo da ćemo ostvariti pristup europskim fondovima. Moramo iskoristiti priliku koja nam se pruža jer znamo da postoji značajan iznos sredstava namijenjenih tvrtkama i njihovim ulaganjima u preradu, kao i u podršku za marketinške aktivnosti na novim tržištima. To je upravo ono što nam najviše treba i to je razlog zašto smo optimistični. Proteklih godina u javnost je često izlazila slika nekih negativnosti u ribarstvu u Hrvatskoj, no mi koji stalno radimo nemamo vremena baviti se nastupima u medijima. Međutim, ipak moramo reći kako je ovaj sektor jedan od rijetkih sektora gospodarstva koji stalno raste, kao i zaposlenost u njemu.

MArKO NUIć, dIrEKtOr tVrtKE AdrIA SOL, rIJEKA

zabava je gotova do sada su sve Vlade provodile sličnu politiku. Kad nedostaje novca uvedi nove ili podigni postojeće poreze te napuni proračun, ali se nikako i nikada ne mijenjaj. Inače, prema Albertu Einsteinu, definicija ludosti je raditi jedno te isto, a istovremeno očekivati različite rezultate Tekuća godina, nažalost, nije donijela niti naznake izlaska iz trenutne teške ekonomske situacije u kojoj se Hrvatska nalazi, a kamoli rast koji stalno najavljuju vladajući. Ulazak u EU nije donio očekivane pozitivne efekte na gospodarstvo. Stanje u gospodarstvu je loše već duži period tako da ja ovo više ne bih nazivao recesijom, nego našim realnim stanjem, a nekoliko godina prije krize nerealnim stanjem nerazumnog ponašanja i rasipništva. Zabava je gotova i netko treba podmiriti račun. Ako zatvorimo oči, dugovi i problemi neće nestati. Gospodarski prosperitet se ne može dogoditi sam od sebe. Treba ga znati isprovocirati kvalitetnim i promišljenim potezima kreatora ekonomske politike te biti hrabar i ustrajan u provedbi takve politike. Preduvjet svega je kvalitetno iskomunicirati i s javnosti o povlačenju pojedinog poteza te što će on konkretno donijeti i u kojem periodu. Kad govorimo o komuni-

kaciji, nije naodmet podsjetiti da je godinu uveliko obilježilo zastrašivanje građana i realnog sektora uvođenjem novih poreza, što sigurno ne doprinosi stabilnosti i ne potiče bilo kakvu ekonomsku aktivnost. Upravo suprotno, građani i tvrtke se okreću štednji, preživljavanju i vrlo su rezervirani po pitanju potrošnje i novih investicija. Padom potrošnje, ali nažalost ne državne, i padom investicija nalazimo se u začaranom krugu iz kojeg je teško izaći politikom nečinjenja i blagih reformi. Hrvatska je i u ovoj godini nastavila svoj pad s nebodera, a neki nas uvjeravaju da je to u stvari let. S obzirom na to da se radi o izbornoj godini nikakve radikalne poteze ili pro-

mjene ne očekujem. Vjerojatno će doći do nekih kozmetičkih i populističkih poteza neposredno pred izbore u funkciji privlačenja birača. Ova Vlada je, s obzirom na to da ima veliku većinu u Saboru, propustila povijesnu šansu da na početku svog mandata pokrene radikalne reforme i ekonomski konačno pokrene ovu zemlju. Građani su to očekivali, a velika većina je i bila spremna na promjene i odricanja. Idućoj vladi, koja će zasigurno biti nestabila koalicija više stranaka i neće imati ovakvu većinu u Saboru, bit će znatno teže. Sve u svemu, skakavci su nam pojeli još nekoliko godina. Do sada su sve vlade provodile sličnu politiku. Kad nedostaje novca, uvedi nove ili podigni postojeće poreze te napuni proračun, ali se nikako i nikada ne mijenjaj. Inače, prema Albertu Einsteinu, definicija ludosti je uvijek raditi jedno te isto, a istovremeno očekivati različite rezultate. Takva politika je u prošlosti djelovala

pozitivno na punjenje proračuna, međutim, mislim da smo dostigli točku kad daljnje povećanje poreza neće donijeti efekt dodatnog punjenja proračuna, nego obrnuto. Navedeno je poznato u ekonomskoj znanosti kao Lafferova krivulja. Nužno je smanjiti porezno opterećenje na svim razinama, a posebice na rad. Smanjiti represiju raznoraznih inspekcija uvođenjem fer paušala za one profesije i sektore koji rade uglavnom s gotovinom (primjer malih iznajmljivača apartmana). Kao preduvjet navedenog treba pojednostavniti zakonodavstvo i pravilnike da budu kristalno jasni i onima na koje se odnose i onima koji kontroliraju njihovu provedbu. Poplava novih i stalna mijena postojećih zakona zasigurno ne pridonosi stabilnosti ekonomskog okruženja. Ne možete igrati utakmicu, a da vam netko, za to vrijeme, konstantno mijenja pravila igre. Nadalje, potrebno je porezno rasteretiti potrošač-

ma u kojima se, primjerice, posao dodjeljuje tvrtki koja ima porezni dug od 25 milijuna kuna. Zalažemo se za jednakost u izgledima na javnim natječajima i stoga tu ne bi smjelo biti mjesta za one koji izbjegavaju svoje porezne obveze. Što se tiče opće situacije na tržištu, ne očekujemo neke ve-

like pomake. I drugi poduzetnici poput nas žale se na izostanak reformi i mjera koje bi potaknule veću poduzetničku aktivnost.

PEtAr ŠIMIć, dIrEKtOr PrIMAcOŠPEdA, zAgrEB

Lalovac donosi novi pristup poduzetništvu U idućoj godini očekujem da će se realizirati neke od ideja koje je nakon izbora na funkciju iznio ministar financija Boris Lalovac. Njegovi prvi istupi su vrlo ohrabrujući i donose novi pristup koji poduzetnici pozdravljaju. No, pitanje je koliko će od tih najava biti ostvareno u politič-

kom okruženju kakvo postoji u sadašnjoj strukturi

vlasti. Ministar ne može sve sam provesti i trebat će mu šira podrška u Vladi. Katkad se čini da ga ne prate ni ljudi koji su mu podređeni i koji bi morali provoditi njegove upute. U nekoliko javnih nastupa ministar Lalovac se žalio da se ne uspijeva baviti razvojem sustava jer

mora odlučivati o pojedinim, konkretnim problemima koje su već trebali riješiti službenici na nižim razinama. Naša udruga špeditera ima vrlo dobru suradnju s ministrom Lalovcem. Nadamo se da će i drugi u Vladi reagirati na naša upozorenja o nepravilnostima u javnim natječaji-

www.privredni.hr

“Svaka mjera koja će nam olakšati poslovanje i stimulirati rast je dobrodošla.” Marko Čičin Šain, Jadrolinija

ku košaricu, a time najviše mislim na stopu PDV-a koja je treća najviša u svijetu. Možda za nekoga paradoksalno, ali stajališta sam da bi smanjenje PDV-a pridonijelo boljem punjenju proračuna. S obzirom na zemljopisne specifičnosti Hrvatske, postojeća stopa od 25 posto prisiljava veliki broj građana da osnovne namirnice i odjeću kupuju u susjednim zemljama i tako pune njihove proračune. Ne bi li bilo prirodnije npr. da Talijani ili Sloven-

ja ovo više ne bih nazivao recesijom, nego našim realnim stanjem ci, koji imaju veću kupovnu moć od nas, kupuju kod nas? Nadalje, sudstvo treba organizirati na način da je brzo, efikasno i potpuno neovisno. Pravna sigurnost je iznimno važna kod privlačenja investicija i suzbijanja (ne)kulture neplaćanja. Rashode proračuna treba dovesti postepeno na razinu od 100 do 110 milijardi kuna. Administrativni i birokatski ustroj države svesti na jednu razumnu mjeru, primjerenu našoj veličini, dakle, nastojati što više ljudi prebaciti iz javnog u realni sektor.

U gospodarski naprednim zemljama je normalno da se više zarađuje u realnom nego u javnom sektoru. Kad budemo u RH imali situaciju da je potencijalnim posloprimcima privlačniji posao u realnom od onoga u javnom sektoru, znat ćemo da smo na dobrom putu. Ubrzano provesti privatizaciju svih državnih tvrtki koje nisu od strateškog intereasa RH te na taj način smanjiti manevarski prostor za politički i svaki drugi nepotizam i korupciju. Monetarnom politikom kunu je davno trebalo oslabiti, ali zbog valutnih klauzula i visoke euroiziranosti zemlje za to je kasno i dovelo bi do daljnjeg pada kupovne moći građana. Nadam se da će monetarna politika još neko vrijeme moći održati stabilnost kune. Izuzetno je važno probati reprogramirati što više državnih dugova i iskoristiti trenutne povoljne kamate na svjetskim tržištima kapitala. Tako povoljno zaduživanje neće biti moguće zauvijek. Ne želim ni pomisliti što će biti ukoliko ne provedemo reforme i drukčije organiziramo državu, a situacija s povoljnim kamatama se promijeni nagore. Mislim da bi to bio game over za RH. Pravi poduzetnik niti ne očekuje puno od države. On traži isključivo stabil-

no poslovno okruženje u kojem prednost na tržištu može isključivo ostvariti svojim radom i znanjem. I to je jedino što gospodarstvenici traže, ali politika, nažalost, neće tako skoro početi slušati gospodarstvenike. Realni sektor je uglavnom ekonomski desno, a političke stranke bilo da su politički lijevo, centar ili desno, sve su, baš sve, ekonomski lijevo. Za lijevu ekonomsku politiku više novca nema. Gospodarstvenicima je preostalo jedino da svojim medijskim istupima pokušaju promijeniti stvari. Srećom sve više i više gospodarstvenika dobiva prostor u medijima i ukazuje na tu problematiku kao i na vječnu borbu gospodarstvenika s nemani hrvatske birokracije. Nevjerojatan je paradoks da i sama politika vodi sličnu borbu i teško izlazi na kraj s nekim segmentima vlastite birokracije. Vrlo često država svojim potezima nastoji zaobići vlastitu birokraciju umjesto da je suzbija (vidi zakon o golfu, rukometnim dvoranama, strateškim investicijama i sl.). Potrebna je kompletna promjena našeg mentalnog sklopa. Trebat će vremena da građani spoznaju da ovaj naš ekonomski sustav križanca, ovo krivo srastanje kapitalizma i socijalizma nije održi-

vo. Kad kažem građani, mislim i na medije i političare. Moramo početi shvaćati da zdravstvo nije besplatno, nije država dala mirovine, da nije grad sagradio školu, a gradonačenik poklonio besplatne udžbenike, nego smo to sve mi, građani i tvrtke, platili i stvorili. Trenutno država i lokalna samouprava loše upravljaju novcem građana jer se puno uzima, a premalo daje. Država je postala sama sebi dostatna, ali ima sve manje i manje benzina na raspolaganju, a upravo je realni sektor taj koji puni njene spremnike. Zato sam siguran da će doći do tektonskih promjena u organizaciji i upravljanju državom. Na to ćemo, prije ili kasnije, biti prisiljeni jer neće biti benzina. Tvrtka Adria sol se bavi obnovljivim izvorima energije (OIE), a posebice fotonaponskim sustavima. Unatoč ogromnom potencijalu koji imamo na području iskorištavanja energije iz sunca, nadležni to ne prepoznaju. Pritišću nas problemi koje dijelimo s drugim sektorima, a to su: prevelika birokratiziranost i učestale promjene pravila koja reguliraju područje OIE-a. Očekujem, i nadam se, da će se situacija promijeniti nabolje. Nada umire zadnja.

Boro VujoVić, direktor tVrtke opereta, ZagreB

ovo nije kriza nego realno stanje Ovu situaciju na tržištu koju mnogi nazivaju krizom mi formuliramo nešto drugačije – ovo nije kriza nego je ovo realna situacija. To je tako i to će još dugo biti tako. No, situacija ipak nije tako crna kao što se prezentira. Cijene nekretnina, kojima se mi bavimo, u ovoj su godi-

ni pale u prosjeku negdje oko 10 posto, što je zapra-

vo u redu. One su na realnim razinama i situacija na tržištu je u redu jer kupaca ima i, što je nama najvažnije, trgovina se odvija. Naša je procjena da je pad gotov i da su ovo razine s kojih se cijene neće više smanjivati. Na snazi je stabilizacija i mi procjenjujemo uskoro i bla-

gi oporavak. U skladu s time očekujemo i da će u idućoj godini i promet biti veći. To se već u ovoj godini vidi jer je ova godina znatno bolja nego prošla. Očekujem nastavak ovakvog trenda i u sljedećoj godini.

dr. sc. Marko ČiČiN ŠaiN, ČlaN upraVe jadroliNije ZadužeN Za fiNaNcije, rijeka

dobra godina za jadroliniju Poslovna 2014. godina je za Jadroliniju bila dobra godina. Ulaganje u razvoj i modernizaciju poslovanja kao i povećane komercijalne aktivnosti polučile su pozitivne poslovne rezultate, posebice u segmentu razvoja novih usluga te u segmentu prometa koji povezuje Hrvatsku s Italijom. Generalna gospodarska klima je nažalost i dalje recesijska. Navedeno otežava planiranje budućih strateških investicija u prijevozu tereta. U 2015. očekujemo da će država stimulirati sve mjere koje se tiču ulaganja u razvoj i infrastrukturu. Takve mjere bi nas, poslovne subjekte, potaknule da više ulažemo, a to bi u konačnici pokrenulo novi gospodarski ciklus. Svaka mjera koja će nam olakšati poslovanje i stimulirati rast je dobrodošla. Kad je riječ o konkretnim mjerama za ublažavanje posljedica krize, moram reći da svaka grana djelatnosti ima svoje specifičnosti, tako da bih se u ovom odgovoru ograničio na našu djelatnost. Mjere koje su implementirane u proteklih godinu dana, a koje su bile stimulirane ulaskom Hrvatske u EU, u konačnici su nam olakšale poslovanje i uvele su mnoga pravila koja su možda do tada nedostajala. Standardizacija i veća informatizacija koja rezultira efikasnijem poslovanjem i boljom kontrolom po meni su ključne stvari, i u tom smjeru se treba obavezno nastaviti razvijati. Takve izmjene ubrzavaju poslovne procese i povećavaju našu konkurentnost na vanjskom tržištu.

Ne bih se u potpunosti složio s tvrdnjom da politika slabo sluša gospodarstvenike, ali da je svako poboljšanje u komunikaciji dobrodošlo, to je činjenica. Trebaju se uspostaviti radni timovi s obje strane, čiji bi zadatak trebao biti formiranje konkretnih prijedloga izmjena pojedinih zakona ili implementacija pojedinih mjera koje bi u konačnici stimulirale rast i oporavak gospodarstva. Takvi timovi bi obavezno trebali djelovati kroz postojeće institucije koje već imaju nužnu infrastrukturu, kao što su HUP ili HGK. Znam da takve inicijative već postoje, ali očito je da bi se takav vid aktivnosti trebao intenzivirati. Za svoju tvrtku u sljedećoj godini očekujemo nastavak pozitivnog trenda rasta prometa i prihoda iz 2014. godine kroz povećanu komercijalnu aktivnost. Uvodimo mnoge novosti koje bi trebale u potpunosti zaživjeti do iduće turističke sezone. U zadnjih godinu dana puno je napravljeno na modernizaciji kanala prodaje, s posebnim naglaskom na online prodaju. Sustav je pred svojom konačnom implementacijom. Naša usluga će s navedenim novinama biti dostupnija, a Jadrolinija je time izgradila infrastrukturu koja je podloga i za budući razvoj prodaje.

26 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“ Među najvećim pojedinačnim troškovima koje gospodarstvenici imaju je trošak prema državi na svim nivoima.” Trpimir Renić, Cemex TrPImIr rENIć, PrEdSJEdNIK UPrAVE CEmEX HrVATSKA, KAšTEL SUćUrAC

Još nema oporavka građevinskog sektora Kao jedna od najvećih proizvodnih tvrtki u dalmaciji i Hrvatskoj nadamo se skorijem rastu tržišta koje će nam omogućiti sudjelovanje u infrastrukturnim i drugim građevinskim projektima Razočarani smo što protekla godina, koja je značila godinu oporavka za najveći broj članica Europske unije, nije donijela dugoočekivani gospodarski rast i u Hrvatskoj. Ova godina nije donijela ni važne reforme u državnom sektoru, ni u zakonskom okviru, za koje smo svjesni da, koliko god bolne bile, nemaju alternativu. Pritom posebno treba istaknuti nepovoljan položaj svih ulagača koje od investiranja u Hrvatsku još uvijek odbija složenost i dugotrajnost birokratskih procedura, ali i pravna nesigurnost zbog česte promjene zakona, kao i različita primjena u raznim dijelovima Hrvatske. Ovo je za našu tvrtku već sedma krizna godina. Od početka krize do danas domaće se građevinsko tržište gotovo urušilo. Okrenuli smo se izvozu kojim danas plasiramo više od 70 posto svoje proizvodnje, a širimo i poslovanje

betonom u Bosni i Hercegovini. Također, bavimo se i vlastitom energetskom učinkovitosti pa smo ove godine ostvarili rekordnu proizvodnju, a s tvrtkom Fotonapon otvorili smo i solarnu elektranu u našem rudniku. Naporno radimo i dalje, te se nadamo što skorijem oporavku hrvatskog tržišta. Izborna je godina pred nama pa je logično da ova Vlada nema više vremena za otezanje s reformama. Već godinama se zalažemo za olakšavanje i privlačenje stranih ulaganja pa se u skladu s tim još uvijek nadamo pozitivnim i konkretnijim promjenama u tom segmentu. Kao jedna od najvećih proizvodnih tvrtki u Dalmaciji i Hrvatskoj nadamo se skorijem rastu tržišta koje će nam omogućiti sudjelovanje u infrastrukturnim i drugim građevinskim projektima, a kao odgovoran poslodavac koji ulaže u ljudske potencijale vjerujemo da se mora

naći načina za potrebana ulaganja da bi hrvatsko tržište rada postalo agilnije i stručnije. Također, konkretnije vezano uz cementnu industriju, potrebno je bolje razumijevanje i usklađivanje s potrebama naše industrije vezanima uz ulazak u EU: pitanje

Najavljenih investicija je malo i ako ih i bude, bit će potrebno dvije do tri godine da se počnu realizirati europskih kriterija za alokaciju CO2 i mogućnost korištenja zamjenskih goriva. S obzirom na to da je cementna industrija jedan od vodećih hrvatskih izvoznika, ovo su izuzetno važne teme koje su ključne za našu izvoznu konkurentnost i tu očekujemo nastavak podrške Vlade. Ukoliko želimo da Hrvatska industrija bude konkurentnija, kako bi pre-

brodila krizu i povećala svoju prodaju i izvoz, trebamo joj omogućiti da optimira svoje troškove. Među najvećim pojedinačnim troškovima koje gospodarstvenici imaju je trošak prema državi na svim nivoima, kroz poreze, prireze, razne doprinose, parafiskalne i druge naknade. Također, jako je bitno da se gospodarstvu omogući da se brzo mijenja kako bi se uskladilo s tržišnim uvjetima, odnosno da nam se omogući fleksibilnost u radu. Zakonski okvir u Hrvatskoj izgrađen je na način da se promjene mogu provesti, no vrlo sporo i samo uz izrazito velik trošak. Smatram kako bez refor-

Neka poslovne prilike dolaze k Vama.

privredni vjesnik

me javne uprave i porezne reforme Hrvatska ne može očekivati brz oporavak, a govoreći iz perspektive ulagača, jedan od važnijih problema je i pitanje pravne nesigurnosti, odnosno stalnog mijenjanja pravila igre. Cemex je svoje snage u posljednjih nekoliko godina, uslijed pada domaćeg tržišta, snažno usmjerio na jačanje izvoza i bilo bi nam drago da smo u tim projektima osjetili manje opterećenje države. Brojna su tijela i udruženja koja zagovaraju interese gospodarstvenika u Hrvatskoj i mi aktivno sudjelujemo u njihovom radu. Međutim, osim na deklarativnoj bazi, često je jako je malo interesa kod onih koji su zaduženi za stvaranje politika da se uključe prijedlozi gospodarstvenika i iskoriste njihova iskustva i znanja. Sve što gospodarstvenici i poduzetnici u tom smislu m o g u napraviti jest i

dalje javno govoriti o problemima u gospodarstvu koji ih muče i vjerovati da će takav njihov angažman u budućnosti ipak donijeti napredak. Nažalost, ne očekujemo oporavak domaćeg tržišta u građevinskom sektoru. Najavljenih investicija je malo i ako ih i bude, bit će potrebno u prosjeku dvije do tri godine da se počnu realizirati. Nastavit ćemo s razvojem naših specifičnih proizvoda i usluga poput dekorativnih i namjenskih betona, s promoviranjem održive i niskoenergetske gradnje, a tražit ćemo i nove izvozne prilike. Oslonit ćemo se, kao i dosad, isključivo na vlastite inicijative u pokušajima da za sebe osiguramo dio tržišta cementa i betona u regiji i šire, kako bismo omogućili održivost poslovanja. Isto tako, očekujemo konkretniju podršku Vlade gospodarstvu, jer bez toga će biti izuzetno teško svima.

*Pretplatite se na Privredni vjesnik Nazovite +385 (0)1 5600 000 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 5600 002 ili e-mail pretplata@privredni.hr

www.privredni.hr

“ Od državne politike ne očekujem nikakvu posebnu potporu nego i nadalje probleme. Poduzetnicima bih poručio da paze na svaku lipu.” Vlade Prančić, Smjeli Vlado Prančić, VlasniK i direKtor tVrtKe smjeli, duGoPolje

Kada je dobra turistička sezona, dobro je i proizvođačima Za nas u dalmaciji sve ovisi o turističkoj sezoni. ukoliko ona bude uspješna, bit će dobro i proizvođačima pršuta, a ukoliko ne bude neće biti nikome dobro Iskreno moram priznati kako sam zadovoljan poslovanjem tvrtke Smjeli u 2014. godini. Radi se o solidnoj godini u kojoj smo bili zadovoljni i proizvodnjom i prodajom. Prodaja je bila uspješna zahvaljujući velikoj potražnji za vrijeme glavne turističke sezone. Već krajem sezone gotovo smo ostali bez robe. Ove godine dobili smo certifikat Dalmatinskog pršuta, a postali smo šampioni Sinjskog i Drniškog sajma pršuta. Pobjeda na Drniškom sajmu pršuta govori o nepristranom pristupu i velikoj širini organizatora tog sajma koji nisu podlegli svojim interesima, iako je brend Drniškog pršuta nadaleko poznat. Završili smo investiciju vrijednu 100.000 eura u klimatizaciju pogona, a spremamo se i na još neke investicije te u podizanje kapaciteta. Od iduće godine proizvodit ćemo i pršut bez kosti te pokuša-

kuna, a tu smo i mi. To će nam svakako olakšati poslovanje. Isto tako, ulaskom u Europsku uniju olakšana nam je nabava sirovine te za nju ne plaćamo PDV, što nas čini konkurentnim. Preko našeg Klastera nastojimo dogovoriti nabavu siroviti konkurirati talijanskim ne od domaćih proizvođaproizvođačima u tom di- ča svinja te se spremamo jelu. Planiramo proizvesti 50 tona sirovog buta za pršute, što je oko četiri tisuće komada pršuta, te određene količine pancete, buđole, pečenice, vrata, plećke...

organizirati vlastiti Sajam pršuta u Splitu. Od državne politike ne očekujem nikakvu posebnu potporu nego i nadalje probleme, jer smo uvidjeli da jedan dio dužnosnika ne razumije naše probleme. U idućoj godini očekujem nešto bolju poslovnu godinu, ali bih svim podu-

zetnicima preporučio da dobro paze svaku lipu jer je to jedini recept opstanka. Za nas u Dalmaciji sve ovisi o turističkoj sezoni. Ukoliko ona bude uspješna bit će dobro i proizvođačima pršuta, a ukoliko ne bude - neće biti nikome dobro. Što se tiče proizvođača Dalmatinskog pršuta,

mogu reći da smo zadovoljni jer smo počeli sve ujednačenije proizvoditi. Očekujemo kako će tijekom 2015. godine certifikat Dalmatinski pršut posjedovati više od deset proizvođača, a vjerujemo i da nam je u idućoj godini moguć početak značajnijeg izvoza u neke zemlje.

od državne politike ne očekujem nikakvu posebnu potporu nego i nadalje probleme Ono što me ohrabruje je najava da će se PDV plaćati po plaćenom računu za tvrtke koje su imale promet do tri milijuna

Vlado KrauthaKer, VlasniK i direKtor Vina KrauthaKer, KutjeVo

Posljedice loše berbe odrazit će se na iduću godinu Vinska omotnica je dokazala da naši vinari još uvijek nisu spremni kvalitetno odraditi administraciju vezanu uz taj projekt Ovo je, što se tiče vegetacije, od samog početka bila vrlo teška vinogradarska godina. Iako

Godina je bila pogotovo nepovoljna za crvene sorte se početkom ljeta mislilo da će biti samo malo otežana te da će se tijekom ljeta vrijeme popraviti. Mogu odgovorno reći da

niti jedan hrvatski vinar nije bio spreman za ovakvu tešku i nepredvidivu godinu. Mi smo imali manji prinos za oko 32 posto, a iz kooperacije smo otkupili 20 posto manje grožđa, tako da ćemo na tržište izbaciti oko 500.000 litara vina, dok smo prošle godine izbacili 620.000 litara. Povećali smo i broj država u koje izvozimo na 18 jer smo 2014. godine otvorili tržište Kanade i Brazila. Doduše,

ovu godinu možemo biti zadovoljni rezultatom jer smo uspjeli plasirati kompletnu proizvodnju, ali će se posljedice ovogodišnje loše berbe odraziti naredne godine. Ne samo da smo imali lošiju berbu nego ćemo iduće godine biti bez nekih vina na tržištu. Ove godine smo izbacili 37 različitih etiketa vina, a dogodine neće biti predikatnih vina, niti orange vina iz ovogodišnje berbe. Godina je bila pogotovo nepo-

voljna za crvene sorte, a vinari koji imaju zalihe iz prošlih godina odnosno oni koji nisu uspjeli plasirati svoje vino mogli bi to učiniti naredne godine. Vinska omotnica je dokazala da naši vinari još uvijek nisu spremni kvalitetno odraditi administraciju vezanu uz taj projekt. Vinari su morali više individualno raditi na svom osposobljavanju, kako bi iskoristili mogućnosti jer država nema dovoljno osposobljenih

kadrova za pratiti te projekte. Dokaz da su naša ministarstva nespremna je to da su tri puta mijenjani pravilnici. Vinari sami nemaju viziju što bi i kako bi to napravili, a

strategiju nemaju niti država niti vinarske udruge. To će rezultirati time da nećemo moći iskoristiti niti 30 posto mogućnosti koje pruža Vinska omotnica. Ove godine je tako prošlo, ali se nadamo da ćemo iduće godine puno više iskoristiti. Doduše Udruga Kutjevački vinari povukla je sredstva i opremamo vinarsku kuću u kojoj će biti smješteni laboratorij, degustacijski prostor te muzejsko-izložbena prostorija.

28 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“ Prilike se otvaraju u strukturnim fondovima pa vjerujem da će se kroz taj segment pokrenuti i dugo očekivane investicije.” Bogdan Šarić, Sajam Split BOgdAN ŠArIć, PrOKUrIST TVrTKE SAJAm SPLIT

Svaka godina izazovnija od prethodne Svaka krizna godina zahtijeva od nas sve više inovacija, novih pristupa i kreiranja novih pristupa i ponuda prema tvrtkama i partnerima Kako smo i očekivali, 2014. godina je bila još izazovnija od prethodne. Uloženo je jako puno truda kako bismo postigli jednako dobre rezultate sajma GAST, na razini prethodnih godina i to u segmentu površine sajmova. Svaka krizna godina zahtijeva od nas sve više inovacija, kreiranja novih pristupa i ponuda prema tvrtkama i partnerima. Zanimljivo je to što su upravo ti novi segmenti generalno postigli dobre rezultate. Želim da 2015. godina bude godina zaokreta i pozitivnih promjena

u gospodarstvu, koje svi tako priželjkujemo. Ipak, koliko će se to ostvariti, pokazat će vrijeme, a realnost će diktirati uvjeti na tržištu, kako na domaćem, tako i na inozemnom, jer nismo izolirani od makroekonomskih utjecaja cijele regije i Europe. Zasigurno će se morati napraviti i značajni rezovi u državnom aparatu. Prilike se otvaraju u strukturnim fondovima pa vjerujem da će se kroz taj segment pokrenuti i dugo očekivane investicije. Ipak, smatram kako smo i dalje u razdoblju bolnih rezova na svim razinama,

pronalaženju prosperitetnih tržišnih niša, dugoročnog odricanja i prilagodljivosti tržišnim uvjetima. Za bilo kakve promjene trebat će dosta vremena kako bi se vidjeli konkretni rezultati. O nekom većem zapošljavanju teško je govoriti bez subvencija države, koja bi

trebala sustavno poticati zapošljavanje i smanjiti postojeće velike namete za poslodavce. Mislim da je u tom smislu napravljen dobar iskorak kod zapošljavanja mladih od 15 do 29 godina. Mislim da treba stvoriti jedno generalno ozračje partnerstva. Na taj način stvorila bi se dvosmjerna komunikacija koja bi mogla pokrenuti promjene i napredak za sve. U 2015. idemo s prokušanim, uspješnim projektima, našim prepoznatljivim brendovima, liderima u sajamskoj industriji Hrvatske i šire regije, sajmo-

vima SASO i GAST, a tu je i naš novi projekt Gastro vinjeta. Pod okriljem tih sajmova, organizirat ćemo i nove, specijalizirane manifestacije, poput novih događaja, kao što je organizacija susreta poduzetnika s izvršnom i za-

Treba stvoriti generalno ozračje partnerstva. Tako bi se stvorila dvosmjerna komunikacija koja bi mogla pokrenuti promjene

konodavnom vlasti... Organiziranje konferencija i stručnih skupova i dalje je naš forte, jer smatramo da je znanje ključ za razvoj svakog poduzetnika. U planu su i novi sajamski projekti jer u doba krize ne smijemo dopustiti stagnaciju, budući da ona dugoročno znači pad. U 2015. godini nastavit ćemo i dalje pružati visoko kvalitetnu logističku potporu eventima na području Dalmacije, gdje svim organizatorima i dalje nudimo naše znanje i iskustvo pri organizaciji raznih događanja, ali i kompletnu potrebnu opremu.

mArKO PLAzONJA, VLASNIK I dIrEKTOr TVrTKE NEKrETNINE LAV PrOmET, SPLIT

recesija smanjila broj agencija za nekretnine U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo nas je puno, a danas se na prste jedne ruke može izbrojiti broj aktivnih agencija Promet nekretninama posljednjih pet godina jedna je od najugroženijih djelatnosti od pojave recesije. Recesija je ostavila veliki trag pa se broj agencija i tvrtki drastično smanjio. U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo Inače, ove godine prodaju se manji stanovi namijenjeni mladim obiteljima koje rješavaju svoje stambeno pitanje, te najskuplji, elitni stanovi kojima su kupci, nažalost, stranci. Ono što se javlja kao dodatni problem je očito povećan rad na crno, i to nas je puno, a danas se na pogotovo, nekadašnjih prste jedne ruke može iz- agenata, vlasnika tvrtki brojiti broj aktivnih agen- koje su zbog problema s cija. Dugo godina se ba- poslovanjem prestale ravim ovim poslom i ne bih diti. Upravo bi to trebao ga više radio kada ne bih biti predmet rada izvršne vjerovao da će biti bolje. vlasti jer se od našeg rada Optimist sam i vjerujem u uvijek solidno punio prooporavak. račun. Optimist sam i vje-

U našem sektoru najveću podršku davala nam je Hrvatska gospodarska komora

rujem u oporavak tržišta nekretnina, pogotovo nakon odlično posjećenog Foruma o poslovanju nekretninama. U našem sektoru najveću podršku davala nam je Hrvatska gospodarska komora i to je institucija preko koje mi možemo rješavati svoje probleme. Pionir sam prometovanja nekretninama i moje aktivnosti sa HGK-om vezane su oko izrada pravilnika i zakona koji reguliraju naše poslovanje. Velik i mukotrpan posao smo napravili oko reguliranja našeg sektora te kod uvođenja reda u promet nekretninama, od čega je najveću korist imao državni proračun. Vjerujem, da bi sektor prometa nekretninama bio i nadalje nesređen da nam nije bilo pomoći Hrvatske gospodarske komore

oko licenciranja agenata te oko donošenja Zakona. Možda neki poduzetnici nemaju dovoljno informacija o mogućnostima koje im HGK pruža ali, sam osobno, kao i niz mo-

jih kolega imao veliku podršku i pomoć djelatnika HGK-a. Poduzetnik-početnik može jednostavno doći u HGK i dobiti na jednom mjestu sve što mu je potrebno za poče-

tak posla. HGK ima veliki potencijal od početne podrške poduzetniku, preko ishođenja dozvole pa čak do sklapanja konkretnih poslova.

www.privredni.hr

“ Administracija je velika, spora i neučinkovita, a uz to lišena odgovornosti za poslove koje obavlja, ne samo gospodarstvu već i građanima.” Mladen Peroš, AD Plastik neVen kUlUšić, direktor tVrtke PoMak, sPlit

izjednačiti poduzetnike s ostalima Gospodarstvenici nisu izjednačeni s ostalima, a dokaz tome je činjenica da kada neka tvrtka ima potraživanje od tvrtke koja je otišla u stečaj, onda je gospodarstvenik zadnji u redu za namirenje potraživanja bez obzira kada su ona nastala Poslovna 2014. godina bila je jako teška. Svaka tvrtka koja je bude pozitivno završila postići će fantastičan uspjeh. Stanje u gospodarstvu je svakoga dana sve teže i teže, a za buduće održivo poslovanje trebat će više rada i velikog umjeća. Što se tiče monetarne, porezne i financijske politike - od njih ne očekujem ništa značajno što bi moglo utjecati na oporavak gospodarstva. Prije bilo kakvog očekivanja nužno je riješiti izjednačavanje poduzetnika, odnosno gospodarstvenika, s ostalim građanima i institucijama, što je ustavna kategorija, kao i da pravni sustav, odnosno njegovi dijelovi koji se odnose na gospodarstvo, postane primjenjiv i učinkovit. Gospodarstvenici

nisu izjednačeni s ostalima, a dokaz tome je činjenica da kada neka tvrtka ima potraživanje od tvrtke koja je otišla u stečaj, onda je gospodarstvenik zadnji u redu za namirenje potraživanja bez obzira kada su ona nastala. Zatim, nije logično da prema Zakonu o javnoj nabavi izvoditelj radova mora dati bankovno jamstvo za dobro izvršenje ugovora bez obzira što je propisani rok plaćanja 60 dana, a istovremeno taj isti izvoditelj radova ne dobije ni-

kakvo jamstvo da će naplatiti svoju uslugu i rad. Osim toga, poduzetnik mora zaposliti djelatnike kako bi pratio status dužnika, koji raznim trikovima i udruživanjima ometa nadziranje svog statusa, a to mu omogućava zakon. Bez obzira na jasan stečajni zakon, kod nas se strahovito dugo drži trula jabuka u košari iako od nje stradavaju ostale jabu-

ke. Imate izlaz - sudskim putem naplatiti uslugu od te jabuke, a dok dobijete presudu, trula jabuka je već pokvarila čitavu košaru. Pored toga, troškovi javnog bilježnika i odvjetnika su ogromni tako da poduzetnik dobro razmisli hoće li u ovakvoj situaciji naplaćivati dug. Da bi se koliko-toliko išlo na ruku poduzetnika, potrebno je odrediti da bilo

koji spor vezan uz gospodarstvo ne traje više od 100 dana. Stoga bilo koje mjere neće imati smisla, ukoliko se sustavno ne riješi status gospodarstva i poduzetnika. Da bi se poduzetnici izborili za svoj status, nailaze odmah na barijere jer ne postoji niti jedno udruženje, a da nije pod nadzorom politike i da ga ne vode političari. Ista je stvar i s radničkim, odnosno sindikalnim udruživanjem. Razlika je samo jesu li čelnici tih udruženja bivši ili budući političari. Rješenje postoji. Za početak bi Vlada trebala okupiti tridesetak istinskih poduzetnika koji su napravili nešto, a da nisu bili vezani uz politiku, a koji bi napravili plan aktivnosti za pokretanje gospodarstva i njegov rast.

Hrvatsku treba pravno urediti i stručno posložiti. Tek nakon toga možemo očekivati da ona bude raskošna i bogata, a za to ima resurse. Što se tiče naredne godine, za Pomak očekujem i daljnji rast te pozitivno

Potrebno je odrediti da bilo koji spor vezan uz gospodarstvo ne traje više od 100 dana poslovanje. Siguran sam da će to tako i biti jer smo mi tvrtka koja posluje više od 20 godina, a svake godine najmanje petina naših djelatnika radi na razvoju novih proizvoda. Iza mene osobno je 30 godina poduzetništva.

Mladen Peroš, Predsjednik UPraVe tVrtke ad Plastik, solin

U idućoj godini očekujemo povrat ulaganja Mislim da je prioritet poduzimati mjere za razvoj efikasnije administracije, podrazumijevajući pod tim državnu upravu, uključujući pravosuđe te jedinice lokalne uprave, prvenstveno u pravcu smanjenja troškova te jačanja osobne i institucionalne odgovornosti za poslove koje obavljaju Poslovna 2014. godina u Hrvatskoj obilježena je, kako sada stvari stoje, šestom uzastopnom godinom smanjenja gospodarske aktivnosti i odgađanja provedbe strukturnih reformi u gospodarstvu. Stanje u gospodarstvu je vrlo loše i nema naznaka ozbiljnijih zahvata koji bi zaustavili negativna kretanja. Administracija je velika, spora i neučinkovita, a uz to je lišena odgovornosti za poslove koje obavlja, ne samo gospodarstvu već i građanima. Porezna politika nije konzistentna, a uz to

su porezi i doprinosi previsoki. Ukupno poslovno okruženje u državi je depresivno bez jasnijih naznaka izlaska iz krize. Nažalost, u idućoj godini ne očekujem neke značajnije mjere države usredotočene na oporavak gos-

Očekujem nastavak postojeće politike uz već najavljene promjene vezane uz povećanje neoporezivog dijela plaće kod poreza na dohodak, te uvođenje poreza na štednju. Mislim da je prioritet poduzimati mjere za razvoj efikasnije administracije, podrazumijevajući pod Većina razvojnih tim državnu upravu, ukprojekata u koje ljučujući pravosuđe te jesmo ulagali se dinice lokalne uprave i samouprave, prvenstveuhodala ili prelazi u no u pravcu smanjenja serijsku proizvodnju troškova te jačanja osobne i institucionalne odgopodarstva, budući da je vornosti za poslove koje 2015. izborna godina. obavljaju. Posebno nagla-

šavam pitanje jačanja odgovornosti, koje je iznimno važno i jednako tako kompleksno za rješavanje. Nije moguće govoriti o efikasnoj administraciji, kojoj težimo, ukoliko značajno ne povećamo njihovu odgovornost, uključujući i sustav kontrole. Dalje, važno je sustavno djelovati u pravcu smanjenja fiskalnog i parafiskalnog opterećenja poslovnih subjekata, smanjenja kamata na kredite, poticanja razvoja industrije, osobito izvozno orijentirane te poticanja investicija uz stvaranje ukupno

tema i zajednički interes svih političkih stranaka. Sljedeća godina treba biti godina pozitivnog iskoraka zbog povrata investicija koje su za posljednje dvije i pol godine na razini AD Plastik Grupe iznosile oko 50 milijuna eura. Naime, u 2015. većina rapoticajnog okruženja za zvojnih projekata, u koje razvoj poduzetništva. smo ulagali, već ulaze kao Mislim da se gospodar- uhodani ili prelaze u sestvenici trude predlagati rijsku proizvodnju, što bi konkretne mjere i promje- trebalo dovesti do porasta ne koje bi dovele do oživ- prihoda i dobiti u odnosu ljavanja gospodarstva. na 2014. Bojim se da efekta neće biti sve dok razvoj gospodarstva ne bude centralna

30 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“ Kao pripadniku ICT industrije iznimno mi je žao što nisu donesene političke odluke i dinamiziranje primjene e-Računa.” Slavko Vidović, Infodom Grupa SLAVKO VIdOVIć, dIREKtOR INfOdOm GRuPE, ZAGREb

Na svim područjima trebamo se više fokusirati Kritično je pitanje da se stvori ozračje kontinuirane suradnje Vlade, gospodarstvenika i akademske zajednice na strateškim područjima za razvoj Hrvatske Kretanje BDP-a u nekoj mjeri je posljedica vanjskih okolnosti na tržištu, ali i naše spremnosti da se mijenjamo i razvijamo. Smatram kako je pad BDP-a posljedica stanja, između ostaloga, tri velika područja hrvatskog razvoja. To su dinamika povlačenja sredstava iz EU fondova i kontrola deficita, zatim plasmani banaka u privatni sektor te digitalizacija za povećanje efikasnosti i smanjenje troškova u privatnom sektoru i javnom sektoru. Može se argumentirano reći da smo na svim poljima mogli više napraviti u 2014. godini. Kao pripadniku ICT industrije iznimno mi je žao što nisu donesene političke odluke za dinamiziranje primjene e-Računa u privatnom sektoru B2B i eRačuna u javnoj nabavi B2G. Neto efekti e-Računa u privatnom sektoru se procjenjuju na preko 1,4 milijarde kuna godišnje, a neto efekti elektoničke

javne nabave se procjenjuju na preko dvije milijarde kuna godišnje u javnom sektoru. Ukazao bih na dvije važne dimenzije u svim područjima poslovanja: svjesnost o globalizaciji svih djelatnosti te spremnost da se mijenjamo, a posebno u području inovacija i sofisticiranosti poslovanja. Čini mi se da će mjere Vlade i svježi vjetar ministra financija gospodina Lalovca donijeti rezultate u 2015. godini jer je vidljivo da svaka mjera, o kojoj ministar govori, ima i neto učinke. Jasno je da su za strateške industrije, kao što je ICT, državni poticaji dobro došli kao i u svim drugim zemljama. Mjerama politke zapošljavanja u ovom sektoru trebalo bi potpomoći da hrvatski ICT stručnjaci razviju hrvatsku industriju i hrvatski javni sektor, ne samo za tvrtke, nego i radi kompetitivnosti Hrvatske. Predmetnim politikama i mjerama Vlade, trebalo bi

težiti poticanju i valoriziranju tvrtki koje imaju poslovnu izvrsnost u privatnom sektoru, a paralelno podizati efikasnost javne uprave, ne samo državne nego i lokalne. Vjerujem kako su državna i komunalna poduzeća također u fokusu te moraju imati poslovnu izvrsnost upravu i društvo, a posebno ako su razvijane u okviru Triple Helix konNeto efekti cepta suradnje Vlade, e-Računa u gospodarstva i akademske zajednice. Npr. novac, odprivatnom sektoru nosno financijski poticase procjenjuju na ji, ne daju efekte bez inpreko 1,4 milijarde formacija i znanja, kao kuna godišnje resursa za uporabu financijskih i drugih sredstava. Osobno bih u fokus stajer se na taj način pove- vio digitalizaciju i pomoćava kompetitivnost. U ću toga bi se utjecalo na tome je važno prepozna- četiri područja: povećanje ti kako se klasična tehnika produktivnosti i poslovrezanja troškova zamje- ne izvrsnosti u privatnom njuje tehnikom optimiza- sektoru, upravljanje vlacije troškova fokusiranih sništvom nad državnim na razvoj poslovanja. poduzećima i njihova poZagovornik sam integral- slovna izvrsnost, povećanih mjera kojima se po- nje efikasnosti i transpastižu multiplicirani efek- rentnosti u javnoj upravi ti na gospodarstvo i javnu te integrirano upravljanje

regionalnim razvojem na svim razinama. Nadam se da će se mjerama zakonodavne, izvršne, monetarne i fiskalne vlasti podržati integralni pristup i djelovati u gore navedenim područjima. Prvo moram reći da previše puta gledamo u Vladu i prozivamo ju za ono za što nije odgovorna. Međutim, kritično je pitanje da se u Hrvatskoj stvori ozračje kontinuirane suradnje Vlade, gospodarstvenika i akademske zajednice na područjima od strateške važnosti za razvoj Hrvatske. To svakako uključuje i područja istraživanja i inovacija (R&I) kao glavnog pitanja u EU Obzor 2020. programu. Za kvalitetnu kooperaciju Vlade, gospodarstva i akademske zajednice po Triple Helix konceptu potrebne su sofisticiranije metode planiranja, realizacije i praćenja nego što radimo u Hrvatskoj. S tim u vezi, sugerirao bih da svaka od te tri strane ima svoje ka-

taloge inicijativa i kataloge prijedloga nacionalnih projekata koji se predlažu na nacionalnoj razini tako da bude jasno koliko je netko proaktivan, ali da se istovremeno može pratiti realizacija te apstinencija u suradnji bilo koje strane. InfoDom Grupa ima sedam tvrtki, odnosno subjekata uključujući znanstveno-istraživački institut s poslovnom ILBA akademijom, te vjerujem da smo sada ‘zreli’ dati jači doprinos razvoju Hrvatske, ali i zemalja SEE regije. Naša dosadašnja zapaženost na razini EU-a (elektronska javna nabava, interoperabilnost i e-Račun) te na svjetskoj razini u području državnih inspekcija (prema objavama Svjetske banke), vjerujem da daje dobru osnovu i da ćemo uspjeti sve to komercijalizirati. Očekujem u 2015. godini povećanje izvoza preko 50 posto, tako da bi udio izvoza u ukupnom prihodu bio veći od 40 posto.

IVIcA HORVAt, dIREKtOR PLAVE tVORNIcE, VIROVItIcA

uspjeli smo poboljšati poslovanje u Hrvatskoj i izvan nje Plava tvornica je izvozno orijentirana tvrtka i zahvaljujući toj činjenici, te kadrovskim ulaganjima i osobnom pristupu zaposlenicima i klijentima, zadovoljno ćemo dočekati novu poslovnu godinu jer bilježimo rast u svim poslovnim segmentima. Prateći medije, pažnju svakako privlači velik broj gospodarskih subjekata koji su 2014. poslovali s manje uspjeha, što kod nas povlači pitanje - kako smo uspjeli poboljšati poslovanje

sa i usavršavanju odnosa s klijentima postigli smo veću učinkovitost i rast broja dugoročnih klijenata izgradivši već sada čvrste temelje dvogodišnjeg poslovanja. Glavni izazovi s kojima smo se susretali tijekom 2014., a koji su sveprisutunutar i izvan Hrvatske? ni te ih očekujemo i u naKljučnim faktorom u ra- rednoj godini, su teškoće stu tvrtke tijekom 2014. pri zapošljavanju kompegodine smatram orijenti- tentnog kadra. Vjerojatno ranost na unutarnji rast i je tu ponajviše naglašen strana tržišta. Radeći na problem neusklađenosti edukaciji, novim talenti- sustava obrazovanja s poma te poboljšanju proce- trebama tržišta. Potrebna

su nam praktična znanja, a ne samo teorija. S druge strane, javlja se i pitanje proaktivnosti koju mi često naglašavamo kada smo u kontaktu s mladim nezaposlenim ljudima. Težnja i ulaganje u vlastiti razvoj mogu dovesti do zaposlenja. Kako smo društveno odgovorna tvrtka, nastojimo potaknuti mlade na razvoj znanja i vještina. Vođeni idejom širenja znanja i proaktivnosti mladih, potpisali smo ugovor o suradnji s Visokom školom

za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici na temelju čega ćemo sudjelovati u razvoju planiranog studija računarstva, te R&D projekata važnih za zajednicu. U novu, 2015. godinu, Plava tvornica ulazi s velikim ambicijama, strategijom rasta i jačanja prisutnosti na američkom tržištu. Očekujemo nastavak trenda i rasta opsega posla, razvoja novih projekata i usavršavanja postojećih. Također, cilj je povećati broj zaposle-

nih te organizirati i sudjelovati u više edukacijskih projekata. Nastavit ćemo usavršavati web rješenja inovacijama i implementacijom najnovijih standarda, te aktivno doprinositi programerskoj zajednici aktivnim dijeljenjem znanja putem našeg bloga. Ekonomska kriza utjecat će u segmentu domaćeg poslovanja, ali kako smo mi orijentirani izvozu, ne pridajemo joj krucijalni značaj, iako bi smanjenje poreza i ostalih obveza bilo dobrodošlo.

www.privredni.hr

“ Vrijeme je da se podvuče crta i osvijesti osjećaj odgovornosti svih onih koji svojim radom ne pridonose razvoju gospodarstva.” Josipa Jutt Ferlan, Hotel Palace Josip berkeT, vlasnik i direkTor Marine kašTela, kašTel goMilica

nautički turizam treba reda Mi smo prepoznati kao destinacija u kojoj ima velik broj prirodnih uvala u koje nautičari dolaze. Mi te uvale moramo sačuvati i zaštititi, jer će nas u suprotnom nautičari početi izbjegavati Marina Kaštela, koja ima 420 vezova, ostvarila je prošle godine oko 240.000 noćenja, a posljednjih godina ima najviše čarter gostiju u Hrvatskoj. U naredne tri do četiri godine tvrtka Marina Kaštela, koja je prije

renog bazena, u izgradnju jedriličarskog kluba s obalom koji bi trebao biti temelj za organiziranje sportskih događanja, u suhu marinu s nizom radionica na području bivšeg Adriachema koji je Marina Kaštela kupila prošle godine, u podizanje razine servisne usluge, što ukljubruji se i o tzv. čuje kupnju novog travel zrčijadi nautičkog lifta s popratnom opreturizma, što se mom te izgradnju obale uz servisnu zonu. Prostor odrazilo na smanjen Adriachema predviđen broj nautičara je za izgradnju suhe mapočetkom kolovoza rine s oko 300 vezova te niza manjih radionica u nepunu godinu dobila na- koje bi se smjestili dosacionalnu koncesiju, ulo- dašnji kooperanti Marine žit će 12 milijuna eura u Kaštela od servisera mopodizanje kvalitete uslu- tora, izrađivača jedara, ge marine te u dodatne sa- izvođača plastičnih radodržaje, koji su izravno ili va... Izgradnja novog jeneizravno vezani uz pru- driličarskog kluba je, kao žanje usluga nautičarima. i veslački klub, naša priUložit će u gradnju zatvo- vatna investicija u javni

sadržaj, a njezinim dovršetkom doći će do iskoraka u radu kluba. Klub će i nadalje okupljati jedriličare, ali će izgradnjom novog jedriličarskog centra dobiti mogućnost organizacije regatnog jedrenja u sklopu Marine Kaštela. Za početak ćemo uložiti u kupnju flote regatnih sportskih brodova. Naša tvrtka BavAdria koja se bavi iznajmljivanjem plovila pojačat će svoju flotu, koja trenutačno ima 38 jedrilica, plovilima namijenje-

nim poslovnom jedrenju. Uložit ćemo i u uzgajalište školjki i to najprije u blizini mjesta Marina, a potom u Kaštelanskom zaljevu. Već pripremamo potrebnu dokumentaciju za uzgajalište kamenica u zaljevu kod Marine. U planu nam je izgraditi i purifikacijski centar. Mi smo prepoznati kao destinacija u kojoj ima velik broj prirodnih uvala u koje nautičari dolaze. Mi te uvale moramo sačuvati i zaštititi. Zbog devastacije tih uvala i nereda u komunalnim otočnim lučicama, nautičari će početi izbjegavati Hrvatsku. Već su nezadovoljni cijenama veza u tim komunalnim lučicama - tamo se naplaćuju visoke cijene nautičarima u tranzitu i to je negativno odjeknulo. Takav pristup županijskih

lučkih uprava nije korektan, ni prema marinama, ni prema čarter tvrtkama koje ulažu ogroman novac u marketing kako bi dovele nautičare. Naplaćivati 500 do 600 kuna dnevni vez u komunalnoj lučici a da zauzvrat nautičar nema niti sanitarni čvor, odnosno nema ništa, klasično je ponižavanje. Osim toga bruji se i o tzv. zrčijadi nautičkog turizma što se odrazilo na smanjen broj nautičara početkom kolovoza. Partijanje je legalan oblik ponude, ali se takva vrsta događanja mora organizirati u izoliranim prostorima tako da ne ometa nautičare. K tome,

vrlo je čudno da jedinice uprave investiraju u izgradnju luka nautičkog turizma, jer postoji niz poduzetnika koji bi uložili svoj novac. Ako se nešto nepredviđeno ne dogodi, iduća godina bi trebala biti jednako uspješna za Marinu Kaštela. Kad dovršimo investicijski ciklus, mi ćemo udvostručiti prihode.

