ISSN 2584-5128
BROJ 12 • PROLJEĆE 2021. • GODINA V • CIJENA 28 KUNA
#storiesofwellbeing
www.naturala.hr
Broj 12 • proljeće 2021. • Godina V
INTERVJU
Barometar
SREĆE
Mirjana Hrga Slaven Škrobot Edita Lučić Jelić
SANDRA RONČEVIĆ Mrvu ovog, zeru onog
Lee Suh Yoon
Na putu obilja
BAROMETAR SREĆE
NEKI NOVI
WELLNESS TRENDOVI
Tapasom! RECI TO
ANTONIA I ALJOŠA ŠERIĆ Ljubav i glazba
Cijena 28 kuna
Ana
512002 772584 9
ISSN 2584-5128
U OBLACIMA
ISSN: 2584-5128
RADIŠIĆ
Impressum
ISSN 2584-5128 NAKLADNIK Nativa media j.d.o.o., Roginina 6, 10 000 Zagreb T: + 385 (0) 1 7701 390 Email: info@naturala.hr Web stranica: www.naturala.hr REDAKCIJA ANDREA ŠITUM, glavna urednica Email: andrea@naturala.hr LOREDANA LINDIĆ TARA ŠITUM NINA VNUK Email: urednistvo@naturala.hr SURADNICI LIDIJA MARKOVIĆ ROSATI, MALČI ROGOZNICA, mag. pharm; ALENKA BROZINA, dr. med.; FRANE HERENDA, mag. pharm; TOMISLAV TOMIĆ, MARA DOLJAK, mag. pharm.; FRAN MIKULČIĆ, KRISTINA UKALOVIĆ, ANAMARIJA PAŽIN MOROVIĆ, PATRICIJA HUT, VLATKA VUŽIĆ MARKETING I PRODAJA ŽELJKO ŠITUM Email: zeljko@naturala.hr T: +385 (0) 95 6400 685 PRETPLATA pretplata@naturala.hr GRAFIČKI DIZAJN I PRIJELOM Atlantis, Zagreb TEHNIČKA PODRŠKA Story Editor
#storiesofwellbeing
AUTORSKA PRAVA FOTOGRAFIJA iStock, Depositphotos, Unsplash, Pexels TISAK Kerschoffset Zagreb d.o.o. Časopis Naturala Life izlazi četiri puta godišnje. Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska od 30. rujna 2019. pod rednim brojem 2079. Jedinična cijena iznosi 28 kuna (PDV uključen). Godišnja pretplata za 4 broja iznosi 99 kuna (PDV uključen). Pretplata se može naručiti na pretplata@naturala.hr.
Popis prodajnih mjesta potraži na www.naturala.hr 4
© 2021 NATURALA LIFE Sva prava pridržana. Nije dopušteno umnožavanje u bilo kojem obliku, iznajmljivanje, priopćavanje javnosti i prerađivanje na bilo koji način, bilo kojeg dijela ove publikacije bez prethodnog pismenog dopuštenja nositelja prava. FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI: Ana Radišić, privatna arhiva
SADRŽAJ Broj 12 • proljeće 2021 • Godina V
Čitaj nas na www.naturala.hr i www.issuu.com/naturalalife
72
Foto: Privatna arhiva Slaven Škrobot
Foto: Igor Jakšić
Foto: Privatna arhiva Suh Yoon Lee
41
77
45
21 Foto: Brooke Lark, Unsplash
15 Barometar sreće: Koliko su Hrvati sretni? 21 Slaven Škrobot Živjeti punim plućima 26 Mirjana Hrga „Život je čudo, a mi smo dobitnici” 30 Matthew McConaughey: 5 životnih pravila 34 Ana Radišić Ana u oblacima 41 Suh Yoon Lee Na Putu obilja 45 Antonia i Aljoša Šerić Ljubav i glazba 49 Iris Pinjuh Moje wellbeing tajne 52 5 stupova vitalnosti 53 Maria Florencia Celani i Ivana Jelinčić Atkinson Dom je gdje je srce
60 Kristina Ukalović: Prvo analiziraj, potom tretiraj! 61 Maske: Vaši beauty saveznici 64 J. Glow: Vrijeme je na njezinoj strani 67 Lejla Kažinić Kreho: Dan za detoks 72 Martina Linarić: „Pravilna prehrana mora postati svakodnevica" 77 Edita Lučić Jelić „Oj, živote, limunova koro“ Foto: Krishh, Unsplash
Foto: Filip Gržinić
#storiesofwellbeing
PRETPLATA
SADRŽAJ Broj 12 • proljeće 2021 • Godina V
Čitaj nas na www.naturala.hr
Čitaj nas na www.naturala.hr i www.issuu.com/naturalalife i www.issuu.com/naturalalife
99 TISKANO IZDANJE (godišnja pretplata)
4 BROJA ZA SAMO
13 kuna
Za pretplatu nas nazovite na +385 95 50 80 668 ili kontaktirajte na pretplata@naturala.hr
Nativa media j.d.o.o., Roginina 6, 10000 Zagreb. Ovlašteni distributer pretplate. IBAN: HR87 2340009-1110613646, otvoren pri PBZ – Privrednoj banci Zagreb.
