ISSN 2584-5128
BROJ 11 • JESEN 2020 • GODINA IV • CIJENA 28 KUNA
Magazin za zdravlje, wellness i ispunjen život
w.natura
DANIELA TRBOVIĆ Svoga tela gospodarica
Maja Brekalo Moja sretna hrana
Jednostavno
LIJEPA
512002 772584 9
ISSN: 2584-5128
Mali SVAKODNEVNI JAPANSKI rituali
Ratko Mavar
Dubrovnik očima DUBROVKINJE
"FOTOGRAFIJAMA SLAVIM ŽENSKU LJEPOTU"
Maja + Bruno
la . h r • w
DARIA LORENCI F LATZ
.natu ww ra
• la.hr ww
S druge strane OGLEDALA
Intervju
str. 74
Spačekom po Hrvatskoj
str. 100
Dean Kotiga
str. 109
SADRŽAJ Broj 11 • jesen 2020 • Godina IV • Cijena 28 kuna Čitaj nas na www.naturala.hr i www.issuu.com/naturalalife
#storiesofwellbeing NAKLADNIK
Nativa media j.d.o.o., Roginina 6, 10 000 Zagreb T: + 385 (0) 1 7701 390 Email: info@naturala.hr Web stranica: www.naturala.hr GLAVNA UREDNICA Andrea Šitum andrea@naturala.hr UREDNIŠTVO Loredana Lindić, Nina Vnuk urednistvo@naturala.hr SURADNICI Lidija Marković Rosati, Malči Rogoznica, mag. pharm; Alenka Brozina, dr. med.; Frane Herenda, mag. pharm; Tomislav Tomić, Mara Doljak, mag. pharm.; Fran Mikulčić, Anamarija Pažin Morović, Ivna Bobanac, Tara Šitum, Vlatka Vužić, Nikolina Petan DIREKTOR MARKETINGA I PRODAJE Željko Šitum Email: zeljko@naturala.hr T: +385 (0) 95 6400 685 PRETPLATA pretplata@naturala.hr GRAFIČKI DIZAJN I PRIJELOM Atlantis, Zagreb TEHNIČKA PODRŠKA Story Editor LEKTURA Iva Borković: Lektor & lektor AUTORSKA PRAVA FOTOGRAFIJA iStock, Depositphotos, Unsplash, Pexels TISAK Kerschoffset Zagreb d.o.o. Časopis Naturala Life izlazi četiri puta godišnje. Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska od 30. rujna 2019. pod rednim brojem 2079. Jedinična cijena iznosi 28 kuna (PDV uključen). Godišnja pretplata za 4 broja iznosi 99 kuna (PDV uključen). Pretplata se može naručiti na pretplata@naturala.hr. © 2020 NATURALA LIFE Sva prava pridržana. Nije dopušteno umnožavanje u bilo kojem obliku, iznajmljivanje, priopćavanje javnosti i prerađivanje na bilo koji način, bilo kojeg dijela ove publikacije bez prethodnog pismenog dopuštenja nositelja prava.