Josipa JuTT Ferlan, direkTorica HoTela palace, zagreb

u očekivanju boljih gospodarskih pokazatelja gubimo se između naše realnosti i direktiva eu-a koje smo dužni uvesti u svoje gospodarske programe. Još uvijek ne znamo što bismo trebali razvijati; turizam, energetiku, poljoprivedu ili prehrambenu industriju Godina koja se polako približava kraju nije ispunila očekivanja u pogledu popravljanja poslovne klime i uvjeta za pokretanje značajnijih novih gospodarskih projekata. Sporost u otklanjanju administrativnih prepreka za gospodarstvenike i investitore, na žalost obilježila je i 2014. godinu. Na tom području nedostaje jasna strateška vizija što se želi postići kroz jednu, a što kroz pet i više godina. Gubimo se između naše realnosti i direktiva EU-a koje smo dužni uvesti u svoje gospodarske programe. Još uvijek ne znamo što

bismo trebali razvijati; turizam, energetiku, poljoprivedu ili prehrambenu industriju. I dalje nam se gospodarstvo temelji na trgovini i turizmu, odnosno uslugama, a proizvodnji i dalje ni traga. O nedovoljnom korištenju EU fondova da ne govorimo. Jednostav-

Trebaju nam novi ljudi, koji nisu naučeni podrazumijevati neuspjeh iz godine u godinu

no nismo spremni presložiti se u kratkom roku i svi zajedno skupiti glave te osmisliti projekte koji su korisni široj zajednici i gospodarstvu, koji su provedivi i čiji natječaji nisu prepuni administrativnih zavrzlama i nepotrebno rigoroznih uvjeta. U odnosu na najave, koliko je objekata iz državnog portfelja zaista prodano? Zašto i čemu služe velike pompozne najave o stimulativnim uvjetima za potencijalne kupce i investitore? Vrijeme je da se podvuče crta i osvijesti osjećaj odgovornosti svih onih koji svojim radom ne

pridonose razvoju gospodarstva. Kao i u realnom sektoru, i u strukturama državne administracije treba uvesti jasne ciljeve s vremenskim odrednicama za njihovo ispunjenje, odnosno, početi primjenjivati sankcije za njihovo neispunjavanje u zadanom roku. Gospodarstvo nam

vapi za smislom na svim područjima. U 2015. priželjkujem pomake na bolje po svim pitanjima koje sam ranije spomenula. Međutim, mogu li ih i očekivati nakon šest uzastopnih godina pada, nisam baš sigurna. Trebaju nam novi ljudi, koji nisu naučeni podrazumijevati neuspjeh iz godine u godinu, koji se usude, koji prihvaćaju odgovornost i koji očekuju rezultate i ništa manje od toga. Takvih ljudi Hrvatska ima, ali im treba dati prostora u javnom djelovanju bez utjecaja poli-

tike. Treba ojačati utjecaj strukovnih udruženja na gospodarsku politiku i makroekonomiju. Što se tiče tvrtke Palace Hotel Zagreb, nakon godine u kojoj smo preuređivali više od sedam mjeseci, u svrhu još bolje tržišne pozicije, u 2015. napravit ćemo i zaokret prema novim tržištima, pojačati stratešku prodaju smještajnih kapaciteta kroz online i izravan tzv. face to face pristup koristeći sve resurse Worldhotelsa, međunarodnog lanca hotela, kojem i sami pripadamo od 2010. godine.

32 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“ Snižavanje poreza na dodanu vrijednost na prehrambene proizvode bi uvelike pomoglo i proizvođačima hrane i potrošačima.” Zlatko Ravlić, Mesna industrija Ravlić MIOdRAg HRušKAR, dIREKtOR tVRtKE ENO ExPERt, ZAgREb

Poduzetnik treba gledati naprijed Kriza je sveprisutna, no mjesta za negativan stav i izgovaranje na lošu situaciju nema, jer tko tako razmišlja danas, nema nikakvu budućnost Analize kretanja ukupnog gospodarstva prepuštam ekonomskim analitičarima, a mogu govoriti isključivo iz perspektive svojeg poslovanja. Kriza je sveprisutna, no mjesta za negativan stav i izgovaranja na lošu situaciju nema, jer tko tako razmišlja danas, nema nikakvu budućnost. Poduzetnik treba gledati naprijed i stvarati nove prilike i imati ogromnu količinu optimizma da bi pokrenuo stvari u pozitivnom smjeru. Eno expert je tvrtka koja se bavi vinarskim konzaltingom koji je u svijetu već čitav niz godina priznat i prepoznat kao djelatnost bez koje je teško zadovoljiti sve zahtjevnije tržište. Na domaćoj

vinskoj sceni pojavljuju se novi vinari, tržište je sve zasićenije novim etiketama vina, konkurencija je dakle sve veća, a to dovodi do spoznaje vinara da trebaju proizvoditi vina koja su konkurentna na tržištu. Stoga se sve više vinara i kod nas odlučuje ugovoriti vinarski konzalting kako bi unaprijedili svoju proizvodnju. Poslovna 2014. za nas je bila dobra, narav-

no u danim okolnostima, uz naša realna očekivanja. Gledajući stanje gospodarstva kroz naše klijente vidimo da je sve teže probiti se na tržište. Sve niže cijene veliki su problem, posebice u poljoprivredi gdje se proizvodi pod vedrim nebom i s mnogim promjenjivim varijablama što je posebno otegotna okolnost. Nelikvidnost ne treba posebno niti spominjati. Od 2015. očekujemo da ne bude gora od 2014., a od politike i mjera, s obzirom na izbornu godinu, da ne bude puno talasanja. Od mjera koje nam puno znače je da PDV nećemo plaćati na nenaplaćeni račun. Što se tiče mjera za ublažavanje krize, podrža-

vamo sve mjere koje rasterećuju male i srednje poduzetnike u smislu poreznih rasterećenja i rasterećenja drugih davanja, osobito ako poduzetnik zapošljava nove radnike. Svaki poduzetnik koji sam sebe zaposli nije na

Sve više vinara i kod nas se odlučuje ugovoriti vinarski konzalting kako bi unaprijedili svoju proizvodnju teret državi i povećava osobnu potrošnju, a da ne govorimo o situaciji kada poduzetnik zapošljava čovjeka s burze, te od njega stvara potrošača. Dakle,

poduzetniku treba dati vjetar u leđa, a ne ga spoticati na svakom koraku. Očito bi više gospodarstvenika iz realnog sektora trebalo ući u politiku. Kako su gospodarstvenici naučeni boriti se s realnim problemima, vjerujemo da se rjeđe bave politikom gdje često dolazi do ‘borbe s vjetrenjačama’. Osim što ćemo i dalje biti fokusirani i na savjetodavni rad iz područja proizvodnje vina gdje imamo odličnu suradnju s ostalim enolozima u Hrvatskoj i šire, pokrenuli smo i Eno Expert akademiju s ciljem edukacije svih onih koji vole vino i žele naučiti više, bilo da su vinoljupci, ugostitelji ili proizvođači vina te ćemo dosta poraditi

na promociji tih programa. Ako promatramo ukupnu gospodarsku situaciju, ne očekujemo velike pomake na bolje, no mi vjerujemo u ono što radimo, te očekujemo daljnji rast u svim segmentima kako u našem novom projektu Eno Expert akademije tako i u osnovnom vinarskom konzaltingu u smislu rasta broja klijenata i projekata koje vodimo. Iskustvo i znanje uvijek su na cijeni, a mi vjerujemo da smo pronašli svoju tržišnu nišu i dobro se pozicionirali u domaćoj vinarskoj branši koja dugoročno ne može opstati bez kvalitete, a upravo to je ono u čemu mi pružamo dodanu vrijednost našim klijentima.

ZLAtKO RAVLIć, gLAVNI dIREKtOR MESNE INduStRIJE RAVLIć, OSIJEK

Nema razvoja bez sređivanja državnog sustava Kad je riječ o našoj tvrtki, prognoze za 2015. prije svega ovise o sankcijama prema Rusiji. Situaciju na europskom tržištu diktira izvoz u zemlje nečlanice, a mi kao zemlja članica trpimo posljedice U sektoru proizvodnje svježeg mesa i mesnih prerađevina 2014. godinu obilježili su pad proizvodnje i deflacija cijena. Nakon ulaska Hrvatske u EU porastao je uvoz svih prehrambenih proizvoda, pa tako i mesa i mesnih prerađevina. To se na Mesnu industriju Ravlić odrazilo negativno, posebno u sektoru proizvodnje svježeg mesa. Osim navedenih promjena, Mesnu industriju Ravlić 2014. obilježile su strukturne promjene koje su usmjerene na prilagođavanje novonastaloj situaciji na tržištu. U 2015. godini konkretno očekujemo raspisiva-

nje natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava iz fondova EU-a. O tim fondovima se priča od ulaska u Europsku uniju, te smo mi već odavno pripremili projekte koji čekaju realizaciju. Postoje naznake kako bi natječaji iz EAFRD fonda, mjere 4.2., mogli biti raspisani početkom iduće godine. Snižavanje poreza na dodanu vrijednost na prehrambene proizvode bi uvelike pomoglo i proizvođačima hrane i potrošačima. Takva porezna mjera uobičajena je u zemljama Europske unije. Osim toga, Vlada mora donijeti konkretne dugoročne, srednjoročne i krat-

koročne planove za poticanje investicijske klime i privlačenje stranih investitora. U tom smislu, bitno je na adekvatan način posložiti procese u državnoj upravi i otkloniti prepreke razvoju koje su uvjetovane preopsežnom i

nje cijelog sustava je jedna od pretpostavki razvoja. Određene promjene moraju biti usmjerene i na tržište rada. Pitanje komunikacije između politike i gospodarstva zaista je teško prokomentirati. U Europskoj uniji prilikom donošenja zakonodavnih propiNiži porez na sa uvijek se u obzir uzima dodanu vrijednost i ekonomska dimenzija, za hranu dao odnosno utjecaj određenog propisa na troškove bi zamaha gospodarstvenika. Postoje prehrambenoj stručna povjerenstva koja industriji, ali i ocjenjuju hoće li neki propotrošačima pis biti ekonomski izvediv i hoće li benefiti od provedbe biti dovoljni da tromom administracijom. opravdaju troškove. SmaAutomatizacija i uveziva- tram da nije posao gos-

podarstvenika korigirati politiku, nego bi se donošenje političkih odluka trebalo temeljiti na opsežnim istraživanjima i dijalogu sa svim zainteresiranim stranama. Kad je riječ o našoj tvrtki, prognoze za 2015. godinu prije svega ovise o sankcijama prema Rusiji. Situaciju na europskom tržištu diktira izvoz

u zemlje nečlanice, a mi kao zemlja članica trpimo posljedice nedostatnog izvoza iz EU-a. Iduća godina će za našu tvrtku biti izuzetno značajna zbog planiranog raspisivanja natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava iz fondova EU-a i planirane investicije u proširenje proizvodnih kapaciteta u ukupnom iznosu od 10 milijuna eura. Također, tijekom iduće godine sve aktivnosti koje su usmjerene na prilagođavanje novim uvjetima na tržištu bit će završene, te se nadamo da ćemo u idućoj godini ostvariti određene benefite vezane uz provedbu tih aktivnosti.

www.privredni.hr

“ Ono što gospodarstvo treba je stabilno okruženje, gdje se država brine da trgovačka društva mogu ostvariti svoj puni potencijal.” Ana Ivančić, Cardif osiguranje AnA IvAnčIć, PredsjednIcA uPrAve BnP PArIBAs cArdIf osIgurAnjA, zAgreB

Pred nama je izazovna godina zasad, 2015. izgleda kao još jedna u nizu godina stagnacije s kontinuiranim negativnim trendom. Takve se godine već dugo ponavljaju, zbog čega su i građani, ali i poduzeća gotovo u potpunosti iscrpljeni Nažalost, ekonomske prognoze koje su trenutno dostupne ne ostavljaju baš puno prostora za optimizam. Zasad, 2015. izgleda kao još jedna u nizu godina stagnacije s kontinuiranim negativnim trendom. Takve se godine već dugo ponavljaju, zbog čega su i građani, ali i poduzeća gotovo u potpunosti iscrpljeni. Upravo iz ovih razloga, na žalost, ne očekujem u 2015. poboljšanja niti za financijsku industriju. Ipak vjerujem da će za BNP Paribas Cardif osiguranje sljedeća godina biti, iako iza-

zovna, i uspješna godina, te da ćemo nastaviti pozitivan trend rasta kojem smo se ponovno vratili 2014. Planiramo daljnji razvoj inovativnih proizvoda po kojima nas je tržište do sada prepoznalo i pomoću kojih se razlikujemo od ostatka industri-

je, kao i novitete u našem glavnom proizvodu Credit Protectu, odnosno osiguranju sposobnosti otplate kredita. Za BNP Paribas Cardif osiguranje, 2014. je bila vrlo pozitivna godina u kojoj smo nakon teškoća s kojima smo se nosili u 2013. godini vratili krivulju rasta prema gore. Rezultat je to pojačanog angažmana prema postojećim i potencijalnim partnerima, ali i dodatnog osnaživanja zaposlenika Cardifa u zajedničkom timskom nastojanju da dođemo do zajednič-

MArko cveTkovskI, vlAsnIk TvrTke InsTAr InforMATIkA, zAgreB

kog cilja. Sve to je pridonijelo dodatnoj motivaciji svih strana, što je osnovni preduvjet za postizanje uspjeha čak i u ovakvom gospodarskom okruženju. Glavni preokret u odnosu na prošlu godinu do-

mjesec bili smo suočeni s novim preprekama, koje smo ove godine pretvorili u izazove i prostor za rast. Kao što znamo, uspjeh i zadovoljstvo nikada se ne događaju slučajno. Nažalost, gotovo sve projekcije za 2015. godinu pokazuju nastavak staPlaniramo daljnji gnacije cijelog gosporazvoj inovativnih darstva. Kad se govori o presudnim događajima, proizvoda po kojima teško ih je prognozirati. nas je tržište do Osobno ne vidim zašto bi sada prepoznalo se na primjer predsjednički izbori na bilo koji nagodio se u našoj percep- čin odrazili na gospodarciji tržišne situacije. U stvo, ali činjenica da je 2013. godini iz mjeseca u 2015. predizborna godina

sigurno će umanjiti mogućnost provođenja nužnih reformi, što će značiti daljnje usporavanje gospodarstva i nastavak recesije. Državne mjere za oporavak gospodarstva u sljedećoj godini nemoguće je predvidjeti. Ono što gospodarstvo treba je stabilno okruženje, s poznatim “pravilima igre” gdje se država brine da trgovačka društva mogu ostvariti svoj puni potencijal. U takvim uvjetima bi privatne kompanije mogle biti zamašnjak gospodarstva.

BArBArA sTrelAr, vlAsnIcA TvrTke BB nATurA verA, zAgreB

Treba zaustaviti pad kupovne moći dodatno pojačati kontrolu troškova

Sljedeće godine trebali bismo napraviti dodatni iskorak na širenju poslovanja u Hrvatskoj. I dalje ćemo biti oprezni kako ne bismo destabilizirali dosad učinjeno. Tvrtka je na zdravim temeljima, ulažemo u poslovanje i u svoje zaposlenike te će tako i ostati. Očekujem da se barem malo smanji neizvjesnost oko naplate kod velikih

kupaca i zaustavi pad kupovne moći. Po svemu ostalome sam optimist. Svjestan sam da svaki poduzetnik ima svoje vlastito viđenje rješavanja problema kao i prijedlog onima koji kreiraju zakone i uvjete poslovanja, ali mislim da je primarno krenuti od sebe. Nema smisla okrivljavati druge i žaliti se kada je teško, nego biti odlučniji

U sljedećoj godini očekujem nastavak poslovanja na zdravim temeljima i blagi rast tvrtke, što namjeravamo postići lansiranjem vlastitih proizvoda na strana tržišta. Ohrabruje nas rast i usredotočeniji. Svim či- potrošnje prirodnih protateljima Privrednog vje- izvoda u svim segmentisnika želim sve najbolje u ma i smatram da su kupci već ‘pročišćeni’, odnosno novoj godini!

da daljnjeg pada u potrošnji neće biti. Također, da bismo opravdali očekivanja, morat ćemo dodatno pojačati kontrolu svojih troškova. Pametna poslovna strategija, jasni ciljevi te sposobni i zadovoljni zaposlenici - to je naš recept kojim opravdavamo očekivanja iz godine u godinu.

34 POSLOVNA OČEKIVANJA

Privredni vjesnik

“Sljedeća godina neće donijeti značajnije promjene trendova jer i dalje izostaju preduvjeti za oporavak gospodarstva.” Mario Fraculj, McCann Zagreb bOrIS ŽgOMbA, PrEDSJEDNIK uPrAVE turIStIČKE AgENcIJE uNILINE, PuLA

Čeka nas veoma teška godina

ukupno gledano, u turizmu 2014. je završila s pozitivnim uspjehom, ali je cijena toga plaćena veoma visokim ulaganjima, nižom profitabilnošću Svakako 2014. je bila veoma zahtjevna poslovna godina u kojoj su se srele posebnosti ekonomske krize i svih negativnih utjecaja koji dolaze iz okruženja, odnosno Europe i šire, ali i unutarnjih problema koje Hrvatska ima s neadekvatnom ekonomijom, fiskalnim sustavom i svim onim zakonima i pravilima koja otežavaju poslovanje i nove investicije. Ukupno gledano, u turizmu, 2014. je završila s pozitivnim uspjehom, ali je cijena toga plaćena veoma visokim ulaganjima, nižom profitabilnošću i nižim zapošljavanjima. Godinu su označile promjene kojima se dodatno otežalo poslovanje kroz povećanje zdravstvenih doprinosa sa

13 na 15 posto i ono što je najgore, promjena PDV-a sa 10 na 13 posto na ugostiteljske usluge i usluge u turizmu. Stanje je veoma teško, hrvatsko gospodarstvo je ‘na aparatima’ i trebat će

Očekujemo da se stopa PDV-a na usluge u turizmu smanji puno truda, napora, dobrih odluka, mjera i puno volje da se ono, na neki način, dovede u život i da krene disati ‘punim plućima’. Upravo su mjere države te koje bi trebale i moraju učiniti boljom i kvalitetnijom klimu, ali ne samo investicijsku nego i poslov-

nu. Od države se očekuje da se poduzmu potrebne aktivnosti i mjere, ako do sada nisu - a morale su, onda što prije, odmah. Gledano kroz aspekt fiskalne politike, očekujemo da se stopa PDV-a na usluge u turizmu smanji, ali to smanjenje neće smanjiti prihod državnog proračuna. Smatramo da će upravo smanjenje PDV-a, zbog smanjenja izravnog troška koji utječe na cijenu usluge, dovesti do toga da ćemo mi, turističko gospodarstvo, biti konkurentniji te ćemo time postići i veće učinke, ostvariti veće prihode i da će ukupni fiskalni prihod koji se, po ovoj osnovi uplaćuje u državni proračun, tvrdimo odgovorno, biti u najmanju

ruku isti, a vrlo vjerojatno i veći. PDV izravno utječe na konkurentnost hrvatskog turizma, a vjerujem i na konkurentnost ukupnog gospodarstva. Problem Zakona o radu Što se tiče politike zapošljavanja, naš je Zakon o radu veoma loš. Vjerujem da bi, kada bi ga konfrontirali sa sličnim zakonima ekonomski uspješnih zemalja, došli do zaključka da je naš Zakon o radu veoma restriktivan i stavlja poslodavce u veoma tešku poziciju u kojoj oni ne uspijevaju biti konkurentni na tržištu rada, a još manje na ukupnom tržištu. Osnovni problem Zakona o radu je nedefiniranost odnosa poslodavac

– radnik. Mi danas imamo jednu lažnu zaštitu radnika, odnosno ja bih rekao neradnika, jer radnika ne treba štititi. Time činimo dvostruku štetu: štetu radniku koji se ne može zaposliti i štetu poslodavcu koji ne može bolje poslovati, a što bi u konačnici rezultiralo većim zapošljavanjem, većim prihodima, a time i većim davanjima državi kroz fiskalnu politiku. Rast izvoza, uz napomenu

da je turizam u Hrvatskoj uglavnom izvozna djelatnost, je imperativ. Da bi se ostvario rast izvoza moraju se ostvariti elementi konkurentnosti, a da bi se oni ostvarili moramo promijeniti neke od prethodno spomenutih stavki. Uklanjanje barijera oko ulaganja je mantra koju ponavljaju sve vlade, ali ni jedna nije uspjela napraviti bitnu promjenu, uz dužno poštovanje svakoj vladi. Činjenica je da o tome slušamo već godinama, te da mi koji želimo ulagati, domaći i strani investitori, znamo s čime se susrećemo te je potrebno jasno reći da je klima za ulaganje u Hrvatskoj nepovoljna. Ako se gore spomenute mjere primijene, od-

MArIO FrAcuLJ, PrEDSJEDNIK uPrAVE tVrtKE MccANN ZAgrEb

Izostaju preduvjeti za oporavak gospodarstva

Industrija tržišnog komuniciranja, kojoj pripada i Mccann, kolateralna je žrtva općih gospodarskih kretanja i također bilježi negativne trendove Hrvatska je ušla u Europsku uniju u vrlo osjetljivom trenutku pa su izostali snažniji pozitivni gospodarski učinci karakteristični za tranzicijske zemlje koje su punopravno članstvo ostvarile u prethodnim valovima proširenja i u puno povoljnijim ekonomsko-političkim okolnostima. Dok je ostatak Europske unije, izuzev Portugala i Grčke, u procesu krhkog i polaganog izlaska iz krize, Hrvatska je već šestu godinu u recesiji, pri čemu je pad gospodarske aktivnosti popraćen i padom na globalnoj ljestvici konkurentnosti, visokom stopom nezaposlenosti te najnižom razinom investicija u zadnjih sedamna-

est godina. Građevinski sektor posebno je snažno pogođen dugotrajnom recesijom i još se ne naziru znakovi oporavka – nema velikih javnih investicija, a zbog administrativnih zapreka i slabe poduzetničke klime nedostaje i privatnih. Industrija tržišnog komuniciranja, kojoj pripada i McCann, je kolateralna žrtva ovih općih gospodarskih kretanja i također bilježi negativne trendove – pad oglašivačkih budžeta i gašenje pojedinih medija i agencija. Hrvatska je jedina zemlja u svijetu koja od 2008. godine konstantno bilježi pad investicija u medijsko oglašavanje. Sljedeća godina neće donijeti značajnije pro-

mjene trendova jer i dalje izostaju preduvjeti za oporavak gospodarstva – strukturne promjene i poboljšanje poslovnog i investicijskog okruženja. U uvjetima izostanka inflatornog pritiska, monetarna vlast nastavit će održavati stabilnost tečaja kune te će i dalje voditi politiku čuvanja visoke likvidnosti u svrhu poticanja kreditne aktivnosti, što će biti vrlo izazovno zbog visokog

stupnja zaduženosti i poduzeća i stanovništva. Povećanje stope obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje u 2014. donijelo je značajne fiskalne učinke, ali se istovremeno negativno odrazilo na cijenu rada u Hrvatskoj, odnosno konkurentnost domaće radne snage. Najavljeno porezno rasterećenje dohotka svakako pozdravljam, ali smatram da će imati ograničen utjecaj na rast osobne potrošnje, jer će stanovništvo povećani raspoloživi dohodak u uvjetima velike zaduženosti i neizvjesnosti uvelike iskoristiti za otplatu dugova i štednju. Unatoč negativnim prognozama i za sljedeću go-

dinu, uvjeren sam da će biti i pozitivnih pomaka u pojedinim segmentima, primjerice u robnom izvozu koji je jedina sastavnica BDP-a koja je uspjela nadmašiti razinu iz predrecesijske 2008. i koji će biti jedna od rijetkih svijetlih točaka pod uvje-

tom oporavka naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera. Također očekujem da će snalažljive kompanije snižavati troškove proizvodnje i administracije, a povećavati svoja ulaganja u marketing kako bi izlazak iz krize dočekale s boljim tr-

www.privredni.hr

“Otvaranje internet portala na kojem bi gospodarstvenici mogli davati ideje i opisivati svoje probleme, bio bi veliki korak ka boljoj suradnji s državom.” Ante Jurišić, Sedam IT

u i nižim zapošljavanjima. godinu su označile promjene kojima se dodatno otežalo poslovanje nosno ako država reagira, a ja se želim nadati da hoće, onda bismo mogli reći da započinjemo postupak oporavka hrvatskog gospodarstva. Prije svega treba zaustaviti pad BDP-a te ga, kada ga jednom stabiliziramo, početi dizati kroz sve ove mjere aktivne politike. Dakle, i

Mi danas imamo jednu lažnu zaštitu radnika, odnosno ja bih rekao neradnika, jer radnika ne treba štititi kroz zapošljavanje i kroz izvoz, kvalitetnu poreznu politiku i kroz sve ono što je potrebno, a to naravno

uključuje i podrazumijeva bolju investicijsku klimu. Uz prethodne mjere, još bih dodao potrebu za kvalitetnim uređenjem odnosa s lokalnom i regionalnom samoupravom. Za ovo bismo područje mogli reći da je prilično ‘siva zona’ u kojoj nisu kvalitetno uređeni odnosi te se često događa da se na državnoj razini nađe rješenje, koje onda padne na lokalnom nivou. Ovdje govorim, uglavnom, o investicijama i drugim pitanjima koja su u domeni lokalne samouprave. Politika u Hrvatskoj vjerojatno ne sluša dobro gospodarstvenike, jer da ih sluša i primjenjuje neke od inicijativa i prijedloga koje su gospodarstve-

nici dali, danas možda ne bismo bili u situaciji u kojoj jesmo, te ne bismo razgovarali o svim ovim problemima. Gospodarstvenici jesu organizirani kroz razne udruge i udruženja, primjerice tu su Hrvatska udruga poslodavaca, županijske komore i slično, organizacija nije problem. Postoji znanje, iskustvo i sposobnost poslodavaca da predlože kvalitetne mjere, mislim da to nije upitno jer je ovdje riječ o kvalitetnim poslodavcima koji su ujedno i nositelji hrvatskog gospodarstva te uspijevaju svojim radom i trudom smanjiti pad BDP-a kao i utjecaj krize. Dakle, kvalitetna i odgovorna politika mora slušati i imati otvoreni dijalog

s gospodarstvenicima. To je osnova dobrog uspjeha, jer jedini način kako se Hrvatska može izvući iz krize je javno-privatno partnerstvo. U turizmu, u dijelu ulaganja u marketing, s Ministarstvom turizma i Hrvatskom turističkom zajednicom, imamo ovaj oblik suradnje. Više sam nego uvjeren da se isto može primijeniti i na ostatak gospodarstva. Uniline ima ambiciozan cilj Suprotno okolnostima u kojima poslujemo i hrvatskoj ekonomiji u cjelini, Uniline i u svim ovim godinama uspijeva poslovati profitabilno, u okvirima planskih zadataka, povećavati broj zaposlenih,

izvoz i boriti se sa svim pojavama na domaćem i stranom tržištu. I za 2015. godinu smo si postavili ambiciozan cilj, koji će biti, nadam se, kao i uvijek do sada postignut. Jedan od većih ciljeva je, zbog većeg i konstantnog rasta, stabilizacija poslovanja unutarnjom organizacijom, kvalitetnijom i otpornijom na vanjske utjecaje.

Očekujemo da će sljedeća godina, gledano kroz ukupno gospodarstvo, biti veoma teška. Nadamo se da će u nekim od segmenata o kojima sam ranije govorio biti pomaka, ali na žalost i zbog stanja gospodarstva, ne očekujemo velike pomake, a naročito ne veće učešće javnog sektora u zajedničkim projektima za kvalitetan rast gospodarstva.

ante jurišić, predsjednik uprave sedaM it, Zagreb

e – pad oglašivačkih budžeta i gašenje pojedinih medija i agencija žišnim pozicijama te će samim time dati i pozitivan poticaj industriji tržišnih komunikacija. Marketing i inovacije zapravo su jedine poslovne aktivnosti koje stvaraju novu vrijednost i generiraju prihode pa one i u razdoblju krize trebaju biti u fokusu. Moguć je niz mjera za ublažavanje posljedica krize. Primjerice, nužno je povećati financiranje marketinških aktivnosti hrvatskih kompanija na inozemnim tržištima i pojačati kontrolu sustava javne nabave. Može se smanjiti rashodna strana proračuna i države i lokalnih zajednica, a sredstva prebaciti u HBOR za podršku investicijama i izvozu, odnosno razvojnim agencijama

na lokalnoj razini za očuvanje proizvodnje i zaposlenosti.

Hrvatska je jedina zemlja u svijetu koja od 2008. konstantno bilježi pad investicija u medijsko oglašavanje U tijeku je donošenje novog zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori. Pod uvjetom da ostane samostalna stručno-poslovna institucija, neovisna o politici i Vladi, upravo ona treba imati snažniju ulogu i biti glas gospodarstvenika koji zagovaraju promjene.

U posljednjih godinu dana McCann Zagreb je započeo i uhodao suradnju s nekoliko novih velikih klijenata i značajan dio projekata koje planiramo u 2015. godini vezan je uz njihove marketinške strategije i planove oglašavanja. Očekujemo da ćemo zahvaljujući našim kreativnim potencijalima i iskustvu polučiti uspjehe i na više natječaja na kojima u ovom trenutku sudjelujemo. U sljedećoj godini, u kojoj slavimo 25 godina uspješnog poslovanja, očekujemo još bolje rezultate, ali više zbog internog preustroja i optimizacije poslovnih procesa, nego zbog povoljnijeg makroekonomskog okružja.

vjerujemo da ćemo ispuniti naše planove u 2015. godini očekujemo stabilizaciju i konsolidaciju stanja na tržištu, početak pristizanja novca iz strukturnih fondova te se vidimo kao dio tih projekata za koje smo spremni Godina 2014. je bila jako izazovna, osjetili smo promjene u okružju i početak integracije Hrvatske u Europsku uniju. Bez obzira na to vjerujemo da ćemo ispuniti naše planove. U 2015. godini očekujemo stabilizaciju i konsolidaciju stanja na tržištu, početak pristizanja novca iz strukturnih fondova u Republici Hrvatskoj te se vidimo kao dio tih projekata za koje smo spremni. Snižavanje troškova plaća, smanjenje PDV-a, veći poticaji za izvoz, nova zapošljavanja i ulaganja u

razvoj, te ubrzavanje i pojednostavljenje funkcioniranja projekata iz EU strukturnih fondova - svakako bi poboljšalo stanje u gospodarstvu. Također, prepoznavanje softverskih poduzeća kao što je Sedam IT svakako bi pridonijelo većem

uspjehu cijelog gospodarstva. Otvaranje internet portala na kojem bi gospodarstvenici mogli davati ideje i opisivati svoje probleme u svakodnevnom poslovanju, bi bio veliki korak ka boljoj suradnji s državom. Takve ideje i problemi bi se mogli grupirati i po njima provoditi nužne promjene. U 2015. godini očekujemo stabilizaciju prilika na tržištu i lagani pozitivan rast svih pokazatelja, kako na tržišnoj razini, tako i za Sedam IT.

36 POSLOVNA OČEKIVANJA

Privredni vjesnik

“Situacija u industriji? Čitav svoj radni vijek bavio sam se proizvodnjom i industrijom. Sada sam investirao u gradnju turističkog kompleksa.” Stipe Soldić, tvrtka Soldić RObERt ČAMAK, VLASNIK I dIREKtOR tVRtKE bAOR, KutJEVO

Političari gori od elementarne nepogode Oni smatraju da svijet postoji samo zbog njih i da svi mi moramo raditi samo za njih. to je više nego očito, pogotovo u Slavoniji Ovu poslovnu godinu smatram jakom lošom jer se i u ugostiteljstvu produbila kriza, a tu su naši kupci. Naša tvrtka ostvarila je 1,2 milijuna kuna prometa, što za jednu obiteljsku tvrtku nije loš prihod. Međutim, podba-

Nećemo nešto značajno investirati jer se bojimo zaduživati cio je turizam, pogotovo srpanj koji je bio jedan od najlošijih, gotovo kao onaj iz poratnih godina. Kolovoz je bio dobar, ali rujan nije ispunio očekivanja. Ukratko, jedna od lošijih godina, uz potpuno lošu politiku. Ne mogu reći da je na lošiji rezultat utjecala pojačana konkurencija jer dugi niz godina poslujemo s istim ugostiteljskim objektima, gdje je naše vino i vino kuće. Pala je potrošnja vina, a razloga za pad je puno i

teško je izdvojiti nekoliko njih. Mi gotovo 90 posto proizvodnje prodamo u Dalmaciji, tako da možemo s pravom reći da je ova turistička sezona što se tiče potrošnje vina, ali i općenito potrošnje, podbacila. Ono što nas ohrabruje je činjenica da smo uspjeli uhodati i postići zadovoljavajuće rezultate s našim ugostiteljskim objektom u središtu Kutjeva. Na ruku nam ide i činjenica da Agram obnavlja Kutjevački dvorac i uređuje ga u hotel, a njihovi radnici i zaposlenici su nam stalni gosti. Agram ulaže oko 40 milijuna kuna u obnovu dvorca. Što se tiče ovogodišnje berbe, s obzirom na situ-

aciju i okruženje te berbu kolega, možemo biti više nego zadovoljni. Pravodobnim reakcijama i radom uspjeli smo kvalitetno riješiti i prevenirati pojave svih bolesti. Iz ovogodišnje berbe imat ćemo aromatičan i elegantan chardonnay, odličnu i elegantnu graševinu, a proizvest ćemo puno više pjenušca i to upravo iz chardonnaya. Nama prodaja pjenušaca raste, a ove godine imamo idealne kiseline tako da će nam proizvodnja višestruko porasti. Inače, prodaja pjenušaca u Hrvatskoj iz godine u godinu raste. Znači, imat ćemo svježa, aromatična i elegantna vina s manje alkohola nego do sada. Nećemo nešto značajno investirati jer se bojimo zaduživati, a vlastitih sredstava imamo taman toliko da uređujemo vlastita zemljišta te nešto investiramo u podrum. Otvaramo i skladište u Banjoj Luci, a uredit ćemo i ribnjak.

Ove godine smo imali poplave i to je elementarna nepogoda, dok već dugi niz godina, mogu slikovito reći, mali proizvođači imaju elementarnu nepogodu od političara - oni smatraju da svijet posto-

ji samo zbog njih i da svi mi moramo raditi samo za njih. To je više nego očito, pogotovo u Slavoniji. S druge strane, moram reći kako se u radu Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo događaju određeni poma-

ci nabolje. Mišljenja sam da se taj zavod mora decentralizirati te da se ocjenjivanja kvalitete vina i donošenje odluke o puštanju u promet radi zasebno u svakom pojedinom vinogorju.

StIPE SOLdIć, VLASNIK I dIREKtOR tVRtKE SOLdIć, HRVAcE

Politika ne podržava proizvodne tvrtke Problem je što su svima usta puna proizvodnje, ali kada je treba stvarno podržati, onda se sve zakomplicira Ova godina neće biti zapamćena po dobru za moju tvrtku u dijelu koji se tiče pružanja kooperantskih usluga brodogradilištima. Pogotovo što se tiče dvaju brodogradilišta u Dalmaciji, jer su naše specijalizirane radnike, pogotovo zavarivače u koje smo ulagali, na nekorektan način preuzela brodogradilišta. Nekada smo imali 200 radnika u kooperaciji, a sada ni 10. Ostala nam je praktički samo proizvodnja pro-

fesionalnih alata. Njih plasiramo uglavnom u sjeverna brodogradilišta Uljanik, Viktor Lenac i 3. maj. Upravo u proizvodnji alata naredne godine imamo planove izbaciti nove, inovativne modele ukoliko se situacija promijeni nabolje. Mi još uvijek poslujemo pozitivno jer pazimo na troškove. A što se tiče politike, smatram da je ona daleko ispod podnošljive razine, barem što se tiče mog iskustva. Naime, kako imamo sve po-

trebno za proizvodnju brodova - opremu, alat i ljude - tražili smo koncesiju na bilo kojoj lokaciji uz more, međutim, očito lokalna i državna razina nije bila voljna udovolji-

ti našim zahtjevima. Čak i kada smo sami našli lokaciju, nitko nije ni prstom mrdnuo, a obilazili smo vrata ministarstava, županije, općine. Problem u tome što su svima usta puna proizvodnje, ali kada je treba stvarno podržati, onda se sve za-

Mi još uvijek poslujemo pozitivno jer pazimo na troškove

komplicira. Što se tiče proizvodnje alata, uglavnom namijenjenih industriji, iduća godina će biti dobra ako bude brodogradnje i industrije. A ako je ne bude onda je jasno da nam neće biti dobra. Čitav svoj radni vijek bavio sam se proizvodnjom i industrijom, i ovo što ću vam opisati možda najbolje oslikava situaciju u hrvatskoj industriji. Kako bih zadržao poslovnu aktivnost i osigurao zaposlenost svojih najbližih

suradnika, odlučio sam pet milijuna kuna investirati u adaptaciju imanja u Mravincima u blizini Splita. Investirao sam u gradnju turističkog kompleksa sa smještajnim kapacitetima, ugostiteljskom ponudom te sportsko-rekreacijskim sadržajima uključujući bazen, teniske terene, nogometno igralište... Objekt bi trebao početi s radom već iduće sezone, i u sklopu toga bit će zaposleno desetak radnika.

www.privredni.hr

“Poduzetnici moraju biti upoznati kakve se mjere nude i kakve kreditne linije imaju na raspolaganju, te kako koristiti fondove.” Ana Barać, Poduzetnički centar Sinj ANte DuvNjAk, vlAsNik i Direktor tvrtke voDice, voDice

Blago rečeno: godina katastrofe Naša uljara sveti ivan ove je godine preradila samo četiri posto prošlogodišnje prerade. Dobiveno maslinovo ulje nije ni približne kvalitete kao prošlogodišnje Možda ću blago reći ali ova godina je, što se tiče uroda maslina, katastrofalna. Posljedice takva uroda još će se više odraziti na iduću godinu. Ovako loša godina i loš urod nije zapisan u povijesti maslinarstva. Nije bila loša samo u Dalmacij, nego na čitavom Mediteranu, a kod nas je bila ekstremno loša. Ovako vlažna godina pogodovala je razvoju niza bolesti te velikom broju nametnika. Kada se vidjelo da je sve pošlo u krivom smjeru, vršio se pritisak da se uljare otvaraju

te tako započne prerana prerada, što se odrazilo na lošu kvalitetu ovogodišnjeg ulja. Naša uljara Sveti Ivan ove je godine preradila samo četiri posto prošlogodišnje prerade. Dobiveno ulje nije ni približne kvalitete kao prošlogodišnje. Nešto

bolji urod i kvaliteta bili su na Miljevačkom platou, odnosno u maslinicima koji su izvan uobičajenih položaja zasađenih maslinama. Ono što zabrinjava svakako je to, da nigdje nisam na vrijeme pročitao ni vidio upozorenje stručnih službi. Isto tako nejasno mi je zašto nije proglašena elementarna nepogoda. Zanimljivo je da nitko od mojih stalnih ekoloških proizvođača nije donio masline na preradu u moju uljaru, a ni ja osobno nisam ubrao ništa. Naime, dijelu ma-

slinara ovo je jedini prihod i moguće je da će to uzrokovati niz socijalnih problema. Mi smo preko Udruge uljara Dalmacije reagirali prema resornom ministarstvu, tako da se nadam da će i o nama netko povesti računa. Što se tiče graditeljstva i građevinskog sektora, stanje je vrlo teško. Kako imamo trgovinu građevinskim materijalom vidljivo je da je prodaja u zadnje dvije godine pala dvostruko. Mi smo prošle godine preradili čak 1200 tona maslina i time smo nado-

knadili podbačaj u graditeljskom dijelu. Ove godine je u oba dijela stanje

Nejasno mi je zašto su izostala upozorenja stručnjaka i zašto nije proglašena elementarna nepogoda zabrinjavajuće. Od države očekujem, mada i sumnjam u to, pomoć maslinarima jer prijeti opasnost od velikog koraka unazad u ovoj dje-

latnosti. Bez obzira na to što imam velik broj razrađenih projekata i što imam niz ideja, teško se mogu usuditi investirati i strah me je podignuti kredit. Tako da uz sve programe i planove, ne vjerujem da ćemo uskoro pokrenuti bilo koju novu investiciju. Ovako loša godina u maslinarstvu odrazit će se na iduću poslovnu godinu. Ukoliko bude topla zima, bit ću primoran napustiti ekološku proizvodnju, te ću tretirati nasade maslina.

ANA BArAć, DirektoricA PoDuzetNičkog ceNtrA siNj, siNj

Do poduzetnika ne dopiru informacije Da bismo održivo poslovali, morali smo se maksimalno angažirati na svim projektima, bilo da se radi o edukacijama poduzetnika ili o organizaciji sajmova i nastupa. sve smo to radili u svojevrsnom grču Odlazeća 2014. godina za Poduzetnički centar Sinj bila je jednako teška kao i za veliku većinu poduzetnika. Da bismo održivo poslovali, morali smo se maksimalno angažirati na svim projektima, bilo da se radi o edukacijama poduzetnika ili o organizaciji sajmova i na-

Nadamo se da će naredna godina biti nešto lakša i nadamo se boljoj suradnji sa institucijama stupa. Sve smo to radili u svojevrsnom grču kako bi osigurali opstanak Poduzetničkog centra te poduzetnika na terenu. Mi se bavimo potporom, edukacijom i razvojem malog poduzetništva u ruralnom

dijelu Splitsko-dalmatinske županije. Istina, imali smo oslonac u HGK-u jer smo imali podršku oko dodjele HACCAP-a i ostalih deklaracija. U 2014. godini organizirali smo 9. nacionalni sajam pršuta u Sinju. S HGK-om, a pogotovo s HGK-ŽK-om Split, vrlo kvalitetno surađujemo od 2003. godine kada smo osnovani i imamo njihovu podršku. Imali smo, dakle, potporu za organizaciju Nacionalnog sajma pršuta te kroz Centar za kvalitetu HGK-a, gdje smo koristili usluge stručnjaka za ocjenjivanje pršuta i kvalitete proizvoda. Kroz HGK-ŽK Split imamo vrlo intezivnu suradnju oko projekta Žena poduzetnica. Putem Hrvatske gospodarske komore imali smo organizirani nastup na sajmovima

GAST i SASO, gdje smo vodili žene poduzetnice iz Dalmatinske zagore, koje nemaju novca da bi mogle platiti nastupe na sajmovima. Nadamo se da će naredna godina biti nešto lakša i nadamo se boljoj suradnji s institucijama te poduzetnicima. Očekujemo da ćemo realizirati niz projekata vezanih uz fondove Europske unije, one vezanih uz prekograničnu suradnju proizvođača pršuta i sira. Očekujemo kako ćemo pokrenuti i neke nove projekte te na

taj način doći do neophodnih sredstava za lakše poslovanje, odnosno poslovanje s manje stresa. Poduzetnici bi se za svoju bolju poziciju mogli izboriti na način da se jave subjektima poput Poduzetničkog centra i HGKa, te počnu intenzivnije surađivati jer je i to dio poslovanja i vođenja tvrtke. Poduzetnici moraju biti upoznati kakve se mjere nude i kakve kreditne linije imaju na raspolaganju, te kako koristiti fondove. Pred nama je mogućnost povlačenja sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za razvoj koji otvara mogućnost povlačenja sredstava za poduzetnike na ruralnom području. Iako se informacije plasiraju putem medija, nisam sigurna da dopiru do većeg dijela poduzetnika. Bilo je

i do sada raznih mogućnosti, ali se oni nisu baš javljali. Ipak, poduzetni-

ci donekle moraju i sami tražiti informacije i barem znati što žele.

38 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“ Naravno da smo trebali ući u EU, ali neke odluke trebamo donositi samostalnije i ne slušati bez pogovora sve što nam se servira.” Ivan Miloloža, Munja NEdJELJKO PINEzIć, dIrEKtOr tVrtKE QuANArIuS, KrK

tONČI gLAVINA, SuVLASNIK I ČLAN uPrAVE tVrtKE EKLAtA, SPLIt

Izuzetno dobra godina

zanemareni obrti te srednje i ma

Za nas je ova poslovna godina bila izuzetno dobra. Mi smo u trendu i primjećujemo sve veću potražnju za obiteljskim smještajem ne samo na obalnoj crti i u razvikanim ljetnim destinacijama nego i u većim gradovima i na kontinentu. Obiteljski smještaj omogućuje smještaj turista u svim dijelovima Hrvatske. U suradnji s institucijama poput Hrvatske gospodarske komore (HGK) možemo osigurati povećanje potražnje u malim destinacijama koje su zapravo u fokusu turista koji žele upoznati sve dijelove Hrvatske. U ovom trenutku većina nas malih iznajmljivača nismo dovoljno vidljivi pa želimo u suradnji s

Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ) napraviti jedinstven portal, odnosno burzu ponude obiteljskog smještaja koja bi bila vezana na web stranicu HTZ-a. Na bazi takve burze kapaciteta mogli bi se stvarati dobri preduvjeti za poslovne subjekte, turističke agencije i portale, a i zainteresirane turiste da pri planiranju putovanja po Hrvatskoj odluče koristiti obiteljski smještaj koji ima ogromne kapacitete. Jedan od naših glavnih ciljeva u idućoj godini, kada zaokružimo strukturu povezivanja obiteljskog smještaja, jest taj da pokrenemo unutarnji promet 250.000 ljudi koji djeluju u 60.000 tvrtki i obrta obiteljskog smješta-

gospodarska politika (ako je uopće možemo tako nazvati) svela se na pom gospodarstvo te kroz neke kozmetičke promjene fingira nekakva strategija

ja, što je veliki tržišni potencijal. Možemo ponuditi atraktivna putovanja u jesen u unutrašnjost Hrvatske onima s mora, a u predsezoni možemo isto to ponuditi u suprotnom smjeru. Ako uspijemo mobilizirati taj potencijal i još tome pridodati razmjenu hrane i drugih dobara iz unutrašnjosti prema moru i obrnuto, bit će to veliki uspjeh.

IVAN MILOLOžA, PrEdSJdNIK uPrAVE tVrtKE MuNJA, zAgrEb

budimo realni, ne očekujmo rast Naše poduzeće prošlu je godinu doživjelo strašan udarac. Zbog rata u Ukrajini, a zatim zbog sankcija i kontrasankcija između Europske unije i Rusije zaustavljeni su nam poslovi koje smo razvijali u tim zemljama. Pretrpjeli smo veliku štetu. Poslovi s Ukrajinom i Rusijom predstavljaju gotovo 40 posto prodaje našeg poduzeća i svatko tko se bavi biznisom može jasno zamisliti kako se to razorno odražava na naše poslovne aktivnosti. I pri tome za našu djelatnost nisu predviđene nikakve kompenzacijske mjere. Nije nam se javio nitko iz naše gospodarske diplomacije da nas pita u kakvoj smo situaciji i kako nam može pomoći. Kod nas se puno riječi u javnosti troši o mnogim stvarima, pa tako i o gospodarskoj diplomaciji, ali se na tome baš previše ne radi.

Bez odgovora su ostali naši prijedlozi i drugim državnim institucijama. Unatoč svemu tome, nastojali smo krajnjim snagama zadržati razinu zaposlenosti, jer u našoj struci nije lako ponovo naći dobre radnike ako ih jednom izgubite. Osim Ukrajine, određeni udar na naše poslovne aktivnosti došao je i zbog izlaska iz Cefte. S druge strane, ulazak u punopravno članstvo EU-a nije nam previše značio u gospodarsko-poslovnom smislu. I ranije smo mi, a i drugi hrvatski poduzetnici, na zajednič-

kom europskom tržištu poslovali manje-više bez ograničenja. Naravno da smo trebali ući u EU, ali neke političke i gospodarske odluke trebamo donositi samostalnije i ne slušati bez pogovora što nam se servira. Velike promjene ne očekujem. U izbornim godinama ionako nema veli-

udar na naše poslovne aktivnosti došao je i zbog izlaska iz Cefte kih promjena i reformi. Bit će dobro ako zaustavimo daljnji pad gospodarske aktivnosti. Nisam pesimist, ali ako realno sagledamo situaciju, ne možemo očekivati snažniji rast gospodarstva ni u idućoj godini.