ho sitp po : De
93
Foto: Ća ila Mičij Privatna m arhiva ević,
1 broj za samo
arhiva
45 KUNA
Mara Doljak Ja sam gospodar srca svoga Tomislav Tomić Kako pronaći nadu? Fran Mikuličić Tri čarolije jedne priče Lidija Marković Rosati Ispočetka, nježno naprijed Alenka Brozina Život s celijakijom: Čitanje deklaracija 95 Malči Rogoznica Jeste li spremni za sezonu alergija? 117 Frane Herenda Kurkuma nije svelijek, ali djeluje
r, Privatna
4 BROJA ZA SAMO
32 37 40 48 76
agoj Seve
(pronađi na servisu MAGZTER)
118
Kolumne
Foto: Dom
ONLINE IZDANJE
Fot o
83 83 Reci to tapasom 93 Ćamila Mičijević Rukometna zvijezda u visokim potpeticama 96 Fenomen Plitvice: Gdje luksuz susreće prirodu 99 Neki novi wellness trendovi 104 Sandra Rončević Mrvu ovog, zeru onog 113 Afrodizijaci: Ljubav je u zraku 118 Putovanja Riznica sjećanja
tos
Foto: Krishh, Unsplash
99 KUNA
tema broja
Jeste li ikada razmišljali o tome kako stojite na barometru sreće?
Dr. sc. Ljiljana Kaliterna-Lipovčan otkriva nam kako na tom barometru stoje Hrvati i usrećuju li nas više materijalne stvari, društveni status, putovanja ili pak odnosi?
Autorica: Andrea Šitum
KOLIKO SU HRVATI SRETNI?
SREĆE
Foto: Depositphotos
BAROMETAR
15
tema broja
S
retan čovjek u svom životu pronalazi smisao, osjeća podršku bližnjih i povremeno si priušti neka zadovoljstva koja mu uljepšavaju svakodnevicu, bilo da je to odlazak na kavu ili piće s prijateljima, restoran, kino, skijanje, godišnji odmor – sve u skladu sa svojim mogućnostima. Oscar Wilde je lijepo i duhovito rekao da „nije sreća imati ono što želiš, nego željeti ono što imaš”, kaže dr. sc. Ljiljana Kaliterna-Lipovčan, voditeljica istraživanja koje se bavilo pitanjem sreće u Hrvata. Od 2015. do 2019. znanstvenici Instituta Ivo Pilar provodili su istraživanje CRO-WELL, Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti, želeći izmjeriti koliko su Hrvati sretni. Budući da je sreća individualan i potpuno subjektivan pojam, ne postoji objektivan način na koji bi se moglo izmjeriti koliko je točno neka osoba sretna ako nam ona to sama ne kaže. „Sreća se najčešće ispituje pitanjima poput 'Što biste rekli koliko ste sretni na skali od 0 do 10?' ili 'Koliko često ste se u posljednjih mjesec dana osjećali veselo, raspoloženo, aktivno, tužno, mrzovoljno ili ljutito?'. Postoje različiti instrumenti, a mi smo u istraživanju koristili one koji se najčešće koriste u sličnim svjetskim istraživanjima”, pojašnjava znanstvenica.