Fotografija na naslovnici: iStock
4
23 S druge strane ogledala 33 Iz minusa u plus 54 Mali japanski rituali 61 Maja Brekalo: „Moja sretna hrana“ 69 Ljepotice, probudite svoju prirodnu ljepotu! 88 Kefir: zrnca koja život znače 100 Valentino i Smoki: Izviđači na četiri kotača 106 Sobno bilje: pronađite (napokon) onu pravu! 112 Dubrovnik očima Dubrovkinje
Intervju 12 Daniela Trbović: Svoga tela gospodarica 27 Daria Lorenci Flatz 40 Ratko Mavar: „Svojim fotografijama slavim žensku ljepotu“ 57 Beth Kempton: „Ljepota je u nesavršenosti“ 74 Maja i Bruno Šimleša 109 Dean Kotiga: „Težak je život influencera“
Fo
ISSN 2584-5128
to
:M
ate
jG
ć rgi
Kolumne 36 Tomislav Tomić Kada… ako ne sada? 49 Fran Mikulčić Život je igra, zaigrajte je! 80 Mara Doljak Kako živjeti iz srca? 82 Alenka Brozina Nadutost naša svagdašnja 87 Frane Herenda Koje biljke djeluju na ženske spolne hormone? 94 Malči Rogoznica Kako pripremiti tijelo za zimu? 105 Lidija Rosatti Na dobrom putu
Intervju DARIA LORENCI FLATZ
„Gluma je želja i strast da upoznaš sebe i druge“ str. 27
106
Foto: Depositphotos
Foto: Marijan Zirdum
Foto: Ratko Mavar
40 100
sobno bilje
Foto: Nina Đurđević
Foto: Pexels
Foto: Maja Danica Pečanić
Foto: Renato Branđolica
12 Impressum
61
74
112
5
Riječ urednice Dragi čitatelji, što mislite, gdje se sakrila ljepota? Je li ona u „oku promatrača“, je li prolazna, krije li se u našim očima, licu ili ipak negdje drugdje? I je li vam uopće važna? Potkraj ljeta sjedili smo s prijateljima na kavi koji su me zadirkivali kako neprestano nešto radim i mijenjam u stanu u kojem živimo. U jednom trenutku sam im rekla: „Pa naravno da mijenjam kada želim da mi bude lijepo!“ Nakon što sam izgovorila tu rečenicu, malo sam zastala i zapitala se koliko mi je zaista važno da sve oko mene bude – lijepo, i što meni uopće znači ljepota. I tako je nastala tema ovoga broja – „jednostavno lijepa“ jer me baš zanimalo otkriti što se krije iza toga da se neke predivne žene uopće ne smatraju lijepima i zašto u ogledalu vide isključivo svoje mane. I, malo po malo, cijela se redakcija 'zarazila' ovom temom – zanimalo nas je krije li se iza toga prava epidemija nevoljenja sebe, koja češće Andrea Šitum, glavna urednica zahvaća ženski rod od muškoga? Zanimalo nas je andrea@naturala.hr otkriti i što više o ljepoti – i to je li nam unutarnja ljepota važnija od vanjske te čime najčešće kompenziramo taj osjećaj da nismo dovoljno lijepi, da se ne uklapamo… Stoga vas pozivam da i vi razmislite o tome što vam znači ljepota? Osjećate li se lijepima? Ako ne – zašto ne? Ako da – kada ste se najviše tako osjećali, u kojem trenutku? Je li za vas ljepota samo vizualni dojam ili nešto puno dublje i puno više od toga? Je li ljepota cjelokupni dojam, energija kojom netko zrači? Pune li vas energijom lijepi prostori, predivna priroda…? Ja sam, recimo, po prirodi esteta, a estete obično vole unaprjeđivati stvari koje ih okružuju (ili sebe), no često upadnu u zamku perfekcionizma i upravo je zato važno shvatiti da prava ljepota leži u nesavršenosti, što nam je otkrila autorica hit-knjige Wabi-sabi, Beth Kempton (Ljepota je u nesavršenosti str. 87). Otišli smo u preispitivanju ljepote i korak dalje – pokušali smo saznati što se to krije s druge strane ogledala i zašto se toliko često osjećamo ne-lijepima (str. 23) te pokušali odgovoriti i na pitanje kako minus na računu samopoštovanja pretvoriti u plus (str. 33). Porazgovarali smo o ljepoti, ali i o drugim sitnicama koje život znače, s tv-voditeljicom Danielom Trbović (str. 12) i glumicom Dariom Lorenci Flatz (str. 27), koje su nam otkrile pojedinosti iz privatnog i poslovnog života. Pričali smo i s fotografom Ratkom Mavarom (str. 40), koji kaže kako svakodnevno slavi žensku ljepotu i to na poseban način – igrom svjetla i sjene. Dotakli smo se i ljepote na prirodan način o kojoj vam je pisala naša Anamarija Pažin Morović (str. 69), ali smo se i raspitali kako kozmetika, prehrana i dodaci prehrani utječu na našu kožu. Maja i Bruno Šimleša odgovarali su nam na ista pitanja o svom braku i vezi (str. 74), Maja Brekalo nam je kuhala specijalitete iz svoje kuharice (str. 61), a Vedrana Orlović pripremala slatka i slana jela s kefirom (str. 88) i naučila nas praviti taj čuveni probiotički napitak. Putovali smo i Hrvatskom – Dubrovkinja nas je provela Dubrovnikom u postsezoni (str. 112), a neobičan par, Valentino i Smoki, provozali su nas svojim Spačekom po Istri, Lici i okolici Zadra (str. 100). Pijanistica Matea Leko otkrila nam je svoje wellbeing-tajne (str. 99), pisali smo vam i o malim japanskim ritualima koje svi vrlo jednostavno možemo uklopiti u svoj život (str. 54), a koji će ga učiniti ljepšim, ispunjenijim i boljim. Stoga, zaronite u novu Naturalu Life, iskreno se nadam da ćete uživati, a do idućeg čitanja, u okrilju zime, srdačno vas pozdravljam.