Ova 2014. godina je bila izazovna i teška. Stanje u gospodarstvu se mijenjalo, ali nažalost opet na gore. Nastavio se trend gospodarske stagnacije i pada BDP-a i svi ekonomski pokazatelji upućuju na to da nas, nažalost, vrlo slična situacija, pa možda čak i gora čeka u 2015. Već godinama gledamo istu sliku: gospodarska politika (ako je uopće možemo tako nazvati) svela se na poticanje i pomoć velikim tvrtkama i vrlo loš pokušaj da se javnim investicijama potakne gospodarstvo te kroz neke kozmetičke promjene fingira nekakva strategija i ideja. Obrti, malo i srednje poduzetništvo, koji čine više od 90 posto ukupne gospodarske aktivnosti, potpuno su zanemareni i zapostavljeni. Konstantne promjene u poreznom sustavu, vrludanje ideja i sporadični pokušaji bez jasne vizije i strategije rezultirali su stagnacijom gospodarstva te odustajanjem od ulaganja u razvoj kako domaćih investitora tako i stranih. Jedna stvar u gospodarskoj politici

koja uvijek i nedvojbeno signalizira da ne postoji ideja, strategija i u konačnici elementarno razumijevanje ekonomije, je priča o velikima stranim investicijama. Ako domaći poduzetnik ne vidi priliku i razlog da na vlastitom tržištu investira i širi svoju gospodarsku aktivnost, pa naravno da je onda ne vidi ni strani investitor. Svi se mi hrvatski poduzetnici hvatamo za glavu kada slušamo famu o tobožnjim velikim stranim investicijama, jer upravo tada znamo da se u gospodarskoj politici u dogledno vrijeme ništa neće promijeniti. Hrvatsko gospodarstvo je tu gdje jest najvećim dijelom zbog sustavnih problema i propusta te nedostatka vlastite gospodarske politike. Ukoliko sustavno ne promijenimo gospodarsku politiku, čak i kada statistički izađemo iz krize i zabilježimo kakav-takav rast BDP-a, to će biti naš maksimum. A u tim okolnostima ništa se značajnije neće promijeniti kako u gospodarstvu tako i u kućnim budžetima naših građana. Jedino

sustavno rješenje su ozbiljne reforme, ali ne reforme na način o kojima se u medijima i javnosti priča. Nama treba promjena paradigme. Reforma ne znači nužno masovna

Svi se mi hrvatski poduzetnici hvatamo za glavu kada slušamo famu o tobožnjim velikim stranim investicijama otpuštanja radnika. Reforma znači sustavnu promjenu načina vladanja i poslovanja čiji je cilj efikasnost i konkurentnost. Povući ću jednu paralelu i objasniti navedeno kroz jedan dobar primjer dugoročnog planiranja i razvoja jedne gospodarske grane – turizma. Iako će se profesori na fakultetima buniti i reći kako turizam nije gospodarska grana već gospodarska djelatnost, kako drugačije klasificirati djelatnost koja čini 17 posto BDP-a?! Kroz nekoliko godina očekujem da će turizam činiti

www.privredni.hr

“ Ako domaći poduzetnik ne vidi priliku i razlog da na vlastitom tržištu investira, pa naravno da je onda ne vidi ni strani investitor.” Tonči Glavina, Eklata AnAmAriA CiCArelli, vlAsniCA i direktoriCA tvrtke interligo, split

alo poduzetništvo

gospodarstvo i dalje tone

oć velikim tvrtkama i vrlo loš pokušaj da se javnim investicijama potakne i ideja

među malim poduzetnicima, koji bi trebali biti pokretač gospodarstva, situacija je sve gora

više od 20 posto ukupnog BDP-a što ga nedvojbeno čini najkonkurentnijom gospodarskom granom u Hrvatskoj. Zašto je to tako? Zašto smo konkurentni u turizmu i ni u čemu drugom? Razlog je vrlo jednostavan. Zbog nedostatka vizije, znanja i nezainteresiranosti (srećom!) da upravlja turizmom, država je već davno pokrenula privatizaciju cijelog sektora. Činjenica jest da turizmom već godinama upravlja realni sektor, a ne država, i tu leži tajna njegova uspjeha. Često čujemo primjedbe da se turizam razvio sam od sebe što je jednim dijelom i točno. Ali glavni razlog je ipak upravljanje turizmom kroz realni sektor. U konačnici i najbrojnije strane investicije u Hrvatskoj su u turizmu. Dakle, tržište je samo

sebe reguliralo i prisililo realni sektor da se mijenja zajedno s njim. Upravo ovo nam treba i u ostalim gospodarskim granama. Onog trenutka kada država više ne bude najveći poslodavac i kada tržište bude samostalni korektiv, tada ćemo postati dovoljno konkurentni i ići prema naprijed. Kao banalni primjer možemo ovo primijeniti na kućanstvu - kada budemo mogli birati između tri ili više dobavljača vode, struje, plina, odvoza smeća... i kada oni budu privatne tvrtke, a ne državni monopolisti,

turizmom već godinama upravlja realni sektor, a ne država, i tu leži tajna njegova uspjeha znat ćemo da smo blizu tržišne ekomonije. Kada država prestane biti najveći poslodavac automatski će se eliminirati i politička korupcija i politička trgovina i politikom će se konačno baviti ljudi kojima

je na prvom mjestu javni interes. Navedeni primjer je samo jedna od mjera koja bi trebala biti sastavni dio sveobuhvatne reforme koja nam je nužna. Ta reforma će morati biti sustavna i tražit će svoje vrijeme, ali ukoliko je provedemo stvorit ćemo sebi i svojoj djeci uvjete za dobar život i svjetliju budućnost. O ostalim bitnim mjerama (smanjenje PDV-a, promjena diferenciranih stopa PDV-a, smanjivanje parafiskalnih nameta za 50 posto, korjenita izmjena radnog zakonodavstva, izmjena niza zakona u cilju smanjenja birokracije, promjena sustava državnih potpora...) ćemo nekom drugom prilikom. S obzirom na to da se ništa od ovoga neće dogoditi u dogledno vrijeme, moja očekivanja za 2015. su ista ili slična kao i većine poduzetnika i obrtnika u Hrvatskoj – ne izlagati se previše, održati glavu iznad vode i pokušati naći nove načine povećavanja efikasnosti unutar svoje kuće kako bi spremniji dočekali neka druga i bolja vremena.

U 2014. godini ni jedno područje gospodarstva nije zabilježilo nikakav pomak. Ukupno gospodarstvo i dalje tone, polako ali sigurno. Ni u jednoj grani gospodarstva se ne vidi ni najmanji napredak. Posebno među malim poduzetnicima, koji bi trebali biti pokretač gospodarstva, situacija je sve gora. Bez obzira na pojedine mjere kao što je samozapošljavanje, poduzetništvo je i dalje u padu. Čak i korisnici mjera za samozapošljavanje rijetko ostanu zaposleni. Rijetkim uspješnim poduzetnicima se porezima, nepostojanjem kvalitetnog i educiranog kadra, visokim tečajem kune te inspekcijama otežava i onako teško poslovanje. Udio turizma u BDP-u je prevelik što dodatno po-

goršava situaciju radi izrazite senzibilnosti na razne potencijalne promjene. Plaćanje PDV-a po plaćenom računu i poreza na dobit, zaista je nešto što će pomoći poduzetnicima, i to je to. Nažalost,

čak i korisnici mjera za samozapošljavanje rijetko ostanu zaposleni ništa drugo učinkovito ne očekujem od ove vlade. Svakako bi trebalo naći načina za poticanje potrošnje. Čuvanje tečaja kune i strah od inflacije nas je doveo u deflaciju koja ima još gore posljedice. Uređenje tromog i neučinkovitog državnog

aparata je nužno da bi se mogli očekivati bilo kakvi pozitivni pomaci. Mislim da pojedine stranke slušaju poduzetnike te na osnovu njihovih konkretnih prijedloga rade plan oporavka gospodarstva što je odličan put prema napretku. S obzirom na to da je djelatnost moje tvrtke turizam, uz to sam specijalizirana za obiteljski smještaj koji ima najveći porast, očekujem daljnji napredak.

ZdeslAv rAdovčić, člAn UprAve tvrtke Wellness dAlmACijA, dUbrovnik

dobra godina za zdravstveni turizam, a sljedeća možda i bolja Sektor zdravstvenog turizma generalno bilježi porast što nije posebnost samo Hrvatske, nego i regije i cijelog svijeta. To se očekuje i u narednim godinama. Što se tiče naše tvrtke, uklopili smo se u sva predviđanja i imali smo vrlo dobru poslovnu godinu. Naš core business je zdravstveni turizam i 70 posto poslovanja odnosi se na zdravstveni turizam u Hrvatskoj, dok 30 posto radimo izvan Hrvatske. Što se tiče stanja u ovom segmentu poslovanja, smatram kako uvijek ima prostora za napredak.

Puno toga se ustrojilo rješavanjem zakonodavnih pitanja koja pokrivaju naš sektor i doneseni su neki strateški dokumenti poput Strategije turizma do 2020. i Marketinškog plana, a akcijski plan je trenutačno u izradi. Oni će dati dobre smjernice cijelom našem sektoru. I direktive Europske unije koje se izravno odnose na zdravstveni turizam i prekogranični promet osiguranika, odnosno pacijenata koji koriste naše usluge počele su se provoditi. Prema prognozama rasta u regiji i svijetu, u zdravstvenom turizmu se oče-

kuje rast od 20 posto u sljedećih pet godina pa u skladu s time vjerujemo kako će i Wellness Dalmacija rasti, minimalno u tim okvirima, a vjerujemo i iznad toga.

40 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“Kada je mali poduzetnik ujedno i veliki neto izvoznik, onda je to dio gospodarstva koji treba najviše podržavati.” Raoul Cvečić Bole, Energy Pellets rAOuL cVEČIć bOLE, dIrEKtOr tVrtKE ENErgy PELLEtS, dELNIcE

u 2015. sve treba bukvalno preokrenuti treba prepoznati dobre tvrtke koje imaju tržište i konkurentan proizvod i dati im sve što je potrebno da povuku nove investicije, a time i podupru otvaranje novih radnih mjesta i razvoj uopće Energy Pellets ,čiji sam direktor, spada u malo poduzetništvo koje predstavlja najvažniji i najpropulzivniji dio našeg gospodarstva. Kada je mali poduzetnik ujedno i veliki neto izvoznik, onda je to dio gospodarstva koji treba najviše podržavati. Konkretno, u našem primjeru izvoz na tržišta zemalja članica Europske unije iznosi više od 90 posto. Odlazeća 2014. još je jedna teška godina s bezu-

spješnim pokušajima izlaska iz krize, s velikim brojem nezaposlenih i velikom nelikvidnošću. Stanje u gospodarstvu je teško. U prosjeku imamo skup i nekonkurentan proizvod, a troškovi poslovanja su i dalje veliki i očito se teško ostvaruje pozitivno poslovanje s kakvomtakvom dobiti. U svakodnevnoj borbi za likvidnost poduzeća su izložena skupim kreditima banaka. Naravno, ako ih uopće uspiju dobiti, a

na tržištu se bore sa ‘skupim’ novcima. Investicije su rijetkost i teško se u njih ulazi jer je rizik veliki. U predstojećoj 2015. godini sve to treba bukval-

no preokrenuti. Treba prepoznati dobre tvrtke koje imaju tržište i konkurentan proizvod i dati im sve što je potrebno da povuku nove investicije, a time i podupru otvaranje novih radnih mjesta i razvoj uopće. I nadalje obavezno, ali jače i konkretnije smanjivati troškove poslovanja, smanjivati poreze poslodavcima. Za dio gospodarstva koji smo industrijskom strategijom definirali kao ‘po-

kretače’ postaviti takav pravno-poslovni okvir da ta poduzeća stvarno ‘povuku’ ostala.

zašto bi PdV na drvni pelet u Hrvatskoj bio 25 posto, ako je u Njemačkoj 6 posto, a u Italiji 10 posto? Za zelenu proizvodnju, u koju i mi spadamo, treba poticati proizvode. I nada-

lje, zašto bi PDV na drvni pelet u Hrvatskoj bio 25 posto, ako je u Njemačkoj 6 posto, a u Italiji 10 posto? U 2015. godini za svoju tvrtku očekujem povećanje produktivnosti za 15 posto, dodatno smanjenje troškova poslovanja za 3-4 posto, a prodaja i cijene će biti kakve tržište bude diktiralo. I na kraju, realno očekujem kako ćemo ući u još jednu investiciju uz pomoć EU fondova.

ANdrIJA FrINČIć, dIrEKtOr tVrtKE ImPLEmENtAcIJA SNOVA, zAgrEb

za značajnije promjene pričekat ćemo bolja vremena Kako bismo privukli investicije koje su nužne za pokretanje gospodarstva treba drastično pojednostaviti birokratske procedure i administraciju učiniti transparentnom i efikasnom S obzirom na to da Implementacija snova svoje poslovanje temelji na suradnji s partnerima iz realnog sektora u turizmu, te na izvozu usluga, iz mjeseca u mjesec bilježimo lagani rast prometa bez obzira na financijsku krizu. S druge strane, statistika je neumoljiva. Veliki broj zatvorenih tvrtki i obrta govori u prilog tome da 2014. godina nije mazila poduzetnike u ovim krajevima.

Iz mjeseca u mjesec bilježimo lagani rast prometa bez obzira na financijsku krizu S obzirom na promjene u poreznoj politici, očekujem da će malim poduzetnicima koji posluju na domaćem tržištu u 2015. život biti nešto lakši. Problemi s naplatom, uz ob-

vezu plaćanja PDV-a po izdavanju računa ugrožavali su stabilan cash flow malim tvrtkama. S druge strane, zahvaljujući promjenama u politici zapošljavanja, očekujem nešto manji broj nezaposlenih mladih ljudi s obzirom na to da će se poduzetnici, zahvaljujući manjoj ukupnoj cijeni rada za mlade ljude, dodatno rastegnuti i zaposliti ih nešto više nego što su to originalno planirali. Što se pak tiče nekih značajnijih promjena i većeg rasta gospodarstva, za to ćemo čekati neka bolja vremena i neke ozbiljnije promje-

ne. Kako bismo privukli investicije koje su nužne za pokretanje gospodarstva, treba drastično pojednostavniti birokratske procedure i administraciju učiniti transparentnom i efikasnom. Pokretanje gospodarstva bez investicija nije moguće. S druge pak strane, investicije koči spori i neefikasni državni aparat. Po meni, izuzetno je nužno da se procedure vezane uz pokretanje i poslovanje poslovnog subjekta krajnje pojednostave. Isto tako mislim da bi mlade tvrtke trebalo osloboditi plaćanja poreza na dobit pod određenim uvjetima. Naime, mladim poslovnim subjektima, dobit iz prošle godine vrlo često služi kao buffer za pokrivanje slabijih mjeseci u tekućoj godini. Dakle, ukoliko se dobit zadržava u tvrtki i služi za pokrivanje troškova, često plaća

zaposlenih, u slabim mjesecima takvu dobit ne bi trebalo oporezivati. Osim Hrvatske gospodarske komore (HGK), koja je kao udruženje zakonom propisana, postoji još nekoliko udruga koje okupljaju poduzetnike i koje zapravo pokušavaju pregovarati s politikom. Mislim da smo brojčano

premali da bismo bili okupljeni u nekoliko udruga i da je promjena moguća jedino ako prema politici nastupimo jedinstveno. S time da to mora biti stvarno neovisno o politici i mora biti na dobrovoljnoj osnovi. Udruga izvoznika softvera CISEx je dobar primjer kako bi to trebalo izgledati u praksi.

Budući da smo krajem godine pokrenuli novi proizvod te s obzirom na pregovore s potencijalnim partnerima, a vezano uz sustav digitalnih jelovnika, od 2015. godine očekujemo daljnji rast. U planu je zapošljavanje novih ljudi, te agresivniji nastup na domaćem i stranim tržištima.

www.privredni.hr

“ Optimizam se ne širi lažnim obećanjima koja se vrlo brzo pokažu nerealnima, on se širi stvarnim primjerima.” Vladimir Ferdelji, CROMA slobodan miHalj, direktor tVrtke HemCo, ĐakoVo

teško je naći kupce, no iza nas je ipak dobra godina Prije svega bi se moralo promijeniti stanje u pravosuđu, koje je apsolutni promašaj po svim pitanjima, ako se traži pravna sigurnost. Pravne sigurnosti nema Što se tiče 2014. godine, ona je za našu tvrtku bila veoma dobra. To znači da smo ostvarili sve zacrtano za 2014. gdje nam je glavni pokretač bio razvoj novih proizvoda, ulaganje u nove tehnologije i poboljšanje postojećih. Stanje u gospodarstvu je veoma teško i sve teže je naći kupce s kojima možete poslovati. Iskreno, od potencijalnih mjera državne politike, ne očekujem ništa novo i prosperitetno. Jer iz ovoga što je do sada vidljivo i prema onome kako se prezentira u javnosti, ne vidim da se radi na nečemu što bi gospodarstvu moglo donijeti olakšanje i bolju klimu za poslovanje. Uvode se čak novi

pristupi koji će nam dodatno otežati poslovanje kao što je primjerice Zakon o zapošljavanju osoba s invaliditetom. Kako bi se stvari u gospodarstvu popravile, po mom mišljenju prije svega bi se moralo promijeniđu privrednih subjekata gdje je apsolutni nered koji je dodatno zakomplicirao Zakon o predstečajnim nagodbama koji je čisti promašaj. Tu je i sređivanje stanja oko plaćanja parafiskalti stanje u pravosuđu koje nih nameta, odnosno njije apsolutni promašaj po hova revizija i kontrola svim pitanjima, ako se tra- jer tu ima svega. ži pravna sigurnost. Prav- Potom, potrebno je done sigurnosti nema. nijeti strategiju ulaganja Zatim slijedi uvođenje i odmah ‘oformiti’ minireda u plaćanju izme- starstvo za EU fondove da

iskreno, od potencijalnih mjera državne politike, ne očekujem ništa novo i prosperitetno

se što više novca povuče iz EU fondova. Ovdje je totalni nered koji je teško uopće opisati. Sadašnjim stanjem se više odmaže nego što se gospodarstvenicima pomaže da plasiraju čim više projekata. Jako je važno da svaka, pa tako i hrvatska politika, sluša impulse gospodarstvenika. Kod nas bi to trebalo postići jednim dijelom i reorganizacijom HGK-a koja bi u stvari trebala promijeniti način rada i na jedan način totalno biti u službi hrvatskog gospodarstva kako u savjetodavnom djelu tako i u dijelu zastupanja interesa gospodarskih subjekata. Tu je naravno i HUP. Takove asocijacije bi trebale biti prenositelji ino-

vacija i ideja prema politici. U 2015. godini očekujemo da ćemo uspjeti provesti reorganizaciju naše tvrtke u svim segmentima, te na taj način postaviti poslovanje na zdravim osnovama te povećati našu konkurentnost na inozemnom tržištu.

Vladimir Ferdelji, Predsjednik HrVatskog udruženja menadžera Croma, Zagreb

Već četiri godine uzastopce padamo, a investitori svojim nedolaskom potvrđuju tko je krivac za ovakvu situaciju mi smo i ove godine podijelili 14 nagrada najboljim menadžerima u Hrvatskoj, što je dokaz da postoje uspješne priče i menadžeri koji su dokaz da se i u ovakvim uvjetima može poslovati izuzetno dobro Hrvatsko udruženje menadžera CROMA svake godine dodjeljuje nagrade za najbolje menadžere. Na žalost, u ove 22 godine još uvijek nismo promijenili percepciju menadžera u Hrvatskoj. U većem dijelu razvijenog svijeta menadžeri su glavni pokretači svih društvenih kretanja i operativni nositelji progresa. Stoga je percepcija ovog zanimanja u razvijenim zemljama izuzetno pozitivna, a društvene strukture u potpunosti su spoznale važnost njihove uloge u svakodnevnom životu i

razvoju društva. Kod nas u Hrvatskoj još smo daleko od takve percepcije javnosti, što zbog naslijeđene slike socijalističkog direktora, a što zbog novoformirane predodžbe kapitalističkog tajkuna koju o menadžerima rado koriste mediji ,pa je slika menadžera još uvijek obojena negativnim konotacijama. To je rezultat prije svega uvjeta u kojima ti menadžeri posluju, a za koje je odgovorna Vlada Republike Hrvatske. Već četiri godine uzastopce padamo, rezultati ukupnog našeg gospodarstva

nisu dobri. Samim time dio krivice pokušava se permanentno prebaciti na menadžere koji su operativni izvršitelji, međutim svi, a naročito investitori potvrđuju svojim dolaskom ili nedolaskom, tko

ove godine podijelili 14 nagrada najboljim menadžerima u Hrvatskoj, što je dokaz da postoje uspješne priče i menadžeri koji su dokaz da se i u ovakvim uvjetima može poslovati izuzetno dobro, a to je opet važno za širenje optimizma. OptimiPromjene su zam se ne širi lažnim obeizostale, i u 2015. ćanjima koja se vrlo brzo možemo očekivati pokažu nerealnima, on se širi stvarnim primjerima. pad na razini Još prije tri godine rekao ovogodišnjeg ili čak sam da ovaj svijet funki nešto veći cionira po principu kauzaliteta, odnosno sve ima je u stvari krivac za ova- svoje uzroke i posljedikvu situaciju. Mi smo i ce. S obzirom na to da se

nije djelovalo na uzroke ni jedna od ozbiljnijih promjena nije napravljena, te u 2015. godini možemo očekivati nastavak ovogodišnjih trendova. Bez obzira što Vlada svake godine, pa i ove, progonozira rast, mi ćemo ipak imati permanentan pad BDP-

a, stalni pad gospodarskih aktivnosti jer izostaju ključne reforme, one koje su davno opisane u Master planu CROME, a to je pitanje promjene monetarne i fiskalne politike, nerješavanje parafiskalnih nameta, teritorijalnoga preustroja, upravljanje državnim resursima. Dakle, izostao je čitav niz promjena u zdravstvu, školstvu... Budući da se to sve nije dogodilo, trendovi će se nastaviti, dakle u 2015. možemo očekivati pad na razini ovogodišnjeg ili čak i nešto veći.

42 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“Puno naših gospodarstvenika ima obrazovanje, ali nedostaje im odgoja; moramo odgajati ljude da kada se nešto naruči, to se onda mora i platiti.” Damir Šajatović, Nezavisna auto mreža DAmIr ŠAJAtOVIć, DIrEKtOr tVrtKE NEzAVISNA AUtO mrEžA, SESVEtE

Ove godine jednostavno nije bilo kupaca Kako bi se u ovom našem sektoru, a to je prodaja rabljenih automobila, situacija pomaknula na bolje, očekujemo, naravno, da se financijske institucije uključe u cijelu priču Ova godina dobrih strana gotovo da i nema. Potencijal tržišta bio je jako slab, kupaca jednostavno nije bilo. Mi kao sektor shvaćamo te probleme, jer jednostavno novca nema, a oni koji imaju volje potrošiti za drugi automobil strahuju od budućnosti. Od 2015. godine očekujemo da će biti bar mrvicu bolja, ali moramo ipak reći da se sada radilo o prelaznom razdoblju od ulaska u Europsku uniju, jer se od 1. srpnja 2013. puno toga promjenilo. Novi zakoni su doneseni, a mi nismo imali dovoljno vremena da ih primijenimo ili da se prilagodimo. Također moram reći da institucije koje su nam to trebale pojasniti, nisu to napravile. Izuzetak je inicijativa HGK-a kada smo imali kontakte s ljudima iz Carinske uprave, i ovom prilikom ih moram pohvaliti jer su nam upravo oni razriješili neke dvojbe kad su u pitanju bile nove trošarine.

Kako bi se u ovom našem sektoru, a to je prodaja rabljenih automobila, situacija pomaknula na bolje, očekujemo, naravno, da se financijske institucije uključe u cijelu priču. S druge strane, potrebno je educirati i građane. Mnogi nisu ni svjesni što znači upustiti se u neki kredit, odnosno ići u bilo kakve investicije. Također, puno naših gospodarstvenika ima kvalitetno obrazovanje, ali na žalost nedostaje im odgoja; moramo odgajati ljude da kada se nešto naruči, to se onda mora i platiti. Mora posto-

U ovoj djelatnosti je 2009. bilo zaposleno 40.000 ljudi, a sada ih je oko 15.000 jati poslovni odgoj kojega je potrebno podići na višu razinu. Naravno, tu očekujemo pomoć HGK-a, ali se u taj proces moraju uključiti svi, ne samo gos-

podarstvenici. Treba raditi na suzbijanju crnog tržišta; u Hrvatskoj je 3100 tvrtki koje se bave trgovinom rabljenim automobilima. Samo za usporedbu, u ovoj djelatnosti je 2009. godine bilo zaposleno 40.000 ljudi, a sada ih je negdje oko 15.000 ova branša je uslijed krize desetkovana. Pala je frekvencija novca i radnih mjesta, a ono što očekujemo od države je upravo suzbijanje crnog tržišta. Poslove vezane uz autoindustriju teško je financijski pratiti i treba biti veliki umjetnik kako bi se u ovoj teškoj situaciji to uopće isplatilo. Velika je konkurencija tog sivog tržišta, oko 60 posto unosa rabljenih vozila u Hrvatsku je pojedinačnog tipa. Od tih 60 posto sigurno nisu pojedinačno došli na carinu prijaviti trošarine, to radi netko za njih, a taj netko nije pravna osoba. Crno tržište sada buja. Vozilo koje u Europi košta desetak tisuća eura, u Hrvatskoj je skuplje oko 1000

eura. Ako, pak, sami uvozite, onda je jeftinije 500, 600 eura. Zašto je to tako? Zato što mi, pravne osobe, plaćamo PDV, naknadu za zbrinjavanje otpada po kilogramu težine i pet posto

prijenosa od svake preprodaje. Očekujemo da u ovom slučaju reagira država kako bi suzbila crno tržište, i neka ne ide s represijom na legalne uvoznike, jer oni onda mora-

ju ići u sivilo, a to ne idu svojom voljom nego zato što ih životne potrebe za očuvanjem radnih mjesta i poslovanja tjeraju na to.

IVAN BIžANOVIć, VLASNIK tVrtKE LIKA NEKrEtNINE, OtOČAc

trgovalo se jako malo, kupci uglavnom stranci Najveći problem koji se može osjetiti u cijeloj Hrvatskoj je česta promjena zakona, ta jedna pravna nesigurnost, razne kočnice od strane politike i korupcija U našem sektoru - sektoru nekretnina - ova godina bila je relativno loša. Nije ispunila naša očekivanja. Jako se malo trgovalo i to su većinom bili strani kupci i strani investitori. Najveći problem koji se može osjetiti u cijeloj Hrvatskoj je česta promjena zakona, ta jedna pravna nesigurnost, razne kočnice od strane politike i korupcija. To su

tri osnovne kočnice koje strani investitori prepoznaju kao takve, a to su onda i osnovni razlozi za-

Kad se zakoni donesu, oni moraju vrijediti barem tri do pet godina što se ne ulaže u nekretninski fond.

Mislim da bi se u Hrvatskoj trebali stabilizirati zakoni, odnosno kad se zakoni donesu, oni bi morali vrijediti barem tri do pet godina. Ipak, da bi se ukupna situacija poboljšala, potrebno je otvarati radna mjesta. To je jedini zamašnjak u privredi, ali i u ovom našem nekretninskom biznisu. Jako je puno nekretnina koje stoje i nemaju se

kome prodati. Razlog stagnacije trgovanja nekretninama je jednostavan, a najlakše ga je opisati kao

zatvoreni krug: ljudi ne rade ili ako rade ne primaju plaće ili su na minimalcu, a ako je tako, onda banke ne odobravaju kredite i nekretnine se ne kupuju. Taj začarani krug trajat će ne samo iduću godinu već najmanje dvije do tri godine. Teško je očekivati neku pomoć države, kad je u pitanju aktiviranje tržišta nekretninama,

jer ona tu nema što pomoći. Situacija je takva da su i POS-ovi stanovi koji se nude po cijeni od 850 do 900 eura ili 1000 eura po kvadartu, cjenovno isti kao i većina ostalih nekretnina. Moram zaključiti da nema neke velike pomoći, u stvari najveća pomoć je zapošljavanje, ne samo mladih ljudi nego cijelog pučanstva.

www.privredni.hr

“Najveći problem u Hrvatskoj je česta promjena zakona, ta jedna pravna nesigurnost, razne kočnice od strane politike i korupcija.” Ivan Bižanović, Lika nekretnine MalIN HolMberg, PredsjedNIca UPrave Tele2 HrvaTska, Zagreb

josIP krZNarIć, dIrekTor I vlasNIk a2b rHea exPress logIsTIke, Zagreb

Novi porez usred godine kada uzmemo u obzir da je sredinom 2014. godine nametnut novi porez, možemo reći da godina sigurno nije bila laka Tele2 je do sada imao vrlo dobru godinu u smislu rasta broja korisnika i približavanja profitabilnosti. Kada uzmemo u obzir da je sredinom 2014. godine nametnut novi porez možemo reći da godina sigurno nije bila laka. Sveukupno gledajući, jasno je kako je u gospodarstvu još uvijek teško. Od mjera države usmjerenih na oporavak hrvatskog gospodarstva najvažnije je osigurati re-

nje posljedica krize ističem najveći izazov, a to

Najvažnije je osigurati regulatornu i zakonsku stabilnost gulatornu i zakonsku stabilnost. Među mjerama zakonodavne, izvršne, monetarne i ﬁskalne vlasti koje bi bile nužne za ublažava-

je balansiranje kratkotrajnih stimulativnih mjera s dugoročnim strukturnim reformama. U ovom trenutku najvažnije je imati jasnu viziju za budućnost,

dugoročan plan o tome kako to ostvariti i odlučnost kako bi se ostalo na tom pravcu. To je doista velik izazov. Tele2 je poznat kao izazivač, imamo najbolje zaposlenike i kontinuirano slušamo povratne informacije naših korisnika. Ukoliko se možemo osloniti na stabilne zakonodavne i regulatorne okvire, imat ćemo jasan put za nastavak našeg dosadašnjeg rasta.

adNaN MeHMedovIć Medo, sUosNIvač FresH IslaNd FesTIvala, ProMoTor I Pr FesTIvala

I festivali su dio turizma U svom sektoru očekujem daljnji rast, jer naporno radimo da iz godine u godinu budemo sve bolji. Govorim to kao jedan od suosnivača Fresh Island Festivala i promotor najpoznatijih festivala u Hrvatskoj. Fresh Island održan ljetos na Pagu privukao je više od 10.000 posjetitelja, mnogi od njih na posjet Hrvatskoj odlučili su se isključivo zbog festi-

valske ponude. Očekivanja su nam ista kao i prošle, ali i pretprošle godine. Voljeli bismo vidjeti malo jači angažman Hrvatske kada je u pitanju promocija festivalskog turizma. On ne samo da povećava

Fresh Island održan ljetos na Pagu privukao je preko 10.000 posjetitelja

broj gostiju i noćenja već i, što je najbitnije, potrošnju. Rijetko se čija potrošnja može mjeriti s onom festivalskog gosta.

Nadamo se da će država i Hrvatska turistička zajednica prepoznati festivale kao jednu zdravu i profitabilnu granu turizma te ih i financijski i logistički jače podržavati. U 2015. godini očekujemo daljnji rast, ali i promociju zimskog izdanja Fresh Islanda - Fresh Mountain Festival na zagrebačkom Sljemenu.

kseNIja vUkMaN, vodITeljIca rIbNjačarsTva PP oraHovIca, oraHovIca

Investicijama do jačanja konkurentnosti

Ova nam je godina bila dosta teška kao i mnogim

poslovnim ljudima u hrvatskom gospodarstvu. Ulaskom u Europsku uniju otvorilo nam se i njezino tržište, no izgubili smo poziciju na našim tradicionalnim tržištima u okolnim zemljama i članicama Cefte. Pred nas su stavljena ograničenja i uvedene su carine za našu ribu pa nam je otežan plasman na

tržišta Bosne i Hercegovine i Srbije. Za poboljšanje stanja u kojem se nalazimo, svakako ćemo naći oslonac u fondovima Europske unije koji nam daju perspektivu da nakon ulaganja postanemo konkurentniji i bolji, i povećamo sadašnju proizvodnju. Planovi su nam da uložimo u re-

konstrukciju ribnjaka, nabavu strojeva i ribarskog alata. Vjerujem da ćemo uz pomoć Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i poslovnih banaka, od kojih očekujemo povoljne kreditne linije, osigurati uvjete za ostvarivanje ovih investicijskih planova.

očekujem da politika bude poticajna sporost promjena rezultira time da gospodarstvenici posustaju u prijedlozima jer, s obzirom na situaciju, svatko od nas nastoji učiniti najviše što može u svom mikro okruženju kako bi osigurao opstanak tvrtke Svi ćemo se složiti da je stanje u gospodarstvu zabrinjavajuće, državne poticajne mjere su zakašnjele i nedovoljne. Dugo vremensko razdoblje od prijedloga do realizacije uzrok je negativnih trendova i opće apatije poduzetnika. U tom tonu bih i ocijenio 2014. godinu. U 2015. godini očekujem da politika u svim oblicima bude poticajna bez obzira na dosadašnje

Ukoliko država počne razmišljati i djelovati kao poduzetnik, napredak je moguć iskustvo. Ukoliko država počne razmišljati i djelovati kao poduzetnik, napredak je moguć. U svakom slučaju treba se pokrenuti investicijski ciklus. Profitabilnost tvrtki je u padu, tržišni trendovi negativni a samim time i banke su postale izuzetno konzervativne i oprezne u financiranju. Vlast bi trebala osigurati stabilnu i poticajnu klimu koja bi zaustavila pad i napokon osigurala stabilno okruženje koje bi privuklo svježi kapital. Postoje pozitivni pomaci u tome da politika u Hrvatskoj sluša gospodarstvenike, ali su za nas još uvijek nedovoljni. Svjesni smo da se promjene ne događaju preko noći, ali svaka inicijativa trebala bi biti brže prihvaćena, a predstavnici državne

vlasti trebali bi promptnije reagirati. Sporost promjena rezultira time da gospodarstvenici posustaju u prijedlozima jer s obzirom na situaciju svatko od nas nastoji učiniti najviše što može u svom mikro okruženju kako bi osigurao opstanak svoje tvrtke. Svakodnevna borba gospodarstvenika za preživljavanje ostavlja jako malo energije za poticanje politike i zakonodavstva. U zadnjem kvartalu 2014. godine pokrenuli smo nove segmente poslovanja i vjerujem da je moja odluka bila ispravna. Očekuje nas izazovna godina i maksimalan angažman. Uz podršku svojih zaposlenika i poslovnih partnera uvjeren sam da ćemo i u 2015. godini biti zadovoljni ostvarenim rezultatima.

44 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“Gospodarstvenici su najbolji pokazatelj stanja u društvu. Ukoliko su udruženi, lakše rješavaju probleme svog ceha.” Jasminka Biliškov, Biliškov nekretnine JASmINKA BILIšKOV, dIrEKTOrIcA TVrTKE BILIšKOV NEKrETNINE, KAšTEL STArI

Preveliki porezi pogoduju radu na crno Bojim se da će uvođenje PdV-a na građevno zemljište i na neprodane i nove stanove dodatno demotivirati ionako osiromašeno tržište nekretnina Ukoliko 2014. godinu uspoređujemo sa 2013. u segmentu poslovanja nekretnina, mogu reći da se vidi mali pomak na bolje. Naime, povećana je kupnja stanova u gotovo svim većim gradovima u državi, prvenstveno u Zagrebu, Zadru i Splitu, a i ostalim većim gradovima. Uglavnom se radi o rješavanju stambenog pitanja mladih bračnih parova i kupnje stanova od 50-60 četvornih metara. Oni se na kupnju odlučuju bez obzira na tešku gospodarsku situaciju, jer rješavaju svoju egzistenciju. Vrijednost tih stanova je najčešće od 50.000 do 95.000 eura. U 2015. godini ne očekujem ništa spektakularno, jer je tržište nekretnina vezano uz oporavak u gospodarstvu. Bojim se

kao odvjetnici, arhitekti, te kozmetičari, frizeri, ugostitelji..., svi oni teško opstaju zbog prevelikih nameta. Smatram da treba jačati srednji građanski sloj koji gotovo ne postoji. Također predlažem da se da će uvođenje PDV-a na građevno zemljište i na neprodane i nove stanove dodatno demotivirati ionako osiromašeno tržište nekretnina. Trebalo bi smanjiti poreze, smanjiti kamate na kredite, otvoriti se investicijama, bilo malim ili velikim. Preveliki porezi dovode do zatvaranja mnogih malih tvrtki i obrta, a pogoduju radu na crno. Ne samo branša posrednika u nekretninama, već druge uslužne djelatnosti,

Treba jačati srednji građanski sloj koji gotovo ne postoji poradi na otvaranju veleposlanstava u zemljama tzv. Trećeg svijeta, s kojima bi trebalo uspostaviti kvalitetne gospodarske odnose, a istovremeno da se smanji broj veleposlanstava u zemljama Europske unije, jer za njihovim uslugama više nema potrebe. Gospodarstvenici, i mali i

veliki, najbolji su pokazatelj stanja u društvu. Ukoliko su udruženi, lakše rješavaju probleme svog ceha. Kroz svoja udruženja bilo u gospodarskoj ili obrtničkoj komori, lakše rješavaju svoje ključne probleme, a lakše ih i institucije na taj način prihvaćaju. Što su udruženja gospodarstvenika bolje organizirana, to se poduzetnici i obrtnici više mogu uključiti u donošenje zakona, predlaganje mjera i slično. Mišljenja sam da političari i gospodarstvenici moraju tijesno surađivati u cilju napretka cjelokupnog gospodarstva. U 2015. godini očekujem jako puno rada, veliku ozbiljnost i profesionalnost svakog pojedinca u mojoj tvrtki. Novca je malo i sredstva se moraju ulagati

s velikom pažnjom u sve segmente našeg posla, u pojedine sajmove, oglašavanja, tiskanja novina itd. da bi sve bilo u ravnoteži i da bi se preživjela još jedna krizna godina.

dAmIr GrGOrOVIć, IzVršNI dIrEKTOr TVrTKE rudAN, ŽmINJ

razvoj energetske učinkovitosti je imperativ Poznato je da zeleno gospodarstvo, čiji je bitan dio i područje energetske učinkovitosti, generira značajne efekte na gospodarstvo te potiče rast mnogih gospodarskih grana koje su trenutno u stagnaciji Mi u tvrtki Rudan smo u poslovnoj 2014. godini usprkos teškim gospodarskim prilikama uspjeli zadržati trend rasta poslovanja. Tome je najviše pridonijela sve veća osviještenost naših klijenata u području energetske učinkovitosti. Kako se prepoznala važnost teme, tako je i sve veći broj subjekata iz realnog i javnog sektora uvidio da i u njihovim objektima postoji prostor za optimizaciju potrošnje energenata i potencijal za uštedu. Područje energetske učinkovitosti je pred sam kraj ove godine dobilo i novi zakonski okvir

- Zakon o energetskoj učinkovitosti - što dodatno jača značaj teme. Uz to, svakako je bitno istaknuti i veliku aktivnost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji doista potiče ulaganja i pruža podršku i javnom i u realnom sektoru. Danas je energetska učinkovitost postala nezaobilazna tema u gospodarstvu i sve je više menadžera svjesno da ovo područje skriva ogroman potencijal koji može direktno utjecati na optimizaciju potrošnje i smanjenje troškova. Uvođenjem energetski učinkovitih rješenja stva-

raju se i preduvjeti za veću konkurentnost na tržištu. Stoga je planiranje i implementacija takvih rješenja nužan dio plana razvoja svake tvrtke. Iako je ostvaren značajan napredak u stvaranju bolje poslovne klime u ovom području, nadamo se još boljoj komunikaciji između gospodarstva i donosioca pravne regulative kako bi se i u samoj pripremi novih, ali i kroz korekcije postojećih rješenja postigli najveći mogući efekti na rast gospodarstva. Poznato je da zeleno gospodarstvo, čiji je bitan dio i područje energet-

ske učinkovitosti, generira značajne efekte na gospodarstvo te potiče rast mnogih gospodarskih grana koje su trenutno u stagnaciji. Mi u tvrtki Rudan iz Žminja zadovoljni smo pomacima koji su posti-

Očekujemo i daljnji rast svijesti o potencijalima za ostvarivanje ušteda u potrošnji vode i energije gnuti u 2014. godini, a naravno očekujemo i daljnji rast svijesti o potencijali-

ma za ostvarivanje ušteda u potrošnji vode i energije. Također očekujemo da će se daljnjim otvaranjem mogućnosti korištenja fondova Europske unije nastaviti povećanje poslovne aktivnosti u ovom području. U 2015. godini predviđamo veću iskoristivost instrumenata za sufinan-

ciranje projekata energetske učinkovitosti u gospodarstvu. Dostupnost informacija o raznim mogućnostima financiranja i poticaja te daljnja edukacija poslovnih subjekata na temu energetske učinkovitosti zasigurno će biti najveći izazov u uspješnom spajanju poslovnih subjekata i fondova koji sufinanciraju takve projekte. Interno planiramo daljnje jačanje kapaciteta tvrtke, širenje tržišta unutar Hrvatske kao i na zemlje u okruženju te nastavak razvoja inovativnih rješenja za sustavno gospodarenje energijom.

www.privredni.hr

“ Udruživanjem druživanjem s hrvatskim poduzećima postavili smo standarde i ponudili proizvode oo kojima nitko nije ni sanjao da bi ih bilo moguće ovdje proizvesti.” kojima nitko Marko Brnčić, STP MarKo Brnčić, direKtor StP-a, ZagreB

Život na vatrogasnim rješenjima Joe Weider je rekao da nezadovoljstvo lošim proizvodom traje duže od sreće zbog uštede prilikom kupnje - a kad netko od nadležnih odluči ovu izjavu primijeniti u Zakonu o javnoj nabavi i izmijeniti instituciju zvanu ‘najniža cijena’, možda se nešto i promijeni na bolje U 2014. godini napravili smo velike korake u smjeru ostvarivanja zadanih ciljeva od strane Ministarstva i Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti. Bili smo fokusirani na otklanjanje uzroka, a ne sanaciju posljedica. Ponudili smo rješenja koja su osvjetlala obraz struci, uspostavili razvoj i proizvodnju podigli u granicama Lijepe naše. Udruživanjem s hrvatskim poduzećima postavili smo standarde i ponudili proizvode o kojima nitko nije niti sanjao da bi ih bilo moguće ovdje proizvesti i uspješno implementirati. Ponudili smo mnogobrojna rješenja za probleme koji su u početku izgledali nerješivi. Dok su mnogi odgovore tražili preko granice, mi smo nudili ono u čemu smo zadnjih 20 godina nenadmašni, a to su kvalitetne solucije i kvalitetni proizvodi koji se velikim dijelom proizvode u Hrvatskoj. Opet smo pokazali kako za nas opći trendovi zatvaranja, prodaje ili predstečajnih nagodbi nisu ono u čemu mi vidimo perspektivu. Unatoč ne baš prijateljskoj atmosferi u gospodarstvu te brojnim nametima, uspjeli smo 2014. godinu završiti ne samo pozitivno nego i u želji da nam i 2015. godina bude barem takva, ako ne i bolja. Ne bismo išli toliko u širinu, niti se nadali da će netko odrađivati naš posao, no veselimo se obećanjima da će se PDV obračunavati po naplaćenom računu. Oduvijek smo fokusirani na vlastite snage i nikada nismo tražili niti očekivali bilo kakve poticaje, subvencije ili olakšice, već smo gledali biti što učinkovitiji u

zadanim granicama kretanja vlastitim znanjem i resursima. Od inozemnih smo partnera često primijenjivali njihova znanja i iskustva i dosad se to uvijek pokazalo kao dobra solucija. U nekim smo ih segmentima čak i nadmašili, pa sad oni prikupljaju i naša iskustva. Tako smo ove godine bili u poziciji da se sastanemo s najnaprednijim europskim po-

mog i inertnog okruženja u kojemu se u svemu vidi problem, primjera je bezbroj. Koliko god nameta bilo i koliko god paradoksalni bili, ako imate viziju ništa vas neće smetati niti ometati. Vizija tj. strategija je ono što nedostaje mnogim granama ovog društva. Sve se radi stihijski i nitko ne razmišlja unaprijed niti dugoročno. Od vatrogasnih rješenja pojedinci jako dobro žive i gotovo da vlada kliKad vam netko ma koja ne podržava nikakva dugoročna rješenja, nešto da, onda vrlo već se ona u velikom brovjerojatno očekuje ju slučajeva nastoje onenešto i zauzvrat, mogućiti kako bi se ostaa mi ne volimo vio prostor opet i samo za vatrogasna rješenja. Kolinikome biti dužni ko će to dugo tako funkcionirati, nitko ne može duzećima iz Finske, Šved- procijeniti, no čini se da ske, Danske, Norveške i ovaj problem polako poNjemačke te da se i naša staje globalni. Potpuno iskustva razmotre i pri- smo apolitični i ne želimijene u njihovim gospodarstvima. Kada se jedna mala i razmjerno nova državica poput Hrvatske nađe u tako visokom društvu komunalno najrazvijenijih zemalja svijeta, neizmjerno laska činjenica da i oni mogu naučiti nešto od nas, ma koliko god mi bili uvjerenja kako je ovdje ‘mrak’. Očekivati od države tj. nekog drugog da vas ekipira, podrži, pruži potporu i stane iza vas je iluzorno i svatko uspješan danas zna da se u velikoj većini slučajeva oslanjao samo na sebe i svoje vlastite resurse. Naravno, iznimaka uvijek ima, no kad vam netko nešto da, onda vrlo vjerojatno očekuje nešto i zauzvrat, a mi ne volimo nikome biti dužni. S krizom se danas u Hrvatskoj susrećemo na svakom koraku. Od nepotrebne i glomazne birokracije, sustava javne nabave, tro-

mo da politika na našu viziju ima ikakvog utjecaja. Fokusirani smo na rješavanje uzroka problema koji je sveprisutan bez obzira tko bio na vlasti, jer će problem biti prisutan i kad ih se smijeni. Svjedoci smo čestih smjena na čelnim pozicijama velikih komunalnih tvrtki za što mislimo da nije dobra praksa i da je to upravo ono što onemogućuje bilo kakav dugoročni plan i program nekog uspješnog razvitka, no izgleda da to nekome odgovara. Sprega politike i gospodarstva

je vrlo kompleksan perpetuum mobile koji je bolje ostaviti da i dalje funkcionira sam za sebe, a svoju sreću treba potražiti u poslovima koji su izvan njegova fokusa. U 2015. godini ne očekujemo ništa spektakularno. Nastavit ćemo marljivo raditi i ostvarivati zadane ciljeve sviđalo se to nekome ili ne. Očekujemo i dalje brojne plagijate programa, proizvoda i projekata jer nas to prati od početka našeg poslovanja. Drago nam je da je tome tako, jer da ne vrijedimo ne bi nas kopirali. Nema vam veće pohvale i priznanja vašeg rada i kvalitete vašeg proizvoda, od odmetnutog partnera zavedenog nižom cijenom plagijata, koji se nakon nekog vremena vrati i prizna da je pogriješio. Ne ulažemo mnogo u marke-

ting, ne vučemo ljude za rukav i ne obećavamo im balone od sapunice. Kupci nas najčešće pronalaze sami. Obraćaju nam se jer su nezadovoljni onim što su imali dosad, a sami vide da ono na čemu stoji naljepnica STP-a, traje i traje i traje. Oslanjamo se na preporuke naših partnera, kao i krajnjih korisnika, ponosni što su dugoročno zadovoljni našim rješenjima i proizvodima uz neznatno višu cijenu. Ovaj bih kratki osvrt završio citatom Joea Weidera: “Nezadovoljstvo lošim proizvodom traje duže od sreće zbog male uštede prilikom kupnje!”. Kad netko od nadležnih odluči ovu izjavu primijeniti u Zakonu o javnoj nabavi i izmijeniti instituciju zvanu ‘najniža cijena’, možda se nešto i promijeni na bolje, globalno.

46 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“ Dok god dobar i pošten rad ne bude jedino mjerilo uspjeha, nećemo krenuti dalje.” Ivo Bartulović, Centaurus JOzE TOmAš, dIrEKTOr TVrTKE POTESTAS, SPLIT

Iz Eu fondova smo povukli 26 milijuna kuna ukoliko radite, ako imate kvalitetan program ili proizvod, nemojte se ustručavati pitati institucije zadužene za Eu fondove da vam pomognu, da vas informiraju i usmjere kako aplicirati Čitav poslovni svijet još uvijek osjeća posljedice svjetske ekonomske krize. Upravo ta kriza potakla je korjenite promjene u postojećim ekonomskim strukturama. Nesporno je da je kriza utjecala na razvoj nacionalnog gospodarstva, međutim ključne faktore trenutnog stanja u Hrvatskoj moramo tražiti i u unutarnjoj politici. Nezadovoljstvo u aspektu poslovne klime proizlazi iz ekonomskih politika i nepredvidljivosti zakonske regulative. Previsoke porezne stope, bilo da govorimo o onoj turističkoj od 13 posto ili pak onoj od 25 posto, problemi javne administracije, nestimulativan, premda izmijenjen Zakon o radu, samo su dio problema s kojima se suočavamo. Iznijevši ovo, rekao bih da je poslovnu 2014. godinu na državnoj razini obilježila lagana stagnacija, što je posljedica neprovođenja strukturnih reformi ključnih za dugoročni održivi gospodarski

razvoj. Ukoliko govorim o poslovanju naše tvrtke Potestas, koja je vlasnik hotela Park Split, onda bih 2014. ocijenio kao vrlo dobru poslovnu godinu u kojoj su nam na osnovu izvrsnog dugogodišnjeg poslovanja te kvalitetnog plana za buduće poslovanje, odobrena sredstva iz EU fondova i to maksimalni iznos od 26 milijuna kuna. To je vrlo značajno za našu tvrtku kao i za cjelokupnu mikro i makro zajednicu. Ulaganjem u novi projekt zaposlit ćemo više radnika, svjesni činjenice kako je nezaposlenost jedan od glavnih problema u Hrvatskoj. Kroz čitavu karijeru vodim se motom da nije sramota ne znati, sramo-

ta je ne pitati! Budući da je naš projekt zadovoljio EU fondove, smatram da sam kompetentan kazati kako nitko neće raditi posao umjesto nas niti nam pokloniti novac... za to je potrebno raditi. Ukoliko radite, ako imate kvalitetan program ili proizvod, nemojte se ustručavati pitati institucije zadužene za EU fondove da vam pomognu, da vas informiraju i usmjere kako aplicirati. Ministarstva turizma, poduzetništva te europskih integracija samo su dio institucija koje su nam

proizvod odnosno uslugu, a time i bolju Hrvatsku. Cilj nam je u 2015. podići standard kvalitete u turizmu i obilježiti se na turističkoj mapi Europe kao jedna od vodećih hotelskih kuća. S obzirom na veličinu projekta te izvrsnost novog proizvoda, očekujem da ćemo trend dobrog poslovanja podići na veću razinu, dostojnu novog projekta. Nadamo se da će nas prepoznati i novi i stalni gosti te da ćemo time ostvariti još bolje rezultate poslovanja, što je cilj svake tvrtke. Ostvarivanjem većih prihoda stvara se veća Kroz čitavu karijeru profitabilnost, dobra radvodim se motom na atmosfera te se podida nije sramota ne že razina zadovoljstva zaposlenika, a samim time znati, sramota je ne i kvaliteta življenja istih, pitati! što nam je isto jedan od glavih ciljeva poslovanja. bile od velike pomoći u Smatram da se politika u procesu pisanja aplikaci- 2015. godini treba usmjeje za EU fondove. U nji- riti na provođenje strukma smo pronašli suradni- turnih reformi u svim ke-partnere, jer nam je u onim segmentima u kojizajedničkom u interesu da ma je potrebna. Treba ulakreiramo bolji, kvalitetniji gati u istraživanja, raditi

na smanjenju opterećenosti regulativom, povećanju efikasnosti tržišta rada i smanjenju stope nezaposlenosti, jačanju intenziteta lokalne konkurentnosti i razvoju klastera. Smanjenjem poreznih stopa i nižim opterećenjima potaknulo bi se poduzetništvo i obiteljska potrošnja, što bi rezultiralo povećanjem BDP-a. Hrvatska bi kao takva postala atraktivnija stranim investitorima. Je-

dino kretanjem prema razvojnoj politici i ulagačima Hrvatska će imati koristi od članstva u Europskoj uniji. Nadam se da će trend stagnacije u 2015. godini na državnoj razini stati, ali velik je to posao. Na tome trebaju raditi svi; od Vlade do građana. Bit će teško, ali ja sam uvijek optimističan – drugačije ni ne znam.