DO STVARNE SLIKE S POMOĆU 200 PITANJA
uvjeta. Materijalni uvjeti su važni ako su stvarno nedostatni za zadovoljenje osnovnih potreba. Kada su procjenjivali pozitivnost/negativnost pojedinih životnih događaja, naši su sudionici najpozitivnijima procijenili rođenje ili posvojenje djeteta, vjenčanje, zaruke, trudnoću supruge, a ne kupnju stana ili kuće, financijski dobitak ili nešto slično. Najnegativnijima su procijenjeni nasilje u obitelji, smrt bliske osobe i pobačaj”, otkriva Kaliterna-Lipovčan.
MLADI SU SRETNIJI
Prema ovom, a i sličnim istraživanjima u svijetu, pokazalo se da su i u Hrvatskoj najsretniji mladi ljudi, a najmanje sretni ljudi srednje dobi, u periodu života kad su opterećeni problemima, kreditima, poslovnim obavezama i kada se bore da usklade poslovni i obiteljski život. „Odnos životne dobi i sreće prati tzv. U krivulju po kojoj bi se sreća trebala opet povećavati u starijoj životnoj dobi. I kod nas je tako, pokazalo je jedno naše prethodno istraživanje, ali tek kad se kod starijih ljudi isključi utjecaj loših prihoda i slabijeg zdravstvenog stanja. Zato možemo reći da su i naši stariji građani, koji imaju solidne mirovine i dobrog su zdravlja, sretniji od građana srednje dobi”, dodaje. Zanimljivo je i da su Hrvati optimističniji od ostalih zemalja EU-a. Naime, u Hrvatskoj 74 posto građana optimistično gleda na budućnost EU-a, dok je prosjek optimista u EU-u nešto niži (60%)”, govori znanstvenica.
Anketa se, dodaje, sastojala i od niza drugih pitanja - od uvjeta u kakvima živimo, prihoda, gdje živimo, s kim živimo, do niza životnih događaja koji nam se jesu ili nisu dogodili u posljednjih godinu dana. „Pitanja je bilo puno, više JE LI SREĆA GENETSKI od 200, i zahvalni smo svakom sudioniku koji je UVJETOVANA? u online anketi strpljivo na njih odgovarao jer Dotaknuli smo se i raznih teorija, osobito smo došli do vrijednih spoznaja”, govori. onih koji smatraju da je sreća genetski Tako su, otkriva nam, hrvatski građani uvjetovana. na ljestvici sreće od 0-10 obično negdje Sva istraživanja pokazu„Sreća je genetski uvjetovana vrlo oko 6. Na svjetskoj ljestvici sreće, koju ju da su za sreću najvažniji malo, i to ne kao razina sreće od koje ne UN mjeri u svom godišnjem „Svjetskom socijalni odnosi, odnosi u možemo pobjeći, već posredno putem izvješću o sreći”, u razdoblju od 2017. do bližoj i široj obitelji, zanekih osobina ličnosti koje kao da nas 2019., bili smo pozicionirani kao 79. od predodređuju da budemo sretniji. Ljudi 153 zemlje. Znači, negdje oko sredine. jednici, s prijateljima koji su otvoreni prema drugima i vole drušNajsretnije zemlje bile su Finska, Danska i i kolegama na tvo (tzv. ekstrovertirani pojedinci) i oni koji Švicarska, a najnesretnije Afganistan, Južni poslu su emocionalno stabilniji, sretniji su. Međutim, Sudan i Zimbabve. opet naglašavam – sretniji, ne sretni ili nesretni”, OSJEĆAJ SREĆE NAM JE U PADU tvrdi, dodajući da i društvene okolnosti djeluju na našu „Već smo godinama negdje u sredini svjetskih zemalja po sreću. sreći, međutim, zabrinjavajuće je što bilježimo blagi pad. Taj „Ako živimo u stabilnim i sigurnim društvima, kao što je pad nije velik, manje