6
tema broja
GDJE SE SAKRILA LJEPOTA?
S druge strane ogledala ŠTO AKO SE IZA NEZADOVOLJSTVA VLASTITIM ODRAZOM U OGLEDALU KRIJE DUBOKO NEPRIHVAĆANJE I NEVOLJENJE SEBE NA SVIM RAZINAMA? ZAŠTO NAS DRUGI VIDE BOLJIMA, LJEPŠIMA I PAMETNIJIMA NEGO MI SAMI SEBE I ZAŠTO SE PONEKAD TOLIKO KRITIZIRAMO I PONAŠAMO PREMA SEBI GORE OD PEPELJUGINE MAĆEHE?
Foto: Farrinni inNac, Unsplash
Autorica: Andrea Šitum
23
tema broja
„DRUGI NAS UVIJEK VIDE BOLJIMA NEGO MI SAMI SEBE JER SMO OD MALENA NAVIKLI NA KRITIKE I SAMI SMO SEBI NAJVEĆI KRITIČARI“
h iv
a
Danijela Medaković
Foto: Privatna ar
N
e sjećam se točnog trenutka kada sam počela malo pozornije promatrati svoj odraz u ogledalu. Odnosno, kada sam u ogledalu počela vidjeti osobu, a ne samo odraz koji je redovito imao neki prištić, mitesere, previsoko čelo, premale oči, prevelik nos, premale usne, grudi nejednake veličine, višak oko struka i celulit na bokovima. Kritizirala sam se, oh kako sam se samo jako kritizirala – osoba pred ogledalom na svom je licu i tijelu imala bezbroj mana, a osoba iznutra je polako, sa svakim njihovim isticanjem, samo tonula u sve dublju nesigurnost. Nisam znala primiti kompliment, odmahivala bih rukom kada bi mi netko rekao da sam lijepa jer se nikad u životu nisam tako osjećala. A onda mi se dogodilo nešto najljepše moguće – rodila sam kćer i shvatila kako ne želim da ona jednog dana u svom ogledalu traži svoje mane nego isključivo svoju snagu i ljepotu. Odgajajući nju, polako sam, strpljivo i nježno, odgajala i samu sebe… Danas se znam uhvatiti kako tražim iste stvari kao i prije dvadesetak godina, ali se ne mičem od ogledala dok ne osvijestim vlastitu ljepotu i samoj sebi kažem: 'Volim te'. Ovo je Martinina priča, „istina“ energične 46-godišnjakinje zaljubljene u život koja je sebe, u pravom smislu, zavoljela tek u zrelim godinama. No mnoge nisu poput nje; iako ih drugi doživljavaju kao lijepe žene, što uistinu i jesu, one sebe ne vide takvima. Što se krije u pozadini tog neprihvaćanja sebe i svog izgleda i što je to uopće ljepota?