IVO BArTuLOVIć, VLASNIK I dIrEKTOr OBrTA CENTAuruS, SPLIT

Smanjiti porez na hranu Godišnje ostvarimo promet od 28 milijuna kuna, zapošljavamo 35 radnika, a oko 40 posto prometa ostvarujemo od izvoza svježe ribe Smatram da je 2014. bila jako zahtjevna godina zbog čestih promjena u zakonodavstvu te smanjene kupovne moći građana. Jako sam ponosan što je Centaurus unatoč takvim okolnostima u ovoj godini uspio ostvariti rast. Mi se bavimo veleprodajom ribe, a uz to danas imamo pet ribarnica u Splitu i jednu u Solinu. Sve one posluju pod zajedničkim nazivom Ribarnice Brač, radno im je vrije-

me od 7 do 19 sati, a nude i cjenovno prihvatljiva gotova jela i svježe povrće. Ribarnice Brač po-

ran lanac ribarnica u Splitu. Obrt ostvaruje godišnji promet od 28 milijuna kuna, zapošljava 35 radnika, a oko 40 posto prometa ostvaruje od izvoKad bi se smanjio za svježe ribe. U ribarnice porez na hranu, to smo uveli i gastronombi imalo učinke i na sku ponudu, a u njima se osim svježe, konzervirane porast potrošnje i smrznute ribe može kuribe piti i voće i povrće. Smatram da su najvažnisluju u sklopu obrta Cen- je mjere za oporavak gostaurus i može se reći da je podarstva apsolutno ubrto već dobro pozicionizi- zanje naplate, učinkovitiji

na hranu, takva mjera bi mogla imati i učinke na porast potrošnje ribe koja je izuzetno zdrava i ekološka namirnica. U politici nedostaje odgovornosti za rezultate, pogotovo unutar samih političkih stranaka. Dok god dobar i pošten rad ne bude rad sudstva te smanjenje jedino mjerilo uspjeha, parafiskalnih nameta, dok nećemo krenuti dalje. je smanjenje državnog Od 2015. očekujem mnoaparata i povećanje njego- go, jer sam nepopravljive učinkovitosti nužnost. vi optimist. Smatram da Kada bi se smanjio porez je jako bitna maksimalna

iskoristivost EU fondova iako je papirologija komplicirana za poduzetnike. Do sada Hrvatska plaća dvostruko više Europi nego što uzima, što je nedopustivo. Država treba odrediti jedan ili dva prioriteta i napraviti apsolutno sve da se oni ostvare. Uz konstantan trud i dosta odricanja očekujem unapređenje poslovanja svoje tvrtke te mali rast prometa u narednoj godini.

www.privredni.hr

“ Trajni, dugoročno održivi rast moguć je jedino kroz vraćanje proizvodnji za izvoz koja je bazirana na domaćoj pameti i resursima.” Zdravko Jelčić, Spin Valis ZDraVko JelčIć, preDsJeDnIk UpraVe tVrtke spIn ValIs, požega

Izvoz temeljen na domaćoj pameti i domaćim resursima čak 400 milijuna kubičnih metara su drvne zalihe Hrvatske, a 94 posto hrvatske drvne industrije bazira se na domaćoj sirovini. U drvnom sektoru vidim najveću mogućnost rasta u 2015. i narednim godinama Godina 2014. pamtit će se po padu poslovnih aktivnosti, padu bruto domaćeg proizvoda (BDP) na razini Republike Hrvatske, pogoršanju uvjeta u međunarodnom okruženju, te po jedinoj rastućoj, pozitivnoj komponenti u strukturi BDP-a, a to je izvoz. Smanjivanjem BDP-a prema dosad objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvom polugodištu 2014. godine zabilježeno je međugodišnje realno smanjenje BDP-a od 0,7 posto kao posljedica pada od 0,6 posto u prvom te 0,8 posto u drugom tromjesečju. Smanjenju BDP-a u prvom polugodištu najviše je pridonio uvoz roba i usluga koji je zabilježio realno povećanje od 4,7 posto, a slijede bruto investicije u fiksni kapital s međugodišnjim smanjenjem od 4,5 posto. Državna potrošnja zabilježila je pad od 2,8 posto, dok je potrošnja kućanstava, zajedno s potrošnjom nepro-

fitnih ustanova koje služe kućanstvima, realno smanjena 0,5 posto. Za razliku od domaće potražnje koja je nastavila s padom, doprinos neto inozemne potražnje realnoj promjeni BDP-a bio je pozitivan, budući da je izvoz roba i usluga zabilježio snažan rast od 9,4 posto, pri čemu se ovakva stopa u cijelosti odnosi na povećanje izvoza roba od čak 18,2 posto. Od ekonomske politike Vlade u 2015. očekujem

snažniju podršku izvoznom sektoru kroz poticaje svim dopuštenim i nedopuštenim sredstvima: potporama, sredstvima HBOR-a, uklanjanjem barijera izvozu, te još snažniju podršku kroz izvoznu ofenzivu i kroz program podrške internacionalizaciji poslovanja od kojih ključnu ulogu imaju Ministarstvo vanjskih poslova i HGK. Izvoz roba mora biti u središtu ekonomskih politi-

nosti sa slobodnim protokom robe, kapitala i rada, ali se isto tako može zaštititi ekološkim odredbama, CO2 regulativom koja nalaže smanjenje zagađenja okoliša transportom sirovine i slično. Time, sofisticirano, razvijene zemlje ka Vlade za 2015. kao i u središtu poreznih politika, politika zapošljavanja i svih vidova potpora. Bez rasta izvoza teško ćemo u 2015. rješavati ključna pitanja, a to je u prvom redu povećanje BDP-a, odnosno nužni rast. Potrošnja kućanstava u 2015. godini bit će po mojoj procjeni u padu kao i državna potrošnja. Trajni, dugoročno održivi rast moguć je jedino kroz vraćanje proizvodnji za izvoz koja je bazirana na domaćoj pameti i na domaćim resursima. Danas se lokalna sirovina ne može zaštititi nekom zakonskom odredbom ili “direktivom” nacionalne politike jer je to u suprot-

Izvoz roba mora biti u središtu ekonomskih politika Vlade za 2015. godinu prerađuju sirovinu u svojoj zemlji, zadržavaju stanovništvo u svojoj zemlji, osobito u ruralnim sredinama, ublažavaju klimatske promjene, dižu energetsku učinkovitost kroz investiranje u obnovljive izvore energije... Drvna industrija ima velik potencijal rasta i odgovara na ova ključna pitanja te očekujemo u politikama Vlade veću potporu kroz nacionalna sredstva i sredstva EU fondova (ruralni razvoj…)

Nova okolišna i energetska politika EU-a o smanjenju emisije stakleničkih plinova do 2030. godine za 40 posto, te povećanje dijelova obnovljivih izvora energije na najmanje 27 posto, ide na ruku domaćoj drvnoj i šumarskoj industriji. Čak 400 milijuna kubičnih metara su drvne zalihe Hrvatske, a 94 posto drvne industrije bazira se na domaćoj sirovini. U drvnom sektoru vidim najveću mogućnost rasta u 2015. i narednim godinama. Nužno je da sve mjere zakonodavne, izvršne monetarne i fiskalne vlasti prepoznaju ovaj sektor i njegov potencijal te da država brže odradi fiskalnu konsolidaciju države i strukturne reforme, a mi gospodarstvenici ćemo tako rasterećeni i s boljim suportom države odraditi svoj dio kroz rast proizvodnje, izvoza i zaposlenosti. Industrija bazirana na šumskim potencijalima jest i mora biti nezaobilazna u strategiji rasta.

HrVoJe ŠImac, DIrektor tVrtke graDska sIgUrnost ŠImac I sIn, splIt

problem je javna nabava kvaliteta usluge se uopće ne uzima kao presudan kriterij za dobivanje posla. to sve rezultira padom kvalitete i padom cijena što nikako nije dugoročno održivo stanje Poput čitavog gospodarstva i sektor zaštitarskih poslova u ovoj godini nema značajniji rast. Doduše, imamo blagi porast, ali ono što nas zabrinjava je depresivno ozračje u gospodarstvu jer se ne vidi oporavak. Otežana naplata potraživanja dodatno je unazadila poslovanje. Kao najveći problem istaknuo bih Zakon o javnoj nabavi koji za dobivanje poslo-

va kao glavni kriterij uzima najnižu cijenu, što je u zaštitarskim uslugama manje bitno od kvalitete. Znači, kvaliteta usluge se uopće ne uzima kao presudan kriterij za dobivanje posla. To sve rezultira padom kvalitete i padom cijena što nikako nije dugoročno održivo stanje. Preko Hrvatske gospodarske komore kao udruženje nastojimo promijeniti kriterije, i to na način

da glavno polazište bude vrijednost za novac. Ne može se, recimo, nabava papira izjednačiti sa zaštitarskim uslugama. Gradska sigurnost Šimac i sin ima trenutačno 300 zaposlenika, a radimo na području čitave Dalmacije. U narednoj godini priželjkujemo, u stvari očekujemo, blagi rast te promjenu zakonskih okvira što se tiče pružanja zaštitarskih usluga

kako bi svi počeli lakše podrške i susretljivosti pa disati te kako bi se osjetio sve do neznanja i nerazudašak optimizma. mijevanja poduzetništva i gospodarstva. Podrazumijeva se da drDržava bi mogla žava ne bi trebala tražipostaviti okvire da ti i ugovarati poslove, ali bi mogla postaviti okvisvi imaju iste uvjete re da svi imaju iste uvjete te da ona bude te da ona bude servis gosservis gospodarstva podarstva. Javni sektor mora biti svjestan da bez Što se tiče državnih i jav- stvaranja dodane vrijednih institucija, imamo ra- nosti ni njemu neće biti zličita iskustva, od velike dobro.

48 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“ Bez suradnje ekonomskih politika, prvenstveno monetarne i fiskalne, teško je očekivati neke veće promjene u gospodarstvu.” Đuro Horvat, Agrokor ĐUrO HOrVAt, IzVršNI dIrEKtOr zA VINArStVO AGrOKOrA, zAGrEb

Nužno sektorsko povezivanje gospodarstvenika Vino pripada dohodovno i cjenovno elastičnoj kategoriji proizvoda, pa bi se trebalo voditi računa o selektivnoj proizvodnji i ponudi vina. U razdoblju od siječnja do travnja 2014., pokrivenost uvoza izvozom vina je bila na svega 43 posto Hrvatsko gospodarstvo čeka još jedna recesijska godina. Očekuje se pad BDP-a od 0,5 do 0,8 posto. Najveći doprinos ovakvoj ekonomskoj situaciji daju nastavak pada osobne potrošnje koja u strukturi BDP-a sudjeluje s nekih 60 posto, te nastavak pada investicijskih aktivnosti, prvenstveno pad FDI-a. Hrvatsko gospodarstvo istovremeno je suočeno s deflacijom i na potrošačkoj strani (CPI -0,3 posto kumulativno u 2014.) i na proizvođačkoj strani (PPI kumulativno -2,5 posto u 2014.). Stvar je tim ozbiljnija jer indeks proizvođačkih cijena pada po većoj stopi od indeksa potrošačkih cijena, pri čemu stvara dvostruko nepovoljni efekt na gospodarstvo. S jedne strane zbog pada agregatne potražnje dolazi do pada proizvodnje i pada cijena, dok s druge strane pad agregatne potražnje

na potrošačkoj strani također djeluje na pad cijena, te su trgovci prisiljeni pritisnuti dobavljače kako bi marže održali na postojećoj razini. Ako se povuče paralela sa sektorom vina tu je situacija nešto bolja. Potražnja za vinom u Hrvatskoj postoji, o čemu svjedoči i podatak da je prosječna stopa inflacije vina u prvih 10 mjeseci 2014. iznosila 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2013. Pokrivenost uvoza izvozom vina mjerena u dolarima u 2012. godini iznosila je gotovo 90 posto, dok je taj pokazatelj u 2013. pao na oko

70 posto. Ako promatramo izvoz u tonama, onda nam je vanjskotrgovinska bilanca još više u deficitu, što znači da Hrvatska ostvaruje znatno veću izvoznu cijenu u odnosu na uvoznu, tako je u 2013. prosječna uvozna cijena vina iznosila 1,6 USD/L, dok je prosječna izvozna iznosila oko 5,0 USD/L, što je tri puta više. Proizvodnja vina u Hrvatskoj se kreće oko 1,4 milijuna hektolitara godišnje, dok je prosječna potrošnja per capita oko 28 litara. Budući da je Hrvatska pokrenula kampanju prepoznatljivosti kao vinske destinacije, očekivanja su da će potrošnja i proizvodnja vina rasti i u budućnosti. Vino pripada dohodovno i cjenovno elastičnoj kategoriji proizvoda, pa bi se trebalo voditi računa o selektivnoj proizvodnji i ponudi vina. U razdoblju od siječnja do travnja 2014., pokrive-

nost uvoza izvozom vina je bila na svega 43 posto, pri čemu se očekuje da će i ove godine Hrvatska ostvariti vanjskotrgovinski deficit u vinima. Vlada je najavila da će u siječnju 2015. smanjiti porez na dohodak i redefinirati, odnosno povećati neoporezivi dio dohotka. Takvi efekti bi mogli dovesti do pritiska na potražnoj strani i izazvati porast potrošnje (ceteris paribus) koja nam je nužna za izlazak iz recesije. Ovi efekti bi mogli promijeniti trend u stopi rasta BDP-a u kratkom roku i stabilan rast BDPa u dugom roku, uz pozitivna psihološka očekivanja, te paralelnu provedbu konstruktivnih strukturnih reformi. Rast osobne potrošnje kao glavne komponente BDP-a velikim dijelom će ovisiti o graničnoj sklonosti potrošnji, a izazvat će efekt dohotka. Bez suradnje ekonomskih

politika, prvenstveno monetarne i fiskalne, teško je očekivati veće promjene u gospodarstvu. Poznato je načelo da se u krizama provode anticikličke politike, dok kod nas to nije bilo pravilo. U recesiji, kada dolazi do kontrakcije ekonomskih aktivnosti, mora se voditi i ekspanzivna fiskalna i monetarna politika kako bi se djelo-

Osobno smatram da je nužno sektorsko povezivanje gospodarstvenika u razne oblike asocijacija jer to olakšava definiranje zajedničkih interesnih ciljeva i njihovu provedbu te se tako stvaraju pretpostavke za snažniju artikulaciju zahtjeva prema izvršnoj vlasti koja treba osigurati uvjete, odnosno kompletnu infrastrukturu koja omogućava efikasnu i efektivnu provedbu plaUdruženje vinara na. Udruženje vinara pri HGK-u - Vina Croatiapri HGK-u - Vina Vina Mosaica, primjer je Croatia-Vina kako se sektor može poMosaica, primjer je vezati, u ovom slučaju to kako se sektor može je brendiranje vinske Hrvatske odnosno internacipovezati onalizacija ovog proizvovalo anticiklički, a ne pro- da koji je vrlo važan dio ciklički kao kod nas. Kad gospodarstva Hrvatske. je nastupila kriza, došlo je U sljedećoj godini očekudo monetarne kontrakci- jemo stabilnije uvjete poje, gdje fiskalna ekspan- slovanja u cilju podizanja zija nije dala odgovor na veće kupovne moći pototrenutačnu ekonomsku si- šača i konkuretnosti našeg tuaciju, te je došlo do pro- gospodarstva. dubljivanja krize.

ŽIVKO drAŽIN, ČLAN UPrAVE tVtKE rIbA drAŽIN, KAštEL KAMbELOVAC

Imamo u planu nove delikatese Povećali smo proizvodnju za nekih 20 posto, a iduće bismo je godine mogli udvostručiti Ova, 2014. godina za našu tvrtku je bila vrlo značajna jer smo opremili i standardizirali proizvodni pogon, zaštitili naš najznačajniji proizvod Pepefiš. Ove godine dobili smo i plaketu za kvalitetu i inovaciju na međunarodnom sajmu inovacija Agro Arca, upravo za Pepefiš koji je vrhunska delicija načinjena od crvenih papričica izuzetne arome punjenih filetima domaćih inćuna pripravljena po patentiranoj recepturi. Istina, posto-

je već određene imitacije jer pojedini proizvođači u sličan proizvod dodaju jednu sjemenku kapara i na taj način izbjega-

smana proizvoda. Naši proizvodi su vrlo kvalitetne delicije. Radimo ih od svježe ribe iz Jadranskog mora uz pomoć tradicionalne recepture i pripreme. Osim PepefiSa sirovinom ša, usoljenih i mariniranemamo problema nih inćuna, proizvodimo jer smo povezani i domaće masline, kapas ribarima i re, motar, suhe smokve punjene bademima i sušeproizvođačima ne rajčice. Imamo veliku domaće hrane podršku Udruge Bio Istra koju vodi Vlasta Radojčić vaju sankcije. Ove godine koja nas poziva i promosmo se i ekipirali te na- vira u svim svojim nastupravili plan prodaje i pla- pima.

Kako smo do ove godine uglavnom nastupali po sajmovima, ove godine smo sklopili ugovore s desetak specijaliziranih trgovina u Hrvatskoj, a jedan austrijski distributer je u zadnjem kvartalu 2014. godine počeo uvoziti nekoliko naših proizvoda. Pred dogovorom smo i s jednim slovenskim distributerom. Inače smo povećali proizvodnju za nekih 20 posto, dok bi iduće godine, ako sklopimo planirane poslove s nekim trgovačkim lan-

proizvoditi šalšu, jelo od domaćih rajčica po tradicionalnoj recepturi bez ikakvih konzervansa te riblje paštete što će zahtijevati određenu investiciju. Inače, mi mali proizvođači, bez obzira na to koliko nam je prepoznatljiv proizvod moramo se okrenuti cima mogli udvostruči- sami sebi jer nas nitko poti proizvodnju. Sa sirovi- sebno ne potiče. Turizam nom nemamo problema je naša potpora, a mogu jer smo povezani s riba- reći da naše proizvode narima i proizvođačima do- ručuju i vinoteke u staroj maće hrane, a dio sami jezgri Splita. Od države osiguravamo. očekujemo da nas zaštiti Iduće godine planiramo od kopiranja.

www.privredni.hr

“ Podržavamo napore usmjerene poboljšavanju ekonomske situacije u zemlji, primjerice najavljene izmjene poreza na dohodak.” Jiří Dvorjančanský, Vipnet Jirˇí dvorJaNčaNský, predsJedNik Uprave vipNeta, zagreb

sedma recesijska godina u nizu postoji niz odluka koje imaju negativan utjecaj na poslovanje tvrtki. za telekomunikacijske tvrtke tu je prije svega riječ o dodatnih 120 milijuna kuna naknade za korištenje radiofrekvencijskog spektra Makroekonomske prognoze za 2015. godinu u hrvatskom slučaju nisu optimistične. Iako postoji nekoliko manjih odstupanja u predviđanjima, analitičari su složni u procjeni kako će 2015. biti sedma recesijska godina u nizu. I dok neki analitičari predviđaju da će se u 2015. dogoditi stagnacija sa simboličnim rastom BDP-a, drugi očekuju kako se to neće dogoditi prije 2016. godine. S obzirom na to podržavamo napore koji su usmjereni k poboljšanju ekonomske situacije u zemlji, primjerice najavljene izmjene poreza na dohodak, koje će imati pozitivan utjecaj na povećanje kupovne moći građa-

na. S druge strane, postoji niz odluka koje negativno utječu na poslovanje tvrtki i planiranje poslovanja za nadolazeću godinu. Za telekomunikacijske tvrtke tu je prije svega riječ o dodatnih 120 milijuna kuna naknade za korištenje radiofrekvencijskog spektra, što predstavlja značajno opterećenje za poslovanje. Nažalost, kombinacija dugotrajne recesije, stalnih

promjena zakonodavnog i poreznog okvira te nepovoljno makroekonomsko okruženje doveli su do drastičnog pada telekomunikacijskog tržišta. EBITDA margine u Hrvatskoj među najnižima su u Europi te će sljedeće godine i dalje padati. To će stvoriti dodatni pritisak na planirane investicije i potaknuti daljnje smanjenje troškova. Zbog toga ključni preduvjeti za ostvarivanje obrata u poslovnim rezultatima su stabilizacija uvjeta, pravila i zakona u našem poslovnom okruženju, koji bi čak mogli biti potaknuti Vladinim poticanjem investiranja u fiksnu i mobilnu broadband infrastrukturu. S druge

strane, moramo priznati da telekomi moraju pronaći način za povećanje prihoda i nastavak ulaganja te istodobni nastavak nadogradnje i proširenja portfelja proizvoda i usluga, ali i razvoja novih tehnologija. Područje u kojem Vipnet može ostvariti značajan napredak u 2015. godini jest daljnji razvoj fiksnih telekomunikacijskih usluga, koje su se pokazale kao dobra prilika za ostvarivanje rasta unatoč ukupnom padu fiksnog telekomunikacijskog tržišta u Hrvatskoj. Naš optimizam počiva na činjenici da Vipnet posjeduje najbolju pokrivenost HFC optičkom infra-

strukturom u Hrvatskoj, koja trenutačno obuhvaća 350.000 kućanstava kojima je dostupan superbrzi internet s brzinama do 120 Mbit/s. U kombinaciji s razvojem cloud i konvergentnih tehnologija, to može biti jedan od pokre-

očekujemo stabilizaciju tržišta mobilnih telekomunikacija tača poslovnih rezultata Vipneta u 2015. godini. Također, zbog povećane potražnje za proizvodima i uslugama u segmentu mobilnog interneta, očekujemo stabilizaciju tr-

žišta mobilnih telekomunikacija. Kako bismo iskoristili ova pozitivna očekivanja glede potražnje u fiksnom i mobilnom segmentu poslovanja, usmjereni smo prema daljnjem pojednostavljenju naših proizvoda i usluga, s ciljem dodatnog jačanja vodeće pozicije prema kriteriju zadovoljstva korisnika. Vjerujemo kako će kombinacija najbolje mobilne i fiksne HFC optičke infrastrukture u Hrvatskoj te vrhunsko korisničko iskustvo, učvrstiti Vipnetovu poziciju najbrže rastućeg konvergentnog telekom operatora u Hrvatskoj.

Nataša trslić štambak, regioNalNa direktorica grayliNga za JUgoistočNU eUropU, zagreb

brojni izazovi i žestoka borba Nedostatak vjere u mogućnost rasta gospodarstva te loša poslovna klima u zemlji glavni su razlozi pesimističnih razmišljanja među poslovnim ljudima PR struka je, kao i sve ostale djelatnosti, u uskoj vezi sa zbivanjima u gospodarstvu i situacijom na tržištu. Stoga, naravno, svakodnevno osjećamo negativne i pozitivne utjecaje sveopćeg ekonomskog i političkog stanja i u našem poslovanju. Nažalost, posljednih nekoliko godina, bilo je više negativnih utjecaja. Naime, hrvatsko gospodarstvo završava još jednu godinu u minusu, a posljednja pozitivna godina 2008. čini se daleko. Nedostatak vjere u mogućnost rasta gospodarstva te loša poslovna klima u zemlji glavni su razlozi pesimističnih razmišljanja među poslovnim ljudima. A kada se poslovni lju-

di i tvrtke bave time kako preživjeti na tržištu ili pitanjem bi li uopće ušli na naše tržište, onda im ostaje malo vremena i budžeta da razmišljaju o PR aktivnostima, odnosno odgađaju PR aktivnosti za trenutak kada budu imali

Ulaganje u odnose s javnošću jest ulaganje u uspješnu poslovnu budućnost tvrtke pozitivnije gospodarske signale. Iako to nije dobar pristup, jer ulaganje u odnose s javnošću, odnosno komuniciranje sa svim interesnim skupinama koje su važne za poslovanje

neke tvrtke – jest ulaganje u uspješnu poslovnu budućnost tvrtke. No, tvrtke su pod velikim pritiskom te režu sve troškove bez kojih u ovom trenutku mogu poslovati. Doduše, u 2015. je najavljeno nekoliko mjera koje bi – ako se ostvare – trebale biti zaokret u poreznoj politici: najavljeno je smanjenje davanja na plaće te promjene u načinu naplate PDV-a za manje

tvrtke, kao i ukidanje nekih parafiskalnih nameta za manje tvrtke (npr. članarina za HGK). Sve te mjere trebale bi direktno financijski pomoći gospodarstvu te pozitivno utjecati na poslovnu klimu u zemlji. To su pokušaji uklanjanja barijera u poslovanju o kojima se govori godinama, ali konkretni rezultati su slabo vidljivi. Izlaz iz krize, odnosno rast gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta mogu se ostvariti samo korjenitim reformama i na području zakonodavstva i na području financija. No, nisam sigurna da će se pomaci učiniti, a kamoli osjetiti već iduće godine. Stoga, u PR struci i u

2015. godini vidimo brojne izazove i žestoku borbu za PR budžete i klijente. Na sreću, Grayling zahvaljujući vrhunskom timu i svojoj internacio-

nalnoj mreži ima stabilnost i kontinuiranost, no poslovanje na ovom području u Hrvatskoj je iz godinu u godinu sve izazovnije.

50 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“ Rasterećenje birokracije i poreznih i parafiskalnih nameta tijekom prvih godina poslovanja bilo bi puno korisnije od novčanih poticaja za otvaranje tvrtke.”Oliver Kumrić, Rexpo Adriatic DAmIr PErNAr, DIrEKtOr I SuVLASNIK PAšKE SIrANE, PAg

Izvoz i zaštita su imperativ Velike perspektive su nam se otvorile sudjelujući na seminaru o sigurnosti hrane u organizaciji Slow Food marketa, lanca specijaliziranih trgovina delicijama, koji je jako popularan u SAD-u, Kanadi i Australiji, a širi se i na Veliku Britaniju Paška sirana proizvodi oko 600 tona sira, od čega proizvede 100 tona Paškog sira, što je jedna trećina ukupno proizvedenog Paškog sira godišnje. Ove godine smo izvezli oko 50 tona sira u desetak zemalja i to uglavnom Paškog sira. Osim Paškog sira, uskoro bi se i sir Dalmatinac mogao naći na američkom tržištu. Ove godinu naša tvrtka bi trebala premašiti 50 milijuna kuna prometa, što je povećanje u odnosu na prošlogodišnjih 48 milijuna kuna, ali još uvijek nije dosegnut promet prije krize koji je iznosio oko 60 milijuna kuna. Uspjeli smo nedavno ojačati pozi-

ciju Paške sirane te stvoriti perspektivu za još veći izvoz Paškog sira u Sjedinjene Američke Države i Kanadu. Velike perspektive su nam se otvorile su-

na njihovu cijenu i jako je popularan u SAD-u, Kanadi i Australiji, a širi se i na Veliku Britaniju. Već dvije godine preko svog distributera specijalizirane tvrtke za uvoz ovčjih sireva Forever Cheesea, PašNaši pregovarači u ki sir iz Paške sirane naBruxellesu su bili lazi se u desetak trgovina tako površni da je u nekoliko američkih gradova. ispalo kako na Pagu Na najznačajnijem svjetnemamo pašnjake skom ocjenjivanju sireva, londondskom World djelujući na seminaru o Cheese Awardsu, primili sigurnosti hrane u organi- smo Veliku zlatnu medazaciji Slow Food marketa, lju za sir Dalmatinac u kalanca specijaliziranih tr- tegoriji miješanih sireva, govina delicijama, koji is- srebrnu medalju za Praključivo traži visokokvali- menko u kategoriji tvrdih tetne proizvode bez obzira sireva, brončanu za Medi-

teraneo u kategoriji sireva s dodatkom te srebrnu medalju za ribani Paški sir u kategoriji ribanih sireva. Paška sirana se bavi proizvodnjom sireva od ovčjeg i kravljeg mlijeka te proizvodnjom ovčjeg mlijeka i mesa. Zahvaljujući embargu Rusije trenutačno je za proizvođače sira jako dobra situacija

što se tiče nabavke sirovine. Mlijeka trenutačno ima sasvim dovoljno, a i cijena mu je prihvatljiva. Čak i u Hrvatskoj imamo sasvim dovoljno mlijeka. Mi smo jako aktivni u Udruzi Paški sir preko koje u prvom redu moramo zaštititi Paški sir kako se ne bi doveli u poziciju da se pod tim imenom proizvodi sir u Italiji, Njemačkoj ili negdje drugdje. Nakon dovršetka zaštite imamo niz zajedničkih planova, među kojima je svakako izgradnja zajedničke zrione. Imamo planove u razvijanju niza zajedničkih projekata vezanih uz turizam, reguli-

ranja ispaše na državnom zemljištu i dobivanja koncesije zemljišta u vlasništvu Hrvatskih šuma, koje podrazumijeva i iskorjenjivanje somine, grma koji uništava pašnjake. Ono što nas zabrinjava svakako je sporost hrvatske administracije u tom procesu. Naša administracija i naši pregovarači u Bruxellesu su bili tako površni i toliko loše pregovarali da je ispalo kako na Pagu nemamo pašnjake. Naime, na satelitskim snimkama Pag djeluje kao kamenjar i ostavlja dojam da tu nema klasičnih pašnjaka.

OLIVEr KumrIć, OSNIVAČ I PArtNEr SAJmA rEXPO ADrIAtIc, zAgrEB

Predstečajne nagodbe kao prilično nespretna ideja za ublažavanje krize nužno je stvoriti poticajno poslovno okruženje, pokrenuti proizvodnju te privući i olakšati investicije Iako se trudim biti optimističan, teško mi je ovoj godini dati pozitivnu ocjenu. Pritisak državnih institucija na poduzetnike sve je veći, a s druge strane javne investicije, restrukturiranje javnih poduzeća i najavljene privatizacije ni izbliza se ne provode dinamikom koju smo očekivali. Predstečajne nagodbe su bile poprilično nespretna i, u puno slučajeva, zloporabljena ideja, ali s druge strane pokrenule su neke pozitivne investicijske korake. S obzirom na izbornu godinu, ne očekujem radikalne poteze Vlade, što znači da će izostati nužna racionalizacija u javnom sektoru. Također, s obzirom na obilatu rashodovnu stranu proračuna i već planirani preveliki deficit, neće doći do značajnijih

rasterećenja u fiskalnom segmentu. Za uklanjanje ulagačkih barijera nije dovoljno fokusirati se na “strateške” projekte, na način da ih po nekakvim ubrzanim procedurama provode timovi visokih državnih dužnosnika. Takvi problemi rješavaju se sustavno, u prvom redu povećanjem odgovornosti na svim razinama državne i, još važnije, lokalne vlasti. Za ublažavanje krize nužno je stvoriti poticajno poslovno okruženje, pokrenuti proizvodnju te privući i olakšati investiranje. Poticanje otvaranja novih tvrtki i općenito poticanje poduzetništva i samozapošljavanja jako je zanemaren segment, iako je u razvijenom svijetu baš to najveći izvor novih radnih mjesta. U tom smislu, rasterećenje birokracije i poreznih

i parafiskalnih nameta tijekom prvih godina poslovanja bilo bi puno korisnije od novčanih poticaja za otvaranje tvrtke, koji vrlo često završe u krivim rukama, potrošeni na besmislen i neproduktivan način. U zakonodavnom smislu, nužnim smatram stabilnost zakonodavnog okvira. Projekti i investicije planiraju se dugoročno, a nemoguće je planirati kad se pravila mijenjaju, ponekad i drastično, tijekom same igre. U prvom redu, mislim da je nužno da se u ne-

koj novoj vladi, u ministarstvima i vladinim tijelima koja se bave gospodarstvom i investicijama nađe više ljudi koji imaju iskustvo rada u privatnom sektoru ili još bolje, vlastitog poduzetničkog staža. Mislim da će tada i međusobno razumijevanje i dijalog biti efikasniji. Nadalje, mislim da je dužnost svakog građanina dizati glas na nepravdu u društvu, pa tako i svakog gospodarstvenika na nepravdu, neznanje, nesposobnost i korupciju u birokratskom sustavu koji ga sputava. Uz HUP, koji mi se čini trom i neučinkovit, raduje me pokretanje brojnih poslovnih klubova kroz čije se inicijative i djelovanje može utjecati na kreiranje javnih politika. Također, mislim da su i rasprave na društvenim mrežama po-

stale relevantna platforma za kritičko javno promišljanje. Nadam se da će se neke od njih u skoro vrijeme transformirati u konkretniji format i sudjelovati u kreiranju gospodarskih politika. U 2015. godini radit ću na nekoliko paralelnih poslovnih frontova. Sajam investicijskih projekata REXPO, čiji sam osnivač, ove se godine afirmirao u ključni regionalni poslovni događaj i mjesto susreta relevantnih sudionika iz sektora investicijskih projekata i prateće građevinske, projektantske i konzultantske industrije te je najbolje mjesto investitorima koji počinju ili razvijaju svoje poslovanje u Hrvatskoj i regiji. U sljedećoj godini na REXPO-u očekujem više dobro pripremljenih investicijskih projekata, veći broj tvrtki

i sudionika iz regije te već najavljen veći broj zainteresiranih stranih i domaćih investitora. Kroz tvrtku za razvoj investicijskih projekata DECODE, zajedno sa stručnim timom, asistirat ću nekolicini stranih investitora u pronalasku i razvoju novih investicijskih projekta u Hrvatskoj. Očekujem da ćemo u 2015. započeti s realizacijom nekoliko zanimljivih projekata. Moj je treći angažman savjetnička uloga u širenju investicijskih aktivnosti IFC-a (International Finance Corporation, članice Svjetske banke) u Hrvatskoj, gdje također očekujem da će znanje i iskustvo IFC-a pridonijeti razvoju lokalnih infrastrukturnih projekata i povećanju životnog standarda u sredinama u kojima IFC djeluje.

www.privredni.hr

“Podatak da je BDP u slobodnom padu 13. kvartal za redom govori sam za sebe. U hrvatskoj gospodarskoj politici ne fukcionira apsolutno ništa.” Hrvoje Marušić, Dental centar Marušić rašeljka Maras, preDsjeDniCa uDruge CroMilk, zagreb

ne proizvodimo mlijeka ni za sebe, a u europskoj utrci ne sudjelujemo nadali smo se i očekivali kako će Ministarstvo poljoprivrede napokon donijeti program ruralnog razvoja te kako će naša poljoprivredna proizvodnja moći konkurirati za 400 milijuna eura iz eu fondova za ruralni razvoj. no, to se nije dogodilo Protekla godina je u mljekarskoj industriji, ali i cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu bila zaista izazovna. Možemo koristiti tu riječ kao blagi izraz za ono što se zaista događalo na tržištu, no od ulaska u EU, hrvatski je mljekarski sektor zabilježio dodatne potrese. Oni su se prije svega odnosili na ogroman uvoz gotovih proizvoda od strane trgovačkih lanaca što je ugrozilo domaću proizvodnju na farmama, ali i u industriji. Nadali smo se i očekivali kako će Ministarstvo poljoprivrede napokon donijeti program ruralnog razvoja te kako će naša poljoprivredna proizvodnja moći konkurirati za 400 milijuna eura novca iz EU fondova za ruralni razvoj. No, to se nije dogodilo. Rješenje se nameće u spuštanju PDV-a na poljoprivrednu proizvod-

nju, kako bi farmeri mogli poslovati jeftinije i biti konkurentni europskom farmeru. To znači da bi njihovi ulazni troškovi bili značajno manji, a znamo kako je u politici poslovanja određenog subjekta, fiksni trošak najopasnija stavka. Isto tako, potrebno je povećati broj

rješenje se nameće u spuštanju pDv-a na poljoprivrednu proizvodnju, kako bi farmeri mogli biti konkurentni europskom farmeru mliječnih krava kroz subvencioniranu nabavu junica. Krave su te koje daju mlijeko, a njihov je broj u posljednjih pet godina pao za više od 25 posto. Potrebno je i educirati farmere, kako o poslova-

nju na farmama tako i o upravljanju sredstvima te reprogramirati vrlo nepovoljne kredite koje velika većina njih posjeduje u komercijalnim bankama i putem HBOR-a. U 2014. godini često su izostajale brze reakcije države i intervencije u hitnim situacijama poput poplava, sankcija i slično. No, prije svega, potrebno je napraviti strategiju poljoprivredne proizvodnje koja će biti dugoročna smjernica za održivu proizvodnju hrane u našoj zemlji. Obzirom da smo članica EU-a, smatram kako bi naša državna administracija mogla puno snažnije tražiti pomoć za mljekarski sektor, koji je u posebno lošem stanju, čime bi se farmerima i industriji omogućilo da premoste ovu tešku godinu. Iznad svega, nužna je agrarna politika koja mljekarstvo stavlja u sam

vrh prioriteta. Podizanje konkurentnosti domaće mljekarske proizvodnje mora biti nacionalni interes naše zemlje, kao i općenito proizvodnja hrane. Nužno je i smanjiti pritisak na gospodarstvo i realni sektor. Domaća mljekarska industrija zapošljava 10.000 ljudi koji su vrlo važan segment ukupne proizvodnje i ekonomije u našoj zemlji. Osiguravanjem zdravog okruženja za gospodarstvo, čuvaju se radna mjesta i građanima se podiže kupovna moć kako bi mogli kupovati hrvatske proizvode, a ne naginja-

ti najjeftinijim i često nisko kvalitetnim prehrambenim proizvodima. CroMilk je krovna udruga mljekarske industrije u Hrvatskoj, koja okuplja otkupljivače i prerađivače mlijeka. Osnovani smo jednim dijelom upravo zato da bismo bili što kvalitetniji sugovornik državnim i institucijama Europske unije. Da, država nerijetko ne sluša ili čak ni ne konzultira realni sektor, no mi u CroMilku smo proaktivni pa predlažemo i otvaramo teme koje su od značaja za domaći mljekarski sektor. U mljekarstvu je situacija izuzetno teška, ali unatoč tome, kada bi se nadležna tijela ozbiljno pozabavila oporavkom sektora, mogli bismo spasiti 30.000 radnih mjesta u mljekarskoj proizvodnji na farmama i u industriji. Očekujemo donošenje ozbiljnih mjera u poljo-

privredi, izdvajanje mljekarstva kao posebno ugroženog, a važnog dijela poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj i iznad svega, očekujemo cjelokupnu normalizaciju u domaćoj ekonomiji. Od 1. travnja u Europskoj uniji više neće postojati sustav mliječnih kvota. To znači da će 27 članica EU-a imati značajno veću proizvodnju za koju se pripremaju već godinama, a ona je bila vidljiva već tijekom ove godine. Hrvatska kao 28. članica ne sudjeluje u toj utrci za svjetsko tržište, jer ne proizvodimo dovoljno niti za vlastite potrebe. U 2014. smo uspjeli podići vlastitu proizvodnju, no za jedva pet posto u odnosu na katastrofalnu 2013. godinu kada je pad iznosio 21 posto. Ova godina bit će, dakle, nešto bolja, no i dalje vrlo, vrlo loša.

Hrvoje Marušić, vlasnik Dental Centra Marušić, split

u radnicima i poduzetnicima je ubijena volja Hrvatska je u gospodarskom smislu vraćena nekoliko desetljeća unatrag, a što je najgore, bez ikakve vizije od strane vlada u bilo kakav boljitak ili promjene na bolje

Sam podatak da je BDP u slobodnom padu 13. kvartal za redom govori sam za sebe. U hrvatskoj gospodarskoj politici ne fukcionira apsolutno

ništa. Ova vlada po svom političkom karakteru i političkom nasljeđu pokazuje i dokazuje da se apsolutno ne može baviti gospodarstvom u tržišnim uvjetima. Kao da su ministri zapeli u vrijeme dogovorne ili planske ekonomije. Nažalost, ukoliko Vlada odradi svoj mandat do kraja to će značiti pad BDP-a još tri kvartala, izuzetno teško preživljavanje poduzetnika

i radnika, povećanje broja nezaposlenih, smanjenje potrošnje, proizvodnje, prometa roba i usluga svake vrste, te u konačnici izuzetno teško gospodarsko i socijalno stanje u Republici Hrvatskoj. U ovoj gospodarskoj situaciji dok imamo ovakvu vladu koja o tržišnom gospodarstvu, o prihodovnoj strani proračuna ne vodi računa, davanje bilo kojeg prijedloga bilo bi potpuno gubljenje vremena i prak-

tički bi bio Sizifov posao. Ukratko, trebalo bi činiti upravno dijametralno suprotno od onoga što ova vlada čini. Naravno da politika u Hrvatskoj gospodarstvenike uopće ne sluša, što je razvidno iz svakog koraka ove vlade, te je jedino rješenje u što skorijim parlamentarnim izborima kako bi nova vlada pokrenula gospodarski rast i razvoj, zapošljavanje po svim standardima tržiš-

nog gospodarstva i bliskih nam zemalja u EU-u, dakle po uzoru na Njemačku, Austriju… Što se tiče mojih tvrtki spreman sam dijeliti sudbinu ostatka hrvatskih poduzetnika i hrvatskog puka u cjelini. Šteta izgubljenog vremena. Hrvatska je u gospodarskom smislu vraćena nekoliko desetljeća unatrag i što je najgore bez ikakve vizije od strane Vlade u bilo kakav boljitak ili promje-

ne na bolje. U poduzetnicima i u radnicima ubijena je volja i nada u bolje sutra. Sve ono što je Hrvatsku sve ove godine vuklo prema naprijed. Nadam se da ćemo uspjeti zadržati stvari pod kontrolom još godinu dana, a onda zajedno s budućom hrvatskom vladom krenuti u stvaranje bolje Hrvatske.

52 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“Rješenje vidimo u pokretanju projekata u kojima bi se koristili lokalni resursi, lokalni proizvodi i lokalna radna snaga.” Alan Šišinački, Holcim Hrvatska ALAN ŠIŠINAČKI, PrEdSJEdNIK UPrAVE HOLcImA HrVAtSKA, KOrOmAČNO

Politika slabo sluša gospodarstvenike Predstečajevi i dalje mnoge kompanije dovode u neravnopravan položaj jednostavnim otpisom velikog dijela dugovanja i nastavkom poslovanja pod istim uvjetima na istom tržištu Holcim u Hrvatskoj će u 2014. ostvariti postavljeni cilj Plana ‘2015. Plus’, odnosno poboljšati rezultat za 32 milijuna kuna, tako će gubitak na kraju godine sa 48 milijuna kuna u 2013. godini biti smanjen na 16 milijuna kuna u 2014. godini. Pri tome je ključni doprinos ostvaren smanjenjem troškova, dok su prodane količine i prihodi još uvijek manji od prošlogodišnjih, te predstavljaju izazov za sljedeću godinu. Najvažnija promjena i temelj za povećanje cijena i prodanih količina sljedeće godine je osnivanje centra za inovacije i projekte, tima od 22 stručnjaka koji novim proizvodima i uslugama stvaraju dodatnu vrijednost postojećim i potencijalnim kupcima. Stanje u gospodarstvu, posebice građevini je i dalje negativno. S jedne strane, građevinski projekti su još uvijek u padu, a s druge strane predsteča-

jevi i dalje mnoge kompanije dovode u neravnopravan položaj jednostavnim otpisom velikog dijela dugovanja i nastavkom poslovanja po istim uvjetima na istom tržištu, konkurirajući kompanijama koje uredno plaćaju sve svoje obveze prema zaposlenicima, dobavljačima i državi. Uvjereni smo da se, osim stvaranja novih radnih mjesta, još više truda treba usmjeriti na očuvanje postojećih te na pokretanje lokalne i regionalne inicijative koje mogu angažirati postojeće proizvodne kapacitete te kroz redovnu isplatu plaća, umjesto naknada za nezaposlene, pokrenuti lokalni i regionalni ekonomski ciklus. Stoga, za uspostavu zdravog, pozitivnog poslovanja i očuvanja 300 radnih mjesta Holcim i svi povezani kupci i dobavljači trebaju nove investicije. Rješenje vidimo u pokre-

tanju projekata u kojima bi se koristili lokalni resursi, lokalni proizvodi i lokalna radna snaga. To primjerice može biti plan izgradnje 300 kilometara novih biciklističkih staza kojima bi se angažirali lokalni izvođači, gdje bi se umjesto uvoza upotrijebio lokalno proizveden materijal, te u isto vrijeme omogućilo značajno povećanje vrijednosti koje nudimo u našoj turističkoj ponudi i to prvenstveno u svrhu produljenja turističke sezone. Isti princip se može primijeniti i za izgradnju novih luka i lučica, ali i primjenom nekih lokalnih i inovativnih proizvoda u izgradnji au-

tobusnih stajališta, kružnih tokova i raskršća. Pritom valja spomenuti i da bi ti projekti bili važni i korisni i našim partnerima: proizvođačima betona i lokalnim građevinskim tvrtkama. Dodatna prilika je naravno korištenje EU fondova za financiranje spomenutih inicijativa. Naime, fondovi predstavljaju izvor financiranja kojeg treba pametno iskoristiti za razvoj gospodarstva i nove projekte. Posebno bi fondovi mogli biti značajni za graditeljstvo. Priliku za poticanje cjelokupnog lokalnog gospodarstva vidimo u promjeni prakse objave javnih natječaja. Kada bi oni na transparentan način davali prednost korištenju lokalnih resursa (radne snage, materijala, infrastrukture), bio bi to sjajan zamašnjak za domaće poslovne subjekte. Naime, državne, županijske, općinske i gradske tvrtke imaju zna-

čajne budžete koji bi se na transparentan način, kroz javne natječaje i jasne kriterije, mogli usmjeriti prema lokalnim resursima. Na taj se način može potaknuti daljnja konkurentnost tvrtki, te dobrobit cijele županije.

Za građevinsku je industriju važno potaknuti čim više projekata koji bi se financirali iz sredstava EU fondova Politika slabo sluša gospodarstvenike jer ne prati ključne pokazatelje. Tako zbog nedostatka građevinskih projekata npr. samo Holcim u državnu i lokalnu blagajnu godišnje daje 36 milijuna kuna manje, odnosno 1200 dobavljača ostvaruje 100 milijuna kuna manji promet od Holcima. Kad bi politi-

ka to primijetila, znali bi da treba ulagati u projekte koji koriste lokalne resurse. Pri tome smatramo da su poruke gospodarstva dovoljno snažne: gospodarstvo treba vrijeme i trud ulagati u očuvanje radnih mjesta i stvaranje novih poslovnih prilika. Sljedeće ćemo godine nastaviti inicijative Plana ‘2015 Plus’, pri čemu će naglasak biti na povećanju cijena i prodanih količina. Holcimovi zaposlenici centra za inovacije i projekte pri tome će imati značajnu ulogu da novim proizvodima i uslugama stvore dodanu vrijednost postojećim i potencijalnim kupcima. Osim toga, za građevinsku je industriju važno potaknuti čim više projekata koji bi se financirali iz sredstava EU fondova, kako bismo na taj način pokrenuli građevinske aktivnosti, pa ćemo sljedeće godine na tom polju biti izuzetno aktivni.

KrUNOSLAV mArČINKO, dIrEKtOr tVrtKE tEtrAgrAm PrOJEKt, ZAgrEb

Očekujemo rast prometa i interesa za ulaganje u plemenite kovine Kao prvo hrvatsko poduzeće specijalizirano za prometovanje s investicijskim plemenitim kovinama, ocjenjujemo 2014. godinu uspješnom Ulaskom Hrvatske u EU regulirale su se zakonske pretpostavke za ulaganje u fizičke investicijske plemenite kovine, investicijsko zlato je oslobođeno PDV-a i svih poreznih opterećenja pa se ubrzano i prepoznaje kao najsigurniji oblik dugoročnog ulaganja. Kao prvo hrvatsko poduzeće specijalizirano za prometovanje s investicijskim plemenitim kovinama, ocjenjujemo 2014. godinu uspješnom

i optimistično gledamo na 2015. I očekujemo nastavak trenda rasta prometa i interesa za ulaganje u plemenite kovine. S obzirom na postojeće

Ulaganje u investicijsko zlato i srebro je optimalan i najsigurniji oblik ulaganja okolnosti oslikane globalnim političkim previ-

ranjima s dugogodišnjim i kontinuiranim pritiskom monetarne nestabilnosti gdje je novac generalno sve više u funkciji globalnih manipulacija i špekulacija, a sve manje u funkciji istinske razmjene dobara, upravo ulaganje u investicijsko zlato i srebro predstavlja alternativu kao tradicionalno optimalan i najsigurniji oblik ulaganja i zaštite vrijednosti. Isto tako uvođenje kamate na štednju kao i visi-

na samih kamata dodatno je motivirajući faktor da

se dio tržišnog ulagačkog potencijala usmjeri u in-

vesticijske plemenite kovine.

www.privredni.hr

“ Teško je prepoznati pomake u zrelosti, odgovornosti i odlučnosti, što su su realni preduvjeti za novi val promjena.” Ivan Gabrić, Combis IVan GabrIć, predSjednIk UpraVe CombISa, zaGreb

Svima nam je potrebna stabilizacija uvjeta Gospodarski izazovi uvjetuju dinamiku i smjer promjena u It-u, no dobra stvar jest da konzervatizam tržišta, koji karakterizira sporija dinamika i opreznost investicija, stvara preduvjete za uzlet onih koji su, kao mi u Combisu, zadržali fokus na korisnike Poslovna 2014. se razvijala shodno našim očekivanjima, bila je oslobođena iznenađenja te je prošla točno onako kako smo i predvidjeli. Možemo ustvrditi kako smo se već navikli na zadanu poslovnu dinamiku, i to je nešto što će postati novi standard kako u gospodarstvu tako i u ICT-u. U tim novim uvjetima ćemo, vjerujem, funkcionirati i sljedećih nekoliko godina. Izazov postaje pozitivno funkcionirati u spomenutim novim uvjetima poslovnog standarda te prepoznavati manje pomake. U ICT-u se fleksibilnost postavlja kao vrlo visok kriterij, a istovremeno i nužan uvjet pozitivnog poslovnog funkcioniranja. Naravno, gospodarski izazovi uvjetuju dinamiku i smjer promjena u IT-u, no dobra stvar jest da konzervatizam tržišta, koji karakterizira sporija dinamika i opreznost investicija, stvara preduvjete za

uzlet onih koji su kao mi u Combisu, zadržali fokus na korisnike, koji nastavljaju unapređivati interna znanja i kapacitete te se vode pozitivnim pristupom prema svim izazovima. Vrlo smo zadovoljni što je ICT uvršten u Industrijsku strategiju Hrvatske, odnosno što je država prepoznala ICT kao bitnog po-

Vjerujem da će upravo u 2015. biti stvoreni preduvjeti za pozitivnije gospodarske vijesti i stabilizaciju tržišta

trebna stabilizacija uvjeta u kojima djelujemo, pa bih zaista želio vidjeti neke nove pozitivne poslovne vjetrove. Vjerujem da će upravo u 2015. biti stvoreni preduvjeti za pozitivnije gospodarske vijesti i stabilizaciju tržišta. Realno je prepoznati kako je teško izgraditi bolje uvjete od onih u kojima radimo. Stoga, ne želim zazivati nešto što će se teško dogoditi, niti očekujem ozbiljnije pomake u gospodarstvenim okvirima. Ti okviri su puno više uvjetovani stupnjem zrelosti našeg društva, nego primjenjivosti poreznih i

sličnih poticaja. Koliko god nam s tehničke strane izgleda da su nam lako dostupni brojni alati i da se mogu brzo implementirati, brojne društvene prepreke čine situaciju upravo onakvom kakva u biti i jest. Teško je prepoznati pomake u zrelosti, odgovornosti i odlučnosti, što su realni preduvjeti za novi val promjena. Gospodarstvenici su već solidno povezani i korektno komuniciraju svoje želje. Mediji posvećuju sasvim dovoljno pažnje gospodarstvenim udrugama što zajedno čini naizgled zatvoren krug.

kretača gospodarstva i kao jedno od rastućih segmenata u Hrvatskoj. Nadam se da će koncept dodatno razraditi, i da će se pomoću ove platforme doći do pozitivnijih trendova u cijelom gospodarstvu. Svima nam je nakon niza godina, prije svega po-

zna koja prilika se može stvoriti i otvoriti, ponajprije iz razloga jer je IT dinamično tržište, gdje se stvari unutar šest mjeseci mogu fundamentalno promijeniti. U tom kontekstu, Combis je uvijek spreman brzo reagirati i odgovoriti na izazov. Očigledno postoji i kon- Iako očekujem da će tinuirana komunikacija s 2015. za IT tržište biti Vladom i zaduženim mi- slična 2014. primjećujem nistarstvima. naznake boljeg poslovaNo, izazov je svakako da nja s obzirom na porast se već duži niz godina u potrebe za integracijom i svemu tome ponavljamo, općenito tehnologijama, ne vidimo konkretne po- koje su danas veće nego make i u konačnici ne vi- što su bile prije tri godidimo neku veću svrhu. ne. Drugo, sada se konačIz godine u godinu naši su no niz faktora u društvu ciljevi sve ambiciozniji, angažiralo na tome da se no u biti zadržavamo fo- osmisle projekti i povukus na novim idejama i če novac iz EU fondova i investiranju u nova zna- vjerujem da će to dati renja. Svakodnevno se mi- zultate u idućih godinu i jenjamo i prilagođavamo, pol te da će doći do povea ne samo na prelasku iz ćane potražnje. stare u novu godinu, kon- Ne dvojim kako će u svatinuirano osluškujemo tr- kom razvojnom scenariju žište i tehnologije sa svr- ICT zadržati ključnu ulohom postizanja pozitivnih gu, a Combis će to svakaposlovnih pomaka. ko nastojati iskoristiti za Naime, čovjek nikad ne svoj budući razvoj.