od 1 bod. Utješno je, međutim, da se većina razvijenih zemalja koje poštuju ljudska prava, možemo među zemljama koje su u istom periodu zabilježile pad nalaze računati na određenu dozu sreće 'izvana'. Što se društvo ili i Danska, Australija, Irska, Belgija i Nizozemska”, kaže dr. sc. državne institucije više brinu o našoj dobrobiti, to smo sretniji Kaliterna-Lipovčan, dodajući da ni po tom pitanju nismo u – upravo u tome je tajna visoke razine sreće skandinavskih lošem okružju. zemalja”, pojašnjava. Što su, pitamo, pokazali rezultati prikupljeni u pet godina, POVEĆANJE PLAĆE NIJE GARANCIJA SREĆE koji su čimbenici Hrvatima najvažniji za opći osjećaj sreće? Tu se nameće pitanje jesu li za sreću važniji odnosi od „Najvažniji aspekti života za opći osjećaj sreće su dobri obiteljmaterijalnog statusa, kakva je povezanost sreće i novca te ski i prijateljski odnosi, zadovoljstvo zajednicom u kojoj živite, vrijedi li ona 'Nije u šoldima sve'? „Sva istraživanja pokazuju a hrvatski građani se, prema našem istraživanju, osjećaju i da su za sreću najvažniji socijalni odnosi, odnosi u bližoj i široj dosta sigurno te su općenito zadovoljni svojim zdravljem. obitelji, zajednici, s prijateljima i kolegama na poslu – sve su Relativno najmanje zadovoljstva izražavaju u pogledu svog to čimbenici koji puno više utječu na sreću, nego materijalne životnog standarda, posla i osjećaja sigurnosti u budućnosti”, okolnosti. Materijalno ili financijsko stanje najvažnije je kad pojašnjava. ga nema ili je vrlo nisko. Ne možete očekivati veliku sreću kod ROĐENJA I VJENČANJA NA PRVOME MJESTU čovjeka koji je gladan, nema gdje prespavati i hladno mu je”, Prema dosadašnjim saznanjima, Institut sad već ima prilično kaže znanstvenica. jasnu sliku o tome jesu li našim sugrađanima važniji materiTako, dodaje, na najnižim razinama materijalnog stanja jalni status ili odnosi. „I po važnosti, a ne samo zadovoljstvu, sreća raste usporedo s porastom materijalnog. Međutim, kada važniji su socijalni odnosi, zdravlje i sigurnost od materijalnih dosegnemo određenu razinu prihoda koji nam omogućuju
ODNOSI SU NAJVAŽNIJI
16
Foto: Mijo Vesović
tema broja
zadovoljenje osnovnih potreba, porast prihoda neće nas usrećiti u onoj mjeri u kojoj očekujemo. Jedno je američko istraživanje pokazalo da su multimilijunaši manje sretni od prosječnog američkoga građanina. Zašto? Odgovor je jednostavan - da biste zaradili, morate puno raditi, žrtvovati svoj privatni život i brinuti se o toliko toga da se opravdano možemo pitati čemu sve to. „U našem CRO-WELL istraživanju pokazalo se da je sreća znatno niža kod ljudi koji ostvaruju prihode manje od 3.000 kuna od onih kojima su mjesečni prihodi između 3.000 i 5.000 kuna. Povećanjem prihoda, porast sreće više nije tako izrazit, otkriva, dodajući kako ne možemo reći da novac uopće ne utječe na sreću, ali utječe puno manje nego što očekujemo.” Na temelju našeg istraživanja, kaže, koje nije rađeno na reprezentativnom uzorku, ali ipak pruža neki uvid, sretan Hrvat zarađuje najmanje prosječnu hrvatsku plaću koja je, prema izvješćima Državnog zavoda za statistiku, u prošloj godini iznosila oko 6.700 - 6.800 kuna.