Danijela Medaković je idejna začetnica koncepta “Inkubator sreće” (www.inkubatorsrece.com)
Foto: P r iva
tn a
ar
ljubavi kojom zračimo prema sebi i drugima stvaran je alat u ostvarivanju uspjeha i dobrih odnosa“, tvrdi psihologinja Ivna Lončarić iz zagrebačkog Centra Ramiro. Premda imamo dojam porasta usmjerenosti na fizički izgled u suvremenim vremenima, Gdje tražimo ljepotu? to, tvrdi ova stručnjakinja, nije novost. Istra„Briga o sebi, posvećivanje pažnje živanja još 1940-ih godina bavila su se svojem fizičkom i psihičkom zdrav- iva pitanjem fizičkog izgleda i njegova h lju i dobar osjećaj u svojoj koži utjecaja na percepciju i životne dominantno definiraju našu ishode. Višestruko je utvrđeno pojavnost i značajniji su od postojanje stereotipa „lijepo je činjenice udovoljavamo li tredobro“ – tendencije pripisinutnim društvenim idealima vanja pozitivnih karakternih fizičke ljepote. Dodatno, način osobina fizički privlačnim na koji se odnosimo prema osobama. drugima ključan je za dojam koji „Kada uspoređujemo više i ostavljamo. Takva ljepota stvara manje fizički atraktivnu osobu, pravi utjecaj puno više od one Psihologinja Ivna Lončarić pretpostavljamo da su atraktivnikoja se vezuje uz puke fizičke članica je tima zagrebačkog je osobe ujedno kompetentnije, Centra Ramiro karakteristike. Ljepota koja bolje prilagođene, snažnije, (www.ramiro.hr) proizlazi iz pozitivne energije i mentalno zdravije, inteligentnije
„STALAN TRUD DA SE SVIDIMO DRUGIMA BRZO POSTAJE IZVOR NEZADOVOLJSTVA ZA NAS SAME, ALI NARUŠAVA I NAŠE ODNOSE S DRUGIMA. KOLIKO GOD TRAŽIMO PRIHVAĆANJE DRUGIH, NE MOŽEMO GA POTPUNO OSJETITI DOK NE PRIHVATIMO SAMI SEBE“ Ivna Lončarić
24
i socijalno vještije od manje atraktivnih. Osvještavanje ovakvih pristranosti vrlo je važno jer je upravo svijest o njihovu postojanju jedan od načina sprječavanja diskriminativnih ponašanja koja bi se mogla javiti kao njihova nuspojava“, kaže psihologinja Lončarić.
Tapkanjem do ljubavi prema sebi
Da su ljudi koji se u većoj mjeri uklapaju u standarde ljepote uspješniji te da ih drugi više primjećuju, smatra i Danijela Medaković, koja se već pet godina bavi tehnikom koja svakoj osobi pomaže zavoljeti sebe – tapkanjem. Otkrila ju je kad je njoj samoj trebala pomoć jer se nije mogla ni znala nositi s emocionalnim stanjima, a metode i pristupi koje je do tada iskušala nisu davali konkretne rezultate. „Emotional freedom tehnique (EFT) ili tehnika emocionalne slobode često se naziva i emocionalna akupresura. Fokusirana je na emocije i na to kako se one manifestiraju u tijelu, jer poznato je da zapravo one emocije koje smo pohranili u tijelu i energetskom sustavu tijela izazivaju energetske blokade koje pritom dovode do raznih neželjenih emocionalnih stanja, pa čak i bolesti. U neprihvaćanju sebe i onoga tko jesmo zapravo je nakupljeno puno neugodnih emocija prema sebi, poput ljutnje, neopraštanja pogrešaka, straha da nismo dovoljno dobri, lijepi, pametni… EFT je metoda koja fokusirano radi na otpuštanju baš takvih emocija, stavova i ideja koji iz njih proizlaze. Rekla bih da je to idealna metoda „čišćenja“ i kreiranja slike o sebi koju želimo, jer je blaga, neinvazivna i podržavajuća, a s druge strane jako moćna“, kaže Danijela i opisuje sam postupak. Tapkanje se uvijek izvodi po istim točkama, ali je svaki put drukčija postavka koja se izgovara dok se po točkama tapka.