Hana breyer prISelaC, raVnateljICa polIklInIke breyer, zaGreb

nismo pesimistični, već realni budući da je pred nama izborna godina, obećanja su kao i uvijek velika, no to je već svima poznata, mnogo puta ispričana priča Ocjenujujući poslovnu 2014. i stanje u gospodarstvu, na žalost, ne mogu istaknuti pomake prema boljem stanju u gospodarstvu ili kvalitetnijim poticajima za napredak i razvoj poduzetništva od strane države. Ipak, uz veliki trud i dodatni napor održali smo se ‘iznad vode’. Budući da je pred nama izborna godina obećanja su kao i uvijek ve-

pesimistični već, poučeni iskustvom, realni. Među mjerama koje bi bile nužne za ublažavanje posljedica krize ističem pravnu sigurnost i stabilnost kako monetarne tako i zakonodavne. Tumačenje zakona prema jednakom obrascu za sve, te lika, no to je već svima pismeni (i obvezujući) odpoznata priča. Ne pola- govori na sve upite. Kako žemo nadu u konačni po- ćemo inače napredovati mak prema uistinu potreb- i konačno krenuti na put nim reformama. Nismo izlaska iz krize?

Sve dok je ekonomska situacija loša i ne pokrene se proizvodnja nema velikih učinaka. Izvor materijalnih sredstava nužnih za ‘pogon’ države i dalje će dolaziti od malobrojnog i slabašnog privrednog sektora, a to ne zvuči obećavajuće. Dosegnuta razina poslovanja može se zadržati samo jako velikim angažmanom. Jasno nam je kako je potrebno ra-

diti puno više za isti učinak. Trudit ćemo se i dalje, raditi još više, ulagati prvenstveno u znanje

Sve dok se ne pokrene proizvodnja nema velikih učinaka i napredak, kao i uvijek na prvo mjesto stavljati kvalitetu usluge, i samim time

zadovoljstvo klijenta. Akreditacije ISO 15189 koje jamče zadovoljenje međunarodnih standarda za skrb o pacijentu, kao i laboratorijsku odgovornost, potvrđuju kako je usluga koju pružamo u Poliklinci Breyer jednaka najboljoj usluzi bilo gdje u svijetu. Budući da poslujemo više od 17 godina, vjerujem kako ćemo ostati konkurenti i stabilni na tržištu.

54 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“ Nadam se da će država u narednom razdoblju zauzeti snažniju poziciju i čvršći stav u podršci domaćim proizvođačima i lokalnim projektima.” Neb Chupin, Hermes International NEb ChUPIN, dIrEKtOr tVrtKE hErmES INtErNAtIONAL, tUrČIN

Naš primjer kao poticaj drugim tvrtkama Nadam se da će država u narednom razdoblju zauzeti snažniju poziciju i čvršći stav u podršci domaćim proizvođačima i lokalnim projektima Iza nas je još jedna uspješna godina u kojoj smo, unatoč nepovoljnoj gospodarskoj situaciji, uspjeli uvesti novitete na police trgovina, proširiti distribuciju na nova tržišta i ostvariti uspješne poslovne rezultate. Osobito sam ponosan na neka značajna priznanja i certifikate koje smo osvojili, poput npr. oznake NonGMO Project verified, kojom smo za naše džemove i namaze dobili vrijedno i cijenjeno priznanje za američko tržište i potvrdu da u svojoj proizvodnji ne koristimo genetski modificirane organizme. Tu su i priznanje poznatog američkog časopisa Bon Appétit pod nazivom Bon Appétit Seal of Approval kojim su naš džem od smokava uvrstili u listu obveznih proizvoda na blagdanskim stolovima, kao i titula Top Delikatesa koju je u Češkoj osvojio džem od smoka-

va s narančom. Iskoračili smo u nove kategorije proizvoda ponudivši kupcima čokoladne poslastice Čoko smokvice i Čoko goji, a proširili smo i asortiman ekoloških sokova i to sokovima od aronije, nara i šumskih kupina.

U revitalizaciji poljoprivrede značajnu bi ulogu odigrala strategija upravljanja poljoprivrednim posjedima Sve navedeno poticaj nam je da i dalje nastavimo sa širenjem proizvodnog asortimana, u čemu će nam sigurno pomoći i preseljenje u novi i veći proizvodni pogon u industrijskoj zoni Sračinec blizu Varaždina. Riječ je o pogonu koji je pet puta veći od sadašnjeg, a osim

prilike za povećanje kapaciteta i dodatnu modernizaciju proizvodnje, otvorit ćemo i nova, pretežno sezonska radna mjesta za lokalne stanovnike. Investicija je vrijedna oko 18 milijuna kuna, pri čemu 50 posto čine bespovratna sredstva iz programa IPARD, a 50 posto financiramo kreditom Hrvatske banke za obnovu u razvitak (HBOR). Zadovoljni smo što smo, unatoč zahtjevnom procesu apliciranja i složenim procedurama, uspjeli realizirati sufinanciranje iz programa IPARD i nadamo se da naš primjer može biti poticaj i drugim tvrtkama u

Hrvatskoj da intenzivnije rade na povlačenju sredstava koja su nam svima na raspolaganju. Nadam se da će država u narednom razdoblju zauzeti snažniju poziciju i čvršći stav u podršci domaćim proizvođačima i lokalnim projektima. Puno sam se puta na vlastitoj koži uvjerio u kompliciranost naše birokracije, a slična iskustva imaju i brojni strani poduzetnici koji su pokušali raditi u Hrvatskoj. Stoga se nadam da će Vlada pota-

knuti pojednostavljenje takvih procedura i na taj način potaknuti ulaganja i razvoj. U revitalizaciji hrvatske poljoprivrede značajnu bi ulogu trebala odigrati kvalitetna strategija upravljanja poljoprivrednim posjedima, kojom bismo povećali površinu obradivog tla, a time i izvoz te broj novih radnih mjesta. U 2015. godini prioritet nam je daljnje širenje na nova tržišta i nova prodajna mjesta u Sjedinjenim Američkim Državama,

Aziji i Europi. Očekujemo nastavak rasta i profitabilnosti te povećanje izvoza, a najveću pozornost i dalje ćemo posvećivati prepoznatljivoj kvaliteti kojom opravdavamo povjerenje brojnih potrošača. U prilog nam svakako ide trend posvećivanja sve veće pozornosti onome što jedemo i načinu na koji se hranimo, s obzirom na to da naši vjerni kupci znaju da od naših proizvoda mogu očekivati samo vrhunsku kvalitetu i birane sastojke.

SErgEy yESKOV, PrEdSJEdNIK UPrAVE ZAgrEbAČKE PIVOVArE, ZAgrEb

Puno smo radili na izvozu U 2014. baza je bila niska zbog loših vremenskih prilika koje smo imali tijekom godine, stoga bi pivsko tržište u 2015. godini moglo ostvariti lagani rast Godina 2014. bila je vrlo teška za pivarsku industriju jer smo uz teško stanje u gospodarstvu imali i nepovoljne vremenske prilike. U odnosu na isto razdoblje u 2013., treći kvartal 2014. bio je jedan od najslabijih kvartala, u kome je prodaja piva pala za 10 posto. Što se tiče Zagrebačke pivovare, u 2014. godini smo uspješno odradili sve aktivnosti koje smo planirali te smo ostvarili komercijalni rezultat i rast udjela

na tržištu u trećem kvartalu koji sada iznosi oko 45 posto. U 2014. puno smo radili na izvozu, ponajprije na tržište Bosne i Hercegovine, ali i na tržišta drugih zemalja gdje smo ostvarili vrlo velik uspjeh

Nastavljamo s ulaganjima u ljude, brendove, tehnologiju i beskompromisnu kvalitetu

i dvoznamenkasti rast. Kroz izvoz pokušavamo amortizirati utjecaj pada tržišta u Hrvatskoj. U 2015. godini očekujemo stabilizaciju BDP-a, koja bi pozitivan utjecaj imala i na stabilizaciju pivarskog tržišta. U 2014. baza je bila niska zbog loših vremenskih prilika koje smo tijekom godine imali, stoga bi pivsko tržište u 2015. godini moglo ostvariti lagani rast. Pozdravljamo mjere koje potiču zapošljavanje te

ostale mjere koja povećavaju raspoloživi dohodak, jer one imaju direktan utjecaj na rast i potrošnju u industrijama roba široke potrošnje, uključujući industriju piva.

Pivarska industrija u Hrvatskoj je vrlo dobro organizirana i redovito komunicira i surađuje s Vladom, ponajprije kroz Grupaciju pivara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Zatim, tu je članstvo Grupacije pivara pri HGK-u u Brewers of Europe, Europskoj udruzi pivara, a dodatno tu je i članstvo Zagrebačke pivovare u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Sva ta članstva omogućuju nam sofisticiranu umre-

ženost, dobru koordiniranost i suradnju. U 2015. godini očekujemo stabilizaciju i blagi rast pivskog tržišta. Zagrebačka pivovara, kao vodeći inovator na hrvatskom tržištu, ponovno planira oduševiti svoje potrošače svojim inovacijama. Nastavljamo s ulaganjima u ljude, brendove, tehnologiju i beskompromisnu kvalitetu. U 2015. nas očekuje i završetak velikih projekata u logistici i proizvodnji.

www.privredni.hr

“ Vlada mora biti proaktivna u reformama i donošenju mjera koje će potaknuti gospodarski rast, privući ulagački kapital i povećati izvozne kapacitete.” Joško Mikulić, Viadukt Joško Mikulić, predsJedNik uprave viadukta, zagreb

optimistični smo jer imamo dugu tradiciju prošla je godina, unatoč brojnim uspjesima, i godina u kojoj bilježimo poslovanje s gubitkom, koji je posljedica smanjenih prihoda uzrokovanih ekstremno kišnim vremenom koje nam je ometalo izvedbu radova Protekla godina za nas je bila godina uspješnih projekata i značajnih novih suradnji, godina u kojoj smo dogovorili, započeli ili nastavili neke od najznačajnijih građevinskih projekata u Hrvatskoj, poput izgradnje novog putničkog terminala u zagrebačkoj zračnoj luci, radova u morskim lukama u Pločama, Veloj Luci i Splitu, radova na velikim prometnicama i brojnih drugih projekata. Ime Viadukt u javnosti je i dalje sinonim uspješne građevinske tvrtke koja neprestano ulaže u razvoj vlastite tehnologije, znanja, ljude i opreme, a sve kako bismo sačuvali vodeću poziciju na tržištu.

Prošla je godina, unatoč brojnim uspjesima, i godina u kojoj bilježimo poslovanje s gubitkom, koji je posljedica smanjenih prihoda uzrokovanih ekstremno kišnim vremenom koje nam je ometalo izvedbu radova. No, nismo obeshrabreni takvom situacijom – upravo suprotno. Iako očekujemo nastavak teških uvjeta poslovanja na domaćem tržištu, optimistični smo jer imamo dugu tradiciju koja se temelji na odgovornom poslovanju, dobroj organizaciji i kontroliranju troškova. Ključ je našeg uspjeha i vlasnička struktura koja se temelji na malim dioničarima, bivšim i sadaš-

njim zaposlenicima koji uspješno održavaju model radničkog dioničarstva. Uz to, iako su mnoge tvrtke iz našeg sektora ulazile u razvoj vlastitih razvojnih projekata, mi smo se uvijek držali osnovne djelatnosti i ulaganja u vla-

grebačkom zračnom lukom i u tom projektu imamo dvojaku ulogu, i investitora i izvođača radova. Sasvim je sigurno da ćemo i ubuduće pratiti razvojne projekte u Hrvatskoj i rado ih podržati, ako ocijenimo da dugoročno mogu donijeti korist za Viadukt i njegove Nastavak zaposlenike. poslovanja u Smatramo da Vlada mora inozemstvu među biti proaktivna u potrebnim reformama i dononašim je strateškim šenju mjera koje će pociljevima taknuti gospodarski rast, privući ulagački kapital i stitu izvrsnost. Ipak, pre- povećati izvozne kapacipoznali smo vrijednost i tete. Nastavak poslovanja priliku u dugoročno ispla- u inozemstvu među našim tivim projektima pa smo je strateškim ciljevima tako ušli u konzorcij koji jer nam je inozemno tržiće upravljati novom za- šte oduvijek bilo važno. U

2014. godini bili smo sudionici nekoliko izaslanstava u inozemstvu zajedno s Uredom Predsjednika i predstavnicima Vlade i vjerujem da će razgovori uroditi značajnim ugovorima koji će nam učvrstiti poziciju pouzdanog partnera na tamošnjim tržištima. U tome imamo podršku vlasti i takvi su zajednički sastanci dobar model koji bi trebalo odr-

žavati i dalje. U 2015. godini planiramo nastavak širenja poslovanja, otvaranje novih gradilišta i završavanje dogovorenih poslova. Svakako ćemo i dalje ostati poželjan poslodavac koji redovito isplaćuje plaće sa svim doprinosima, ulaže u obrazovanje radnika, novu opremu i strojeve. Nastavit ćemo s daljnjom specijalizacijom za složenije poslove koji nam mogu donijeti dodanu vrijednost, a koje ne može raditi svaka tvrtka jer iziskuju specijalnu opremu i specifična znanja, poput radova na zračnim lukama, vodoopskrbnih projekata i pomorskih radova.

ivaN birkić, člaN uprave adria octopusa, biograd

daMir blažiNčić, direktor tvrtke Meta-plast, pitoMača

Naša riba je tražena i dobro prolazi u eu-u

radimo plastenike, a država nas smatra građevinskom tvrtkom

Neposredno pred ulazak u Europsku uniju, legislativa koja je vladala na tom tržištu je nama bila velika nepoznanica. Suočili smo se s njome i nepoznanicama koje su nas na tom području dočekale te shvaćanjem i tumačenjem koji su nam na početku zagorčavali život. No, vrlo brzo u ovih godinu i pol uz pomoć Ministarstva poljoprivrede, HGK-a, i nekih državnih institucija uspjeli smo se uhvatiti u koštac s problemima i sustizati ritam koji su zadale naše kolege iz

Europe. Poslovna godina je donijela pozitivne, ali i negativne rezultate. Negativni učinak se odrazio u preradi plave ribe jer smo izgubili dio tržišta na koje smo plasirali. Kod ulova veliki dio ribarske flote je oduvijek bio orijentiran

prema izvozu. Imamo deficitarnu robu koja relativno dobro prolazi na europskom tržištu i s time smo zadovoljni. U idućoj godini očekujemo nastavak slične situacije. Definitivno je činjenica da recesija nije završila ni u Europi. Ne očekujem drastične padove, nego zadovoljavajuću godinu kao što je ova, a možda i u jednom dijelu, budući da smo iskustveno odrasli, možemo se nadati da će biti i bolja. To ovisi o nama samima, ali i institucijama koje će nas pratiti poput HOK-a ili HGK-a uz čiju pomoć nam je svakako lakše. Oni nam svojom logistikom i znanjima omogućuju da ne moramo trošiti energiju, vrijeme i novac na stvari kojima nismo vični.

Iako teška, 2014. je za našu tvrtku bila prijelomna, ali i uspješna jer smo počeli poslovati po sistemu ‘ključ u ruke’. Do prije godinu dana na složenim projektima angažirali smo kooperante, a sada nakon puno rada i usavršavanja, osim konstrukcije plastenika, izrađujemo i sustave grijanja, navodnjavanja, automatizacije, unutrašnjeg transporta u plastenicima i staklenicima i vođe-

nje proizvodnje – transfer tehnologije, a provodimo edukaciju u hidroponskom uzgoju povrća. Izradili smo svoj sustav za fertirigaciju s automatskom korekcijom EC-a i pH-a tako da naši klijenti ne moraju odlaziti kupovati opremu u druge zemlje. Veliki broj kišnih dana i nama je remetio planove, ali to je puno manji problem od onog što našoj branši stvara državna administracija gdje nas se poistovjećuje s građevinskim tvrtkama koje grade nebodere i vijadukte pa nam je nadležno Ministarstvo graditeljstva, a to što smo u službi poljoprivrede - nema veze. Puno putujem po europskim sajmovima i sve vi-

đeno pokušavam pretočiti u Hrvatsku, ali s malo uspjeha. Sve zemlje oko nas imaju plan razvoja poljoprivrede, točno se zna što će se saditi i uzgajati u narednom razdoblju i što je strateški važno za pojedinu zemlju. U tom sektoru moguće je zaposliti jako brzo velik broj ljudi, ali moramo znati s kojim proizvodima Hrvatska može konkurirati značajnim udjelom. U 2015. očekujem da će se, uz pomoć europskih fondova, konačno pokrenuti razvoj poljoprivrede, pogotovo u segmentu proizvodnje u kontroliranim uvjetima jer bismo tada i mi mogli ponuditi naše znanje i iskustvo.

56 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“ Određeni koraci se poduzimaju. Druga stvar je što mi očekujemo bitno više. ” Alen Varenina, Karolina JOzO RAbušIć, uPRAVItELJ POLJOPRIVREdNE zAdRugE PutNIKOVIćI, PELJEšAc

Vinarije će se riješiti zaliha, ali kako obeštetiti vinogradare? Mi smo unutar zadružnog saveza sagledavali koje mjere bi mogli predložiti resornom ministarstvu kako bi se moglo pomoći zadrugarima, a jedna od mjera je uspostava posebnih kreditnih linija kroz HbOR namijenjenih vinogradarima i podrumarima Ova 2014. značajno odudara od prosječnih godina. Prije svega po katastrofalnoj berbi i lošem urodu, ali i po dubini krize koja potresa ne samo društvo već i vinski sektor. S obzirom na to da većina vinara ima zalihe vina iz prošlih godina, pogotovo vrhunskih vina, na tržištu se neće toliko osjetiti poremećaj koji je ova katastrofalna berba prouzročila. Na nas se tako loša berba ove godine ne bi trebala odraziti, jer bismo se trebali riješiti zaliha. Međutim, poremećaj će se odraziti najviše na vinogradare i zadrugare koji su ostali bez dobrog dijela prihoda ove godine. Njih bi država svakako trebala obeštetiti jer bez njih nema pomaka u razvoju vinogradarstva. Mi smo unutar Zadružnog saveza sagledavali koje mjere bi mogli predložiti resornom ministarstvu kako bi se moglo pomoći zadrugarima, a jedna od mjera je uspostava poseb-

nih kreditnih linija kroz HBOR namijenjenih vinogradarima i podrumarima. HAMAG i HBOR bi trebali preuzeti koordinaciju da se posebnim kreditnim linijama financira proizvodni ciklus s dva posto kamate. Potrebna je i kreditna linija za financiranje vina koja traže odležavanje i čiji proizvodni ciklus od berbe do police traje najmanje četiri godine. Postoji veliki broj vinograda i površina koje se zapuštaju, a postoje i tvrtke koje žele preuzeti takve vinograde i za njihovo uređenje moraju imati brojnu radnu snagu financiranu posebnim kreditnim linijama, koje će isto

biti osmišljene. Potrebne su i mjere za osiguravanje uroda koje bi trebalo koordinirati Ministarstvo poljoprivrede s osiguravateljskim kućama. Poljoprivredna zadruga Putnikovići ima podrum kapaciteta 2200 litara. Prosječna godišnja prerada grožđa je između 950.000 i milijun kilograma grožđa. Čak 80 posto proizvodnje pripada sorti plavac mali, dok je ostatak bijela sorta maraština te zanemarivi udio nekoliko starih bijelih sorti. Od tih crvenih sorti proizvodimo vino poput Plavca malog i Pelješca, a izabrani dio su vrhunska vina Lirica i Libertas, dok kod bijelih imamo Maraštinu, Pelješko bijelo te vrhunsko vino Sveta Ana. Svoje proizvode Zadruga plasira na hrvatsko tržište i tr-

žište okolnih zemalja, a ohrabrujući signal stigao je iz SAD-a gdje se plasira dio vrhunskih vina, za sada nekoliko tisuća boca. S američkog tržišta dobivamo signale da su naša vina, uz naše iseljenike, počeli prepoznavati i

Potrebna je i kreditna linija za financiranje vina koja traže odležavanje i čiji proizvodni ciklus traje najmanje četiri godine

ostali potrošači i to nam je vrijedan pokazatelj. Nadamo se udvostručenju količina u skorije vrijeme. Isto tako od iduće godine započinjemo značajni-

ji izvoz u Njemačku. Također namjeravamo redizajnirati našu ambalažu te izbaciti neke nove etikete vina poput rosea i desertnih vina. Osim toga, namjeravamo sanirati rezultate ove klimatološki teške godine koja je ostavila posljedice na vinovu lozu. Pravilnim tretiranjem, radom i ulaganjem potrebno je revitalizirati vinovu lozu koju su ove godine napale razne bolesti i nametnici. Namjeravamo dodatno ulagati u tehnologiju, u opremu naše vinarije te realizirati programe vezane uz povećanje izvoza. Isto tako, dosta očekujemo od projekta koji je pokrenula Dubrovačko-neretvanska županija u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba koji se odnosi na bolju iskoristivost i brendiranje naše najzastupljenije sorte, a to je plavac mali. Iduće godine trebao bi započeti s radom muzej pelješkog vinogra-

darstva i vinarstva koji u suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom Dubrovačko-neretvanske županije (DUNEA-om) te Poljoprivrednom zadrugom Putnikovići kao nositeljem projekta treba povući sredstva iz fondova Europske unije. Muzej je smješten na dvije etaže ukupne površine 800 četvornih metara. U njemu će se izložiti prikupljeni predmeti sačuvani kroz dugu povijest pelješkog vinogradarstva i vinarstva. Projekt je vrijedan oko dva milijuna kuna, a već ga je značajnim sredstvima potpomogla Dubrovačko-neretvanska županija. Uz muzej vinogradarstva i vinarstva uređuju se i neki popratni sadržaji, poput oglednog vinograda u dvorištu, gdje Zadruga u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba ima namjeru posaditi vinograd sa svim hrvatskim autohtonim sortama vinove loze i njihovim opisom.

ALEN VARENINA, dIREKtOR tVRtKE KAROLINA, OSIJEK

Očekujemo bitno više Najveća pomoć našem poslovanju definitivno su u ovoj godini bila poticajna sredstva Ministarstva gospodarstva Protekla 2014. godina bila je gospodarski teška godina, a kao i čitav niz prije nje, obilježena je manje-više negativnim trendovima. U takvim uvjetima zadovoljstvo mi je reći, da će u pogledu proizvodnih i prodajnih rezultata ona za Karolinu ponovo biti rekordna u posljednjih dvadesetak godina. Neće izostati ni zadovoljavajući konačni rezultati poslovanja, tako da je ovo za nas vrlo uspješna poslovna godina.

Najveća pomoć našem poslovanju definitivno su bila poticajna sredstva Ministarstva gospodarstva koja omogućuju značajnu investiciju u proizvodnu tehnologiju te u otvaranje izvoznih tržišta s novim proizvodima iz našeg pogona. U trenutnim uvjetima takva pomoć je najznačajnija za poticanje novih investicija u proizvodnim kompanijama. Pozitivne su i promjene u oporezivanju dohotka koje bi trebale

Mislim kako komunikacija od strane gospodarstvenika postoji i da politika čuje potrebe gospodarstva. Određeni koraci se poduzimaju. Druga stvar je što mi očekujemo bitno više. Djelomično problemi i dalje stoje i u nekim se segmentima nije učinibar djelomično povećati lo dovoljno ili čak ništa. potrošnju građana, a time Unatoče tome, nisam za i potražnju za našim pro- crno- bijelu prezentaciju izvodima. Sve druge mje- slike. Pomaci postoje, ali re bit će više nego dobro- oni nisu dovoljni niti dodošle, jer pred nama je još voljno brzi. jedna izazovna godina. Očekujem kako će i 2015.

biti iznimno izazovna za cijelo gospodarstvo, pa tako i za prehrambenu industriju. Suočavamo se sa značajnom konkurencijom na domaćem tržištu i potrebom za iskorakom

Pozitivne su i promjene u oporezivanju dohotka koje bi trebale bar djelomično povećati potrošnju građana

na nova tržišta, što će većim djelom definirati naše djelovanje. Potreba za povećanjem proizvodnje i tržišnih udjela tjerat će nas na značajna ulaganja u tržište i razmišljanje o potencijalnim akvizicijama. Imperativ će svakako biti stabilnost poslovanja i održavanje likvidnosti uz ostvarenje zadovoljavajućih rezultata kako bi što zdraviji dočekali oporavak gospodarstva do kojeg, prije ili kasnije, mora doći.

www.privredni.hr

“ Generalno se ekonomski pokazatelji nisu značajnije promijenili te i dalje imamo iste probleme kao i godinu ranije.” Veljko Drakulić, BonLine Boris Močinić, Vlasnik tVrtke ZDraVi i Vitki, ZagreB

Borba za zadovoljstvo svakoga klijenta Pojavili su se sporadični pokazatelji povećane gospodarske aktivnosti u pojedinim segmentima, ali su oni više posljedica ulaska u eu nego naznaka izlaska iz krize Glavno obilježje poslovne 2014. u Hrvatskoj je daljnje produbljivanje i proširivanje krize u gospodarstvu. Pojavili su se sporadični pokazatelji povećane gospodarske aktivnosti u pojedinim segmentima, ali su oni više posljedica ulaska u EU nego naznaka izlaska iz krize izražene i u našem okruženju, no nigdje tako dugo i snažno. Nadam se nastavku rasta izvoza jer je to jedan od rijetkih pozitivnih pokazatelja. Najavljene porezne izmjene kod obračuna osobnih dohodaka bi trebale smanjiti trend ise-

ljavanja mladih visokoobrazovanih ljudi, ali neće moći snažnije potaknuti potrošnju. Državni organi će u izbornoj godini puno lijepoga najaviti, ali nas iskustvo uči da će malo toga uspjeti realizirati. Šest godina je predugo razdoblje u kojem smo shvatili kako parcijalna rješenja ne mogu preokrenuti negativne trendove. Imamo previsoke poreze i oni su glavni razlog gubitaka radnih mjesta u gospodarstvu. Za izlazak iz krize moramo napraviti istinsku reformu svih neproizvodnih djelatnosti i njihovu razinu uskladiti s našim tre-

nutačnim mogućnostima, a te teške i nepopularne mjere će biti puno nježnije ako ih sami napravimo. Alternativa je daljnje pro-

šavanja opće situacije, a ne kao sad, gdje pojedini izdvojeni segmenti djeluju samostalno i bez promišljanja o tome kako to utječe na društvo u cjelini ili pak imaju ciljeve postavnadam se nastavku ljene kao da su predstavrasta izvoza jer nici izdvojenih lobističkih skupina. Politika je u Hrje to jedan od vatskoj zadnjih nekoliko rijetkih pozitivnih godina prečesto zanemapokazatelja rivala interese gospodarstva i za posljedicu imamo dužavanje agonije i onda smanjeni broj radnih mjeduboki i nemilosrdni rezo- sta. Hrvatska gospodarska vi nametnuti izvana, kao u komora (HGK) kao krovGrčkoj. Zakonodavna, izna organizacija hrvatskog vršna, monetarna i fiskal- gospodarstva mora preuna vlast moraju djelovati zeti aktivniju ulogu u preusklađeno u svrhu pobolj- zentiranju teškoća i po-

lo intenzivirati aktivnosti sa svrhom prepoznavanja problema i načina kako bi se mogli ublažiti ili rješavati. Kao mikropoduzetnik kojem su usluge dominantne u ponudi, u 2015. očekujem daljnju borbu za zadovoljstvo svakoga klijenta, ali i djelatnika, jer trebnih mjera za njihovo samo u toj simbiozi morješavanje. Komora je re- žemo polučiti dobre rezulorganizirana u skladu s no- tate. Pokušat ću dodatnim vonastalim okolnostima i investicijama u edukacisvoju svrhu mora oprav- ju i tehnologiju poboljšadati aktivnijim prisustvom ti kvalitetu ponude, a to će u javnosti. Gospodarstve- pomoći u zadržavanju ponici su heterogena skupi- stojećih i dobivanju novih na većim djelom nesklona klijenata. osobnoj javnoj promociji i unutar Komore bi treba-

Veljko Drakulić, Direktor tVrtke Bonline, ZagreB

isti problemi kao i godinu ranije trebalo bi uključivati stručnjake iz gospodarstva i uspješne poduzetnike u donošenje ključnih odluka u politici, ali u praksi je to teško izvedivo. Značajan broj uspješnih poduzetnika ne želi imati bilo kakve veze s politikom Protekla godina nije pokazala ozbiljnije znakove ekonomskog oporavka. Generalno se ekonomski pokazatelji nisu značajnije promijenili te i dalje imamo iste probleme kao i godinu ranije. Osobno sam očekivao malo veći utjecaj EU-a, međutim kako je kriza i u ostalim zemljama EU-a nije se dogodio značajni-

ji priljev stranog kapitala. Kad je riječ o mojim očekivanjima od mjera države usmjerenih na oporavak hrvatskog gospodarstva, smatram da država mora poraditi na suzbijanju korupcije. Tu je bilo određenih pomaka u ovoj godini te se mora nastaviti tim tempom. Jasno je da visok stupanj korupcije odbija strane inve-

stitore. Također, imamo previše papirologije i regulacije pri pokretanju poslova i sličnih aktivnosti. Sudovi su dosta izloženi vanjskim utjecajima i trebaju im godine da riješe i najjednostavniji proces. Tu trebamo poraditi na efikasnosti. Potrošnja kućanstava bit će i dalje očekujem ni značajniji val slaba zbog kreditne kri- zapošljavanja. Pozitivan ze i pada zaposlenosti. Ne indikator bit će minimalan rast plaća zbog smanjenja nameta što smatram dobrim potezom Vlade, iako neće izazvati ‘potrošačku revoluciju’. Generalno ne očekujem neki značajniji pomak koji bi pokrenuo gospodarstvo. Za ublažavanje posljedica krize bilo bi nužno daljnje porezno rasterećenje građana i poduzeća (slično ovome koje imamo s plaćama od 1. siječnja 2015.) - to je jedini put ka pove-

ćanju likvidnosti poduzeća. Zatim, nužna je privatizacija neprofitabilnih državnih poduzeća te optimiziranje broja zaposlenih u državnim poduzećima. I naravno, treba poraditi na privlačenju stranih investitora, tu je

nike u donošenje ključnih odluka u politici, ali u praksi je to teško izvedivo. Smatram da značajan broj uspješnih poduzetnika ne želi imati bilo kakve veze s politikom i zaobilaze je u širokom luku. Od 2015. za svoju tvrtku očekujem daljnji nastavak rasta narudžbi za proZa ublažavanje vjeru bonitetnih izvještaja domaćih i stranih poslovposljedica krize nih partnera. Za sada mobilo bi nužno žemo biti zadovoljni radaljnje porezno stom potražnje u 2014. rasterećenje godini koja je bila baziragrađana i poduzeća na na rastu izvoza te povećanom broju upita iz inojoš dosta posla. zemstva. Velik broj upita Istina je da politika u Hr- iz inozemstva pokazuje da vatskoj veoma slabo sluša su strane tvrtke sve više gospodarstvenike. To je zainteresirane za poslovavrlo složen problem koji nje u Hrvatskoj, ali zbog se ne može riješiti preko određenih barijera još se noći. Trebalo bi uključiva- ne usuđuju osnovati svoje ti stručnjake iz gospodar- poduzeće u Hrvatsko, već stva i uspješne poduzet- posao obavljaju izvana.

58 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“ Promjene na području donošenja podzakonske regulative nisu dovoljno brze. Zapravo, regulativa nije pratila sam razvoj tržišta.” Robert Golob, GEN-I RObERt GOLOb, PREdSJEdNIK UPRAVE GRUPE GEN-I, zAGREb

Pred nama je godina puna izazova dovršetak određenih podzakonskih akata doveo bi do rješavanja nekoliko pitanja i uvelike pomogao daljnjem razvoju tržišta Kao predstavnik tvrtke koja posluje u energetskom sektoru prvenstveno mogu govoriti o onome što se događa u našoj industriji kao i čimbenicima koji utječu na funkcioniranje ovog sektora i poslovanje naše tvrtke u Hrvatskoj. Kada pogledamo unatrag te sagledamo ostvarene rezultate u odnosu na planove i ciljeve koje smo

Prvi i najveći problem s kojim se susrećemo je otkup energije proizvedene iz OIE si postavili prije godinu dana mogu reći kako sam zadovoljan rezultatima ostvarenim na hrvatskom tržištu. GEN-I Zagreb u Hrvatskoj trenutačno drži šest posto ukupnog tržišta te više od 10 posto udjela u kategoriji poduzetništvo što nam je donijelo vode-

ću poziciju među novim opskrbljivačima na tržištu. U Hrvatskoj opskrbljujemo više od 13.000 kućanstava, 2300 malih poduzeća te preko 500 velikih poslovnih korisnika. To su brojevi kojima ne možemo biti nezadovoljni, međutim svjesni smo da rješavanjem regulatornih pitanja možemo i puno bolje. Naime, možemo reći kako se u proteklih gotovo godinu i pol, od kada je i GEN-I ušao na tržište opskrbe električnom energijom kućanstava i malih poduzeća, tržište otvorilo konkurenciji te da sazrijeva u svakom pogledu. Međutim, promjene koje se događaju na trži-

štu, prvenstveno na području donošenja podzakonske regulative, nisu dovoljno brze. Zapravo, regulativa nije pratila sam razvoj tržišta. A upravo bi dovršetak određenih podzakonskih akata doveo do rješavanja nekoliko pitanja i uvelike pomogao

daljnjem razvoju tržišta. Tijekom navedenog razdoblja kontinuirano smo skretali pozornost na određene probleme odnosno izazove s kojima se kao ‘novi’ opskrbljivač susrećemo na tržištu opskrbe električnom energijom. Prvi i zapravo naj-

veći problem s kojim se susrećemo na tržištu je otkup energije proizvedene iz OIE, drugi problem je energija uravnoteženja, treći je jedinstveni račun za potrošače iz kategorije domaćinstva. Naime, sve ove stavke utječu i na konačnu cijenu koju

potrošač dobiva na svom računu. Uz tri navedena izazova još bih spomenuo i četvrti, a to su tzv. ‘predatorske cijene’ HEP Opskrbe, kojima se želi istisnuti konkurencija s tržišta na duži rok. Uz izazove s kojima se susrećemo na tržištu opskrbe električne energije, GEN-I također čeka donošenje svih podzakonskih akata vezanih uz tržište opskrbom prirodnim plinom kako bi i na ovom tržištu mogli pripremiti kvalitetnu ponudu krajnjim kupcima odnosno poduzetništvu i domaćinstvima. Kao što možete vidjeti, iza nas je, ali i pred nama godina puna izazova. GEN-I Zagreb će i u 2015. godini intenzivno raditi na poboljšanju ponude prema kupcima, a posebne napore ćemo uložiti da se i sa strane zakonskih preduvjeta stvore mogućnosti za poboljšanje ponude i transparentnije trgovanje energentima u Hrvatskoj.

MILAN bOžIć, dIREKtOR tVRtKE RIbNJAČARStVO POLJANA, KANIšKA IVA

Čekaju nas dobre godine u slatkovodnom ribarstvu budućnost Hrvatske, što se tiče ribarstva, po meni, vrlo je perspektivna. Svih 28 država članica Europske unije uvozi za vlastite potrebe preko 65 posto ribe i proizvoda mora i marikulture Optimističan sam kada gledam u budućnost naše tvrtke, ali i cijelog gospodarstva. Ulazak u Europsku uniju svakako nam koristi jer nam se otvaraju nova tržišta za našu robu. Što se tiče marikulture i to slatkovodne kojom se mi bavimo također, mislim da nas čekaju dobre godine. U suradnji s institucijama po ulasku u Uniju došli smo do značajnih novčanih sredstava, koje smo već počeli koristiti

za ulaganja u uzgoj i preradu i ulov ribe. Budućnost Hrvatske, što se tiče ribarstva, po meni, vrlo je perspektivna. Svih 28 država članica Europske

unije uvozi za vlastite potrebe preko 65 posto ribe i proizvoda mora i marikulture. Prostor Europske unije nam je otvoren za vlastitu proizvodnju i ulov. Naša tvrtka također od toga očekuje koristi. Ono što svakako moramo učiniti je zatvoriti kompletan ciklus proizvodnje od matičnog stada – stocka preko uzgojenih ribica do prerade. Za to nam je potrebna pomoć europskih fondova koji su iz-

dašni, a na nama je da ih iskoristimo u našem sektoru. Prijavili smo se za sredstva u prvom fondu ribarstva u proteklom fi-

nom, nas i kolege očekuje oko 300 milijuna eura za ulaganja u različite dijelove poslovanja u ribarstvu. Očekujem da će nam u tome pomoći stručnjaci u Hrvatskoj gospodarProstor Europske skoj komori (HGK) koji unije nam je su na tome već surađivaotvoren za vlastitu li s nama. Sada konkretno na rekonstrukciproizvodnju i ulov radimo ji starih i izgradnji novih vodoprivrednih objenancijskom razdoblju od kata kako bi se osigurali 2007. do 2013. godine, a od suša, ali i poplava te u ovom novom, aktual- da učvrstimo sigurnost u

poslovanju. Ono za što ćemo utrošiti naša investicijska sredstva je i nabava različitih strojeva potrebnih za rad i preradu. Nakon ovih ulaganja očekujemo porast proizvodnje - šarana, soma, linjaka, tolstolobika ili štuke od dvadesetak posto. No, još značajniji porast prihoda zapravo očekujemo od prerade ribe koju za sada na tržište plasiramo, uglavnom, svježu i živu.

www.privredni.hr

“ ... svi koji poput nas pokušavaju stvoriti projekte tražit će kapital izvan Hrvatske, ali on u 99 posto slučajeva tada i ostaje izvan Hrvatske.” Matija Žulj, Agrivi Matija Žulj, direKtor tvrtKe agrivi, Kutina

očekujemo ekspanziju na desetak vanjskih tržišta stanje u gospodarstvu je evidentno loše, no poanta svega je upravo da ljudi uzmu stvar u svoje ruke i jednostavno krenu ostvarivati ciljeve bez obzira na prepreke Za Agrivi je 2014. godina bila iznimno uspješna, jer smo ostvarili postavljene ciljeve – lansirali smo proizvod na tržište, dobili tržišnu potvrdu i pokrenuli internacionalnu ekspanziju. Stanje u gospodarstvu je evidentno loše, no poanta svega je upravo da ljudi uzmu stvar u svoje ruke i jednostavno krenu ostvarivati ciljeve bez obzira na prepreke. Za nas, kao startup tvrtku koja tek razvija poslo-

vanje, najbitnije je da nas se rastereti svih nepotrebnih davanja. Ako uzmete

za nas, kao startup tvrtku koja tek razvija poslovanje, najbitnije je da nas se rastereti nepotrebnih davanja da su nama u IT segmentu plaće najveći dio troškova u razvojnom ciklusu

tvrtke, kad prikupite investiciju za projekt, automatski ste dobar dio investicije prikupili državi. Mi ne kupujemo strojeve niti imamo slične troškove, već plaćamo ljude i na cijenu rada automatski imamo sva generalna davanja koja su previsoka. S obzirom na to da nisam stručnjak za makroekonomska pitanja, mogu samo prenijeti iskustva koja sam dobio sudjelujući na međunarodnim konferencijama. U svim

razvijenim zemljama postoji ista uzrečica Budućnost je na mladima kojom se kontinuirano daje naglasak na što više investiranja u nove ideje i mlade poduzetnike. Gotovo

sve zapadnoeuropske zemlje imaju priličan broj fondova rizičnog kapitala u koje su kapital stavile uspješne tvrtke zemlje zajedno s vladom koja ih je na to potaknula. Tako uspješne i ‘odrasle’ tvrtke pomažu mladim tvrtkama da osiguraju kapital i na taj način grade budućnost države. Dok se to ne promijeni, svi koji poput nas pokušavaju stvoriti projekte tražit će kapital izvan Hrvatske, ali on u 99 posto slučajeva tada i

ostaje izvan Hrvatske. Dok je 2014. za nas bila godina u kojoj smo se ‘rodili’, u 2015. godini bismo trebali prohodati, odnosno početi generirati ozbiljnije prihode. Očekujemo ekspanziju na desetak vanjskih tržišta na različitim kontinentima, s time da će nam fokus biti na osvajanju ključnih europskih tržišta.

Kata Barišić, suvlasnica tvrtKe PoKloniMe, zagreB

vjerujemo da Hrvatska ima dobru perspektivu od mjera države usmjerenih na oporavak hrvatskog gospodarstva u 2015. ne očekujemo puno, s obzirom na to da se radi o izbornoj godini Najveći problem stanja u gospodarstvu u 2014. godini vidimo u nedostatku potrošačkog optimizma. Potrošači se osjećaju nesigurnima, ne znaju što im nosi budućnost, poduzetnici zbog pada prodaje smanjuju primanja, a gospodarska atmosfera ne daje naznake da će uskoro biti bolje, što sve skupa negativno djeluje na cjelokupno stanje i potrošačko raspoloženje. Web prodaja u Hrvatskoj bilježi neznatne pomake naprijed, ali sve skupa to je daleko ispod europskog prosjeka i očekivane stope rasta. PokloniMe je unatoč tome u 2014. godini ostvario dvoznamenkasti rast, uz velika ulaganja i diverzifikaciju prodajnog asortimana, te uvođenja nekih pogodnosti za kupce. Od mjera države usmjerenih na oporavak hrvatskog gospodarstva u

Web prodaja u Hrvatskoj bilježi neznatne pomake naprijed, ali sve je to daleko ispod europskog prosjeka 2015. ne očekujemo puno s obzirom na to da se radi o izbornoj godini, a znamo da se u tim godinama nikad ne rade veliki rezovi bilo koje vrste, koji bi mogli negativno utjecati na glasačko tijelo, iako smatramo da je krajnje vrijeme za konkretne mjere koje bi potaknule

poduzetništvo i povećale potrošački optimizam jer je depresija sve prisutnija. A najvredniji kadrovi na žalost sve češće napuštaju našu zemlju, zajedno sa svojim kreativnim poduzetničkim idejama koje bi mogle ubrzati oporavak naše zemlje kako se više ne bi nalazila na začelju svih tablica rasta EU zemalja. Među nužnim mjerama za ublažavanje posljedica krize ističem veću fleksibilnost na tržištu rada, savjetodavnu, a manje restriktivnu funkciju fiskalne vlasti, smanjenje administrativnih zapreka za poduzetništvo, smanjenje stotina parafiskalnih nameta i davanja na plaću, te općenito više konkretnih mjera poticanja malog i srednjeg poduzetništva, a manje politiziranja nevažnim temama.

sto bavi sama sobom, prošlošću i nebitnim temama, a zahtjevi gospodarstvenika se u jednoj mjeri čuju, ali svakako ne dovoljno. Za svoju tvrtku u 2015. godini unatoč svemu očekujemo rast. Online k u -

Gospodarstvenici kroz razna udruženja konstantno nameću svoje ideje i upozoravaju na kritične točke koje ih najviše muče, čijim rješavanjem bi se vrlo brzo osjetili značajni pomaci u gospodarstvu, međutim politika se vrlo če-

povina je u porastu, sve više kupaca nam se oduševljeno vraća, ljudi imaju sve manje vremena, a ponuda na našoj stra-

nici je svakim danom sve veća, te uz besplatnu dostavu i besplatno ukrasno pakiranje zašto ne naručiti u pidžami iz udobnosti svoje fotelje, umjesto guranja i redova po trgovinama? Unatoč svemu, mi vjerujemo da Hrvatska ima dobru perspektivu, i da se svi zajedno možemo i moramo izboriti za brži i veći razvoj naših potencijala. I zato u novu 2015. ulazimo s optimizmom i vjerujemo u zajednički boljitak.

60 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“ Ukazao kazao bih na potrebu stavljanja punog fokusa na mjere kojima ćemo stvoriti preduvjete za prepoznavanje i zadržavanje talenata u zemlji.” preduvjete Damir Zec, IBM Hrvatska DAmIr ZEc, POSLOVNI DIrEKtOr IBm-a HrVAtSKA, ZAgrEB

Hrvatska je svojevrsna ‘najbolja praksa’ Nedavno smo održali IBm Forum na kojem smo kao završni okrugli stol imali raspravu uspješnih hrvatskih start-up kompanija. Naglašavam uspješnih i naglašavam, s izuzetkom jednog sudionika, svi ostali nisu imali više od 25 godina. to je naša budućnost Vidljivo je da država kao javni sektor ulaže značajne napore u povećanje iskorištenja dostupnih izvora financiranja iz strukturnih fondova, kao i da se uvode dodatne mjere koje bi trebale rezultirati rasterećenjem u realnom sektoru i davanju više mogućnosti za razvoj i veću konkurentnost naših kompanija na stranim tržištima. U 2014. godini je objavljena i strategija ekonomskog razvoja zemlje koja također pokazuje u kojem smjeru ćemo dalje ići. Iz perspektive IBM-a, rekao bih da je izuzetno važno da je ICT prepoznat kao jedan od ekonomskih pokretača. Postalo je jasno da su nove pojave poput poslovanja u oblaku, big data, poslovna analitika, mobilna rješenja i rad na društvenim mrežama naša stvarnost. Ono što bih također primijetio jest da je 2014. bila godina promjena. Pritom ponajprije mislim na promjene koje su

tvrtke u privatnom i u državnom vlasništvu napravile, i još uvijek rade da bi postale učinkovitije i ostvarivale bolje rezultate poslovanja. Hrvatska mora naći načina da podrži razvoj domaćeg proizvoda koji je konkurentan u razmjerima globalne ekonomije. Izazov je to i za privatni i za državni sektor. Vidljivo je da se ulažu značajni napori da se to i ostvari. Možemo li bolje? Svakako da možemo. Za očekivati je da će i projekti financirani od strane EU-a, a sada je jasno da će se oni i dogoditi, utjecati na rast gospodarstva. Ono što bih posebno naglasio jest da je bitno podržati industrijske

grane koje već sada pokazuju iznimnu agilnost i nalaze se na vrhu konkurentnih industrija u Europi i šire. Također, potrebno je nastaviti s mjerama koje dodatno osiguravaju povećanje konkurentnosti naših proizvoda, kao i stvaranje uvjeta za privlačenje vanjskih investicija. Ukazao bih na potrebu stavljanja punog fokusa na mjere kojima ćemo stvoriti preduvjete za prepoznavanje i zadržavanje talenata u zemlji. Nedavno smo održali IBM Forum, na kojem smo kao završni okrugli stol imali raspravu uspješnih hrvatskih startup kompanija. Naglašavam uspješnih i naglašavam, s izuzetkom jednog sudionika, svi ostali nisu imali više od 25 godina. To je naša budućnost. Hrvatska je imala jasno definirane prioritete i prije pristupanja Europskoj uniji. Koristimo napredne informatičke tehnologije i inovacije te imamo knowhow kojim se možemo

mjeriti s bilo kime u svijetu. Znamo što treba napraviti da bi se ostvario rast i konkurentni smo. Danas, kao najmlađa članica EU-a, Hrvatska je svojevrsna ‘najbolja praksa’ za cijelu Europu jer imamo učinkovit i transparentan javni sektor koji usluge javne uprave pruža građanima na suvremen, učinkovit i inovativan način. Danas je više nego ikad potrebno da svi zainteresirani dionici djeluju i rade zajedno. Znanost, obrazovanje, država, državne i privatne tvrtke veže zajednički interes. Moramo promatrati dvije dimenzije kako ICT može pomoći našoj mladoj državi da ostvari ubrzani rast. Jedno je sigurno: primjena naprednih rješenja (cloud, big data, analitika, mobilne tehnologije...) u poslovanju radi ostvarenja veće konkurentnosti, kvalitetnije usluge i profita danas je primjenjiva na sve subjekte u eko sustavu. Ova

opcija nema alternativu i jedina je opcija držanja koraka s ostatkom svijeta. Druga dimenzija je ICT kao industrija, mlada, žilava i vrlo propulzivna i što je najvažnije, konkurentna u globalnim razmjerima. Ova industrija,

ne vrijednosti kao i zarada. Definitivno, ova industrija u kratkom vremenu može značajno pridonijeti promjeni ekonomskih pokazatelja i trendova u zemlji. Niti ova opcija nema alternativu, ali daje neslućene mogućnosti. I na kraju, opcija koja također nema alternativu, svi Hrvatska mora naći zajedno moramo uložinačina da podrži ti napore i Hrvatsku učirazvoj domaćeg niti privlačnijom za inproizvoda koji je vesticije. Vjerujem da će Hrvatska u 2015. uspjeti konkurentan u ostvariti gospodarski rast, razmjerima globalne smanjiti nezaposlenost ekonomije i pokrenuti projekte. Mi ćemo zajedno s poslovizvozno orijentirana na nim partnerima svojim globalno tržište pokazuje djelovanjem nastojati, kao jasno prostor u kojem tre- i do sada, maksimalno priba djelovati. Ojačati ula- donijeti pozitivnim efektiganja u industriju, dati joj ma za ukupni razvoj. podršku na svim razina- To konkretno znači da ma, usmjeriti napore pre- očekujem da će IBM Hrma stvaranju poticajnog vatska zajedno s partneokruženja i eko sustava rima uspjeti korisnicima koji omogućuje brz razvoj isporučiti još veći broj start-upova i što je izuzet- uspješnih projekata što bi no važno, zadržavanje ta- značilo da smo uspjeli polenata u zemlji s ciljem zitivno pokrenuti trendoostvarivanja visoke doda- ve u gospodarstvu.

