Prema procjenama, buča se u Hrvatskoj uzgaja na 5000 do 6000 hektara, i svake se godine te površine povećavaju. Od buče golice proizvede se od 1200 do 1600 kilograma vlažne koštice po hektaru. Kad je riječ o uljaricama to je manje u odnosu na suncokret, ali znatno više prodajne cijene ulja kompenziraju niže prinose. Uzgoj uljnih buča i prerada koštica u bučino ulja je profitabilna proizvodnja koja se širi i intenzivira pa je sve više vrlo uspješnih proizvođača vrhunskog bučinog ulja. Ivan Grbić iz Požege bio je prvi predsjednik Udruge proizvođača buča i bučinog ulja i najveći hrvatski proizvođač. Kada se počeo baviti ovim poslom, 2006. godine zasijao je pet hektara buče golice, a kada je lani otišao u mirovinu njegova tvrtka Grbić ukupno je, s ugovorenom proizvodnjom sa 20 kooperanata, imala 350 hektara od čega 10 u ekološkom uzgoju. Uljara je nositelj Halal i HACCP certifikata, a uskoro bi trebao i stići Košer. Vrlo brzo obiteljska tvrtka Grbić postala je vodeća u proizvodnji bučinog ulja u Hrvatskoj i bila prvi hrvatski proizvođač koji je pod svojom etiketom uspio naći tri kupca u Njemačkoj te
Tvrtka Grbić je vodeća u proizvodnji bučinog ulja u Hrvatskoj, a trenutačno proizvode 45.000 litara ulja
Uzgoj uljnih buča i prerada koštica u bučino ulje je profitabilna proizvodnja koja se širi i intenzivira bučino ulje plasirati u lance koji drže 55 posto tamošnjeg tržišta. Trenutačno proizvode 45.000 litara ulja, a izvoze ga još u Švedsku, Norvešku, Dansku, Poljsku, Ameriku i Japan. Posao sada vodi njegova kći Nives Lovrić. Grbić je danas zadovoljan onim što je Udruga postigla jer su i proizvođači i potrošači prepoznali njihove ciljeve: “Danas se točno zna što je salatno ulje, a što ulje koje se uzima kao vrsni prirodni lijek za prostatu i urinarni trakt. Iz godine u godinu raste i proizvodnja i potrošnja”.
Promicanje buče i proizvoda od nje
Buču i proizvode od nje već 13 godina svake jeseni slavi turističko-gastronomskogospodarska manifestacija Bučijada u Ivanić-Gradu u koju su uključene sve gradske ustanove, udruge, OPG-ovi, tvrtke pa i pojedinci. Upravo je u tom moslavačkom mjestu kao rezultat okrugloga stola Proizvodnja uljnih buča i bučinog ulja, održanog u listopadu 2010. godine, osnovana Udruga proizvođača bučinog ulja. Različitim kulturno-zabavnim programima, edukativnim radionicama i stručnim skupovima Bučijada iz godine u godinu privlači sve više i više posjetitelja, a lani ih je bilo gotovo 30.000. Nemjerljiv je to doprinos u promidžbi buče kao kulture koju se isplati uzgajati i prerađivati te promicanju nutritivnih vrijednosti proizvoda od buče koje valja trošiti. U dva dana koliko traje manifestacija u Ivanić-Gradu se na štandovima proda više od 2000 litara bučinog ulja. Ove godine organizirat će izložbu i ocjenjivanje bučinog ulja iz Zagrebačke, Međimurske i Krapinskozagorske županije što će obogatiti gospodarski dio manifestacije. Za vrijeme trajanja manifestacije brojni ugostitelji pripremaju kreativne jelovnike od buča: juhu s mrvicama kulena, kremu od butter buče, mousse od buče, pikantni umak od buče, pire od buče, žgance s bučinim brašnom, pizze od buče, čokoladne kocke od bundeve, kremšnite s bučom, palačinke punjene bučinom kremom, torte od bundeve, muffine s bučinim golicama… “Uključiti sve ugostitelje da sudjeluju u programu Bučijade bio je mukotrpan posao, ali zadnjih pet godina više nemamo taj problem. Cilj nam je bio da svoj jelovnik u listopadu obogate sezonskom ponudom jela od buča u čemu smo uspjeli, a pizzerija Rošo, jedna od 10 najboljih u Hrvatskoj, otišla je i korak dalje pa cijele godine nudi juhe od buče i pizze od bučinog brašna s košticama i bučinim uljem”, kaže direktorica Turističke zajednice IvanićGrada, Ankica Bešter. Novinarka i književnica Božica Brkan,
61
utemeljiteljica i glavna urednica internetskoga magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani te petnaestak najizdavanijih kuharica bestselera u Hrvatskoj od kojih su neke prevedene i na više jezika, tvrdi da rast zanimanja za bučino ulje nije nikako slučajan i vezan je uz buču koja se u svijetu već tridesetak godina, a u nas nešto manje, nametnula kao izuzetno zanimljiv fenomen koji oživljava ne samo bajku o Pepeljugi i globalizirani Halloween te mnoge Tikvijade i Bučijade, nego i cijeli rod Cucurbita s oko 750 do 850 vrsta koje se sade i siju na sve strane. “Objašnjenje za to, prije svega, je u pojačanoj globalnoj brizi za ‘zdraviju’ poljoprivredu i uopće ‘zdraviju’ hranu”, piše Božica na Oblizekima.
Preskočiti tradicionalnu potrošnju
Kada govorimo o primjeni buče u kuhinji, Božicu Brkan bi mogli nazvati i bučinom glasnogovornicom. Jer, osim niza objavljenih članaka, ona je na Bučijadi u Ivanić-Gradu i kasnije u Zagrebu (u Centru za kulturu prehrane na Tjednu bučina ulja) u tri godine (su)organizirala i vodila tri gastroradionice za ugostitelje i to o buči, sjemenkama i ulju dvaput i jedanput samo o ulju. Naslovi tih radionica su bili Njeno veličanstvo, buča, bučine koštice i bučino ulje i Bučino ulje, ulje koje dolazi. Danas, pet godina kasnije pitamo je: Je li došlo vrijeme bučinog ulja? “Bitno je da se sada na tržištu nudi bučino ulje brojnih proizvođača, uglavnom u butik-količinama, vrlo različito prema proizvodnji i osobinama, ali i različite kvalitete. Kao i kod maslinova ulja ispada
Na dvodnevnoj Bučijadi u IvanićGradu proda se više od 2000 litara bučinog ulja da je sve vrhunsko, što nije, a potrošači i ne znaju što trebaju gledati. Smatram da bi, osim brendiranja, trebalo uvesti i stalno ocjenjivanje kakvoće te još odgajati potrošače kako bi bučino ulje preskočilo tradicionalne načine potrošnje i kako ne bi bilo samo ukras bučinoj ili kojoj drugoj krem juhi. Mislim da bi trebalo dalje raditi i s ugostiteljima”, odgovara nam. Učinjeno je puno na popularizaciji uzgoja bučine tikve te na proizvodnji i potrošnji bučinog ulja, ali to je tek početak jer su mogućnosti neslućene. Najveći i najuspješniji proizvođač bučinog ulja u Hrvatskoj Ivan Grbić zaključuje: “Misija još nije dovršena, ali smo na pravome putu”.
Business & Lifestyle | B&L