Od ljutnje do prihvaćanja
„Tako u suradnji s klijentom tražimo emociju i uzrok emocije i nakon toga kreiramo specifičnu rečenicu. U EFT-u to nazivamo postavkama na koje stavljamo fokus, a svaka počinje 'iako imam' (pa dolazi negativna fraza 'veliku ljutnju na samu sebe'), 'prihvaćam se takvom kakva jesam', objašnjava ova stručnjakinja. Voljeti sebe, prema njezinu mišljenju, znači prihvatiti ono tko smo sada i ono tko smo bili u prošlosti te sve ono što nam se ne sviđa kontinuirano poboljšavati. Također, to znači i biti spreman raditi na tome da postanemo „najbolja verzija sebe“, kako to lijepo američki volimo reći, a ne savršena verzija čovjeka s naslovnice nekog magazina ili iz televizijske reklame. „Čini mi se da smo kao društvo, već od najranije dobi, previše fokusirani na materijalno. Lijepo je imati stvari, ali stvari donose samo kratkoročno zadovoljstvo, a ne ispunjenje koje nam je svima potrebno. Jaz koji se stvara između toga što vidimo mi i što vide drugi
tema broja
Psihologinja Ivna Lončarić iz zagrebačkog Centra Ramiro tvrdi da postoje tri važna „sastojka“ ljubavi prema sebi: prihvaćanje, samopoštovanje i samoosjećanje. „Kao svaka ljubav, i ljubav prema sebi kreće od prihvaćanja – prihvaćanja sebe u cijelosti, svojih snaga na koje smo ponosni, ali i slabosti koje bismo često radije zadržali za sebe. Posve je prirodno da svatko od nas ima oboje, kako zbog urođenog temperamenta, tako i zbog životnih iskustava kroz koja smo više razvijali neke dijelove sebe, dok su neki drugi ostali zanemareni. Postoje, međutim, ljudi koji su više usmjereni na vlastite snage, istodobno zatvarajući oči na svoje nedostatke. To je najčešće zato što od važnih drugih (roditelja i drugih autoriteta u djetinjstvu) nisu bili prihvaćeni pa su, radi vlastite zaštite, naučili skrivati sve što nije poželjno“, smatra psihologinja Ivna Lončarić. S druge strane, napominje ova stručnjakinja, mnogi zanemaruju vlastite snage, stalno razmišljajući o onom čime nisu zadovoljni kod sebe. Takva samokritičnost također proizlazi iz nedovoljnog prihvaćanja od važnih ljudi u djetinjstvu, u tom važnom razdoblju kad gradimo sliku o sebi. „Ako su oni koje najviše volimo i cijenimo stalno isticali naše mane, pokušavajući nas usmjeriti ili promijeniti, naučili smo da to moramo činiti i mi ako želimo biti prihvaćeni i voljeni. Drugim riječima, u obje situacije ljudi odbacuju dio sebe koji je manje poželjan, bilo da ga ne žele vidjeti ili su neprestano fokusirani na njega. Međutim, svjesnost svojih slabosti ili ograničenja ni na koji način ne bi trebala uvjetovati našu sposobnost uvažavanja jedinstvenog sebe. Tek kada se prestanemo osuđivati i shvatimo da svatko ima svoje prednosti i mane i da je neovisno o tome vrijedan ljubavi i prihvaćanja (tuđeg i vlastitog), možemo krenuti u nadogradnju i pravi razvoj sebe, koji donosi osjećaj samopoštovanja“, kaže Ivna i napominje kako je upravo samopoštovanje drugi sastojak ljubavi prema sebi. „Kada se ljudima postavi pitanje tko ste vi, oko 70 posto odgovora ima pozitivnu ili negativnu konotaciju. Osim što pokušavaju odgovoriti na pitanje tko sam ja, ljudi također traže odgovor i na pitanje kakav sam ja, kolika je moja vrijednost. Odgovor na to pitanje predstavlja naše samopoštovanje, vrijednosnu i emocionalnu komponentu pojma o sebi. Ako je ono visoko, donosi nam osjećaj zadovoljstva i ugode time tko smo, gdje smo i što imamo, neovisno o tome što nismo idealni. Također, donosi nam energiju da razvijamo dijelove sebe koje smo možda zanemarili ili nam nisu prirodno urođeni, a važni su nam za ispunjen život. Napokon, zadnji sastojak ljubavi prema sebi je briga o sebi i samoosjećanje“, kaže ova psihologinja naglašavajući kako osobe s visokom razinom samoosjećanja pokazuju tri ponašanja: nježne su prema vlastitim neuspjesima i pogreškama umjesto da ih osuđuju; prepoznaju neuspjehe kao zajedničko ljudsko iskustvo i normalan, dapače, očekivan dio života, te uravnoteženo pristupaju negativnim emocijama kad se spotaknu ili padnu – dopuštaju si da se osjećaju loše, ali ne dopuštaju da negativne emocije prevladaju.