ŽELJKO rADEK, PrEDSJEDNIK UPrAVE KErAmIKE mODUS, OrAHOVIcA

Očekivanja od 2015. su velika, ali i realna mjere moraju donijeti poboljšanja i unapređenja u okruženju u kojem radimo, a to je moguće samo kroz provođenje jasnih reformi Ocjenjivati poslovnu godinu, koja je samo još jedna poslovna godina u nizu u kojoj je većina ‘čekala’ pomake, ‘tražila’ izlaze… a puno od toga nije se dogodilo, jer nije postojalo konstruktivnog dijaloga između države i poduzetnika/poslodavaca, kao ni prave strategije u vezi s domaćim, ali i stranim tržištima. Nama, kao proizvođaču čiji kapaciteti i ambicije prelaze i granice regije, važna je, a

mislim da ju i zaslužuje- sutni na njih gotovo 30. mo, višerazinska podrška I dalje su boljke gospodržavnih institucija kod darstva teška situacija u građevinskom sektoru, generalna nelikvidnost, Očekujemo visoka porezna opterećei snažnije nja poslovanja, kao i loši uvjeti financiranja po‘industrijsko duzetnika. Ovo posljedbrendiranje’ u nje vrlo često je prepreka svijetu daljnjem rastu i razvoju tvrtke, jer je otežano ulaganje u nove proizvodne koraka koje poduzima- kapacitete, širenje postomo, npr. izlasku na nova jećih... tržišta. Trenutno smo pri- Od ekonomske politike

lini, s pomno identificiranim aktualnim problemima i pretvaranja istih u stvarne izazove. Jer, iako je uobičajeno reći da nema problema, već da su sve to izazovi, poslovanje u Hrvatskoj svakodnevno dokazuje suprotno. Oporavak je tek i poteza te mjera drža- onda moguć, a investitove usmjerenih na opora- ri će i sami biti privučeni vak hrvatskog gospodar- takvom ‘klimom’. Takostva očekujemo rad na đer, očekujemo i snažnijačanju konkurentnosti je ‘industrijsko brendiradržave kao takve u cje- nje’ u svijetu. Tako da i

keramičke pločice made in Croatia imaju ‘težinu’ i prepoznatljivost. Mjere moraju donijeti poboljšanja i unapređenja u okruženju u kojem radimo, a to je moguće samo kroz provođenje jasnih reformi. One moraju biti baza, ali istovremeno i smjer! Za ublažavanje posljedica krize nužne su sve one mjere kojima je primarna intencija poboljšanje okruženja u kojem poslujemo, koje su usmje-

www.privredni.hr

“Ulazimo u izbornu godinu i značajniji zaokret u gospodarskoj politici nije izgledno očekivati. Ipak, možemo očekivati stabilizaciju gospodarske aktivnosti.”Andre Marc Prudent, SG-Splitska banka André MArc Prudent, PredsjednIk uPrAve socIete GenerAle-sPlItske bAnke, sPlIt

Izazovno okruženje za poslovanje Izostalo je i vidljivije poboljšanje poslovne klime, dok su nastavljene iznenadne promjene poreznog sustava, što stvara dodatnu nesigurnost te otežava proces oporavka Što se tiče kretanja glavnih makroekonomskih pokazatelja, nije bilo značajnijih promjena u odnosu na prethodno razdoblje, osim što smo tijekom ove godine zabilježili deflatorne pritiske. Tako je nastavljen pad gospodarske aktivnosti, ponajviše uslijed daljnjeg pada kapitalnih ulaganja. U takvom okruženju ne izne-

rene na pozitivne pomake u javnom i privatnom sektoru te koje, na kraju krajeva, osiguravaju dotok novca poduzetničkom sektoru uz maksimalno korištenje sredstava iz EU fondova, što je Hrvatskoj kao članici EU-a na raspolaganju. Pretpostavka ublažavanju posljedica krize i početku oporavka gospodarstva svakako je i porezna stabilnost. Što se tiče slušanja gospodarstva, moram naglasiti da samo slušanje i nije ključno, ali osnovno i suštinsko je razumijevanje, veća fleksibilnost i efikasnost te ponekad čak i na

nađuju pritisci na daljnje smanjenje broja zaposlenih. Nažalost, u 2014. također nije došlo do dinamiziranja provođenja strukturnih reformi, ali ni vidljivijeg napretka u procesu fiskalne konsolidacije. Također, izostalo je i vidljivije poboljšanje poslovne klime dok su nastavljene iznenadne promjene poreznog sustava, što stvara dodatnu nesigurnost te otežava proces oporavka. S obzirom na to da ulazimo u izbornu godinu, nekakav značajniji zaokret u gospodarskoj politici nije izgledno očekivati. Ipak, u idućoj godini možemo očekivati stabilizaciju gospodarske aktivnosti nakon višegodišnjeg pada. Ipak, postavlja se pitanje koliko ti pozitivniji trendovi u kretanju BDP-a mogu biti održivi uz visoke fiskalne rizike, koji naše gospodarstvo čine osjetljivim na eventualne promjene na međunarodnim tržištima

određeni način - puštanje tržišta na miru. Krovne organizacije, klasteri i slična udruživanja imaju

radimo na jačanju pozicije na domaćem tržištu, gdje je jasno kako je vraćena vjera kupaca u hrvatski proizvod svoje prednosti, no s obzirom na specifičnosti svake industrije, pa i podindustrije, osnivanje usko specijaliziranih interesnih

kapitala. Također, očekivani blagi rast BDP-a neće moći preokrenuti trendove na domaćem tržištu rada, te možemo očekivati daljnje smanjenje broja zaposlenih u 2015. Najavljena promjena u sustavu oporezivanja dohotka trebala bi imati kratkoročan pozitivan utjecaj na razinu potrošnje, dok će u bankarskom poslovanju najznačajnija promjena biti uvođenje poreza na primitke od kamata na štednju. Temelj svakog uspješnog gospodarstva je stabilnost i predvidljivost. Fokus kreatora gospodarske politike mora biti na usporavanju rasta javnog duga te smanjenju fiskalnih rizi-

skupina jedan je od načina na koji se može ciljano baviti određenom tematikom. Mi, kao jedini hrvatski proizvođač keramičkih pločica, jako dobro znamo u kakvoj je poziciji svaka takva ‘usamljena’ industrijska grana. Očekivanja od 2015. su velika, ali i realna. Očekujemo i radimo na energičnijem otvaranju novih tržišta te jačanju pozicije na domaćem, gdje je jasno kako je vraćena vjera kupaca u hrvatski proizvod – cijenom, kvalitetom i dizajnom u rangu s, primjerice, uvijek omiljenom, španjolskom ili ta-

ka. U kratkom roku najveći poticaj rastu može doći od investicija. S obzirom na i dalje dosta neatraktivno poslovno okruženje u međunarodnim okvirima, za početak je realno očekivati dinamiziranje investicija u sektorima gdje Hrvatska ima komparativnu prednost poput turizma i transporta. No, i rast investicija u ovim sektorima

Imam osjećaj da se u Hrvatskoj ponekad umjetno stvaraju podjele među poslodavcima, radnicima, odnosno sindikatima te političarima podrazumijeva uklanjanje administrativnih barijera. Također, u srednjem roku očekujemo vidljivi utjecaj korištenja EU fondova na ukupna gospodarska kretanja. Naravno, u dužem roku ključ uspjeha ovi-

lijanskom keramikom. U Hrvatskoj želimo, možemo i hoćemo postati prvi izbor kupaca pri izboru keramičkih pločica za svoj dom. S obzirom da smo i izvozno orijentirana tvrtka nezaobilazno i neophodno ćemo investirati u nove tehnologije, npr. strojeve za proizvodnju pločica većih dimenzija, digitalne printere za dekoriranje pločica… i na taj način dostizati i pratiti svjetske trendove. Također, kroz sajamske prezentacije i direktne obrade pojedinih tržišta zauzimat ćemo svoju poziciju.

si o mogućnosti da se hrvatsko gospodarstvo transformira u konkurentno i izvozno orijentirano gospodarstvo. Imam osjećaj da se u Hrvatskoj ponekad umjetno stvaraju podjele među poslodavcima, radnicima, odnosno sindikatima te političarima. Stvaranje konkurentnog okruženja ključ je za uspjeh poduzetnika. Uspjehom poduzetnika otvaraju se nova radna mjesta i veće perspektive u zemlji, što smanjuje i rizik odljeva mlade i kvalificirane radne snage. Rast produktivnosti te zaposlenosti jedini je pravi put održivom rastu BDP-a te standarda građana, a samim tim mora biti i cilj političarima. Ono što mi je vidljivo je otpor privatnom kapitalu i potrebi da se smanji uloga države u gospodarstvu, što je preduvjet za smanjenje problema korupcije i niske konkurentnosti. No, negativna iskustva s prvom fazom

privatizacije vjerojatno su formirala takva kritička razmišljanja u javnosti. Tijekom iduće godine očekujemo i dalje izazovno okruženje za poslovanje. Vidljivije dinamiziranje potražnje privatnog sektora za kreditima nije izgledno, a istovremeno očekujemo i nastavak pritisaka na daljnje pogoršanje kvalitete kreditnog portfelja na razini bankovnog sustava. Također, uz pad prihoda fokus u bankarstvu ostat će na povećanju efikasnosti te inovacijama, pogotovo u segmentu IT-a. Splitska banka kao članica jedne od najvećih europskih financijskih institucija, nastojat će kapitalizirati specifično znanje unutar Societe Generale Grupe te ostvariti sinergijske koristi za naše klijente. Tako nakon predstavljanja nove vizije Privatnog bankarstva u 2014., iduće godine predstavljamo novu platformu Internet i mobilnog bankarstva.

62 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“Naš problem su natječaji na koje se svatko može javiti, a da ne daje nikakvu garanciju; onaj tko se javlja ne mora garantirati opskrbu.” Jasminko Herceg, Medika JASmINKO HErCEg, dIrEKtOr tVrtKE mEdIKA, ZAgrEb

teško je poslovati s toliko nepoznanica Nama nisu poznati parametri po kojima ćemo raditi iduće godine, jer će opet biti nova lista lijekova i nova sniženja cijena. U tom lancu veledrogerije su samo promatrači - proizvođači spuštaju cijene, a nama ne pojeftinjuju troškovi Poslovna 2014. godina bila nam je jako teška, prvenstveno zbog strašnog pritiska na cijene lijekova, koje su ove godine pale skoro 15 posto. Cijene mediciskih proizvoda isto su tako pale i to je poslovno gledajući bilo vrlo, vrlo teško izdržati. Naravno, u cijelom tom lancu veledrogerije su samo promatrači, jer cijene lijekova i ostalih pomagala sa HZZO-om dogovaraju proizvođači, a oni spuštaju cijene dok, s druge strane, nama cijene troškova ostaju iste.

Ove godine je bilo vrlo teško poslovati, a što se tiče profitabilnosti, mislim da će biti oko 30

Što se tiče veledrogerija, 2015. će biti neizvjesna jer u principu ne znamo što nas čeka posto lošije nego 2013. Tržište je, nažalost, u konstantnom padu. Što se tiče 2015, nama nisu poznati parametri po kojima

ćemo raditi iduće godine, jer će opet biti nova lista lijekova i nova sniženja cijena. Koliko će to biti ne znamo, nama je to uvijek neizvjesno jer ne znamo koliko će proizvođači spustiti cijene, odnosno koliko će ih HZZO natjerati da ih spuste. Teško je tako raditi jer ne znamo niti kakvo će plaćanje biti, ne znamo cijene, ne znamo koji će se pravilnici primjenjivati, ne znamo hoće li se mijenjati i neke druge marže, imamo jako puno nepoznanica.

Drugi naš problem su natječaji na koje se svatko može javiti, a da ne daje nikakvu garanciju, odnosno onaj tko se javlja ne mora garantirati opskrbu. Sve te natječaje bi trebalo postaviti na adekvatan način, odnosno da moraju

postojati garancije da se uvjeti natječaja mogu ispuniti, jer ne smije samo najniža ponuda biti kriterij odabira ponuđača. Jednostavno rečeno 2015., što se veledrogerija tiče, bit će neizvjesna jer zaista ne znamo što nas čeka. Naša temeljna djelatnost je prodaja i skladištenje te distribucija humanih i veterinarskih lijekova, medicinskih proizvoda, opreme i stomatoloških pomagala, dijetetskih, kozmetičkih, higijenskih i drugih proizvoda namijenjenih

zdravstvenom tržištu. Medika je devet desetljeća tržišni lider i vodeća veledrogerija, čime potvrđujemo da dugoročno opstaju samo kompanije orijentirane na kvalitetu. Dugogodišnja smo poveznica između proizvođača i krajnjih korisnika. Kao najstarija veledrogerija u Hrvatskoj, i dalje želimo ostati postojan partner te prateći recentna zbivanja u farmaceutskoj djelatnosti osigurati neprekidan razvoj.

mIKE PUgH, dIrEKtOr ArENA CENtrA, ZAgrEb HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA CROATIAN CHAMBER OF ECONOMY

Nama je ovo bila odlična godina da bi bili uspješni, poslovni ljudi moraju surađivati s dužnosnicima, s vlastima. Na nas ne bi trebali previše utjecati konflikti, negativnosti i problemi Maloprodaja je izvrstan pokazatelj stanja u ekonomiji, a Arena Centar posluje odlično. Ova je godina bila odlična za Arena Centar, a porast posjećenosti i porast potrošnje su dva najvažnija pokazatelja koja nam govore o izvrsnom uspjehu.

Za vrijeme našeg rođendanskog vikenda u Centar je svakoga sata ušlo 6500 posjetitelja

Besplatan pristup informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Direktna dostava relevantnih natječaja u vaš elektronski poštanski sandučić

Osvojite nova tržišta sa alatom za internacionalizaciju poslovanja vaše tvrtke

Arena Centar je odličan primjer uspješnog ulaganja i to je uključeno u moju viziju za 2015. godinu. I dalje je to primjer odlične investicije koja privlači sve više i više kupaca. Imamo i dosta zanimanja od strane potencijalnih zakupaca za najam slobodnih prostora. Neki

od tih brendova su potpuno novi na hrvatskom tržištu. Nedavno, za vrijeme našeg rođendanskog vikenda u Centar je svakoga sata ušlo 6500 posjetitelja. To je rekordni broj posjetitelja uopće. Arena Centar je uspješan u postojećim okvirima politike, mjera i pravila. Naravno, jako podržavam sve mjere koje mogu olakšati poslovanje tvrtkama, bilo da je riječ o start-upovima, malim i srednjim poduzećima ili velikim korporacijama. Bitno je da se što je moguće više olakša poslovanje sektoru trgovine i poslovanje u cjelini. Nadležne vlasti trebale bi moći definirati mjere, kako bi se olakšalo poslovanje u Hrvatskoj. Za korjenite promjene, svi dionici moraju biti u njih uključeni. Da bi bili uspješni, poslovni ljudi

moraju surađivati s dužnosnicima, s vlastima. Na nas ne bi trebali previše utjecati konflikti, negativnosti i problemi, nego bismo trebali predlagati rješenja i strategije za naše poslovanje u cjelini. Dobar primjer toga je Britansko-hrvatski poslovni centar (BBCC). Više o tome što rade možete saznati na njihovim web stranicama. Ništa nije sigurno u poslu. Ali, gledajući aktualne pokazatelje – oni nam govore da će Arena Centar procvasti u 2015.godini.

www.privredni.hr

“ Recesiji pridonosi nedostatak inventivnosti poduzetnika, nesnalaženje u novom poslovnom okruženju nakon ulaska u EU.” Domagoj Marinić, ZL Osijek Stjepan peZo, direKtor tvrtKe Galeb, omiš

Želimo stabilnost fiskalnoga okruženja mi ćemo plaćati šest bruto plaća državi ako ne zaposlimo nove invalide, i to svaki mjesec počevši od 1. siječnja 2015. neka mi netko objasni kako ćemo ih zaposliti ako na tržištu na kojem je naša tvornica nema osobe koja zadovoljava te kriterije Poslovnu 2014. godinu treba segmentirano promatrati. Konkretno, u našoj domeni, a ona se tiče tekstila, tržište se stabiliziralo. Kupci su nas prepoznali i kao tvrtku i kao brend. Prepoznali su Galebov asortiman kao dobar omjer cijene i kvalitete. Mi smo hrvatska tvrtka sa 370 zaposlenih, koja ima 40 prodajnih mjesta u Hrvatskoj. Naša pozicija dijelom je rezultat i nestanka nekih velikih proizvođača s tržišta, ali i zasićenosti kupaca skupim brendovima ili onim brendovima koji su nauštrb kvalitete išli na niže cijene. Mi smo pronašli dobar omjer cijene i kvalitete. Što se tiče dijela novih proizvoda i ulaganja, mi smo ove godine realizirali dosta poslova iz područja novih tehnologija i materijala, prvenstveno tu mislim na materijale s dodatnom vrijednosti

poput ovlaživanja ili termoregulacije. Taj dio proizvodnje bolje je realiziran u segmentu tržišta koji pokriva javna nabava, poput poslova s policijom ili

Kada pogledamo promet naših dućana, sjeverna i istočna Hrvatska stoji, stagnira ili čak pada vojskom. Dogodine ćemo se malo više baviti aplikacijom tih materijala u našim ‘civilnim’ brendovima. Generalno, kada pogledamo promet naših dućana, sjeverna i istočna Hrvatska, odnosno dio zemlje koji nije intenzivno turistički - stoji, stagnira ili čak pada. Moramo nešto hitno napraviti po tom pitanju, jer ova regionalna disproporcija po pitanju razvoja nije dobra. Previ-

še se to osjeti. Naša druga djelatnost je turizam, mi imamo kamp u Omišu. Ove godine najgore vremenske prilike uzele su svoj danak, te se to odrazilo i na poslovanje tako da bilježimo sedam do osam posto manje prihode. Ipak u okruženju u kojem mi jesmo vidi se napredovanje u hotelskoj ponudi. Split i regija, a tu spada i Omiš i Makarska, postaje brendirana destinacija i na glo-

balnoj razini, značajno se popravila hotelska ponuda, kako u kvantiteti, tako i u kvaliteti. Kako bi poslovanje bilo još bolje, mi u budućnosti očekujemo jednu stabilnost fiskalnoga okruženja, jednu stabilnost u zakonima, u prostornim planiranjima, a to je opet stvar politike, kako centralne, tako i one lokalne. Tvrtka Galeb, u poslovnom smislu očekuje da će u 2015. godini biti bolje u

svim segmentima. U tekstilnom, planiramo otvaranje još nekoliko dućana u Zagrebu i u Puli. I dalje očekujemo rast prodaje u našim dućanima, ove godine smo imali velike naručitelje pa je u jednom trenutku došlo do zastoja u isporuci robe našim dućanima tako da smo ostali bez nekoliko milijuna kuna prometa, a to je za nas velika stavka, jer mi smo tvrtka od 65 milijuna kuna prihoda i kada propustite milijun ili dva to se osjeti. Ove godine zaposlili smo 35 novih šivača i još nekoliko osoba u ostalim pogonima, uku-

pno smo zaposlili 45 ljudi. Sljedeće godine planiramo također nova zapošljavanja no, to sve ovisi o primjeni Zakona o invalidima, naime taj Zakon prisiljava nas poduzetnike da moramo zaposliti invalide, konkretno od nas se očekuje da zaposlimo novih 17 invalida s obzirom na kvotu koju industrija mora imati. Ako to ne napravimo, morat ćemo plaćati penale državi, jednu trećinu bruto plaće za svakog nezaposlenog invalida. Mi ćemo plaćati šest bruto plaća državi ako ne zaposlimo nove invalide, i to svaki mjesec počevši od 1. siječnja 2015. A kako ćemo ih zaposliti ako na tržištu na kojem je naša tvornica nema osobe koja zadovoljava te kriterije? Meni to nije jasno, evo i ovim putem pozivam nekoga tko mi to može objasniti.

domaGoj marinić, direKtor Zračne lUKe oSijeK

Gospodarstvo mora biti ključ, a ne tek korektiv Gospodarstvenici moraju preuzeti više inicijative, tražiti niše u kojima se mogu nositi s jakom europskom konkurencijom, njegovati izvrsnost, pripremati projekte i svoju pozornost usmjeriti više ka tržištu, a vlast mora dati stabilnost Ova poslovna godina je bila još jedna u nizu teških, možemo reći i godina teškog življenja za gospodarstvenike. Smatram da je sadašnja teška situacija rezultat mnogih čimbenika, ne bih ni u kom slučaju krivio samo Vladu Republike Hrvatske za postojeću situaciju, iako je izostanak ozbiljne reforme u javnom sektoru vrlo veliki uteg za gospodarstvenike. No, također, recesiji pridonosi nedostatak inventivnosti poduzetnika, nesnalaženje u

zetništvu. Nadalje, važno je nastaviti sa zalaganjem u zapošljavanju mladih, provesti postupke privatizacije gdje je to moguće, staviti u funkciju objekte u vlasništvu države što je u posljednjih 20 godina potpuno bezuspješno nastojala odraditi svaka vlanovom poslovnom okru- da. Zadaća svakog sektoženju nakon ulaska u EU. ra gospodarstva mora biti U 2015. godini je presud- privlačenje jakih inozeno implementirati Zakon mnih strateških partnera, o strateškim ulaganjima, dok zakonodavna i izvrša rast izvoza će se nasta- na vlast moraju biti kvaliviti s daljnjim poticajima tetan servis poduzetnika. malom i srednjem podu- Kako bi ublažili posljedi-

ce krize, nužna je primjena Zakona o strateškim ulaganjima, kvalitetniji servis državnih agencija i ureda u pogledu praćenja investitora, ali i oštra reforma javnog sektora, dodatno porezno rasterećenje i priprema većih investicijskih projekata u

U 2015. godini je presudno implementirati Zakon o strateškim ulaganjima

javnom sektoru. Ne bih rekao da su gospodarstvenici korektiv vlasti; gospodarstvo mora biti ključno, a vlast kao podrška koja daje kvalitetne okvire. Gospodarstvenici moraju preuzeti više inicijative, tražiti niše u kojima se mogu nositi s jakom europskom konkurencijom, njegovati izvrsnost, pripremati projekte i svoju pozornost usmjeriti više ka tržištu, a manje k polugama vlasti. Smatram da se dio frustriranosti gospodarstvenika usmjerava

prema vlasti, dok bi bilo svrsishodnije ispravljati vlastite greške i ispravljati svoje nedostatke. Vlast mora dati stabilnost. U 2015. očekujem rast prometa putnika i operacija zrakoplova te rast operativnih prihoda, kao i potpuno afirmiranje vlastitih putničkih aranžmana te kroz iste porast stranih gostiju u gradu i regiji. Također, uz inozemnog strateškog partnera želimo pokrenuti cargo prijevoz koji je trenutno gotovo zanemariv u Hrvatskoj.

64 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“ Poduzetnici iz pojedinih sektora trebaju se udružiti kako bi zastupali svoje interese prema državnim institucijama. Takva praksa postoji posvuda u Europi.” Zoran Miliša, RWE Energija ZOrAN KEžmAN, PrEdSJEdNIK UPrAVE OPtImA tELEKOmA, ZAgrEb

mladi bi trebali biti jedan od motora oporavka treba naći načina da im se da prilika umjesto da budu dio statistike nezaposlenih, i to se hitno mora promijeniti jer su društvene posljedice nezaposlenosti među mladima nesagledive Hrvatska se već dugih šest godina nalazi u prilično zahtjevnoj gospodarskoj situaciji i pred Vladom je zaista težak zadatak. Vlada je poduzela određene korake, ali našem gospodarstvu trebaju i daljnje korjenite promjene da bi stvari krenule na bolje, dok s druge strane u našem društvu općenito ima sve manje spremnosti na daljnja odricanja i značajnije pomake. Jedan od izuzetno važnih momenata je zaustavljanje pada osobne potrošnje. U tom pogledu svakako je pozitivan pomak Vladina odluka o izmjeni poreza na dohodak koja otvara mogućnosti povećanja osobnog dohotka. No, ono što je važnije za Hrvatsku i što se od Vlade očekuje je po-

ticanje rasta zapošljavanja. Nova radna mjesta mogu se ostvariti samo poticanjem novih ulaganja. Zbog toga i dalje treba aktivno raditi na mjerama i reformama koje će oporaviti investicijsku klimu.

Jako je važno ne podleći malodušju i upravo je to jedna od stvari na koju svatko može utjecati Neke od mjera za rast zapošljavanja mogu biti i poticaji za zapošljavanje kao i davanje jasnijih signala putem obrazovnog sustava u smislu potrebe za određenim radnim mjestima. Sa svojim elanom i novim idejama, upravo

bi mladi trebali biti jedan od motora oporavka. Treba naći načina da im se da prilika umjesto da budu dio statistike nezaposlenih, i to se hitno mora promijeniti jer su društvene posljedice nezaposlenosti među mladima nesagledive. Kada se uzme o obzir šest godina krize, rastuća stopa nezaposlenosti i kontinuirana negativna stopa rasta u gotovo svim industrijskim granama, tada je vjerojatno malo onih koji vide svjetlo u 2015. Međutim, jako je važno ne podleći malodušju i upravo je to jedna od stvari na koju svatko može utjecati, koju može promijeniti i koja je

temelj za bolje sutra. Treba vjerovati da se u 2015. može dogoditi potreban pozitivan pomak i ujedno si svatko mora odrediti ciljeve koje će ostvariti. Nakon vremena krize i trpljenja s pravom smijemo očekivati ostvarenje poboljšanja standarda i gospodarske situacije općenito. Što se tiče Optima Telekoma, moja su očekivanja u 2015. pozitivna. U 2014. smo uspješno započeli postupak fi-

nancijskog i operativnog restrukturiranja te poduzeli brojne aktivnosti u cilju ostvarenja financijske stabilnosti tvrtke. S druge strane, imajući u vidu sve izraženije potrebe za razmjenom informacija, te u skladu s tim i očekivani razvoj tržišta širokopojasnog pristupa internetu i televizije, možemo zaključiti da se potražnja za telekomunikacijskim uslugama neće smanjivati. No, želimo li zadržati svoju pozici-

ju, naš je zadatak da budno pratimo događanja na tržištu, prvenstveno trendove u ponašanju korisnika, te u skladu s tim radimo na sebi. Za opstanak u biznisu nužno je adaptirati se i približiti korisnicima, krenuvši od sebe i onoga što možete napraviti, vodeći istovremeno računa o potrebama i platežnoj moći korisnika. Optima će u 2015. obilježiti 10. godišnjicu rada, a okosnica daljnjeg poslovanja i dalje će biti naše ključne vrijednosti - kvalitetna usluga i odlična korisnička podrška. Na tome ćemo graditi buduće uspjehe, podižući kvalitetu života naših korisnika i uvjeren sam da će to rezultirati uspješnim zadržavanjem postojećih, kao i pridobivanja novih korisnika.

ZOrAN mILIšA, PrEdSJEdNIK UPrAVE rWE ENErgIJA, ZAgrEb

Zalažemo se za ravnopravnu tržišnu utakmicu U 2015. godini očekujemo donošenje određenih podzakonskih akata koji su već trebali biti doneseni kako bi se jasno definirala pravila na tržištu opskrbe

Godina 2014. bila je iznimno dinamična i uspješna za našu tvrtku. U godinu i pol dana od početka liberalizacije tržišta električne energije, RWE Energiju odabralo je 95.000 korisnika iz kategorije kućanstva te gotovo 4000 iz kategorije poduzetništva. Na taj je način

RWE Energija osigurala uštedu od čak 30 milijuna kuna za ukupno 95.000 domova i 4000 poduzeća u zemlji. Riječ je o konkretnim uštedama koje su rezultat uspješne liberalizacije tržišta električne energije u Hrvatskoj, što je odličan primjer strukturne reforme u Hrvatskoj koju zagovara i Europska komisija u svom posljednjem izvješću. S ovim rezultatima mi držimo ukupno pet posto udjela na hrvatskom tržištu. Kad je riječ o tržištu električne energije, u 2015. godini očekujemo donošenje određenih pod-

zakonskih akata koji su već trebali biti doneseni kako bi se jasno definirala pravila na tržištu opskrbe. RWE Energija zalaže se za ravnopravnu tržišnu utakmicu u kojoj su postavljena jasna pravila igre za sve sudionike,

nu energiju. Značajan broj korisnika u ovom trenutku mogao je imati niže račune za električnu energiju da je HEP ODS uspostavio adekvatne procedure i ravnopravne uvjete za sve aktivne tržišne sudionike. Europska komisija je u posljednjem izvješću istaknula potrebu nastavka Vjerujemo kako strukturnih reformi i daljće se reforme na nje unapređenje poslovtržištu električne nog okruženja. Spomeenergije nastaviti nuta liberalizacija tržišta električne energije jedan provoditi je od pozitivnih koraka u tom smjeru koji je doa kako bi u konačnici naši nio povoljnije cijene i mograđani ostvarili uštede gućnost izbora. Vjerujemo na računima za električ- kako će se reforme na trži-

štu električne energije nastaviti provoditi, jer koristi od toga imaju kako građani tako i gospodarstvenici. Poduzetnici iz pojedinih sektora trebaju se udružiti kako bi zajedno zastupali svoje interese prema državnim institucijama. Takva praksa postoji posvuda u Europi. RWE Energija je bila inicijator osnivanja udruživanja opskrbljivača električne energije, s ciljem da podnosimo zajedničke prijedloge mjerodavnim institucijama. Naš je zajednički cilj da se tržište uredi sukladno Trećem energetskom paketu Europske

unije, odnosno da imamo usuglašena jasna pravila tržišnog natjecanja. U 2015. godini planiramo nastavak tržišne utakmice, ali i širenje poslovanja u svim našim segmentima. Trenutno radimo na pripremi nekoliko novih usluga koje ćemo ponuditi hrvatskom tržištu. Osim povoljnije cijene namjeravamo na tržište donijeti i druge proizvode i usluge koje uživaju naši korisnici u europskim zemljama, a koje doprinose optimizaciji potrošnje. Također imamo u planu, u skladu s planovima širenja, i nova zapošljavanja.

www.privredni.hr

“Potrebno nam je što više spoznaja da je realni sektor nositelj svega i da neposredno ili posredno iz njega proizlazi sav prihod proračuna.” Lordan Ljubenkov, Zadružni savez Dalmacije Lordan LjUbEnkov, prEdsjEdnik ZadrUžnog savEZa daLmacijE, spLit

poljoprivreda bi, uz turizam, trebala biti nositelj gospodarstva pretjerano se kontroliraju poznati proizvođači, a ostali gotovo nikako; vinari moraju čekati markice kako bi mogli prodati svoje boce, dok vinari drugih država to ne moraju; vinogradi s površinom ispod 500 četvornih metara nisu priznati u arkod sustavu - a iz njih dolazi izvrsno grožđe Velika očekivanja da će nam protekla godina donijeti ekonomski bolje stanje nisu se ostvarila. Dapače, kriza se produbila i otežali su se uvjeti poslovanja. Poznato je da je najmoćnije ograničenje koje može zadesiti društvo ono ekonomsko; kada više jednostavno nema sredstava koja bi se mogla raspodijeliti. Mjere državne ekonomske politike dobre su onoliko koliko mogu smanjiti ekonomsko ograničenje, odnosno na vrijeme preduhitriti njegov rast, dok se sve još može kontrolirati. Državne mjere trebaju proizlaziti iz namjere da se isprave odredbe zakona i podzakonskih akata koje su donesene s osnova premisa kako spriječiti nešto loše, a ne kako bi to trebalo biti, kako urediti da se dobrom projektu osiguraju uvjeti da bude još bolji. Kada se na tržištu želi realizirati neki projekt, vidljivo je da su administrativne i zakonodavne nelogičnosti koje sprječavaju slobodan protok sredstava nastale iz rascjepkanosti sustava i pretjerane kontrole. Ne možemo si više priuštiti da administracija i zakonodavstvo čine kočnicu razvoja, umjesto uređenja, pomoći i usmjerenja. Pitanje je hoće li u narednom razdoblju biti dovoljno političke snage da se poduzmu mjere kojima bi se osigurao protok financija i time počelo kontrolirati rastuće ekonomsko ograničenje. Do sada to nije bio slučaj. Zadružni savez Dalmacije uključen je u poljoprivredni segment tržišta sa zadrugama koje okuplja te

smo naišli na više primjera gdje je administracija kočnica konkurentnog trgovanja poljoprivrednim proizvodima. Tako se na primjer pretjerano kontroliraju poznati proizvođači, a ostali gotovo nikako; vinari moraju čekati markice kako bi mogli prodati svoje boce, dok vinari drugih drža-

U Hrvatskoj bi trebalo napokon osigurati poziciju zadrugama kakvu imaju u EU-u, gdje je svaki treći čovjek član zadruge va to ne moraju; vinogradi površina manjih od 500 četvornih metara nisu priznati u ARKOD sustavu, odnosno u postupku su dobivanja Rješenja za stavljanje vina na tržište, iako imaju izvrsno grožđe, itd. Nema pripremljenih odgovora o stanju koje je ove godine zadesilo vi-

nogradare i maslinare, a onda i sve povezane s ovim poljoprivrednim granama. Grožđa je, naime, manje i do 70 posto, a masline su, uz izuzetke nekih mikrolokacija, rodile i do 90 posto manje. Nedostaju preventivne agrotehničke i tržišne mjere za ovakve ekstremne uvjete, nema razvijene ponude polica osiguranja, niti kreditnih linija koje su prilagođene zahtjevima proizvodnje pojedinih poljoprivrednih grana. Ujedno, cijeli sustav poticaja i promjene kroz koje ovaj sustav prolazi bi trebao biti jednostavniji i, shodno tome, transparentniji. Sve nabrojane nedostatke treba sagledati u svjetlu da bi poljoprivreda uz turizam trebala biti nositelj hrvatskog gospodarstva. To pokazuje ozbiljnost problema jer je forma očito uzela primat nad sadržajem pa onda i ograničila same mjere kojima se utječe na sadržaj. U toj si-

tuaciji svojevrsne lijene tranzicije, nije lako ni voditi državu niti biti gospodarstvenik. Potrebno nam je što više spoznaja da je realni sektor nositelj svega i da neposredno ili posredno iz njega proizlazi sav prihod proračuna. Država stoga za realni sektor treba osigurati najbolje moguće uvjete poslovanja. Stavovi prema kojima država može malo i prepušta većinu stvari samom tržištu nisu ispravni za Hrvatsku, upravo zbog toga što još uvijek ne postoje normalni i jasni uvjeti poslovanja. S druge strane, uvijek bi trebao postojati jedan konstruktivan odnos između države koja želi na-

glasiti socijalnu dimenziju i ugraditi je u sve pore društva naspram interesu profita koji je sam sebi svrha. Pogotovo u krizi, nužne su jasne i brze mjere države za oporavak gospodarstva. Međutim, to nije cijela priča. Najgore što može zadesiti jedno društvo je malodušje, agresija, nezadovoljstvo zbog usmjerenosti na posjedovanje, imanje, a ne na čovjeka. Zato je i iznad ekonomskog ograničenja, ograničenje čovjekovog srca. Primjeri drugih država u kojima su vladali ili vladaju neredi i onih u kojima se vode ratovi to zorno pokazuju. Zato se trebamo usuditi očekivati da u Hrvatskoj ljudi iznađu snage i posegnu za dobrim u sebi, usmjere se pozitivno ka bližnjima, ma kako teško ekonomsko stanje bilo. Trebamo to osvješćivati svima i to širiti dalje. Najbolji primjer za to je ova godina u kojoj se obilježava 150 godina poljoprivrednog zadrugarstva.

Na otoku Korčuli ljudi su upravo to shvatili i osnovali zadrugu Blagajna uzajamne veresije. Obitelji su bile jedna za drugu. Na tom komadu zemlje okruženom morem, ljudi su shvatili da su ‘osuđeni’ jedni na druge i da trebaju prije svega pomagati jedni drugima i zajedno raditi. I danas na tom otoku poznatom po vinu od sorte pošip, posluju zadruge koje svjedoče tu davnu iskru iz 1864. godine. Ono što bi svakako trebalo provesti je, napokon, osigurati poziciju zadrugama kakvu imaju u EUu, gdje je svaki treći čovjek član zadruge. Zadruge u Hrvatskoj, koje imaju razvijeno poslovanje, čine nositelje života ruralnih krajeva. Zadruge imaju specifičan način poslovanja jer okupljaju velik broj obitelji, ali to nije prepoznato kao u drugim društvima. Zato se naše zadruge snalaze s poslovanjem kakvo je predviđeno za društva s ograničenom odgovornošću, a u nekim aspektima poslovanja za dionička društva. Krajnje je vrijeme da se prepozna potencijal zadruga, urede uvjeti njihovog poslovanja i tako kvalitetno iskoriste prednosti zadrugarstva. Zadruge i Zadružni savez Dalmacije, koji ih okuplja od 1907. godine, u narednoj će godini povećati plasman zadružnih proizvoda na nova tržišta koja su se otvorila putem novoosnovane zadruge za izvoz Vina Dalmacije. Nastojat ćemo što bolje iskoristiti sredstva iz EU fondova te unaprijediti ponudu i zajedničkim nastupom prema partnerima smanjiti troškove proizvodnje.

66 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“ Što se tiče iduće godine, smatram da će ona općenito biti još teža nego ova jer ne vidim nikakve znakove koji bi dali razloga optimizmu.” Tonči Škratulja, Felicita BrANKO JEdNAK, VLASNIK I dIrEKtOr hOtELA ILIcA, ZAGrEB

Stiže više gostiju, ali rastu i izazovi hotelijeri bi se trebali dogovoriti da zajednički zapošljavaju neke servisne službe i tako smanje troškove. Zašto ne bismo imali zajedničke vrtlare, dizajnere interijera, servisere sustava grijanja, vodoinstalatere i slično? Ova godina bila je možda najizazovnija za hotelijere u Zagrebu unatrag 20 godina. U posljednje vrijeme mnogi su poduzetnici uložili vlastita sredstva ili kredite u nove smještajne kapacitete, hostele i apartmane. Unatoč rastu od dvadesetak posto što se tiče dolazaka gostiju, možda je još i veći bio rast broja raspoloživih kreveta. To je zaoštrilo konkurenciju i dovelo do drastičnog smanjenja cijena usluga, pa je o profitu vrlo teško govoriti. Istodobno su nam sve druge obveze iz poslovanja ostale na istoj razini u odnosu na ranije. Gosti u zagrebačke hotele i druge smještajne jedini-

ce uglavnom dolaze preko portala Booking.com koji uzima od 14 do 18 posto cijene. Još oko dva posto ide kartičarskoj kući preko koje se obavlja plaćanje. Dakle i prije no što nam gost dođe, 20 posto prihoda odlazi nekom drugom. Nismo na vrijeme poduzeli korak da organiziramo nacionalni booking portal pa da i ta sredstva ostanu kod nas.

Taj novac mogao se zatim uložiti u nove tehnologije, primjerice, u poboljšanje energetske učinkovitosti. Oni hotelijeri koji uspijevaju pozitivno poslovati ne ostvaruju takve pluseve da bi mogli snažnije uložiti u nove sadržaje i edukaciju zaposlenih. U svjetskim hotelima je trend povratka batlera koji su na raspolaganju zahtjevnijim gostima. Hotel u Dubaiju u kojem sam nedavno bio, zaposlio je 120 novih batlera. Čim ponudite takve dobre usluge, dolaze i gosti koji su ih spremni platiti. Hotelijeri bi se trebali dogovoriti da zajednički zapošljavaju neke servisne službe i tako smanje troš-

kove. Zašto ne bismo imali zajedničke vrtlare, dizajnere interijera, servisere sustava grijanja, vodoinstalatere i slično? Nije isto kad morate iznenada angažirati servisera ili kad nekoga stalno imate pri ruci. Manje tvrtke bi si su-

Jedna od posljedica krize je i manjak poslovnih gostiju u Zagrebu radnjom mogle priuštiti te pogodnosti. Jedna od posljedica krize je i manjak poslovnih gostiju u Zagrebu. Nema više većih investicija ili sajmova s kojima su do-

lazili takvi gosti. Mi smo se na tom planu okrenuli i regionalnoj suradnji. Povezali smo se s hotelom Begolli u Prištini, hotelom Keto u Podgorici i hotelom Europa u Sarajevu. Razmjenjujemo poslovne goste, pomažemo im koliko možemo u njihovu poslu, u obilascima i transferima. Suradnja je moguća i na regionalnom planu. Sve više gostiju dolazi na kraće aranžmane u više gradova i to je naša prilika. Iduće godine to ćemo pokušati dodatno razviti, a na tome radimo i preko Poslovno-kulturnog kluba Crne Gore koji vodim u Zagrebu. Bilo bi dobro razviti i programe kojima bismo

dio gostiju koji dolaze u Beč, barem pet do 10 posto, doveli, na koji dan, i u Zagreb. Jer ovo je mali Beč. Advent u Zagrebu je dobar program za privlačenje gostiju i tako i dalje treba raditi. Nastavit ćemo skupljati poslovna iskustva u inozemstvu i uz vrijednu pomoć HGK-a i HTZ-a. Tko drugi može organizirati poslovne forume, gospodarska izaslanstva i odlaske na sajmove? HGK nas je vodio u Prištinu gdje smo razvijali suradnju s tamošnjim partnerima. S HTZ-om smo bili u Šangaju i Pekingu i također stekli dobar uvid u ta tržišta s kojih nam dolazi sve više gostiju.

tONČI ŠKrAtuLJA, VLASNIK I dIrEKtOr tVrtKE FELIcItA, LAStOVO

I riba nas napušta Ne poznam nijednog kolegu koji se može pohvaliti kako je ove godine bilo bolje nego prije, niti se nadamo da će biti bolje naredne godine

Ova 2014. godina za mene i moju tvrtku bila je vrlo teška, jer smo zbog obilnih i dugotrajnih oborina imali manji broj radnih dana. Vrijeme je osciliralo iz krajnosti u krajnost, a pored toga svih vrsta ribe je, koliko znam, manje u moru. To je činjenica. Pogotovo je osjetno manje kočarske ribe. Ne poznam nijednog kolegu koji se može pohvaliti kako je ove godine

bilo bolje nego prije, niti se nadamo da će biti bolje naredne godine. Trend pada je i u trgovini i u ulovu. Felicita nije poslovala s gubitkom, ali nije nam bilo lako. Morali smo se jako truditi i doslovno paziti na svaki trošak da bi poslovali pozitivno. Ostvarili smo promet od oko 5,5 miljuna kuna od čega je gotovo 70 posto na tržištu Italije, Slovenije i Austrije. Ono što je zabrinjavajuće i možda malo poznato - kupovna moć u Italiji puno je više pala nego kod nas, a znamo kakvo je stanje kupovne moći naših građana. Naime, naš veliki kupac nas je zamolio da mu ne

dostavljamo veće komade visokokvalitetne ribe, jer mu je u Italiji nema tko kupovati. Inače, Vlada Republike Hrvatske je u nekoliko mandata imala dobar program potpora naših ribara i preporučam svim budućim vladama te modele,

Gotovo 70 posto prometa ostvarili smo na tržištu Italije, Slovenije i Austrije međutim nije imala sluha prema pogonima za preradu kočarske ribe. Kod nas je dominantan lobi plave ribe i cjelokupna ribarska politika potpora je

išla njima na ruku. Pogoni za preardu kočarske ribe nisu imali gotovo nikakve poticaje. Nisu nas prepoznali, iako smo izvoznici, iako zapošljavamo uglavnom žensku radnu snagu iz nerazvijenih područja, iako uredno plaćamo svoje obveze. Osim toga nas

ugrožava i nelojalna konkurencija, te sivo tržište. Što se tiče iduće godine smatram da će ona općenito biti još teža nego ova jer ne vidim nikakve znakove koji bi dali razloga optimizmu. Nama je vrlo važno kakva će biti turistička sezona i kakve će

biti vremenske prilike što je vrlo važno za hrvatske ribare. Felicita puno nade polaže u moguć dogovor s Metroom, kako bi proizvodili robnu marku za taj lanac. Ukoliko nešto zapne, onda nam neće biti dobro.

www.privredni.hr

“ Bez obzira na državne poticaje u zapošljavanju, bez rasta realnog sektora u smislu proizvodnje i izvoza neće biti moguće potaknuti ekonomiju.” Domagoj Nobilo, Mediterra Natura DomaGoj Nobilo, DireKtor tvrtKe meDiterra Natura, zaGreb

Potrebno je rasteretiti poduzetništvo također je potrebno s psihološke strane i radi ‘zdravlja nacije’, odmaknuti se od financiranja javnih rashoda vanjskim kreditima što generira beskonačna zaduženja novih generacija Na žalost, 2014. godina kao i prethodna godina ne samo da nije stvorila optimizam kod poduzetnika nego je generirala još veći osjećaj nesigurnosti egzaktno popraćen i kontinuiranim padom BDP-a. Unutarnja nelikvidnost i

HGK i slične institucije bi zasigurno trebale biti moderatori suradnje države i gospodarstva pad potrošnje zbog slabe kupovne moći građana i rastuće nezaposlenosti i dalje stanje u domaćem gospodarstvu čini slabim i nespremnim za normalnu tržišnu funkciju. Poduzetnici opterećeni nelikvidnošću i s time povezanim dugovanjima prema fiskusu i poslovnom sektoru prisiljeni su

sklapati predstečajne nagodbe s neizvjesnim ishodom ili zatvarati poduzeća, a istodobno nema garancija za osiguranje likvidnosti i plaćanje dospjelih obveza unutar zakonskih rokova. I u idućoj godini bit će prisutna veća porezna presija zbog namicanja prihoda državnog proračuna, međutim poželjno bi bilo, s tim u vezi - rasteretiti poduzetništvo. Vjerujem da će se država u ozbiljnijoj mjeri pozabaviti regulacijom parafiskalnih nameta, daljnjih subvencija poduzetništvu i poreznih olakšica. Građani će u odnosu na poslovne subjekte vjerojatno osjetiti veći teret javnih davanja s ciljem poticanja rasta gospodarstva. Bez obzira na državne poticaje u zapošljavanju, bez rasta realnog sektora u smislu proizvodnje i izvoza neće biti mogu-

će potaknuti nacionalnu ekonomiju. Sama trgovinska djelatnost nije dostatna za rast gospodarstva jer se velikim dijelom temelji na uvozu jeftinih i nekvalitetnih stranih proizvoda široke potrošnje, dok je trgovina domaćim proizvodima opet vezana na proizvodnju kao bazu ekonomskog rasta. Rast izvoza također je vezan uz proizvodnju konkurentnog i kvalitetnog domaćeg proizvoda te organizirane državne potpore izvoznim djelatnostima. Kako bi se suzbili učinci dugotrajne krize, smatram da je potrebno onemogu-

ćavanje čestih promjena zakona i podzakonskih akata radi postizanja pravne i komercijalne sigurnosti poduzetnika, potrebno nam je i smanjenje zaposlenih u javnom sektoru i postizanje veće produktivnosti, kao i poticanje privatne proizvodnje i izvoza subvencijama i jeftinim kreditima. Nužno nam je i neoporezivanje poduzetnika porezima i parafiskalnim nametima u razdoblju od najmanje pet godina. K tome, država bi se trebala izravno uključiti u okrupnjavanje poljoprivredne i industrijske proizvodnje radi postizanja jeftinog i kvalitetnog izvoznog proizvoda. Također je potrebno, s psihološke strane i radi ‘zdravlja nacije’, odmaknuti se od financiranja javnih rashoda vanjskim kreditima što generira beskonačna zaduženja novih generacija, te sve or-

ganizacijske i financijske snage državnog aparata usmjeriti na podršku poduzetništvu u pronalaženju domaćeg kvalitetnog, konkurentnog i originalnog proizvoda namijenjenog domaćem i stranom tržištu (osim turizma i primarnog sektora). HGK i slične institucije bi zasigurno trebale biti moderatori zajedničke suradnje države i gospodarstva u sukreiranju ekonomske politike, ali za to trebaju biti otvoreni i spremni svi subjekti takvog višestranog odnosa. Gospodarstvenici mogu i kroz druge oblike udruživanja, ali i individualno pledirati kvalitetnim prijedlozima prema državnim institucijama u smislu korekcija porezne, fiskalne, ekonomske, socijalne i drugih politika, no činjenica je da imamo sve manje vremena za pozitivni ekonomski pre-

okret. Veća odgovornost pojedinih istaknutih političara, javnih osoba ili gospodarstvenika trebala bi značiti i veću spremnost na žrtvovanje, te neupitne vrijednosti kao što su moralnost, poštenje i profesionalnost. Kad bi svi mi tako razmišljali, Hrvatska se ne bi nikad niti našla u ekonomskom položaju u kakvom se toliko dugo vremena nalazi. U sljedećoj godini, mi u tvrtki Mediterra natura nadamo se daljnjem rastu izvoza domaćih vina u buteljama, razvoju ciljane prodaje domaćih vinskih brendova s dodanom vrijednošću kroz određene trgovačke lance na domaćem tržištu, te razvoju naših joint venture tvrtki u inozemstvu u smislu etabliranja vlastitih vinskih brendova na lokalnim tržištima koja se prodaju kao Mediterra private label.

GoraN marKuliN, DireKtor tvrtKe Cromaris, zaDar

veliki rast i idućih godina ulazak u europsku uniju značajno nam je otvorio mogućnosti plasiranja proizvoda koje mi nudimo - svježe ribe. u ovoj godini očekujemo rast od oko 50 posto, a kroz idućih pet do sedam godina udvostručenje proizvodnje na 10.000 tona Cromaris je najveća tvrtka u akvakulturi u Hrvatskoj i poslovanje u ovoj godini bilo nam je dobro. Ulazak u Europsku uniju značajno nam je otvorio mogućnosti plasiranja proizvoda koje mi nudimo – svježe ribe. U ovoj godini očekujemo veliki rast od oko 50 posto i očekujemo da krajem godine ostvarimo prodaju od 5500 tona, čime ćemo u Europi biti deseta tvrka po veličini za proizvodnju brancina i orade. Uvjeti poslovanja bili su pod pritiskom oštre

konkurencije na svim tržištima, no već prošlogodišnji ulazak u Europsku uniju je otvorio granice

izvoz naših proizvoda. Ove smo godine puno radili na pozicioniranju naše ribe na izvoznim tržištima, posebice na onom u Italiji. Relativno smo zaKad je riječ o oradi dovoljni situacijom u koju i brancinu, možemo smo došli jer je naša riba postati četvrta prepoznata kao roba više kvalitete u odnosu na grčnacija u svijetu u ku, tursku ili neku drugu proizvodnji tih vrsta ribu koja dolazi na to tržiribe šte. Što se tiče tržišta drugih zemalja, izrazito nam je važno sufinanciranje iz fondova Europske unije i i smanjio neke troškove, prvo financiranje je već a jednako tako i ubrzao krenulo ove godine. U ti-

jeku su prijave i očekujemo da bi povrat sredstava po tom natječaju krenuo iduće godine nakon što dovršimo ciklus investiranja. Hrvatska je dobila značajna sredstva za ribarstvo u razdoblju do

2020. godine. Tu vidimo veliku mogućnost za razvoj ove grane za koju smatram da u nas ima veliku perspektivu. U idućim godinama u Cromarisu očekujemo nešto manji rast od dosadašnjih prosječnih tridesetak posto proteklih nekoliko godina. Za daljnji rast su nam potrebni dodatni kapaciteti, a za njih zbog zakonske regulative i ishođenja dozvola treba dosta vremena. U sljedećih nekoliko godina očekujemo godišnji rast od 10 do 20 posto.

Naš strateški cilj kojeg je, kao vlasnik, Adris Grupa postavila prije sedam godina - proizvodnju od 5000 tona, već je ostvaren. Kroz idućih pet do sedam godina očekujemo udvostručenje proizvodnje na 10.000 tona što je značajna količina, jer orade i brancina Italija godišnje proizvede samo 12.000 tona. Ako to ostvarimo, zajedno s drugim kvalitetnim domaćim proizvođačima, možemo postati četvrta nacija u svijetu u proizvodnji tih vrsta ribe.