ŠKAMPI ILI ĆEVAPI, SVEJEDNO
Sreća je, nastavlja, u svim stvarima koje nas vesele. Za nekoga su to male, za nekoga velike, ali zasigurno si svi možemo priuštiti dobro se provesti u omiljenom društvu, među dobrim prijateljima i u obitelji. „Nigdje nisam naišla na podatak da se sreća povećava s obzirom na to što pijemo ili jedemo u društvu, jesu li to skupa pića ili happy hour kave, škampi ili ćevapi, ali ugodno
"NIGDJE NISAM NAIŠLA NA PODATAK DA SE SREĆA POVEĆAVA S OBZIROM NA TO ŠTO PIJEMO ILI JEDEMO U DRUŠTVU, JESU LI TO SKUPA PIĆA ILI 'HAPPY HOUR' KAVE, ŠKAMPI ILI ĆEVAPI, ALI UGODNO DRUŽENJE NAS ZASIGURNO MOŽE USREĆITI" dr. sc. Ljiljana Kaliterna-Lipovčan
druženje nas zasigurno može usrećiti. Istraživanja koja su rađena u doba ove pandemije također pokazuju da nas, čak i u uvjetima kada smo prisiljeni na samoizolaciju, najviše usrećuje komunikacija s drugima, pa makar i putem interneta”, objašnjava.
NOVAC SE ISPLATI TROŠITI NA USPOMENE
No, ako je novac samo djelomično odgovoran za našu sreću, zanimalo nas je, što kažu ispitanici, na što ga se najviše isplati trošiti? „Novac se najviše isplati trošiti na iskustva, na odlazak u kino, kazalište, druženje, skijanje, klizanje, učenje stranih jezika, putovanja i puno drugih stvari od kojih će nam ostati lijepe uspomene. Istraživanja pokazuju da kupnja materijalnih stvari usrećuje kratkotrajno. Kupili smo kuću i već za nekoliko mjeseci priviknemo se na život u njoj i razmišljamo kako bi nam možda trebala veća ili na drugome mjestu. Slično je i s automobilom, ogrebemo ga već nakon mjesec dana i više nije nov, a pojavio se na tržištu i bolji model. Zato nas iskustva usrećuju više nego materijalne stvari koje se troše i na koje se priviknemo pa nam više nisu izvor sreće”, govori znanstvenica dodajući da kod jačanja osjećaja sreće ne treba zanemariti ni dobročinstva. „Od narodnih mudrosti najdraža mi je ona 'Dobro je činiti dobro', jer i istraživanja pokazuju da se ljudi osjećaju sretnije kad učine nešto dobro za drugoga, a često se posljedično ostvari i druga uzrečica da se - dobro dobrim vraća”, poručuje za kraj.
17
tema broja
CHECK-UP LISTA
Foto: Depositphotos
Sreću ne morate daleko tražiti jer, pogađate i sami, skriva se u nama. Stoga smo pripremili 11 pitanja koja će vam pomoći da pronađete odgovore o sreći i odredite svoju trenutnu poziciju na barometru sreće. Također, pomoći će vam lakše identificirati područja na kojima biste morali poraditi. U kojem ste trenutku najzadovoljniji svojim životom i kada osjećate najveći mir i zadovoljstvo? Kada ste posljednji put doživjeli takav trenutak? Ako pogledate cijeli svoj život, kada ste bili najsretniji? Koliko se često osjećate nesretnima? Kako reagirate kada niste sretni? Koje vas aktivnosti čine najsretnijima? Što je to što vam najviše daje energiju? Osjećate li se voljeno? Je li za vas čaša poluprazna ili polupuna? Mislite li da je život lijep? Kada ste se zadnji put od srca nasmijali? Jeste li zadovoljni svojim financijama i materijalnim statusom? Jeste li zadovoljni ljubavnim odnosom? Jeste li zadovoljni odnosima s najbližima? Jeste li zadovoljni odnosima s prijateljima? Jeste li zadovoljni odnosima na poslu? Koje biste odnose voljeli popraviti? Jeste li zadovoljni svojim poslom? Jeste li zadovoljni svojim zdravljem? Jeste li zadovoljni svojim izgledom? Osjećate li kao da sami kontrolirate svoj život ili to netko čini za vas? Na čemu i na kome ste zahvalni? Živite li prema svojim vrijednostima? Koliko ste životnih ciljeva uspjeli ostvariti i koliko ih još čeka ostvarenje? Koje dijelove svoga života biste naveli kao najuspješnije? Koje dijelove svoga života biste naveli kao najneuspješnije?