25
Foto: Ava Sol, Unsplash
TRI OSNOVNA SASTOJKA LJUBAVI PREMA SEBI
tema broja
Začarani krug nezadovoljstva Prihvaćanje sebe važno je za svaki segment našeg života zato što uključuje odnose s obitelji, kolegama, prijateljima, pa i samim sobom. A da upravo to zadnje, odnos sa samim sobom, mnogi često zanemaruju nastojeći se svidjeti drugima, smatra i psihologinja Ivna Lončarić. „Stalni trud da se svidimo drugima brzo postaje izvor nezadovoljstva za nas same, ali narušava i naše odnose
„TREBAMO RADITI NA TOME DA POSTANEMO 'NAJBOLJA VERZIJA SEBE', KAKO TO LIJEPO AMERIČKI VOLIMO REĆI, A NE SAVRŠENA VERZIJA ČOVJEKA S NASLOVNICE NEKOG MAGAZINA ILI IZ TELEVIZIJSKE REKLAME“ Danijela Medaković 26
„LJEPOTA KOJA PROIZLAZI IZ POZITIVNE ENERGIJE I LJUBAVI KOJOM ZRAČIMO PREMA SEBI I DRUGIMA STVARAN JE ALAT U OSTVARIVANJU USPJEHA I DOBRIH ODNOSA“ Ivna Lončarić
s drugima. Koliko god tražili prihvaćanje drugih, ne možemo ga potpuno osjetiti dok ne prihvatimo sami sebe. Tako ljudi često teško prihvaćaju tuđe komplimente ili ih doživljavaju neiskrenima, čak i onda kada su ih zaslužili. Istodobno, kritičnost prema sebi često uključuje i preveliku kritičnost prema drugima. Time ulazimo u začarani krug nezadovoljstva, gdje stalno zamjeramo nešto sebi, ali i drugima, što nam oduzima energiju da se razvijamo i usmjerimo na budućnost“, smatra ova stručnjakinja. Razlog zašto se naša percepcija sebe ponekad može razlikovati od onoga kako nas vide drugi proizlazi upravo iz stavljanja većeg naglaska na ljubav prema drugima nego prema sebi. Nerijetko mislimo da moramo ispuniti tuđa očekivanja, vanjske autoritete, kako bi nas oni prihvatili. Pritom smo, smatra psihologinja Lončarić, poput glumaca koji igraju određenu ulogu na pozornici, a iza nje su nešto sasvim drugo. „Sve to dodatno dolazi do izražaja u suvremenom društvu, gdje društvene mreže stavljaju fokus na dojam koji o sebi stvaramo na frontstageu. Samim time počinjemo zanemarivati pravog sebe, gubimo priliku otkriti svoju istinsku ljepotu i zavoljeti se upravo takvima kakvi jesmo. Ako, međutim, usmjerimo pažnju i doista prihvatimo sebe u backstageu, više nam nije nužno tuđe prihvaćanje da bismo se dobro osjećali u vlastitoj koži“, kaže ova stručnjakinja i zaključuje kako je ljubav prema sebi snažan pokretač i zato ju je važno razvijati unutar sebe, kako bismo je prestali stalno tražiti u okolini.
Foto: Ava Sol, Unsplash
nastaje upravo iz tog materijalno nastrojenog fokusa u društvu. Također, drugi nas uvijek vide boljima nego mi sami sebe jer smo od malena navikli na kritike i sami smo sebi najveći kritičari. Umjesto da se prema sebi ponašamo kao prema najboljem prijatelju, mi se ponašamo gore nego Pepeljugina maćeha. Ima jedno pitanje koje mi je puno pomoglo. Kada krene taj tok negativnih misli o nama samima, možemo se zapitati: 'Bih li ovako govorila, postupala i bila oštra prema svojoj najboljoj prijateljici?' Ključ je pronaći razumijevanje prema sebi jer iz razumijevanja dolazi ljubav i prihvaćanje“, zaključuje Danijela.