68 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“ Mislim da je potrebno napraviti sveobuhvatnu reformu državne uprave koja je sada jednostavno prevelika i preskupa za državu veličine Hrvatske.” Krešimir Radošević, Comminus MATO VIOLIć MATušKO, VLASNIK I dIrEKTOr MATušKO-VINA, POTOMJE

Imam svoj put i ni od koga ne očekujem ništa Ne znam iz kojih razloga inspekcijske službe traže dlaku u jajetu tvrtkama koje uredno podmiruju svoje obveze i uplaćaju u proračun, a zatvaraju oči pred sveopćim neredom kod tvrtki koje država potiče i favorizira Matuško-vina su ovu poslovnu godinu završila na razini predhodne. Međutim, ovogodišnja berba je bila loša, tako da iz ove godine na tržištu neće biti dovoljnih količina naših premium vina. Naravno da to naši kupci neće osjetiti jer naša vina odležavaju nekoliko godina, pa za narednih nekoliko godina imamo dovoljno tih vrsta vina, poput Dingača reserve, Royala i Superiora. Vinske ceste su najbolji mogući spoj proizvodnje vina i turizma i do sada najučinkovitiji oblik promocije vinara s nekog hrvatskog područja. Takav oblik turizma i pomocije vinarstva posebna je prednost u područjima s razvijenom turističkom ponudom, u koje spada i Pelješac. Mnogo teži put u privlačenju gostiju moraju proći kolege vinari iz onih

koje prodaju vaučere. Pelješki vinari su obogatili turističku ponudu ne samo Pelješca, gdje je vinski turizam gotovo izjednačen s kupališnim, nego je i kvalitetna nadopuna dubro-

dijelova Hrvatske u kojima turizam nije razvijen. Usuđujem se reći da posljednjih desetak godina vinski turizam na Pelješcu ima strelovit rast i perspektiva mu je neupitna. Posjet turista podrumima, osim promotivnog učinka diljem svijeta, ima i svoj komercijalni učinak jer nema bolje i kvalitetnije prodaje vina od one na kućnom pragu. Pogotovo je to značajno za likvidnost jer se novac dobije odmah ili u točno ugovorenom roku, ako se radi s turističkim agencijama

Ove je godine posredstvom turističkih agencija preko 40.000 turista posjetilo naš podrum vačkom, pa čak i splitskom turizmu. Naša tvrtka odavno je prepoznala prednost organiziranih dolazaka i povezivanja s turizmom. Imamo suradnju sa svim turističkim agencijama koje dovode turističke grupe u naš podrum, koji je postao, usuđujem se reći, jedan od

najatraktivnijih u Hrvatskoj, barem što se tiče privatnih. Tako je ove godine posredstvom turističkih agencija preko 40.000 turista posjetilo naš podrum. Za segment skupljih vina postoje kupci i oni sigurno znaju zašto daju novac za vino koje je i desetak puta skuplje od vina srednjeg razreda. Na vanjskim tržištima hrvatska vina teško dolaze do kupaca i tu je činjenicu teško promijeniti. Nama najsklonije tržište je tržište regije te naši iseljenici koji se nalaze posvuda i od kojih dio ima ugostiteljske objekte. Isto tako, skloni su nam turisti koji su probali naša vina. Ostali kupci nam nisu skloni i mi nismo prepoznati kao zemlja vina, ali smo zahvaljujući ponudi naših podruma, kojih je sve više, prepoznati kao turistička destinacija u ko-

joj je jedan od važnih proizvoda i vino. Znači, postali smo vinska destinacija, ali vinska zemlja nismo. Hrvatska vina u svjetskim okvirima još ne zauzimaju mjesto koje bi trebala imati s obzirom na svoju kvalitetu, ali i na broj autohtonih sorti. U krajnjem slučaju Hrvatska ima bar pedesetak etiketa vina koja mogu biti poslužena bilo gdje. Uglavnom, da nemamo turističke sezone, naši vinari bi imali velikih problema s plasmanom. Kako sam imao vlastiti vinarski put, ne bih posebno isticao ulogu javnog sektora niti države. Uglavnom, možda sam nekada imao i nekakve nade da će se nešto s te razine pokrenuti, ali sada više nemam. Ne znam iz kojih razloga inspekcijske službe traže dlaku u jajetu tvrtkama koje uredno podmiru-

ju svoje obveze i uplaćaju u proračun, a zatvaraju oči pred sveopćim neredom upravo kod tvrtki koje država potiče i favorizira. Prema svojoj poslovnoj politici, naša tvrtka ulaže samo vlastita sredstva i ne uzima kredite. Možda zato nismo strelovito rasli, ali smo prezadovoljni dosadašnjim rezultatima. Iduću godinu, stoga, dočekujemo mirno i ne očekujemo nepredviđene situacije. Zadnjih godina otvorili smo ugostiteljski objekt u podnožju položaja Dingač, te wine barove u Dubrovniku i Splitu. U Zagrebu na Knežiji otvaramo Wine tapas bar Matuško te nastavljamo širenje u Dubrovniku. Zbog ovogodišnje loše berbe pričekat ćemo s izbacivanjem novih etiketa koje imamo u planu, a koje bi trebale oduševiti ljubitelje naših vina.

KrEšIMIr rAdOšEVIć, dIrEKTOr TVrTKE COMMINuS, zAgrEb

Idemo u suprotnom smjeru od europskih ekonomija globalna potražnja za IT stručnjacima je velika i logično je očekivati da će se odljev stručnjaka u inozemstvo nastaviti Gledano u cjelini, aktualna godina je svakako bila teška i izazovna. Ekonomska situacija u Hrvatskoj je izrazito loša, a poslovna klima nepogodna za razvoj poduzetništva. Problem je što kratkoročna perspektiva ne izgleda obećavajuće. Pokazatelji kretanja BDP-a jasno govore da hrvatska ekonomija ide u smjeru suprotnom od ekonomija drugih EU zemalja iz okruženja s kojima bismo se trebali uspoređivati. Promatrajući godinu iz pozicije naše tvrtke, možemo biti vrlo zadovoljni s obzirom na to da očekujemo značajan rast priho-

ba smanjiti ukupno porezno opterećenje kojem su izložene tvrtke koje posluju u Hrvatskoj. Također, treba korigirati model oporezivanja plaća kako bismo bili konkurentniji tvrtkama iz drugih zemalja regije. Primjerice, u sektoru IT rješenja i usluda, u najvećoj mjeri ostva- ga gdje Comminus porenog kroz projekte na sluje, za uspjeh na strastranim tržištima, posebi- nim tržištima ključno je ce na tržištima Velike Bri- imati vrhunske stručnjatanije i Njemačke. ke koje treba adekvatno Mislim da je potrebno naplatiti. Trenutno u Hrvatpraviti sveobuhvatnu re- skoj, plaće višeg ranga su, formu državne uprave a pritom mislim na hrvatkoja je sada jednostav- ske uvjete, podložne visono prevelika i preskupa kim porezima što domaće za državu veličine Hrvat- poslodavce stavlja u neske. Slijedom toga tre- povoljan položaj. S obzi-

rom na to da je globalna potražnja za IT stručnjacima velika, a u budućnosti će još rasti, logično je očekivati da će se odljev stručnjaka u inozemstvo nastaviti.

će omogućiti razvoj poduzetništva i prepustiti ostalo zakonima slobodnog tržišta. Politika u Hrvatskoj veoma slabo sluša gospodarstvenike. Kako to promijeniti i na koji način organizirani gospodarTreba smanjiti stvenici kao korektiv vlaukupno porezno sti trebaju snažnije predopterećenje kojem lagati promjene, teško je odgovoriti. No, rekao bih su izložene tvrtke da u Hrvatskoj postoje rakoje posluju u zne interesne skupine sa Hrvatskoj značajnim utjecajem na aktualnu vlast baš kao i na Od države ne očekujemo one prethodne koje, kroz izravnu pomoć ni potica- pokušaj zaštite svojih praje, potrebno je samo osi- va, rade protiv promjena i gurati dugoročno stabilno zapravo, među ostalim, i i sigurno okruženje koje na svoju vlastitu štetu. Ne

znam koliko se to može promijeniti u nekom kraćem roku. Tvrtka Comminus usmjerena je na razvoj poslovanja i širenje prisutnosti na tržištima Velike Britanije i Njemačke. Udio prihoda od izvoza nam je već sada oko 70 posto s tendencijom rasta. Želimo i fizički biti više prisutni na spomenutim tržištima što planiramo postići otvaranjem lokalnih podružnica. Paralelno ulažemo u jačanje našeg tima i razvoj stručnih kompetencija. Financijski, u 2015. planiramo povećanje ukupnog prihoda za oko 15 posto u odnosu na ovu godinu.

www.privredni.hr

“Naši su problemi duboki, teško i sporo rješivi. Moramo stvoriti nacionalni konsenzus oko bitnih pitanja i ostaviti se politikanstva.” Goran Rameša, BKS Bank Ivan ante nIkolIć, član Uprave tvrtke BlInk, zagreB

I dalje izostaju strukturne reforme proračun treba dovesti u normalne rashodovne okvire, jer javna potrošnja iznad prihoda nije dobra osnova za rast Blink je u 2014. ostvario rast prihoda od 20 posto, što je dvostruko iznad plana, jer smo nastavili uspješno koristiti sinergiju koja je nastala godinu prije, spajanjem tadašnjeg Blinka i N-informatike. Rast su nam donijeli

Širit ćemo tržište, već imamo konkretne planove iskoraka uspješni EU projekti, nekoliko značajnih poslova te i dalje dobro pozicioniranje u segmentu sistem integracije malih i srednjih poduzetnika, te držim da smo postali lider u području informatičke podrške ovom segmentu gospodarstva. ICT sektor je lani ostvario rast, koji bi bio i znatno veći da je pozitivnih trendova bilo i u cijelom gospodarstvu. Stanje u gospodarstvu se

nije bitno promijenilo, jer i dalje izostaju strukturne reforme, a mislimo kako su stečajne nagodbe negativno utjecale na male i srednje tvrtke. Dosta naših klijenata pogođeno je ovim lošim konceptom, u kojem vam se može dogoditi da morate otpisati pola potraživanja, a pola se prolongira na više godina, što je strašan pritisak za manju tvrtku. Tvrtka koja se spašava pritom najčešće neće optimizirati poslovanje, restrukturirati se, pa će se privremeno spasiti radna mjesta, a stečajni dužnik zbog nastavka istog poslovnog modela može opet upasti u probleme. Šteta je nadmašila korist, jer ste stvorili negativnu lančanu reakciju kod vjerovnika. U 2015. godini bismo željeli da napokon prestane trend stalnog mijenjanja propisa, knjigovodstvenih i poreznih, bez rasprava, najava i kvalitetne pro-

cjene učinaka, uz nedovoljno ili nikakvo vrijeme za prilagodbu poslovanja gospodarstvenika. Promjenama mora prethoditi rasprava i razdoblje prilagodbe. Mjera koju možemo pozdraviti jest najava da će se cenzus za naplatu PDV-a tek po naplaćenoj fakturi postaviti na tri milijuna kuna prometa, što će znatno pomoći likvidnosti manjih i najmanjih tvrtki, jer će start-up tvrtke te mali i mikro poduzetnici moći puno lakše planirati osnovno poslovanje, novčani tok. Dobra vijest je i najava manjeg smanjenja opterećenja na plaće.

Proračun treba dovesti u normalne rashodovne okvire, jer javna potrošnja iznad prihoda nije dobra osnova za rast. Rast se isto tako ne može temeljiti samo na očekivanjima od EU fondova, jer će se sredstva očekivano sporo povlačiti, budući da ulazimo u novo programsko razdoblje. Dugoročno ne možemo bazirati rast samo na EU fondovima, jer to nije održivo. Moramo smanjivati lokanu upravu, primjerice broj općina, nejasno je zašto bi zemljom od četiri i pol milijuna stanovnika, što se često drži nekom idealnom veličinom s gledišta javne uprave, bilo nužno tako skupo i tako teško upravljati. Želimo vidjeti bolju suradnju izvršne vlasti i predstavničkih organizacija gospodarstvenika, kao u izvrsnom primjeru nastupa IT tvrtki na CEBIT-u u Turskoj u rujnu.

Udruga izvoznika softvera CISEX, HGK, HUP, ministarstva gospodarstva i vanjskih poslova uspješno je organizirala zapažen nastup i sastanke, nakon toga je nekoliko naših tvrtki već dogovorilo poslove ili su u pregovorima o sudjelovanju u informatizaciji tamošnjeg školstva i sličnim projektima. Takvu suradnju predstavničkih organizacija, ministarstava i agilnost naših diplomatskih predstavnika u Turskoj treba pohvaliti, želimo više ovakvih

akcija istinske gospodarske diplomacije. Blink u 2015. očekuje nastavak rasta, možda nešto usporeniji, jer ćemo se nakon dvije godine bržeg rasta usredotočiti na unutrašnju konsolidaciju, ali svakako opet ciljamo dvoznamenkastu stopu rasta. Širit ćemo tržište, već imamo konkretne planove iskoraka na regionalno tržište, dok ćemo u Hrvatskoj povećati fizičku prisutnost u nekim regijama, pa mogu najaviti da ćemo otvoriti ured u Zadru.

goran rameŠa, predsjednIk Uprave Bks Banke, rIjeka

ne vide se znakovi poboljšanja poslovanja vlada mora hitno započeti restrukturiranje javnog sektora i lokalne samouprave, te postaviti kvalitetan pravni i fiskalni okvir za dolazak stranih investitora Poslovna 2014. nije se posebno razlikovala od nekoliko posljednjih poslovnih godina, a svi važniji makroekonomski pokazatelji ukazuju na stagnaciju ili pogoršanje. U ovom trenutku ne vide se neki znakovi koji bi dali nadu za promjenu ovih trendova. Naši su problemi duboki, teško i sporo rješivi. Spora, skupa i neučinkovita državna administracija, loš omjer zaposlenih i umirovljenika (1:1), visoka nezaposlenost, nezadovoljavajuća struktu-

ra gospodarstva koje je uglavnom orijentirano na usluge i turizam, sa zapostavljenom proizvodnjom i izvozom. Nadalje, 2015. godina je izborna godina, u kojoj su vlasti tradicionalno nesklone daljnjim rezovima. Iz navede-

nih razloga, nije za očekivati nekakav značajniji oporavak, već pokazatelje slične onima iz 2014. godine. Jednostavno je reći, ali teško učiniti. Vlada Republike Hrvatske mora hitno započeti restrukturiranje javnog sektora i lokalne samouprave, te postaviti kvalitetan pravni i fiskalni okvir za dolazak stranih investitora. U situaciji u kojoj smo sada, zaista je teško očekivati nekakve pozitivne pomake. Mislim kako oni mogu doći samo izvana,

a globalni oporavak europske ekonomije možda bi potakao ulagače da dođu u Hrvatsku. No, za to moramo biti pripremljeni, konzistentni i atraktivni za ulagače. Danas se ponašamo upravo suprotno, a čestim promjenama propisa, od kojih neki imaju i retroaktivno djelovanje, zbunjujemo i demotiviramo ulagače. Hrvatska ekonomska strategija mijenja se iznova svake četvrte godine, nakon izbora. Vladajuća stranka (ili koalicija) koja pobje-

di na izborima izrađuje svoju ekonomsku strategiju, mijenja ključne ljude u upravama i nadzornim odborima u svo-

Hrvatska ekonomska strategija mijenja se iznova svake četvrte godine, nakon izbora jim državnim poduzećima, apsolutno negira i podvrgava kritici sve što su učinili prethodni-

ci. Takva praksa je nedopustiva, pa moramo stvoriti nacionalni konsenzus oko bitnih pitanja u tom razdoblju, ostaviti se politike i politikantstva te zajednički postaviti ciljeve koje će onaj tko ‘osvoji’ vlast pokušati ostvariti. Naša očekivanja za 2015. godinu sadržana su u strategiji poslovanja za razdoblje od 2014. do 2016. Očekujemo nastavak stabilnog rasta za više od 10 posto te ćemo se usredotočiti na širenje poslovanja sa stanovništvom.

70 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“Ovo kod nas ove godine nije elementarna nepogoda, nego katastrofa. Država bi trebala poticati više vrsta mediteranskih kultura.” Svetin Palada, Poljoprivredna zadruga Marina DALIbOr bAStALEc, VLASNIK tVrtKE KLAONIcA I PrErADA PErADI bAStALEc, DONJA ZELINA

Naglasak na kvaliteti i izvrsnosti Postoji nekoliko industrijskih grana po kojima je Hrvatska konkurentna na europskom i svjetskom tržištu, a jedna od njih zasigurno je prehrambena industrija

Sretan sam što mogu ocijeniti proteklu poslovnu godinu uspješnom, unatoč nepovoljnoj gospodarskoj situaciji. Vjerujem da za izlazak iz krize država mora što prije poduzeti potrebne mjere za oporavak gospodarstva, a europski strukturni i investicijski fondovi u tome mogu biti od presudne važnosti. Postoji nekoliko industrijskih grana po kojima je Hrvatska konkurentna na europskom i svjetskom tržištu, a jedna od njih zasigurno je prehrambena industrija koja, u usporedbi s drugim granama prerađivačke indu-

strije u Hrvatskoj, ostvaruje najveći ukupni prihod i zapošljava najviše ljudi. Stoga bi Vlada trebala poticati izvoz kvalitetnih domaćih proizvoda i smanjiti uvoz stranih, poticati obrazovanje i zapošljavanje mladih i radno sposobnih osoba te poticati domaće investitore da prepoznaju vrijednost i potencijal domaćeg tržišta. Za ostvarenje tih ciljeva potreban je proaktivniji pristup sredstvima iz fondova Europske unije, ali i bolji zakonski okvir. Isto tako, za prevladavanje gospodarske krize potrebno je na vrijeme prepoznati promjene na tržištu i prilagoditi im se, a proces prilagodbe svakako uključuje unutarnje reforme tvrtki te kreiranje ponude i usluga na temelju trenutnih potražnji na tržištu. U narednom ćemo razdoblju i dalje stavljati naglasak na kvalitetu i izvr-

snost našeg proizvodnog asortimana te daljnje širenje vlastite maloprodajne mreže koju trenutno čini 11 vlastitih prodajnih mjesta u Zagrebu i okolici. Naša piletina i perad

Za prevladavanje krize potrebno je na vrijeme prepoznati promjene na tržištu i prilagoditi im se nalaze se na stolovima vodećih državnih institucija i tvrtki, veleposlanstava, hotela i restorana, a plan nam je otvaranje novih prodajnih kanala, u čemu će važnu ulogu ostvariti dodatni certifikati i oznake koje će dodatno potvrditi kvalitetu našeg asortimana. Tako smo u 2014. godini započeli proces certifikacije za halal kvalitetu kojim ćemo potvrditi da su naši pro-

izvodi u skladu s islamskim propisima, da ispunjavaju atribute kvalitete te su dopušteni potrošačima hrane islamske vjeroispovijesti. Cilj nam je i ostvariti prava na korištenje znaka Meso hrvatskih farmi koji dodjeljuje Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA), a koji potvrđuje podrijetlo i dokazanu kvalitetu mesa proizvedenog u Hrvatskoj. U konačnici, na taj ćemo na-

čin još jednom pokazati aktivno sudjelovanje u razvoju i povećanju domaće proizvodnje. U 2015. godini nastavit ćemo raditi na širenju asortimana te izravnoj distribuciji prema našim odabranim kupcima, a konkurentnost na tržištu održavat ćemo svježim i sigurnim proizvodima najveće kvalitete te kvalitetnom uslugom. Bastalec je obiteljska tvrtka s

dugogodišnjom tradicijom još od 1970., i sve te godine sinonim smo za kvalitetu i povjerenje u proizvodnji i plasmanu svježe piletine i peradi. Stoga ćemo nastaviti ulagati u razvoj i dodatnu edukaciju naših zaposlenika, a velik naglasak stavit ćemo i na obrazovanje potrošača kroz isticanje svih prednosti domaće uzgojene i prerađene peradi.

SVEtIN PALADA, uPrAVItELJ POLJOPrIVrEDNE ZADrugE MArINA, MArINA

Nadamo se da se ovako loša godina neće ponoviti Osim kišne godine koja je negativno utjecala na urod, zabrinjavajuća je i pojava velikog broja nametnika na maslini. Pojavila se i maslinova muha koje nije bilo gotovo deset godina Ovogodišnji urod maslina i smokava je nezapamćeno loš i po kvaliteti i po količini. Te kulture su najzastupljenije u otkupu Poljoprivredne zadruge Marina. Osamdesetih godina najviše smo otkupljivali upravo smokvu, ali je renesansom maslinarstva ona prešla u vrlo mali udjel. Otkupljivali smo 300 do 400 tona smokava, a sada je - baš poput badema - količina smokve mala i nema značajan udjel u našem otkupu. Osim njih otkupljujemo još rogač, koji je isto

imao loš urod. Nadamo se da se ovakva godina neće više ponoviti. Osim kišne godine koja je negativno utjecala na urod, zabrinja-

Plod masline je trunuo na grani, što kod maslina nije uobičajeno vajuća je i pojava velikog broja nametnika na maslini. Pojavila se i maslinova muha koje nije bilo gotovo deset godina. Ona je iznenadila maslinare. Oni

nisu ni prskali masline, a u medijima nismo imali reakcije i upute stručnjaka. Još više zabrinjava to što je plod trunuo na grani, što kod maslina nije bilo uobičajeno. Tako da je sve to skupa rezultiralo katastrofom. Mene najviše zabrinjava činjenica da se kod nas nitko ne buni niti izlazi na ulicu kada se dogode ovakve nepogode, dok se u drugim dijelovima Hrvatske i za puno manje burno reagira. Ovo kod nas ove godine nije elementarna nepogoda, nego je katastrofa. Drža-

va bi trebala poticati više vrsta mediteranskih kultura, kako je poticano maslinarstvo ili vinogardarstvo. U našim trgovačkim centrima vrlo malo je zastupljeno domaće maslinovo ulje, dok je odlično zastupljeno ulje iz uvoza.

Značajan udjel u našem poslovanju ima otkup svježeg voća i povrća jer smo u Trogiru 2007. godine izgradili modernu stanicu za otkup svježeg povrća. Ostvaren promet u 2013. godini iznosio je 29 milijuna kuna dok se 2014. godine očekuje pad od 20 posto, kao posljedica lošeg uroda, što će se odraziti i na iduću godinu. Isto tako, prosječne cijene stolnih maslina i maslinovog ulja ove godine su niže nego godinu prije.

Prije dvije godine smo počeli graditi novi proizvodni objekt u koji smo uložili 30 milijuna kuna. U njemu je uljara, otkupna stanica, pakirnica, punionica te uredske prostorije. Objekt će biti potpuno završen početkom 2015. godine. Kupili smo tehnologiju za proizvodnju džemova na bazi industrijske smokve, baziranih na domaćoj sirovini. Znači, naredne godine imamo plan izbaciti dosta novih proizvoda baziranih na domaćim sirovinama.

www.privredni.hr

“ Današnje hrvatsko gospodarstvo je prilično slabo i previše ovisno o vlasti da bi moglo snažnije predlagati promjene.” Ante Mandić, IN2 MlAden tOMić, vlAsnik i direktOr HOtelA split, pOdstrAnA

za razvoj turizma u splitu zaslužni su kreativni pojedinci U idućoj godini očekujem da institucije ove države isprave nepravdu prema našem hotelu. na tripAdvisoru Hotel split je u samom vrhu, uvršten je u europsku listu najzelenijih hotela, a u Hrvatskoj ga ni oni koji bi to morali ne evidentiraju kao hotel Ovo je nama prva puna sezona i mogu reći da smo zadovoljni postignutim. Hotel je otvoren u ljeto 2012. godine. Naravno da nam predstoji još puno rada da bismo ostvarili svoje ciljeve, ali smo na pravom putu. Na području grada Splita i okolice dominira privatni smještaj koji ima udjel od oko 80 posto i svake godine raste. Rastao je i ove, 2014. godine. Na taj način se, prema ocjenama gostiju, postigao respektabilan kapacitet u svjetskoj konkurenciji jer se u okolici Splita i samom gradu nalazi oko 22.000 postelja. Taj razvoj se desio iz nužde građana koji su ostali bez posla. Zamašnjak su pokrenuli intelektualci koji su s vizijom i trudom i bez

puno sredstava napravili veliki bum uz, naravno, potporu Turističke zajednice grada Splita. Međutim, daljnji razvoj treba pomno planirati i to na način da strane investitore uključimo u dobre projekte. U razvoju turizma nije problem nedostatak novca, nego nedostatak ideja. Iz osobnog iskustva, kao vlasnik zelenog hotela, temeljenog upravo na energetskim i ekološkim resursima, smatram da je najvažnije pravodobno sagledati problem i riješiti ga na vrijeme. To je, u okviru mogućnosti, osnova uspjeha. Zato ću se osvrnuti na mogućnosti koje ne bismo trebali propustiti, osobito u našoj županiji i gradu Splitu, s obzirom na turistički razvoj

hotela i smještajnih kapaciteta koje smo postigli u zadnjih pet do šest godina. Nužna nam je razvojna usklađenost upravo realnog sektora, lokalne vlasti i financijskih institucija u cilju zajedničkog iskori-

U razvoju turizma nije problem nedostatak novca, nego nedostatak ideja štenja dostignutog nivoa, te prirodnih pa time i energetskih resursa naše sredine. Danas se kao rješenje vide uglavnom strana ulaganja čak i u ovom sektoru, a ono se temelji na rasprodaji najvrednijih državnih

resursa. Cilj nam je napraviti usklađeni model, koji će se temeljiti na interesima svih građana u skladu s današnjom razinom razvoja i mogućnosti, a tek onda treba dodatnim stranim ulaganjima upotpuniti takav model. Jednom riječju, moramo planirati održiv razvoj usklađen s našim mogućnostima i resursima, koji ne isključuje dodatnu suradnju sa stranim investitorima. Takav model je sazrio i

treba se odmah primijeniti u našoj županiji i Splitu, osobito u sektoru jedinog danas perspektivnog dijela gospodarstva u Dalmaciji. Turizam su upravo građani Splita prepoznali i napravili rastućim te od Splita stvorili jednu novu kvalitetnu turističku destinaciju Mediterana. U idućoj godini očekujem da institucije ove države isprave nepravdu prema našem hotelu. Naime, smeta me činjenica da unatoč tome što je Hotel Split po mnogo čemu ispred mnogih hotela u Hrvatskoj, on nije evidentiran u popisu hotela Hrvatske turističke zajednice. Naime, Hotel Split posluje kao obrt, a ne kao tvrtka, pa ga vjerovatno iz tog razloga kod nas

ne nominiraju za nagrade niti ga oni koji bi to morali, evidentiraju kao hotel. Na TripAdvisoru Hotel Split je u samom vrhu, i uvršten je u europsku listu najzelenijih hotela. Dobio je niz nagrada domaćih i inozemnih udruženja arhitekata, a jedini je hrvatski hotel s energetskim certifikatom A. Prvi smo hotel iz Hrvatske koji će ući u kategoriju Nearly zero energy hotels. Europska inicijativa Nearly zero energy hotels pomaže ubrzanju pretvorbe postojećih hotela i to tako da se vlasnicima hotela organizira tehnička podrška, ukazuje im se na profitibalnost, isplativost i održivost investicije prema potrošnji gotovo nula energije.

Ante MAndić, predsjednik UprAve in2 grUpe, zAgreb

stanje se i dalje pogoršava nužna mjera za za ublažavanje posljedica krize bila bi temeljita reforma državne uprave i javnih financija I u 2014. godini IN2 je solidno poslovao. Očekujemo rast prihoda od najmanje 10 posto u odnosu na 2013. uz povećani udjel izvoza i smanjenje dobiti zbog povećanog investiranja u nova tržišta i proizvode. Stanje u hrvatskom gospodarstvu se i dalje pogoršava i to osjećamo na svakom koraku. IT tvrtke, kao IN2, još uvijek rastu zbog svoje globalne prisutnosti, ali i kroz suradnju s našim klijentima vidimo da kriza u Hrvatskoj ne posustaje i da joj se ne vidi kraj. Budući da je 2015. izborna godina, ne očekujemo pozitivne pomake ni bilo kakve mjere usmjerene na oporavak gospodarstva. U

situaciji smo kad je i stagnacija (a ne daljnji pad) dobra vijest. Nužna mjera za za ublažavanje posljedica krize bila bi temeljita reforma državne uprave i javnih financija. Porezna reforma putem koje će se broj zaposlenih u državnim financijama značajno smanjiti, ograničiti mirovine na maksimalni iznos, smanjiti ukupni broj jedinica

lokalne samouprave barem na petinu sadašnjeg, povećati neoporezivi dio mjesečnog dohotka, povećati ulaganja u znanost i obrazovanje... Dok god je država najveći ‘gospodarstvenik’ i investitor, najveći poslodavac, distributer sredstava prikupljenih od poreznih obveznika, nametat će svoja pravila bez obzira odgovaraju li ili ne i gospodarstvenicima. Korjenite promjene takvih odnosa traže tzv. ‘bolne reforme’ koje nijedna vladajuća garnitura nije spremna provesti sve dok na to ne bude primorana. Ni onda to neće biti poduzetnici. Drugim riječima, današnje hrvatsko gospodarstvo je pri-

lično slabo i previše ovisno o vlasti da bi moglo snažnije predlagati pro-

Očekujemo rast prihoda od najmanje 10 posto u odnosu na 2013. uz povećani udjel izvoza mjene. Dovoljno je pogledati prijedlog proračuna za 2015. godinu da se vidi tko je vlasti važan. Odmah je vidljivo da taj proračun ni-

kako nije instrument ekonomske politike. IN2 Grupa je samo u 2014. godini zaposlila gotovo 100 ljudi i trenutno ima više od 500 stručnjaka po čemu je vjerojatno najveća regionalna softverska tvrtka. Očekujem daljnji rast i povećanje izvoza i nadam se da ćemo uspjeti zadr-

žati optimizam naših ljudi i motivirati ih za dodatni napor i da ostanu kod nas jer su kao radna snaga izuzetno globalno konkurentni.

72 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“ Problem neplaćanja obveza i insolventnost i dalje je jedan od najvećih problema s kojima se susreću poduzetnici.” Milan Vrdoljak, Ricardo MILAN VrdOLJAK, PrEdSJEdNIK UPrAVE tVrtKE rIcArdO, dArdA

Poduzeća su iscrpljena krizom Fleksibilnost tržišta rada je jedna od glavnih karika nužnih za povećanje konkurentnosti radne snage i zaposlenosti u gospodarstvu Stanje u gospodarstvu nije se bitno promijenilo u odnosu na 2013. Unatoč očekivanjima nema značajnijeg gospodarskog oporavka, a šestgodišnja kriza neizbježno je utjecala na poslovanje u svim djelatnostima. Pomaci pojedinih pokazatelja o oporavku gospodarstva minimalni su i povremeni, pa je o početku pozitivnog trenda teško govoriti. Poduzeća su iscpljena krizom, nedostaje im kapitala i bez novog ciklusa ulaganja neće biti moguće pokrenuti ekonomski rast. Problem neplaćanja obveza i insolventnost i dalje je jedan od najvećih problema s kojima se susreću po-

duzetnici. Mnogi potencijalni klijenti propadaju, odlaze u predstečajnu nagodbu. Predviđam da će se iduće godine nastaviti val likvidacija tvrtki koje su već dugo ‘mrtve’ ili neaktivne, čime će se uvesti red na tržištu, jer mnoge su tvrtke osnivane bez namjere da podmiruju svoje obveze prema dobavljačima i državi. Posebno pozdravljam sve poteze Vlade u zakonodavnim rješenjima i reguliranju kažnjavanja poslodavaca za neplaćanja i neisplatu plaće. Bit će zanimljivo vidjeti i rezultate stečajnih nagodbi. Unatoč dobrim namjerama i nužnosti rješavanja nagomilanih problema

MILAN GALIć, dIrEKtOr tVrtKE ExPO INtErNAtIONAL, zAGrEb

Izvoz je jedina šansa za domaću industriju Kao zastupnik sajmova imam misiju potaknuti naše poduzetnike da odlaze na sajmove zbog jačanja njihova izvoza te pronalaska novih tržišta. Ova je godina bila izuzetno zanimljiva posebice za IT sektor, koji je i inače uvijek bio živahan. Ove smo godine uspjeli s ministarstvima i Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK) organizirati izlazak na tursko tržište. Tamo je na CEBIT-u nastupilo čak 30 hrvatskih tvrkti. Postoje naznake da bi se dogodine, ne samo u IT sektoru nego i u ostalim granama, uz snažniju potporu institucija mogao očekivati još snažniji iskorak na strana tržišta. Izvoz je jedina šansa za opsta-

nak hrvatske industrijske proizvodnje. No, da bismo to ostvarili nužno je planirati na vrijeme. HGK još nije napravio plan za iduću godinu, a niti ministarstva nisu osigurala potpore za poduzetnike. Nadam se da ćemo već sljedeće godine doći u situaciju da do sredine godine znamo kako, kamo i s kojom potporom za meuđnarodne nastupe možemo računati u godini poslije.

i dugovanja u gospodarstvu, činjenica od koje se ne može pobjeći jest da je ovaj zakon na određeni način nepravedno doveo u nepovoljan položaj one koji su uredno ispunjavali svoje obveze, dok nistar financija, a o žalbaPredviđam da će ma odlučuje Ministarstvo financija, a da se istodobse iduće godine no u postupcima pojavljunastaviti val je i kao vjerovnik, dovodi likvidacija tvrtki u pitanje zajamčeno pravo pravnih subjekata da su, s druge strane, oni koji o njihovim pravima odnisu ispunjavali svoje ob- lučuje neovisni sud. Osim veze, zapravo na određe- toga, a povezano sa proni način nagrađeni kroz vedbom samog Zakona, opraštanje dijela dugova- jedna od većih zamjerki nja. Rješenje da predste- je kako zapravo nema jačajne nagodbe provode snih kriterija na temelju vijeća koja imenuje mi- kojih država otpisuje svo-

ja potraživanja pojedinom dužniku, tim prije što se ne propisuju nikakve obveze onima kojima se dugovi opraštaju. Dakle, država i ostali vjerovnici se odriču dijela potraživanja, a da pri tome dužnik nema nikakvu protuobvezu. Fleksibilnost tržišta rada je jedna od glavnih karika nužnih za povećanje konkurentnosti radne snage i zaposlenosti u gospodarstvu. Razne rigidne odredbe u zakonodavstvu i kolektivnim ugovorima povećavaju rizike poslovnom sektoru zbog nemogućnosti prilagođavanja broja i troškova radnika te radnog vremena izazovima konkurentnosti i isplativosti poslovanja.

Upravo zbog toga, stopa zapošljavanja je niža nego što bi bila u liberalnijim uvjetima. Osim rezova koji bi oslobodili gospodarstvo nekih naknada, smatramo da bi umnogome pomogao plan porezne reforme koja bi pojednostavila porezni sustav i rasteretila ekonomske aktivnosti, prije svega cijenu rada i ulaganja. Na temelju raspoloživih pokazatelja i predvidivih procjena za sljedeću godinu, naznake su da će Ricardo zadržati tržni udio na nivou ove godine, te da ćemo nastaviti s novim ulaganjima u investicije i modernizaciju rada u svakom segmentu poslovanja.

GOrdAN KOLUNdžIć, PrEdSJEdNIK UPrAVE bOrOVA, VUKOVAr

Jeftiniji novac i manje barijere Hitno treba omogućiti jeftinije financiranje, dakle povećati dostupnost kapitala, osobito sada kada banke imaju, više nego ikada, sredstava koje bi mogle plasirati na tržište S obzirom na opće poznato stanje gospodarstva u Republici Hrvatskoj čije posljedice svakodnevno osjeća većina hrvatskih građana, poslovnu 2014. godinu ocjenjujem kao vrlo lošu. Ipak u istoj toj godini, naša tvrtka je uspješno završila dugotrajni proces predstečajne nagodbe, čime je stvoren okvir za nastavak poslovanja društva i otplatu duga vjerovnicima. U nadolazećoj godini priželjkujem da gospodarski sektor konačno počne

osjećati pozitivne efekte dosadašnje ekonomske politike. Ovdje posebno mislim na Borovo kao veliki sustav, ali i na malo i srednje poduzetništvo bez čijeg razvoja nema napretka gospodarstva, povećanja kupovne moći građana i potrošnje. Stoga očekujem daljnje poticaje i uklanjanje višestrukih barijera za proizvodno i izvozno orijentirane tvrtke, što Borovo zasigurno jest. U cilju ublažavanja posljedica krize hitno treba omogućiti jeftinije finan-

ciranje, dakle povećati dostupnost kapitala, osobito sada kada banke imaju, više neko ikada sredstava, koje bi mogle plasirati na tržište. Također, trebalo bi poraditi na problemati-

Naša tvrtka je uspješno završila dugotrajni proces predstečajne nagodbe ci nedostatka provedbenih akata kada se radi o zakonima vezanim za gospodarstvo. Nedostatak istih značajno usporava i onemogućuje uspješno odvijanje gospodarskih aktivnosti. Uz rast izvoza, u 2015. godini očekujem širenje

domaćeg tržišta u vidu ulaska naše obuće u institucije i poduzeća u državnom vlasništvu. Također, kako bismo svu svoju snagu i resurse usmjerili na ono u čemu smo najbolji, a to je prvenstveno proizvodnja obuće, nadamo se da ćemo u nadolazećoj godini pronaći pouzdane strateške partnere koji će očuvati radna mjesta u proizvodnim jedinicama koje nisu naš core business.

www.privredni.hr

“ Ulaganje treba biti proces. Stalno valja ulagati u istraživanje i novu tehnologiju, što katkad nije lako, ali se na kraju isplati. Tržište to uvijek prepoznaje.” Ivan Bračić, PIP Jerko Jakšić, predsJednik Uprave pharMasa, zagreb

stječe se dojam kao da je sve na čekanju očito država nije uspjela privući dovoljan broj investicija koje bi bile zamašnjak gospodarstvu, a potrošnja i dalje stagnira Veseli što je farmaceutska industrija u 2014. godini u Industrijskoj strategiji Hrvatske proglašena strateškom granom gospodarstva. Međutim, 2014. godina je za domaću farmaceutsku industriju bila i izrazito teška zbog pada u poslovanju lijekova na recept tako da su neki lijekovi pali ispod crte održivosti. Ujedno, gospodarska kriza u Hrvatskoj se nastavila i po svemu sudeći još ćemo jednu godinu završiti s padom BDP-a. Očito država nije uspjela privući dovoljan broj investicija koje bi bile zamašnjak gospodarstvu, a potrošnja i dalje stagnira. Stječe se

dojam kao da je sve na čekanju i ne poduzimaju se ključni potezi vezani uz reforme određenih državnih resora, pa onda nemamo ni dovoljno rezultata. Mi u farmaceutskoj industriji još uvijek uspijevamo ulagati u razvoj poslovanja i istraživanje, budući da pokušavamo gledati dugoročno i svjesni smo da bez toga nema napretka. Ako govorimo o farmaceutskoj industriji koja je određena kao strateška grana, svakako bi bili poželjni određeni državni poticaji u vidu olakšavanja investiranja, benefita prilikom zapošljavanja visokoobrazovanih struč-

njaka, ukidanja pojedinih parafiskalnih nameta ili poticaja vezanih uz suradnju s javnim institucijama na razvoju proizvoda. Također, vrlo je važno da svi zajedno krenemo u smjeru dobivanja projekata od

Mi u farmaceutskoj industriji još uvijek uspijevamo ulagati u razvoj poslovanja i istraživanje strane raznih EU fondova, s obzirom na to da bi to mogao biti zamašnjak za gospodarstvo. Nadalje, mi smo i dalje suočeni s problemom oko

rokova plaćanja u farmaceutici, pa očekujemo od države da uredi sustav naplate. Ako mi moramo platiti porez, PDV i ostale naknade unutar 60 dana, ne bismo trebali čekati 180 i više dana na naplatu vlastitih potraživanja. Očigledno je da se stvari ne mijenjaju onako brzo kao što bismo mi iz gospodarstva htjeli. Sma-

tram da je iznimno važno što više i kontinuirano razgovarati, ali kako ne bi sve ostalo na riječima, potrebno je ‘mjeriti prolazno vrijeme’ i vidjeti što je učinjeno u prethodnom razdoblju. Domaći farmaceuti nastupaju prema državi putem granske udruge, a slično rade i drugi sektori gospodarstva i, koliko znam, svi predlažu brojne i nužne promjene. Nije stvar u snažnijem predlaganju jer su promjene dobro argumentirane. Jednostavno je bitno da netko s druge strane počne reagirati na naše prijedloge. PharmaS je u zadnjih godinu dana napravio stra-

teški zaokret iz klasičnog Rx poslovanja – proizvodnja lijekova na recept – prema CHC, odnosno proizvodnji bezreceptnih farmaceutskih proizvoda. Start je bio vrlo uspješan – razvili smo četiri naša brenda i plasirali ih na sva tržišta regije. U 2015. očekujem nastavak tog trenda – dakle, još više vlastitih proizvoda uz dovođenje inovativnih proizvoda velikih svjetskih kompanija koje nisu prisutne na ovom području. Također, očekujem jaču internacionalizaciju, jer ćemo početi prodavati naše proizvode i na tržištima izvan ove regije.

ivan bračić, vlasnik tvrtke pip, pisarovina

barbara Cerinski, generalna direktoriCa eos Matrixa, zagreb

isplati se spajati proizvodnju i znanost

ne očekujemo pomak nabolje

Ova godina je u sektoru pčelarske proizvodnje bila katastrofalna. Našu tvrtku izvlače proizvodi dodane vrijednosti, posebice naše inovacije u kojima smo med i druge pčelinje proizvode spajali s istraživanjima znanstve-

pravog konkurentskog natjecanja ne bojimo se ni kod kuće ni vani nika na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na taj način smo se izdvojili od konkurencije. U praksi potvrđujemo da vrijedi povezivati realni sektor, proizvodnju, sa znanstvenim istraživanjima. Ulaganje treba biti proces. Stalno valja ula-

gati u istraživanje i novu tehnologiju, što katkad nije lako, ali se na kraju isplati. Tržište to uvijek prepoznaje. Naša je tvrtka i ove godine postupno širila svoje pogone, selila se iz manjih u veće i ulagala u istraživanja kako bi mogla konkurirati i na zajedničkom europskom tržištu. Neprekidno ulažemo i u otvaranje novih inozemnih tržišta. Imamo predstavnike i prodajne agente na zapadu, ali smo ulagali i u otvaranje novih tržišta na istoku. Bili smo,

primjerice, blizu velikog uspjeha u arapskim zemljama. No, nemiri koji su pratili Arapsko proljeće zaustavili su taj naš pokušaj. Vjerujemo da ćemo u dogledno vrijeme obnoviti našu suradnju s prijateljima i partnerima s kojima smo ondje pregovarali. U Hrvatskoj očekujemo temeljito uređenje tržišta meda i proizvoda od meda te da se snažnije suzbija sivo tržište, provode ispitivanja kvalitete i eliminira nelojalna konkurencija. Pravog konkurentskog natjecanja ne bojimo se ni kod kuće ni vani, jer imamo proizvode koji su rezultat domaće prirode, znanja i iskustva. Sve to zajedno preduvjet je za odličan proizvod koji će uvijek pronalaziti kupca.

S obzirom na to da se naša tvrtka bavi naplatom potraživanja, na ljestvici od jedan do 10 proteklu godinu ocijenila bih četvorkom. Istu ocjenu dala sam i prošloj godini pa ispada da se u ovom nastavku kriznog razdoblja držimo na istoj razini i da barem ne tonemo. Kakva je situacija u hrvatskoj ekonomiji, možemo biti i zadovoljni. Ni od 2015. ne očekujemo neki velik pomak nabolje. Na to nas upozoravaju svi tržišni pokazatelji. Mi stalno komuniciramo s građanima, pogotovo dužnicima, i znamo u kakvoj su situaciji. Njihova mogućnost podmirivanja dugova i sklonost prema potrošnji odražava se i na opću gospodarsku aktivnost u Hrvatskoj. U posljednja dva tromjesečja ove godine zabilježili smo određeno usporavanje negativnih trendova,

što možda može biti ohrabrujući znak. Nakon snažnih negativnih kretanja na početku godine, ipak, čini se, dolazi do određene stabilizacije kod zaduženosti građana. Bude li tako u 2014., i ako i godinu završimo s ocjenom četi-

ri, moramo biti zadovoljni. A ako ocjena bude pet, znači da su trendovi polako krenuli prema gore. Od promjene u sustavu poreza na dohodak, koja će od početka iduće godine utjecati na određeni rast plaća, ne očekujemo previše. Prioriteti su se kod građana u ovim kriznim godinama jako promijenili. Ljudi postaju su sve više svjesni da moraju podmirivati tekuće obveze, ali im ni nakon ovih poreznih promjena neće ostajati više novca za veću potrošnju.

74 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

“Stabilnost i predvidljivost zakonodavnog okvira potaknuli bi razvoj poduzetništva i ulaganje u inovacije.” Marc Carena, Metro Cash&Carry MArc cArENA, PrEdSJEdNIK UPrAVE tVrtKE MEtrO cASh&cArry, zAgrEB

Malo i srednje poduzetništvo mora jačati Nastavit ćemo razvijati suradnju s hrvatskim proizvođačima i dobavljačima te tražiti prilike za njihovo pozicioniranje na što većem broju tržišta na kojima Metro posluje Za Metro Cash & Carry, 2014. godinu u Hrvatskoj obilježilo je uvođenje online naručivanja robe, širenje usluge dostave na Sloveniju, te razvoj i širenje suradnje s hrvatskim dobavljačima i proizvođačima koji svoje proizvode prodaju u našim veleprodajnim centrima. Otvorili smo veleprodajni centar u Puli, prije svega za kupce iz HoReCa sektora, i rezultatima njegova poslovanja smo zadovoljni. Unatoč recesiji zadovoljni smo postignutim rezultatima u 2014. Višegodišnja recesija uzima danak na gotovo svim tržištima i Hrvatska nije iznimka. U tom kontekstu, budući da su naši kupci poduzetnici koji se bore s recesijom, o njiho-

vom poslovnom uspjehu i mogućnostima razvoja poslovanja ovisi i uspjeh Metroa. Naša je dužnost olakšati im poslovanje u trenutnim gospodarskim uvjetima. Uvođenjem inovativnih i jedinstvenih proizvoda i poticanjem domaće proizvodnje Metro želi pridonijeti rastu gospodarstva, a razvijanjem koncepta veleprodajnih centara usmjerenih na HoReCa sektor želimo podržati razvoj turizma, jedne od najvažnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj. Makroekonomski pokazatelji kretanja hrvatskog gospodarstva poput pada BDP-a i porasta broja nezaposlenih, kao i najave nastavka tih trendova, uz mogućnost skromnog ra-

sta u idućoj godini, ukazuju na potrebu jačanja konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva. Statistika pokazuje kako su za gotovo polovinu ukupnog hrvatskog izvo-

Budući da su naši kupci poduzetnici, o njihovom poslovnom uspjehu ovisi i uspjeh Metroa za zaslužna upravo mala i srednja poduzeća. Stvaranje preduvjeta koji će omogućiti regionalnu ujednačenost malog i srednjeg poduzetništva jedan je od načina dosti-

zanja stope rasta malog poduzetništva u Europskoj uniji. Stabilnost i predvidljivost zakonodavnog okvira potaknuli bi razvoj poduzetništva i ulaganje u inovacije. Prema Informativnom listu Zakona o malom poduzetništvu za Europu, mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj zaostaju za europskima u većini djelatnosti povezanih s uvođenjem inovacija koje izravno utječu na konkurentnost poduzetnika. Strategija razvoja poduzetništva za razdoblje od 2013. do 2020. prepoznaje ove probleme i vjerujem da će njena implementacija u 2015. godini donijeti pozitivne pomake. Izmjene i dopune Za-

kona o PDV-u iz listopada ove godine dobar su korak prema olakšanju poslovanja. Od 1. siječnja 2015. svi s prihodima ispod tri milijuna kuna, PDV će plaćati po naplaćenoj fakturi što će osigurati povoljnije uvjete poslovanja za poduzetnike, a zbog trenutne krize, vjerujem, mnogima i opstanak. Izmjene Zakona o radu usmjerene na poticanje netipičnih oblika zapo-

šljavanja, poput nepunog radnog vremena i fleksibilizaciju radnog vremena, pružaju dobar pravni okvir kojem se poslodavci još trebaju prilagoditi kako bismo u sljedećem razdoblju zabilježili pozitivne pomake odnosno porast zapošljavanja. U 2015. godini Metro će nastaviti razvijati usluge, poput dostave i online naručivanja, koje će smanjiti vremensko opterećenje malih i srednjih poduzetnika i olakšati im svakodnevno poslovanje. Također, nastavit ćemo razvijati suradnju s hrvatskim proizvođačima i dobavljačima, te tražiti prilike za njihovo pozicioniranje na što većem broju tržišta na kojima Metro posluje.