18
RIJEČ UREDNICE
Dragi čitatelji, slušam nekidan na radiju, vozeći se gradom, kako se uz jedan dnevni list čitateljima dijele maska i dezinficijens, pa se prisjetim kako sam prošle godine, u isto ovo vrijeme, bila na predivnom putovanju s desetak dragih ljudi i nitko od njih nije imao masku. S putovanja sam se vratila prepuna poslovnih planova za 2020. godinu, a onda je sve stalo. Svima nama. Maska i dezinficijens kao poklon uz dnevni list!? Što nam se to dogodilo?! Da ste to čuli prošle godine, pomislili biste, koji to vrag ne štima s dotičnim novinama?! A danas, danas nam je tako normalno dobiti masku i dezinficijens na dar. Jedna iznimno teška godina ostaje iza nas i dok pažljivo i oprezno odmatamo dar na kojem piše 2021. godina, najlakše bi bilo navući na sebe još jedan sloj straha i zabrinutosti te se jednoAndrea Šitum, glavna urednica stavno prepustiti – očaju, strepnji, lošim vijestima i andrea@naturala.hr ekonomskim prognozama. Maratonska utrka, u kojoj smo se zatekli, postala je toliko iscrpljujuća, toliko naporna i dosadna da mnogi od nas polako posustaju jer ne vide svjetlo na kraju tunela. Kako pritom pronaći motivaciju i inspiraciju za čitatelje, kada je teško pronalaziš i za sebe? Kako se motiviraju oni koji su u nedavnim potresima izgubili sve, osim vlastitog života? Kako se motiviraju oni kojima su propali poslovi i brakovi? Kako od svih tih silnih limuna, koje nam je serviralo ovo doba, ipak ispeći jednu dobru pitu? S tim smo pitanjem krenuli razmišljati o temama za ovaj broj, pronašli inspirativne ljude i sa svakim obrađenim tekstom otkrivali dodatnu motivaciju i inspiraciju i za vas, ali i za sebe. Mirjana Hrga (str. 26) podsjetila nas je da je život sam po sebi čudo, a mi dobitnici. Slaven Škrobot (str. 21) poučio nas je da nema nepremostivih zapreka i da su one samo u našim glavama. Guruica bogatih Suh Yoon Lee (str. 41) otkrila nam je da su emocije najveće bogatstvo koje imamo te da treba imati nade dokle god dišemo. RTL-ova voditeljica i zvijezda svoga podcasta Ana Radišić (str. 34) kaže kako je njezina svrha jednaka našoj – inspirirati ljude. Antonija i Aljoša Šerić iz grupe Pavel (str. 45) progovorili su o svojoj ljubavi i tome što se događa kad se ugase svjetla reflektora na pozornici, a upale ona u dnevnom boravku. Maria Florencia Celani i Ivana Jelinčić Atkinson kažu kako je dom tamo gdje je srce (str. 53), a radijska voditeljica Edita Lučić Jelić (str. 77) svoj dan smatra ispunjenim samo ako je nekom izmamila osmijeh na lice. Sandra Rončević, autorica gurmanskog spomenara „Mrvu ovog, zeru onog“ (str. 104) nahranit će vas svojim sjećanjima, duhovitim odgovorima na naša pitanja i svojim sjajnim receptima, a nutricionistica Martina Linarić potiče vas da s osmijehom stanete na vagu (str. 72). Iako svi u niskom startu čekamo da ponovno počnemo putovati, neke od naših sugovornika ni korona-kriza nije zaustavila. Domagoj Sever, Kristijan Iličić, Spomenka Saraga i Rujana Lukač (str. 118) prisjetili su se zgoda i nezgoda s putovanja i podijelili s nama svoje planove, a mi smo doživjeli čaroliju zime u Fenomenu Plitvice, što nam je pružilo toliko potreban odmak od svakodnevice (str. 96). Sve smo vam to, pa i puno više od ovoga što sam spomenula, umotali u novo ruho te se nadamo da će vam se svidjeti novi dizajn Naturala Lifea. Pišite nam svoje dojmove! Idemo dalje, korak po korak, dan po dan, jer to se dosad pokazalo kao najmudrija taktika. A do novog izdanja, budite nam dobro!