PRETPLATITE SE NA
!
DIGITALNO IZDANJE (kupi na digitalnom servisu Magzter www.magzter.com/publishers/Nativa-media)
TISKANO IZDANJE
Uz PRETPLATU na TISKANO IZDANJE
darujeiz 20m20o. 2 BROJA
JEDNOGODIŠNJA PRETPLATA • 4 broja za samo 45 kuna
1 BROJ
• 1 broj za samo 13 kuna
JEDNOGODIŠNJA PRETPLATA • 4 broja za samo 99 kuna
Za pretplatu nas nazovite na +385 1 7701 390 ili nas kontaktirajte na pretplata@naturala.hr Nativa media j.d.o.o., Roginina 6, 10000 Zagreb. Ovlašteni distributer pretplate. IBAN: HR87 2340009-1110613646, otvoren pri PBZ – Privrednoj banci Zagreb.
intervju
Foto: Renato Branđolica
„U PROTEKLIH DVANAEST GODINA ODNOS PREMA ŽENAMA BITNO SE PROMIJENIO. NA LOŠIJE. OJAČAO JE KONZERVATIVNI DISKURS, UPLIĆU SE U NAŠA REPRODUKTIVNA I DRUGA PRAVA I POKUŠAVAJU NAS VRATITI TAMO GDJE NI NAŠE MAJKE NISU BILE“
12
intervju
DANIELA TRBOVIĆ
Svoga tela gospodarica JEDNO OD NAJOMILJENIJIH LICA S MALIH EKRANA – DUHOVITA, BRITKA I SPONTANA TELEVIZIJSKA VODITELJICA DANIELA TRBOVIĆ, OTKRIVA KAKO JE TEK U PEDESETOJ GODINI SHVATILA DA TREBA POČETI STAVLJATI SEBE U FOKUS TE KAKO JE BIO ZADNJI TREN DA SE PRIHVATI TOG ODGOVORNOG POSLA…
B
ritka, brza, spontana, duhovita i jedno od omiljenijih televizijskih lica – tako bi se ukratko mogla opisati „vječita djevojčica“ Daniela Trbović, koja plijeni našu pažnju na malim ekranima posljednjih trideset godina. Da, dobro ste čuli i stvarno nije šala – trideset godina je prošlo od kada je Daniela prvi put stala pred kamere i snašla se pred njima kao riba u vodi. Prvo u 'Hit depou', koji je vodila s Hamedom Bangourom, a potom u 'Najslabijoj karici', '8. katu' te od jeseni 2019. u '5.com s Danielom', emisiji napravljenoj po uzoru na late-night show u kojoj zabavlja gledatelje, kako sama kaže, „uz satiru, ironiju i mrvicu crnog humora“. No, osim voditeljskog posla, ni pisanje joj nije strano. Godine 2008. svestrana Daniela objavljuje knjigu „Hrvatica, majka, katolkinja, nepušačica…“. I kad smo već mislili da je iscrpila sve svoje talente, oduševila nas je u 'Plesu sa zvijezdama', gdje je pokazala zavidnu plesačku vještinu i kondiciju s partnerom Nicolasom Quesnoitom. A svega toga (vjerojatno) ne bi bilo da je umjesto voditeljskog poziva odabrala onaj medicinski jer je Daniela svoj put u svijet fakultetskog obrazovanja započela u predavaonici Medicinskog fakulteta, no završila ga je na Fakultetu političkih znanosti. Nema sumnje, da je završila medicinu, postala bi jedna od omiljenijih liječnica u Hrvata, no tada bi u njezinu društvu, dosjetkama i elokvenciji uživali samo njezini pacijenti... Od nesuđene liječnice do voditeljice '5.com s Danielom' – dođe li vam ponekad žao što niste postali druga Alemka Markotić nego jedno od najpoznatijih televizijskih lica? - Mojoj je teti bilo jako žao što nisam završila medicinu jer je bijela kuta uz moju tamnu kosu jednostavno bila dobitna kombinacija. Nisam bila modno osviještena za nastavak faksa. Stetoskop i anatomske atlase proslijedila sam zainteresiranijima i ambicioznijima. Sad sam u životnoj dobi kad su mi
Autorica: Andrea Šitum