ANgELINA hOrVAt, PrEdSJEdNcA UPrAVE SLAtINSKE BANKE, SLAtINA

Upućeni smo jedni na druge i samo tako, u simbiozi moramo poslovati i pomoći jedni drugima Slatinska banka i ove će godine ostvariti kontinuitet pozitivnog poslovanja. U 2013. godini ostvarili smo neto dobit u visini od 398.000 kuna i rast bilance koja je krajem godine iznosila 1514 milijuna kuna Unatoč vrlo velikim izazovima koje nameću današnji uvjeti poslovanja i aktualno okruženje, Slatinska banka i ove će godine ostvariti kontinuitet pozitivnog poslovanja. U 2013. godini ostvarili smo neto dobit u visini od 398.000 kuna i rast bilance koja je krajem godine iznosila 1514 milijuna kuna. Jamstveni kapital banke iznosio je 171 milijun kuna, a uz ostvareni rast bilance i poslovanja zadržali smo zadovoljavajuću stopu adekvatnosti kapitala u visini od 16,95 posto. Plan za 2014. godinu je ostvarenje bilance u

visini od 1.603.151 kuna, a ostvarenje neto dobiti na razini 450.000 kuna. Kad podvučemo crtu poslovanja zaključit ćemo da se poslovanje odvijalo u uvjetima stabilne likvidnosti. Rast je ostvaren na

trenutno poslujemo u osam županija putem mreže koja obuhvaća tri financijska centra, 13 poslovnica i 12 ispostava primarnim izvorima, depozitima stanovništva i

pravnih osoba. U cilju stabiliziranja ukupnih izvora sredstava i formiranja izvora za dugoročno investicijsko praćenje klijenata koristili smo kreditne izvore HBOR-a, BICROa i drugih institucija. S Ministarstvom poduzetništva i obrta potpisali smo Ugovor za kreditiranje poduzetnika uz sufinanciranje kamata za krajnjeg korisnika i trojni ugovor o suradnji sa Županijom i Ministarstvom poduzetništva i obrta za program Kreditom do uspjeha i Kreditom do uspješnog poslovanja. Krediti nisu u neograničenom iznosu,

ali su dovoljni da se riješe financijski problemi. Stalnim profiliranjem i redizajnom proizvoda i usluga želimo biti dostupni i prihvatljivi i smanjiti troškove poduzetnika. U narednom razdoblju planiramo uvođenje sustava upravljanja procesima. Cilj je optimizirati

poslovne procese i omogućiti kvalitetnije i efikasnije obavljanje poslovnih aktivnosti uz odgovarajuću programsku podršku. Jedan od ciljeva je praćenje tehnološkog razvoja na području informacijskih tehnologija te njihova primjena u skladu s poslovnim zahtjevima banke i zahtjevima tržišta. Jačat ćemo poslovanje financijskih centara, naročito u Osijeku, Zagrebu i Rijeci i proširenje na područje sjeverozapadne Hrvatske i Jadrana. Trenutno poslujemo u osam županija putem mreže koja obuhvaća tri financijska cen-

tra, 13 poslovnica i 12 ispostava. Jedina smo kreditna institucija sa sjedištem u Virovitičko-podravskoj županiji koja u vrijeme sveopće gospodarske krize i krize u zemlji zadržava karakteristike nedovoljne gospodarske razvijenosti, nepovoljne gospodarske strukture -veliki broj nezaposlenog radno sposobnog stanovništva i porast broja korisnika raznih oblika pomoći. Zato je potrebna suradnja na lokalnoj razini, upućeni smo jedni na druge i samo tako, u simbiozi moramo poslovati, pomoći jedni drugima.

www.privredni.hr

“ Bitno je shvatiti da se povećanjem nameta, u konačnici, smanjuje osobna potrošnja, jer kako da ljudi troše ono što nemaju?” Stjepan Radović, Manas MladeN Meter, dIrektor tVrtke PosloVNa učINkoVItost, zagreb

Vrijeme je za drastičan preokret da bi politika mogla dobro ‘čuti’ gospodarstvenike, i sama mora dobro razumjeti koncepte suvremenog tržišnog gospodarstva Čini se da je 2014. godina još jedna u nizu propuštenih prilika u hrvatskom gospodarstvu – godina s manjkom proaktivnog odnosa prema suvremenim trendovima kada ponovno nije uspjelo regrutiranje kritične mase dobrih ideja koje bi nas usmjerile prema izlasku iz recesije i prema rastu. Naravno da uvijek treba biti optimist, ali čini se da je, nažalost, za drastičan preokret, kakav je potreban hrvatskom gospodarstvu, potrebno još vremena, svježih ideja, proaktivnosti i istinskog htijenja. Osiguravanjem takvog okvira i ozračja tj. zaokreta u trenutačnoj ekonomskoj i pore-

znoj politici, moguće je očekivati pozitivne trendove kroz generiranje novih ideja, projekata, privlačenja stranih i domaćih investicija te rast izvoza i poslovne aktivnosti gospodarskih subjekata. Mislim da je potrebno, više nego sada, imati pozitivne energije, htijenja i pokazivanja svijetlim primjerima – kroz razvoj ideja, njihovu implementaciju te, naravno, gdje je potrebno i kroz odricanje radi boljeg sutra. Postoje već mnoge ideje – odavno komunicirane od strane inozemnih i domaćih stručnjaka – koje je nužno provesti da bi se stvorili zdravi temelji za oporavak i rast gos-

podarstva. Ono što nedostaje je odlučnost da se provedu mjere koje bi naše gospodarstvo učinile konkurentnim, a kreće se od smanjenja administracije u korist aktivnosti koje stvaraju dodatnu vrikoji stvara dodanu vriNaša tvrtka jednost kroz vrednovanje učinka, kreativnosti u osnovana je osmišljavanju ideja, uva2008., na početku žavajući potrebe domaćeg ekonomske krize. i inozemnog tržišta, kao Ipak smo uspjeli i potrebe za strukturnom prilagodbom kvalifikacija svake godine rasti radne snage. Da bi politika mogla dojednost, optimizacije visi- bro ‘čuti’ gospodarstvene poreznih i administra- nike, i sama mora dobro tivnih davanja, kako bi se razumjeti i zalagati se za ekonomija učinila konku- koncepte suvremenog trrentnijom, poticanje rada žišnog gospodarstva te se

istinski i bezrezervno zalagati za dobrobit gospodarstva u cjelini. Također bi i gospodarstvenici u takvoj komunikaciji trebali dugoročno i strateški, s dozom društvene odgovornosti (da ne kažem domoljublja), promišljati, planirati i provoditi svoje buduće aktivnosti. Oni koji svojim uspješnim primjerom pokazuju kako se planiraju, provode i vrednuju promjene mogu na najuvjerljiviji način predlagati i poticati promjene u pristupu političara prema gospodarstvu. Tvrtka Poslovna učinkovitost osnovana je 2008. godine baš na početku ekonomske krize. Tvrtka se bavi poslovnim savjetova-

njem i poslovnom edukacijom u Hrvatskoj i regiji, pa možete i sami zamisliti kako je bilo teško opstati u takvim okolnostima. Ipak smo uspjeli - ne samo opstati nego i svake godine neprekidno rasti, pa se nadamo da ćemo tako nastaviti i u 2015. godini. To namjeravamo postići nastavkom prilagodbe suvremenim trendovima i potrebama tržišta, ulaganjem u vlastiti razvoj i stjecanjem novih znanja, kao i nastavkom povezivanja i rada na zajedničkim projektima s renomiranim inozemnim i domaćim tvrtkama i stručnjacima, te profesionalnim i ekonomski održivim odnosom prema našim klijentima.

stjePaN radoVIć, suVlasNIk I dIrektor tVrtke MaNas, sPlIt

karakteristika uspješne države je proizvodnja Nije otkrivanje amerike kada se kaže da između izvozne orijentacije i uspjeha zemlje postoji čvrsta i pozitivna korelacija Za Manas će 2014. ostati zabilježena kao godina u kojoj smo ostvarili svoje strateške planove te nastavili uspješni poslovni niz. Kontinuirano povećavamo broj novozaposlenih visokoobrazovanih osoba te ulažemo u razvoj i širenje poslovanja. Iako većina građana doživljava 2014. godinu kao još jednu u nizu kriznih godina, za nas je bila vrlo uspješna jer smo uspjeli zatvoriti financijsku konstrukciju investicije vrijedne pet milijuna eura - otvaranja hotela s četiri zvjezdice u centru Splita s trideset i šest soba - Hotela Cornaro. Uz to, svi tekući projekti su završeni na vrijeme na zadovoljstvo svih naših klijenata. Hrvatska kontinuirano pada na svim ljestvicama pa tako i na ljestvici kon-

kurentnosti. To dovodi do odljeva mozgova, odnosno mladi i sposobni ljudi odlaze, a njihov odlazak u kombinaciji sa starenjem stanovništva dovodi do

Vlasti uporno stvaraju nove namete i opterećenja, čime se guši i demotivira privatni sektor sloma i siromaštva. Mladi i obrazovani ljudi su svakako glavna ciljna skupina. Karakteristika uspješne države je svakako proizvodnja, a to je ono što nama definitivno nedostaje. Nije otkrivanje Amerike kada se kaže da između izvozne orijentacije i uspjeha zemlje posto-

ji čvrsta i pozitivna korelacija. Izvoz je definitivno ključna stavka, a zbog sustava trome administracije često zastaje. Administrativno opterećenje bi se trebalo smanjiti kako bi poslodavci imali više vremena za razvoj i jačanje. Mi kao poduzeće koje uspješno surađuje s američkim tržištem dugi niz godina, možemo reći da smo uspješni izvoznici. Sumarno, iako se atmosfera počela mijenjati na bolje i dalje su potrebni bolni rezovi od strane Vlade. Potrebne su dubinske promjene gospodarskog modela. Nažalost, događa se da su odgovorne osobe jako loše upoznate s mogućnostima koje nude EU fondovi. Uporno aludiranje i forsiranje stranih investicija se neće dogodi-

ti dok se gospodarstvo ne stabilizira. Privatni sektor je pogođen velikim poreznim pritiskom, administrativnim opterećenjem, nepoticajnim okruženjem, visokom cijenom kapitala i nesigurnošću. Hrvatsku karakterizira visoko porezno i parafiskalno opterećenje. Vlasti uporno stvaraju nove namete i opterećenja, čime se guši i demotivira privatni sektor. Bitno je shvatiti da se povećanjem nameta, u konačnici, smanjuje osobna potrošnja, jer kako da ljudi troše ono što nemaju? Dakle, opet jedino što preostaje je okretanje izvozu. Izlazak iz krize pretpostavlja dubinske izmjene modela i ustrajnosti u primjeni politike. Hrvatska ima veliki potencijal u velikom bro-

ju kvalitetnih ljudi, koji bi se trebali bolje iskoristiti. Prednost u našem poslovanju, bilo u hotelskom sektoru ili u razvoju softvera, je to što nema barijera za izlaz na strano tržište. Treba proširiti poslovanje i na EU te iskoristiti naše članstvo u EU-u. Savjetujem svima da pokušaju osigurati izlazak na strana tržišta. Naš najnoviji projekt je Hotel’s Touch, linija proizvoda koja je prilagođena potrebama suvremenih hotela te kao takva predstavlja idealnu priliku za proboj hrvatskog softvera na europsko, ali i na svjetsko tržište. Trenutno su razvijena četiri rješenja, ali naš tim programera svakodnevno radi na razvoju novih, čime bismo upotpunili ponudu. Zajednička osobina svih rješenja je

to što su cloud based, što znači da im se može pristupati i upravljati u bilo kojem trenutku - 24/7, preko tableta, pametnog telefona ili računala. U 2015. očekujemo da ćemo uspješno realizirati sve naše investicije i projekte, ostvariti rast prihoda i nova zapošljavanja. Cilj nam je postati poduzeće koje je prepoznato po kvalitetnom softveru primarno u sektoru hotelskog poslovanja, kao i širenje na globalnom tržištu.

76 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

Anton StArčević, eKonomSKi AnAlitičAr

Povjerenje poduzetnika gradi se unapređenjem uvjeta poslovanja Za poboljšanje poduzetničke klime nužno je liberalizirati tržište rada, smanjiti socijalne transfere, te svesti javni sektor na održivu razinu. Uz povećanje učinkovitosti javnih servisa nužno je prenijeti dio usluga iz javnog u privatni sektor te učiniti i državu konkurentnijom

rvatska je priključenjem u Europsku uniju postala dio zajedničkog tržišta bez ograničenja u prometu roba, usluga i kapitala, dok zapreke za kretanje radnika nisu još otklonjene. Domaćim poduzetnicima otvoreno je tržište od 500 milijuna potencijalnih kupaca. Ujedno su uklonjene zapreke za usporedbu uvjeta poslovanja u odnosu na druge članice Unije. Negativni rezultati gospodarstva ostvareni u 2014. godini ukazuju da su unutarnje slabosti nadvladale po-

Tek trajno smanjenje nameta poduzetnicima i veća kvaliteta usluga javnog sektora može povećati interes za lociranje inovativnih proizvodnji u Hrvatskoj

Anton Starčević, ekonomski analitičar

tencijale rasta. Poduzetnici su poslovali u uvjetima pada potražnje za tradicionalnim robama i uslugama, kako na užem domaćem (Hrvatska), tako i na proširenom tržištu (EU). Mogućnosti rasta na otvorenom tržištu nalaze se u prodaji inovativnih proizvoda i usluga. No, dugogodišnji pad investicija usporio je razvoj domaćih proizvođača i oslabio njihov konkurentski položaj, pa je i rast prodaje na proširenom tržištu ostao ograničen. U 2015. očekujemo oporavak europskog gospodarstva s osnova globalne promje-

ne uvjeta razmjene potaknute padom cijena energije i ostalih sirovina, te ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke. No, prijenos pozitivnih utjecaja iz okruženja s osnova očekivanog povećanja izvozne potražnje bit će ograničen unutarnjim slabostima, pa ne očekujemo značajne pomake u rezultatima gospodarstva Hrvatske.

nih neravnoteža mogu tek kratkotrajno pokrenuti rast gospodarstva, ali zbog posljedičnog povećavanja problema zaduženosti umanjuju potencijal rasta u razdoblju nakon iscrpljivanja pozitivnih impulsa. Održivo poticanje rasta temelji se na mjerama za povećanje konkurentnosti domaćih poduzeća na proširenom tržištu (EU). Ciljani rast prodaje na vanjskim tržištima kompenzira ograničenja na unutarnjem tržištu, te omogućava povećavanje proizvodnje i prihoda po-

duzeća. Posljedično, rastu očekivanja poduzetnika pa se povećavaju ulaganja i inovativnost što rezultira u održivom rastu gospodarstva. Visoka razina zaduženosti poduzeća, države i stanovništva iziskuje mjere s istodobnim učinkom na smanjenje operativnih i financijskih troškova poslovanja. To se postiže promjenama u raspodjeli dodane vrijednosti odnosno smanjenjem dijela dohotka koji prisvaja država, paradržavni pružatelji usluga sa zaštićenim položajem na

Kako do održivog rasta Mjere gospodarske politike usmjerene na poticanje domaće potražnje u uvjetima visokih bilanč-

tržištu i neproduktivni dijelovi društva. Znači da je za poboljšanje poduzetničke klime nužno liberalizirati tržište rada, smanjiti socijalne transfere, te svesti javni sektor na održivu razinu. Uz povećanje učinkovitosti javnih servisa nužno je prenijeti dio usluga iz javnog u privatni sektor te učiniti i državu konkurentnijom. Povjerenje poduzetnika gradi se unapređenjem uvjeta poslovanja, odnosno konkurentnim javnim servisima i održivim sustavom raspodjele dodane vrijednosti u društvu koji ne narušava interese poduzetnika. Tek trajno smanjenje nameta poduzetnicima i veća kvaliteta usluga javnog sektora može povećati interes za lociranje inovativnih proizvodnji u Hrvatskoj. Tada će se potencijali koje pruža zajedničko europsko tržište moći iskoristiti za rast zaposlenosti, realnih dohodaka i životnog standarda.

SUzAnA KošćAK, eKonomSKA AnAlitičArKA

Neka vlast i institucije predoče efekte prov

Poražavajući ekonomski pokazatelji ostat će i dalje pod stolom, a na stolu će biti poslužen bogat ‘menu’ raznoraznih socijalno osjetl

tanje u gospodarstvu vrlo jasno oslikava odnos broja zaposlenih i broja umirovljenika. Prema podacima iz kolovoza (vrhunac turističke sezone) zaposlenih je bilo 1.391.774, a umirovljenika 1.215.000. Nagađa se da je Hrvatsku u zadnje tri godine napustilo 60.000 do 70.000 uglavnom mladih i obrazovanih ljudi (ne želim ni misliti koliko do-

prinose razvoju zemalja u koje odlaze), a prema procjeni Svjetske banke migracijska stopa visokoobrazovanih je nevjerojatnih 29,4 posto. Uzimajući to u obzir, spomenuti odnos zaposlenih i umirovljenika je još strašniji. Politički i ekonomski gledano, iza nas je još jedna promašena godina. Kad je riječ o mojim očekivanjima od mjera države usmjerenih na opora-

vak gospodarstva, reći ću samo: 2015. godina je izborna godina. Tradicionalno, to su promašene i loše godine, jer najvažnijim postaje taj izborni faktor. Godinama kod nas utjecajni političari nisu ekonomisti. Poražavajući ekonomski pokazatelji ostat će i dalje pod stolom, a na stolu će biti poslužen bogat ‘menu’ raznoraznih socijalno osjetljivih pitanja kojima ćemo zamaski-

Suzana Košćak, ekonomska analitičarka

rati važnije probleme, kojima se nitko ne želi baviti

jer su doista teški i treba ih znati rješavati.

Usmjeriti poduzetnike Od mjera za oporavak gospodarstva realno i konkretno se, a s pozitivnim efektom, može napraviti (već se trebalo napraviti): smanjenje stope zaduženosti Hrvatske i restrukturiranje javnog duga mjerama poput monetizacije, restrukturiranja javnog sektora i javnih poduzeća i njihova daljnja privatizacija i to bez obzira na pritisak dijela javnosti

www.privredni.hr

dr. sc. damir NoVoTNy, ekoNomski aNaliTičar

U traženju nove ravnoteže Vladine ekonomske politike su bile usredotočene gotovo isključivo na održavanje statusa quo u javnom sektoru, bez pokušaja pokretanja strukturnih reformi kojima bi se olakšao položaj privatnog sektora i ohrabio ga na novi ciklus ulaganja

rvatska ekonomija je u 2014. godini nastavila tražiti svoju novu ravnotežu, u makroekonomski stabilnom, ali za poslovanje privatnog sektora nepovoljnom okruženju. Nova ravnoteža između agregatne ponude i agregatne potražnje se vrlo sporo i otežano uspostavlja na nižoj razini zaposlenosti u privatnom sektoru. Potpuno otvaranje prema europskom tržištu izvršilo je dodatne pritiske na domaće cijene, naročito u onim sektorima koji su prije ulaska u EU bili posebno zaštićeni. S druge strane, ona malobrojna poduzeća koja su prije ulaska u EU ostvarila ciklus investiranja i povećala svoju konkurentnost, povećala su svoj izvoz na jedinstveno tržište. Vladine ekonomske politike su bile usredotočene gotovo isključivo na održavanje statusa quo u javnom sektoru, bez i najmanjih pokušaja pokretanja strukturnih reformi kojima bi se olakšao položaj privatnog sektora i ohrabrio ga na novi ciklus ulaganja. Javni sektor je na ra-

zini konsolidirane države nastavio kreirati manjkove i povećavao zaduženje, što je u konačnici rezultiralo eksplozijom javnog duga koji će koncem 2014. prijeći razinu od 80 posto BDP-a. Različite interesne skupine povlaštenih korisnika državnog proračuna izvršile su dodatan pritisak na Vladu i zaustavile pojedinačne Vadine mjere koje bi mogle imati pozitivan smjer. U takvom ekonomskom kontekstu i nedostatku vizija oporavka i pokretanja novog rasta, ekonomski akteri su izabrali strategiju dodatne kontrakcije i povećavanja štednje. Ekonomija se u 2014. prilagodila višegodišnjoj krizi i zauzela smjer dugoročne stagnacije i smanjivanja nacionalnog bogatstva. Vanjski poticaji bez bitnijeg utjecaja Sudeći prema predloženom proračunu, središnja ekonomska vlast neće niti u 2015., dakle zadnjoj godini svog aktualnog mandata, započeti s radikalnijim strukturnim reformama. Promjene u oporezivanju dohoda-

ka prihvaćene u studenom 2014., zbog svog niskog intenziteta, neće bitnije utjecati na povećavanje domaće agregatne potražnje o kojoj ovisi najveći dio privatnog sektora. Dugo očekivani vanjski poticaj investicija kroz raspoložive strukturne fondove EU-a, zbog usporenog procesa usuglašavanja operativnih programa s Europskom komisijom i nedovoljno razvijene apsorpcijske moći ciljanih korisnika (mala i srednja poduzeća i jedinice lokalne samouprave), neće imati bitniji utjecaj na ubrzavanje ekonomskih aktivnosti. Utoliko se u 2015. može očekivati nastavak trenda stagnacije i prilagođavanja ekonomije na nižoj razini domaćih cijena (deflacija) i zaposlenosti (smanjivanja broja radnih mjesta). Nominalna razina BDP-a se u 2015. godini neće bitnije promijeniti u odnosu na 2014. Izlazak hrvatskog gospodarstva iz višegodišnje krize, odnosno izbjegavanje dugoročne stagnacije kao realne opasnosti uz rastući javni dug i neravnoteže na vanjskim raču-

dr. sc. Damir Novotny, ekonomski analitičar

nima, te pokretanje novog ciklusa ekonomskog rasta nije moguće bez radikalnih strukturnih reformi u javnom sektoru. Budući da se rast javnih prihoda u postojećoj ekonomskoj strukturi ne može očekivati, jedini Vladin izbor mora biti snižavanje javnih rashoda i smanjivanje tekućeg proračunskog manjka s jasnim ciljem pune fiskalne konsolidacije do 2017. godine.

Neodrživa struktura rashoda proračuna Politika nultog deficita bi morala biti Vladin izbor u narednim godinama, što pretpostavlja zaustavljanje rasta javnog duga na dosegnutoj razini. Sadašnja strukura rashoda državnog proračuna dugoročno je neodrživa. Bez radikalnih promjena, koje pretpostavljaju smanjivanje neproduktivnih transfera prema kućanstvima i subvencija te povećavanje poticaja investicijama u sektoru malih i srednjih poduzeća i lokalne vlade, neće biti moguće pokrenuti novi ciklus ekonomskog rasta. Posebno je važno otvaranje pitanja promjena u fiskalnom

Politika nultog deficita bi morala biti Vladin izbor u narednim godinama modelu, fiskalna decentralizacija i jačanje odgovornosti lokalne samouprave za ekonomski rast na svom području. Radikalne promjene u Vladinim fiskalnim politika-

ma zahtijevaju postizanje konsenzusa između glavnih političkih stranaka. Velika većina domaće političke elite nije sklona radikalnijim zaokretima u ekonomskoj politici. Izabrani političari, koji kreiraju ekonomsku vlast, opredijelili su se za pasivnu ekonomsku politiku i klijentelističko pogodovanje svom segmentu političkog tržišta, a sada već s jasnim ciljem zadržavanja punih privilegija državnog sektora. Privatni dio poslovnog sektora mora preuzeti punu odgovornost za pokretanje ekonomskog rasta. U tom smislu bi poslovna zajednica trebala izvršiti pritisak na političku elitu za pokretanje ekonomskih reformi kojima bi se stvorili povoljni uvjeti za razvoj privatnih investicija i privatnog sektora. Na institucionalnoj razini bi bilo potrebno, po uzoru na druge zemlje članice EU-a, uspostaviti stalni Savjet ekonomskih stručnjaka koji bi ocjenjivao Vladine ekonomske politike i koji bi u svom radu bio potpuno neovisan o Vladinim krugovima i političkoj eliti.

vedbe predstečajnih nagodbi

ljivih pitanja kojima ćemo zamaskirati važnije probleme kojima se nitko ne želi baviti jer su doista teški i treba ih znati rješavati (uvijek će ga biti). To bi već bio golemi napredak. Kako se uglavnom bavim analizama poduzeća, apeliram da vlast i kompetentne institucije predoče efekte provedbe predste-

Zbog stalnih promjena više se uopće ne zna koji su pravi efekti poduzetih mjera

čajnih nagodbi jer su završene u najvećim i najrizičnijim poduzećima, a koja će dalje utjecati na cirkulaciju likvidnosti u sustavu, generirati radna mjesta i nove investicije ako su se dobro restrukturirala. Valja analizirati i usmjeriti male i srednje poduzetnike i obrtnike čiji know-how stavlja Hrvatsku u prihvatljive tržišne niše u Europi, a putem EU fondova i kapital-

nih fondova treba konačno isfinancirati i kapitalno ojačati projekte s kojima imamo komparativnu prednost (ali ne čekati da nam netko drugi kaže koji su to projekti). Najbolje bi bilo uvezati ih u cjelovit razvojni koncept pogodan za financiranje, pri čemu se ne smije zapostaviti ideja regionalnog razvoja. Treba nam vizionar Monetarnu i fiskalnu po-

litiku ne treba stalno mijenjati, ona treba biti strateški postavljena za minimalno tri godine, a idealno za narednih pet do 10 godina. Stalno mijenjanje, osobito u fiskalnoj politici, nije nikome interesantno, najmanje investitorima i poduzetnicima. Zbog stalnih promjena više se uopće ne zna koji su pravi efekti poduzetih mjera. Tako se gubi nit, osnova da se nešto

konkretno napravi. Treba pustiti neko vrijeme da se zakoni, monetarna i fiskalna politika primijene i onda analizirati efekte. Tek na temelju takvih analiza mogu se donijeti mjere koje će odgovarati investitorima, izvoznicima, zaposlenima i potrošnji, a time i proračunu. Našoj prelijepoj i maloj zemlji treba političar/ka vizionar i strateg kojeg nemamo već godinama ni

u jednoj političkoj opciji. I to je naša poražavajuća stvarnost. Da se na političkoj sceni pojavi političar vizionar i strateg, a ne demagozi s lošim PR-om, i da ta osoba okupi oko sebe tim iskusnih ljudi, ne bismo više raspravljali o tome tko koga sluša i postoji li komunikacija između gospodarstvenika i političara, a oporavak hrvatskog gospodarstva bio bi strelovit.

78 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

Mr.Sc. ZvoniMir Savić, EkonoMSki analitičar

Učinili smo premalo, čeka nas ali poduzetnici su ipak optim Očito je da je svima već dosta ovako dugotrajne i duboke krize te da se postupno kumulira odlu europske gospodarske tokove. To će, s jedne strane, ovisiti o uspješnosti naših malih i srednjih odnosa s velikim poduzećima na jedinstvenom prostoru Europske unije, a s druge strane, o spo reformi i izgradi kvalitetnu infrastrukturu za korištenje sredstava fondova EU-a

vjetsko se gospodarstvo u 2014. godini nalazilo na putu oporavka koji je i nadalje bio spor, krhak i neujednačen. Izostao je snažniji gospodarski rast i investicijska aktivnost, što bi omogućilo znatnije radno angažiranje velikog broja nezaposlenog stanovništva, posebno onog mlađih dobnih skupina. Osim toga, jasni znakovi dinamiziranja gospodarstva bili su vidljivi tek u SAD-u, nešto manje u Velikoj Britaniji i dijelom u Japanu, dok su razvojni impulsi u euro zoni bili vrlo skromni. Štoviše, pojavile su se deflacijske prijetnje s naznakom mogućnosti dugoročnijeg prolongiranja razdoblja niske gospodarske aktivnosti. Istodobno su i zemlje u razvoju usporile gospodarski rast smanjujući tako svoj doprinos globalnom svjetskom rastu. Postalo je očito da oslonac na mjere izuzetno labave monetarne politike nije dovoljan za rješavanje razvojnih problema bez istodobne provedbe strukturnih reformi i daljnje liberalizacije svjetske trgovine. Za hrvatsko je gospodarstvo posebno nepovoljno to što je razvojne probleme, a time i manju potražnju za našim proizvodima i uslugama, bilježio i dio zemalja s kojima tradicionalno imamo visoku razinu vanjskotrgovinske razmjene.

Mr.sc. Zvonimir Savić, ekonomski analitičar

Efekti pridruživanja Ova je godina ujedno bila i prva cjelovita godina koju je Hrvatska provela u članstvu Europske unije. U okolnostima šeste uzastopne godine djelovanja krize u nas i opterećenosti Europske unije vlastitim problemima, a posebno problemima perifernih zemalja eurozone, efekti pridruživanja nisu bili toliko pozitivni koliko smo očekivali i priželjkivali, odnosno nisu bili toliko izraženi kao što su to bili u tranzicijskim zemljama koje su u EU ulazile prije nas. Zbog vlastite nespremnosti, umjesto usmjeravanja investicijskog booma temeljenog na korištenju fondova EU-a, više smo se bavili načinima uravnoteženja državnog proračuna pritisnutog potrebom iznalaženja dodatnih sredstava za plaćanje članskog doprinosa EU-u. Ipak, duh europskog načina razmišljanja, poslovanja, uređivanja odnosa i zajedništva postupno je sve više prožimao naše gospodarstvo rezultirajući sve snažni-

jom integracijom u europski gospodarski prostor. Tako je udio našeg izvoza u zemlje EU-a povećan sa 60% prije pristupanja EU-u na sada već 65% ukupnog robnog izvoza. Na žalost, ni u 2014. godini gospodarski subjekti nisu osjetili dovoljne pomake u poslovnoj

Usred godine napuštena je i razvojna politika koja se temeljila na rasterećenju troška rada klimi i poslovnom okruženju kojim bi se olakšalo njihovo poslovanje. Mjere koje su poduzimane s ciljem izlaska iz dugotrajne gospodarske krize imale su slabe efekte. S jedne strane, nastavljeno je razdoblje poslovne nesigurnosti vezano uz česte izmjene uvjeta poslovanja zbog mijenjanja zakonske i druge regulative uključujući izmjene u poreznom sustavu, što praktički onemogu-

ćava planiranje poslovnih aktivnosti. Načelno, uvjeti poslovanja su čak i pogoršani u odnosu na prethodnu godinu, posebno u nekim djelatnostima, imajući u vidu povećanje međustope PDV-a, povećanje dijela trošarina, vraćanje zdravstvenog doprinosa na visokih 15%, uvođenje nove naknade teleoperatorima te izmjene u oporezivanju igara na sreću. Usred godine napuštena je i razvojna politika koja se temeljila na rasterećenju troška rada putem nižeg doprinosa za zdravstvo, te na dinamiziranju investicija javnog sektora koje bi za sobom povukle i privatne investicije. S druge strane, i u ovoj su godini nastavljeni procesi provedbe fiskalizacije, legalizacije, te predstečajnih nagodbi kao i borbe protiv korupcije kojima se uvodi red na tržište i unapređuje poslovna klima. Tome su pridonijeli i novi zakoni u domeni građenja i uređenja prostora koji su olakšali i ubrzali proceduru vezanu uz građenje. Započeta je i reforma tržišta rada s početnim pomacima vezanim uz fleksibilizaciju radnog vremena i pojednostavljenje procedura. Ipak, radi se tek o početnim pomacima i parcijalnim mjerama koje nisu do kraja operacionalizirane i integrirane u cjelovit sustav razvojne politike usmjeren olakšavanju izlaska zemlje iz krize.

Slabi ohrabrujući signali Makroekonomska situacija zemlje u šestoj se godini recesije još uvijek nije popravila. Mada su se počeli nazirati određeni ohrabrujući signali vezano uz kretanja industrijske proizvodnje i izvoza, to je još uvijek bilo daleko od napretka gospodarske situacije kakav je bilježen u drugim zemljama, pa smo u 2014. godini real-

no pogoršali svoj položaj unutar Europske unije, te zaustavili proces konvergencije. Odnosno, približili smo se samom dnu pa tako bilježimo treću najveću stopu nezaposlenosti (iza Grčke i Španjolske), stopa zaposlenosti druga je najniža (poslije Grčke), kao što je to i stopa aktivnosti po kojoj je od nas lošija samo Italija. Među vodećim smo zemljama pod dinamici ra-

www.privredni.hr

s teška godina, mistični čnost poduzetnika za snažnije uključivanje u poduzetnika u pronalaženju partnera i građenju sobnosti države da ubrza provedbu strukturnih

sta javnog duga, te među rijetkim zemljama koje nisu ostvarile napredak u fiskalnoj konsolidaciji. To je, s jedne strane, formalizirano u daljnjem snižavanju kreditnog rejtinga zemlje, koji se nalazi na razini ispod investicijskog, pri čemu zabrinjava i činjenica da ni u eventualnoj promjeni trenda rejtinga nema pozitivnih naznaka s obzirom na to da je on kod svih agencija ili

stabilan ili čak negativan. S druge strane, ovakva je nepovoljna gospodarska situacija u okviru EU-a formalizirana ulaskom Hrvatske u proceduru prekomjernog proračunskog manjka te u krug zemalja u kojima je utvrđeno postojanje izrazitih makroekonomskih neravnoteža. Situaciju u 2014. godini dodatno su otežale i nepredvidive okolnosti vezane uz štete od poplava te

uz uvođenje EU sankcija Rusiji i protumjere Rusije. Oba događaja, uz kratkoročno nepovoljne gospodarske efekte, imaju i svoj širi kontekst i dugoročniji utjecaj. Poplave upozoravaju da i mi i EU moramo veću pozornost usmjeriti na prilagodbu klimatskim promjenama i tome prilagoditi naše djelovanje i planove, dok su sankcije Rusiji na određeni način usporile proces neop-

hodne internacionalizacije poslovanja naših tvrtki i traženja iskoraka prema tržištima izvan EU-a. Korak unatrag Načelno, ostaje utisak da smo u 2014. godini učinili premalo, posebno u odnosu na druge zemlje, da nismo na vrijeme i potrebnim intenzitetom prišli provedbi neophodnih strukturnih reformi te da smo, u globalu, učinili korak natrag u konvergencijskim procesima unutar EU-a. Stoga i 2014. godina ulazi u red izgubljenih godina u kojima nismo pronašli svoj put izlaska iz gospodarske krize prepuštajući se tako pritisku europskih politika i procedura u nadi da će nas to prisiliti na provedbu neophodnih reformskih zahvata. Očekivanja za 2015. godinu ne odišu optimizmom, posebno kada je riječ o Hrvatskoj. Reforme koje nisu napravljene u proteklim godinama morat će se početi provoditi, jer više nema prostora da se povećanim oporezivanjem i pojačanim zaduživanjem pokriva neracionalna javna potrošnja. Prognoze gospodarskog rasta izuzetno su skromne: od 0,5% koliko iznosi Vladina službena prognoza i prognoza MMF-a, te 0,2% koliko prognozira Europska komisija, do pada BDP-a i to za 0,2%, koliko predviđa konsenzus prognoza ekonomista domaćih banaka. Pritom će, prema prognozama Europske komisije, Hrvatska naredne godini bilježiti najniži rast od svih zemalja članica Europske unije. Ni globalna situacija ne ide nam na ruku s obzirom na narasle rizike vezane uz pojačane geopo-

Ohrabruje činjenica da 48,8% poduzetnika planira povećati investiranje u 2015. godini litičke tenzije, korekcije na financijskim tržištima zbog početka normalizacije do sada ekspanzivne monetarne politike, kao i deflacijskih prijetnji. U

takvim se okolnostima očekuje nastavak ostvarivanja niskog gospodarskog rasta pri čemu se revizije prognoza nadolje vrše i za najveća europska gospodarstva: Njemačku, Francusku i Italiju. Stoga će i Hrvatska biti suočena s teškoćama u realizaciji nastavka rasta izvoza, a zbog visoke razine bruto inozemnog duga i velikih potreba refinanciranja i financiranja javnog duga situaciju bi moglo dodat-

U 2014. godini realno smo pogoršali svoj položaj unutar Europske unije no pogoršati eventualno povećanje kamatnih stopa na svjetskom financijskom tržištu. Optimizam unatoč svemu U svakom slučaju, potreba smanjivanja visokog proračunskog deficita i vezano uz to smanjivanja državne potrošnje u kratkom će roku usporavati mogućnosti gospodarskog oporavka. S obzirom na to da se u narednoj godini zbog kratkoće roka ne mogu očekivati ni znatniji pomaci na tržištu rada, očito je da će 2015. biti izuzetno teška godina u kojoj ćemo se boriti za ostvarivanje barem minimalnog rasta. Bit će to još jedna složena godina budući da je bez solidnog gospodarskog rasta izuzetno teško rješavati probleme vezane uz konsolidaciju javnih financija i obuzdavanje visokog rasta javnog duga. Odnosno, niti u 2015. godini ne naziru se mogućnosti smanjivanja poreznog opterećenja poduzetništva i stanovništva što bi olakšalo gospodarsku situaciju i omogućilodinamiziranjerasta. Unatoč tome, poduzetnici su dosta optimistični. Prema ovogodišnjoj anketi poduzetnika, koju u okviru Eurochambresa redovito provodi HGK, u 2015. godini 46,9% poduzetnika očekuje povoljnije opće uvjete poslovanja, 31,0% ih smatra da će uvjeti ostati isti kao ove godine, dok

22,1% poduzetnika očekuje lošije uvjete poslovanja. U načelu, radi se o povoljnijim očekivanjima nego li su to bila u lanjskoj anketi čime poduzetnici očito valoriziraju potencijale ulaska zemlje u članstvo EU-a, kako vezano uz mogućnost korištenja znatnog iznosa sredstava iz fondova EU-a, tako i zbog pritiska koje će EU vršiti na Hrvatsku u provedbi reformi, a posebno u fiskalnoj konsolidaciji i uklanjanju makroekonomskih neravnoteža. Pritom 48,4% poduzetnika očekuje u narednoj godini povećanje prihoda na domaćem tržištu, a 41,4% njih očekuje i povećanje prihoda na inozemnom tržištu. U odnosu na prethodnu godinu, radi se o iznenađujuće snažnom porastu optimizma vezanog uz realizaciju prodaje i na domaćem i na inozemnom tržištu. Istodobno anketa ukazuje da se još uvijek ne mogu očekivati znatniji pomaci na tržištu rada budući da tek 21% anketiranih poduzeća najavljuje povećanje broja svojih zaposlenika. Ono što ohrabruje je činjenica da 48,8% poduzetnika planira povećati investiranje u 2015. godini, što bi moglo osigurati podlogu za održiv rast u narednim godinama. Dosta je krize Očito je da je svima već dosta ovako dugotrajne i duboke krize te da se postupno kumulira odlučnost poduzetnika za snažnije uključivanje u europske gospodarske tokove. To će, s jedne strane, ovisiti o uspješnosti naših malih i srednjih poduzetnika u pronalaženju partnera i građenju odnosa s velikim poduzećima na jedinstvenom prostoru Europske unije, a s druge strane, o sposobnosti države da ubrza provedbu strukturnih reformi i izgradi kvalitetnu infrastrukturu za korištenje sredstava fondova EU-a. Dosadašnja iskustva idu u prilog vjerovanju da je poduzetnički sektor prilagodljiviji i uspješniji od države od koje se, ovaj put, očekuje barem minimalna podrška u ostvarivanju njihovih inicijativa.

80 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.

Privredni vjesnik

dr.sc. dubravKo radoševIć, eKonomsKI anaLITIČar

Potrebna je hitna antideflacijska monetarna politika Reflacijska monetarna politika morala bi djelovati na povećanje stope inflacije, kako bi se ostvarila optimalna stopa inflacije, koja je konzistentna s dugoročnim ekonomskim rastom. Ove mjere smatramo urgentnima te ključnom pretpostavkom za početak izlaska iz ekonomske krize

rvatska je u dugovno-deflacijskoj krizi. Oporavka nema na vidiku, Hrvatska je već šest godina u recesiji koja se produbljuje. Inflacija je preniska. Nezaposlenost je previsoka. Hrvatska bilježi dulje razdoblje dezinflacije, te niske inflacije, na razini koja graniči s deflacijom. No, već je više od godinu dana kliznula u deflaciju, s dinamikom ubrzavanja deflacije u obliku tzv. deflacijske spirale. Ukratko, dezinflacija je prešla u fazu preniske inflacije, te deflacije, koja se ne može više smatrati tranzitornom deflacijom, već ima elemente dugoročne deflacije, dok svi makroekonomski indikatori pokazuju djelovanje deflacijske spirale, odnosno takva deflacija uzrokom je ulaska Hrvatske u ekonomsku depresiju, iako Hrvatska još uvijek nije u fazi ulaska u zamku likvidnosti, što i treba spriječiti da Hrvatska 2015. godine ne uđe u ovu novu fazu ekonomske krize. Dubina ekonomske krize zahtijeva od kreatora ekonomske politike – Vlade i središnje banke - da se poduzmu kompleksne mjere za oporavak, kao kombinaciju (policy mix) nove reflacijske monetarne strategije HNB-a i fleksibilnije fiskalne politike (tzv. pametna fiskalna konsolidacija), te strukturnih reformi (javne investicije u infrastrukturu, u skladu s novom investicijskom strategijom Europske komisije, posebice su važna ulaganja u energetski sektor; obnovu hrvatske industrije, veliki potencijali postoje na području tzv. digitalne ekono-

dr.sc. Dubravko Radošević, ekonomski analitičar

mije, ICT industrije, radi realizacije ciljeva Digitalne agende EU-a, te ostale tzv. sektorske politike, posebice poticanje izvoza svim raspoloživim instrumentima makroekonomskih politika). Ovakav hrvatski program izlaska iz krize morat će biti usklađen sa zahtjevima EU-a, u sklopu Procedure prekomjernog deficita (EDP) i posebice, Procedure za otklanjanje makroekonomskih neravnoteža (MIP). Izostalo preventivno djelovanje Prije svega, potrebna je hitna antideflacijska monetarna politika središnje banke. Vrlo niska inflacija i inflacijska očekivanja mogu stvoriti probleme za monetarnu politiku, čak i prije nego što se počne ostvarivati dugoročnija deflacija. Naime, što su niže stopa inflacije i inflacijska očekivanja, to je manja usmjerenost središnje banke da potakne aktivnosti na snižavanju kamatnih stopa, dok slom agregatne potražnje može vrlo brzo dovesti do deflatornih očekivanja, te većeg stupnja neefikasnosti monetarne politike. Mehanizam preniske inflacije sličan je mehanizmu deflacije, kada inflatorna očekivanja mogu postati negativna ili na vrlo niskoj razini, što djeluje na manju efikasnost politike reza-

nja (snižavanja) kamatnih stopa. Središnja banka do sada nije preventivno djelovala na sprečavanje nastanka deflacije, potcijenila je rizik niske inflacije, te smatra deflaciju tranzitornim monetarnim fenomenom, koji će se do kraja 2014. godine – prema raspoloživim monetarnim projekcijama HNB-a - transformirati u prenisku stopu inflacije od svega 0,1 posto na godišnjoj

razini, koja bi se trebala održavati na niskoj razini i u idućoj godini, ali znatno niže od implicitnog cilja, targetirane inflacije od oko dva posto. Naše je mišljenje da su deflacija i/ili preniska inflacija glavni problemi monetarne i makroekonomske politike Hrvatske, te da središnja banka mora hitno započeti s mjerama reflacijske monetarne politike. Zbog toga, primarni

Središnja banka mora hitno započeti s mjerama reflacijske monetarne politike cilj makroekonomske i monetarne politike mora biti zaustavljanje deflaci-

je, odnosno prevladavanje situacije u kojoj bi mogla započeti još brža dinamika deflacijske spirale u Hrvatskoj. Smatramo nužnim da središnja banka započne primjenjivati monetarnu strategiju targetirane inflacije, s ciljanom inflacijom od dva do tri posto. Ekspanzivna monetarna politika, zasnovana na tzv. kvantitativnom popuštanju, povećala bi bilancu HNB-a, te djelovala na oporavak transmisijskog mehanizma i obnovu kreditiranja od strane poslovnih banaka. To bi pozitivno djelovalo na rast ekonomije i smanjivanje nezaposlenosti. Kreirati optimalnu stopu inflacije Ukratko, reflacijska monetarna politika morala bi djelovati na poveća-

nje stope inflacije, kako bi se ostvarila optimalna stopa inflacije, koja je konzistentna s dugoročnim ekonomskim rastom. Ove mjere smatramo urgentnima te ključnom pretpostavkom za početak izlaska iz ekonomske krize, i za izbjegavanje rizika tzv. sekularne stagnacije. Nužno je djelovanje tzv. tripartizma, mehanizma usklađivanja i dogovaranja između tri glavna društvena čimbenika: države, radnika i poduzetnika. Takav sustav izvrsno djeluje primjerice u Austriji, Luksemburgu i drugim demokratski i ekonomski vrlo razvijenim zemljama Europe, pa ne vidim razloga zašto to ne bi bio slučaj i s Hrvatskom? Današnje stanje tripartizma u Hrvatskoj nije zadovoljavajuće.

www.privredni.hr

NiKola NiKšić, poslovNi savjetNiK i vlasNiK tvrtKe KoNter za poslovNo savjetovaNje i eKoNomsKe usluge

Novo vrijeme zahtijeva sasvim nova rješenja Poduzetništvo se temelji na hrabrosti i intuiciji ljudi koji su spremni stvarati uporno ‘igrajući svoju igru’, preuzimati i anulirati rizike, padati i dizati se, inspirirati druge na novo i bolje. Povećanje kritične mase poduzetnika ‘pozitivaca’ promijenit će fokus društva na ono o čemu vrijedi razgovarati, na temelju čega se može napraviti preokret

nalizirajući dostupne informacije nije teško zaključiti da 2014. predstavlja još jednu godinu stagnacije, nastavak dugogodišnje krize. Višegodišnji izostanak dogovora i postizanja konsenzusa o dugoročnim ciljevima i strategiji razvoja hrvatskog društva na duge staze, te stalno izbjegavanje radikalnijih promjena, neminovno se negativno reflektira i na gospodarstvo. Osim toga, svakim danom sve više na vidjelo izlaze negativne posljedice nepripremljenosti našeg gospodarstva pri ulasku u ekonomsku zajednicu EU-a, kojoj neupitno kulturološki i sociološki povijesno pripadamo. Imajući u vidu da domaća zadaća nije odrađena, da je EU većinom naše uvozno, a ne izvozno tržište, da je EU u razdoblju teške (ne samo gospodarske) krize, a lošom tranzicijom deindustrijalizirano hrvatsko gospodarstvo je ostalo izuzetno osjetljivo na okolnosti iz okruženja. Uz neke pozitivne izuzetke i individualne bljeskove, to se je samo potvrdilo i u 2014.

Za kvalitetne odluke i efikasne akcije, prije svega treba razumjeti i uvažiti što se događa na globalnoj razini te s time sučeliti naše snage i vrijednosti, razviti fleksibilnost, standardnu prednost manjih društvenih i gospodarskih zajednica i organizacija, koja jamči dugoročnu održivost. Prepoznajući Aziju kao novog starog svjetskog gospodarskog lidera, svjetska ekonomija definira četiri ključna područja gospodarske evolucije u sljedećem 20-godišnjem razdoblju: energetiku, industrijske grane u funkciji ekologije i borbe s klimatskim promjenama i elementarnim nepogodama, turizam

Sve više na vidjelo izlaze posljedice nepripremljenosti našeg gospodarstva pri ulasku u EU i povezane usluge, te razne oblike virtualnih servisa. To se treba uvažiti i s aspekta naše ekonomske politike, pogotovo što za dva područja (energeti-

ka, turizam i povezane usluge) Hrvatska posjeduje velike prirodne resurse koji se mogu iskoristiti u funkciji razvoja industrije kroz realizaciju većeg broja manjih (time i manje rizičnih) dobro naciljanih i koncipiranih investicija, povezivanje Zelene i Plave Hrvatske u punom značenju te sintagme, te jačanju konkurentnosti osmišljenim diplomatskim, marketinškim i komercijalnim aktivnostima na nama primjerenim inozemnim tržištima. Termin ‘primjerenim’ definira lokacije na kojima se mogu plasirati naši proizvodi i usluge imajući u vidu njihove tehnološke osobine, moguće količine i cijene, a također gdje se mogu iskoristiti određena povijesna nasljeđa i naklonosti. Cjeloživotno učenje Kad je riječ o mjerama zakonodavne, izvršne, monetarne i ﬁskalne vlasti koje bi bile nužne za ublažavanje posljedica krize tu bih istaknuo dva važna područja na kojima bi država i njene institucije trebale djelovati operativno, što brže i sa što više pažnje i resursa. Prvo je po-

ticanje projekata kojima se razvija koncept cjeloživotnog učenja, odnosno u praksu uvodi teorija učećih organizacija. Neuspjeh hrvatskog gospodarstva je djelomično posljedica nekvalitetnog menadžmenta. Na otklanjanju ove smetnje po-

tog odnosa treba gubiti značajnija energija. Jednostavno, poduzetništvo je kategorija koja se temelji na hrabrosti i intuiciji ljudi koji su spremni stvarati uporno ‘igrajući svoju igru’, preuzimati i anulirati rizike, padati i dizati se, inspirirati druge na novo

Nikola Nikšić, poslovni savjetnik i vlasnik tvrtke Konter

trebno je organiziranije djelovati povezivanjem znanosti i prakse, pogotovo razvojem edukacije i savjetodavnih usluga primjerenih potrebama malih poduzetničkih subjekata koji pokazuju mogućnosti organizacijskog i tržišnog rasta. Drugo područje odnosi se na poboljšanje likvidnosti tako da se inzistira na ubrzavanju rokova plaćanja velikih gospodarskih sustava u državnom vlasništvu (neovisno o njihovoj stvarnoj pregovaračkoj moći u odnosu na dobavljače), te da se u suradnji s financijskom industrijom kreiraju primjereni modeli financiranja (visine kamatnih stopa, rokovi, jamstva, zajednički rizici, …), kako novih razvojnih projekata tako i razumnih općekorisnih programa restrukturiranja. Kad je pak riječ o tome koliko politika u Hrvatskoj sluša gospodarstvenike, mogu reći kako ne vjerujem da se na traženje ‘direktnog’ rješenja

i bolje. Povećanje (i promoviranje) kritične mase poduzetnika pozitivaca, jasnim i neupitnim dokazima njihove izvrsnosti, da su stvorili i stvaraju uravnoteženu i dugoročnu korist za sve dionike, korak po korak promijenit će fokus društva i javnosti na ono o čemu vrijedi razgovarati, uvažavati, na temelju čega se može napraviti preokret. Treba imati na umu da se ne radi o ad hoc promjeni, nego o širem sociološkom i kulturološkom procesu s ciljem da se kroz promociju novih lidera i njihovih modela uspjeha definiraju nove strategije i koncepti razvoja društva i ekonomije. Izlaskom iz klasičnog industrijskog u novo, (privremeno nazvano) postindustrijsko doba, očito je istekao ‘rok trajanja’ poznatim makroekonomskim teorijama koje su uglavnom usmjerene na bilateralno uređenje odnosa proizvodnje i potrošnje

pa ih je sve teže i tužnije slušati kada ih se pokušava površno artikulirati i prikazati kao rješenja aktualnih izazova. Novo vrijeme zahtijeva sasvim nova, za sada nepoznata, rješenja i u tu svrhu treba stvoriti sinergiju svih čimbenika u društvu u traženju najboljeg, a za prvi korak može i ‘dobrog’, rješenja za Hrvatsku. Kako upravljati promjenama Neosporno značajan broj organizacija ima potrebu za restrukturiranjem i uvođenjem sustava za upravljanje promjenama i izvrsnošću. Ući u srž njihovog poslovanja, prepoznati vrijednosti na kojima temelje svoje poslovanje, razumjeti informacije iz okruženja, definirati adekvatne strategije i poslovne procese, sve to provesti u suradnji s ljudima u organizaciji, stvoriti realne i operativno izvedive preduvjete za njihov daljnji razvoj, zadovoljstvo i motiviranost, savjetodavni su poslovi za koje treba operativno iskustvo, volja za učenje, energija i spremnost da se ‘zasuču rukavi’ kako bi se stvorilo nešto konkretno i korisno, umjesto ‘copy-paste’ univerzalnih preporuka i vizualno lijepih prezentacija. Vjerujemo da na tom području ‘ima kruha’, i da će ga biti sve više, te da sustavno radeći na daljnjem unapređenju kvalitete, širenjem mreže jednakovrijednih partnera - specijalista, klijentima kroz zajednički rad možemo kreirati i isporučivati optimalna rješenja, po mjeri njihovih realnih mogućnosti i u skladu s okolnostima okruženja.

više od 60 godina u službi gospodarstva privredni vjesnik Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik

Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika

TV emisiije Web, društvene mreže www.privredni.hr

FINANCIJSKA INDUSTRIJA

POSLOVNA OCEKIVANJA

Rang-ljestvice banaka, GODINE osiguranja, leasinga i fondova d

Barometar gospodarstva

GODINA 400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika i

centar za istraživanja

pv multimedija

pvinternational

pv+

pv digitalizirana baza svih brojeva PV-a od 1953.

Izbor ekonomskog analitičara godine

z zeleni in mmagazin

GODINA

Istraživanje poslovne klime u hrvatskim tvrtkama

Biblioteka Privrednog vjesnika

Zeleno je – IN

Magazin o poslovnom životnom stilu

Dobitnik nagrade Regionalni Media Biznis Partner 2012. Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, Hrvatska

www.privredni.hr

utemeljeno 1953. E

redakcija@privredni.hr

SIGURNOST JE NAJVEĆA KAMATA. PBZ NAJUSPJEŠNIJA BANKA U HRVATSKOJ NA ECB TESTU

www.pbz.hr

hrvatska farmaceutska kompanija s regionalnom prisutnošću snažan portfelj lijekova i inovativnih bezreceptnih farmaceutskih proizvoda poslovanje u skladu s najvišim standardima kvalitete

Ideje za zdravu budućnost