intervju
ŽIVJETI SLAVEN ŠKROBOT
Foto: Privatna arhiva Slaven Škrobot
PUNIM PLUĆIMA
21
„Da prohodam, opet bih skočio s tog mola, no ipak malo opreznije”, kaže mladi Slaven Škrobot, koji je u kolicima posjetio Jordan, Šri Lanku, Australiju… Razgovarala: Loredana Lindić
22
Foto: Privatna arhiva Slaven Škrobot
Foto: Privatna arhiva Slaven Škrobot
Foto: Privatna arhiva Slaven Škrobot
Foto: Privatna arhiva Slaven Škrobot
intervju
intervju
P
rije 11 godina, jedan neoprezni skok u more Slavenu Škrobotu u potpunosti je promijenio život. Ostao je paraliziran od vrata prema dolje. Tada student ekonomije i, kako za sebe kaže, svestrani 23-godišnjak koji je trenirao odbojku i bio zaljubljen u mnoge sportove, glazbu, koncerte i festivale, nije dvojio ni sekunde. Odlučio je da ga život u kolicima neće ograničavati da uživa u životu. „Bio je to sasvim uobičajen dan na moru. Nas četvorica, plaža, zezancija. U jednom trenutku netko je došao na ideju da skačemo s mola. Nakon nekoliko skokova na molu sreo sam prijateljicu, zapričali smo se. Ekipi sam rekao da sam s kupanjem gotov, no prijatelj me tada nagovorio da skočimo još jedanput. Imali smo tu foru, skakali smo jedan za drugim, svatko na svoju stranu. Ja sam skakao zadnji. Uzeo sam zalet od nekih 20 metara i odabrao prazninu na lijevoj strani. Bar sam tako mislio. Nažalost, nisam vidio da jedan prijatelj još nije izronio. Tek sam ga u skoku vidio kako izranja na površinu. Kako ga ne bih ozlijedio, maknuo sam ruke i glavom udario u njegovo bedro. Ostao sam plutati s glavom ispod površine”, prisjeća se. Hitna je stigla za 15-ak minuta, odvezli su ga u Rijeku na operaciju, potom na rehabilitaciju u Varaždinske Toplice koju je dodatno zakomplicirala teška infekcija. Ostao je paraliziran.
DRUGAČIJI ŽIVOT OD PLANIRANOGA
nisam išao s njima”, kaže Slaven kojemu ni odlazak u Jordan nije ostao neispunjena želja.
PUTOVANJE U MAROKO – PREKRETNICA
No, za put u Jordan, kao i za Tanzaniju, Šri Lanku, Australiju… bio je presudan put u Maroko, za koji kaže da mu je bio prekretnica - shvatio je da u tome uživa i da to želi raditi. A u Australiju je otišao nakon što je osvojio dvije karte: „Trebalo je napisati priču-putopis o tome koje ti je putovanje promijenilo život. Putovanje u Maroko bilo mi je prvo izvan Europe. Znao sam da je moja priča drugačija. Iako nikad ništa prije nisam pisao, pobijedio sam”, kaže i dodaje da je već na prvom putovanju nakon ozljede, kad je posjetio Sarajevo, shvatio da može sve što poželi. A mi se pitamo koliko je nezgodan skok u more promijenio Slavenov pogled na život. Je li prije bio optimističniji i gleda li na život i danas s podjednakim žarom? „Nije me puno promijenilo. Bio sam oduvijek optimističan i gledao sa strašću na život. Volio sam raditi svašta, isprobavati nove stvari i uživati. Ipak, nakon ozljede naučio sam cijeniti neke stvari i naučio sam da su bit života i sreće u malim stvarima. Naučio sam da nije bitno koliko prijatelja imaš, već kakvih, da su uz tebe i da su iskreni, ostalo je nebitno. Naučio sam da su mi neke stvari, koje su mi prije bile bitne, danas apsolutno nebitne. Sada rijetko kad gledam površno na stvari i imam puno manje povjerenja u ljude”, dodaje i naglašava kako je usprkos svemu zadržao optimizam. „Ako si u glavi prevrtim svoj život, što sam sve prošao, doživio, iskusio, vidio i kakve sam ljude imao priliku poznavati i ako mi to sve izmami osmijeh na lice, ja sam sretan čovjek”, kaže nam Slaven.
„AKO SI U GLAVI PREVRTIM SVOJ ŽIVOT, ŠTO SAM SVE PROŠAO, DOŽIVIO, ISKUSIO, VIDIO I KAKVE SAM LJUDE IMAO PRILIKU POZNAVATI I AKO MI TO SVE IZMAMI OSMIJEH NA LICE, JA SAM SRETAN ČOVJEK”
Iako je prošlo 11 godina, zna se sjetiti kobnoga skoka. Povremeno, kaže, zna prevrtjeti taj film u glavi. No, iako se na trenutak upita 'zašto baš ja', tim se mislima ne prepušta dugo. „Pitam se ponekad i 'Kud baš meni?' i 'Čime sam to baš ja zaslužio?'. Zapravo, najčešće se pitam gdje bih danas bio i što bih radio da se taj skok nije dogodio? Bih li putovao, bi li me nešto drugo zanimalo i ispunjavalo? Iako te misli dođu, ne želim se dugo zadržavati na njima i obično traju kratko. Nema smisla o tome razmišljati, razbijati glavu time i pitati se 'Što bi bilo kad bi bilo?'. Imam sad jedan novi, drugačiji život, drugu priliku i nastojim je što bolje iskoristiti i što više uživati u životu”, govori Slaven koji, nedvojbeno, pršti onom istom energijom 23-godišnjeg studenta ekonomije. Uživao je tada u svemu, svašta ga je zanimalo, sve je htio isprobati. Trenirao je odbojku, igrao nogomet, skijao, bordao, išao u ribolov, ronio s bocama. Sve je stizao, uz faks je i jako puno izlazio, išao na koncerte, putovao… no danas ipak putuje više. „Putovao jesam, ali ne kao u posljednje dvije godine na neke daleke destinacije. Putovanja su me zanimala, no nikada nisam imao društvo s kojim bih putovao. Recimo, kad su mi mama i sestra išle u Siriju i Jordan, ja sam radije ostao sam doma 18 dana. Tada mi je to bilo vrhunski, danas mi je žao što
ŽIVJETI PUNIM PLUĆIMA
I, doista, Slaven živi punim plućima. Putovanja su postala njegov zaštitni znak, u posljednje tri godine proputovao je mnogo. Kao najluđe trenutke s putovanja izdvaja uspon do Monasteryja u Petri i onaj na Pidurangalu na Šri Lanki. Putovanja ne broji, time se ne zamara, ne radi to radi brojki. Puno su mu, kaže, važnija nova iskustva, da nauči nešto, upozna nove ljude, a i sebe. Prošle je godine osvojio titulu Putnika godine na Croatian Travel Festivalu u Šibeniku, no iza sveg tog 'glamura', napominje, slika je puno brutalnija. „Za putovanje u mom stanju potrebne su prvenstveno velika volja, tvrdoglavost, upornost i snalažljivost. Ljudi na mom blogu i Facebooku vide lijepu fotografiju mene na nekoj atraktivnoj lokaciji i misle kako je to sve divno i krasno, no ne znaju koliko je truda, živaca i upornosti uloženo kako bismo moji suputnici i ja stigli tamo”, kaže. „Puno je tu potencijalnih problema i rizika s kojima se mogu susresti, zato treba sve detaljno istražiti kako
23