poznanici liječnici na cijeni, a od medicine mi je ostalo taman toliko da na sebi stalno pronalazim simptome ozbiljnih bolesti. Na sreću, za jednokratnu su uporabu. Sestru imam, meni važnu i voljenu, ali nije medicinska. Prof. Markotić je ne samo vrhunska stručnjakinja, nego i sjajna govornica i zanimljiva osoba i njoj doista ne mogu konkurirati. Ja sam samo vickasta gospođa. Zanima me ide li vam na živce kada 'kreativni novinari' (poput mene) pitanje studiranja medicine izvuku po 18.556 put? - Prisjećanje na medicinu, od koje sam odustala, danas ne izaziva traume, naime, vrijeme liječi sve rane pa i moje medicinske. A postaviti pitanje kojim ćete izvući nešto zanimljivo, novo, ekskluzivno od osobe koja već trideset godina pliva u našoj maloj, medijskoj bari, doista je nemoguće. Uglavnom, sad mi je bolje nego vama. Puno je teže postaviti dobro pitanje nego dati glupi odgovor. Sretno! Sljedeće, molim! Dat ću sve od sebe (smijeh). Kad smo kod
„SAD SAM U ŽIVOTNOJ DOBI KAD SU MI POZNANICI LIJEČNICI NA CIJENI, A OD MEDICINE MI JE OSTALO TAMAN TOLIKO DA NA SEBI STALNO PRONALAZIM SIMPTOME OZBILJNIH BOLESTI“
toga što vam ide na živce, smije li uopće išta ići na živce jednoj 'Hrvatici, majci, katolkinji i nepušačici' ili smo sve mi koje ćemo se pronaći u ovom opisu idealne žene predodređene da sa smiješkom odrađujemo ono što život donese pred nas (smijeh)? - Hrvatica, majka... je bio opis idealne žene za rubriku 'Usamljena srca' u Areni, časopisu koji pamtimo mi iz prošlog tisućljeća. A u to doba sam i ja imala drukčija očekivanja od sebe – mlado, ludo. Imala sam višak energije i manjak iskustva, dakle, ni po čemu se nisam razlikovala od drugih mladih žena i mislila sam da se mnoge stvari podrazumijevaju, da ih moram odraditi, prihvatiti, zadovoljiti očekivanja drugih. Na sreću, danas je drukčije. Je li danas teže biti 'Hrvatica, majka, katolkinja i nepušačica' nego prije 12 godina, kada ste objavili knjigu? Što se od tog vremena do danas najviše promijenilo u vašem životu? - Danas je drukčije. Sa samom sobom se bolje nosim. Možda i zato jer se ni s kim ne dijelim. U pedesetoj mi je zazvonio alarm, shvatila sam da nisam tek na pola života i ako mislim ugađati sebi, staviti sebe u fokus, zadnji je tren da se prihvatim tog odgovornog posla. Sad sam u fazi – manjak energije, ali višak mudrosti. Da danas pišete knjigu, kakav biste joj naslov dali i koja bi joj bila tematika? - Svoga tela gospodar! Dobro, gospodarica. Bavila bih se ženama, svakodnevicom, pisala bih o onom što me okružuje. Uostalom, knjiga koju spominjete samo su ukoričene kolumne koje sam pisala nešto više od osam godina, iz tjedna u tjedan za Novi list. U proteklih dvanaest godina odnos prema ženama bitno se promijenio. Na lošije. Ojačao je konzervativni diskurs, upliću se u naša reproduktivna i druga prava i pokušavaju nas vratiti tamo gdje ni naše majke nisu bile.
13
POTPUNO NOVA dm active beauty APLIKACIJA. Otkrijte brojne pogodnosti i prikupljajte još više bodova!*
• digitalna dm active beauty kartica • jednostavna i brza aktivacija online kupona • pregled bodovnog stanja • pregled trenutačnih pogodnosti • pretraživač dm prodavaonica • lista za kupnju *Ne odnosi se na kupnju dm darovnih kartica, bonova za mobitel te povratnu naknadu za ambalažu s jednokratnom upotrebom. � www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr